PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA

2. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA SPLITA

Održana 2. kolovoza 2013. godine

2

S A D R Ž A J

DNEVNI RED: Stranica

1. Vijećnička pitanja i odgovori 2. Usvajanje Zapisnika 1. sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita 10 3. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi 29 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju

građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine 30 5. Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za financiranje političkih stranaka i članova/ca Gradskoga vijeća izabranih na kandidacijskim listama grupa birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013. 31 6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Splita 33 7. Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21 40 8. Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule – pojedinačni zahvat P21 55 9. Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1 56 10. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene i stanovanja (K5) sjeverno od Vukovarske ulice 57 11. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Splita za 2012. godinu 60 12. Prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj 60 13. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu 71 14. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u kulturi 74 15. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju 75 16. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini 79

3

17. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture 83 18. Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu 83 19. Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita za 2011. godinu 88 20. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“ 89 21. Izvješća o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu Grada Splita u 2011. godini sa završnim računima društava u 2012. godini 91

21./1.Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini 91 21./2. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini 102 21./3. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini 103 21./4. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. u 2012. godini 104 21./5. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini 105 21./6. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini 108 21./7. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. u 2012. godini 112

22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik- Radoševac 116 23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 1806 Z.U.1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13 132 24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 2675/1 i čest.zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71 134 25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 105/4 Z.U. 85 i 16/128 dijela čest.zgr. 105/6, Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na adresi Kamenita 52 135

4

26. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zem. 9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 (dvanaest) soba sa sporednim prostorijama površine 267,00 m2 na VIII. Katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14 135 27. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na novof. čest.zem. 9940/3 pov32 m2 (osnovna 9940/7) K.O. Split 136 28. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čest.zem. 9971/4 K.O. Split 136 29. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čest. zem. 100001/39 K.O. Split 137 30. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI-a iz Domovinskog rata 138 31. Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže „Brodarica-etaža P03“ u Splitu 138 32. Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području Grada Splita – Plan postupanja 141 33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise 144 34. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za proračun i financije 154 35. Informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb s prijedlogom Zaključka 155 36. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu 155 37. Prijedlog mišljenja o Nacrtu konačnog prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko dalmatinske županije 166

5

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA 2. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA SPLITA održana 2. kolovoza 2013. godine

u zgradi Grada Splita Obala kneza Branimira 17/II

Predsjedatelj: mr.sc. Boris Ćurkovi ć, dipl.iur., predsjedatelj Gradskoga

vijeća Grada Splita

Početak sjednice u 9,04 sati. PREDSJEDATELJ Poštovani i štovane otvaram 2. sjednicu Gradskog vijeća Grada Splita sazvanu za

današnji dan 2. kolovoza 1900, 2013. godine, evo ja sam se vratio u mladost, to je to. Prije samog nastavka sjednice ja bih pozdravio prisutne vijećnice i vijećnike, gradonačelnika, zamjenike gradonačelnika, prisutnu javnost i predstavnike medija uz čije podsredstvo će građani Splita biti u tijeku ove sjednice i moći će pratiti sva zbivanja. Konstatiram da je na današnjoj sjednici od ukupno 35 vijećnika prisutno 33 vijećnika i vijećnice, gospođa Daša Dragnić je opravdano odsutna i gospodin Tomislav Prljević je također opravdano odsutan. Dnevni red ste dobili i stavljam na glasovanje, može, dobro, dobro, dakle otvaram raspravu u pogledu dnevnoga reda. Izvolite gospodine Podrug.

LUKA PODRUG Gospodine predsjedavajući, gospodine gradonačelniče, kolege i kolegice vijećnici

u ime koalicije predlažem da se temeljem Poslovnika sa dnevnog reda, s dnevnog reda povuku ove dvije točke pod rednim brojem 36. i 37., to su ove dvije točke koje smo dobili tek 31. srpnja. Prema Poslovniku vijećnici materijale trebaju dobit sedam dana ranije. Obzirom da je ovo prva sjednica bilo je izuzetno dovoljno vremena, nema nikakve žurnosti, nije bilo nikakvog razloga, Poslovnik kaže osim u opravdanim razlozima koje predlagatelj treba obrazložit, a ja vas podsjećam da je upravo evo aktualni gospodin gradonačelnik u prošlom sazivu u više navrata govorio ovo što ja danas govorim i svaki put bi nakon toga uslijedila pauza, konferencija za tisak, napuštanje sjednice. Mi smo se dogovorili da mi nećemo ništa od toga učinit, ali ćemo vas zamolit vas kao predsjedavajućeg, a i apelirat na sve vas ostale kolege i kolegice vijećnike da se držimo prisege i da odmah na prvoj sjednici ne kršimo Statut zbog bilo kakve stege ili zbog bilo čijeg hira. Ne vidimo ni jednog jedinog ozbiljnoga razloga da materijale dobijemo 31. kad je sjednica, kažem još jednom, sazvana i bilo je dovoljno vremena od konstituirajuće do današnje, ništa se novog nije dogodilo, teza zapadne obale, ja je sad neću otvarat i tema zapadne obale o kojoj gradonačelnik često govori u medijima isto tako apsolutno poznata, ništa novog se nije dogodilo. Uz ovo navedeno imam još nekoliko točaka, ali evo dogovorili smo da ćemo prvi dan bit tolerantni, a u buduće vas molimo da to ne radite. Ima nekoliko točaka koje bi isto zaslužile povlačenje iz razloga primjer što se za njih, posebno ove vezane za prostorno planiranje, potrebno očitovanje nadležnih odbora, Odbora za statut i poslovnik i apsurd je mi tek pod 33. točkom osnivamo taj odbor, a prije toga usvajamo deset točaka bez tog odbora, šta bi bilo puno logičnije da ipak na današnjoj sjednici da su konstituirani svi potrebni odbori pa da smo mi ove točke koje su potrebne. Ovo želimo, zaista ja govorim ovog časa u ime svih deset vijećnika, želimo na početku uspostavit

6

jedan dijalog, jedan konstruktivni pristup da se naprosto dogovaramo i oko dnevnog reda i oko procedure, a ne da se pretvaramo u dva rova, je li, zavađena ili dvije strane koje su uvijek jedni za a drugi protiv. I stoga vas zaista apeliramo i molimo da ove dvije točke povučete, za ostali cijeli dnevni red ćemo glasovati i da krenemo na jedan demokratski način na prvoj sjednici, na normalan demokratski način radit, a ne preglasavanjem, silovanjem statuta i potpuno suprotno od onoga što je jučer radio upravo SDP-e predvođen gospodinom Baldasarom.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Podrugu. Po članku 88. Poslovnika našega u pravilu se

dostavlja sedam dana prije materijal, dakle može biti iznimki od pravila. Predlagatelj je ocijenio da postoje opravdani razlozi za ovu iznimku i obzirom da je predlagatelj tu ja bi zamolio gospodina gradonačelnika da obrazloži razloge hitnosti stavljanja ove dvije točke na dnevni red sa zakašnjenjem, uvjetno govoreći.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala gospodine predsjedavajući. A kolega Luka vi znate da smo više puta to i u

pravu ste i ja sam se žalio itd., međutim isto tako smo više puta usvojili u takvim situacijama hitnost i obrazložili to zbog pomanjkanja dovoljnog vremena za pripremu. Kažete da smo imali dovoljno vremena, jesmo, ali prije toga nisu mjesecima bile održane sjednice i prilično se materijala skupilo. Ove dvije zadnje točke su zaista po meni one koje bi trebale ići radi toga što nas zakon prisiljava da damo odgovor osobito na postavljenu točku dnevnoga reda. Prije toga nije sjednica mogla bit i ovo nam je zadnji rok da to uvrstimo kao naš odgovor za Županijski plan. Ako nećemo onda u tom slučaju se smatra i Županijski plan će proći bez naše dvije primjedbe, jer se smatra ukoliko nismo odgovorili da se slažemo sa svime. U ove dvije točke mi se ne slažemo s tim i ovo nam je zakonski rok kada možemo dati naš, naše mišljenje, prije toga jednostavno nije bilo moguće.

PREDSJEDATELJ 9. kolovoza je zadnji dan. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Da, 9. kolovoza je zadnji datum do kada možemo dati naše primjedbe na

Županijski plan, to mora proći Gradsko vijeće, prema tome mi sada imamo šansu ili nemamo šansu, vi sad sami odlučite ako vi ne želite.

LUKA PODRUG Prvo bi ja razdvojio dvije točke, vi ste komentirali samo 37., 36. Prijedlog odluke

o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu nema nikakve žurnosti, odnos zapadne obale je nešto o čemu Gradsko vijeće treba raspravljat bez obzira na vaš stav ovim gradom ne upravljate vi sami, to je jedna tema za kasniju raspravu, postoji Gradsko vijeće i mislim da to moramo u jednoj normalnoj proceduri razriješit, kakva je uopće sudbina i budućnost zapadne obale, hoće li sad zbog toga što vi kažete da ste vi spremni dati ostavku tući se, sami micat jahte i ne znam što drugo, se dogoditi silovanje ovog dnevnog reda. Ja apeliram na savjest i odgovornost vijećnika da mi na takvu ucjenu ne pristanemo, a dok ja sam spreman razdijelit ovu vašu argumentaciju ako je zaista taj rok vezan za prostorni plan županijske onda makar u najmanju ruku povucite ovu točku, ali u svakom slučaju u ime nas deset mi, ako vi ne povlačite, tražimo glasovanje o obe ove točke i očekujemo od gradskih vijećnika da će se ponašat prema prisezi koju su podnijeli prije mjesec dana a ne po partijskoj stezi.

7

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Luka za 37. točku sam vam objasnio i mislim da se tu slažemo, što se tiče

36. točke upravo mi to i je bila namjera da počnemo, da otvorimo raspravu, jer ne možemo drukčije, inače ćemo čekat tek 9. mjesec kad je predviđena slijedeća sjednica Gradskoga vijeća i tek tada ćemo počet raspravljat, mislim da je pametnije da raspravljamo sada u toku sezone dok još imamo argumenata ispred sebe, dakle ispred Banovine, ali ako vi tako smatrate ja se slažem s tim, ja mogu povući 36. nije mi to problem, intencija mi je upravo ta bila da počnemo raspravu, da razgovaramo i ne moramo ništa zaključit, možete glasat ovako i onako. Međutim ako vi želite ja ću je vrlo rado povući, a onda ćemo cijelu raspravu o zapadnoj obali prebacit i problemima koji se danas dešavaju u špici sezone na zapadnoj obali prebacit ćemo u 9. mjesec kad ona više neće biti toliko važna, možemo raspravljat tada i u 12. mjesec ili 1. mjesec, potpuno svejedno, ali vaša retorika odaje nešto drugo, dakle govorite jedno a mislite nešto potpuno drugo, vi ste za razgovor, vi ste za ovo a pri tome ste najmanje pet sada stvari rekli koje su baš ofenzivne. Prema tome ja vas molim ako već govorite, govorite ono što mislite, govorite ofenzivno kao što ste i počeli govoriti i nemojte to onda zamagljivati mi želimo ovo, ne želimo u rovove, upravo to i počinjete radit. Dragi kolega već se dobro znamo da znamo kako razmišljate.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine Podrug. LUKA PODRUG Ja sam ovu municiju mislio ostavit za raspravu, mi sad govorimo samo o formi, ali

kad već gospodin gradonačelnik pokazuje svoje pravo lice koje je potpuno obratno od one predizborne kampanje nasmiješenog gradonačelnika svih građana, vi ima dva mjeseca samo govorite ja, ja, ja, ja ne dam, ja ne dam, ja hoću, ja tražim, ja smjenjujem, ja tražim, kao da Vijeće ne postoji, ja ne znam, bez obzira da podršku partije i medija vi ćete se suočit da ovdje ima 35 osoba koje su izabrani bez obzira na dio poslušnika, imat ćete rat ako ga želite. Prema tome ja u ime Kluba tražim da se povuku ove točke, a ako ne da se o tome glsuje, a vi kako god želite.

PREDSJEDATELJ Gospodine Luka dakle vi ostajete pri vašem prijedlogu da se obe točke dnevnog

reda skinu sa dnevnog reda? LUKA PODRUG (-nije uključen mikrofon-) Da. PREDSJEDATELJ Čuli ste prijedlog. Stavljam, je, je, stavljam, molim, (-čuje se više glasova-) ne, ne,

dakle imamo. Ima prijedlog, dozvolite, dozvolite, ima prijedlog gospodina Luke i Gradsko vijeće treba da se izjasni o tom prijedlogu. Dakle, recite.

LUKA PODRUG ..... rasprava o cijelom i onda se glasuje, prema tome možda bude još prijedloga

koji će biti slični, različiti, pa vas ja molim da otvori, zaključimo cijelu raspravu o dnevnom redu i da onda glasujemo.

8

PREDSJEDATELJ Ja sam nekako skloniji da mi sad glasujemo po vašem prijedlogu. Prema tome tko je za to za prijedlog gospodina Luke da se točka 36. skine sa

dnevnoga reda, prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu? – Polako molim vas. 36. samo. Jednu po jednu. Jeste izbrojili?

Tko je protiv? – Pusti to. Nemojte me, ma molim vas je li ja predsjedavam sjednicom ili ne? Tko je protiv?

Da li ima suzdržanih? – Nema. U redu. Možda netko i bude. Tko je za to da se točka 37. Prijedlog mišljenja o Nacrtu konačnog prijedloga

izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije skine sa dnevnoga reda? – 14.

Tko je protiv? – 19. Zahvaljujem. Da li ima još kakvih prijedloga i pitanja vezano za točke dnevnog

reda? Ako nema zaključujem raspravu po pitanju dnevnog reda i prijedlog dnevnog reda stavljam na glasovanje.

Tko je za to da se prihvati predloženi dnevni red? – Tko je protiv? – Dobro, e kad. Ovako ćemo Luka, pomalo, zahvaljujem. Dakle prelazimo sada na

točke dnevnog reda, kao što je to i običaj imamo sat vremena pa u zavisnosti od današnje situacije možda i nešto malo više, a to su vijećnička pitanja. Cijeli dnevni red. Ha to nije baš dobro, ali šta ćemo. Dakle dnevni red, ovo ćemo morat vidjeti kod izmjena Poslovnika da li je to potrebno obzirom da imate cijeli dnevni red. Dakle:

1. Vijećnička pitanja i odgovori 2. Usvajanje Zapisnika 1. sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita 3. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju građevina i

drugih nekretnina na komunalne vodne građevine 5. Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za

financiranje političkih stranaka i članova/članica Gradskoga vijeća izabranih na kandidacijskim listama grupa birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013. godine

6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih odbora i gradskih kotareva Grada Splita

7. Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21

8. Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule – pojedinačni zahvat P21

9. Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1 10. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene

i stanovanja (K5) sjeverno od Vukovarske ulice 11. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom

Grada Splita za 2012. godinu 12. Prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj 13. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012.

godinu 14. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s

Izvješćem o radu ustanova u kulturi 15. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u 2012.

godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju 16. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini

9

17. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture

18. Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu 19. Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita

za 2011. godinu 20. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s

Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“ 21. Izvješća o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu Grada

Splita u 2011. godini sa završnim računima društava u 2012. godini 21./1.Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini 21./2. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini 21./3. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini 21./4. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. u 2012. godini 21./5. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini 21./6. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini 21./7. Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju

komunalnog trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. u 2012. godini 22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu

Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik - Radoševac

23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 1806 Z.U.1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13

24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 2675/1 i čest.zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71

25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest.zgr. 105/4 Z.U. 85 i 16/128 dijela čest.zgr. 105/6, Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na adresi Kamenita 52

26. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zem. 9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 (dvanaest) soba sa sporednim prostorijama površine 267,00 m2 na VIII. Katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14

27. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na novoformiranoj čest.zem. 9940/3 pov32 m2 (osnovna čestica 9940/7) K.O. Split

28. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čest.zem. 9971/4 K.O. Split

29. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čest. zem. 100001/39 K.O. Split

30. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI-a iz Domovinskog rata

31. Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže „Brodarica-etaža P03“ u Splitu

10

32. Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području Grada Splita – Plan postupanja

33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise

34. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za proračun i financije

35. Informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb s prijedlogom Zaključka

36. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu 37. Prijedlog mišljenja o Nacrtu konačnog prijedloga izmjena i dopuna Prostornog

plana Splitsko dalmatinske županije Ovo je zbilja bespotrebno, morat ćemo vidjeti nešto ...... e. Sada bih prešao na 1.

točku dnevnog reda, to su Vijećnička pitanja po onom redoslijedu po kojem su se vijećnice i vijećnici prijavili.

Ad 1. Vijećnička pitanja i odgovori Dakle prvi je na redu gospodin Tonći Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče hvala. Čestitam vam na izgovorenom dnevnom redu, nije bilo lako,

to treba maknuti, tu se slažem s vama, ovi, da preskočimo proceduru. Pozdravljam sve prisutne. Krenuli smo malo ispitivanje ovih mišića itd., sad ćemo ipak malo langsam, na lakše. Samo jedna stvar prije nego, prije nego krenem sa pitanjem, ustvari prijedlogom, razmislite o tome da vijećnička pitanja traju sat i pol vremena, ipak nas ima više, mislim da će se svi složit s time da je to ipak jedan bitan dio sjednice, da svi imaju pravo doći na red. Moje je pitanje gradonačelniku i pitanje i prijedlog, radi se o onome što su moji mladi liberali radili dva puta u zadnjih godinu dana, to je skupljanje peticije za uvođenje svakodnevnih noćnih linija, je li me čujete, meni je ovdje mikrofonija teška, a. Je li sad dobro? Sokol zove orla. O.K. Je li se sad čuje? Mogu li ono šta je rekao jedan, mogu ja i bez ovoga. E pa dobro je, jer meni je ovdje teška mikrofonija, stvarno. O.K., radi se o slijedećem, da skratim, znači skupljali smo peticiju za uvođenje svakodnevnih ljetnih noćnih linija autobusa, skupili smo u par dana oko 2 tisuće potpisa, ali otprilike pola od ljudi, pola na fejsu. Ovi, nije bila samo peticija za uvođenje svakodnevnih ljetnih noćnih linija, nego je bila i ta stvar da se osigura Prometu da zaradi novac kojim bi osigurao te noćne linije tako da smo predložili da se uvedu napokon u ovom gradu višednevne karte, znači da možeš kupit kartu za jedan, dva, tri, pet i sedam dana, da se uvedu ove univerzalne pokazne karte za đake i studente šta je Promet sad i napravio sa ljetnim pokazom od 15. 07. do 1. 09. mi predlažemo da to bude od 15. 06. do 1. 09., ali ono šta je najbitnije u svemu ovo što smo htjeli predložit i šta želimo otvorit raspravu, ja bi volio da mi se gradonačelnik onako na prvu očituje pa da poslije, pa da poslije vidimo šta ćemo, a to su ove pokazne besplatne za ljude iznad 65 godina. Mislimo i odavno to mislimo da apsolutno nije u redu da nije pravedno da panzija od tisuću kuna, čovjek bez penzije i penzija od 6-7 hiljada kuna imaju besplatnu pokaznu kartu i zato predlažemo, ovdje imamo napisano, predat ću gradonačelniku i predsjednicima klubova i novinarima da se uvedu, da se uvede plaćanje pokaznih karata iznad 65 godina na jedan vrlo, vrlo ovi lagan način, znači tko ima, nema mirovinu od tisuću kuna mirovinu besplatno, recimo od tisuću do 2 tisuće kuna mirovine da se plati 100 kuna godišnje, godišnje, znači 100 kuna godišnje imaš, možeš se vozit cijelu godinu, ali jednostavno treba napravit razliku, treba početi s time, nema više smisla na ovakav način, nisu to ta vremena da mi možemo tako, tako jednostavno davat

11

25 hiljada ljudi se vozi tako i oni kažem koji imaju penziju 8 hiljada kuna i oni koji nemaju. Molim da se očitujete o ovome. Zahvaljujem.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Tonći slažem se s vašim prijedlogom, pretpostavljam da ste ga već

napisali, ako niste napišite ga, dajte mi ga, proslijedit ću ga upravi Prometa s preporukom da idemo u to, jedino šta bi ja stavio granicu do koje se ne plaća malo više, jer penzioneri sa, e ma dobro, dobro, to je onda stvar da se dogovorimo i apsolutno se slažem s tim i uvođenje ljetnih noćnih linija i različite vrste karata, osobito ovih besplatnih karata odnosno cenzusa za uvođenje ili ne uvođenje besplatnih karata. Jedino bi molio da obzirom na penzionere, jer na visinu njihovih mirovina da to bude nešto malo viši cenzus.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gradonačelniku na odgovoru. Vijećničko pitanje pod rednim broj 2.

je gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Gospodine gradonačelniče evo jedno pitanje

vezano i za dnevni red današnji, a jedna važna tema za grad Split a to su projekti. Naime prošli saziv Gradskog vijeća i gradske vlasti, da tako kažem, formirao je bio Savjet za urbanizam i na tom savjetu za urbanizam je iskristalizirano nekakvih 15 projekata koji su prošli određene filtere i procedure itd., međutim sad od tih 15 projekata nama je na dnevnom redu samo jedan od tih projekata, to je projekt Imperator Dioklecijan o kojem ćemo pričat kad dođe za to vrijeme, ali me interesira šta je sa ostalim projektima, da li postoji kontinuitet s obzirom na prošlu vlast koja te projekte eto nije implementirala u prostor iz njima znanih razloga i koji je način da li ćete ponovo prikupljat, znači da se moraju ti poduzetnici, investitori ponovo javit ili ćete pozvat onih 15 koje je tamo da se očituju, što smatram da bi bio red, da se očituju da li su još pri tim projektima, jer ja mislim da je svima jasno da nam je stalo da projekti u gradu krenu i da se počne nešto događat.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Marušić slažem se s vama, dakle Savjet za urbanizam postoji, mi ga nismo

dirali, nismo ga mijenjali, mislimo ga promijenit, ali to ćemo napravit na Gradskom vijeću, dakle ja ću na slijedeće, ako stignem, navjerojatnije ću napravit prijedlog da mi ovdje između nas gradskih vijećnika izaberemo Savjet za urbanizam, zato šta je to toliko važna stvar da smatram da bi i sve političke opcije, funkcije i sve ostalo trebali ravnopravno učestvovat u tome, ja ću imat svoj prijedlog, vi ćete imat svoje prijedloge i mislim da ćemo se tu relativno brzo složit. Šta se tiče 15 projekata za njih znam, međutim ne znam detalje o njima, svi su poduzetnici bili upoznati, mogli su doći do mene, jedan dio njih je došao, prvi je gospodin Andabaka je došao i zatražio da mu se pokuša pomoć, dakle da njegov prijedlog ponovo ide na dnevni red, to smo danas stavili, vidjet ćemo kako će ići, to ćemo kasnije razgovarat. Neki su se još javili i mislim da je jedan sa Sirobuje, jedan je sa Pujanki, to jesu bili gradski projekti, od ovih ostalih ja očekujem dakle Tulipan grupa se isto javila, isto su bili na razgovoru, gospođa Valner je isto bila ovdje na razgovoru, dakle jedan dio projekata od onih 15 je ponovo je pokrenut, ponovo smo razgovarali s njima, stručne službe razgovaraju o njima, pokušavaju naći rješenja u dogovoru sa poduzetnicima, a ostale očekujem i evo javni poziv, nek dođu, razgovarat ćemo, dapače volio bi da ne bude samo 15, neka ih bude još 15 novih, e, i to sve prije ili poslije doći će na ovo Gradsko vijeće. Mislim svi ti projekti će doći na ovo Gradsko vijeće, na ovaj ili onaj način.

12

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Još samo kratko. (-uključen-) Kad se mijenja GUP, je li,

ako ćemo ići u promjene GUP-a onda naravno da se neće ići za jedan ili dva projekta, nego sve skupa treba objedinit i onda ići u promjenu, je li, iz tog razloga pitam znači da se to sve skupa objedini i da se onda ide u promjene ono šta prihvati Gradsko vijeće, naravno.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Volio bi kad bi bilo moguće da se sve objedini, tamo gdje bude moguće tamo

ćemo objedinit, međutim vi znate da ako idemo u generalnu promjenu Generalnoga, točkastu ćemo morat radit nažalost zbog vremena ćemo morat radit, konstantno ćemo morat radit točkaste promjene, a uz malo vremena i dobre volje ćemo možda čak ići i u to da do kraja u slijedeće recimo dvije, dvije i pol godine pokušamo ići i na promjenu GUP-a, vidjevši i ove sve projekte koji dolaze, način na koji dolaze, način na koji se razmišlja među poduzetnicima meni se čini da bi već sada mogli ići u promjenu GUP-a kao takvoga, što je zahtjevni posao i dugo vremena traje, ali u međuvremenu idemo na točkaste promjene, pa ćemo vidjeti kako će proći. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Izvolite. TOMISLAV GOJO Hvala predsjedniče. Moje je pitanje također za gradonačelnika. Evo kroz, ovaj,

medije sam vidio da ste uzimali u službu nove savjetnike, pa evo čak i ovdje neki kolege vijećnici imaju dodatnu ulogu savjetnika, što mislim da ovaj nije dobro, jer nije bez razloga u zakonu onemogućeno da netko istodobno bude zaposlenik Grada i dakle gradski vijećnik. Ovo kroz sklapanje ugovora o samom djelu je lagano i zaobilaženje zakona. Međutim ono što me zanima, a vjerujem da i ovdje zanima sve ostale ovaj vijećnike i ovaj javnost da nam kažete tko su novi savjetnici. Kažete da će oni biti projekt menadžeri, stoga me zanima koje su oni projekte do sada vodili, kakva su njihova primanja i bilo bi lijepo kad bi svi dakle vijećnici i samim time i javnost dakle imala na uvid njihove životopise odnosno ugovore da vidimo koje su njihove obaveze i koje su obaveze Grada prema njima. Evo isto tako s obzirom da za samo za istok imate tri ovaj savjetnika na ovaj plaći, to je gospodin Gruica, gospodin Grubišić i gospodin Čepo, znači predstavnici Sitnog, Sirobuje i Mejaša možda ne bi bilo loše da i ostali ovaj istočni mjesni odbori kako ste krenuli dobiju svoga savjetnika. Evo ja molim sada usmeni odgovor, a u pisanoj formi svakako životopise savjetnika i njihove ugovore s Gradom.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala na pitanju kolega Gojo, dat ću vam zaista u pisanom obliku ću vam dati sve

njihove životopise, dakle postojala je institucija savjetnika mi je omogućila da kroz ugovor o djelu brzo zaposlim nekoliko ljudi koji su od moga najvećega povjerenja i za koje smatram da su oni koje mogu odgovorit na prilično zahtjevne zadatke koji su ispred nas obzirom na financijsko stanje blagajne i na sve skupa nagomilane probleme u Gradu koji se nisu nagomilali četiri godine nego u zadnjih 20 godina, zbog toga sam primijenio institut ugovora o djelu i zaposlio odnosno zamolio kolege da mi dođu pomoć, svi osim, ja ću vam reći pojedinačno, su predviđeni da nakon reorganizacije i provedene sistematizacije s kojom ću reorganizirati sve gradske službe na javnom natječaju se prijave i ako prođu ili pobijede na natječaju budu zaposlenici Gradske uprave, u tom slučaju će morati izaći iz Gradskoga vijeća, u međuvremenu koristim institut koji je potpuno zakonit, da mi oni ovdje i sjede i budu istovremeno savjetnici. U suštini jedini pravi savjetnik je gospodin Drago Davidović, gospođa

13

Anđelka Visković koristi institut šest mjeseci je plaćena inače od strane Grada i ona je na vrlo korektni način iskoristila to da ne uzima još jednu dodatna primanja, nego jednostavno je kao savjetnica radi svoj posao za koji je prilično dobro osposobljena, svi ostali su pravi projekt menadžeri, nažalost ja u sistematizaciji nemam predviđeno mjesto voditelja projekta ili projekt menadžera nego samo institut savjetnika šta mislim da je na neki način pogreška sistema kojega ću nastojat ispravit i u novoj sistematizaciji predvidjeti dakle klasični savjetnik, voditelj projekta ili projekt menadžer i konzultant, to su tri različite kategorije i tri različita nivoa ako ćemo govorit o projektima, jer mislim da je najvažnije kod ovoga, projekti su najvažniji, dakle svi projekti koji će nam donijeti nova radna mjesta, zapošljavanje i sve ostalo o čemu smo govorili i mi i vi u suštini, i u kampanji i prije kampanja i sada govorimo o tome. Dakle klasični savjetnika neće bit previše, projekt menadžera će bit onoliko koliko uspijemo projekata pokrenuti i kako kojega pokrene tako ćemo uzimati ili prethodno ćemo uzeti projekt menadžera odnosno voditelja projekta koji će vodit određene projekte. Šta se tiče troje kolega koje ste imenovali, dakle gospodin Grujica je u odlasku, dogovorili smo se on je sada na korištenju godišnjega odmora, ostat će nakon toga još završit svoje poslove i on je po svojoj želji rekao da želi otići na drugo radno mjesto čime ostajemo na dvojici kolega, gospodin Čepo i gospodin Gire, gospodin Gire je već sam ga naslijedio, drago mi je da sam ga naslijedio, radi odličan posao na Sirobuji. Kolegu Čepu sam dao kao mlađega čovjeka koji je isto tako dosta dobro stručno osposobljen u tom smislu, ali dobit ćete njegov životopis pa da sad ja ne govorim. Na neki način kolega Gire kao stariji kolega koji radi već duže vremena na tim projektima je mentor kolegi Čepi i njih dvojica zajedno će pokušati sve istočne kotareve odradit na način na koji je odrađena Sirobuja, prilično zahtjevan posao kojega su po meni vrlo uspješno odnosno Gire ga je vrlo uspješno radio u suradnji sa, sa administracijom moga prethodnika i to je dobar obrazac po kojem bi trebalo ići dalje, pa ćemo ići dalje dokle budemo mogli ići, neće se uzimat za svaki istočni kotar pojedini projekt menadžer ili voditelj nego će njih dvojica to odrađivat i već su krenuli u slijedeći projekt odnosno u slijedeću, slijedeći gradski kotar i nastavit će u tom smislu radit. Sve ostalo ću vam dati u pisanom obliku. Osim toga, kad budemo završili sistematizaciju naravno da ćete dobit javno na uvid svi, ne samo vi, nego i cijela jasnost tko su klasični savjetnici, tko su voditelji projekta i tko su konzultanti zajedno sa njihovim neto, bruto plaćama itd., dakle bit će diversifikacija, neće svi imat uravnotežene plaće koje su recimo bile do sada negdje na razini neto 12 tisuća kuna, ne svi i tu je bilo razlike, ovdje ćemo napravit nekoliko kategorija, kako zadataka tako i plaću.

PREDSJEDATELJ Sa odgovorom uz ovu obvezu gradonačelnika da će dostaviti životopise pisanim

putem. Slijedeći se javio za vijećničko pitanje gospodin Tomislav Alujević Grgas. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Gospodine predsjedniče, gospodine gradonačelniče, vijećnice i vijećnici sve vas

pozdravljam. Moje pitanje je vezano uz ove probleme koje imamo oko Osnovne škole Pujanke. Svjedoci smo da evo danas je 2. 08., za mjesec dana bi djeca trebala bit u učionicama. Samo pogledom izvanka vidi se da je vanjski dio škole nije uređen, vidjeli smo šta je sa unutrašnjosti škole, znamo da kad se raskrižja rade u gradu da znaju po dva mjeseca bit u radovima. Bojim se da tu imamo problem, a s druge strane imamo senzibilizirane roditelje na Pujankama koji imaju već dosta da djeca evo krenu i treću godinu zaredom, ovaj, sa autobusima u školu. Samo taj trošak prevoženja djece smo čuli da smo od tih novaca mogli sagradit vjerojatno i još jednu školu, pa me interesira gospodine gradonačelniče što ćete napravit da ipak se uspije što prije ta škola završit i da ta djeca više ne idu autobusom? Evo ako treba možda i mi vijećnici da smo, da budemo kroz ovih mjesec dana maksimalno aktivni i da budemo i na gradilištu i pokušamo sve to ubrzat i da javnost bude što više senzibilizirana

14

na taj problem da potaknemo one koji to moraju napravit da naprave do kraja. Eto toliko, hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Grgas hvala na pitanju. Dakle škola Pujanke je rak rana već neko vrijeme.

Hvala vam na vašem prijedlogu, ali neće bit potrebe radi toga šta školu Pujanke po dogovoru obilaze na svakodnevnoj najmanje jedan put, a povremeno dva i tri puta kolegica Anđelka Visković i kolega Gojko Čepo koji su, kojima je to zadatak da na dnevnoj bazi najčešće zajedno i još sa dodatnim drugim kolegicama i kolegama to rade. Nažalost ste u pravu. Tvrtka Fenix koja je imala cijeli niz problema tamo i koja je uzrok ovome svemu skupa je na nedavnom posjetu ministra Željka Jovanovića na koji sam bio i ja prisutan u toku posjeta, pisali su mediji o tome, obećao je da će to ubrzat, da će radove privest kraju, prije 2. 09. Ipak nismo povjerovali baš u suštini i zbog toga smo se dogovorili da kolega Čepo i gospođa Visković obilaze to, njihovi izvještaji svakodnevno dolaze, svakodnevno izvještavamo kako ministarstvo i zamjenika ministra, tako i njihovog direktora. Nažalost stvari se ne razvijaju u dobrom smjeru. Oni i dalje imaju problema. Sami su rekli da nemaju više financijskih problema, jer je financijski problemi su premošćeni na način da je dogovoreno da se, da banke kojima je Ministarstvo znanosti i obrazovanja direktno doznačilo sredstva, banke direktno plaćaju podizvođače na temelju njihovih, ovaj, završenih radova, međutim sam, glavna tvrtka Fenix ima problem i oni oni kao glavni organizatori nastavljaju radove i dalje imaju problem. Stalno su, gospođa Visković i Gojko su stalno s njima u kontaktu, ali stvari se ne razvijaju u dobrom smjeru, dogovor je da 10. 08. donesemo zajednički i da se nađemo, da donesemo zajedničko mišljenje, dakle da li će te stvari se ipak moći završit, da li će se škola u suštini moći završit do 2. 09. ili ne. 10. 08. moramo donijeti zajedničku odluku šta napravit, oni su tada pristali da u koliko je zajednička procjena bude da oni ne mogu to završit da Grad na sebe preuzme ulogu glavnog organizatora i da Grad na sve moguće načine zakonite pokuša završit školu do 2. 09. U međuvremenu je gospođa Visković je po mome nalogu pripremila već alternativno rješenje, dakle ponovnoga razvoženja, nažalost, ja moram reći nažalost, ali nismo, već smo bili oprezni i pripremili smo plan prijevoza, nastavka prijevoza djece u druge škole, nismo s tim oduševljeni, ali nažalost imamo, imamo dvije alternative, dakle 10. 08. ući na gradilište na način da preko narudžbenica idemo forsirat gradnju i drugo da pripremimo ovu alternativu sa ponovnim razvoženjem djece sa autobusima Prometa. Ni jedno ni drugo nije baš idealno, ali nemamo izbora, nego ćemo pokušat to napravit ili se nadat da će Fenix do 10. 08. uspjet to ubrzat i završit. Etol

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku. Gospodine Tomislave vi ste zadovoljni

odgovorom, ne trebate pisani? Hvala. Slijedeće vijećničko pitanje postavlja vijećnica gospođa Marijana Puljak.

MARIJANA PULJAK Zahvaljujem, ne znam je li se čuje. Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Pozdrav

svima. Obzirom da u dnevnom redu imamo izvještaj o izvršenju plana gospodarenja otpadom grada Splita imamo cijeli niz pitanja uopće na to izvješće koje je evo činilo nam se važno da postavimo to i kao u formi vijećničkih pitanja. Sad ovdje imam cijeli niz, ima ih gotovo evo 24, ali neću sad svih njih govorit, dio ćemo ostavit pismeno i tražit pismeni odgovor, a ovdje bi samo izdvojila. Dakle koje su sve gradske službe i pojedinci, te s kakvim zadacima i ovlaštenjima bili zaduženi za poslove realizacije sanacije odlagališta Karepovac u 2012. godini i prijašnjih godina, osim gospodina Jakše Miličića? Da li su i koje su tvrtke protekle četiri godine bile angažirane od strane grada Splita ili nekog gradskog poduzeća na poslovima

15

iz prethodnih pitanja, ako jesu, koji su rezultati njihova angažmana? I evo za kraj, u izvješću je na kraju napisano da se u narednom razdoblju spomenute mjere moraju znatno pojačati kako bi se dostigli planirani rezultati učinkovitost gospodarenja otpadom i osigurali nesmetano ubrzan razvoj grada Splita? S obzirom da iz izvještaja evidentno da se u protekle četiri godine po pitanju Karepovca nije napravilo praktički ništa te imajući u vidu opće poznatu činjenicu da je Karepovac jedan od najvećih problema Grada Splita kao i činjenicu da su raspoloživa više nego dovoljna financijska sredstva da se barem pripreme potrebni planovi, dokumentacija, dozvole, riješe imovinsko pravni odnosi, pitanje dakle tko je odgovaran za ovakvo stanje? Smatra li se Grad Split kompetentan da se ozbiljno uhvati rješavanja navedenog problema i postoje li neki konkretniji planovi o daljnjem načinu vođenja cijelog projekta i angažiranja kompetentnih stručnjaka i tvrtki?

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolegice Puljak. Dakle tema Karepovac je toliko kompleksna da bi ja, ja ću

vam kratko odgovorit, ali to je tema zaista za ponovnu tematsku sjednicu sa ozbiljnom raspravom svih vas vijećnika, stručnjaka i svih ostalih. Ja vam mogu sad odgovorit ovako jedna kroki ću vam napravit da bi imali barem koliko toliko odgovor, na vaš pisani odgovor mislim da bi bilo pametnije da napravimo ponovno tematsku sjednicu nego da vam u pisanom obliku da vam odgovaram, vidio sam vaša pitanja, ona su pobrojana tako, ali to vam je zaista, zaista po meni tema za posebnu tematsku sjednicu koju možemo napravit negdje sredinom 9. ili krajem 9. mjeseca dok prikupimo potrebne materijale. Međutim moj odgovor na vaša pitanja vam je slijedeći, gradske službe i Gradska uprava prethodna je bila angažirana maksimalno na problemima Karepovca, do vas sjedi kolega Šundov koji bi možda bio mjerodavniji da vam odgovori na to sve skupa nego ja ovoga momenta radi toga šta je direktno bio uključen u to. Pored njega je nekoliko gradskih službi radilo. Ovdje imamo i gospođu Ljubicu koja je isto tako najmjerodavnija osoba da odgovori na cijeli niz vaših pitanja, a profesor Miličić je bio angažiran kao savjetnik. Nije točno da se u četiri godine nije napravilo ništa, u četiri godine se napravilo puno, ali nažalost se nije uspjelo završit, realizirat, opet iz cijeloga niza razloga koje možemo sad smatrat opravdanim ili neopravdanim, ja osobno smatram da su opravdani, uglavnom da su opravdani. Imali smo nekoliko kombinacija, imate još nešto kod Karepovca a to je da se tehnologija zbrinjavanja otpada u vremenu toliko brzo tehnološki mijenja da se u četiri godine počeli smo sa jednom idejom koja je bila naslijeđena iz prethodnog vremena, u toku toga vam se tehnologija toliko razvila da smo na kraju zaključili, ne u potpunosti, ali su bila već mišljenja da je to već zastarjela tehnologija, da treba ići na neke nove tehnologije itd. Međutim ono što vam je ovoga momenta šta se mene tiče važno a to je da sam ja baš jučer imao sastanak sa, istina neformalni sastanak, ali su mi došli u posjet na moju zamolbu došli su gospodin Dinko Polić, ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša u pratnji trojice predstavnika Svjetske banke koji su direktno angažirani na rješavanju problema zbrinjavanja otpada i koji tu već njihov predsjednik, dakle glavni zastupnik Svjetske banke gospodin Marinjo je tu već mislim da je više od deset godina, mislim da je čak 15 godina tu i on je jedan od glavnih ljudi koji je pomagao u formiranju i početku rada i kasnije radu EKO Kaštelanskog zaljeva, tvrtke koja je zna se šta je napravila, da vam to ne ponavljam. Dakle došli su mi reći slijedeće, ponovno nakon nekoliko ideja i lutanja kako u ministarstvu tako i u Saboru između svih stranaka, nezavisno od ideološkoga predznaka, došli su do toga da jednostavno se moraju aktivirat centri za zbrinjavanje otpada. Bilo je ideja da se odustane od njih, da se promijene, da se ovo, međutim sad se ponovo aktiviralo to. Mi ovdje u Splitu imamo relativno jednostavno situaciju, centar za zbrinjavanje otpada, regionalni centar koji je pod rukovodstvom Županije, promjenom statuta koji bi trebao uslijedit u buduće Grad Split će se direktno moći uključit u formiranje i rad regionalnog centra koji je zapeo, zapeo je ne znam zbog čega, cijeli niz

16

problema, ali to je pitanje Županije a ne pitanje Grada. Dakle Grad Split će promjenom statuta moći direktno se uključit u rad toga centra koji bi se trebao formirat, iz toga centra bi trebale dalje sve aktivnosti ići usmjerene na prvenstveno zbrinjavanje Karepovca, dakle prvo otvaranje samoga centra, a nakon toga na zbrinjavanje Karepovca. Svjetska banka je voljna pomoć sa velikim sredstvima, međutim uvijek ta sredstva dolaze negdje maksimalno do 85% potreba, uvijek onih 15% ćemo morat platit mi u lokalu, dio Županija, a dio gradovi. Mi smo u razgovorima samo rekli da onaj početni stav koji je i prethodna uprava naslijedila a to je zbrinjavanje odnosno sanacija Karepovca na način da se on prekrije betonom da ne dolazi u obzir, to smo već davno zaključili, da su nove tehnologije u pitanju i da imamo cijeli niz mogućnosti i novih tehnologija. Također mi kao lokalna Gradska uprava moramo pripremit odlagalište Karepovac za budućnost šta znači da ćemo morat pristupit organizaciji unutar najvjerojatnije Čistoće, iako ne isključujem mogućnost da se to izvuče, organizaciji dakle primarne separacije, organizacije na samome Karepovcu, zbrinjavanje primarna separacije, organizaciji, mislim da se zovu bazeni, za prikupljanje otpada i priprema za prijevoz tog deponiranog otpada na različite načine prema budućem regionalnom centru. Isto tako i priprema za sanaciju Karepovca na jednoj od mogućih najmanje 15 tehnologija, to vam je ovoga momenta što su nam rekli i što smo se dogovorili sa Fondom za zaštitu okoliša, pri tome imamo još jedan mali, mali problem a to su financije, ali o tom potom. Eto. Mislim da je tema zaista toliko široka da bi o tome, ja predlažem evo ako mogu iskoristit priliku pa da nekako probamo uvrstit to odmah u rad ovoga Gradskoga vijeća, predlažem da zaista organiziramo tematsku sjednicu tema Karepovac, ali ne prije sredine 9. mjeseca. Gospodine predsjedniče ako se, ako se vi slažete, ako nam to Poslovnik dopušta da li možemo sada o tome ili ćemo čekat nešto drugo, daljnji rad ove sjednice?

PREDSJEDATELJ Možemo donijeti zaključak da ćemo organizirati tematsku sjednicu vezano za

pitanje gospođe Marijane Puljak. Tko je za? – Ima li netko protiv? – Hvala. Ovo malo dok se naviknem ovdje na Županiji nije mi bilo ovoga nego smo

dolazili za govornicu pa je čovjek bio lišen ove potrebe. Je, e. Ovi, dakle konstatiram da je Gradsko vijeće jednoglasno podržalo prijedlog vezano za pitanje gospođe Marijane Puljak da se održi tematska sjednica na temu Karepovca i zbrinjavanja otpada. Hvala. Slijedeće pitanje će postaviti gospodin Igor Boraska. Izvolite.

IGOR BORASKA Hvala gospodine predsjedniče. Moje pitanje je za gradonačelnika, a vezano je za

nedozvoljeno plakatiranje za vrijeme izborne kampanje. Dakle za vrijeme izborne kampanje naši građani su bili izloženi vizualnom maltretiranju od strane manjeg broja gradonačelničkih kandidata koji su svoje plakate lijepili na zabranjenim mjestima po cijelom gradu pa čak i u najužoj gradskoj jezgri, tako da plakatiranje zbog nekolicine kandidata kompletno je izmaklo kontroli, a osim što je neestetsko takvo plakatiranje nije ni posve bezazleno, jer ljepilo oštećuje kamen i žbuku starih zgrada pa budući da je vrlo, da se vrlo dobro zna o kome se ovdje radi i budući da postoji gradska uredba koja kontrolira plakatiranje sa određenim kaznama za počinitelje i to prilično visokim kaznama, moje pitanje glasi koliko je Grad prihodovao od naplaćenih kazni kandidatima koji su se služili ovim ilegalnim metodama?

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Boraska hvala vam lijepa, ali morat ću vam dati pisani odgovor, jer zaista

ne znam, ovaj, ne znam, moram pitat komunalne redare, znam da su nekoliko nas kandidata

17

upozorili, ne mene, ali neki kandidati su bili upozoreni na neovlašteno plakatiranje na izlaženje iz ( - kraj 1. kazete A strane - ) ...

IGOR BORASKA ... odgovora, ali konstatiram da je ovo problem koji se ponavlja već nekoliko

zadnjih kampanja tako da ja se nadam da je gradski proračun malo obogaćen sa nekim iznosima od tih kandidata, jer jedini način na koji će se netko naučiti pameti je kad ga opališ po džepu.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Pa slažem se s vama, ali ajmo reći to ovako da kampanja dozvoljava neke stvari

koje se inače u normalnom i redovnom ni životu i postupcima baš i ne dozvoljavaju i ne gledaju baš kroz prste, ali kampanja je kampanja, svi ste učestvovali u tome, vidjeli ste, malo je bilo pretjerivanja u tom smislu, je li, ali eto. Vidjet ću pa ću vam dati pisani odgovor da li smo naplatili kazne.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Slijedeći tko postavlja vijećničko pitanje je gospodin Duje Sučić.

Izvolite. DUJE SUČIĆ Evo hvala gospodine predsjedniče, pozdrav svim nazočnima. Moje pitanje se veže

za naše najmlađe sugrađane, znači radi se o slijedećem. Dvorana Osnovne škole Gripe, znači ne znam, u javnosti možda nije dovoljno taj problem bio prezentiran, ali tu se radi o jednom problemu koji je, koji je približan problemu Pujanki gdje samo razumom roditelja i ravnatelja Osnovne škole Gripe nemamo događanje naroda i roditelja. Znači Osnovna škola, dvorana Osnovne škole Gripe, kamen temeljac je stavljan prije šest godine, prije dvije godine je bila gotova i do dan danas nije useljena i ne koristi se, znači već dvije godine propada. Problem je navodno oko uporabne dozvole, oko svega ostaloga, ali evo znači želim odgovor što se događa sa dvoranom Osnovne škole Gripe i zašto ona nije u funkciji i kad će bit? Znači 1. 09. počinje škola, ravnatelj i roditelji se moraju organizirat kako, šta, kuda, mi to nemamo riješeno, znači imali smo natječaj, izvođača radova, nadzor, sve ostalo, zanima me što se događa i ne mogu vjerovat da postoji problem, ako je prije dvije godine sagrađeno znači u cijelosti da do sada se ne može dobit uporabna dozvola ili da se to ne može riješit, je li. To je vezano za dvoranu Osnovne škole Gripe.

I imamo još jedan vrtić, Dječji vrti ć Pinokio na Mejašima, problem Grada investitor odnosno više djeca u tom Dječjem vrtiću Pinokio ne mogu izaći u dvorište jer se tu parkiraju automobili. Znači evo dvorana Osnovne škole Gripe kao jedan velik problem i Dječji vrti ć Pinokio odnosno dvorište tog vrtića. Hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Sučić hvala vam lijepa. Na prvo pitanje sam zamolio kolegu Maria

Negotića da vam da odgovor. MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih Zahvaljujem na pitanju, pozdravljam predsjednika Gradskog vijeća, poštovane

vijećnice i vijećnici evo čast mi je pozdravit vas po prvi put u ovom jednog proširenom i novom sazivu u ime Službe za sport i moje ime osobno. Dakle priča sa Osnovnom školom Gripe je zaista slična kao i s Pujankama i dogodilo se je zaista da je gradonačelnik Kuret postavio kamen temeljac, a da će sad za koji dan novi gradonačelnik Baldasar otvorit. U

18

cijelom mojem mandatu gospodina Keruma zaista je dvorana bila gotova u roku od dvije godine, a ove zadnje dvije godine je nastao problem sličan kao i na Pujankama a to je da je tročlano zajedničko, ovaj, davatelj usluga za izgradnju su svi išli u stečaj osim tvrtke Brodomerkur koji je bio nositelj posla, a ona je ustvari fiktivno bila samo nositelj posla a ovi su ostali izvođači bili zaista oni koji su je i gradili. Bio je započet tehnički pregled lani u ovo vrijeme i imali smo rok od tri mjeseca za otklanjanje nedostataka i povjerenstvo koje je prošlo kroz školu je izrazilo oduševljenje samom izgradnjom građevine, ali su svi problemi koji su se pojavili bili uvjetno rečeno papirnate prirode. Dakle nisu postojali određeni atesti, nisu bile potpisane građevinske knjige, glavni inženjer gradilišta nije dobio plaću osam mjeseci pa je otišao u Dugopolje, onda su morali tražit novog inženjera, pa nadzor nije htio potpisat ono što nije on pratio, dakle uglavnom u tijeku zadnjih sedam dana su bili intenzivni sastanci i razgovori više od deset njih sa svim relevantnim faktorima, a to je glavni izvođač Brodomerkur i tvrtka GTT Poljud koja je vršila nadzor i uglavnom je već sve dogovoreno. Ana Jurić koja je sad glavna inženjerka gradilišta donijela je kompletnu dokumentaciju i mi smo jučer imali sastanak sa našom Službom za graditeljstvo i urbanizam gdje smo provjerili jesu li taksativno navedeni i složeni svi papiri koji su u zapisniku sa započetog tehničkog pregleda bili navedeni kao propusti i mi ih zaista sada imamo sve posložene i samo je sad pitanje kad će se ovo povjerenstvo ponovo sastati i napisat uporabnu dozvolu.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega Negotić. Kolegica Ines Milina Ganza će vam odgovorit vezano za

dječje vrtiće. DUJE SUČIĆ Ako mogu još oko, oko dvorane. Znači ovo sad što ste vi rekli u razgovoru sa

djelatnicima, roditeljima, najmanje deset puta se već ovo sve reklo, znači bio je postavljen datum pregleda, svega ostaloga i ništa se nije dogodilo, sad imamo 1. 09., jeste li vi sad obećali da će do 1. 09. ta dvorana bit otvorena i da će se moći organizirat nastavu u toj dvorani ili ne? (-isključen mikrofon-) To je jedna stvar. Druga stvar, nositelj posla, ugovor, garancije za dobro izvršenje, za jamstveni rok i sve ostalo znači tko je bio nositelj, nije važno tko je bio nositelj posla ali evo (-uključen-) u tom smislu, u tom smislu ovaj ako je netko bio nositelj, .................... stečaj, šta je sa garancijama, kako se tu postavljate i sve ostalo? Znači ne može se dogodit, bez obzira na ona sva objašnjenja da dvije godine to tamo stoji, a ima šest je početo i da ima dvije godine se unutra ne može ući zbog tih nekih papirnatih problema, tu nešto ne štima. Znači dvije godine papirnati problemi sprječavaju da se u napravljenu građevinu uđe i da se vrši ono šta treba, da se djeca igraju itd. Znači evo u tom smislu još, mislim još jednom da date konkretan odgovor je li to 1. 09. da ravnatelji i ostali znaju što i kako, oni su vam se obraćali sa dopisima i sa ostalima, ali nema odgovora. Hvala.

MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih Dakle za svako pitanje koje je bilo postavljeno odgovor je da i ja sam osobno

sudjelovao na nekoliko sastanaka Vijeća roditelja u toj školi ja sam obećavao ono što je meni bilo prenošeno, nisam ja taj koji na gradilištu nosi cimenat pa da mogu reći točno bit će tako i tako. Dakle prema informacijama koje sam ja dobivao ja sam ih tako i prenosio. Sad vam prenosim direktnu informaciju da je i izvoditelj radova i nadzor i naša Služba za graditeljstvo i urbanim pregledala svu moguću dokumentaciju, utvrdili smo da 99,9% svih papira su nabrojeni, ukoričeni, čak mi ih glavna inženjerka nije htjela dati, rekla mi je na ovo sam potrošila godinu dana života, na ovo ih ne želim dati iz svojih ruku dok god ne bude tehnički pregled završen. Dakle sad je samo pitanje, mislim da čak tehnički pregled neće ni bit završen na objektu već će se samo papirnato dokazat da ono što je bio predmet spora da se otkloni i da

19

dokaže da je otklonjeno i da će se napisat uporabna dozvola, a to vjerujem da će bit u slijedećih 15 dana ako netko od relevantnih, kompetentnih osoba koje to treba pisat ne bude na godišnjem odmoru, ali mislim da ćemo nekoga i zvati sa godišnjeg ako bude trebalo da se ovi rokovi ispune. Ali svakako mogu obećat da će se početkom nove školske godine dvorana bit otvorena, a vi ćete svi bit pozvani na otvaranje.

PREDSJEDATELJ (-nije uključen mikrofon-) Gospodine Duje jeste, dobro. Evo gospođa Ganza će

odgovorit na ovaj drugi dio pitanja vezano za ........... INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Poštovani gospodine predsjedniče, poštovani vijećnici sve vas lijepo pozdravljam.

Vezano za Dječji vrti ć Pinokio koji se nalazi na Dragovodama u Šegedinovoj ulici radi se o Dječjem vrtiću koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade pa on na neki način ništa nije u boljoj poziciji od svih ostalih vrtića koji se nalaze u prizemljima zgrada, a nisu u samostojećim objektima, jer zbog samih imovinsko-pravnih odnosa kako vlasnik vrtića tako i vlasnici svih stanova oni su suvlasnici svih dijelova zgrada, zemljište itd. Ali Dječji vrtić Pinokio je jedan od novih vrtića i kod opremanja i kupnje tog prostora za namjenu dječjeg vrtića u neposrednoj blizini je uređeno, ovaj, dvorište za, za djecu sa rekvizitima i ono je kao takvo definirano kao zelena površina. Ne znam u čemu je problem, možda mislite na sam ulaz u vrtić gdje se parkiraju vozila.

DUJE SUČIĆ Ta zelena površina se ne koristi i tete iz vrtića to ne koriste zbog toga što je to

dalje i ne mogu same u tom prostoru, znači to nije uz vrtić i to se ne koristi, znači djeca u tom vrtiću ne izlaze u dvorište nego samo stoje unutra.

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Mislim to je već stvar organi..... PREDSJEDATELJ Dobro, gospodine Duje vi tražite pisani odgovor na ovo pitanje. DUJE SUČIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ne mora. PREDSJEDATELJ Ne mora, jel'te. E dobro, zahvaljujem. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Gospodin Sučić a šta mislite da to stavimo na slijedeću sjednicu Gradskog vijeća

pa da malo šire razgovaramo o tome, jer ovako na vijećnička pitanja ako otvorimo raspravu ostali neće ostat bez, ostat će bez vremena, zato ako se slažete svi ostali vijećnici ajmo to stavimo, mislim, dječji vrti ći su uvijek interesantna i važna pitanja. Stavimo je kao točku dnevnog reda pa ćemo raspravljat o njoj, u međuvremenu ćemo prikupit dodatne informacije.

PREDSJEDATELJ Idemo dalje. Ja sam dužan vam skrenuti pozornost da je sat vremena isteklo, ali

ako se vi slažete da nastavimo i da ispucamo sva vijećnička pitanja s obzirom na dvije činjenice, da nas je sada 35 i da ima potrebe, pa evo.

20

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Mogu ja gospodine predsjedniče? PREDSJEDATELJ Može, može, izvolite gospodine gradonačelniče, slobodno. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala gospodine predsjedniče. Ja predlažem kolegama da bude sat i pol vremena,

to nije po Poslovniku, ali ako vi izglasate idemo na sat i pol vremena i ne moramo ni slijedeći put to postavljat kao pitanje, idemo na sat i pol vremena, ako bude sat i 40 bit će sat i 40, ja vas jedino molim da ne bude dva sata, jer onda, onda gubimo suštinu svega ostaloga, eto, ali predlažem nek bude sat i pol, ako se slažete glasajmo pa.

PREDSJEDATELJ E, evo dakle gospodin Podrug mi je uzeo riječ iz usta, ja bi vas molio zaista da

postavljate pitanja sa upitnikom. Zahvaljujem. Slijedeće pitanje gospodin Grubišić. Izvolite. DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Pozdravljam kolege vijećnike i vijećnice, pozdravljam predsjedavajućeg i

gradonačelnika, govorim u ime Kluba nezavisnih vijećnika Saveza za građansku, etičku Hrvatsku. Ono što bi želio naglasiti i radi javnosti i radi vijećnika da se mi kao vijećnici, nezavisni vijećnici koji smo ušli u Gradsko vijeće Grada Splita nećemo povezivati sa političkim strankama, bilo ljevice ili desnice, jer je to za nas relativno, nego ćemo surađivati na projektima bez obzira s koje strane ti projekti dolazili. Dakle suradnja na projektima bez političkih koalicija.

Drugo što bi želio naglasiti da Vijeće bude efikasnije u svom radu, a ima nas 35, teško je sva pitanja tu elaborirati i reći, ali se slažem s ovim da se produžuje aktualni sat, to se događa i u Saboru pa budu i 45 sati. Drugo što bih naglasio jest efikasnost rada Vijeća, 35 vijećnika teško mogu doći do izražaja za vrijeme jedne sjednice, zato ja preporučam ako Vijeće usvoji da se formira tzv. radna konzultacijska grupa koja nema nikakve administrativne vlasti nad Vijećem, ali bi ona koordinirala od predstavnika različitih političkih stranaka, radno tijelo koje bi se dogovorilo o načelnim stavovima sadržaja do naredne sjednice. Tu bi mogli biti predstavnici kako oporbe tako i stranaka koje su nezavisne ili koje su na poziciji vršenja vlasti, tu mi ne razlikujemo ni jedne ni druge nego želimo suradnju i s jednima i s drugima i to iskreno i otvoreno. Ta radna grupa, netko mi reče, jedan gradonačelnik, da se ona i preporuča ali nije naređena i u Poslovniku Sabora i u zakonima, ona bi, ta grupa se sastajala češće, kada grupa donese određene odluke o prioritetu rada Vijeća onda bi vijećnici po u načelu ne zatomili svoju samostalnost ili se je odrekli, ali bi imali smjer u kojem vidu treba raditi i podržati određene odluke. Dakle predlažem radnu grupu različitih političkih opcija koje bi bila radna grupa, koja bi se dogovarala o prioritetima, ne bi uzimala vlast Vijeću, ali bi bila efikasnija ...

PREDSJEDATELJ (-prekida-) Gospodine Grubišić ... DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ ... i puno bolja. PREDSJEDATELJ ... pitanje molio bi vas.

21

DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Pitanje je da li se vijećnici slažu da se osnuje takva jedna grupa predstavnika

različitih političkih ....... PREDSJEDATELJ Ja smatram da je ovo upućeno meni i mogu vrlo kratko odgovoriti. Nastojat ću sve

slijedeće sjednice pripremati zajedno sa svoja dva potpredsjednika i sa predsjednicima klubova vijećnika. I mislim da su ovo vrlo ohrabrujuće riječi od gospodina Grubišića i nastojat ćemo tu profilirati jednu novu poslovnu politiku u odnosu na pripreme sjednica. Zahvaljujem. Slijedeći ........

PETAR ŠKORIĆ Gospodine predsjedniče, gospodine gradonačelniče, poštivane dame i gospodo

vijećnici ja bi imao pitanje gradonačelniku vezano za najavljivanu reorganizaciju Gradske uprave, dijelom ste već dotakli u prethodnim odgovorima se tog pitanja, prije izbora, nakon izbora, u više navrata dakle najavljivana je reorganizacija. Zanima nas što podrazumijeva ta reorganizacija, što se do sada napravilo po tom pitanju, to zanima i javnost, ali posebno evo zaposlenike Gradske uprave koji strahuju za svoja radna mjesta. Najavljivali ste da ćete biti gradonačelnik svih građana za dobiti glasove na izborima, zanima nas hoćete li slijediti to što ste najavljivali ili ćete slijediti politiku vaše stranke na državnoj razini koja kad dobije izbore smijeni sve i stavlja svoje poslušnike do najnižih razina? Ističem također da je pravo svakoga na primjeren način izabire prve suradnike kao što ste i kazali, da traži način kako poboljšati učinkovitost Gradske uprave, samo kažem, zanima nas da li je najavljena reorganizacija će biti samo maska za početak novih masovnih čistki i instaliranje svojih kadrova? Molio bi vas vaš odgovor na koji način planirate provesti tu reorganizaciju i dokle se u tome stiglo i naravno u tom postupku očekujemo potpunu transparentnost? Hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Škorić čini mi se da ste vi postavili pitanje, a onda ste mislili dati i

odgovor pa ste to neuspješno napravili, zato što prejudicirate situaciju. Dakle ja sam najavio reorganizaciju i novu sistematizaciju sa svrhom poboljšanja rada ove Gradske uprave, kad ona bude gotova bit će kao što sam već najavio, bit će jasno objavljena, transparentna i isto tako će bit provedena u skladu sa svim zakonima Republike Hrvatske, šta znači da će se poštovati Zakon o radu i svi ostali zakoni koji zaposlenicima omogućuju da ispunjavaju svoje bazično upravno pravo a to je pravo na rad. Sad sam odgovorio ovako u čisto formalnome smislu, u onome običnome ljudskome načinu ću vam ponovit ono što sam rekao, neće bit otkaza, svi će se nać u svojim okvirima, shodno svojoj stručnoj spremi, ali ću iz izmiješat na način ako ja smatram da će bit efikasniji ili kako meni bude odgovaralo razmišljajući o mojim planovima za budućnost. Pri tome ne znači da ću smijenit nikoga, a možda ću smijenit svih, ali će to bit napravljeno na način transparentan, vi ćete to dobit na Gradsko vijeće, novu reorganizaciju i novu sistematizaciju, te tzv. kućice, nakon čega će bit napravljeni javni natječaj, na javni natječaj će se moći svi javiti i postojeći pročelnici i drugi i svi ostali, napravit ćemo komisiju u kojoj će bit netko i od vaših ljudi će sjedit i onda će to pratit, kontrolirat i bit će izabrani oni ljudi koji pobijede i koji budu najadekvatniji za određeno radno mjesto u skladu sa sistematizacijom. Ponavljam, nitko neće ostat bez posla osim ukoliko svojim radom ne zasluži izvanredni otkaz zbog prekršaja radne discipline i sličnih stvari, to sam upozorio sve zaposlenike da moraju dolazit na posao, da moraju radit u skladu sa Zakonom o radu i svim ostalim zakonima Republike Hrvatske. Ali ćete dobit sve na vrijeme, još ništa nisam napravio, nikoga nisam smijenio niti u gradskim komunalnim poduzećima, niti u nadzornim odborima, niti upravnim vijećima, dakle pustio sam da ljudi

22

rade svoj posao i samo gledam, promatram, malo zapisujem, a onda ću pojedinačno sa svim od njih razgovarat prije nego bilo šta poduzmem.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodine gradonačelniče. Gospodine Škorić jeste zadovoljni sa

odgovorom? Molim lijepo. Gospođa Ljubica Vrdoljak. Izvolite. LJUBICA VRDOLJAK Evo kako su se svi okomili na gradonačelnika pa ću i ja postavit jedno pitanje

gradonačelniku. PREDSJEDATELJ To je u redu. LJUBICA VRDOLJAK To je uobičajeno. Evo gospodine gradonačelniče kada planirate realizirati

proširenje šetnice od zapadne obale prema Matejušci, jer prema mojim informacijama svi projekti i dozvole su ishodovani. Ja vrlo često znam kazat onako zadatak-rok-izvršenje, normalno da ne očekujem od vas da kažete da će 9. 08. početi radovi na toj, ali sasvim sigurno u nekom vremenskom periodu ste planirali, 9. 09. da, na moj rođendan, ovaj, sigurno ste planirali u nekom vremenu da se spoji ovaj dio zapadne obale sa Rivom, jer je to, kako ste sami rekli, prevažna šetnica i zapadna obala pa onda ovo je samo kontinuitet. Znači ne govorim o projektima koji se naslanjaju na šetnicu, nego govorim čisto o samoj šetnici.

I kad već sam ovaj postavila ovako kratko pitanje, neću previše komentirat, ja bi vas samo molila u planu sredstava za 2013. godinu na Gradskom kotaru Visoka, znam da mi nećete sad odgovorit, samo da se pripreme u stručnim službama, garaža, ovdje piše u Vrazovoj ulici, ali može bit i Ozaljska ulica, planirano je 3 milijuna i 500, to je jedna, jedan objekat koji treba privest svrsi bez obzira na koji način. Zanima me samo, ovo u pisanom obliku, normalno da ne možete imat tu informaciju, kad će se krenuti u realizaciju ovoga vi za vi toga da moji susjedi gore na Visokoj mi često postavljaju ovakvo pitanje pa bi vas molila da stručne službe pripreme da vidimo dokle je stiglo ovaj dio, znači ne sada ovo, ovo je vijećničko pitanje. Hvala lijepa.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Na ovo, kako ste i sami rekli, dat ću vam pisani odgovor vezano, to je vezano i za

rebalans proračuna, koliko ja znam. Ovako na prvi dio pitanja vam mogu odgovorit ovako, koliko ja znam nastavak zapadne obale odnosno spoj sa Matejuškoj je težak negdje, kolega Jure Šundov će me ispravit ako pogriješim, između 10 i 12 milijuna kuna. Predviđeno je 10 milijuna, 10-tak milijuna kuna, dakle tu smo oko 10-tak milijuna kuna, nema ga u proračunu ovoga momenta i neće ga ni biti za ovu godinu, jer jednostavno nećemo financijski to moći podnijeti, ali nije problem radi toga što ćemo ga predvidjeti u slijedećoj godini, obzirom na to da je vlasnik tvrtke RETOI odnosno vlasnik hotela Ambasador bio neki dan kod mene, gospodin Kurtović je bio kod mene u ime vlasnika je razgovarao i obavijestio me da će oni konačno krenuti u realizaciju izgradnje hotela odnosno rekonstrukcije hotela u ovom slučaju, a to je jedan od uvjeta da bi se i šetnica radila. Naime prostor ispod samoga hotela se ne može radit, nego paralelno sa izgradnjom i rekonstrukcijom hotela. Tehnički je predviđeno, naime moglo bi se ali bi to bio zahvat koji nije baš pametan, inženjeri su rekli da je to najbolje zajednički napravit, dakle istoga momenta kad oni počnu izlazit iz betona u hotelu da se tada i taj dio šetnice napravi. Mi ćemo to morat predvidjeti u proračunu, ja se nadam samo da će hotel se počet radit slijedeće godine, a onda ćemo počet radit to, prije toga nisam sklon tome

23

da nastavimo šetnicu, obzirom na, na 10-tak milijuna kuna, ali vidjet ćemo. Stavit ćemo u proračun pa ćemo odlučit, tako da vam ovoga momenta datum ne mogu reći.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođo Ljubice vi ćete dobit odgovor pisani ovi dil, ne na ovo nego

na ono prethodno, ovi drugi dio, eto ga. E sada je na redu gospodin Ranko Milić. Izvolite. RANKO MILIĆ Evo poštovani predsjedniče, gradonačelniče i kolegice i kolege stvarno sam sretan

što sam tu danas evo prvi put i ono što me raduje da vjerujem da ćemo ipak u ovom sazivu imat jednu drugačiju kulturu i komuniciranja pa i suradnje i interakcije i vjerujem da ćemo evo izgraditi ovaj grad zajedno na dobro svih građana. Jedna od stvari na kojem vjerojatno ćemo se svi vrlo lako složiti, a ja mislim da je jako važna i bitna ali i hitna, mislim oko bitnosti nije možda toliko upitno koliko možda oko hitnosti, a to je ustvari razvojan strategija grada Splita. Mislim svjesni smo svi zajedno da Split se ne razvija već od godinama sustavno, da mu nedostaje jednog pristupa kvalitetnog planiranju razvoja, po svim njegovim temama op razvoja gospodarstva, poduzetništva, socijale, obrazovanja, kulture, znači nedostaje jedna kvalitetna planska dimenzija razvoja. Mislim da nam je svima jasno da ta dimenzija ustvari je itekako povezana s onim što je danas ustvari možda i najveći resurs za razvoj a to su razvojni fondovi koji u principu zahtijevaju da što prije se isprogramiraju odgovarajući strateški prioriteti pojedinih lokalnih zajednica kako bi oni mogli ući u više županijske razine prioriteta odnosno nacionalne, čime bi se onda za neke projekte omogućilo i izravno financiranje određenih projekata, a na kraju krajeva ne samo iz fondova Evropske unije nego i drugih razvojnih fondova, na kraju krajeva i kroz javno-privatna partnerstva. Stoga evo moje pitanje je s obzirom da smo se iz nekako i većina i opozicijskih i pozicijskih i nezavisnih lista i u samoj predizbornoj kampanji izjašnjavali o potrebi tog sustavnog razvoja i izrade kvalitetne strategije, a evo i da je sama nova Gradska uprav ana određen način potvrdila interes da se pristupi izradi takve strategije i da smo ustvari već u nekim razgovorima dobili i prijedlog sa strane gradonačelnika i njegovog tima da bi bilo možda dobro organizirat tematsku sjednicu na tu temu. Moje pitanje je da li se ustvari toj tematskoj sjednici može dati jedna najviša razina prioriteta odnosno kada najprije možemo očekivati takvu, sazivanje takve tematske sjednice, jer znamo da je programsko razdoblje za Evropsku uniju 2014. do 2020., a Split još nema svoju strategiju odnosno trebalo bi je već imati da bi mogla ući u odgovarajuće županijske i nacionalne dokumente. Evo samo toliko, hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Milić hvala na pitanju. Razvojna strategija je stvar koja je ajmo reći ovako

po mom mišljenju nije baš tako ni jednostavna. Dakle tematska sjednica bi bila potrebna, međutim da bi napravili tematsku sjednicu mi bi kao Gradska uprava trebali imati određena saznanja, pripreme, materijale i sve ostalo, jer to vijećnici uglavnom očekuju, a koliko ja znam vaša nezavisna liste se, predložila je da vi pripremite, dakle pripremu, da izradite pripremu odnosno metodologiju izrade strategije. A ja to mogu prihvatiti i mogu sad reći, ako se ostali kolege vijećnici i kolegice slažu da vi onda možete, ako mi se dogovorimo o datumu održavanja tematske sjednice s tom temom da onda vi svim prisutnim vijećnicama i vijećnicima prezentirate vaš prijedlog izrade dakle metodologije izrade strategije. Međutim obzirom na to da postoje različita ideje vezane za, ne samo razvojnu strategiju nego i neke druge strategije i neke druge projekte i da to već prerasta u jedan način stihije koja nas na dnevnoj bazi bombardira počevši od informatike, do građevinarstva, urbanizma, prostornog planiranja i svih ostalih djelatnosti, pardon, ove Gradske uprave mi smo se odlučili već i otišli prilično daleko u razgovorima sa Sveučilištem Split da sve to skupa ugovorom prebacimo na

24

Sveučilište Split, da se unutar Sveučilišta Split oformi i jedna ključna koordinacijska grupa, a onda iz toga da se izrade nekoliko grupa koje bi preuzele na sebe izradu različitih projekata i različitih i uključujući i strategiju o kojoj vi govorite. Dakle mi da bi radili strategiju razvoja teoretski i nakon prezentacije i nakon što se vijećnici dogovore i nakon što bi se to sve usvojilo trebali bi raspisat javni natječaj. Na javnom natječaju se može javit tvrtka iz New York i izradit nam strategiju razvoja grada koju mi onda opet dobivamo na stol i raspravljamo o tome da li je ona u redu ili nije u redu. Prilično komplicirano, na prvi pogled nije, ali kad malo bolje pogledate u skladu sa propisima i zakonima moramo raspisat javni natječaj i onda vam tu dolazi do jedne određene, do određenog problema. Obzirom na to da mi imamo naše Sveučilište, splitsko Sveučilište gdje je koncentrirani najveći dio našega ................ znanstvenika i svih ostalih mišljenja sam i mišljenja smo mi iz Gradske uprave da bi to zaista bilo najpametnije da damo Sveučilištu koje bi onda imalo mogućnost da direktno kooptirajući pojedine stručnjake uključujući i pojedine vijećnike odnosno pojedine stručnjake ili ljude iz različitih političkih opcija, da ne bi to ispalo da se samo jedna opcija prisutna na Sveučilištu nameće, ja sam za to da bude ravnopravno prisutni svi u svim tijelima koje će Sveučilište formirati i na taj način ustvari da zaista dobijemo jedan, jednu znanstvenu podlogu, ne samo za strategiju razvoja nego i za, za cijeli niz projekata koje bi trebali razvijat u budućnosti. Sad, ovo vam je kratki odgovor, tema bi trebala, ovu temu bi trebalo nastavit na toj budućoj tematskoj sjednici koja po meni, bez uvrede, ne može bit prioritet, prioritet ovoga Grada je cijeli niz drugih stvari, ali u redu, recimo da ćemo u roku od tri mjeseca sazvat i tu tematsku sjednicu radi toga što su nam, prioriteti su nam redovne sjednice na kojima se odlučuje o vitalnim stvarima vezanim za financije. Dakle sad ću vam reći svim vijećnicima na neki način, slijedeća, slijedeću sjednicu ćemo najvjerojatnije napravit početkom 9. mjeseca, nakon toga ide ova tematska sjednica Karepovac, jer je on zaista gorući problem, ne samo nama nego i državi sad već, nakon toga krajem 9. mjeseca bi trebala biti ponovno redovna sjednica vezano za rebalans proračuna, dakle kraj 9. početak 10. mjeseca, a nakon toga možemo ići na tematsku sjednicu strategija razvoja odnosno pripreme za izradu strategije razvoja, a uključit ćemo najvjerojatnije još nekoliko projekata koji su isto tako od velike važnosti barem da započnemo razgovor. U međuvremenu ću najvjerojatnije morat postaviti i tematsku sjednicu s temom Hajduk i KK Split, obzirom na tešku situaciju pogotovo u KK Split, ali ništa manje ni u Hajduku, jer ona je naše vlasništvo i vi ćete odlučivat o tome tako da već sada imamo prilično popunjen raspored u slijedeća dva mjeseca. Eto.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gradonačelnik. Gospodine Milić jeste zadovoljni sa odgovorom? RANKO MILIĆ Pa jesam, samo evo možda se ne bi složio sa tumačenjem da nam to nije najviši

prioritet, jer zaista mislim da smo već puno godina izgubili ne privlačeći dovoljnu količinu sredstava iz razvojnih fondova, jer samo eto u tom smislu bi zaista apelirao da pokušamo povećat razinu prioriteta u tom pitanju, a sigurno da postoji način da se može to napravit i vrlo kvalitetno, a i bez nekakvih velikih troškova, znači postoje metode i u Hrvatskoj a u svijetu kako se to radi i možemo pomoć, ja vam to propustio reći u samom pitanju, mi smo eto i spremni pomoći kao klub vijećnika odnosno naša evo nezavisna lista u tom smislu da pokušamo pomoć gradu da to na kvalitetniji i jeftiniji način dobije i da se riješi to pitanje. Ali evo samo, ne bi se složio samo s tom konstatacijom, inače evo zahvaljujem na odgovoru.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, u redu. Prioritet ako, ako sam vam rekao nije naj, najveći prioritet, ali ako

smo, ako vam kažem da ćemo u slijedeća dva i pol mjeseca, dva, dva i pol mjeseca stavit onda

25

to zaista i jesam stavio u prioritete, apsolutni prioritet ne, kažem vam redovna sjednica, pa rebalans proračuna je apsolutni prioritet, ali i to spada u tri mjeseca. Šta se tiče ovoga drugoga to sam vam odgovorio, na toj sjednici ćemo konačno i svi skupa odlučit da li to ide, ali za sada ide prema Sveučilištu pa ćemo unutar sveučilišta u dogovoru sa Sveučilištem i vaše ideje odnosno želju za pomoć sigurno realizirat.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Zadovoljni sa odgovorom? Slijedeći je gospodin Luka Podrug.

Izvolite. LUKA PODRUG Poštovani gospodine gradonačelniče moje vijećničko pitanje se odnosi na vaše

izjave neposredno poslije izbora pa evo nažalost i do dana današnjeg ovog vijeća konstantno koristite, govorite u prvom licu jednine kao da niste svjesni da ste vi izabran da demokratski, ali i ovo Gradsko vijeće i postoji naprosto suodnos gradonačelnika i Vijeća. Vi sad kažete da ćete neku točku stavit, a program rada Gradskog vijeća donosi Gradsko vijeće naravno zajedno s vama. Mislim želim zaista na početku ovog mandata bit dobronamjeran, a pitanje ide u ovom smislu. Temeljem kojih ovlasti ste tražili odmah nekoliko dana iza izbora 6. lipnja u Slobodnoj Dalmaciji mandate na raspolaganje od svih pročelnika, direktora i ravnatelja? Mislim to je, znajući vas kao kolegu i kao vijećnika u prošlom mandatu ja moram priznat da je to za mene bilo šokantno, zaista ste nastupali uvijek korektno i demokratski uz sva naša neslaganja i politička i sva druga mislim da ste jednim dijelom se opili funkcijom i ja vas molim kao vijećnik da prije samog odgovora, nije vam prijatelj tko vam laska, mislim da je bolje upozorenje, da se vratite u svoje zakonske okvire, a da meni danas, ako hoćete usmeno, a možete i pismeno, sasvim svejedno, radi kolega drugih, odgovorite, temeljem kojih ovlasti vi možete tražit mandate na raspolaganje pročelnika. Pa pročelnici su javni službenici izabrani na javnom natječaju, možete ih smijenit samo temeljem četiri razloga koji proizlaze iz zakona i to je jedan nevjerojatan pritisak. Zašto je vama dopušteno ono što primjer gospodinu Kerumu nije bilo dopušteno? Je li vas ja moram posjetit da u prošlom sazivu ni jedan, ni jedan direktor, ni jedan ravnatelj ni jedne ustanove nije smijenjen. Tko vama daje za pravo tražit od svih direktora da vam daju mandate na raspolaganje. Zašto kad tražite mandate ravnatelja niste tražili intendanta i vrtića i škola i svih, zašto ste izabrali samo one koji su vam dragi i nisu dragi? Mislim izložili ste ljude jednom nevjerojatnom pritisku, imate medijsku apsolutnu podršku, imate političku podršku, ali ja mislim da izlazite iz okvira vaših ovlasti, i moje je pitanje, bez želje za ikakvu raspravu da ili zaista pisano odgovorite ili da povučete, ovaj, te zahtjeve, a s druge strane, s druge strane vas zaista molim na jednu zakonitu, statutarnu i poslovničku suradnju sa predstavničkim tijelom, jer smo mi ovdje isto tako demokratski izabrani kao i vi. Vi konstantno govorite ja neću dati nešto na zapadnoj obali, ja ću smijenit direktora, ja ću smijenit pročelnika, ja ću odredit koga ću ovdje ostavit. Vi imate svoje ovlasti u suodnosu s nama i u skladu sa zakonom, ovo što radite daleko izlazi iz okvira zakonskih i da je ovo ne daj bože napravio Kerum ovo bi bilo svaki put na dnevniku, vi zbog laskanja, podrške medija apsolutno gubite kontrolu nad zakonitim ponašanjem i ja vas molim kao gradski vijećnik uz odgovor koji evo mogu pričekat vrlo rado za slijedeću sjednicu u pisanom obliku da se vratite u okvire zakona. Hvala.

PREDSJEDATELJICA Izvolite gospodine gradonačelniče.

26

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Neću vam se zahvalit kao ostalima kolega Podrug zato što niste dobronamjerni,

iako govorite da ste dobronamjerni, ali vi kao i obično mislim imate vrlo dobru retoriku i jako dobro baratate sa nekim stvarima, izvrćete vrlo često činjenice, već smo se upoznali, četiri godine znamo kako funkcionirate, prema tome nije ništa iznenađujuće za mene. Ja ću vam odgovorit, mogu vam i u pisanom obliku, ali ću vam odgovorit sada ispred javnosti, kao što i vi to radite radi javnosti tako ću vam i ja odgovorit radi javnosti, jer se u privatno kad se nađemo privatno potpuno drukčije rezonirate i potpuno drukčije govorite i govorite jedan, na jedan puno, puno pomirljiviji način, međutim to već znam pa ću vam samo odgovorit. Nikad nisam izašao iz zakonskih okvira, moje pravo izabranog gradonačelnika je bilo da pozovem one koji žele dobrom voljom da daju svoju ostavku na mjesto direktora komunalnih poduzeća da to naprave, to su svi napravili, meni to stoji u ladici i kao što sam javnosti rekao to ću ili iskoristiti na mirni način ili ću iskidat i bacit u smeće, nakon što snimim situaciju u svim komunalnim poduzećima, razgovaram sa nadzornim odborima i s tim istim direktorima, dakle nikad nisam rekao da ću prejudicirat situaciju, ali da jesam zatražio to šta mislim da je isto tako jedna demokratska, jedan demokratski doseg naše demokracije i naše države onda mislim da na to imam pravo i direktori su svi smatraju da sam u pravu i to su i napravili. Šta se tiče pročelnika upotrijebio sam krivi izraz, dakle nisam, oni nemaju mandate, oni su javno izabrani, to sam već objasnio da ću napravit u reorganizaciji, ali samo da znate i pročelnici su bili voljni svi odstupit onoga momenta ako zatražim to od njih šta ja nisam napravio, jer je to isto tako njihova dobra volja. Svi normalno rade, svi normalno funkcioniraju, ali moram priznat da sam izuzetno zadovoljan sa radom svih pročelnika do zadnjega, šta ne znači da neću napravit reorganizaciju, sistematizaciju kao što sam sve već objasnio, provest javni natječaj, pa tko pobijedi na javni natječaj taj će ostat za pročelnika, a tko ne pobijedi neće ili će doći netko drugi. U komunalnim poduzećima koji i jesu ključ rada i razvoja ovoga grada sam smatrao da je to neophodno obzirom da više od polovine komunalnih poduzeća loše posluje, imaju negativne rezultate, imaju vrlo lošu situaciju koji i vi jako dobro poznajete, čast iznimkama, čast izuzecima, ali danas ćete vidjeti izvještaje pa onda vi meni recite tko je u pravu, ja koji sam zatražio da oni svojom dobrom voljom daju na raspolaganje mandate da bi eventualno u slučaju hitnosti skratili taj postupak šta sam ja smatrao nakon što su mi oni doslovce u roku od prvih sedam dana svi dali te mandate osim jednoga koji se ispričao, objasnio zakonsku proceduru i to smo riješili na kraju, ali ja nikome to nisam iskoristio zato što sam smatrao da još nije vrijeme i da ipak nije takva situacija, jer su se ljudi malo možda čak i trgnuli i počeli malo bolje funkcionirati. I to vam je odgovor i nikad nisam prešao granicu, a moje pravo je da kažem, ja sam izvršni organ ovoga grada i ja imam pravo govorit u svoje ime i ja stojim iza svoga imena i iza svojih postupaka i kad kažem ja ću smijenit, kako vi kažete, šta nisam nikad rekao, nego ja ću predložit, i kao što sam rekao na zapadnoj obali ja hoću zato što je to, ja kao izvršni organ ovoga grada predstavljam izvršnu, izvršnu funkciju, ne predstavljam ja pojedinačno fizičko lice, nego predstavljam izvršnu funkciju koja je pobijedila na ovim izborima, ako vas to osobno smeta ja vam se ispričavam.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gradonačelniku na odgovoru. Gospodine Luka Podrug je li vi

inzistirate na pisanom odgovoru? LUKA PODRUG .... komentirao ovo, mislim da gradonačelnik nažalost samodopadno ipak pokazuje

povrijeđenost na moju naprosto konstataciju da se poziva na zakon, vi gospodine gradonačelniče nećemo uopće se ja vraćat na osobu, na osobnu komunikaciju, vi kažete o gradskim poduzećima, samo dva gradska poduzeća rade negativno, zaista treba bit ono

27

stranački poslušnik ili totalno, totalno samodopadan da recimo tražite ostavku direktora Vodovoda ili direktora Čistoće koji savršeno rade, ali vi sad još jednom ponavljate da vi imate pravo tražiti i ostavku pročelnika, pa nemate, to je nevjerojatni pritisak, vi nemate pravo, vi imate pravo u skladu sa zakonom i u odnosu sa drugim tijelom koji je isto demokratski izabrano kao i vi , kao, tj. Gradskim vijećem poduzeti sve korake koji su u skladu sa zakonom, ali kad gradonačelnik kao prvi pretpostavljeni i bilo kojem zaposleniku u ovom gradu kaže da od njega očekuje ostavku i onda se hvalite da su oni ponudili ostavke, pa moraju ih ponudit, to je pritisak, to je iznuda. Da je to ne daj bože napravio netko drugi ili neki drugi gradonačelnik to bi bilo skandalozno, ali ja ću završit jednom drugom konstatacijom, samo razmislite o ovome i vi i kolege vijećnici, posebno ovi koji vas podržavaju i koji vi na ovaj način dovodite u vrlo neugodnu poziciju da su oni nepotrebni, jer vi ste ionako sve odlučili, sam o razmislite o tome šta će se dogodit ako recimo za Novu godinu kod proračuna ne budete imali većinu, budu novi izbori, hoće li svi ti vaši novi kadrovi isti dan dobiti isto tako otkaz, hoćemo li se mi jednom napokon dogovorit da postoje funkcije koje su smjenjive i nesmjenjive. Vaši savjetnici su vaši savjetnici, njih birate i, a pročelnike nemate pravo dirat uopće i očito je bio u pravu kolega koji je pitao da li je ona reorganizacija samo izgovor za smjenu i pročelnika, vi ste to sad izravno priznali, ali vi nemate na to pravo. Ja vas upozoravam svi koji misle da su do vijeka vjekova brzo im svijeća istekne, brzo se vama može dogodit da dogodine na proljeće mi budemo u poziciji da na tom mjestu sjedi netko drugi, taj neće imat ovaj povlašteni medijski tretman koji vi imate u medijima, samo se sjetite, uzmite novine prije četiri godine kako se reagiralo kad se na legalan način birao recimo ...

PREDSJEDATELJ Gospodine Luka vrijeme. LUKA PODRUG O.K. Hvala. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Luka, kolega Luka pa javite se slijedeći put na natječaj za izbor

gradonačelnika pa tko pobijedi, nemojte vrijeđat drugoga kolegu koji je ovdje prisutan. PREDSJEDATELJ Ajde molim vas da se vratimo, da se vratimo u koletočinu radnu. Evo slijedeće je

pitanje gospođa Danira Matošić Matičević. Izvolite. Koja je potpisala prisegu. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dobro je, bolja varijanta nego da sam je morala izgovarati pred svima ovdje sama.

Poštivanje i pozdrav svima. Moje pitanje se tiče urbanističkog bonusa a to je ustvari tema ove točke 37. na današnjoj sjednici Gradskog vijeća, pa ću ja pročitat zapravo dio iz GUP-a koji se odnosi na to što je urbanistički bonus i po tom zapravo naš zahtjev i pitanje. Dogovornim urbanističkim bonusom se omogućava budućem investitoru izgradnja većeg intenziteta i profitabilnosti uz uvjet da zauzvrat realizira ili sudjeluje u realizaciji dogovorenog programa od javnog interesa. Dogovorni urbanistički bonus se realizira kroz javno-privatno partnerstvo Grada i investitora. Postupak dogovaranja i utvrđivanja programa izgradnje i uređenja prostora se realizira kroz izradu detaljnog plana ili provedbu natječaja propisanih ovim planom. U postupak izrade detaljnijeg plana ili provedbu natječaja potrebno je uključiti i širu urbanu javnost te posebno građane i predstavnike mjesne samouprave naročito iz gradskog kotara u kojemu se nalazi obuhvat planiranog zahvata, a u svrhu osiguranja i ispunjenja

28

dogovornih odveza Grad Split može zahtijevati korištenje garancijskih instrumenata. Sukladno ovome što sam pročitala molimo stručne službe, najvjerojatnije s obzirom da ne znam da li će podatke koje zahtijevamo baš bit moguće iznijeti u cijelosti na ovoj sjednici, da nam odgovore i dostave podatke o svim usvojenim ili tekućim procedurama u kojima se koristio dogovorni urbanistički bonus, zatim ugovore kojima je regulirana investitorova obveza realizacije programa od javnog interesa, izvješća o provedenim javnim raspravama za svaki pojedini slučaj kao i dokaze o ostvarenom javnom interesu ili garancije da će dogovorni javni interes biti ostvaren i u kojem roku ukoliko još nije?

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolegici Matošić na pitanje, ovo je dosta stručno i tehničko pitanje, ja ću

vam dati u pisanom obliku. Koliko ja znam građevinski bonus u prošle četiri godine mislim da je bio iskorišten jednom ili dva puta u pregovorima, ali za sve ostale vam moram dati u pisanom obliku jer je prilično, prilično zahtjevno, uostalom više nemamo ni vremena za tako elaborirani odgovor.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku. Još su ostala dva vijećnika i dva

vijećnička pitanja. Ja predlažem da i to odradimo i gotovo. Evo slijedeći je na redu gospodin Srđan Gjurković. Izvlite.

SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, gospodine gradonačelniče jedno

kratko pitanje koje već je spominjana Karepovac tematska sjednica, naravno da se to podržava, međutim da budem konkretan sasvim je jasno da se rješenje Karepovca veže za regionalni centar za upravljanje otpadom. To je nužno, to je jedan od preduvjeta, a onda naravno metode i način sanacije Karepovca je pitanje koje odlučuje Gradsko vijeće. Potpuno je jasno, da budem konkretan, da je Splitsko-dalmatinska županija opstruirala odnosno nečinjenjem i ne realizacijom regionalnog centra po pitanju i otkupa zemljišta i pripreme kompletne dokumentacije za lokacijsku dozvolu dovela i Grad Split i sve općine i gradove u velike probleme. Moje pitanje konkretno koje sve aktivnosti, neke ste već i naveli, ali govorim konkretno prema Splitsko-dalmatinskoj županiji, jer je ona nositelj zajedno sa Fondom rješenja regionalnog centra za upravljanje ćete poduzeti kako bi na određeni način kako ste odlučno branili i zapadnu obalu od privezišta tako branili i grad Split od nečinjenja od strane Splitsko-dalmatinske županije u realizaciji, jer bez toga mi ne možemo, odlučili mi ovo ili ono na Krepovcu napraviti ono što je potrebito pa sutra i kao dio razvojnog dijela grada da se ta aktivnost prema Županiji i županu Splitsko-dalmatinske županije pokrene na način da se jasno definiraju i rokovi, ali i odgovornost za nečinjenje kako bi mi ipak u ovome mandatu, a to moramo učinit, i realizirali regionalni centar kao dio te priče, a i riješili i sanirali Karepovac.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega Gjurković. Ja sam već djelomično odgovorio, samo ću vam ponovit.

Mi smo već bili odlučili da krenemo sami u određeni tip sanacije Karepovca, dakle pripreme, daleko smo mi bili od bilo kakve realizacije, međutim u međuvremenu kako što sam već rekao došlo je do susreta sa ravnateljem Fonda za zaštitu okoliša i predstavnicima Svjetske banke i to je sad dobilo jednu drukčiju dimenziju, osim toga su oni isti taj dan bili i kod župana Ževrnje. Ja sam isto s tim kratko o tome razgovarao, koliko sam ja vidio iz ovog kratkog razgovora s njima, kako s njima a tako i sa županom Ževrnjom ono što je bio bilo je i odnos između Grada i Županije bio je kakav je bio, ne bi ulazio u to, međutim sada ja i kolega

29

Ževrnja imamo manje-više iste stavove i tu možemo očekivati zaista maksimalnu suradnju kako sa njegove tako i s moje strane, dakle zajednički imamo problem, on smatra da je to zaista zajednički problem bez obzira šta je to grad, ali grad je bio županije, mislim da ćemo tome pristupit zajednički Grad, Županija i Fond za zaštitu okoliša. Iznosi novca koji trebaju bit uloženi će bit podijeljeni na određeni način, mora nam pomoć Evropska unija da dobijemo šta više sredstava, a tu je ta Svjetska banka, međutim kolega Ževrnja je zaista voljan aktivno se uključit u realizaciju toga, jer je potpuno svjestan problema koji tišti istina grad Split, ali isto tako i cijeli niz gradova unutar Županije. Tako da je Karepovac je zaista zajednički problem i tome ćemo pristupit s jednom napomenom koliko ja znam po novome ili prijedlogu zakona ili onome šta Fond predviđa regionalni centar će imat, bit će posebna tvrtka koje će biti suvlasnici svi oni koji deponiraju tamo otpad i to shodno visini deponiranog otpada, otprilike to je prvi bazični koncept, ali dalje ćemo nastavit razgovarat, da vam sad ne ulazim. Dakle sigurno će Grad Split aktivno sudjelovat i u regionalnome centru.

PREDSJEDATELJ I posljednji gospodin Marijo Sičić. Izvolite. MARIJO SIČIĆ Dobar dan. Pozdravljam sve nazočne kolegice i kolege. Moje vijećničko pitanje je

kolegica već maloprije spomenula odnosno ovaj odnosi se na Ulicu Stanka Vraza tako da ga ja neću ponovo ponavljat, samo bi se nadopunio odnosno dao svima, dao svima informaciju da je to jedno veliko goruće pitanje kotara Visoka te bi se odmah nadopunio na kolegu Tomislava Alujevića koji je rekao maloprije za Osnovnu školu na Pujankama, tako ako netko od kolega uspije ovaj pogledati tu školu može i produžiti i do te garaže da vidi ovaj u kakvom je to stanju se nalazi, te ovaj bi možda samo dao prijedlog da jedna od stručnih komisija, službi na nivou Grada posjeti i tu garažu i napravi neki, neki izvještaj jer zbilja je garaža u takvom stanju da se može film katastrofe snimiti odnosno i jedna molba da kad se da pismeni odgovor kolegici Vrdoljak da se i meni dostavi takav isti odgovor. Eto hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega Sičić, evo ja bi sad zamolio ovdje je gospođa Visković je tu koja je

inače zadužena najviše za školu Pujanke, ako se, ako se slaže i kolega Gojo ... ( - kraj 1. kazete B strane - ) ... poduzet pa ću vas izvijestit, dat vam odgovor ili se u skladu s vama dogovorit za daljnje, za daljnje sve aktivnosti. Eto ovo nije odgovor pravi, ali je zamolba da idemo odmah to pokušat šta brže riješit.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku na odgovoru. Ovime smo iscrpili sva

vijećnička pitanja i završili prvu točku dnevnog reda. Sad prelazimo na 2. točku dnevnog reda, usvajanje Zapisnika sa 1. sjednice Gradskog vijeća Grada Splita.

Ad 2. Usvajanje Zapisnika 1. sjednice Gradskog vijeća Grada Splita Zapisnik ste dobili, da li imate kakvih primjedbi? Izvolite kolega Banović. IVAN BANOVI Ć Znači pod točkom izbor Odbor za izbor i imenovanja znači nakon provedenog

glasovanja bez rasprave u Odbor za izbor i imenovanja su jednoglasno izabrani ovaj predsjednik, zamjenik i članovi, tako predlažem da gospodina Tonći Blaževića umjesto točke

30

iza toga se stavi zarez, napiše za člana i onda stavi točka ponovo, zbog toga šta ne piše njegova funkcija. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite gospodine Tonći. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče hvala. Ovi kratko, znači idemo dalje iza toga, Ad 4. izbor

predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća, izbor predsjednika Vijeća dva puta smo napisali 22 vijećnika, znači u tom odboru i u slijedećem odboru isto za izbor, ustvari za izbor potpredsjednika Vijeća i predsjednika Vijeća nisu bila 22 nego 21 vijećnik šta se poslije vidi iz samoga teksta, pa samo da ispravimo brojku. Je, da uskladimo sa stvarnim stanjem.

PREDSJEDATELJ Jeste, pregledat ćemo i tonski zapis i ukoliko je to to onda ćemo ispravit. TONĆI BLAŽEVIĆ Jer točno se, vidi se poslije kad se zbroji da je 21. PREDSJEDATELJ Je, jeste. TONĆI BLAŽEVIĆ Hvala. PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem. Dakle smatra se Zapisnik sa konstituirajuće sjednice usvojen uz

ove dvije primjedbe koje će se naknadno uvrstiti u Zapisnik. Sada prelazimo na 3. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o dopuni Odluke

o komunalnoj naknadi. Ad 3. Prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi Ne treba, ne treba, ništa ne, ne, ne treba to, dakle pozivam izvjestitelja gospodina

Pavu Zaninovića da dade kratki uvod u točku dnevnog reda broj 3. Izvolite gospodine Zaninović.

PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Zahvaljujem se gospodine predsjedniče. Pozdravljam gradonačelnika, zamjenika,

uvažene vijećnike i sve prisutne medije. Dakle pred nama je prijedlog odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi. Ovom dopunom utvrđuje se koeficijent namjene 1,71 , a ne 1,27 kako je ovdje napisano zbog štamparske greške, dakle 1,71 je koeficijent iako je vama važnija cijena u konačnici nego sami koeficijent za poslovne prostore u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Naime prema članku 28. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti to su usluge smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše osam soba odnosno šesnaest kreveta. Ovo bi sad podcrtao, dakle presudom Upravnom suda utvrđeno je da vlasnici odnosno korisnici objekata u kojima se pružaju navedene usluge obavljaju poslovnu djelatnost, ostvaruju određeni prihodi trebaju plaćati komunalnu naknadu za poslovni prostor, a ne stambeni. Pošto je trenutno u gradu Splitu poslovni prostor devet puta skuplji nego stambeni mišljenja smo bili da je to previše za ljude koji danas u ovoj situaciji

31

kako je i onda smo dakle uvrstili kao posebnu stavku apartmana i donijeli sa koeficijentom već rečenim gdje bi otprilike to bilo u 1. zoni 1,20 , a stambeni je 0,70 , dakle malo manje od duplo nego trenutno stambenog šta je puno manje od poslovnog. Također nismo imali prozvani još i hostele koji su se eto zadnjih godina pojavili u gradu nego su ih ne možemo tretirati pod hotele nego smo uvrstili novu dakle hostele gdje će oni isto kao i hoteli plaćati sukladno prometu za prethodne godine. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Zaninoviću. Otvaram raspravu po 3. točci dnevnog reda.

Izvolite. Obzirom da nema prijavljenih za raspravu zaključujem raspravu po pitanju 3. točke dnevnoga reda i istu stavljam na glasovanje.

Tko je za? – Dobro. Tko je protiv? – Nitko. Ima li suzdržanih? – Nema. Dakle, jednoglasno, sa, dakle konstatiram da je 3. točka dnevnoga reda prijedlog

odluke o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi prihvaćena jednoglasno sa 29 glasova za. Hvala.

Sada prelazimo na 4. točku dnevnog reda, to je prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine.

Ad 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priklju čenju

građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine Izvjestitelj je također gospodin Pave Zaninović pa bi molio da dade uvodno

izlaganje. Hvala. PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Prema Odluci o priključenju građevine i

drugih nekretnina na komunalne vodne građevine priključenje pojedinih građevina ili drugih nekretnina bilo je uvjetovano upalom utvrđene naknade za priključenje u korist proračuna Grada Splita. Ovo što je bitno dakle izmjenom i dopunom Zakona o vodama kao i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ukida se naknada za priključenje, a sve poslove financiranja izgradnje i održavanja komunalnih vodnih građevina preuzima isporučitelj vodne usluge odnosno Vodovod i kanalizacija Split. S obzirom na odredbu članka 138. Zakona o vodama naknada za priključenje se naplaćuje do datuma stavljanja izvan snage odredbe o uvođenju, obračunu i naplati naknade za priključenje. Samu izradu odluke o priključenju jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti šest mjeseci od dana stupanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, a na snagu stupa znači 8., do 8. studenog 2013. godine. Po prijedlogu isporučitelja vodne usluge predlaže se što skorije donošenje predložene odluke. U prijedlogu odluke izbrisane su sve odredbe u svezi obračuna i naplate naknade za priključenje, a investitori građevina zainteresirani za financiranje i izgradnju određenih komunalnih vodnih građevina koji nisu sadržani u tekućim planovima izgradnje upućeni su na isporučitelja vodne usluge umjesto na Grad Split kao do sada. Zahvaljujem.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodnu Zaninoviću. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda.

Gospodine Blaževiću prvi se je javio gospodin Tomislav Gojo. Izvolite.

32

TOMISLAV GOJO Hvala. Evo mene zanima nešto što nije spomenuto u ovi obrazloženju to je dakle

članak 9., ovom odlukom se članak 9. briše, što, što dakle to brisanje znači za nelegalne objekte koji do sada nisu mogli dobiti legalni priključak? Da li će se znači brisanjem ovoga članka 9. oni sada moći dobiti taj legalni priključak, jer upravo članak 9. govori o tome da se objekti bez dakle dozvole ne mogu priključiti, a sada taj dakle članak brišemo. Isto tako mislim da ovaj tekst treba još dodatno pročistiti, i sami ste rekli da se ova naknada za priključenje briše, znači da je više nema, s tim u svezi se briše ovi članci 13., 14., 15. itd., međutim ova naknada se još spominje i u članku 5., u članku 8. tako da mislim da ovaj tekst još potrebno dodatno pročistiti.

PREDSJEDATELJ Gospodine Zaninović izvolite dati odgovor. PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Dakle normalno da će se napravit pročišćeni tekst kompletne odluke, ovo je sad

brisanje da će stupit na snagu da bi se moglo krenuti u izradu nove odluke, dakle izbrisali smo članke koji se direktno tiču ovoga da bi se moglo ići u dalje. Što se tiče priključenja dakle više se naknada za priključenje se ne plaća. Sada Vodovod vrši priključenje i Vodovodu se samo plaćaju stvarni troškovi, dakle trošak cijevi, trošak iskopa, priključenja itd., ali se ne plaća nekadašnja taksa odnosno ovi naknada za priključenje, jer je to po tumačenju bilo države parafiskalni namet i u želji da se pomogne investitorima da se to sve skupa dakle u ovom trenutku pogura investitor i investicije taj, ta naknada u ovom trenutku ukinuta. Dakle to se više ne plaća. E sad šta se tiče priključivanja legalnih ili nelegalnih objekata to će mislim morat se pitat sa Vodovodom koji je nositelj sad samo ovoga, dakle šta je sa time, na koji način će se to rješavat. Ja vam to stvarno sad u ovom trenutku ne bi mogao ............. Hvala.

PREDSJEDATELJ Pa evo s obzirom da sam ja iz Vodovoda i kanalizacije ja mogu dati jedan

odgovor. Dakle Vodovod i kanalizacija kao trgovačko društvo donijelo je svoje opće i tehničke uvjete poslovanja i tu je propisano jednom odredbom, ne mogu se sad sjetit kojom, da svaka ona osoba koja pridonese dokaz da je pokrenula postupak legalizacije može dobiti privremeni priključak dok nadležno tijelo ne riješi problem legalizacije, odnosno dok se ne legalizira dobit će stalni priključak, ako bude od strane urbanizma odbijeno onda će izgubiti taj privremeni priključak.

Molim? Gospodin Tonći Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Odustajem od rasprave, ima sam isto pitanje kao i Gojo, za ovi članak 9. sam imao

isto pitanje tako da. PREDSJEDATELJ A ha. Dakle, e dobro, to smo odgovorili. Da li ima još prijavljenih za raspravu po

ovoj točci dnevnog reda? Ako nema zaključujem raspravu po točci 4. prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine i istu stavljam na glasovanje.

Tko je za? – Ima li itko protiv? – Nema. Suzdržanih? – Nema.

33

Konstatiram da je jednoglasno usvojena točka 4. dnevnog reda sa 29 glasova prisutnih vijećnika. Zahvaljujem.

Idemo na točku 5. dnevnog reda, to je prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za financiranje političkih stranaka i članova/članica Gradskog vijeća izabranih na kandidacijskim listama grupe birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013. godine.

Ad 5. Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Splita za

financiranje politi čkih stranaka i članova/ca Gradskog vijeća izabranih na kandidacijskim listama grupa birača za razdoblje od 19. lipnja do 31. prosinca 2013. godine

Ovo je točka dnevnog reda iznimno važna za nas i za rad naših stranaka odnosno

nezavisnih lista, pa pozivam izvjestiteljicu gospođu Marinu Protić da dade uvodno izlaganje po ovoj točci dnevnog reda. Hvala.

MARINA PROTIĆ Dobar dan poštovani predsjedniče Gradskog vijeća, vijećnice i vijećnici, zamjenici

gradonačelnika prije nego što iznesem osnovne detalje ove odluke trebam uputiti ispriku u ime izrađivača prijedloga gospođama Daši Dragnić i Daniri Matošić Matičević zbog tiskarskih grešaka koje su se pojavile u ovom materijalu. Dakle riječ je o odluci koja, kojom se utvrđuje visina naknada odnosno visina sredstava koja se u proračunu Grada Splita osiguravaju za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i grupa birača Gradskog vijeća izabranih na nezavisnim listama te njihova raspodjela tijekom 2013. godine sukladno rezultatima izbora, a u granicama sredstava osiguranih u proračunu za ovu namjenu. Visina naknade za svakog vijećnika u iznosu je, predlaže se u iznosu od 9 tisuća 400 kuna, a za svaku vijećnicu Gradskog vijeća u iznosu 10 tisuća 340 kuna mjesečno, također je bitno napomenut da je riječ o istim iznosima koji su se isplaćivali i u tijeku proteklog mandata. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na uvodnom izlaganju. Otvaram, otvaram raspravu po ovom pitanju.

Tko se, e sad, svi su se javili, idemo, ajde redom, Puljak, ... BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita Najprije Marijana Puljak, Damir Ćosić, pa ovi Blažević, pa gospodin Marijo Sičić

... PREDSJEDATELJ Marijo Sičić, je i gospodin Grubišić je li tako. Dakle prvi se za raspravu javio

gospođa Marijana Puljak. Izvolite. MARIJANA PULJAK Zahvaljujem. Zapravo jedna kratak prijedlog s naše strane, dakle obzirom na

povećanje broja vijećnika, je li sa 25 na 35, a vidimo zadržali smo isti iznos ovih naknada dakle za političko djelovanje je li vijećnika, vijećnica, stranaka, nezavidnih lista naš je prijedlog zapravo da se suma koja je bila i predviđena na početku godine znači ona suma za 25 vijećnika zadrži u istom, je li u istom obliku, u istoj količini zapravo se podijeli na novi broj, novi broj vijećnika što bi dakle značilo nekakvo smanjenje po, po ovaj pojedinačnom vijećniku ili vijećnici.

34

PREDSJEDATELJ Gospođo Marina. MARINA PROTIĆ Predlagatelj dakle gradonačelnik će razmotrit vaš prijedlog i očitovat će se tijekom

sjednice ili tijekom izmjena i dopuna proračuna. PREDSJEDATELJ U redu. Hvala. Tko je sad slijedeći? Gospodin, a ha, gospodin Ćosić, samo da

vidimo, samo, samo čas. Evo ga gospodin Damir Ćosić. Izvolite. DAMIR ĆOSIĆ Dobar dan svima. Poštovani predsjedniče Vijeća i poštovana izvjestiteljice Marina

Protić vi ste maloprije spomenuli nekakve tiskane greške, međutim ne znam da li ste mislili na ovo što želim reći. Dakle ovaj raspored vijećnika po političkim strankama na predzadnjoj stranici, mislim pred predzadnjoj dakle Damir Ćosić je vijećnik HSP-a doktor Ante Starčević, vi ste ovdje stavili da je Damir Ćosić vijećnik HSP-a, dakle tu su dvije sasvim različite političke stranke i ovo nije prvi put da ja reagiram, ja sam već reagirao na web stranici je bilo to već napisano i dečki su ispravili, prepravili su tu grešku, međutim ovdje postoji mogućnost da sredstva idu na, na račun druge stranke. Prema tome to je isto recimo kad bi mi sada stavili gospodin Gojko Čepo HČSP-e, ja ne znam bi li se on bunio, ja se stvarno bunim, ja, ne bi se bunio. Dakle molim vas da ovo ispravite hitno. Hvala lijepo.

AIDA BATARELO – zamjenica gradonačelnika Grada Splita Mogu li ja uletit? PREDSJEDATELJ Može slobodno. AIDA BATARELO – zamjenica gradonačelnika Grada Splita Evo pozdravljam sve prisutne. Kolega ne ide novac na ime i prezime nego ide na

žiro račun, dakle ako vi imate svoj žiro račun stranka ima svoj žiro račun onda nema greške, ali stoji isto tako i vaša primjedba. Hvala.

PREDSJEDATELJ Ja se također kao predsjednik Gradskog vijeća duboko ispričavam zbog ove greške

i nastojat ću da se ona nikako ne ponovi. DAMIR ĆOSIĆ Dobro, dakle mi smo HSP AS, to je skraćenica po Statutu. PREDSJEDATELJ Doktor Ante Starčević. E hvala lijepo. Evo to smo zapisali i to će od sada biti u

redu. Slijedeći se javio gospodin Tonći Blažević. Izvolite gospodin Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Hvala predsjedniče. Prvo volio bi da po ovoj točci da je i gradonačelnik ovdje,

mislim da je ovo točka bitna. Evo jedno dva mjeseca samo slušam o tome kako nema love u Gradu Splitu, sad smo došli do ove točke, ja bi proširio prijedlog kolegice ovi Puljak i želio bi da otvorimo raspravu da se svi jasno izjasnimo o tome, ovi, i to predlažem u ime HSLS-a,

35

dakle ne u ime koalicije, nego u ime HSLS-a. Evo ovako, prvo ću odgovorit na ono prvo što će bit kazano, a to da je to demagogija. Sjedio sam u Vijeću od 2000. do 2005. kad su se dizale naknade vijećnicima na ovu vrijednost koja je sad trenutno, ovi, glasao sam za jer je Grad išao uzbrdo. Sad Grad pokušava stat pa krenut uzbrdo, mislim da je vrijeme i trenutak da mi svi zajedno raspravimo da vidimo šta mi kao vijećnici i još ono drugo što ću predložit damo od sebe po tom pitanju. Dakle kao HSLS podržavam prijedlog gospođe Puljak da idemo 40% nizbrdo, znači da se ista sredstva podijele na nas 35 tj. 35 stranaka, to je dovoljno za funkcioniranje, 35 vijećnika da pardon, e, to je dovoljno za funkcioniranje iako je kolege su me neki baš jučer govorile, kaže na kraju sve te novce završe u kampanji pa se opet vrate natrag, ali dobro. Ali ono drugo što ja želim predložit, iako nije pod ovom točkom je da malo svi o tome razmislimo da se mi kao vijećnici, kao budući članovi upravnih vijeća, nadzornih odbora itd. da mi malo razmislimo o tome kao članovi odbora u Gradu Splitu pa da i mi svi odemo 30-40% nizbrdo dok se situacija ne popravi. Zato bi volio da je gradonačelnik tu pa da, da se ovi, da se izjasni o tome, da se svi izjasne o tome, jer mislim da je trenutak 2200 kuna nije mal novac, ja poštujem posao vijećnika, uvijek sam ga i kad sam prije bio u Vijeću odrađivao sam ga, ono što se kaže, svim srcem, ali jednostavno je tako, tako je vrijeme, takva je situacija i mislim da moramo svi dat od sebe. I to nisu mali novci kad se zbroje, kad se zbroje to nisu mali novci. Da još jednu stvar odmah kažem, ja bi volio da je plaća gradonačelnika Grada Splita 50 hiljada kuna, a ne ovih 15-16 itd., da se razumijemo o čemu se radi. I iskoristit ću ovu točku da još jednu stvar svima spomenem, kolega Gojo je postavio vijećničko pitanje, nekako mi je to sve skupa mlako prošlo, ljudi moji ne možete bit savjetnici i vijećnici, to su bivši poglavari. I ja sam sjedio u Vijeću kad su bivši poglavari bili vijećnici, ne možeš odlučivat, predlagat i doći odlučivat, dakle tu situaciju riješite što prije, u slijedećih par mjeseci riješite tu situaciju. Meni se sviđa ova ideja sa gospođom Visković, ja ću odmah otvoreno kazat, dobiva pare od Grada zašto ne iskoristit, to O.K., ali kad to prođe odlučite se,l ili jedno ili drugo. Isto za vas kolega Davidović, vi ste tehnički direktor Grada trenutno, ja tako doživljavam vašu funkciju i meni je drago što je uvedena takva funkcija, to vanka imamo, imaš gradonačelnika i city menadžera, to je dobra ideja, ali vi ne možete sjedit u Vijeću, vi se morate o tome odlučit što prije, isto vrijedi i za vas kolega Čepo, jer vi ste napola poglavari, vi ste, vi ste ovi u rangu dogradonačelnika. Dakle volio bi da se svi izjasnimo o ovim mojim prijedlozima, znači da za slijedeću sjednicu da ili za rebalans da pripremimo to da nam se smanje naknade, da se smanje naknade u svim upravnim vijećima, nadzornim odborima itd., sve ono što se tiče Vijeća i a kolegama ovim gradonačelniku i kolegama savjetnicima ostavljam na njihovu savjest tu priču. Eto ga. Hvala.

HRVOJE MARUŠIĆ Pa evo imam potrebu reagirat na sve ovo skupa, naime ovdje se radi o, o dvije

cifre novca, dakle radi se o naknade vijećnicima/vijećnicama i radi se o naknada strankama, dakle uvođenjem novog, novog načina praćenja rada svih stranaka i nezavisnih lista dakle stranke su se svele da im je to jedini prihod i uz nekakve donacije itd., prema tome ukidat strankama njihovu zakonski predviđeno pravo mislim da nije u redu, dakle stranke su političke stranke koje se bave politikom i koje se iz tih sredstava moraju financirat. Netko je donio odluku da Gradsko vijeće Grada Splita broji 35 članova i po tom ključu se raspoređuju sredstva. Koliko bi vijećnici trebali primat i bi li trebali primat to je priča za sebe koju ja u ovom trenutku ne bi uopće dirao, to je stvar svakog od nas ponaosob šta će s tim sredstvima, hoće li ih proslijedit nekome, uzet ih, prebacit ih ili tako dalje, ali naknada za rad stranaka smatram da je nešto što stranke pripada i da stvarno se ne bi trebali bavit nekakvim populističkim potezima i sad smanjivat ta sredstva. Ja bi puno više volio kao poduzetnik da Grad na čelu sa gradonačelnikom poveća drastično prihode za što ima mogućnosti i da onda te naknade budu još i veće, ali na realnoj osnovi. Dakle Grad ima investicijski potencijal i

36

očekujem da u tom smislu Grad profunkcionira da uprihodi veća sredstva i da onda ova tema neće bit bitna, a za rad stranaka se sredstva osigurat moraju, bez obzira koliko bi to lijepo sad bilo u javnosti čuti da se odričemo tih sredstava ili da ćemo ih smanjit. Ajmo odradit dobro posao, izvršit naplatu Gradu i onda će bit sredstava za sve ono što treba. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo sada gospodin gradonačelnik je zatražio riječ i sukladno

Poslovniku on ima prioritet. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala vijećnicima na raspravi. Nešto sam slušao vani i znam o čemu je tema.

Dakle mi smo već razmišljali o tome i razgovarali i pripremili smo nekakve dokumente s kojima bi izašli na slijedeće Gradsko vijeće koje bi trebalo bit početkom 9. mjeseca, a koje se radi o određenim korekcijama i jednom manjem smanjenju. Jesmo za jedno manje smanjenje, ali nismo za radikalno smanjenje i ovdje se moram složit sa gospodinom kolegom Marušićem da političke stranke moraju funkcionirat na određeni način i za to im trebaju određena sredstva i onda oni koji su na izborima dobili određeni broj vijećnika imaju pravo na to da to iskoriste u svrhu funkcioniranja stranke, širenja svojih ideja i svega ostaloga. Zbog toga nisam sklon tome da dođe do radikalnoga smanjenja. Dakle ideja da postojeću masu, predviđenu masu za 25 vijećnika podijelimo sa 35 vijećnika smatram radikalnim rješenjem i ja ću izaći na slijedeće Gradsko vijeće sa jednim drukčijim prijedlogom gdje bi, gdje bi došlo do jednog niza korekcije, a radi se o tome da bi se korigirala i naknade u nadzornim odborima, dakle upravna vijeća, galerija itd. one su 600 kuna i one su već uređene i to ne bi dirao, međutim kod komunalnim poduzeća imate nekakve male disproporcije, nisu velike ali jesu, od 1800 kuna do 2200 kuna i tu bi napravio jednu korekciju i sveo bi to na nešto ispod vijećničkih naknada, a vijećničke naknade bi smanjio u iznosima koji se kreću otprilike 10-tak%. Najavio sam isto tako moguće smanjenje svih plaća zaposlenika u Gradskoj upravi odnosno u komunalnim poduzećima i u drugim ustanovama koje primaju i plaće iz proračuna Grada Splita, dakle 1800 ljudi na nivou od 5% linearno, međutim to smo pripremili, nismo realizirali, zato što mi se čini da i to ne bi bilo korektno za sve te ljude ukoliko i druge institucije koje žive od Grada Splita i koje surađuju s Gradom Splitom ili tvrtke druge vrste ne smanje isto tako svoje prihode. Dakle zbog čega bi samo uprava snosila, ne uprava nego proračunski korisnici snosili takve posljedice, a drugi ne pada im napamet ovaj smanjivat svoje plaće. Prema tome ja ću vam na slijedećoj sjednici izaći sa jednim prijedlogom pa raspravljajmo. Ovo sada je samo ono što zakonom moramo potvrdit da bi ova dva mjeseca dakle za 7. i 8. i za 9. mjesec primili naknade, a onda ćemo na slijedećoj sjednici, ja bar tako vama predlažem zaista ući u raspravu sa brojkama i onda ću vam pokazat, ja imam tu pripremljenu, vi ste isto tako vidjeli, a ja ću dati svoj prijedlog, vi ćete dati svoj kontra prijedlog pa da na slijedećoj sjednici bi vas molio da onda to o tome raspravimo. U međuvremenu ćemo imat i jasniju situaciju da li ćemo ići u smanjivanje plaća ili nećemo, a sve skupa je vezano za, za rebalans proračuna koji nam neminovno predstoji, jer nemamo sredstava dovoljno da pratimo onaj proračun koji je predviđen, dakle rebalans nam predstoji. To će bit preduvjet da idemo u normalan rebalans. Eto hvala vam lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku i nadam se da on neće zamjerit, obzirom

da sam ja po Statutu ovlašten i imam pravo i obvezu štititi interese Gradskog vijeća da ćemo mi i inter koalicijsku jednu grupu formirati i otići ćemo kod gradonačelnika na razgovor po ovim zaista važnim pitanjima kako smo, kako bismo našim građanima u ovom zaista teškom i

37

složenom trenutku dali i osobnim primjerom na znanje kako se treba u teškoj situaciji ponašati. Nadam se da ćete to prihvatiti, mislim da je gospodin Čepo ima repliku, je li.

GOJKO ČEPO Hvala gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve nazočne. Ma repliku me ponukao

gospodin Blažević iz Hrvatske socijalno-liberalne stranke sa svojim, sa svojim stavovima o visini naknada i smatra ih previsokim. Ja vam predlažem gospodine Blaževiću obzirom da je evidentno da nemate političku podršku niti unutar svog kluba za ono što ste govorili, a imate određenu potrebu biti prema vašem iznesenom mišljenju korektni prema Gradu Splitu da ne gledamo sad na ovih 9 tisuća i 400 kuna koje će Hrvatska socijalno-liberalna stranka dobit od Grada Splita na taj način. Vi recimo imate izvrsnu priliku da taj novac vratite u proračun Grada Splita, jer vi ste stranka koja je u ovome mandatu ima jednog vijećnika u Gradskom vijeću, u prošlom mandatu nije imala ni jednog vijećnika u Gradskom vijeću, ali svejedno koristite gradski prostor od 160 kvadrata na sredini Rive i plaćate ga 1200 kuna mjesečno. Evo ja vam predlažem da vi tim iznosom, ako ga smatrate previsokim da uplatite na račun korištenja gradskog prostora u proračun Grada Splita.

TONĆI BLAŽEVIĆ Evo ja ću ovako odgovorit, sad ja pitam svog prijatelja Hrvoja Marušića a šta je

ovo nego demagogija, ovo što sad kolega govori, je li tako. E, to je sve šta ću kazat. PREDSJEDATELJ Dobro. Idemo dalje. Malo je zaiskrilo, sad ćemo se malo smiriti. Gospodin Marijo

Sičić. Izvolite. MARIJO SIČIĆ (-nije uključen mikrofon-) Sve je rečeno, pa nema ............. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. I gospodin Grubišić. Izvolite. DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Budući da mi predstavljamo građane grada Splita u ovom Vijeću a da je recesija i

kriza izuzetno velika ja bi želio da recepcija ovoga Vijeća u gradu bude pozitivna, a ona ........... pozitivna u ................. nade, to je moj stav, osobni, ne u ime kluba, nego osobni i s druge strane smatram da svaki rad treba platiti, ali s obzirom da je blagajna prazna i u dugovima onda bi želio da vijećnici doprinesu odreknućem od bilo kakve nadoknade.

PREDSJEDATELJ Hvala. Gospođa Ljubica Vrdoljak ima repliku. LJUBICA VRDOLJAK Pa imam repliku, ja vjerujem da se gospodin Grubišić odrekao one naknade u

Saboru pa onda ovaj vjerujem da će odreći i ove i kad se on odrekne one onda ćemo se mi (-nije uključen mikrofon-) odreći ove, ne prekidajte me molim lijepo, ili one naknade u Županiji, prema tome kad netko ima pet naknada onda je normalno da se može odreći one pete.

PREDSJEDATELJ Hvala. Evo odgovor.

38

DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Moram odgovoriti da sam ja bio spreman u Saboru ne primati nikakvu nadoknadu,

nismo u nikakvom nadzornom odboru i to smo odbili i u saborskim odborima ne sudjelujemo, a što se tiče moje plaće ja je primam, ne sada da govorim radi toga da vama oponiram nego plaću primam, trećinu plaće dajemo ja i zastupnik Balojević za humanitarne svrhe, dakle 11 tisuća primamo, sve što je više od toga dajemo u humanitarne svrhe, a ja od svoje 11 tisuća plaće dajem dvije stipendije dvojici studenata, mogu reći ime i prezime o kome se radi i dajem tri pomoći mjesečno samohranim majkama. Prema tome to je moj način raspolaganja sa sredstvima, a ovdje sam spreman s obzirom na krizu u kojoj se nalazimo odreći se ove nadoknade, ali govorim osobno u svoje ime, ne u ime kluba.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala. Evo ja ću samo još jedanput ponovit. Dakle na slijedeće Gradsko vijeće

koje bi trebalo bit početkom, krajem 8., početkom 9. mjeseca izaći ću sa cjelovitim prijedlogom vezano za naknade, vezano za upravna vijeća, nadzorne odbore s kojim bi ja izvršio jednu određenu korekciju. Eto ja vam samo to ponavljam, ako ćete bit strpljivi onda strpimo se još malo više od mjesec dana pa ćemo imat nešto drugo, a ovo sada ponavljam, ovo je sada da možemo legalno isplatit ono što smo već odradili na neki način i ovih mjesec dana, ništa više, ništa manje, ako na slijedećem Gradskom vijeću, sjednici se ne složite s tim glasajmo onda za neke druge prijedloge. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo replika gospođe Ljubice Vrdoljak na gradonačelnikovo

izlaganje. LJUBICA VRDOLJAK Ma evo normalno, ovaj ja bi svakako prihvatila ovaj prijedlog gradonačelnika vi za

vi toga da je sada vrlo transparentni su troškovi političkih stranaka i nezavisnih lista, jer je to zakonom po prilično dobro uređeno, prema tome donacije su sada zaista minimalne, a i gospodarstvo je u situaciji u kojoj je. Međutim ovaj moram dodat da samo naknade u Saboru su 350 tisuća kuna godišnje po jednom vijećniku bez plaće, zato nemojmo se rugat sa pameti naših građana, oni moraju znat da ovaj kakve su naknade, iako mnogi od njih to ne znaju i onda nemojmo prodavat demagogiju ovdje na Gradskom vijeću.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Grubišić. DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Ova replika shvatio sam da je išla na moj račun, a ja ću biti, ja ću biti ovaj

dosljedan u svome stavu. Svaki saborski zastupnik na dan prima 1200 kuna, bez plaće i ja sam protiv toga ustao, protiv toga ustao sam i onda svaka tri mjeseca se isplaćuje nadoknada političkim strankama, sada najviše ima SDP-e 60 zastupnika dobiva oko 6 milijuna svaka tri mjeseca iz proračuna, to je veliki novac. HDZ-e ima manje pa dobiva 4 milijuna, ali puta 4, 6 puta 4, 24 milijuna godišnje, a puta 4 godine to je preko 100 milijuna SDP-e i na taj način lako je biti član stanke koja iz proračuna dobiva, a proračun se teško puni i građani sve teže žive. Trebamo gledati na građane, a ne samo na svoj džep.

39

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Grubišiću. Evo ja ovako puštam i malo širu diskusiju da

ne bi ljude prekidao, stalo mi je do dostojanstva i digniteta svakoga od vas, ali bi vas zato molio da se vi u svojim nastupima korigirate, to je puno bolje nego da predsjednik intervenira, ne dajte mi taj gušt molim vas. I gospodin Stanko Čudina kao zadnji prijavljeni za ovu raspravu. Izvolite gospodine Čudina.

STANISLAV ČUDINA Sve skupa vas pozdravljam, ali se ispred Hrvatske stranke umirovljenika, a onda

mi se ovdje da primijetiti da se spominje Stanka umirovljenika, vama nije poznato, meni je puno jako poznato o čemu je riječ, ta Stranka umirovljenika je uništila hrvatske umirovljenike na način da je uzela bar deset saborskih zastupnika, odgovorno tvrdim da je to istina, na parlamentarnim izborima. Zašto? Samo zbog toga što su zbunili građane. S obzirom da ovdje vidim da je SU, a nije HSU, a oni su naši potomci s obzirom na njihovo nezadovoljstvo kada smo ih istjerali vani zbog staraca opasnih namjera, ja bi volio da vi svi ostane, budite stari i da svi doživite mirovinu, a uživate u mirovini, mi je ne uživamo, ovdje bi želio da se samo ispravi ovaj SU i da se on stavi kako njemu i glasi pravo ime Hrvatska stranka umirovljenika jer je to krsna stranka svih umirovljenika i od nje je počelo sve nadalje i onda su se, sa oprošćenjem, nemojte mi zamjerit, nakotilo dvanaest ili više stranaka umirovljeničkog predznaka. Zašto? Samo da bi zbunili građane. (-čuje se više glasova-) Oprosti Luka imate vi čistu stranku, mi nismo prljava stranka, mi smo dosljedna stranka i svima vam želim da vi isto doživite da budete umirovljenici, ali zadovoljni umirovljenici, ali ne umirovljenici kao što sam evo i ja spadam u tu kategoriju, ne baš osobno ja, ali moji umirovljenici spadaju u kategoriju gdje ih nađemo mrtve iza kontejnera od glada. Oprostite, ja to ne proživljavam s obzirom na moj prošli život i ja ne spadam u tu kategoriju. Znači meni nije potrebno nikakva pomoć s te strane, ali moram zastupati one zašto sam ovdje i prisutan, a to je ono što ja očekujem da ćete i vi jednoga dana bit, umirovljenici i nemojte da budete ugaženi, pogaženi, uništeni kao što smo upravo do sada mi zadnjih svih 20 godina. I želio bi da se, da počne iz Splita ...

PREDSJEDATELJ Gospodine Čudina vrijeme. STANISLAV ČUDINA Neću dugo. Volio bi da počne iz Splita upravo ta akcija. PREDSJEDATELJ To se i ja pitam, ali evo, evo dakle, evo slažem se, vidim da ću morati, ... STANISLAV ČUDINA Ništa, samo da se ispravi. PREDSJEDATELJ Gospodine Čudina ispravit će se. (-čuje se više glasova-) Ispravit će se, u pravu ste

gospodine Šundov. Ja vas molim dakle sve ono što je izvan djelokruga rada ovog Gradskog vijeća, država, Vlada, Hrvatska u cjelini ne dolazi u obzir da raspravljamo ovdje o tome, ograničimo se na dnevni red ja vas zaista molim. Ovo je greška, ja se ispričavam. Izvolite.

40

JURE ŠUNDOV Repliku, nisam se mislio javljat, uvažene vijećnice i vijećnici, gospodine

predsjedavajući ja vas sve pozdravljam, nisam se mislio javljat na ovu temu, ali evo sad bi replicirao ovaj gospodinu Grubišiću. On je rekao u prvom svom javljanju da nije političar, ma ne može nebit političar netko tko je izišao na političko tržište, osnovao nešto što se politički nadmetalo, htio bit župan, htio bit gradonačelnik, saborski zastupnik dakle apsolutno ste vi političar, tako nemojte govorit nikomu ovo je hrvatskoj, u ovome gradu i u ovoj vijećnici da vi niste političar. Ako vi niste političar onda vi možete otići vani, dakle vi se možete slagati ili ne slagat, ali nemate pravo govorit da ste nešto što, da niste nešto što vi i jeste, dakle vi jeste političar i vi upravo tu sjedite. Demokraciju nismo izmislili mi, ovaj saziv Gradskoga vijeća, prije nas su postojali drugi sazivi gradskog vijeća i raspravljali su itd. Ja mislim da je ova točka dnevnog reda dobro pripremljena, gradonačelnik je rekao da će izaći s nekim prijedlogom i mislim da previše gubimo vremena na nešto što apsolutno treba prihvatit (-isključio se mikrofon-) i da idemo dalje, a da raspravimo tamo gdje stvarno trebamo.

DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Govorite, govorite. JURE ŠUNDOV (-nije uključen mikrofon-) Uzeli ste mi riječ a ja nisam završio. (-uključen-) Kad je

crveno onda, onda ja pričam, a kad vam da predsjednik Gradskog vijeća riječ onda vi pričate i onda vi stisnete pa je vama crveno. Dakle to je način ponašanja u gradskoj vijećnici. Evo ja predlažem predsjedniče da završimo priču, ako idemo izvan teme da se vratimo na temu i da stavimo na glasovanje i za završavamo dnevni red. Imamo tu koliko točaka dnevnog reda, 35 plus dvije 37, idemo radit, još nismo završili praktično ni jednu radnu točku dnevnog reda, na samom smo početku.

PREDSJEDATELJ Slažem se. Ja bi zaključio raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavio bi uz ovu

primjedbu gradonačelnika ovu točku na glasovanje. Tko je za? – Tko je protiv? – Ima li suzdržanih? – Konstatiram da je ova točka dnevnog reda usvojena sa 31 glasom za, molim, 28, a

ha, e dobro je ali čuo sam 31, dakle 28 za, 4 suzdržana. Hvala. Idemo dalje. Točka 6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih

odbora i gradskih kotareva Grada Splita Ad 6. Prijedlog odluke o izboru članova i zamjenika članova Vijeća mjesnih

odbora i gradskih kotareva Grada Splita Izvjestitelj je gospodin Tomislav Bočina. Izvolite, molim dajte uvodno izlaganje. TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima Poštivani predsjedniče, poštovani vijećnice i vijećnici želim vam svima ugodan

boravak i što ste izabrani čestitat. Ova odluka što se tiče izbora članova Vijeća i zamjenika članova Vijeća gradskih kotareva i mjesnih odbora trebalo je donijeti zbog toga što je prethodna bila iz 1998. godine, a u međuvremenu se mijenjao i zakon i Statut Grada Splita. Dvije su bitne novine što se toga tiče da je ovdje sada uvedeno i drugostupanjsko tijelo u skladu sa Zakonom o izborima članova predstavničkih tijela, a isto tako je nova novina da

41

sada Gradsko vijeće Grada Splita raspisuje izbore za gradske kotareve i mjesne odbore. Što se tiče same odluke ja bih napomenuo da je članak 3., jučer smo ga gore u uredu Gradskog vijeća malo promijenili pa bi vam ga pročitao, nismo mijenjali sadržaj članka nego smo ga jednostavno malo korigirali onako da bude bolje napisan pa bi ako može ja ću vam pročitat, nije uopće problem. Znači izbori za članove i zamjenike članova vijeća se provode putem kandidacijskih lista, zamjenik člana vijeća je neizabrani kandidat sa liste s koje je član vijeća izabran. Tko će od neizabranih članova zamijeniti člana kojem je prestao mandat određuje podnositelj liste, za liste koje predlažu političke stranke, a sada je novina, a s nezavisne liste slijedeći član vijeća je prvi neizabrani kandidat s nezavisne liste. Tako sada glasi članak 3. I u članku 12. također imate promjenu u zadnjemu stavku znači kreće se u biti koji će od neizabranih kandidata zamijeniti člana vijeća kojem prestaje mandat prije isteka roka na koji je izabran odlučuje predlagatelj liste za liste koje predlože političke stranke, a sa nezavisne liste slijedeći član vijeća je prvi neizabrani kandidat s nezavisne liste. Eto, hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem izvjestitelju gospodinu Tomislavu Bočini. Otvaram raspravu po ovom

pitanju.. Prvi se je javio gospodin Luka Podrug, drugi gospodin Tomislav Gojo. Izvolite gospodine Podrug.

LUKA PODRUG Pa mislim da u ovom slučaju nema razloga za nikakvu žurbu. U prijedlogu akta

gospodin gradonačelnik predlaže da se prije dostavi Odboru za statut i poslovnik kojega nema i ja predlažem, obzirom da će budući izbori biti negdje na proljeće koliko mi se čini, a ima i dosta tehničkih, tehničkih nečistoća, evo u članku 4. riječ umjesto akte piše kate, te čisto tehnički, a recimo u članku 7. kod broj osobne iskaznice mislim da treba ubacit OIB koji je glavni identifikacijski broj, oznaka svakog od nas, je li, u orvelovsko vrijeme, a na kraju fali iti ona odredba da se ovim stavlja izvan snage stara odluka. I čini mi se te neke nedorečenosti da upravo su posao statuta, Odbora za statut i poslovnik i ja predlažem da ovo ili shvatimo kao prvo čitanje ili naprosto proslijedimo Odboru za statut i poslovnik, uvrstimo na slijedeću sjednicu i tako pročišćeni tekst usvojimo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Tomislav Gojo. TOMISLAV GOJO A evo ja bi se složio. Hvala. Evo ja bi se složio sa Lukom da ovo bude tek prvo

čitanje, da ovo imamo još jednom na sjednici Gradskog vijeća, on je naveo nekakve nedostatke, ja ću navesti još ovi neke što ovaj smatram da će stvoriti problem, to su članci 14., 15. i 16. koji govore o sastavu izbornog povjerenstva i o, i o sastavu biračkih odbora. Mislim da nisu kvalitetno napisani, jer nema jasnoga kriterija po kojem će se utvrditi sastav izbornog povjerenstva i sastav dakle biračkog odbora. Za izborno povjerenstvo se kaže da odluku donosi Gradsko vijeće, za biračke odbore se kaže da će se sastaviti prema zastupljenosti kandidata što je onako prilično nejasan kriterij. Mislim da kod svih drugih izbora, znači viših razina, gradskih, parlamentarnih, predsjedničkih nekakav jasan kriterij je, nekakav jasan kriterij je zastupljenost političkih stranaka u recimo ovdje bi bilo idealno u samome Gradskom vijeću. Tako da bi se složio sa Lukom da ovo bude prvo čitanje, da Odbor za statut i poslovnik ovo još dodatno razradi i da onda sa konačnim prijedlogom dođemo na Gradsko vijeće.

42

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite gospodine Ćosić. DAMIR ĆOSIĆ Hvala lijepa. Evo ja bi se nadovezao na ovu raspravu, slažem se s mojim

prethodnicima, međutim prije nego budu ti lokalni izbori za mjesne odbore i za gradske kotareve smatram da bi trebalo, i što je Luka rekao, pobit neke stvari da bi nove bile na snazi. Dakle postoji zaključak, zaključak o potrošnji decentraliziranih sredstava koje je potpisao prošli gradonačelnik, s obzirom da vidi da se već taj zaključak u praksi mijenja, dakle imamo, ja iz iskustva kao predsjednik kotara vidim da je došla nekakva nova odluka gradonačelnika gdje se sredstva troše na drugi način u odnosu na onaj koji je propisan, dakle ja smatram da te sve materijale prije nego budu izbori trebamo na Vijeću promijenit. Isto tako postoje pravila kotara, ne znam da li vi znate da postoje pravila kotara u kojima se mi kao predsjednici kotara ponašamo. Dakle ta pravila kotara i zaključak o potrošnji decentraliziranih sredstava trebalo bi na Gradskom vijeću promijenit odnosno donijeti nove dokumente po kojima ćemo se mi nakon što se provedu izbori za mjesne odbore prema njima i ponašat. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem vijećniku. Gospon Čepo izvolite. Evo sad ćemo, pa ćemo završit

raspravu. GOJKO ČEPO Evo ja se, ja se zapravo slažem i mislim da bi, mislim da je inicijativa da ovo

shvatimo kao prvo čitanje dobra iako mislim da Gradsko vijeće nikad nije bilo kvalificiranije za donosit ovakvu odluku. Dakle u ovome sazivu Gradskog vijeća, ako sam dobro brojao, sjedi pet predsjednika gradskih kotareva, znači od kolegice Puljak, kolega Ćosić, kolega Prljević koji nije tu i kolega sa Varoš i Kman, Banović i Božulić, dakle imamo pet predsjednika i još je tu i kolega je potpredsjednik kotara, niz vijećnika, dakle ovo Vijeće apsolutno je kvalificirano, a s obzirom da nisu svi kotarevi prisutni na ovome Vijeću možda ne bi bilo loše da prije nego dođe konačna verzija na Vijeće da možda se uputi i vijećima gradskih kotareva da i oni iznesu nekakve svoje primjedbe, na svojim sjednicama da iznesu nekakve svoje primjedbe prije nego budemo konačno. Jer ovo nam se zaista ne žuri, u 4. mjesec tek dogodine su kotarski izbori, imamo do tada vremena da napravimo jedan kvalitetan prijedlog. Pravila, jer ja sam, sudjelovao sam u dva puta kao predstavnik svoje stranke u izbornom povjerenstvu za provedbu kotarskih izbora i jedan put sa kolegom Bočinom prije 2006. mislim sa kolegom Nakićem i nailazili smo zaista na niz problema od toga da nije postojalo drugostupanjsko tijelo za žalbe do toga da smo imali potpuno nejasan kriterij oko rasporeda članova biračkih odbora u odnosu na zastupljenost u Gradskom vijeću ili niz je bilo nedorečenih stvari, mislim da bi trebali zaista napravit jedan kvalitetan prijedlog, jer je ... ( - kraj 1. kazete A strane - ) ... da bi im zbog toga trebao i ovaj prijedlog bit u skladu s tim. Hvala.

PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem svim diskutantima. Iznesene su zaista seriozne primjedbe, obiluje

ova odluka difuznim pravnim izrazima, a oni više unose zbrku nego li pojašnjavaju i ja bi zamolio izvjestitelja da se referira na ove kritičke opservacije vijećnika.

TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima Slažem se sa kolegama što su iznijeli i ja ću kao predlagatelj povući ovo sa, danas

sa dnevnog reda tako da (-čuje se više glasova-) , prvo čitanje, u redu, mislim. Da, može,

43

znači zaključak na javnu raspravu da se ovo o ovome svi očituju, nema problema nikakvih. Tako je, nema nikakvih problema. Je, je.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine Šundov. JURE ŠUNDOV Dakle nije predlagatelj gospodin Bočina nego gradonačelnik, ne može povući

gospodin Bočina nego gradonačelnik, ja se isto slažem sa prijedlogom gospodina Luke Podruga, Goje i ostalih i mislim da bi bilo dobro da doista ide to u dva čitanja i bit će kvalitetnije, sigurno, ali tu je i gradonačelnik pa on se može očitovat o ovom prijedlogu.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, hvala lijepa na ovoj, ovaj, ispravci u formalnome smislu. Dakle ja

predlažem da ovo bude prvo čitanje i da slijedeći put idemo na drugo čitanje. Hvala lijepa. PREDSJEDATELJ Dakle drugi put slušajte predsjednika šta kaže, ja sam rekao neka se izvjestitelj

referira na prijedloge, a ne da li ih povlači ili ne, zna se tko je predlagatelj i tko može i na koji način povući prijedlog općeg akta sa Gradskog vijeća. Ovo smatra prvim čitanjem i da se pripremi cjelovita odluka za narednu skupštinu Gradskog vijeća, uz to da se pošalje mjesnim .......... na javnu raspravu, prijedloge i mišljenja ova odluka, jasno, i radna tijela to ide, to je normalno.

Tko je za? – Dobro. Ima li netko protiv? – Da li ima suzdržanih? – Nema. Konstatiram da je jednoglasno sa 28 glasova ova točka dnevnog reda za sada

skinuta, ide, odnosno prvo je čitanje, ide na drugo čitanje uz dostavljanje gradskim kotarevima na javnu raspravu i mišljenje. Zahvaljujem. Živili. Sada idemo na točku 7., e ovo su sad već veselije teme, to je Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21.

Ad 7. Prijedlog Odluke o donošenju ciljane Izmjene i dopune Generalnog

urbanističkog plana Splita za područje pojedinačnog zahvata P21 Izvjestiteljica po ovoj točci dnevnog reda je gospođa Ružica Batinić Santro i ja je

molim da dade uvodno izlaganje. Izvolite. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala lijepa gospodine predsjedniče, lijepi pozdrav svim vijećnicama i

vijećnicima. Naime na 39. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita održanoj 27. prosinca 2012. godine donesen je zaključak o prihvaćanju inicijative tvrtke Ora mont za izradu zajedničke odluke o izradi Izmjena i dopuna detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule, pojedinačni zahvat P21 i s tim u vezi ciljane Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Splita. Člankom 78. stavkom 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisana je mogućnost donošenja zajedničke odluke. Zajednička odluka o izradi izmjene i dopune planova donesena je na 40. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita 27. ožujka 2013. godine. Ciljanom Izmjenom i dopunom GUP-a ustvari se mijenja samo odredba članka 74. gdje se broj 60 zamjenjuje brojem 30, a odnosi se na udio poslovnih i stambenih

44

sadržaja u pojedinačnom zahvatu P21. Znači do sada je u važećem detaljnom planu i u odredbama GUP-a omjer poslovnih iznosio 60%, a stambenih do 40%, ovom izmjenom se predviđa da udio poslovnih sadržaja bude maksimalno 30%, a ostali dio da budu mogućnost stambenih sadržaja. U tekstualnom dijelu, u tekstualnom dijelu se odnose samo izmjene, a grafički dio GUP-a se uopće ne mijenja. Kompletno je provedena procedura izmjene i dopune GUP-a Splita, prikupljene su sve suglasnosti sukladno članku 74., znači dobili smo suglasnost Javne ustanove Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske županije, suglasnost župana i na kraju suglasnost ministarstva. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Ružici. Otvaram raspravu po ovom pitanju. Prva se javila

gospođa Danira Matošić. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Ovako, znači moja primjedba se ne odnosi, ovdje se radi o odluci o donošenju,

znači procedura se čitava odvijala za vrijeme prošlog saziva Gradskog vijeća, mi znači na nju nismo mogli utjecat, prema tome to ovdje ne dovodim u pitanje, mene samo interesira ustvari jedna me rečenica u ovome obrazloženju zainteresirala, a to je da sredstva za izradu izmjene i dopune plana osigurana su u proračunu Grada Splita, pa je zapravo moje pitanje zašto, a mislim, isto to pitanje se odnosi i na slijedeću točku jer je ista stvar vezano je zapravo jedno za drugo da ne postavljam pitanje dva puta, zašto se u ovakvim situacijama znači kad se radi o izmjenama i dopunama koje se i na investitorovu inicijativu i gdje se očito ide na ruku investitoru i gdje investitor ostvaruje svoj profit, zašto Grad Split financira to, zašto to ne financira investitor?

PREDSJEDATELJ Izvolite gospođo Ružice. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Pa ja ću se složit s vama, jer do sada je bila praksa da Grad Split financira sve

izrade svih planova i tako i izmjena i dopuna, međutim ako se uzme u obzir koliko su koštale recimo ova ciljana Izmjena i dopuna GUP-a mislim da je koštala 10 ili 12 tisuća kuna, rađena je iz namjere da se omogući nastavak gradnje. Mi svi znamo kakva je situacija sa prodajom poslovnih prostora, znači Gradsko vijeće je donijelo odluku, mi nismo smatrali da treba, mogli smo tražit od izrađivača da plati, ali, kažem, imamo na u proračunu sredstva za izradu izmjena i dopuna planova mislim da ih nismo sve ni potrošili, možemo u buduće uzeti pa sve planove koji idu, izrade planove koji idu na inicijativu građana da ide na, imamo po zakonu tu mogućnost, imamo. Ako Vijeće donese i ako se vi složite.

PREDSJEDATELJ Samo časkom, evo gospodin, a ha, skužajte. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dakle moja nije primjedba nije bila o tome da se sad dakle apsolutno svaki plan

koji se desi odnosno u čiju se izradu ide na inicijativu građana da se financira, da financiraju ti, oni čija je inicijativa, nek, nego zapravo u ovim situacijama u kojima se radi, mislim ovdje je jasno da se ovom izmjenom i dopunom zapravo ovom procedurom pogoduje investitoru i omogućava se, mu se da u vremenima kakva jesu poveća profit i dakle logično je da on to nadoknadi. Eto.

45

PREDSJEDATELJ Evo gospodin gradonačelnik samo ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolegice Matošić vi ste u pravu, međutim imate jednu drugu konotaciju toga,

ukoliko predlagač financira onda predlagač, koliko ja znam, može i birat izrađivača, u tom slučaju dobivate gradski plan, dakle promjenu gradskoga plana kojega financira privatni poduzetnik, u ovom slučaju ništa protiv privatnog poduzetnika, ali onda on ima određena prava koja Gradu, koja Gradu ne moraju odgovarat, a osim toga izgleda kao da on u tom slučaju plaća gradske službe za, zbog svojih, zbog direktno na način da ispada to malo, imate jednu vrlo ružnu konotaciju toga. Pa bi ja preporučio Vijeću, ukoliko se Vijeće slaže da nastavimo s ovom praksom osim u slučajevima kad se radi o ozbiljnom, o ozbiljnoj izmjeni koja je financijski izuzetno zahtjevna a i tada ćemo naći neki drugi način, a ne direktno financiranje od strane poduzetnika koji želi promjenu GUP-a ili DPU-a.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo recite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dobro, ali ja ne smatram da je to nezgodna konotacija, zašto bi, mislim ako

financira znači, investitor plaća izrađivača a proceduru i dalje kontrolira Grad, ne razumijem zašto je to problematično. E.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Rekao sam vam kakva vam je konotacija, a vi glasajte, ja bi volio i druge da se

uključe, imamo tu nekoliko stručnjaka, gospodin Marušić itd., međutim konotacija ostaje, a mi u tom slučaju kad kod takvoga imamo kontrolu a ne dovoljnu kontrolu, mislim da je u ovom slučaju Grad ima apsolutnu kontrolu kad sam izrađuje, kad netko drugi radi onda mi imamo kontrolu, ali ne mislim da je u dovoljnoj mjeri. To je moje mišljenje, ali ja bi molio vijećnike da daju svoja razmišljanja. Hvala.

PREDSJEDATELJ Evo ovako, imamo gospodina Hrvoja Marušića repliku na izlaganje gospođe

Danire. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa predsjedniče. Ma replicirao bi na kolegicu Matošić iz razloga što se

ovdje opet nameće nešto što je ovdje ustaljeno u Gradu, gradonačelnik je rekao da te troškove snosi Grad, Grad ima kontrolu nad tim, tjerat mak na konac mislim da stvarno nema smisla, nameta i dovoljno ima svaki investitor, poduzetnik koji gradi da ga trebamo mu omogućit da postoji i da radi, a rasprava o profitu šta je profitabilnije da li poslovni prostor, stambeni prostor ili neki treći prostor to prepustimo poduzetnicima da ocjenjuju i odlučuju o tome da postave zahtjev Gradu, vijećnicima, mi smo tu da to usvojimo ili ne, po meni apsolutno poduzetniku treba izaći u susret ukoliko se to zakonski može, uvijek kažem u zakonskim okvirima ukoliko se može izaći u susret ovoj firmi, sutra nekoj trećoj ili petoj da se to napravi i da ih se ne opterećuje s nekim stvarima da bi to lijepo zvučalo u javnosti. Cifra od 10-tak tisuća kuna mislim da niti će osiromašit tu firmu, a još manje da će osiromašit Grad Split, a idemo u jednu proceduru da se ta zona obuhvata završi, da investitor završi projekt, da se stanovi, poslovni prostori, šta li je već tu proda i da svi uprihode svoje novce, a naravno i Grad Split. Hvala lijepa.

46

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. E sad ne znam, gospodine Šundov i gospođo Ljubice je li to replika

ili ste se prijavili za diskusiju. LJUBICA VRDOLJAK (-nije uključen mikrofon-) Replika. PREDSJEDATELJ Na koga? Izvolite. LJUBICA VRDOLJAK Kratko, ovdje se radi o interesu Grada Splita da se investicije događaju, a sredstva

su toliko minimalna da ne mislim da zaslužuju uopće ovakvu, ovakvu diskusiju, a uz to Grad ima apsolutnu kontrolu. Ovdje se otvara i mogućnost investitoru da on ima kontrolu, a da je kontrola Grada jako mala i mislim da apsolutno ovakva, ovakva promjena ne zaslužuje na ovom Vijeću toliko ovaj diskusije, možda se građanima čini da se ovdje pogoduje investitoru. Ja sam apsolutno za to da Grad pogoduje svakom investitoru da se investicija dogodi, jer interes ovog Grada je da se investicije događaju, da se ljudi zapošljavaju i u izgradnji i u investiciji i sutra u eventualno novom objektu. Prema tome ne možemo sa tako sitnim stvarima kočit ovaj investitora, a uz to kažem da Grad nema kontrolu što se tamo događa odnosno njegova kontrola je mala. Osim toga tada je to privatni projekt, nije to onda projekt Grada i ako ga privatnik plaća onda je normalno da je to njegov projekt, a ne ovaj nešto što Grad ima apsolutno pravo kontrolirat.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin Jure Šundov. JURE ŠUNDOV Evo ja mislim da je ova inicijativa, isto replika, inicijativa gospođe Matošić

plemenita apsolutno, ali ovaj mislim da je treba ostavit praksu onakvu kakva je bila prije i da je gradonačelnik to prilično dobro obrazložio. Dakle može se to formalno pravno provest, to je gospođa Batinić i kazala, ali formalno pravno sa prilično komplikacija. Dakle nije to baš jednostavna procedura, a onda će se sigurno postojat uzročno posljedične veze zašto ste vi baš ovoga stavili tamo ili ne i mislim da je dobar odgovor upravo na cijelu tu priču rekla gospođa Vrdoljak, dakle u interesu je Gradu Splitu da se određene investicije završe i mi kad smo prošli put raspravljali o ovoj točci čini mi se da smo bili jednoglasni, zapravo i htjeli smo na određeni način učinit to pogodovanje prema investitoru da bi on tu svoju investiciju doveo na kraju i da bi onda to sve skupa rezultiralo prijemom sredstava u gradsku blagajnu, i kroz komunalni doprinos i kroz prodaju pa porez, prirez i šta već tamo ide i zapošljavanje svih drugih ljudi, tako da je zapravo cilj postignut. Ja vjerujem da je tih 10 ili 12 tisuća kuna praktično ukalkulirano u cijelu tu investiciju. Mislim da bi te prakse koje su ustaljene demokratske trebalo zapravo ostaviti, a kroz raspravu kasnije o urbanističkom bonusu i o drugim stvarima mi imamo upravo prostora pričat na koji način bi sa investitorima kad im direktno nešto dajemo možemo onda i razgovarati i pregovarat i dizat cijenu i zastupat javni, javni interes. Ovo su procedure koje ja mislim da su uobičajene, ustaljene u svim gradovima, u županijama odnosno upravnim tijelima koje provode i mislim da je treba kao takovu ostaviti. S tim da je vaša ideja sasvim sigurno, ponovno na kraju ponavljam, plemenita i kao takvu je treba pozdravit, ali ja ne bi mijenjao praksu, to je moj osobni, osobni stav.

47

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo sad odgovor gospođe Danire. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Samo kratka replika. Ja se nadam da je razvidno da ja dakle nisam za to da se, da

nisam postavila pitanje da bi kočila investiciju, jer mi se učinilo da neke od ovih replika to impliciraju, nego naprosto sam pitala tko to plaća i zašto. Eto.

PREDSJEDATELJ Zahvaljuje. Evo sada je na redu gospodin Vjeko Ivanišević. Izvolite. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Gospodine predsjedniče, gradonačelniče, vijećnice i vijećnici Grad mora, ovo je

jednim dijelom i odgovor, to nije moja diskusija, Grad mora apsolutno kontrolirat projektnu dokumentaciju kao drugi ugovarač, u protivnom izrađivač može napraviti prijedlog upravo onakav kakav odgovara onoj drugoj strani i to je ta konotacija, a ukoliko Grad nosi ugovor onda je nedvojbeno da se može doći i do drugačijeg rezultata, a ne onoga koji je prethodno ciljan od investitora. Zato Grad mora ozbiljno čuvat ovo kao svoju obavezu ukoliko je pristupio zajedničkom ulaganju odnosno zajedničkoj odluci. Mene samo interesira i to jedno pitanje prema izvjestiteljima, postavlja se u par navrata različita terminologija u istom kontekstu, stambeno, nestambeno i poslovno. Ja bi samo tražio pojašnjenje zašto je jedanput nestambeno-poslovno, a jedanput nestambeno i šta ulazi u odluku i šta je nadzemno? Dakle malo je, malo je možda konfuzno pitanje, ali vrlo je jasno, može doći do nesuglasja recimo da garaža u prizemlju je nestambena pa ona je sastavni dio ovoga koeficijenta, a ne stambenoga itd.

PREDSJEDATELJ Završili ste? Jeste. Hvala. Evo gospođa Ružica. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša To terminologija je takva, vidite šta ulazi u odluku, znači 40%, čekajte gdje je

odluka, ispričavam se, evo ga. Evo ja se ispričavam, izgleda da sam ja dobila kopiju koja baš nema odluku, znači članak 5. u odluci o donošenju Generalnog urbanističkog plana Splita, Službeni glasnik Grada Splita broj 1/06, 15/07, 3/08 i 3/12 u članku 74. u tekstu pod naslovom Potez uz Poljičku sjeverno od kompleksa bolnice Firule 21, u stavku brojka 60 zamjenjuje se brojkom 30, znači tu nema ni stambenog ni nestambenog, ostaje onako kako je u GUP-u. Imate iza, dali smo kopije važećeg GUP-a, znači članak 74. kaže „Unutar obuhvata od cirka 23 tisuće metara kvadratnih omogućava se gradnja poslovno-stambenih sadržaja, obvezni udio nestambenih sadržaja unutar obuhvata je 60%.“, tu je terminologija nestambeno, poslovno, stalno se spominje, ........., to ste vi u pravu, ali to su takve izmjene koje sam ja naslijedila isto tako zna se na što se odnosi. Znači bit je da je to nestambeni odnosno poslovni sadržaji 60%, a 40% je bilo stambeno, a sad se omjer mijenja, znači sad je tog poslovnog postaje stambeno, ustvari se mijenja, znači jedino to. A sad koji su poslovi i sadržaji svi nabrojani u zoni mješovite namjene, svi oni koji se po GUP-u mogu realizirati.

VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Dobro, mogu li ja samo?

48

PREDSJEDATELJ Izvolite. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Evo nadzemno se mijenja koeficijent odnosa stambenih i poslovnih prostora,

ovako grubo među nama, je li to to? RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša To je to, nadzemno, a uz napomenu da ukupni BRP nadzemni i KIS nadzemni

ostaje isti, znači nadzemni sadržaji koji su do sada bili mijenja se omjer stambenog i poslovnog odnosno nestambenog, to je ta terminologija, (-čuje se više glasova-) u korist stambenog, u korist stambenog.

PREDSJEDATELJ Molim vas, ajmo, nemojmo, nemojmo upadat. Htio bi samo nešto primijetiti, evo

(-čuje se više glasova-) Gospodo idemo dalje. Ne, ne, dobro je sve, gospodin Vjeko Ivanišević je ukazao nešto što ja kao pravnik moram reći. Terminološko usuglašavanje posebno kod izrade općih akata je od presudnog značaja, prema tome ajmo ovo ćemo primiti na znanje i kod slijedećih izrada promjena ovih prostornih planova ćemo nastojati tu terminologiju baš usuglasiti u skladu sa zakonom i da on bude potpuno izjednačena, ako sam ja dobro shvatio, jelte.

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša (-nije uključen mikrofon-) Ne možemo, ona je već postojeća. PREDSJEDATELJ Jelte? Ništa, onda ćemo u buduće nešto radit itd. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Mi stalno nešto mijenjamo ..........., pa možemo

promijeniti i terminologiju ............ PREDSJEDATELJ Idemo, idemo dalje. U redu je, ostavit ćemo to za drugi put. Gospodin Sučić.

Izvolite. DR.SC. GORAN SUČIĆ Nisam iz te struke pa ne bi stručna, visoko stručna pitanja postavljao, ali mi se

nameće jedno logično pitanje gospođi izvjestitelj, je li. Ovdje se operira sa dva termina mogućnost pogodovanja i ............ tog termina ovaj sa uhodanom praksom, je li. Ako je ta uhodana praksa potkrijepljena nekim zakonskim rješenjima odnosno zadaćama to mi je logično, ako ne ostavljamo prostor subjektivnom faktoru da se može od slučaja do slučaja različito to primjenjivat pa me interesira vaše mišljenje je li tu uhodana praksa sa nekim zakonskim ovaj obavezama prema investitoru ili pravilnicima nekim, je li se to može uredit na taj način ili ostaje prostor subjektivnom faktoru pa kako kome?

49

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Ne ostaje prostor subjektivnom faktoru, ovo je izmjena GUP-a i jasno je definirano šta se može gradit. Znači ako je poslovna namjena jasno je definirano šta se gradi u poslovnoj namjeni. Iza ovoga slijedi izmjena i dopuna detaljnog plana zajednička odluka, znači i tu i nabrojani su ti nestambeni i poslovni sadržaji koji se mogu raditi tu. Hoće li nešto bit ugostiteljstvo ili trgovina, ali mogućnost tek mogućnost u detaljnom planu je ostavljena, a tek konačni sadržaji je na idejnom projektu odnosno glavnom projektu kad se ishodi dozvola, a nabrojani su u GUP-u svi sadržaji koji mogu bit u zoni mješovite namjene i izvan toga ne može ići. (-čuje se više glasova-) Nema nikakve razlike ..........

PREDSJEDATELJ Gospodin Sučić ne treba odvjetnika, molim vas nemojte, držimo se, držimo se

dnevnoga reda i držimo se dobijenih. Jeste li završili gospodine Sučić? DR.SC. GORAN SUČIĆ (-nije uključen mikrofon-) Da, da. Hvala. PREDSJEDATELJ Vi ste odgovorili. Slijedeći na redu je gospodin Tonći Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče hvala. Evo jedno nadzemno pitanje. Asocirao me kolega ovi kolega

Šundov, pa pitanje je slijedeće, jesmo li u ovome koristili institut urbanističkog bonusa, a dat ću i obrazloženje. Dopustite, kao što je rekao kolega Sučić da možda mi sve ne razumijemo, ali neka povijest ovog prostora govori da je on 50 godina bio rezerviran za neke zdravstvene sadržaje, pa smo došli do onoga do čega smo došli, pa ako sam dobro pročitao u prošlome, u prošloj turi, u prošlom odlučivanju dobili smo tri kata i na onoj velikoj zgradi i još jednu zgradu, ovaj put mijenjamo 60-40 u 40-60 i sve je to u redu jer nam je cilj da se, da se novac zavrti, da se to dogodi, ali me zanima jesmo li koristili institut urbanističkog bonusa. Zašto? Pa u nekoj idealnoj situaciji sjedi naš gradonačelnik sa investitorom i onda on kaže svake zgrade dajem po jedan stambeni, ovi ne stambeni, nego poslovni prostor dajem Gradu, pa Grad podijeli strankama, pa HSLS dobije taj prostor, pa moj kolega Gojko Čepo bude sretan i njegovo srce ispuni ljubav itd., jer se HSLS izmjesti iz centra grada. Dakle i je li ima li šanse još uvijek da mi iskoristimo po ovoj situaciji urbanistički bonus?

PREDSJEDATELJ Izvolite gospođo Ružice. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Nije korišten urbanistički bonus ovdje, ovdje je proveden urbanističko-

arhitektonski natječaj prema odredbama GUP-a, GUP je mijenjan 2008. godine, detaljni plan je mijenjan 2012. godine, ali se nije povećavao BRP nadzemni i ovim izmjenama sadašnjim se mijenja samo odnos poslovnog i stambenog, niti se povećava maksimalni BRP, ni nadzemni BRP i koeficijent iskorištenosti, izgrađenosti, ništa, a urbanistički bonus nije korišten.

PREDSJEDATELJ Hvala. Slijedeći je vijećnik gospodin Tomislav Alujević Grgas. Izvolite.

50

TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Hvala lijepa. Ma ono zapravo što mene interesira u čitavoj ovoj priči je ovaj čemu

nama služi prostorni plan tj. ako je ovdje definirano bilo 60% poslovnog prostora mene interesira zbog čega je to bilo planirano u planu. Vi znate da bi iz nekakve strategije, vizije, ne znam, razvoja Grada Splita bi trebao izaći taj plan, je li tako, po tome određujete na određenom potezu što ćete gradit, u kojem će to bit odnosu i tako, je li. Vidim da ovdje u papirima stoji da zbog ekonomske situacije to treba promijenit iz 60 u 30, stanovi inače na tom potezu se prodaju po dosta visokoj cijeni, a i poslovni prostori se prodaju po visokoj cijeni. Što Grad uopće ima od toga kad mijenja taj odnos? Ako imamo plan zašto se ne držimo onda tog plana? Ako smo donijeli plan sigurno ga nismo donijeli za godinu dana i dvije godine kad je kriza, možda za pet godina, deset godina će bit obrnuta situacija, al smo onda sad upravo propustili da se nešto dogodi na tom prostoru kako je nekad planirano jer je netko zaključio da treba bit takav omjer. Ja nisam protiv toga da investitori ulažu, dapače, neka investitori dolaze, ja bi čak i volio kako su i neki govorili da ta investicija na određenom području bude takva da povlači više radnih mjesta. Ovdje isključivo govorimo o pretvaranju nešto u stambeni prostor, znači povećavamo broj spavaona praktično u gradu Splitu, a ja bi volio druge sadržaje imat u gradu Splitu, znači sadržaji koji će zapošljavati ljude, ne samo sada, naravno građevinska operativa, dobit će se nešto kroz ove poreze i tako, znam da će Grad dobit komunalu jer je kroz komunalnu naknadu određena sredstva u lošoj situaciji pa to sve dobro dođe, ali isto mislim da ne bi trebalo, da zapravo bi trebalo pazit u buduće, ovdje smo došli pri kraj ovog postupka, koliko vidim, je li, ali da bi u buduće ipak trebalo pazit i ne radit iznimke kod svakog investitora, jer ćemo se dovest u situaciju zbog jadne pozicije u kojoj se nalazimo zbog proračuna da ćemo stvarno svakome morat popustit. I mislim da tu treba imat ograničenje, tu treba imat filter, inače ovdje ne znam je li bilo dvije ili tri promjene na ovome, mijenjala se, dvije, katovi su se mijenjali, pa se raspored zgrada mijenjao i ja bi isto volio da sutra kad se izgradi ovo da ne ostane sad neka rupa tu slučajno u tom predjelu, neka naselje bude kompletno napravljeno. I zato molim ove na određeni način zapravo preporuka i pitanje, volio bi baš da se i očitujete o ovome, ali i preporuka da se u buduće pazi, jer ako naš prostorni plan ne valja onda ga proglasimo nevažnim i napravimo novi, ali ako ćemo non-stop ovako ćokat i mijenjat kako kome treba onda po meni nema smisla, izgubili smo ono što smo na početku govorili, ajmo napravit strategiju, šta će nam strategija ako ćemo svaki put sve odmah promijenit, jer je sad, ne znam, kriza, pa ovome je lakše prodat stanove nego poslovne prostore. Evo samo primjedba.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik se javio za riječ. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Evo ........ svim kolegicama i kolegama, ovo nije odgovor ovaj kolegi Alujeviću,

nego generalno razmišljanje, nije niti odgovor nego jednostavno razmišljanje. Grad je živo biće u suštini, kako i mi, mijenja se, stari kako i mi, treba neke promjene, možda čak i liječničku pomoć. Ovo gledajte kao doslovce liječničku pomoć, kod ovoga slučaja koji je već prošao dva vijeće, nota bene, ovo je treći završni, završna faza koja će nam se, isti odgovor ću vam dati i na 22. točku kad bude o tome ili na 37. itd., međutim radi se o tome da smo morali prilagodit se dnevnoj situaciji, originalni plan je rađen 2008. godine, izmjena je rađena 2012. godine, sad smo kraj, sad smo sredina 2013. godine, nažalost u tom periodu se desila i recesija i cijeli niz drugih stvari i problema. Dakle ne odgovaram vama kolega Alujević nego govorim generalno, ako ćemo se držat samo plana kojega smo napravili 2008. godine doživjet ćemo kolaps sustava, jer nitko normalan više neće dolazit u grad Split i plaćat, investirat itd. Ovdje se radi o tome da mi moramo promijenit po meni razmišljanje, klimu ili,kako don Ivan kaže,

51

paradigmu, zato što smo došli na glas kao grad koji ne pomaže poduzetnike, šta isto nije istina, to je isto jedna ovako priča koja ne drži vodu. Međutim činjenica da se sve manje i manje gradi, činjenica da nam je građevinarstvo u kolapsu, sjetite se samo Konstruktora, da ne nabrajam poslije i sve one koji su s Konstruktorom radili i IGH i Dalekovod i cijeli niz privatnih tvrtki je na koljenima, nema mjesta, nema rada, nema zapošljavanja, nema svega, a nema doprinosa, komunalnog doprinosa. Zbog toga kod ovoga, uz dužno poštovanje i sav potrebni oprez, ali imamo tu stručne službe, imamo vas, imamo ljude u vas u Vijeću koji znaju o čemu se priča kad se govori o urbanizmu, o prostornim planovima itd., ja mislim da trebamo ipak malo pomoć poduzetnicima, pogotovo građevinarima da se izvuku iz zaista vrlo teške krize. Danas su nam svi poduzetnici, građevinari u Splitu doslovce na koljenima. Ovo je zaista nije primjer, jer ovo je završna faza i ovo već je prošlo dva čitanja tako da mislim da ne bi trebalo bit problema, ali ipak vam se svima skupa kažem za svih važeći, moramo se prilagodit situaciji, jer takva su vremena i takva je situacija. Nisu nikad ni prije bila bolja vremena, al sad su za malo lošija, ako me razumijete šta želim reći, zaista su malo lošija, doprinosa nema, nitko ništa ne radi, proračun se ne puni, a mi možemo sada ili pomoć poduzetnicima zatvarajući možda i dajući im određenu prednost ili to ne napraviti. Ovdje im dajemo prednost, jer je poduzetnik zamolio i kaže lakše mi je prodat stanove, neću različito zaradit, jer i poslovni prostori i stanovi gotovo identičnu cijenu imaju, nego mu je lakše prodat stanove u odnosu na poslovne prostore, za par godina to će se možda promijenit, pa će možda doći na stol nam zahtjev da se stanovi pretvore u poslovne prostore, prenamjenu je li, da naprave prenamjenu, isto kao što ćete imat situaciju da će neki reći znate ja imam super sada apartmane koje sam sagradio u trećem redu od mora ali turizam se toliko razvio ja bi htio napravit tamo apartmane i spreman sam plaćat boravišnu pristojbu za moje turiste koji će tamo doći i to će nam možda doći na stol. Dakle mislim da smo mi tu situaciju da se moramo prilagoditi stvarnom životu grada. Eto. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Više nema, a ha, gospođa Marijana Puljak. Izvolite. Pa gospodin

Luka Podrug. Još tko ima? MARIJANA PULJAK Ma evo samo jedan komentar, gospođa Batinić je rekla da nije bilo povećavanja,

ne znam je li mislila sad u ovaj čas nema dakle povećanja, međutim u ovim zadnjim izmjenama za ovu konkretnu, za ovaj konkretan potez se dakle ovom izmjenom GUP-a 2008. se povećala taj uz povećanje tog KIS-a dakle povećala se ova površina za 18 tisuća kvadrata, metara kvadratnih, je li. Znači evo samo sam htjela reći povijest, ne znam kad ste rekli dakle nije bilo promjena izgrađenosti itd., znači u jednoj od ovih izmjena prethodnih ovom investitoru dakle povećana je njegova površina za 18 tisuća kvadrata. Ja bih samo htjela evo kako je i gradonačelnik da jedno mišljenje, Grad je u teškoj situaciji, ono investicije su stale, građevinari su, građevina je u teškoj situaciji, ali molila bi evo i ovo Gradsko vijeće dakle da nekako ne padnemo pod taj utjecaj pa odobravamo sve i svašta, mislimo i na buduće generacije, dakle evo dolazim s jednog područja, znači živim evo u Kotaru Žnjan koji je jednostavno simbol kako ne treba raditi i graditi. Simbol kome se sve pogodovalo i gdje su tu, gdje je javnost, gdje su građani , gdje su javni prostori, ono nema se od komunalne infrastrukture do famozne, govorili smo o školi Pujanke, škola Pazdigrad je ono san snova itd., je li. Znači nemojmo sad past pod dojam toga u kojoj se situaciji Grad nalazi i ono moramo pod svaku cijenu namaknuti investicije, pod svaku cijenu odgovarat na bilo koji zahtjev. Opet kažem, ne govorim sad o ovoj točki konkretno, točka je već, ova, dovedena do kraja, sve prethodne rasprave su je dovele do ovog stadija koje je, ali evo samo kako je gradonačelnik komentirao i ja komentiram. Evo hvala.

52

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate li potrebe gospodine gradonačelniče? Nema. Idemo dalje.

Gospodin Luka Podrug. A ha, skužajte gospodine Luka, evo ima odgovor izvjestiteljica. Izvolite Ružice.

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Ja imam potrebu odgovorit, jer upravo listam, znači ukupno gradnje površine od

zone ukupna gradnja se nije povećavala, evo ga ukupno je 55 tisuća 760, maksimalna bruto površina nadzemna i čitam ovaj stari plan, ne znam gdje ste našli to povećanje. Nije bilo ukupnog povećanja BRP-a. Znači KIS nadzemni na cijelom području je propisan 2,2 i on se ne može nikad povećat, mora se mijenjat GUP i mijenjat se KIS nadzemni, nema povećanja. Svako povećanje bi bilo protuzakonito.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Ona čita ovaj dograđeni element, čita ona to. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Nije to točno, nije točno. MARIJANA PULJAK O pardon, u materijalima na stranici 21 znači ono što je, kažem ne govorim o tome

da sada mijenjamo išta, nego samo sam htjela reći da je prethodnim izmjenama GUP-a smo sa 32 tisuće došli do 56, je li. Imate na stranici 21 Službeni glasnik Grada Splita od 2008. godine, je li. Dobro to je povijest, je, O.K.

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša (-nije uključen mikrofon-) Nije bilo povećanja. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja mislim da KIS nije povećan, 2,2 je KIS, nije povećanje, meni se čini kolegice da

govorimo o dvije različite stvari, čini mi se. MARIJANA PULJAK Ne, ne, kažem, ja kažem iz povijesti, ne kažem sada, ovo sada je, da. PREDSJEDATELJ Dobro, imate li vi kakvi ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja mislim da se radi o zadnjem objektu, kolegice Marijana, ja mislim da se radi o

zadnjem objektu, imali ste prvi objekt i zadnji objekat, zadnji objekat je povećanje ali on je kompletan objekat, ali nije KIS povećan, barem sam ja tako pročitao, ali ako mislite da imamo sumnje odgodimo glasanje pa idemo provjerit to. Ne, ne, mislim, ja mislim da se radi, vi ste pročitali ...

53

PREDSJEDATELJ Gospođo Marijana imate li još kakvih pitanja? Nema. Zahvaljujem. Gospodine

Luka Podrug izvolite. LUKA PODRUG Jedini razlog zašto sam se želio javit, jedini razlog zašto sam se želio javit, inače

više-manje je sve rečeno, ono gospodina, gospođa Marijana je na kraju kazala ova je točka gotova i ja mislim da bi mi ovdje trebali nju privodit kraju i glasovanju, ali bi se zaista složio s onim što je kazao prije toga gospodin gradonačelnik i to sam htio u dvije rečenice. Postoji potreba kod svih nas vijećnika, pa ako hoćete da ne napravimo pogreške koje smo ranije radili, da kod donošenja ovakvih odluka, imamo mi prostorni plan, imamo GUP, imamo detaljni plan, ali on je živ organizam, on nije Biblija, mislim mi njemu, tu se zaista slažem sa gradonačelnikom, ako se slijepo tog držimo u današnje vrijeme mnoge investicije ne prolaze. Gospodin Hrvoje Marušić na početku je postavio vijećničko pitanje da je u prošlom sazivu bilo nekih 15-tak ili nema veze koliko sada projekata koji su dovedeni do kraja i postavio je pitanje što je s njima, jer danas na dnevnom redu imamo jedan. I ja sam želio ovo reći, da u buduće, ovo je sad gotovo, ali za nove projekte ili za točkaste izmjene GUP-a ili za zahtjeve investitora itd., organiziramo prethodne stručne rasprave, prije Gradskog vijeća, gdje ćemo bit pozvani mi, stručne osobe iz Grada, izrađivači, investitori i da tu možemo raščistiti puno ovih detaljna i da uspostavimo ista pravila da bi izbjegli situaciju da jedan investitor nešto može, a drugi ne može. Kroz sva ova Vijeća ja sam peti mandat uvijek smo imali povlaštene investitore u jednom mandatu i neke koji moraju čekat promjenu vlasti da bi nešto prošlo. Da bi to spriječili, a uvažili sve ovo što mi danas ovdje govorimo, uvažili situaciju da je potrebno intervenirat i u GUP ja sam pristalica, mislim da smo to predizborno svi govorili, ne smijemo birokratski kočit investitore, ali s druge strane ne smijemo ni pogodovat pojedincima. A da bi to izbjegli jedno i drugo ja mislim danas, samo sam iskoristio priliku i molio bi sve druge, da ovu konkretnu točku obzirom da moramo poštivat činjenicu da je neko ranije Vijeće u više saziva ovo dovelo do kraja danas ovo privedemo kraju, ali da zaista se složimo oko zaključka da sve novo radimo ako treba u tri koraka, stručna rasprava, prvo čitanje, drugo čitanje i načelni zaključci koji će važiti i za investitora X i investitora Y, a ne da Mate nešto može što Jure ne može, to se nažalost prečesto u ovom Gradu događalo.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Mogu li ja? PREDSJEDATELJ Evo izvolite, samo gospodin gradonačelnik. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Malo jesmo razdužili, ali evo u međuvremenu je kolegica Ružica Batinić je našla,

nema povećanja, bilo je i ostalo 55 tisuća itd. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša (-nije uključen mikrofon-) 55 2008. i 55760 2012., ni jedan kvadrat nije povećan. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Nema povećanje iz 2008. do danas, međutim ja bi samo nastavio na izlaganje

kolege Podruga, u ovom slučaju se zaista slažem i to smo i u prethodnom mandatu svi vijećnici imali problema čitanje, iščitavanje prostornih planova i uvijek smo imali problema

54

sa ovakvim točkama dnevnoga reda zato što su zahtjevne, komplicirane i tko nije stručno dakle stručno osposobljen kao inženjer građevine ili arhitekta ili urbanista ima problema sa ovim. Pa ja predlažem ovom Gradskom vijeću da mi formiramo radno tijelo Gradskoga vijeća koje će prije sjednice Gradskog vijeća na koje dolaze ove točke se naći i sa stručne strane uz pomoć posebnih stručnjaka pored gradskih službenika pozvat ćemo stručne ljude izvan, izvan ovaj kuće da nam obrazlože, da nam detaljno pokažu sve, isto tako da bude transparentno i prema medijima, jer smo tu uvijek imali problem. Dakle da li postoji pogodovanje, ne pogodovanje, tko misli, šta misli. Formirajmo mi i Gradsko vijeće radno tijelo koje će raspravljat o točkama vezanim za građevinarstvo, urbanizam i prostorno planiranje, nazovimo ga tako, neka sve stranke u tome učestvuju sa svojim predstavnicima, neka imaju pravo pozvat nekoga od stručnih savjetnika, kako stranke tako i gradska služba i onda prije svake sjednice se nađimo i razmotrimo to. Ako komisija odnosno radno tijelo ustanovi da postoji divergencije odgodimo za slijedeću sjednicu, jer smo zaista svi imali problema s tim i ovo i je zahtjevno, ja sam morao Ružicu pet puta pitat da mi objasni, tako da ovaj. Eto ovo je moj prijedlog, ako ćete glasat za ovo ja bi gospodine predsjedniče ako ćete staviti i moj prijedlog na glasanje nakon što izglasate ili ne izglasate ovu točku dnevnog reda onda stavimo na glasanje odmah i prijedlog za formiranje radnog tijela Gradskoga vijeća. Hvala.

PREDSJEDATELJ Nemam ništa protiv. Gospodine Alujević ako imate repliku možete, ali ne možete

dva puta po istoj. Replika je. Izvolite. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Želim samo kazat, odgovorit dakle ne radi se s moje strane o nikakvom kočenju

investicija niti mi je uopće to plan, ja sam govorio samo o kriterijima i drago mi je da ste dokazali za je bilo problema s kriterijima u prošlosti. Eto samo toliko.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin Grubišić. Izvolite. DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Ja bi se vratio na jednu točku prije gdje me je gospodin Šundov ili iz neznanja ili iz

predrasuda oklevetao javno. Ja mu moram odgovoriti da ja njegovu neznanju ne mogu pomoći, jer i na ovim izborima zadnjim bile su kandidacijske liste grupe građana i bile su političke liste. Dakle ne mora netko biti član političke stranke da bi se bavio politikom, politika je jedno pravo građanina bez obzira na političko ..........

PREDSJEDATELJ Morat ću, morat ću. Gospodine Grubišiću molim vas ... DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ Prema tome krivo ste shvatili, ponovili ste nešto na čemu stoji jedna institucija, ali

potpuno pogrešno. Kad se kaže da je to isto ili šija ili vrat. PREDSJEDATELJ Gospodine Grubišić morat ću vam oduzeti riječ, nemojte se ljutiti, nije točka

........... dnevnog reda ... DR.SC. IVAN GRUBIŠIĆ ........ pozvao na ono što nisam ...........

55

PREDSJEDATELJ Stat ćemo sa gospodinom Šundovom malo poslije pa ćemo to razriješiti. Dobro.

Zahvaljujem. (-čuje se više glasova-) Zahvaljujem. Ja bih privodio kraju ovu točku dnevnoga reda s tim što bi rekao slijedeće, dakle dobro je tu gospodin Luka Podrug i gospodin gradonačelnik primijetili, kod prostorno planske dokumentacije ima status normativnih podzakonskih akata, kao takvi oni su izloženi ne statičkoj koncepciji prava nego dinamičkoj, prema tome ono što bi bilo prije pet ili šest godina, makar to bio ili GUP ili PUP u tih pet godina dese se strašne promjene i jednostavno se mora na ovakav način intervenirati, a ovo vam govorim iz tog razloga što ćemo to imati i u buduće. Istina i ovo što su mnogi govornici ovdje rekli, zaštita prostora kao jednog vrlo potrošnog dobra je na prvome mjestu. Ukoliko nema diskutanata više ja bih zaključio raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i istu stavio na glasovanje uz prijedlog gradonačelnika da se formira odnosno da se donese odluka o osnivanju savjeta za urbanizam kao radnog tijela Gradskog vijeća kojem će se definirati zadaci i broj članova naknadno.

Tko je za ovaj prijedlog objedinjeni? – Dvije su odluke, to je to. Da li ima netko protiv? – Da li ima suzdržan? – 2 glasa suzdržana. Dakle konstatiram da je ova točka dnevnog reda uz prijedlog gradonačelnika o

formiranju savjeta odnosno radnog tijela za urbanizam usvojena sa, koliko glasova za, 29 glasova za i 2 suzdržana.

Nemoj me učit pravopisu. Do prije dva mjeseca smo imali sedam pravopisa u Hrvatskoj. Sada bi prešli na 8. točku dnevnog reda, to je Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule, pojedinačni zahvat P21

Ad 8. Prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana

uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule - pojedinačni zahvat P21

Izvjestiteljica je također gospođa Ružica Batinić Santro. Izvolite. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala lijepa. Pa ja mislim da smo većim dijelom ovu točku raspravili. Znači

odnosi se na istu izmjenu, na isto područje, jedino se, znači ostaje BRP nadzemni isti. Ja ću gospodi, gospođi Puljak poslije ovog Vijeća donijet pokazat tablicu, dokazat da nije bilo izmjena nikakvog povećanja BRP-a. Ovdje se radi samo preraspodjela sadržaja na parcelama 441, 42 i 5 i parcela prometnice oznake 7 dijeli se u dvije građevne čestice, 71 i 72, to su nam tražili kolege iz Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju radi lakše realizacije Šoltanske ulice. Hvala lijepa. Uz napomenu, tu je i gospođa Sanja Vondra odgovorna izrađivačica izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja pa ako ima nekih potreba da nešto pojasni i za odgovor na neko pitanje. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Ružici. Otvaram raspravu po 8. točci dnevnog reda. Izvolite.

Konstatiram da nema prijavljenih, te zaključujem raspravu po 8. točci dnevnog reda i istu stavljam na glasovanje.

Tko je za prijedlog Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja poteza uz Poljičku cestu sjeverno od kompleksa bolnice Firule, pojedinačni zahvat P21? –

56

Ima li tko protiv? Ima li netko suzdržan? – 2 glasa. Znači konstatiram da je ( - kraj 1. kazete A strane - ) ... Ad 9. Prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1 RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala lijepa. Obveza izrade plana uređenja Slatine 1 proizlazi iz odluke o

donošenju prostornog plana uređenja Grada Splita i programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Splita. Obuhvat plana iznosi oko 41 hektar, a nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu građevinskog područja naselja Slatine-Čiovo odnosno proteže se od linije zapadno od mjesne, od linije mjesnog groblja pa do granice sa gradom Trogirom. Cilj izrade Urbanističkog plana uređenja je prvenstveno definiranje prometne mreže i ostale komunalne infrastrukture, sanacija uređivanja urbana obnova uređenog dijela izgrađenog građevinskog područja naselja mješovite namjene, definiranje načina izgradnje stambenih, stambeno-poslovnih, gospodarskih, rekreacijskih, zelenih površina, a na temelju čega će se formirati nova racionalno urbana matrica naselja. Područja obuhvata plana je prostornim planom razgraničeno na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja mješovite namjene, javnu zelenu površinu i na sportsko-rekreacijsku namjenu R3. Istim planom je određeno da se u pojasu širine 70 metara od obalne crte mora može planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina infrastrukturnih i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali. U prijedlogu plana su određene površine za stambenu namjenu i površine mješovite namjene, pretežno stambene, zatim je planirana gospodarska zona ugostiteljsko-turističke namjene T1, zelena površina i planom se predviđa rekonstrukcija postojeće državne ceste, proširenje pješački pločnik i autobus, sanacija autobusnog stajališta, izgradnja mreže sabirnih i ostalih prometnica. Izrađivač plana je Projekt menadžment firma iz Rijeke. Znači provedena je cijela procedura plana, ne znam ima li potrebe da navodim datume kad su bili javni uvidi, mislim da je potrebno navesti da smo ponavljali javni uvid, jer na prvoj javnoj raspravi smo dobili 53 primjedbe građana koje su se uglavnom odnosile na prometnice koje uzimaju dijelove njihovih građevinskih područja. Na ponovljenoj javnoj raspravi smo prihvatili sve primjedbe koje smo zakonito mogli prihvatit, ponovno smo dobili 23 primjedbe, nažalost koje nisu mogle bit prihvaćene, većina od njih. Na plan smo dobili sve suglasnosti propisane člankom 74., znači pribavljena je suglasnost Javne ustanove Zavoda za prostorno planiranje i Županije splitsko-dalmatinske. Hvala lijepa. Ako ima pitanja.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na zaista ovom iscrpnom izlaganju. Otvaram raspravu po ovoj točci

dnevnog reda. Izvolite gospodine Tomislave Gojo. TOMISLAV GOJO Hvala. Pa evo do sada smo imali dobru dakle praksu i u ovom idućem planu je

tako dakle praksa da ovi dokumenti sa javne rasprave budu u ovim dakle materijalima. S obzirom da je bilo 70-tak primjedbi i bilo bi interesantno vidjeti ovdje primjedbe i ova vaša očitovanja, a i obično bi s obzirom da se radi o jednom malom dakle mjestu bilo bi interesantno vidjeti i primjedbe dakle samoga mjesnog odbora odnosno kakav je stav mjesnog odbora u odnosu na ovaj plan.

PREDSJEDATELJ Izvolite.

57

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Hvala lijepa. Pa mislim da su primjedbe u materijalima koje ste dobili na CD-ima. Vidite šta je to, ovo je nemoguće dobit, ovo je knjiga dva, obvezni prilozi, ovo bi trebali dobit svi vijećnici. Kako je ovo nemoguće mi smo pokušali sa CD-ima, cijeli materijal je stavljen na CD, a ipak ću vam odgovorit, mjesni odbor na kraju smo se dogovorili ipak su svi bili zadovoljni, jer su prihvaćene sve primjedbe koje smo mogli prihvatit, otišli smo 30 puta u Slatine, pogledali svaku parcelu i usvojili doista svaku primjedbu koja je se mogla prihvatiti i koja je bila u skladu sa zakonom.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ukoliko nema zaključujem raspravu po ovoj

točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje prijedlog odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1.

Tko je za? – 29. Dobro kako ulaze i izlaze vijećnici tako se i mijenja stanje. Tko je protiv? – Da li ima suzdržanih? – Nema. Konstatiram da je jednoglasno sa 29 glasova za usvojen prijedlog odluke o

donošenju Urbanističkog plana uređenja Slatine 1. Idemo na točku 10. dnevnoga reda, prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana

uređenja zone poslovne namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske ulice Ad 10. Prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne

namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske ulice Izvjestiteljica gospođa Ružica Batinić Santro. Izvolite. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala lijepa. Ovaj plan se nalazi na istočnom dijelu grada, znači južno je groblje i

Vukovarska ulica, sjeverno je trafostanica Vrboran, istočno je onaj rasadnik Jadra, a zapadno produžetak Lovrinačke, po GUP-u je to područje K5 odnosno poslovno-stambena namjena gdje je udio poslovnog i stambenog po GUP-u propisan 50% jedno 50% drugog. Prijedlog obuhvata predmetnog plana iznosi 7,8 hektara, područje obuhvata plana je razvrstano u četiri oblikovno prostorne cjeline, prva je uz Vukovarsku ulicu koja je definirana, koju definiraju građevine viših katnosti, koje formiraju ulično pročelje te ulice, ostale cjeline su cjeline dva koja se nastavlja na cjelinu 1 u oblikovnom i sadržajnom smislu, cjelina 3 predstavlja zatečenu stambenu izgradnju i cjelina 4 zelenilo. Za stručnog izrađivača još 2008. godine bila je izabran Studio Božanić iz Solina, međutim 2010. godine smo sporazumom raskinuli ugovor i za izrađivača je izabran Velkom projekt. 2012. godine smo je održana javna rasprava, znači javni uvid je trajao 13. do, od 13. srpnja do 13. kolovoza, u roku objavljenom u javnoj, javnom uvidu pristiglo je dvanaest pisanih očitovanja. Kako smo usvojili neka, prihvatili neka, neke primjedbe građana, a radilo se o izmjeni vlasničkih odnosa morali smo ponovit javni uvid i na ponovljenom javnom uvidu stigle su samo tri primjedbe. Znači plan, provedena je cijela procedura, zaprimljene su sve suglasnosti i mišljenja. Gradonačelnik je utvrdio nacrt konačnog prijedloga i koji prijedlog odluke o donošenju se dostavlja Gradskom vijeću na donošenje. Tu je kolegica Helene Čerina, odgovorna izrađivačica plana pa ako ima potrebe da ona da malo nešto šire objašnjenje ili odgovori na neka pitanja. Hvala.

58

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Za riječ se javio

gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa predsjedniče. Ja bi pitao samo izvjestiteljicu, da li u ovoj zoni

obuhvata koliko ja vidim nije, ali ispravite me ako griješim slučajno, i trafostanica Vrboran? Nije ona u, e, e i sad, sad ćemo doći za godinu ili dvije dana opet na istu temu mijenjanja koeficijenata. Ja kao poduzetnik vam sad kažem da u tom dijelu grada 50% poduzetništva, a 50% stambene jednostavno nema logike, a sad ćemo mi donijeti taj plan, usvojit ćemo ga i za dvije godine ćemo se opet čudit da moramo mijenjat stambeno u poslovno. Jednostavno precjenjujete poduzetništvo. Nema tu 50% poslovnih prostora u tom dijelu grada nema ekonomske logike ni računice. I ja sad to hoću reći, a izglasat će se šta će se izglasat, izrađivač plana je napravio plan vjerojatno po zanatu i stručno točan i ne sumnjam ja da je ovdje sve točno, ali namjena 50% iza groblja Lovrinac da će bit poslovnih prostora pa dajte recite mi čega ljudi moji, i onda ćemo za dvije godine mijenjat i ponovo se čudit zato mijenjamo stambenu u poslovnu, ajmo u startu to riješit ljudi moji i razgovarat o tome i zato je gradonačelnik dao jako dobar prijedlog, prije ovakvih stvari kad se budu radit ajmo da to tijelo iznese argumente zašto je ovdje 50% poslovno, a ne 30 ili 60, ajmo stavit argumente, sad je to gotovo, neka bude, neka ide, iće, naravno da će ići, ali ćemo za do kraja našeg mandata doći opet na temu okretanje koeficijenata. Zašto to ne napravimo odmah i izrađivaču plana damo zadatak i kažemo iza Lovrinca 50% poslovnih prostora to je nemoguće ljudi moji. Šta, čega, štaš otvorit gori? Ali on je City za sebe i, iznad City nisu stanovi.

PREDSJEDATELJ Gospodine Čepo nestašni ste mi. Gospodine ... HRVOJE MARUŠIĆ Evo ja sam to .... PREDSJEDATELJ Jeste završili gospodine Marušiću? HRVOJE MARUŠIĆ Jesam, hvala. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Primjedba u svakom slučaju ima svoju težinu. Gospodine Škorić

izvolite. PETAR ŠKORIĆ Poštovani predsjedniče evo ja sam neposredno prije ove sjednice ovdje primio

jedan materijal od jedne obitelji Lasić vezano za ovu točku dnevnog reda, kao zamjenik predsjednika Gradskog vijeća tako da drugi vijećnici nisu dobili ovaj to na uvid, zapravo vidim da kolege nemaju pored mene. Riječ je o jednoj predstavci, primjedbama na ovaj prijedlog gdje se evo govori o, gdje je ta obitelj nezadovoljna u biti sa pristupom i da na njihove primjedbe u ponovljenom javnom uvidu da nisu uvažene, nisu prihvaćene i zatražili su oni očitovanje nadležnog ministarstva itd. Pa buduće evo nemam dovoljno informacija o svemu ovome zamolio bi možda dodatno samo objašnjenje ovdje u konkretnom slučaju o čemu se radi i da li je primjedbe koje je dostavila ova obitelj da li su zakonito.

59

PREDSJEDATELJ Evo ovako, evo ovako, znam na šta se ovo odnosi. Dakle obitelj Lasić je poslala na

nas pet taj dopis, obzirom da ste naslovljeni unutra ja sam svima koji su naslovljeni to i uputio, dakle nije išlo gradskim vijećnicima i dao sam već nadležnim službama da proslijede taj akt kako bi ostali u prvom redu imovinsko-pravne službe Grada mogle odgovoriti na upit odnosno predstavku tih građana. Dakle to je čisto bila stvar, kako bih rekao, građanskog reda da obzirom da ste vi navedeni u dopisu da vama dam, gospođi Puljak itd., jelte, a obitelj će dobiti odgovor u zakonom propisanom roku na svoje postavljene upite. A ja jedino mogu sa svoje strane dodati da se i najbolji prostorni planovi često puta razbijaju o vlasničko-pravne odnose, oni su ti koji su krucijalna, krucijalni kamen spoticanja, a da ne govorim i ne bi tu htio širit diskusiju, jer bi nam tu trebala pomoć svih naših zastupnika u Saboru iz Dalmacije, to je da se mi pitamo zašto je Socijalistička Republika Hrvatska imala građevinsku rentu odnosno gradsku kao pojam unesen u zakon o građevinskom zemljištu, a mi danas nemamo građevinsku rentu kao pojam iako znamo, bar ekonomisti dobro to znaju, da se ekonomske zakonitosti ne mogu jednostavno otjerati. Dakle ovo je jedna što ste vi gospodine Škorić postavili pitanje u vezi obitelji Lasić, to je jedna zaista, zaista ovi široka tema i za raspravu, oni će dobit svoj odgovor. E, izvolite.

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala lijepa. Evo na, na stranici 21 imate kompletno primjedbe i odgovor na

primjedbe obitelji Lasić, ali ja se sjećam sa javne rasprave, jer bili su gospodi na dobro, sjećam ga se, jer je govorio o imovinsko pravnim odnosima, ustvari njemu Vukovarska uzima, koliko sam ja shvatila, zemljište dijeli na dva, onda mislim da je i Lovrinačka nešto dio i uglavnom su se njegove primjedbe odnosile na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a nije imao primjedbe na plan, nego na rješavanje i stalno je postavljao pitanja kad će se riješiti imovinsko pravni odnosi da je njemu nešto oduzeto. Kad? Mislim mi nismo imovinsko-pravna služba i, a ove primjedbe su napisane i gospodin je dobio odgovor na primjedbe. Ako treba pročitat ću, ali mislim da nema potrebe jer su sve.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. No u svakom slučaju čim dođe predstavnika na predsjednika

Gradskoga vijeća ja sam dužan je dati u rad što sam i napravio i oni će ponovno dobiti odgovor. Da li će biti zadovoljni ja to ne mogu znati. Idemo dalje. Ima li još prijavljenih? Ukoliko nema ja bih zaključio raspravu po točci 10. dnevnoga reda i stavio bih na glasovanje prijedlog odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske ulice.

Tko je za? – Treba li ponovno, ajte molim vas budite ljubazni podignite ruke. 29. Ima li netko protiv? – Hvala. Ima li netko suzdržan? – Nema. Konstatiram da je 29 vijećnika glasovalo za prijedlog odluke o donošenju

Detaljnog plana uređenja zone poslovne namjene i stanovanja K5 sjeverno od Vukovarske ulice te da nije bilo protiv niti suzdržanih. Hvala. Dakle jednostavno je, jednoglasno je usvojena ova odluka.

U 1 sat će bit, da vas obavijestim, pauza pa ja predlažem da još negdje 20-25 minuta odradimo što više točaka dnevnoga reda. Sad prelazimo na točku dnevnog reda 11. prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Splita za 2012. godinu.

60

Ad 11. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Splita za 2012. godinu

Izvjestitelj je gospodin Pave Zaninović pa bi ga zamolio da dade uvodno izlaganje.

Izvolite gospodine Zaninović. PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Zahvaljujem gospodine predsjedniče. Dakle Plan gospodarenja otpadom grada

Splita za razdoblje od 2008. do 2015. godine kako i znamo donijet je na 36. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita koja je bila održana 2. lipnja 2008. godine, a objavljen je u Službenom glasniku Grada Splita broj 18/08. Prema članku 11. Zakona o otpadu i članku 2. Odluke o donošenju Plana gospodarenja otpadom grada Splita godišnje se provjera i prati realizacija utvrđenih obveza i učinkovitost poduzetih mjera. Izvješće za ranije razdoblje odnosno za 2011. godinu razmatrano je i usvojeno 27. travnja 2012., a objavljeno u Službenom glasniku Grada Splita 13/2012. U samoj realizaciji Plana gospodarenja otpadom grada Splita kontaktira se sa tvrtkama koje skupljaju smeće i papir itd. otpad, znači osim stručnih službi Grada Splita to je komunalno trgovačko društvo Čistoća Split te koncesionari za prikupljanje pojedinih vrsta otpada Unija papir, Adriatik blizna, EKO flor plus itd. Inače ovo izvješće kad se prođe Gradsko vijeće dostavlja se nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i Agenciji za zaštitu okoliša. Dakle ovdje je izvješće za proteklu godinu s tim da moram naglasiti kako smo imali 11. i 12. srpnja 2013. godine i inspekcijski nadzor koji imamo i zapisnik gdje su uočene neke manje nepravilnosti koje će se bit vremenom također sukladno planu razvijati i koje će se ispravljati, ali u ovome trenutku sada nema velikih, velikih zamjerki na ovo, osim ako odvojeno razmatramo Karepovac, ali to je priča gdje smo rekli da ćemo imat jednu tematsku sjednicu, dakle nije priča, ovo je samo se radi ovdje odluku o usvajanju izvješća o izvršenju u kojoj je izvršeno gotovo plana gospodarenja otpadom za prethodnu godinu. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Zaninoviću i otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog

reda. Izvolite. Ima li prijavljenih? Konstatiram da nema. zaključujem raspravu po pitanju prijedloga Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju i istu stavljam na glasovanje.

Tko je za prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana gospodarenja otpadom grada Splita za 2012. godinu? –

Ima li netko protiv? – Nema. Ima li suzdržanih? – 2. Dakle konstatiram da je prijedlog Odluke o usvajanju Izvješća o izvršenju Plana

gospodarenja otpadom grada Splita za 2012. godinu usvojeno sa 27 glasova za uz 2 suzdržana glasa.

Hvala gospodine Zaninović. Točka 12. dnevnog reda prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj.

Ad 12. Prijedlog odluke o pristupanju Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj Izvjestitelj gradonačelnik. Gospodine Sučiću hoćete bit ljubazni i pozvat, evo malo

se strpimo da vidimo, sad će doći gradonačelnik. Dakle u ime gradonačelnika izvjestitelj će biti zamjenik gradonačelnika gospodin Goran Kovačević.

GORAN KOVAČEVIĆ – zamjenik gradonačelnika Grada Splita Dobar dan. Lijepo pozdrav svim vijećnicima i u Gradskom vijeću, evo sada u ovoj

jednoj poziciji s druge strane ovaj za razliku od prošlog mandata. Naime Grad Split je jedan

61

od rijetkih gradova koji nije do sada bio član Udruge gradova u Republici Hrvatskoj te smo, te predlažemo njegovo učlanjenje u tu Udrugu. Kao što ste mogli vidjeti u samome obrazloženju našega prijedloga cilj Udruge gradova je nacionalna nestranačka i nepristrana zajednica gradova osnovana 2002. godine s ciljem poticanja suradnje jedinica lokalne samouprave, a najvažniji ciljevi Udruge su centralizacija ovlasti i financija sve .............. na središnje vlasti na gradove, promicanje interesa lokalne samouprave u javnosti i poticanje suradnje jedinica lokalne samouprave. S obzirom da je preko, trenutno ima 104 člana grad Split mislimo po svojoj veličini i značaju da bi trebao bit sudionik te Udruge. Ono što jest jedan od značajnijih informacija koje vam moram dati u okviru obrazloženja ove točke, a vrijedan je za vaše odlučivanje jeste taj financijski dio. Naime Udruga ima jednu članarinu koja u svome konačnome iznosu bi na trenutne prihode Grada proračuna iznosila oko 200 tisuća kuna. Sve aktivnosti koje provodi Udruga dakle u svojoj konačnici trebali bi dati veće benefite za naš grad i za mrežu u koju ćemo ući od tih financijskih sredstava, a mi smatramo da s obzirom da su 104 grada već članovi Udruge da bi i grad Split imao veću, puno veću korist od učlanjenja nego li da sada nije, nije sudionik te Udruge gradova.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Kovačeviću. Za riječ se, otvaram raspravu. Za riječ se

javio gospodin Hrvoje Marušić, a zatim gospodin Luka Podrug i gospođa Marijana Puljak. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa argumente koje je iznio gospodin

Kovačević o učlanjenju Splita u ovu Udrugu mislim da u ovom trenutku gradu Splitu i nama ne bi trebale bit prihvatljivi, dakle da mi ne bi trebali postat članovi nikakve Udruge gradova, jer benifit, benefit iz toga razvidni uopće nisu, dakle ne vidimo zašto, čemu i kako, a 200 tisuća kuna u ovom trenutku su pristojna sredstva koja sam siguran gradonačelnik može rasporedit na puno kvalitetniji način nego što je članstvo u Udruzi gradova. Ja apriori nisam protiv, jednog dana možda, zašto ne, ajmo ostavit ovo za slijedeću godinu pa opet ću ja napomenut ako mi uspijemo svi zajedno pokrenuti investicijski ciklus vrlo rado, zašto ne, kad bude novaca, ali mislim u ovom trenutku 200 tisuća kuna dati za članstvo u Udruzi od koje benefiti iskreno rečeno nisu baš razvidni i nisu baš u ovom trenutku Gradu Splitu neophodni mislim da je to malo rasipanje novaca i da bi ovo trebali ostavit za dogodite u ovo doba pričat na tu temu, a ja se nadam dogodine u ovo doba da ćemo o toj cifri moći pričat puno lakše nego šta pričamo sad. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Luka Podrug izvolite. LUKA PODRUG Moram priznat da ne vidim razlog pristupanju pa bi molio predlagača da da zaista

nekakvi ozbiljan, objektivan razlog i koja je korist osim plaćanja ove članarine. Meni se čini da su se neke okolnosti naravno ipak promijenile, mi smo ušli u Evropsku uniju, logičnije bi bilo neko povezivanje udruge nama srodnih evropskih gradova ili čak da je ovo udruga velikih gradova, ono šta postoji stalno problem u pravnom smislu, ja ću samo podsjetit veliki grad ima mogućnost uzet mnoge ovlasti koje inače koristi županija. Imaju mnoge mogućnosti koje mi nismo iskoristili, povezivanje velikih gradova i njihovo zajedničko nastupanje prema Vladi, Saboru, prema zakonodavcu ili prema Evropskoj uniji bi imalo nekog smisla, ali mislim koliko ja shvaćam mi smo ovdje zajednica gradova istih, osim šta plaćamo puno veću članarinu, ali isti status u toj udruzi imamo mi i svaki najmanji grad u Hrvatskoj državi. I iskreno nije dovoljno, volio bi ako postoji neki ozbiljan razlog da nam onda to objasnite. Nije

62

mi dovoljno uopće jasno što Grad Split dobiva samo pukim pristupanjem i plaćanjem članarine od ove Udruge. Ja osobno za sada ne vidim ni jedan razlog zašto bi digao ruke, a ima jedno 215 tisuća razloga za bit protiv. Toliko košta članarina.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođo Marijana Puljak izvolite. MARIJANA PULJAK Ma zapravo sam htjela reći dakle isto su upitni razlozi pristupanja ovoj Udruzi,

mislim nisam protiv dakle, ovo je, shvaćam kao jedan, evo da kažem na engleski, social networking, znači jedno povezivanje sa gradovima, rad na nekakvim zajedničkim ciljevima, lobiranje, čisto kao jedna logistička udruga koja može pomoć gradu Splitu i u, ne znam, mijenjaju nekih zakonskih akata, predlaganju i nekakvoj možda boljoj poziciji, ostvarivanje evo i Splita kao velikog grada, međutim jedan prijedlog dakle ako usvojimo dakle ako se složimo dakle da moramo se učlanit da zapravo odlučimo da se učlanimo u ovu Udrugu ja, naš je prijedlog zapravo da gradonačelnik jedanput godišnje dakle na sjednici ovog Gradskog vijeća podnese nekakav izvještaj ili i sa skupštine te Udruge i dakle o tim nekim benefitima šta je, na koji način je grad Split sudjelovao i kakve je benefite dakle ostvario iz rada u takvoj jednoj Udruzi.

PREDSJEDATELJ Hvala. Evo sad će izvjestitelj i predlagatelj ujedno dati odgovor na ove dileme koje

su iznesene. GORAN KOVAČEVIĆ – zamjenik gradonačelnika Grada Splita Pa evo zahvaljujem vijećnicima na vrlo konstruktivnoj diskusiji. I mi sami

prilikom pripreme ovoga prijedloga smo bili u, stalno u dilemi s obzirom da se radi o jednim vrlo kriznim vremenima, dobro se promišljamo prije nego što svaku kunu od proračuna usmjerimo u nešto, s druge strane opet argumenti rada ove udruge i iskustva gradova koji su bili tu su pozitivna, ipak su 104 grada članovi i činilo nam se nekako najoptimalnije, najprimjerenije da uđemo u tu asocijaciju, da vidimo snagu i koristi te mreže, da pokušamo realizirat neke naše zamisli i ciljeve prije svega u izmjenama, zakonskim izmjenama koje bi išle u smjeru decentralizacije i jače uloge lokalne samouprave, a ukoliko ti, kao što sam i u prijedlogu rekao, dakle omjer novaca i benefita koje ćemo dobit kroz to nam je teško mjerit ukoliko ne uđemo u to, a ukoliko se pokaže da naše članstvo u toj Udruzi ne ostvaruje adekvatne koristi za sam Grad da jednostavno iz nje izađemo. Dakle to, to je bila neka naša ideja u ovom smislu, ali evo dapače htjeli smo čuti i mišljenje vijećnika kako bi u jednoj demokratski argumentiranoj raspravi zajedno s vama donijeli danas najbolju odluku. Zahvaljujem.

PREDSJEDATELJ Evo pretpostavljam replika, je li tako gospodine Hrvoje Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa evo ako je članarina nekih 200-tinjak

tisuća kuna, kako ste rekli, toliko otprilike dobiva jedan gradski kotar, splitski, ja sam vijećnik u, manje, na Trsteniku i dakle cijeli kotar koji ima oko 9 i pol tisuća stanovnika, dakle veći je od mnogih ovih gradova koji su članovi ove, ove Udruge kojoj bi mi trebali pristupit, cijeli budžet jedan toliki ćemo mi prebacit u jednu Udrugu iz koje ćemo vidjeti kakav će bit benefit. Mislim da, opet kažem, povećajte gradskim kotarevima po 10-15 tisuća kuna priliv, imat ćete

63

puno veći efekt, benefit od tih 200 tisuća kuna, a nemojmo eksperimentirat ajmo ući pa ako ne valja pa ćemo vanka izaći. Ajmo mi ne ući, vidjeti dogodine, opet kažem, ako dogodine bude situacija bolja onda 200 tisuća kuna neće bit tema, ući ćemo i nema problema, zašto ne, ali sad mislim da nije vrijeme.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate u svakom slučaju pravo odgovorit odmah. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Mogu ja samo radi nastavka ovaj diskusije, zaista i kolega Goran i ja i ostali svi

imamo jednu dilemu, 200 tisuća kuna je zaista veliki novac, vi znate da smo u prošlom mandatu bili svi da ne uđemo i mi smo bili za to da ne uđemo, malo je bilo čudno, međutim ovdje je problem jedan, dakle ako ne uđete ne znate šta dobivate ili šta gubite. A otprilike imamo neku ideju, međutim ovdje vam ima dvije stvari, dakle Udruga, Udruga gradova u ovom smislu bi nam omogućila da se povežemo sa ovi direktno, formalno da se povežemo, neformalno smo svi povezani, sa Zagrebom i sa Rijekom i sa Osijekom, ali u formalnom smislu bi se povezali i odatle bi možda mogli pokrenuti inicijativu, formalnu inicijativu da se Split zajedno sa Rijekom i Osijekom proglasi velikim gradom, dakle da dobijemo status velikog grada odnosno županije, to je točka jedan. Točka dva je da unutar te asocijacije, kako su nam objasnili, postoji jedna inicijativa da se naši veliki gradovi koji su minorni u odnosu na velike gradove Evrope, zajednički apliciraju na jedan niz evropskih fondova koji, koji su predviđeni baš za gradove, nisu predviđeni za strukturne fondove nego su predviđeni baš za gradove. Iz Rijeke su mi objasnili da oni to relativno pristojno koriste, nisu veliki iznosi, ali vam omogućavaju. Treća točka vam je to da se unutar te Udruge gradova postoji još asocijacija nižega reda na nivou kotareva, neka vrsta kotareva, tako su nam rekli, da i tu ima mogućnosti i suradnje, dobivanje informacija itd. I četvrta koja je meni možda najvažnija je to da vi automatizmom ulazeći u asocijaciju hrvatskih gradova ulazite u asocijaciju evropskih gradova i onda razmjenjujete sva moguća iskustva, mogućnosti, informacije i sve ostalo, delegacije, jer ne možete bit grad prijatelj sa cijelom Evropom ili sa cijelim svijetom, ali na ovaj način ulazite u tu jednu asocijaciju i dobivate neke informacije. To su četiri recimo u onoj ....... analizi četiri stvari za, stvari protiv su vam jasne, 215 tisuća kuna odnosno mogući i veći, jer je ovo u procentu, ovo nije 215, ja osobno bi volio da bude milijun kuna jer to bi značilo da imamo proračun, prilično veliki proračun, ali kako ovog momenta imamo proračun koji imamo to je negdje, ali to će vam biti negdje između 200 i 300 tisuća kuna za Grad Split, nije malo. Isto tako negativna strana toga je šta ovo sve šta sam vam ispričao to možemo i sami napravit bez da ulazimo u skupu asocijaciju odnosno koja skupo košta, ali pri tome moramo se onda mi direktno angažirat, nećemo imat formalnu podršku drugih gradova, nećemo moći u evropskim gradovima tek tako dolazit do informacija itd., to vam je negativni dio. Treći negativni dio je šta ostajete negdje izvan sustava 104 grada praktički svi gradovi Republike Hrvatske su u njoj i to znači da se vi isključujete iz nekakvih normalnih, predviđenih, formalnih, mainstream tokova u Republici Hrvatskoj, kako god to izgledalo ovako malo sad glupo rečeno, ali ipak je to Grad Split je drugi grad ove države, mislim Zagreb je isto tako mogao reći tko nama treba, ajde uzmite Zagreb, zašto njima treba da bude asocijacije Grada Zagreba u ovom momentu praktički plaća sve i vuče sa sobom sva ostala 103 grada, možda izuzetak Rijeke i Osijeka. Dakle 100 gradova Zagreb vuče i zagrepčani kažu pa dajte dođite i vi, pomozite i vi, vi ste drugi grad u državi. Dakle prilično je komplicirano i prilično je zahtjevno ovo sve skupa, imate za, imate protiv, malo sam izmiješao svot analizu, je li malo za, malo protiv, ali shvatili ste šta sam htio reći. Nismo ni za, nismo ni protiv, ali imate i za i protiv dosta velikih argumenata. I zadnja stvar mi mislimo da trebamo se povezat sa širim brojem gradova od ovih ovdje šta imamo na zidu i šta imamo

64

predviđeno jer nam je to jedina mogućnost da napredujemo u stvarnom smislu, mi smo grad koji ima administrativne granice, teritorijalne i koje nas sprječava, dakle naša jedina prednost je .............. kojega možemo putem ovih gradova prijatelja postojećih iskoristit, ali smo za to da širimo tu mrežu. Ovo je jedan oblik toga širenja. Evo otprilike to vam je analiza.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na ovom objašnjenju. Evo sad su se redoslijedom javljali, ja ću vas

sad pročitati, to su, molim, replike, dobro. Izvolite gospodine Podrug. LUKA PODRUG Gospodine gradonačelniče replika je uz sve argumente koji su logični, vezana za

ostvarenje statusa velikih gradova. 104 grada, a status velikog grada ih možda ima 10-tak i upravo suprotno, oni nemaju interes koji mi tu imamo, a sa ovih 200 i nešto tisuća kuna mi praktički financiramo nekoliko tajnica te Udruge koju ja ne podcjenjujem i neki manji grad sa nekom simboličnom naknadom od 2-3 tisuće kuna on od toga ima koristi, a ovdje ovo financira Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, gradonačelnik riječki je već deset godina predsjednik, on valjda ima neki u tome svemu interes. Osobno mislim da bi mi u ovom baj pasom financirali nekoliko tajnica, a ja mislim da bi puno bolje bilo da ovdje zaposlimo jednu osobu i zadužimo je da radi na koordinaciji, suradnji i razvoju i Splita u odnosu na sve druge gradove i posebno evropske gradove obzirom da smo u Evropskoj uniji.

LJUBICA VRDOLJAK Dobro ja sam ovaj najprije vidim da je Udruga osnovana već prije deset godina i

povezivanje, apsolutno sam za povezivanje, ali ne preko Udruga, jer mi znamo na koji način funkcioniraju udruge, barem većina iako čast udrugama koje funkcioniraju ovdje, a osim toga ova Udruga odnosi i dio proračunskih sredstava. Ovdje sam podcrtala sebi, kaže 0,45% proračuna grada odnosno općine, je li to planiranog proračuna ili ostvarenog proračuna? Ne piše to nigdje je li ostvarenog ili planiranog, piše proračuna grada, prema tome može se tumačiti kao planiranog i kao ostvarenog, to ne znam ja, mislim planiramo mi svašta. Prema tome apsolutno sam za povezivanje gradova, ali ne mislim da će ta Udruga grad Split povezat jače ovaj nego što smo bili danas povezani, a ja bi voljela da vidim koji rezultat ta Udruga ima za bilo koji grad ovih članova, što je ona napravila za njih kao konkretno, recimo napravila je, šta ja znam, za grad Rijeku to ili za Opatiju je napravila to, ako to kroz deset godina nije napravila onda neka ne rade ništa za Split.

PREDSJEDATELJ Hvala. Sad se za riječ javio gospodin Alujević Grgas. Izvolite. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Ja sam se zapravo htio javit za repliku, ali kako nema još utjecaj kao uvaženi

kolega koji je veteran i već sto godina u Vijeću pa evo čekam neka dođe i ovako. Ovaj, mislim da radi mainstream ne treba platiti 200 tisuća kuna, to nije potrebno, mislim da je puno bitniji sadržaj nego bit negdje. Ono što se spominjalo, a to je u okviru ove priče da se želi potaknuti određene inicijative vezano za decentralizaciju tu mi smo apsolutno za, dapače ovaj potičemo to, uvijek smo i u našim programima govorili da se zalažemo za decentralizaciju Hrvatske, no neka ta pitanja vezano i uz status Grada Splita su pitanja koja se rješavaju u Saboru. Pa bi ja čisto dobronamjerno preložio, s obzirom da vlast evo koja je u Gradu Splitu, a ista je vlast na razini države i u Saboru predlažem da te inicijative preložite, s obzirom da tamo imate većinu i da progurate te stvari i mislim da nam za to apsolutno ne treba udruga i u tom smjeru smo spremni onda i mi pomoć, imamo i saborske zastupnike tu, imamo određene

65

ideje, artikulirajmo zahtjev i iskoristimo tu vezu koju imamo i provucimo tu ideju i uštedjet ćemo 200 tisuća kuna, je li. Eto samo toliko, hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Škorić, pa gospodin Šundov. PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa. Evo mi smo i na našem klubu sinoć razgovarali o ovoj temi i iz

pripremljenih materijala u biti nismo vidjeli nekakve opipljive, vidljive razloge zbog čega bi podržali pristupanje toj zajednici, nismo načelno protiv, ali ako postoji udruga 10-tak godina smatram da su se i oni trebali itekako potruditi ili možda i mi da formiramo nekakav tim da ispita te benefite, a ne da srljamo kao guske u magli. S druge strane evo Luka je spomenuo status Split kao veliki grad, njegovu ulogu i možemo i mi kao Split organizirati, povezati velike gradove i ići s nekakvim inicijativama, a svjedoci smo raznoraznih organizacija, udruga po Hrvatskoj pa evo i na razini županija itd. gdje se obilazi Hrvatska, druži itd., a s druge strane ništa se ne, od toga ne implementira i nema nikakve korisnosti u lokalnim zajednicama osim što ljudi putuju i što se druže. Dakle u tom smislu smatram da i posjet gradovima prijatelja i širenje tog prijateljstva treba urodit s time da to ne budu samo protokolarni susreti nego da naš grad izvlači od toga benefite, da nekakva iskustva, postignuća koja se provode, uočava, prenosi i da na taj način razmjenjujemo i jačamo. Dakle u ovom smislu ništa nas ne košta strpjeti se, pričekat, vidjet konkretnije razloge i vidjeti možda slijedeće godine o ovoj temi raspravit. U ovom trenutku u ovoj teškoj financijskoj situaciji mislim da nema smisla da ovu odluku podržavamo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov. Izvolite. JURE ŠUNDOV Evo gospodine predsjedniče mi smo u našem mandatu isto razmatrali u nekoliko

navrata na razini izvršne vlasti da li ući u Udrugu gradova ili ne i uvijek se javljao upravo taj moment članarine koja je bila i jest visoka i zapravo ovih pozitivnih i negativnih razloga za ili protiv. Mislim da je gradonačelnik rekao možda jedan koji je bitan i najpozitivniji upravo je taj da se ulaskom u tu domaću asocijaciju ulazi automatski u neku asocijaciju evropskih ovaj gradova i to je bilo ono što je bilo privlačno. Ono što je meni bilo uvijek nešto što nisam mogao prihvatit pa evo ne mogu ni danas, a to je da je to izvan institucionalna organizacija gradova, a mi imamo državu, kao što je rekao gospodin Alujević, imamo u toj državi i Vladu i Sabor koje onda naravno moraju vodit računa upravo o tom zakonodavnom okviru i dat više odriješene ruke ili više napravit veću decentralizaciju, kako bi rekao, sad je u državi i sukno i škare u njihovim rukama. Trenutno je i grad Split, na čelu Grada Splita je SDP-ovac, dakle imate zapravo sad vi veće mogućnosti da preko vaše Vlade djelujete u tom smjeru nago možda šta smo imali mi koji nismo imali to, imali su prije toga neki drugi, kad je bio Kuret gradonačelnik HDZ-e je bio na vlasti. Dakle čini mi se da se deklarativno puno toga priča u predizbornim kampanjama ili na razini parlamentarnih izbora ili lokalnih o decentralizaciji, a onda kad se dođe u situaciju da se doista to i provede onda se iz nekih razloga to ne čini. Ja vam mogu samo reći jednom zgodom smo se gospodin Obrsnel i ja prilično počepušali, onako domaći rečeno, i tu upravo na, ovaj, Ministarstvu gospodarstva kad je jedna kolegica iz ministarstva, mislim da je ona pomoćnica ministra, rekla kako je ona na temelju određenih prijedloga Udruge gradova pokrenula nešto, a onda sam ja pitao a oni su formalni ili neformalni, a ona kaže oni su neformalni. Onda ja pitam pa dobro zašto ste vi išli na temelju prijedloga jedne neformalne izvaninstitucionalne udruge pokretat određene procedure i

66

postupke, a niste prethodno formalno, a vi ste zapravo oni koji zastupate sve gradove i općine u Republici Hrvatskoj, zašto niste prethodno pitali one koji formalno predstavljaju to. I onda mi je u tom trenutku naravno ovaj spočitnuo Obrsnel, pa vi niste član Udruge gradova, ja sam rekao mi nismo i nemamo namjeru ni bit, ali to ne znači da ima pravo Udruga gradova bit iznad gradova, gradovi su institucionalno u Hrvatskoj i imaju svoje mjesto u svim strukturama upravnih vlasti u Republici Hrvatskoj. Tako da mislim da ovo što je Alujević ovaj rekao da je apsolutno treba podržat i mislim da nije vrijeme da se ulazi u jednu takovu asocijaciju, ali mislim zapravo da je obveza svih koji mogu djelovat, evo i gospodine Grubišića kao saborskog zastupnika i tko je još saborski zastupnik ovdje ako ih ima i vi preko vaših da djelujete upravo u ovom smjeru da se gradovima, a naročito drugom gradu po veličini u Republici Hrvatskoj da veća važnost. Vi imate priliku to bolje realizirat nego mi. Evo to je ono što sam želio reći.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Šundovu. Javio se za riječ gospodin Gjurković. Izvolite. SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala lijepa. Dakle ne javljam se da bi sad nešto replicirao, nego da bi u biti

podupro ovaj prijedlog odluke i pokušao argumentirat. Dakle ovdje se ne radi o trošku, dakle trošak može biti rasprava hoćemo li mi jesti sendviče ili ćemo jesti toplu hranu ili mi nećemo imati marendu kao trošak Grada, ali ulaganje od 200 tisuća kuna da bi zajedno gradovi neinstitucionalno, ali zajednički pripremali određene prijedloge zakona, jer gradovi najbolje znaju na koji način mogu pripremit i koji su problemi i interesi životni da bi se prilagodio zakon interesima grada, što kod pomorskog dobra, što kod naplate potraživanja, jer svi gradovi imaju poprilično problema a to su državne revizije pokazalo u svim gradovima o naplati potraživanja, način funkcioniranja gdje su zajednički problemi, to rade gradovi skupa i neinstitucionalno kao udruga i tu je efekt ulaganja 200 tisuća kuna po meni relativno mal s obzirom na korist koja se može dobit. Ono što je sigurno, a što je gradonačelnik u uvodu rekao da će ovo Gradsko vijeće, ako usvojimo ovu odluku, dobit izvješće o tome koji su koristi i efekti čime tih 200 tisuća kuna nije trošak, ja ovo ne smatram troškom nego ulaganje kojim će se dobit veća efikasnost, veći kvalitet, u krajnjem slučaju kad govorimo o novcu građana o većem prihodu Grada participirajući u ovoj Udruzi, a da ne govorimo o participirajući i sa iskustvima evropskih gradova za neke druge koristi koje se po tom pitanju mogu dobit. Ako ovo gledamo kao čisti trošak onda je on trošak, onda je najbolje reći mi nećemo to uplatit, ali ja vjerujem da ovdje nije 200 tisuća kuna, mora postojat nekakvi kriteriji da bi se pokrili nekakvi osnovni fiksni troškovi koji postoje da bi to sve skupa moglo funkcionirat, jer postoje i tribine, postoji i okrugli stolovi, postoje i tematske stvari po kojima se ovi gradovi rade, znači to nije samo klasično lobiranje nego i kreiranje određenih prijedloga zajedničkih da nema 200 tisuća kuna ja vjerujem da nitko ne bi bio protiv, nego se sad vrtimo, isto moram priznat malo, malo na krivi način baš zbog toga šta nije ovo trošak, ovo je ulaganje, ako nije ulaganje nego je trošak evo vi me demantirajte.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo sad su se redom javili, pretpostavljam, repliku na izlaganje

gospodina Gjurkovića, gospođa Ljubica Vrdoljak molim vas kratko. LJUBICA VRDOLJAK Evo vrlo kratko. Ako je ovo investicija, a očito se kod nas svašta podvodi pod

investiciju, onda predlažem da to bude 5% a ne 0,45 , još veću investiciju jer ćemo imat još veće interese, međutim ovo je trošak za Grad Split, a rezultati su vrlo nepoznati, osim toga

67

imamo profesionalaca u svim gradovima, tvrdim, u svim gradovima imamo profesionalaca koje i tako plaćamo koji mogu radit koordinaciju a da se bez problema ne moraju uključivat nužno u bilo kakve udruge, znači to im je čak i dužnost da koordiniraju među gradovima i da se ne ponavljam, ovaj, dalje vjerujem da i mi u gradu Splitu imamo takve ljude koje možemo koristit za takve svrhe, ali, kažem, ako je ovo ulaganje investicija neka bude 10% pa ćemo znati u šta smo investirali onda rezultat mora bit barem 50% poslije toga.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Marušić. HRVOJE MARUŠIĆ Pa ja bi jedno vrlo praktično pitanje. Gdje je sjedište te Udruge? Gdje, u? U Rijeci.

Piše u Zagrebu, je li. (-čuje se više glasova-) U Zagrebu je li? Dobro. I zanima me koliko ljudi radi u Udruzi? Jedna osoba. Dobro pitam. O.K. Samo jedan? Jedna osoba? A izvješće o radu nekakvo te Udruge, koliko su novaca uprihodili, koliko su potrošili je li i to isto negdje piše? A mislim zašto dajemo novce? Nama, nama gospodin Gjurković kaže da je to investicija, meni kao poduzetniku to malo čudno zvuči, ali dobro to je njegov stav, O.K., to nije investicija, to je članstvo u Udruzi i po klasifikaciji je trošak, nije investicija, je li tako. Kad radimo, kad radimo ovaj financijsko izvješće prema tome to je trošak Gradu, a sad samo treba vidjeti imamo li benefite i kome mi s tim 200 tisuća kuna dakle zapošljavamo jednu zagrebačku djelatnicu. A hvala lijepa, e, ili riječku, ali nije splitsku, ajmo mi splitske dvije zaposlit za te novce pa neka čiste zapadnu obalu, brodove i kad dođu trebat će čistit to iza njih. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Replika. Dobro, gradonačelnik ima prednost. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Oprostite, ali ja mislim da, da je dovoljno razmišljanja bilo i kolega Goran i ja

pošto smo inače imali dilemu ja bi preformulirao naš prijedlog na način da kažemo da ovoga momenta nismo spremni da postanemo članovi nego da predlažemo dakle zajednici gradova Republike Hrvatske da budemo promatrači slijedeća tri do četiri mjeseca bez plaćanja članarine sa plaćanjem nekakvih samo troškova i da pri tome uđemo ... ( - kraj 3. kazete A strane - ) ... za čega ćemo eventualno dati novac itd. itd., sve informacije koje imamo su izvan, izvan kuće, a ja sam vam rekao, na brzinu sam rekao plus i minus, sad možemo ići u detalje, ali bi vas molio da ne širimo sad raspravu, jer ako se slažete ja bi išao sa ovim prijedlogom, dakle preformulirat ću prijedlog, da predložimo zajednici gradova Republike Hrvatske da budemo promatrači tri ili četiri mjeseca bez plaćanja članarine i da nam nakon toga na ovo Gradsko vijeće da podnesemo izvještaj i da onda glasamo. Eto.

LJUBICA VRDOLJAK (-nije uključen mikrofon-) A tko će promatrat? IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita A onaj tko je inače trebao bit ovlašteni zastupnik Grada Splita dakle ili ja ili netko

od zamjenika ili nekoga koga mi ovlastimo. PREDSJEDATELJ Ili nekog od vijećnika. Dobro, ajmo, nećemo sa upadicama. Gospodine Ranko

Mili ć izvolite.

68

RANKO MILIĆ Evo ja sam samo htio komentirat ustvari da možda je malo i sama priprema ovog

prijedloga neadekvatna, ustvari kad se nešto netko učlanjuje u nešto onda mislim da ipak treba imat nekakvu potpuno jasnu sliku šta on dobiva s time, mislim da i sada proces učlanjivanja u neku organizaciju obično, ja sam evo i član više organizacija, a i učlanjujem u razne organizacije i znam da trebate jako dobro dokazat nekome zašto ustvari nešto netko plaća, pa je li to bilo pet kuna ili 500 tisuća kuna mora postojat jasna računica koji su to benefiti i možda bi bilo puno lakše ovu točku onda i proći da smo imali nekakvo kvalitetno sistematizirano šta su to i čak u ekonomskom smislu neki benefiti koje možemo dobit, ali mislim da je to na neki način dužnost i same Udruge. Ako Udruga poziva nekoga ili nudi neko članstvo da bi trebala prezentirat vrlo jasne benefite koje dobiva se s time, jer ovo nisu mali novci pa mislim da bi trebalo i vijećnicima omogućit kvalitetniji uvid koji su to i ekonomski i neekonomski benefiti koji se dobivaju sa članstvom. Pa evo čisto u tom smislu ne samo promatrat nego da se ustvari dobiju konkretne informacije šta je to šta mi učlanjivanjem plaćanjem tog .................. proračuna dobivamo i kako možemo eto to na neki način opravdati pred svojom savješću i prema svim građanima. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin, evo samo gospodin Gjurković je, ima replika pa ćemo

onda ....... SRĐAN GJURKOVIĆ Evo kratka replika. Dakle ja i dalje tvrdim da ulaganje od 200 tisuća kuna

neovisno o naravno knjiženju je nešto šta daje povrat ovome gradu. Ovo je drugi grad u državi, grad Split je drugi grad u državi, ovaj grad sigurno je već trebao biti dio udruge gradova, prema mojim saznanjima o njihovom načinu radu i inicijative koje ovaj grad može dati u interesu ovoga grada a i svih gradova u Republici Hrvatskoj kroz tu Udrugu sigurno su nešto šta može pridonijeti ne samo gradu Splitu nego svim gradovima u Republici Hrvatskoj i po pitanju decentralizacije i kvalitetnog, kvalitetnijeg rada Gradske uprave a i svih onih tvrtki koje su u sustavu Grada Splita.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita A odgovor kolegi Miliću, mislim ja sam vam rekao ovo što sam vam rekao u

razgovoru ovome, jer sam htio da se potakne diskusija i rasprava su oni nama i napisali, ništa više, ništa manje, dakle najkraće rečeno ova svota analizama se svela na ovo, ali vi to svi znate, vi ste vijećnici, niste baš svi od jučer i obrazovani ste dovoljno da znate o čemu se radi, prema tome da ne bi dalje da elaboriram, ja ponavljam moj prijedlog odnosno preformuliram naš prijedlog pa ja bi vas molio gospodine predsjedniče stavimo na glasanje ako izglasamo to idemo na, idemo za promatrače, za tri mjeseca ćemo ponovo razgovarat.

PREDSJEDATELJ Dobro, dakle, ne, ne, dakle evo ovo se povlači, ovaj prijedlog se povlači, dakle

sada ide prijedlog gradonačelnika da se donese odluka da se odabere promatrač Grada Splita koji će u slijedeća tri, četiri, pet mjeseci pratiti rad Udruge, sačiniti odgovarajuće izvješća, analitiku, sintetiku i dostaviti gradskim vijećnicima na odlučivanje. Znači tko je za, recite.

69

GOJKO ČEPO Ma replika jedna čisto tehničke naravi, da li ta Udruga svojim statutom dopušta

status promatrača, ako ne dopušta onda mi nemamo mogućnost? PREDSJEDATELJ Dakle potpuno je to irelevantno, oni nas mogu odbiti pa ćemo mi doći na Gradsko

vijeće i reći mi smo odbijeni, a onda bar znamo dalje šta ćemo raditi, a u svakom slučaju u redu je.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ali gledajte, baš upravo o tome se radi, ako ne žele dozvolit promatrača onda nas

ne žele, mislim jednostavno to nisam htio reći, ali sad već kad je to tako mislim pa jasno vam je, mislim, e ali dobro mislim nismo se, gledajte ovo je jedna od tema na koju smo, ako smo se dogovarali prije, ovo je jedna od tema koju nećemo preglasavat, ili ćemo se dogovorit konsenzusom ili nećemo, bez obzira sada na sve. Idemo ovako, ja ponavljam to pa idemo vidjeti.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Igor Boraska pa da privedemo kraju ovu točku dnevnog reda. IGOR BORASKA Slažem se zapravo sa gospodinom Čepom, mislim da zapravo u njihovom Statutu

tu ne postoji pridruženo članstvo, ali imate u članku 11. kaže se dakle da, da prestaje članstvo ukoliko su dva tromjesečja uzastopno izvrši obaveza plaćanja članarine, pa eto možemo šest mjeseci promatrat i nakon toga ne platit članarinu, automatski će nas isključit. Prema tome praktično je ..............

(-čuje se više glasova-) PREDSJEDATELJ Prijedlog je vrlo interesantan, ali je pitanje etičkog kodeksa, šta ćemo s njim.

Dobro, dakle, dakle ajmo, ajmo završit ovu točku dnevnog reda pa ćemo ići na jednu pol satnu pauzu ili koliko ćemo već stavit.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja bi još jednu točku pa onda. PREDSJEDATELJ Dobro, onda ćemo još jednu točku, dakle gospodin gradonačelnik je povukao kao

predlagatelj prijedlog odluke i dao je prijedlog odluke da se odredi promatrač Grada Splita koji će promatrati kroz slijedećih par mjeseci ponašanje, rad i djelovanje ove Udruge. Tko je za to da se (-čuje se više glasova-) , a neće, dakle.

Dakle tko je za to, tko je za prijedlog odluke da Grad Split odredi promatrača ove Udruge kroz slijedećih par mjeseci? – Sad ćemo mi to nomotehnički fino oblikovat, e, bitna je suština. Ima ovlasti.

Tko je protiv? – Nitko. Suzdržan? – Nitko. Dakle jednoglasno sa 32 glasa za podržan je drugi prijedlog gradonačelnika.

Imamo još jednu točku, to je 13. prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu. (-čuje se više glasova-) Gospodine gradonačelniče.

70

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Meni je svejedno, kako god vi kažete, sendviči su spremni. PREDSJEDATELJ Ajmo ća napravit pauzu. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle sve je pripremljeno za, dakle nema, za ovaj put smo stavili sendviče, vidjet

ćemo kako ćete reagirat. Sendviči su, sendviči. PREDSJEDATELJ Dobro, za pola sata nastavljamo. Hvala. ( - p a u z a - ) Štovane vijećnice i vijećnici evo gospodin gradonačelnik bi imao tri informacije

prije nego šta pređemo na oficijelni nastavak sjednice. Vrlo kratke Ljubice. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle samo tri kratke, tri kratke informacije, ovaj jutros je bio požar u Žrnovnici,

vatrogasci su javili da su ga ugasili, na terenu su, hranu uzimaju iz DES-a, kao pomoć DES-u, tako je bilo dogovoreno, oni se drže toga i vidite čim su počeli jesti hranu iz DES-a efikasno su ugasili požar.

Druga priča isto, druga informacija isto vezana za hranu, meni se nije svidio ovaj ručak, ako se vi slažete da se, ako se vi slažete obzirom da nam se čini da će ove sjednice ipak puno duže trajat nego što sam mislio da će trajat, jer nas je 35 preći ćemo na uobičajeni sistem kakav je bio zadnjih godina, dakle, e malo, malo ovaj ozbiljniji, sa žlicom, tako je. Hvala lijepa na pravom izrazu, dakle sa žlicom, jer ovo mi se čini malo preslabo u odnosu na vrijeme koje nas još čeka do večeras. A sad smo probali ovo, sad slijedeći put, na slijedećoj sjednici ćemo ići sa žlicom pa ćete vi odlučit šta vam je draže i stavit ću vam troškove tako da imate jedno i drugo. Ovo sada kako izgleda nisu, nije toliko velika razlika.

I treća informacija, ja se nadam do 1. 09. da će nam laptopi koje smo naručili preko sistema javne nabave bit spremni za vas, dakle naručili smo 35 odnosno 37 laptopa tako da ćete ubuduće prijeći na sistem umjesto ovih velikih papira i kartušine prijeći ćete na sistem laptopa, CD-a, web stranice, mail-ova, linkova i svih onih čudesa moderne tehnologije tako da više nećete moći vući sa sobom ovo nego ćete imat svatko svoj, zadužit ćete svatko svoj laptop, dok ste vijećnici imat ćete laptope, ako vam se pokvare dobit ćete drugi ili ćemo ga popravit i to bi vam olakšalo, e, više nećemo printat ove materijale osim šta ćemo printali bi jedino možda ovaj dnevni red, ništa drugo ne bi printali. Tako da imate samo za printanje to će vas čekat na stolovima i drugo ništa ne bi printali. Eto očekujem od vas isto daljnje eventualne, od nekih smo već dobili daljnje sugestije vezano za informatiku, ako tko ima ja bi vas molio samo da nam na e-mail ili u pisanom obliku date nekakvu ako još imate nešto ovaj dodatno. Eto hvala vam lijepo.

TONĆI BLAŽEVIĆ Interno više, pardon, pardon, ovi, neformalno, ja znam da to uvijek nije moguće,

ali da probamo pomaknuti bar na deset dana prije da se dobiju materijali da se pojave na web-u sedam dana prije radi pripreme, jer sami ste danas govorili o tome pa ja nisam urbanista, moraš s nekim razgovarat, pitat ga itd.

71

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Da, objektivno nije jednostavno, ali probat ćemo. Napravit ćemo šta možemo

napravit, možda bi bilo najbolje odgovorit da ćemo neke dio materijala kako ih pripremimo odmah vam dignuti na web, gledaj, više neće bit ovoga i u tome je razlika, nego ćemo ih kako koji pripremimo materijal za sjednicu dignut ćemo ga na link, na web tako da ćete neke možda imat čak i 15 dana prije, oni koji su već na pola pripremljeni, a ove zadnje ćemo nastojat da budu unutar odnosno da budu izvan onih sedam obaveznih dana po Poslovniku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gradonačelniku na ovim informacijama. Vama zahvaljujem na

strpljenju i sada bi krenuli dalje sa našom sjednicom s tim da moram konstatirati da je prisutno 28 vijećnika od ukupno 35, dakle imamo kvorum i možemo potpuno u skladu sa Statutom i Poslovnikom odlučivati. Na redu je 13 točka dnevnog reda pod nazivom prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu.

Ad 13. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za

2012. godinu Izvjestiteljica je gospođa Ljiljana Vučetić i ja bi je zamolio da ona dade uvodno

izlaganje po ovoj točci dnevnog reda. Izvolite Ljiljana. LJILJANA VUČETIĆ – pročelnica Upravnog odjela za financije Hvala lijepa. Poštovani predsjedniče, poštovani gradonačelniče i poštovani

vijećnici pred vama je i vijećnice normalno, pred vama je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2012. godinu, pogledajte na prvoj stranici datum travanj 2013., prema Zakonu o proračunu mi smo do 1. 05. bili dužni dostaviti gradonačelniku nacrt, a on do 1. 06. prijedlog dostaviti Gradskom vijeću. Zbog izborne godine evo sada je tek tako da pred vama ovaj prijedlog. Moram kazati da su to stvari za koje vi ste više puta čuli i pretpostavljam da ste temeljito proučili i ja ne bi nešto posebno o ovom godišnjem izvještaju govorila, jer su brojke manje-više poznate. Ono jedino što bih ovdje naglasila jeste da je u 3. mjesecu ove godine izašao novi pravilnik o izvještavanju koji je propisao unificirani način izvještaja za cijelu državu, znači ovo je izvještaj koji su i sve jedinice lokalne uprave i samouprave napravili na isti način. On mora biti objavljen u Službenom glasniku, mora biti objavljen na web stanici zajedno sa obrazloženjem. Ono osnovno što bih ovdje samo naglasila prihodi i primitci 710 milijuna, rashodi i izdatci 749 i minus u poslovanju 38, što zajedno sa onim prenesenim minusom iz 2011. čini ukupan minus od 83 milijuna kuna. Zašto minus od 83, pa zato što su neki prihodi koje smo planirali podbacili, ne ponavlja mi se uvijek isto koji su to, a to je komunalni doprinos i prihodi od prodaje. Također moramo naglasit da je u 2012. godini bilo dosta ovrha, da je bio snijeg koji je neplanirano doveo do troškova od 8 i pol milijuna kuna, također moram naglasiti da je u ovom izvještaju u ovom rashodu su uključeni i troškovi ....... 20 milijuna kuna koje tretiramo kako sporne obveze. Možda je interesantno samo spomenuti iznose potraživanja i obveza, iako je to stanje na dan 31. 12. 2012. važnom je kazati da se proračun radi po modificiranom načelu nastanka događaja, drugim riječima prihodi se knjiže na način da ono što je sjelo na račun do 31. 12. je prihod, ali rashodi su sve ono što je napravljeno do 12. mjeseca pa i za račune koji su došli u 1. i u 2. mjesec. Zbog toga obveze su nešto i veće nego što su bile u tom trenutku, nego što su bile s obzirom da su računi bili u 1. i u 2. mjesecu i normalno plaćeni su tijekom 2013. godine i obveze koje smo ovdje iskazali, ali u te obveze su znači uključene sve obveze po kreditima, po obveznicama, po dospjelim i nedospjelim računima i oni su na dan 31. 12. iznosili 315 milijuna kuna, od čega je 160 milijuna kuna obveznica, 90 milijuna je bilo računa itd., mislim da smo to sve detaljno

72

i temeljito ovdje objasnili. Također smo vam pokazali i koliki su iznosi jamstava. Iznos jamstva za VIK je bio za Eko Kaštelanski moram kazati da je to bilo stanje sa 31. 12. '12. u 4. mjesec je sve plaćeno i više tih jamstava nema i jedino jamstvo koje je ostalo jeste jamstvo za š.d.d. Hajduk. Što se tiče potraživanja, potraživanja su nešto smanjena u odnosu na 2011. godinu, ali još uvijek znatno velika, iako ova brojka ne pokazuje realnost u potraživanjima i zato smo vam ovdje realno prikazali i napravili strukturu potraživanja na nenaplativa sporna i stvarno naplativa ovaj potraživanja. Od ovih stalno naplativih potraživanja vremenom dio će se pretvorit, nažalost, u nenaplativa, jer su to potraživanja za koja smo mi povukli sve moguće instrumente, i ovrhe itd., ali u ovom ne možemo kazati da će na računima uvijek bit dovoljno sredstava da se možete naplatit, ali činjenica je da smo proteklih godina svaki prihod pokrili ili ovrhom ili ovaj založnim pravom ili ovrhom preko javnih bilježnika. Na kraju ovog izvještaja dali smo vam i presjek poslovanja od svih proračunskih korisnika. Moram kazat da su proračunski korisnici ustanove u kulturi, ustanove u predškolskom odgoju, Javna vatrogasna postrojba i Park šuma Marjan. Iz ovog izvještaja vidjet ćete da su sve ustanove čak i u ovim kriznim uvjetima, jer je Grad njima doznačio 100% planiranih sredstava iz proračuna gotovo sve osim izuzetka kazališta poslovale pozitivno, s tim što je Javna ustanova Športski objekti s obzirom da je tek od 2013. prešla u status proračunskog korisnika iskazala s obzirom da nije imala usporedbu u prethodnoj godini dala samo poslovanje u tekućoj godini, ali inače imala je prenesenih minusa iz prethodnih godina oko 2 - 2 i pol milijuna po mojim saznanjima, ali neovisno o svemu što se tiče proračunskih korisnika u ovakvim kriznim uvjetima, vidjet ćete ovdje sve podatke, može kazat da su gotovo svi osim kazališta i Javne ustanove Športski objekti, poslovali pozitivno. Za sve ostalo ako imate pitanja tu sam, ali misli da je ovo ono osnovno što bi trebalo kazati. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem izvjestiteljici gospođi Ljiljani Vu četić, a sada otvaram raspravu po

ovoj točci dnevnog reda. Izvolite. Dobro. Gospodin Tonći Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Hvala predsjedniče. Neću stvarno dugo. U biti samo jedan kratki komentar, ovo je

prošlo svršeno vrijeme, čisto da se svi zamislimo. Evo tri sam crtice podvukao, komunalna izgradnja nam je na razini 2003. godine, plaće, rashodi za zaposlene su zadnjih deset godina porasle 77% i treće, ono što me bode već duže vremena šta čitam u izvješćima, sigurno zadnjih par godina ako ne i više, ispričavam se zbog prehlade, to je izvještaj o danim zajmovima na strani 161., to je ona je bila, ona priča grada sa OTP bankom gdje smo dali milijun i pol kuna, bilo je za žene i mlade poduzetnike itd. zajam tih i uvijek svake godine pišu izvješća da se zajmovi vraćaju slabo i onda spomene ovih šest firmi koje nisu vratili niti jednu jedinu ratu, a to su Sanvej, Tigris, Od do, AT, Krčun, i zubno-tehnički neki laboratorij i sad mene čisto onako zanima, molim, čisto me zanima jesmo li mi išta kao Grad mogli poduzeti da se naplatimo od tih ljudi? ja mislim da je sigurno zadnja tri-četiri proračuna ovo piše. Eto samo to.

PREDSJEDATELJ Izvolite, izvolite. LJILJANA VUČETIĆ – pročelnica Upravnog odjela za financije Ovako, što se tiče, evo ja ću krenuti od kraja, što se tiče izvještaja o danim

zajmovima to su krediti koji su dani 2004. godine i 2003. i ono što je bitno kazati da su ovi svi ovaj dobitelji, koji su dobili kredit kao zalog dali mjenice. Kad smo pokušali se naplatit utvrdili smo nažalost da je upravo ovi o kojima govorimo velikim dijelom prestali su nakon

73

godinu dana, registrirali su se i nakon godinu dana oni više uopće nisu u sudskom registru, zatvorili su, da, da, i mi više se uopće nismo mogli naplatit, mi smo doista poduzeli sve moguće radnje, razgovarla i sa bankom, pokušali sa bankom utvrdit odgovornost i banke s obzirom na nenaplativost, jer je banka u ime za račun Grada trebala obavljat ove poslove, ali ugovor koji je tada potpisan je bio takav da su oni morali dati mjenice a da te mjenice kad su nenaplative vi ih ne možete naplatiti i defakto je, mi ovo vodimo u poslovnim knjigama, diskutabilno je da li uopće ovo možemo išta naplatit i mi smo pokušavali u financijama dati prijedlog za otpis, ali to je pitanje Gradskog vijeća i pravilnika o otpisu koji smo mi napravili, ali nažalost na Gradsko vijeće taj pravilnik nikad nije došao.

Što se tiče plaća, moram odgovorit, broj plaća i iznosa sredstva za plaće rastao je, ali ne samo zbog rasta plaća, nego zbog tehnike, naime Javna ustanova je prešla u proračunske korisnike pa se automatski masa plaća povećala, ali su se zato smanjile donacije. To vam je sve na neki način zbog proračunskih promjena pa se neke stvari ne mogu uspoređivat. Jeste, rast je plaća definitivno bio, ali između ostalog 2007. godine recimo rast plaća je bio zbog znatnog usklađivanja kolektivnih ugovora za zaposlenike u predškolskom i u kulturi koji su zaostali za preko 30% za Gradom i tada su se uspjeli izjednačiti ti uvjeti i tako jedan dio rasta otpada i na taj dio, iako je doista masa sredstava rasla zbog povećanog broja djelatnika.

TONĆI BLAŽEVIĆ Je li može kratki komentar? PREDSJEDATELJ Slobodno. TONĆI BLAŽEVIĆ Ovi, predsjedniče što se tiče ovih firmi ja bi stvarno po Linićevu, ime i prezime i

zalijepit na oglasnu tablu grada, doslovno tako. Eto, samo to. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Umrle su. TONĆI BLAŽEVIĆ Ime i prezime vlasnika, znamo se mi dobro o čemu mi govorimo, vlasnika,

vlasnika. PREDSJEDATELJ Malo je to dvojbeno s obzirom na Zakon o zaštiti osobnih podataka, ali u svakom

slučaju vidjet ćemo kako će proći zakon na razini države pa ćemo se i mi ponašat u skladu s tim. Ima li još? Tko se javlja za raspravu? Konstatiram da više nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu po točci 13. dnevnoga reda i stavljam na glasovanje prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Splita za 2012. godinu.

Tko je za? – Tko je protiv? – Ima li suzdržanih? – 2. Dakle, konstatiram da je prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna

Grada Splita za 2012. godinu usvojen sa 27 glasova za i 2 glasa suzdržana. Zahvaljujem. Sad zahvaljujem gospođi Ljiljani. Točka 14. dnevnog rada je Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u kulturi

74

Ad 14. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u kulturi

Izvjestiteljica je gospođa Maja Munivrana i molim je da dade uvodno izlaganje.

Hvala. MAJA MUNIVRANA – pročelnica Službe za kulturu i umjetnost Zahvaljujem. Pozdravljam predsjednika, poštovane vijećnice i vijećnike,

gradonačelnika i sve nazočne. Pred vama je dakle izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi, vjerujem da ste materijal pročitali, znači ja ne bi puno duljila s uvodom, samo bih napomenula da je od dvanaest ustanova tu pred vratima devet ravnatelja koji su spremni odgovoriti na sva vaša eventualna pitanja. Eto zahvaljujem.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Munivrani. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda s

tim da vi imate pravo, to naglašavam, bilo kojeg od ovih ravnatelja, ravnateljica pozvati ovdje, postaviti im pitanje i tražiti odgovarajuće odgovore ukoliko smatrate to za shodnim. Izvolite. Tko se javlja? Gospođa Danijela Matošić, Danira, skužajte.

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Samo jedna ovaj mala primjedba ustvari na ovaj izvještaj. Mislim da bi trebalo da

sastavni dio ovog izvještaja bude i popis nerealiziranih programa po ustanovama i organizatorima, jer kad se programi pišu onda se svašta napiše a i onda se samo u izvještaju piše šta se realiziralo, pa bilo bi dobro, onda mi ne vidimo u biti šta se od programa nije realiziralo tako da mislim da eto, e, samo da to napomenem. Mislim da bi to trebalo tako formulirat.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospođo Munivrana odgovor. MAJA MUNIVRANA – pročelnica Službe za kulturu i umjetnost Pa evo to je jedna zanimljiva sugestija, prvi put je dobivamo u tom obliku, ali

mislim da je to interesantno i da bi svakako bi to bilo dobro predočit vijećnicima. Evo hvala. PREDSJEDATELJ Gospodin Goran Sučić. Izvolite. DR.SC. GORAN SUČIĆ Hvala vam. Evo htio sam se uključit i ako mogu biti koristan ovaj bacit jedan osvrt

na ovaj, na ova izvješća, pa dolaze sva druga izvješća, je li ovo je prvo pa evo nekako, kao da su sva zakasnila, ............. institucije, organizacije odnosno ustanove su sa završnim računom gotove negdje tamo u veljači mjesecu, a mi sad raspravljamo o izvješćima u kolovozu, je li tako. Dakle jedna generalna primjedba da to može ići mnogo ranije. Netko misli da je izvješće prirodna stvar i statična kategorija, međutim izvješće je produkt programa nekoga, je li, i kad bismo imali program i što je kolegica prije rekla imali smo program i ovdje izvješće vidjeli bi što je realizirano, što nije realizirano. Tako da budemo realniji u slijedećem planiranju. Sada je već prošlo pola godine što ćemo isplanirati ............... I htio sam još ovaj nekoliko sugestija, ovaj programe treba specificirat, ovdje se na u tabličnom prikazu govori u množini program, pa neka novčana ovaj sredstva itd., međutim koji programi, koliko pojedinačno svaki košta odnosno je li realiziran i u kojoj mjeri. Nadalje, ovaj u ovom izvješću nedostaje i izvješće

75

upravnih vijeća ustanova u kulturi, znate zašto, zato što su tamo neki naši ljudi koje smo mi odavde poslali da upravljaju dijelom tih ustanova i mi nemamo drugačije mišljenje, ti ljudi koji tamo su sjedili godinu dana ili četiri godine, šta ja znam, da vidimo što se tamo realiziralo, kako oni vide stvari i koje probleme vide da bi mogli ugraditi nove programe ili projekte koji se već žele realizirati, koji imaju ambiciju itd. Nadalje bi i uopće kakva je komunikacija s tim ljudima tijekom njihovog mandata. I nadalje mi se dupla nekih, neki procesi kod amaterizma ovoga dječjeg, što treba podržavati i to sve skupa kao inicijativu, međutim u školama ovaj grad financira izvannastavne, izvanškolske aktivnosti, a istu populaciju prihvaćaju raznorazne udruge koje su ovaj korisnici sredstava pa se bojim i znam da se to dupliraju neka sredstva pa mislim ne gušeći taj amaterizam dječji mislim da su kompetentnije škole da pruže ovaj adekvatnu i kompetentnu tu njihove potrebe nego što može neka udruga itd., ne umanjujući važnost tih udruga, je li. Evo to su neka moja zapažanja i sugestije koje bi trebalo unijeti ovaj u slijedeći izvještaj npr. ne znam kad će bit, između ostalog i izvješće i upravnih vijeća, je li, koji su imenovani od ovoga Grada.

MAJA MUNIVRANA – pročelnica Službe za kulturu i umjetnost Pa evo odista ova točka bi trebala kao i druga izvješća bit ranije po planu rada

Gradskog vijeća, međutim nažalost nije bilo sjednice, to je jedini razlog zašto se to dogodilo. A šta se tiče (-čuje se više glasova-) I ovo drugo su sve isto bile jako korisne sugestije osim ne znam kako bi implementirala ovu zadnju, budući mislim udruge se natječu s programima, to prolazi vijeća u kulturi i onda se ti programi financiraju, to što ste rekli dupliranje škola i udruga.

(-čuje se više glasova-) DR.SC. GORAN SUČIĆ ............. procese, a neki pojedinci iz udruga nisu kompetentni i ne daju kvalitetno

(-čuje se više glasova-) A dobro, dobro, zato i jesmo tu da budemo subjektivni, jer smo pojedinci, je li.

PREDSJEDATELJ Dobro, evo ovako je bilo malo i uzajamne diskusije šta je dobro. Ima li još

prijavljenih da iskoristimo priliku dok je gospođa Munivrana ovdje? Ukoliko nema ja bih zaključio raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u kulturi.

Tko je za? – Protiv? – Nema nitko. Suzdržan? – Nitko. Dakle konstatiram da je za prijedlog izvješća o izvršenju Programa javnih potreba

u kulturi u 2012. godini s izvješćem oo radu ustanova u kulturi glasovalo 32 vijećnika, dakle jednoglasno je usvojen, 30, oprostite, 30 vijećnika za. Zahvaljujem gospođi Maji Munivrani i sad idemo redom ovim točkama tako dalje. E, ali ovo ovi, dobro, sad ćemo ovu 15. itd. Točka 15. dnevnog reda to je Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju.

Ad 15. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju

u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju Izvjestiteljica je Ines Milina Ganza pa je pozivam da dade uvodno obrazloženje.

Izvolite gospođo Ganza.

76

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Hvala lijepa. Pozdravljam gospodina predsjednika, sve vijećnike i sve nazočne.

Ovaj točka dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa predškolskog odgoja kako se obzirom na već ranije točke dnevnog reda i komentare vijećnika da pričamo o nečemu što je bilo još prošle godine, a uvažavajući činjenicu da su možda materijali sačinjeni na način kako, kako nema potrebe da ja dajem dodatna obrazloženja ja vam stojim na raspolaganju za sva moguća pitanja s tim da su ravnateljice predškolskog odgoja također ovdje ovaj pred, pred našom vijećnicom pa ukoliko imate eventualnih pitanja i za njih slobodno. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu. Gospodin Goran Sučić. DR.SC. GORAN SUČIĆ Ispričavam se, zato što mi iskustvo nalaže da .............. izvješća od dugih niz

godina imao sam priliku sliče jedna drugome ko jaje jajetu i da to nije dobro, jer tamo gdje su ustanove u predškolskim ustanovama ipak dešavaju drugačije stvari koje nisu napisane, jasna stvar. Ovaj, mislim još također da je i ovo izvješće kao i svako drugo koje imamo danas dosta zakasnilo i odgovaramo post festum svega i skoro pa ne možemo ništa napraviti. Međutim ovaj ovo su financijski neki pokazatelji i pretežno postavljani i kaže se financijski standard, međutim s obzirom da je Grad Split vlasnik u cijelosti vrtića i tog procesa pedagoškog mislim da pored financijskih pokazatelja moraju biti i oni kvantitativno do kvalitativni jedan presjek pedagoškog jednog standarda koji se ostvariva u Gradu Splitu. Naime mi znamo da ovaj odnos privatnih vrtića i vjerskih vrtića nisu u jednakom pravnom položaju ili statusu sa gradskim vrtićima, kao da imamo podjelu djece na gradska, na gradsku djecu, neku ovaj privatnu djecu itd., mislim da Grad Split može naći načina kao i drugi gradovi u Hrvatskoj da jednak standard ponude i cijenu svoj djeci u gradu Splitu, bez obzira u koji vrtić ide, jer Grad Split nije kriv što nije osposobio sebe da ponudi uslugu svoj djeci i zato postoje privatni. A da kažem iskustvo u Evropi i negdje drugdje, pa skoro pa da i nema državnih vrtića i gradskih vrtića nego to povjeravaju nekome tko to može radit, tko je kompetentan za to, a privatni vrtići su zasigurno i vjerski kompetentni jer su zaposleni svi relevantni ljudi koji to obavljaju. Nadalje Grad mora biti sposoban ako je u cijelosti vlasnik, a jeste, i osnivač pratiti taj pedagoški standard odnosno integrirani ovaj razvojni kurikulum predškolskog djeteta, dakle mora pratit tu ovaj i tu dimenziju tog kurikuluma. Međutim evo i ovdje se slično pitanje kao ovaj i maloprije da bi volio čuti izvješće i članova vijeća vrtića da vidimo njihovu dimenziju, koje oni probleme vide tamo kako bi ugradili u slijedeći program pa ....... tog programa slijedeći put izvješće itd. itd. Ovaj, ja bi se založio i dajem inicijativu to vrijedi evo isti izvjestitelj gospođi Ganza što se odnosi za vrtiće i upravna vijeća vrtića odnosno vijeća vrtića su plaćeni nekim sredstvima, pa smo na jednoj točci to imali, plaćeni, a školski odbori, a to će bit slijedeća točka, nisu plaćeni. Ista zadaća je ispred jednih i drugih, oni upravljaju nekim ustanovama u predškolskim ustanova, a ovi u odgoju i obrazovanju, nema razloga da podcijenimo jedne .................... ili bi od mase sredstava to raspodijelili pravično ili ne bi plaćali ni jedne ni druge, mislim ovo sad karikiram normalno, a da evo dajem inicijativu da neka radna grupa pripremi tu jednu analizu pa da vidimo što možemo napravit, a to se odnosi i vijeće u kulturi odnosno ustanova u kulturi, jer je ista stvar i tamo, jer su plaćeni a ovdje nisu. Tako da je to jedna mala inicijativa kako se može pripremit ta analiza, baš sam razgovarao sa gradonačelnikom i on je raspoložen o tome razmišljati ukoliko mu se podastru neki pokazatelji gdje to može i logično. Evo utoliko bi volio da se Grad uključi u taj kvalitativni dio izvješća zajedno sa članovima vijeća.

77

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Hvala lijepa gospodine Sučiću. Najprije da, da obrazložim zbog čega je ova točka

dnevnog reda tek danas dakle u 8. mjesecu umjesto do 15. 05. što je bilo dužno, što smo bili dužni prema programu rada Gradskog vijeća iz prostog razloga što su bili lokalni izbori i prošl je vrijeme i zato ovo radimo sa neka tri mjeseca ovaj zakašnjenja. Spomenuli ste različiti tretman Grada u odnosu na gradske vrtiće gdje je Grad osnivač i osnivače fizičke osobe i vjerske zajednice. Zakon o predškolskom odgoju vam ne nalaže obvezu gradova uopće da financiraju vrtiće u vlasništvu fizičkih osoba i vjerskih zajednica pa je svaki grad uvažavajući činjenicu koliko je uopće taj program njima i obuhvat bitan odredio nekakvu razinu sufinanciranja koja je, koju njihov proračun može i podnijeti. Grad Split sufinancira vrtiće u vlasništvu fizičkih osoba i vjerskih zajednica osiguravajući sredstva za plaće potrebnog broja radnika koji realiziraju program i taj iznos je nekih 70% bruto plaće svih radnika koji određuje pedagoški standard. Ovaj, što se tiče samog sadržaja našeg izvješća i izvješća o radu ustanova predškolskog odgoja njihova izvješća su napravljena prema naputku Ministarstva znanosti i obrazovanja i sporta, ali naravno uvažavam i podržavam ovaj uopće vaš stav, jer je Grad Split i osnivač i vlasnik predškolskih ustanova da se njihova izvješća mogu nadopuniti i ovaj izvješće upravnog vijeća koje je pored ravnatelja upravlja predškolskom ustanovom. Što se tiče financiranja članova upravnih vijeća u odnosu na članove školskih odbora tu postoji samo jedna razlika, naime Grad Split je osnivač dječjih vrtića od samog osnutka grada, a škole smo, školama smo postali osnivači od 2002. godine, međutim postoje jedna, još jedna bitnija razlika da je Grad, da što je predškolski odgoj potpuno u ingerenciji Grada Splita i mi smo i osnivači i vlasnici dakle svih 73 objekta koje se nalaze u sastavu četiri ustanove, a mi smo osnivači a ne i vlasnici škola i škole se, znate i sami, dvojako financiraju dijelom iz državnog proračuna, a dijelom iz proračuna jedinica lokalne i područne regionalne samouprave. Mislim da bi bilo to ne znam da li još nešto.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem izvjestiteljici gospođi Ganzi. Da li gospodin Sučić ima kakvo

mišljenje, sad će gospođa ... DR.SC. GORAN SUČIĆ A evo ja sam u većem dijelu znao, očekivao ovakav odgovor, međutim ta statična

pozicija nam ne da za pravo da ne izjednačimo, jer ipak Grad je osnivač osnovnih škola i Grad te ljude šalje tamo da u ime Grada i za Grad upravljaju dijelom koji već školski odbor upravlja i ravnatelj upravlja. Dakle to znači ................ kompetencije čije, međutim Grad Split šalje tamo neke ljude i u vrtić da nema razloga da tu bude nejednakost u startu, je li. To je inicijativa, ja kažem opet se ona može obrazložiti itd., ali mene više interesira pitanje gdje mi nije odgovoreno što je sa praćenjem pedagoškog standarda, dakle po mom mišljenju treba postojat pedagoški standard koji uvjetuje financijski standard i ne možemo se zadovoljit samo sa minimalnim nego što je to iskorak da Grad prati kad je već u cijelosti vlasnik vrtića odnosno osnivač ovaj škola, mislim ..........

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu U ustanovama predškolskog odgoja se, se realiziraju redovni programi koje je

propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Za sve posebne programe mora biti nositelj dječji vrti ć i na sadržaj tog svog programa Ministarstvo znanosti mora dati svoju verifikaciju. Grad Split i ostali gradovi financiraju redovni program, a ove kraće posebne programe u cijelosti financiraju roditelji, jer je to nekakav viši standard, kamo sreće da Grad ima više novaca pa da možemo pratiti, ali ja smatram da Grad Split ima dobar predškolski odgoj, da imamo najveći obuhvat djece u Republici Hrvatskoj, da same te podatke koliko

78

imamo djece prijavljene na predškolu od nekih 50-tak djece koja nam nisu obuhvaćena u sustavu stvarno pokazuje da, da je Grad Split puno uradio u domeni predškolskog odgoja. Što se tiče financiranja članova školskog odbora naravno da bi to bilo jako lijepo, ali eto o tome morate odlučiti, jer vam je sedam puta 27 škola koliko je to članova, a imate četiri ustanove po 7 članova upravnih vijeća pa to neka onda odlučite obzirom na proračunska sredstva. To nije moja ingerencija.

DR.SC. GORAN SUČIĆ (-nije uključen mikrofon-) ...................... reći jedan podatak otprilike da mnogi

gradovi kao što je to Pula, Rijeka itd. plaća istu cijenu za dijete koje ide u privatni vrtić, vjerski vrtić ili gradski vrtić, dakle govorim o tom standardu, dakle nema razloga da to ne radi i Split, shvaćate, bez obzira na odgovor što nema sredstava, međutim nemamo razloga razlikovat djecu u startu. Prema svim onim kriterijima koji već postoje, je li.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodine Sučić. Uzeli ste po drugi put riječ, mislim da je gospođa

Ganza razumjela vaše pitanje i da će u daljnjem radu voditi računa o tim sugestijama. Gospođo Marijana Puljak izvolite.

MARIJANA PULJAK Zahvaljujem. Pa evo htjela bi i pohvalit evo Cvit Mediterana, njihov izvještaj je

nekako najdetaljniji i pokazuje jednu ovaj veliku aktivnost, pohvalit dakle evo i ravnateljicu. Ona je dakle jedina od svih upozorila na jedan problem dakle da nedostaju specijalisti za rad s djecom s posebnim potrebama, je li, jer u posljednje vrijeme je li u porastu je broj djece s posebnim potrebama. A htjela sam isto malo pitati dakle o ovom pedagoškom standardu, 2011. je postojala radna skupina koja je trebala donijeti prijedlog i plan preustroja, je li, znači od ove četiri ustanove trebale su se osnovati dodatne dvije, znači šest ih ima ukupno. Dokle se došlo, znači napravljena je koliko znam analiza nekih podataka itd., dokle se došlo s tim u procesu?

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Točno, državni pedagoški standard nalaže Gradu Splitu da od četiri postojeće

predškolske ustanove koje obuhvaćaju ukupno 73 objekta, ovaj, ostvari uvjete za rad minimalno šest. Mi smo formirali radnu grupu i napravili smo već jedan nacrt prijedloga kojim bi se ove dvije najveće ustanove Dječji vrti ć Radost i Dječji vrti ć Cvit Mediterana podijelili u dvije ustanove, tako da bi Dječji vrti ć Radost koji ima sjedište na Brdima dobio novo sjedište koje bi bilo uz Osnovnu školu na Pujankama, a Dječji vrti ć Cvit Mediterana bi dobio još, bi se podijelio, nastala bi još jedna šesta ustanova koja bi bila na Pazdigradu uz osnovnu školu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju? A odgovor. Može. MARIJANA PULJAK Mislim to je dakle na tome nivou odlučili ste da će bit šest ustanova, ali što je

dalje, ono ima li neki plan kad će se realizirat to i tako? INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Pa dobro, mislim ovo sad nije dio izvještaja iz 2012. godine, e, ali ovaj što se tiče

na Pujankama Grad Split je vlasnik tog zemljišta, a na Pazdigradu to vi znate još bolje od

79

mene, jer ste predsjednica Kotara, Grad mora otkupiti dio zemljišta, jer je Grad je dijelom vlasnik, a dijelom su ovaj fizičke osobe. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju? Konstatiram da nema,

zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u predškolskom odgoju u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju.

Tko je za? – Ima li tko protiv? – Da li je netko suzdržan? – Nije. 28, hvala. Konstatiram da je za prijedlog Izvješća o izvršenju Programa javnih

potreba u predškolskom odgoju u 2012. godini s Izvješćem o radu ustanova u predškolskom odgoju glasovalo 28 vijećnika i vijećnica, dakle jednoglasno. Zahvaljujem.

Točka 16. dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini.

Ad 16. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012.

godini Izvjestiteljica je također gospođa Ganza. Izvolite. INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Hvala lijepa. Eto ja ne bi, ja ne bi prepričavala ovaj ovo Izvješće, nego kao i kod

prethodne točke stojim na raspolaganju za eventualna pitanja. Hvala. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li prijavljenih?

Gospodin Sučić. DR.SC. GORAN SUČIĆ Evo baš ovaj se potrefilo tako da ja sam bliži ovoj problematici pa ću pokušat biti

koristan, a zato se javljam češće. Evo samo je rečeno da je 2002. godine ........... Zakon o decentralizaciji ovog sustava i ono je defakto bio dobar misleći da se da okviri a da se gradovi i županije osposobe da preuzmu odnosno vlasništvo odnosno osnivaštvo nad tim ustanovama, što županije, što gradovi, već maloprije je bilo objašnjeno. Međutim ja mislim da ne samo Grad Split nego i drugi gradovi su u tom periodu ovo godina nisu u dovoljnoj mjeri osposobili osim financijskog tog dijela i obveza koje govore, nisu osposobili ni kadrovski da prate ovaj razvojni kurikulum kojega nacionalni pa onda kasnije kurikulum škola i predmetni kurikulum. Dakle u tom dijelu nema niti riječi u izvješćima, a nas interesira u gradu Splitu kako se ostvaruju ti pedagoški standardi odnosno kako se realizira nacionalni odnosno školski kurikulum. To je jedna dimenzija koja je šira od naših .......... Međutim opet dovode financijski standardi i okviri koji, koji jesu. Ovaj ima jedno, jedan detalj gdje ću pojasnit, jer se radi o kulturi, o ustanovama u kulturi i gdje u jednom momentu piše u ovom izvješću da izvannastavni i izvanškolske aktivnosti plaća Grad Split, je li tako, prema potrebama učenika, međutim oni niti minimum ne zadovoljavaju kolika je potreba učenika. Zato se učenici javljaju u raznorazne udruge koje se obavljaju u istoj školi sa drugim ljudima, a nastavnici po..............., dakle radi se o dupliranju aktivnosti gdje je kroz sredstva Grada iz potreba u kulturi i potreba izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u jednom dijelu preklapaju. Pa bi bila dobra suradnja da se to vidi i da se pogura ono što ustvari se bolje realizira i gdje su

80

kompetencije veće onih koji daju te usluge. Šire javne potrebe se spominju i one se svode samo na cjelodnevni boravak. Šire javne potrebe po svojem značenju bi trebale puno bit šire nego što je cjelodnevni boravak, jasna stvar, mislim potrebe za cjelodnevnim boravkom kod radnih ljudi odnosno građana postaje sve veći i veći i zato trebamo stvorit prostor, a škole su izgrađene na način da imaju uvjete za to. Ovaj, još me jedna stvar ovaj interesira, kriteriji stvarnog izdatka energenata se misli, je li tako, pa ne znam koji su mehanizmi da vi upratite koji su to racionalni kori.... ( - kraj 3. kazete B strane - ) ... ništa baš. I onda jedna informacija o školi Žnjan – Pazdigrad gdje kaže ovdje otprilike da je ovaj, prebacuje se odgovornost na držane institucije itd. itd., mi možemo bit skromni i reći i priznati da i mi nismo bili baš brzi, ne................. bili nejasni pa smo zakasnili na neke stvari, moglo se to i bolje, je li. Još jedno pitanje, potpora znanstveno-istraživačkom radu, tamo ima jedna ne baš velika suma, interesira me da li je ta ovaj, u tom projektu prethodio natječaj neki ili je ...... došlo, došlo do toga da se financira dva projekta znanstvena i konkretno još dva čovjeka, da li je to došlo iz procesa? Evo još ću, još ću ovaj, volio bi isto tako i u ovom slučaju da ima, da je ovaj, dio izvješća ovoga i izvještaj članova školskih odbora. Da vidimo njihovu stranu medalje, jer smo mi, Grad je njih zadužio da tamo vide i da nam prenesu informaciju i da se sa njima što češće radi, ovaj, da ta komunikacija bude bolja. Evo uz sugestije, pitanja .............

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Sučiću. Izvolite, hoćete vi dati odgovor? INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Ovo je izvješće koje je sačinila ovaj Služba za prosvjetu, ono je mahom izrađeno

na način kako Grad sufinancira prema strukturama troškova pojedine, pojedine troškove u osnovnim školama čiji je osnivač Grad Split. Ova priča oko širih javnih potreba to su sredstva koje je Grad sukladno svojim mogućnostima osigurao za neke druge programe koji se definanciraju kroz ova bilančna prava odnosno decentralizirana sredstva. Nije točno da je samo produženi boravak, mi imamo tu i osobne pomoćnike u nastavi, imamo financiranje školskog prometnog poligona, Grad Split jedino ima ovaj takav prometni poligon takve vrste ovaj kako što je, kao što imamo mi u gradu Splitu. Tu postoje neki drugi programi, evo upravo ste spomenuli i znanstveno istraživački. Ja ću reći tu je postoje tu dva projekta, prvi je Medils koji je već datira iz nekoliko struktura ovog Gradskog vijeća i Poglavarstva i postoje svi zaključci o načinu njihovog financiranja, a drugi je projekt koji se ostvaruje pri Medicinskom fakultetu, ovaj projekt koji se ovaj pri Medicinskom fakultetu koji je uveden pred možda neke dvije godine. Što se tiče škole Pazdigrad Grad Split je kupio zemljište 2009. godine negdje pred odlazak tada aktualne vlasti, nakon toga je proveden arhitektonski natječaj za izbor idejnog rješenja, ugovorena je projekta dokumentacija i u ovom trenutku mi imamo akt o građenju. Ta škola je nominirana kao i ostala tri projekta ovaj osnovnog školstva, ovaj kod agencije CEI i mi sukcesivno šaljemo svu dokumentaciju, a ukoliko se Grad odluči za sufinanciranje po tom modelu onda će Gradsko vijeće zauzeti svoj stav i donijeti konačnu odluku. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za diskusiju? Gospođa Marijana Puljak. MARIJANA PULJAK Evo ovo mi je draga tema ova škola Pazdigrad pa moram ovaj, ovoga, dakle

složila bi se sa, sa gospodinom Sučićem zapravo da nekako, zapravo zadnjih ovih godina ne pokazujemo baš neku preveliku aktivnost, evo konkretno oko škole Pazdigrad, nekako ima osjećaj to su stalno evo moje primjedbe bile evo i u prošlom sazivu i ovdje da nekako

81

računamo da će nam nešto pasti s neba u ruke. Recimo sad smo se prepustili ovoj agenciji CEI i čekamo šta će oni odlučiti. Koji nam je beck up plan, imamo li, radimo li nešto u pozadini evropskih fondovi, ovi fondovi, one banke, ove, Svjetsku banku smo propustili 2010. godine? Dakle što, čekamo li stalno nekog drugog da nam dođe i sagradi tu školu ili smok mi aktivni, preaktivni u traženju rješenja? Eto.

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Da, ovako, Ministarstvo znanosti, mi nismo mogli nominirati školu Pazdigrad na

projekt Svjetske banke, jer su rokovi i mi nismo imali riješeno ni zemljište ni projektu dokumentaciju, međutim nije jedino rješenje agencija CEI iz razloga što je Ministarstvo znanosti raspisalo natječaj za predlaganje projekata koji bi se financirali iz fonda, evropskog fonda za regionalni razvoj i upravo smo školu Žnjan – Pazdigrad u cijelosti pripremili i do 30. 06., to jako dobro zna gospodin ovaj Milić, jer nam je pomogao u pripremanju te cijele dokumentacije, mi smo svu dokumentaciju ovaj pripremili i ta cijela dokumentacija je proslijeđena Ministarstvu znanosti. Što se tiče ostala tri projekta odnosno četvrti je jedan dječji vrti ć, to ćemo odraditi do konca ove godine. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Gospodin Ranko Mili ć. Izvolite. RANKO MILIĆ Ja bi samo u stvari malo gospodinu Sučiću spomenuo odnosno nekako replicirao

na onu neku primjedbu koja se već dva puta i u prethodnoj točci spominjala, a to je vezano za sudjelovanje udruga u rješavanju nekakvih javnih potreba i nekakvom uspoređivanju, kako sam shvatio, možda sam krivo shvatio, ispravite me gospodine Sučić, ali uglavnom sam kako sam stekao dojam da ste ustvari govorili o tome kako organizacije civilnog društva nisu kompetentne ili da možda bi na neki način škole mogle bolje obavljat neki dio posla da bi se trebala nekakva sredstva usmjerit prema školama. Apsolutno se slažem s time da školama treba omogućit sredstva za nekakve izvannastavne programe i postoji taj institucija školskih kurikuluma za koji oni sve godine ponovo pišu, a na kraju nemaju sredstva za provest ih i zato to je bez veze. Međutim ono što je jako važno da shvatimo da cijeli svijet i cijela Evropa je svjesna da obrazovanje više nije samo u školama i nije samo klasičnim putem i da jedan čitav niz subjekata treba uključit da bi se, da bi se obrazovanje unaprijedilo. Ono što je svakako jako važno i što sugeriramo ustvari i na ovaj, na ovu Službu i na sve službe u Gradu Splitu da prepoznaju neke kapacitete koje postoje u lokalnoj zajednici i da ih koriste za razvoj toga sektora. Pa ako govorimo sad o obrazovanju u ovom trenutku postoji čitav niz organizacija civilnog društva koje su jako kvalitetne i u smislu kompetencije, to su doktori znanosti, ljudi koji su dokazani u svojim strukama, koji kroz instrument tog civilnog odnosno trećeg sektora pomažu razvoju, razvoju, ali ih onda treba partnerski ustvari uključivat u priču odnosno treba sjest za stol i ........... o tome kako se ti kapaciteti mogu iskoristit da se povuče više para u lokalno obrazovanje, a zaista evo tu su, ako netko u Splitu privlači kvalitetan kapital u smislu tih besplatnih sredstava to su upravo udruga civilnog društva. Trebalo bi im pomoć da ustvari sjednemo za isti stol i da onda ustvari se taj .......... možda više usmjeri na način da se vidi točno koje su to potrebe, šta se ustvari može na neki način da se ne dupliciraju stvari nego se više koordiniraju, na taj način ćemo možda imat evo i neki sustavniji pristup u korištenju tih sredstava, a i taj kapacitet koji imamo ćemo nekako si energičnije koristit na, na dobrobit svih. Tako da evo samo možda sugeriram evo i u ovoj situaciji sa ovom školom i sa svim školama mi mogli smo možda puno prije neke stvari pokrenuti samo treba možda malo više sjest za stog i imat povjerenja više jedni u drugi i vidjeti šta to možemo napravit zajedno, a ne samo gledat ono šta ne možemo ili kako, koji su nam problemi.

82

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Može, gospodin Vojko Božulić, Ivan Banović, skužajte. IVAN BANOVI Ć Dobar dan. Pozdravljam sve. Evo ja bi vas samo ovaj isto zamolio jednu stvar u

vezi Osnovne škole Kman - Kocunar, pošto sam i ja tamo isto predsjednik Gradskog kotara Kman. Prije dvije-tri godine smo mi isto tako pomagali u izradi rampe za invalide koja je, čini mi se, peta rampa za invalide u Dalmaciji uopće, šta je porazan podatak nažalost za sve nas. Molio bi ukoliko možete pogledati, jer nije kompletno izrađena, fali još nekih 175 tisuća kuna za njeno dovršenje, ali koliko znam i škole imaju neko svoj proračun, imamo mi iz gradskih kotareva i sigurno da ćemo pomoć pogotovo zbog toga što tamo djeluje jedan odbojkaški klub invalidnih osoba pa bi stvarno i ljudi me mole jer nemoguć je pristup, moraju im pomagat da na sve moguće načine da uđu u školu, te invalidne osobe da bi mogle odradit svoje treninge. Stvarno bi vas zamolio da pogledate taj problem.

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Plan, Grad Split je izradio plan ovaj prilagodbe građevina za potrebe ovaj osoba sa

invaliditetom. Do sada su potpuno prilagođenih nekih pet škola koje imaju i rampe i dizala i od platforme. Nastavili smo, nastavili smo sa izradom dokumentacije i za ostale škole, jer sama prilagodba građevine škole za potrebe invalidnih osoba, ugradnja lifta i sve ovo o čemu sam maloprije rekla zahtijeva izradu projekte dokumentacije gotovo kao da se radi o dogradnji građevine, ali kontinuirano radimo na tome. Nažalost nismo u mogućnosti svih 27 škola prilagoditi, ali to je jedan dugotrajan proces i radimo na tome. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Sučić imate repliku? DR.SC. GORAN SUČIĆ Evo imam pojašnjenje, jer me je krivo ovaj shvatio kolega kad sam o tomu govorio

ja ću ponovit evo i gospodin je ovaj isto tako u početku .......... Dakle ako Grad Split ima Kazalište mladih, Lutkarsko kazalište i tu predstavu daje za koju djecu, za splitsku djecu, djecu osnovnih škola, vrtića itd. ne može tu istu predstavu u školu dovest pa je ponovno naplatit ili raznorazne plesne grupe koje se dešavaju po gradu, u istoj školi plesna grupa i još ista ta osoba naplaćuje još jedanput tu plesnu ............., mislim, mislim da sam bio jasan, je li, to je dupliranje programa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Konstatiram da nema. Gospođo Ganza nadam

se da ste dobili ovako dosta imputa, sugestija i mišljenja i da ćete ih iskoristiti u daljnjem radu kao pročelnica. Stavljam, zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u 2012. godini.

Tko je za? – Ima li tko protiv? – Suzdržan? – Nema. Konstatiram da je za Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u obrazovanju u

2012. godini glasovalo 26 vijećnika i vijećnica, dakle da je ovo Izvješće usvojeno jednoglasno. Zahvaljujem.

Točka 17. dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture

83

Ad 17. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture

Izvjestiteljica je ponovno gospođa Ines Ganza. Izvolite. INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Hvala lijepa. Hvala lijepa. Izvolite, pitajte. PREDSJEDATELJ Evo gospodin Igor Boraska. IGOR BORASKA Hvala. Ma evo samo jedna opservacija, mislim da sam to već i na prošlom sazivu

Vijeću diskutirao, vezano je dakle ovaj, svima nam je jasno da ovaj program Zajednice tehničke kulture i program sporta su u nekim segmentima dosta kompatibilni, slični, ali ovdje u ovom izvješću tehničke kulture recimo pod jedrenjem se, se nalaze neke stvari koje definitivno spadaju pod sport i to olimpijski sport i ovaj bez obzira šta se radi ovdje o nekim malim iznosima od nekih 30-tak tisuća kuna šta idu jedriličarskim klubovima i te škole jedrenja one zapravo su financirane kroz program saveza športova, kroz škole mladeži, djece i mladeži, dakle ovaj jasno da ono umiljato janje dvije majke siše, ali, ali bilo bi bolje onda to sve stavit pod jedan resor, pod jednu službu, znači ili pod sport ili pod tehničku kulturu, jer nije logično da sa obadvije stavke idu, idu sredstva, je li. Evo samo za primjer sam uzeo jedrenje, ali ima još toga.

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Ima razloga i vaša sugestija je na mjestu, evo konkretno Grad Rijeka ima Upravni

odjel za sport i tehničku kulturu, a odgoj i obrazovanje su zasebno upravno tijelo, u Gradu Splitu je ustroj takav kakav je.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ukoliko nema zaključujem raspravu po ovoj

točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture.

Tko je za? – 26. Tko je protiv? – Nema nikoga. Suzdržan? – Nitko. Konstatiram da je za Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj

kulturi u 2012. godini s Izvješćem o radu Zajednice tehničke kulture glasovalo 26 vijećnika i vijećnica dakle da je Izvješće jednoglasno usvojeno.

Prelazimo na točku 18. dnevnog reda, to je Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu

Ad 18. Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu Izvjestiteljica je gospođa Romana Škrabić. Izvolite, dajte uvodno izlaganje. ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu Hvala gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve prisutne. Poštovani vijećnici i

vijećnice nalazi se pred vama izvješće, izvješće o izvršenju proračuna, Programa socijalnog, Programa socijalne skrbi Grada Splita, tu su vam nabrojane mjere Programa socijalne skrbi i

84

bez obzira na to što je vrlo dinamična ravnoteža i šta ne možemo unaprijed predvidjeti broj korisnika pojedinih mjera ipak je, većinu smo ostali realizirana sredstva više-manje odgovaraju planiranim sredstvima. Tako da stojim vam na raspolaganju, mislim da nema smisla da vam čitam sve posebno, stojim vam na raspolaganju za sva pitanja.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Romani Škrabić. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog

reda. Prijavio se gospodin Tonći Blažević, pa gospođa Marijana Puljak. TONĆI BLAŽEVIĆ Zahvaljujem predsjedniče, da se ne ponavljam dvaput, ovo vrijedi i za slijedeću

točku. Vrlo .............., nezainteresirano, po principu koliko smo metara kubika žala prebacili izvješće nije mi jasno zašto je ovako napravljeno, iz njega se ništa ne vidi, ja nemam snage dignuti ruku za ovo. Toliko.

PREDSJEDATELJ Da li vi kao izvjestiteljica imate odgovor na ovu dilemu gospodina Blaževića? ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu Ja bi samo pitala gospodina za konkretno primjedbe, u ime što se odnose

konkretne primjedbe? TONĆI BLAŽEVIĆ Pa ja mislim da ste primijetili druga izvješća, vi ste ovdje samo rekli potrošili smo,

imali smo 150, potrošili 120, ostvarili 84%. Šta? Tko? Gdje? Kako? Radi se o ljudskim sudbinama. Koji planovi? Koje ideje? Koje želje? Itd. Pa mislim da ste mogli to malo bolje napraviti.

ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu Dakle radi se o tome da se radi o pojedinačnim mjerama, mjere su (-čuje se više

glasova-) Ne, ne, to je druga točka, to nije ova točka, to je slijedeća točka. Mi smo sad na programu socijalne skrbi, ne psihosocijalne. Dakle što se tiče socijalne skrbi program psihosocijalne skrbi uključuje brojna su prava i socijalne skrbi. Pravo se ostvaruju temeljem dokumentacije i upravnog postupka. Mi, tu bi trebali mi za svaku mjeru navest praktički upravne postupke koje smo proveli. Na nekim mjerama postoji i po nekoliko tisuća upravnih postupaka, znači radi se o pojedinačnim rješenjima i na temelju pojedinačnih rješenja proveden je upravni postupak, a potrošili smo za, namjenska sredstva za svaku određenu mjeru socijalne skrbi. Tako da ne znam na koji način bi drugo prikazao, ako imate nešto vrlo rado ćemo prihvatit.

TONĆI BLAŽEVIĆ Ma dobro, O.K., prihvaćam ja sve to, ali nekako se ipak je bilo za očekivat da na

kraju svega ovoga nabrojenoga da stoji pet, deset, petnaest rečenica nečega, nečega vašeg komentara, vašeg sveukupnog doživljaja svega toga šta, kako, šta mislite da je bolje, šta možemo napravit, šta vidite u tim nekim kretanjima itd., razumijete, ovo, vi ste nabrojili ove mjere, napisali gdje šta, šta se potrošili, evo kažem na slijedećoj točki ste spomenuli pa ajde, pa smo malo proširili, ali mislim da je trebalo se malo dublje bacit u ovo. Ne znam, možda sam ja u krivu da se mi razumijemo, to je samo moj dojam.

85

PREDSJEDATELJ Izvolite odgovor. ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu Ono što, dakle gospodine vijećniče program socijalne skrbi je vrlo širok, tako da

mi imamo posebnu točku obično pri kraju nove, pri kraju tekuće godine program socijalne skrbi u kojem je to jako široko napravljeno, ti materijali se nalaze na web stranici, a isto tako do sada je već tri sjednice su bile sa vrlo sličnim podacima, podacima o polugodišnjim izvješćima prvi, drugo polugodišnje izvješće i rebalans proračuna gdje se u principu o istim brojkama o istim stvarima pričalo, svi ti podaci nalaze se na web stranici Grada. Ovo je tipično izvješće izvršenja proračuna, dakle u kolikom postotku smo izvršili sredstva koja su bila namijenjena na određenoj stavci.

PREDSJEDATELJ Gospođa Marijana Puljak. MARIJANA PULJAK Na, ja bi se zapravo složila sa, sa kolegom Blaževićem, zapravo ja sam htjela reći

da je, ovo je izvještaj dakle, kaže o izvršenju socijalnog programa Grada Splita, znači voljeli bi čuti više dakle i o programu, ne samo ono po svakoj točci imali smo 50 tisuća kuna, potrošili smo 45, na što se potrošilo tih 45, znači na koju namjenu, koliko je planirano, koliko je potrošeno, ali ne piše na što je potrošeno, je li. Recimo evo sad mogu i konkretno o nekim stavkama, recimo na prehranu socijalno ugroženih i za ogrjev i pomoć za novorođenče uštedjelo se 14 milijuna kuna, na koji način, gdje se, gdje se ovaj, na koji način se to uštedjelo? Ispričavam se. Dakle zapravo se slažem sa kolegom Blaževićem, znači nema detalja, ono znate nije dovoljno napisat imali smo 50 tisuća kuna, potrošili smo 45, možda piše to u nekom programu na web-u, na negdje, ovo, ono, ali moglo se onda jednostavno priložit, priložit uz ovo izvješće, je li. Znači da imamo više detalja, a da izvještaj bude, bude detaljniji. Na znam, sredstva za palijativnu skrb nisu uopće iskorištena, je li. Uglavnom razni, raznih tih detalja koji su nekako globalno, a onako jednom, jednom crtom prikazano, a dakle nema, nema neke analitike ispod toga, dakle voljeli bi na jedan detaljniji način da se to prikazuje, ako treba program neki priložit uz ovo koji je negdje na web-u u redu ili barem u izvještaju reći sve detalje možete naći na web-u na toj i toj adresi itd., je li.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik će kao predlagatelj dati odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita I gospodin Blažević i kolegica Marijana Puljak je u pravu ste u tom smislu, ja vas

molim samo malo i za strpljenje i za razumijevanje radi toga šta ovo je prva radna sjednica, traje već satima i trajat će još satima. Socijalni program, psihosocijalni program je vrlo kompleksan i u toku vremena smo i mi u prošlom mandatu shvatili da to je vrlo teško na taj način pristupit njemu, jer to znači onda elaborirat otprilike dva do dva i pol sata, zato što se radi nažalost o ljudskim sudbinama i onda kad krenete onda ne možete stati na pola, nego ili to prerežete pa pokažete samo suhe, hladne brojke ili kad uđete u detalje onda nema ni kraja ni konca. Ovo, ovo nije opravdanje niti ja imam potrebu opravdavat pročelnicu, samo pokušavam objasnit ono što smo svi ovdje doživjeli, šta smo svi vidjeli, a ja moram priznat otkad sam ovih, ovo vrijeme u Banovini da je to strašno, eto, to vam je jedini, jedini moj doživljaj rada socijalne, dakle naše Službe za socijalnu skrb je strašan, ako odete dolje sat vremena poslije toga uglavnom više ne možete radit ukoliko to ne počnete gledat zaista kroz

86

hladne brojke, ako se imalo emotivno uključite gotovi ste za taj dan, možete se skupit i ići kući ili ćete izvući novčanik i početi okolo naokolo plaćat. Ali ovo vam ja zaista plastično prikazujem zato što sam ja tu doživio pravi šok kad sam došao dolje, ovaj, to me upozorio kolega Šundov me upozorio na to, ali ni to nije bilo dovoljno. Zato bi vas molio dozu strpljenja, a šta se tiče ovih objašnjenja ako krenemo objašnjenje onda zaista moramo dva sata posvetit tome, za detaljno objašnjenje ljudskoga problema, uzroka, stanja i onoga što smo napravili, a ja vam garantiram da to nije baš pametno na Vijeću. Međutim da bi mi izbjegli sve to skupa naravno slažem se da treba malo proširit to, malo elaborirat više, ali molim vas svi koji želite imat preciznije podatke odite do pročelnice, odite do Službe sve potrebne podatke ćete dobit, to se ne odnosi samo na Službu za socijalnu skrb, to se odnosi na svaku službu ovoga Grada, gdje god trebate vi kao vijećnici imate pristup, možete tražit, jedino ih molim vas da ih ne ometate u radu, redovnom radu. Veterani već znaju kako to funkcionira, vas nove molim odite do njih, sjednite s njima, radite zajedno s njima, pitajte ih, dobit ćete odgovore u toku jednoga, dva, tri ili četiri radna dana. Sad bi vas molio slijedeći put ako to napravite recite mi jesam li bio u prav ovo vezano za šok. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Marijana imate odgovor. MARIJANA PULJAK Ma samo da se ne misli da mi nismo svjesni situacije i ovaj, je li me čujete, ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Nisam u tom smislu mislio Marijana. MARIJANA PULJAK ... e, ali niti mi očekujemo da sad ovdje piše, ne znam, gospodinu Ivi Iviću i Mati

Matiću smo dali toliko i toliko ili to je ta i ta sudbina, znači može ovaj, ovaj izvještaj može bit mrvicu detaljniji, kažem ne ići u sitne detalje dakle pojedinoj osobi koliko se šta na koji način sudjelovalo, znači ali može bit, može pokazat ne znam evo imate izvješća i ova druga ovaj na ovoj sjednici, ali znači malo više elaborirat. Ne znam grad prijatelj djece od 50 tisuća predviđenih 5 tisuća se potrošilo, je li, znači nema ono suhoparno je, novci i to je sve. E.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Marijani. Ja bih samo dodao da vijećnik ima pravo tražiti

ovo što je predložila gospođa Marijana Puljak i da zaista će svaki pročelnik vrlo rado izaći u susret i obogatiti svoj budući izvještaj sa desetak ili petnaest analitičkih rečenica koje će zorno prikazati pravo stanje i zadovoljiti interes vijećnika. Za riječ se javila gospođa Perak, Vesna Perak Bone. Izvolite gospođo.

VESNA PERAK BONE Hvala. Evo uvažavajući ovaj obrazloženje gradonačelnika i kolega vijećnika koji

su sudjelovali u raspravi po ovoj točci ipak moram reći da je ovo toliko bitan resor, dakle ovo je izvještaj Resora socijalne skrbi, naravno da kvantitet nije uvijek kvaliteta, ne mora dakle to biti ovo, ali mislim da ovaj Resor zaista zaslužuje ipak detaljnije izvješće. Mislim da svi mi ovdje često smo imali konsenzus vezano za Resor socijale, jer je svima nama bitan i da očekujemo ovdje više aktivnosti i bolju koordinaciju ovoga Resora sa drugim resorima. Evo jutros je kolegica vijećnica Matošić govorila o jednom instrumentu građevinskom bonusu, dakle to je isto jedan instrument kroz koji se može osigurati socijalne stanove u Splitu, a svi ovdje posebno kolege vijećnici koji smo duže znate da već ja mislim 13 godina u Gradu

87

Splitu u drugom gradu po veličini u Hrvatskoj nije dodijeljen ni jedan jedini socijalni stan. Dakle očekujem više aktivnosti, a onda će sigurno i izvješća biti bolja. Toliko, hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem vijećnici gospođi Perak Bone. Za riječ se javio Milan Blaževski.

Izvolite gospodine Blaževski. Može. MILAN BLAŽEVSKI Gospodine predsjedniče, gospođo pročelnice, gospodine gradonačelniče jedno

tehničko pitanje obzirom na osjetljivost ove ovaj problematike, imamo realizirano 9 i 508 tisuća kuna, a vidim dakle da je 95%-tan realizacija, govorimo o psihosocijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, (-čuje se više glasova-) A ispričavam se, ispričavam se. ........... su stvari, dakle obzirom da nisu sva sredstva iskorištena vidim se je ista, ista stvar se desila jednom i drugom, da li je posljedica rebalansa dakle da su smanjena sredstva ili je dakle smanjena su sredstva pa je realizacija, govorim o socijalnoj skrbi, recimo, ne, ne, govorim o (-čuje se više glasova-) Tako je, tako je. Po nekim stavkama nisu realizirana sva sredstva. Pitanje moje tehničke naravi, da li je posljedica obzirom da se radi o osjetljivoj materiji da li je smanjenih sredstava u protekloj godini i s osnove rebalansa nismo imali novca pa smo smanjili ili je posljedica nekakve subjektivnih slabosti ovaj da nismo mogli tim osjetljivim zahtjevima, teškim zahtjevima u potpunosti, jer je svaka lipa, svaka kuna za te ljude iznimno važna? To me interesira.

ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu To je otprilike na tragu ono što je gospođa vijećnica isto pitala, neka sredstva su

zaista smanjena u opsegu realizirana, zašto, zato što smo uskladili pod ovaj opći akt gradski, Odluku o socijalnoj skrbi sa Zakonom o socijalnoj skrbi i na taj način je stupio na snagu jedna odluka u kojoj je vrlo transparentan postupak i vrlo su jasni kriteriji na temelju kojih se može ostvariti određena pomoć. Znači na neki način iz sustava je ispala ona disperzija sredstava koje je bilo prije po diskrecionom pravu koje se vrlo često puta zloupotrebljavalo na taj način. Znači svi potrebiti dobili su, dobili su čak i više nego što su prije dobivali, ali su iz sistema upali, ispali oni koji su se švercali u sistemu ili su manipulirali sa sistemom. To je jedan veliki razlog ovaj, znači uređeni, uređen je jedan vrlo transparentni akt po kojem se može sad jasno postupat.

MILAN BLAŽEVSKI (-nije uključen mikrofon-) Apeliram da se to svake godine ako je moguće, ako nije

sto nula, nula, bude devedeset devet podstavki, dakle da nemamo (-uključen-) da to potrošimo ovaj cjelokupni iznos.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče imate li vi kakvi dodatak ovim. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Pa samo i odgovor i kolegicama i kolegi, ovako, u predviđanjima rebalansa i

početnim fazama rebalansa proračuna, a vjerojatno kasnije i proračuna razmišljamo o povećanju sredstava za socijalnu skrb, ne radi toga što bi htjeli bit ono što nam, da sad me političari ne bi, zato što je zaista izgleda da je neophodno, zaista pragmatični razlog, volio bi da je politički, ali nije.

88

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li prijavljenih? Gospodin Ranko Milić. Izvolite. RANKO MILIĆ Evo ja bi se ustvari nadovezao na nešto što smo i u prethodnoj točci spomenuli, ali

mislim da je to još, još značajnije dolazi do izražaja, u principu može li postat prvo pitanje da li, da li smo kroz socijalnu skrb uspjeli povući nekakva sredstva od evropskih fondova. Naime već četiri-pet godina postoje otvorena razna sredstva vezana uz rješavanje socijalnih pitanja najugroženijih skupina kroz IP-a fondove tako da evo čisto me zanima da li je, da li je i u kojoj mjeri ustvari izravno grad aplicirao za rješavanje nekih ključnih problema i mislim da .............. prije svega odnosi na onu budućnost koja sad dolazi a to su socijalni fondovi gdje ustvari možemo zaista značajna sredstva povući upravo, upravo kroz evo takva, takve izvore financiranja da rješavamo neke ključne probleme, a i da potaknemo nekakve aktivne mjere rješavanja, znači tipa aktivne mjere zapošljavanja, tipa socijalnog poduzetništva koji mogu pomagat upravo tim najugroženijim skupinama da više ne budu, to je mislim, to je nešto što je put i Evrope i svijeta da se pokušava ljude skinuti sa pomoći, a ne da ih se ustvari iz godine u godinu ponovo drži, nego da se pronalaze načini kako da oni postanu samoodrživi, samostalni i kroz razne programe i projekte koji onda pomažu im da stanu na svoje noge i da onda rješavaju te svoje probleme na jedan drugačiji način.

ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu Dakle Grad Split direktno sudjeluje u jednom evropskom projektu sa svim ostalim

državama iz jadranske regije, to je ........... projekt, to je direktno sudjelujemo, a plus toga u našoj Odluci o socijalnoj skrbi postoji pravilo subvencioniranja, ako nekakva udruga, ustanova ili nešto slično dobije sredstva iz evropskih fondova onda jedan dio sredstava je uvijek potrebno da i sami daju, pa mi na taj način potpomažemo udruge, dajemo i taj jedan dio sredstava koji trebaju udruge platit da bi uopće dobili sredstva iz Evropske unije. Dakle koliko je moguće dosta se aktivno uključujemo u fondove Evropske unije.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Konstatiram da više nema, samim

tim zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu na glasovanje.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – 2, a ha 4, 5. Dobro. I koliko je za? I 5 suzdržanih, 4, 5, 5. Onda je, nemojte se ljutit, ajte molim vas tko

je suzdržan neka još jedanput digne ruku? 1, 2, 3, 4, 5. Dobro. Hvala lijepa. Znači 5 i koliko ih je bilo za, 25. 30. Dakle konstatiram da je 25 vijećnika glasovalo za Izvješće o izvršenju Socijalnog programa Grada Splita za 2012. godinu, a da je 5 glasova suzdržanih. Hvala.

Prelazim na točku 19. dnevnog reda, to je, to je Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita za 2011. godinu.

Ad 19. Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite

Grada Splita za 2012. godinu Izvjestiteljica je također gospođa Romana Škrabić. Izvolite.

89

ROMANA ŠKRABIĆ – pročelnica Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu Hvala gospodine predsjedniče. Dakle opet isto, imamo Izvješće o izvršenju

Programa psihosocijalne, već smo se dodirnuli na neki način zbog vaše primjedbe da nije bilo dovoljno, poduplali smo malo izvješće i to ste dobili sada maloprije, tako da otprilike znate na što je potrošen taj novac koji je i ovaj stavljen tu. Na raspolaganju sam za sva pitanja.

PREDSJEDATELJ Otvaram raspravu po točci 19. dnevnog reda. Izvolite. Tko je javlja za raspravu?

Nitko. Konstatiram da se nitko nije javio. Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene zaštite Grada Splita za 2011. godinu.

Tko je za? – Tko je protiv? – Suzdržan? – Konstatiram da je Izvješće o izvršenju Programa psihosocijalne i zdravstvene

zaštite Grada Splita za 2011. godinu usvojeno sa 24 glasa za i 6 suzdržanih. Prelazimo na točku 20. dnevnog reda Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba

u športu u 2012. godini s Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“. Ad 20. Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s

Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“ Izvjestitelj je gospodin Mario Negotić, pročelnik Službe za sport i rad s mladima i

udrugama mladih. Molio bi vas da dadete uvodno obrazloženje. Izvolite. MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih Hvala predsjedniče. Dakle sukus ovog Izvješća koje se nalazi pred vama sa nizom

tabelarnih i nekakvih tekstualnih objašnjenja je da je Program javnih potreba u sportu za 2012. realiziran sa 80% u odnosu na planirana sredstva od 84 milijuna i 300 tisuća, na kraju je potrošeno 66 milijuna i 676 tisuća. Osnovni razlog je smanjenje izvora prihoda za navedene pozicije pa stoga nije bilo ni preporučljivo niti je bilo moguće trošit namjenska sredstva ista ona koja se nisu ni uprihodila. Dakle za sva pitanja sam na raspolaganju. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Tko se, gospodin Podrug, pa gospodin Igor Boraska. LUKA PODRUG Moram priznat stoti put isto pitanje, ali koristim priliku obzirom na novi saziv

Vijeća i sa željom da se napokon nešto i promijeni. Sport kao djelatnost od posebnog interesa što bi trebala biti interesa i države i ovoga grada je najčešće uvijek prva žrtva nedostatka novaca i svake godine imamo situ priču, već tako dvadeset godina. Kad vi u kulturi planirate nešto, kad u tehnici, u socijali, bilo gdje ono što su kolege pitale onda se tamo u pravilu izvrši sa 97%, 98% i otprilike tako, u sportu naprosto nema novaca i onda kad se radi rebalans onda se zadnje ono tromjesečje ili zadnji kvartal se naprosto ne isplati klubovima, ne, ne vrše se ulaganja i ono što mene naviše boli, što bi volio da makar ovaj saziv sada odmah na početku primi na znanje, a najesen kad budemo pravili proračun za slijedeću godinu onda to i realiziramo. To je praktički opterećivanje sporta sa onim što nije sport. Kapitalna ulaganja 24 milijuna, Spaladium arena i onda vi imate umjetnu sliku da se ulaže u sport 24 milijuna, a to nema nikakve veze sa športom, to je jedna komunalna infrastruktura koja treba bit u Resoru komunale, a ne u sportu. Školske dvorane, športske školske dvorane nešto šta je između

90

Resora prosvjete, znanosti, školstva i sporta treba razriješit. Mi naprosto imamo nevjerojatne situacije da se iz naših sredstava sa Resora šport napravi školska dvorana, a kasnije nemate nikakve šanse probit barijeru, ne znam na ravnatelja ili rasporeda ili korištenja te školske dvorane. Mislim da je krajnje vrijeme da ovaj te odnose uredimo i samo sam se za to javio da ukažem na neke stvari koje se vrte ovako godinama, uvijek iznova ponavljaju i da ono šta športu planiramo zaista i realiziramo i da Spaladium arenu izbacimo iz Resora šport, a da izgradnja i ulaganje u dvorane isto tako po meni, šta bi bilo puno logičnije ili stavimo u Resor prosvjete ili ako ostaje u Resoru sporta onda da se napokon uredi odnos korištenja tih dvorana. Kad jednom bude tema o športu, ovo je samo izvješće pa ga ja neću dalje širit, nešto što je više nas vijećnika, a ja osobno sam to pitanje potezao stalno, naprosto korištenje sportskih terena je u Splitu na jedan vrlo loš način još uvijek riješeno i mislim da jednom netko mora to zagrist i to riješit na jedan sustavan način pa ako hoćete poštujući i velike vrhunske klubove i sportaše, ali prije svega potičući našu djecu na amatersko i volontersko bavljenje sportom na način da im se omoguće ti tereni, jer danas je nažalost se sve tako komercijaliziralo da je neusporedivo lakše i jednostavnije do termina u školskoj dvorani dođe bilo koje poduzeće koje je preko sindikata to može ovako ili onako platit ravnatelju ili nekom drugom, nego športski kolektivi koji djeluju na razini, ako hoćete, prve i druge hrvatske lige u svojim sportovima.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Da li vi kao izvjestitelj imate potrebu da odgovorite? MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih Dakle zahvaljujem vijećniku Podrugu, zaista je istina da je ovo već barem treći ili

četvrti put da on spominje ovaj problem, a isto tako je treći i četvrti put da ja se zahvaljujem jer je i to meni najveći problem u sportu, ali evo mogu kazat da je moj jedini i prvi susret sa sadašnjim gradonačelnikom koji sam imao direktno s njim bio upravo to da me nazvao i u, sa svojim suradnicima i dao nalog da se Spaladium arena izbaci iz stavke sporta, da bude u komunali. A ovo još dodatno za školske sportske dvorane to isto tako stoji, međutim ostvarena je jako dobra suradnja sa Splitskim savezom športova koji sada radi raspored jednako zajedno sa ovim kriterijima za raspodjelu sredstava, isto tako radi kriterij za rasporedu termina koje klubovi imaju u kapitalnim objektima kojima upravlja Javna ustanova Športski objekti, a svi oni koji ne mogu dobit termine jer po svojoj kvaliteti su recimo druga ili treća liga u odnosu na prvoligaše dobit će u ovim školskim dvoranama i za to postoje već planovi i već se složila cijela slika.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Igor Boraska. IGOR BORASKA Evo zapravo dobio sam odgovor od gospodina Negotića, a Luka je zapravo i

postavio pitanje pa se neću ponavljat, koje sam ja htio zapravo slično postavit, dakle da napokon razlučimo šta je stvarno proračun sporta i da izbacimo one stvari koje nisu sport, a to izgleda da će se i dogodit slijedeće godine i da dobijemo jedan realan proračun sporta i sportskih programa koji će se onda realizirat u, ono, 100%-tnom iznosu. I samo da još napomenem vezano za ovaj program športskih specijalističkih liječničkih usluga koji je planiran prošle godine na nivou 250 tisuća kuna, a nije uopće realiziran, da moramo stvarno vodit računa o zdravlju naših sportaša i da, da se ne dogodi i ove ili slijedeće godine da se ta stavka opet ne realizira. Imamo mogućnost, Zakon o sportu je stavio da se, da su sportaši dužni radit dva pregleda godišnje, ali mislim da će u ovim novim izmjenama zakona bit samo

91

jedan pregled koji je obavezan i da izađemo u susret sportskim klubovima koje za te sportske preglede ipak značajna sredstva odvajaju i da sufinanciramo, kao što i kažu ovaj program da sufinanciramo troškove specijalističkih liječničkih usluga za sportaše, jer sve je dobro sve dok se ne dogodi neki nesretan slučaj, vidjeli smo mnogo puta na televiziji da su to u današnjem modernom vrhunskom sportu neke situacije koje se čak i prečesto događaju. Eto hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Boraski. Da li ima još prijavljenih? Nema. Konstatiram da

se više nitko nije javio za diskusiju, stoga zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu u 2012. godini s Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“.

Tko je za ovo Izvješće? – Tko je protiv? – Ima li suzdržanih? – 2. Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo Izvješće o izvršenju Programa javnih

potreba u športu u 2012. godini s Izvješćem o radu Javne ustanove „Športski objekti“ sa 26 glasova za i 2 suzdržana.

Sada prelazimo na točku 21. koja točka dnevnog reda se sastoji od niza podtočaka, a radi se o izvješćima o poslovanju trgovačkih društava u suvlasništvu i suvlasništvu Grada Splita u 2011. godini, 2011. godini sa završnim računima društva u 2012. godini.

Ad 21. Godišnja izvješća trgovačkih društava u vlasništvu i suvlasništvu

Grada Splita u 2012. godini Ad 21./1. Trgovačko društvo „Parkovi i nasadi „ d.o.o. Podtočka je 21./1. to je prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o

poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini, a izvjestitelj je gospodin Stipe Radoš Knježević, direktor komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. Izvolite.

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Prije ovih izvješća, koliko ih imamo, 6-7 je

li, sedam, pitao bih evo gradonačelnika i vas da li u vlasništvu Splita postoji još tvrtke Split građenje i Split obala i šta je s njima?

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Obje tvrtke postoje u vlasništvu Grada Splita. Split gradnja d.o.o. i nema više

nikoga, dakle ona je prazna od ljudi, međutim nažalost ili na sreću, već kako hoćete, pošto je poslovala u prethodnom periodu ne može se likvidirat bez prethodnog postupka čišćenja firme od svih računa, dugova itd. To je u postupku, mislim, to traje, ona ima još uvijek svoga upisanog direktora na Trgovačkom sudu i u formalnome smislu postoji iako je neoperativna. Split obala normalno radi, normalno funkcionira, ima direktora, zaposlenike, mislim da nema nadzorni odbor, normalno funkcionira, što ćemo s njom to ćemo uskoro odlučit. Na isti način ovdje imate izvještaj Split kupališta, tvrtka normalno funkcionira, ima svoga direktora, nema nadzorni odbor. Dakle sve tri tvrtke normalno postoje samo što je (-čuje se više glasova-) O Obali nema, ne znam zbog čega, moram priznat da ne znam zašto nema Obale, jer, ovdje još mislim da vam fali još i Veletržnica Split. Veletržnica Split ona je uspecifičnoj sitauciji zato što je predregionalna tržnica Split, zato što je Regionalna veletržnica Split je pravi naziv, a ona je u predstečajnom postupku koji je u tijeku tako da isto nisu dostavili izvještaj premda su

92

nam jučer usmeni izvještaj dali, ali je tako, predstečajni postupak, nismo baš oduševljeni sa svim tim situacijom, a ovo drugo bi vas molio da evo saslušate ostale.

PREDSJEDATELJ Gospodine Hrvoje Marušić zadovoljni ste sa ovim odgovorom? Molim. Evo

gospodine Knježeviću izvolite dati uvodno izlaganje. STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. Dobar dan, pozdravljam sve nazočne. Tvrtka Parkovi i nasadi je u 100% vlasništvu

Grada Splita, ona se brine o zelenilu javnih gradskih površina. Ukupne površine, zelene površine u gradu Splitu mi imamo cirka negdje oko milijun kvadrata. Parkovi i nasadi kako svi znate iz ovoga ovdje, vidjeli ste iz ovoga izvješća ovdje da smo već četvrtu godinu zaredom u minusu, tj. naše poslovanje mi radimo sa gubitkom. Prošlu godinu smo radili gubitak je bio negdje oko 2 milijuna i 800 tisuća kuna. Obzirom na tešku gospodarsku situaciju i smanjenje prihoda Uprava društva provela je mjere racionalizacije poslovanja te smanjila troškove poslovanja u odnosu na 2010. i 2011. godinu. Analizirajući troškove odnosno rashode evidentno smo smanjili veliku većinu troškova posebno utrošak osnovnog materijala .................. javne nabave smanjili smo cijene roba i usluga koje smo nabavljali za potrebe obavljanja djelatnosti. Uprava društva u 2013. godini nastavlja kontinuiranu racionalizaciju i štedi na svim razinama društva. Po posljednjih nekoliko godina napravljen je veliki iskorak o hortikulturi grada tako da je Grad u proteklom razdoblju izdvajao, izdvajao je značajna sredstva za uređenje zapušte.... ( - kraj 4. kazete A strane - ) ... napravili sa svom, sa svom ovom komunalnom opremom. Kako znate kad sam došao na čelo Parkova i nasada vozni park je bio u prosjeku starosti oko 20 godina, znači mi smo morali ići u nabavu modernizaciju, modernizaciju voznog parka i sitne mehanizacije. Sadašnji vozni park je u prosjeku starosti devet godina, da još nije optimalan, obzirom da imamo i pojedine vozne jedinice stare preko 15 godina. Istaknuo bih da Parkovi i nasadi radove naplaćuju po cijenama dogovorenim 1999. godine, unatoč svim ovim okolnostima koje nam en idu u prilog kao i teška gospodarska situacija Parkovi i nasadi kvalitetno izvršavaju sve svoje poslove. Kad smo održali postignuli nivo hortikulturnog uređenja. Usporedbe radi, iznijet ćemo dosad odnos naših cijena te zagrebačkog Zrinjevca koji obavlja iste poslove kao i Parkovi i nasadi. Cijena rada koju Grad Split plaća, plaća NKV radnike 37% manje u odnosu na društvo Zrinjevac, PKV radnike 41% manje u odnosu na Zrinjevac, cijena rada KV radnika je 37% manja, cijena rada auto-dizalice 39% manja, cijena rada kamiona 20% manja, cijena rada grajfera je 22% manja, cijena rada motorne pile i kosilice je 50% manja, i treba napomenuti da su 1999. godine kada su formirane cijene rada pojedinih strojeva cijene goriva višestruko niže bile, tako cijena euro dizela iznosila je 3,77 kuna, a euro supera 4,03, prosječna cijena euro dizela u 2012. godini 9,89 kuna, a euro supera je 10,41. Cijene gnojiva i zaštitnih sredstava povećane su oko pet puta:. Cijena struje bila je 40% niža, a vode preko 50% niža. Uzimajući u obzir navedene činjenice razvidno je zbog čega je društvo Parkovi i nasadi ostvarilo gubitak od 2 milijuna i 800 tisuća kuna. Kada bi se samo izjednačili cijene po kojima se naplaćuju radovi zagrebačkom Zrinjevcu došlo bi do povećanja prihoda cirka od 6 i pol milijuna kuna na razini godine, što bi značajno pridonijelo, promijenilo krvnu sliku i ............ na Parkove i nasade. Još jedna važna činjenica, činjenica i podatak da je Grad Split i, Parkovi i nasadi i Grad Split sklopili su ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju osnovne škole na Pazdigradu, ukupna cijena je cirka negdje oko 24 milijuna kuna, Parkovi do sada nisu dobili ni novac ni zamjensko zemljište, čime se onemogućava jedna od naših osnovnih djelatnosti a to je proizvodnja bilja. Također društvo se sve više nastoji financirati izlaskom na tržište te je došlo do povećanja prihoda s te osnove za 30%, s druge strane za 35% smanjeno je ulaganje Grada u uređenje kotareva, škola, vrtića što značajno utječe na naše smanjenje prihoda. I još jedna

93

činjenica, osnutkom kupališta, Splitskih kupališta Parkovi i nasadi koji su radili taj posao izgubili su jedan dio prihoda, primjera za 2012. godinu to vam je na nivou negdje oko 3 milijuna i 900 tisuća kuna i onda kad se to sve sabere i kad vidite da Parkovi i nasadi po meni i ako ćemo realno pogledat i nisu baš toliko u nekakvim dubiozama.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Stipi Radošu. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog

reda. Tko se javlja? Da vidimo evo ovako, dakle gospodin Gjurković, zatim gospodin Marušić, je li Čepo, je. Izvolite gospodine Gjurković.

SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala lijepa predsjedniče Gradskog vijeća. Dakle sama činjenica, neovisno o rastu

troškova materijala, goriva, vode, itd. isto ukazuje da učešće plaća je 63%, znači udio radne snage u troškovima je iznimno velik. Isto tako udio usluga za druge, kako ovdje piše, odnosno za tržište šta ste vi rekli da je povećano 30%, znate kako brojke i statistika su uvijek relativni kako ih gledamo s koje strane, to je realno u ukupnih prihodima 5,54%, 5,54%. S obzirom da je to tvrtka Parkovi i nasadi gradska i na proračunu, jer 5,54% ne možemo reći da je nešto posebno na tržištu, to je iznimno malo i osim racionalizacije iz postojećih, postojeće analize koje smo mi dobili kao vijećnici možemo sasvim jasno reći da ovdje fali i efikasnosti menadžmenta na tržištu i očito efikasnosti djelatnika na terenu. Same ove činjenice da je sve ono šta je u obavezi da se održava, sadi itd. u nekim 100%-tnim iznosima izvršeno isto na neki način mislim da i baš i nisu nekakve adekvatne brojke, jer baš kad ste već svaki plan izvršili u kvadratni metar ili u komad malo mi je isto apsurdno na neki način da budem iskren, jer to znači sve smo mi to pokrili, odradili, a pitanje same efikasnosti je očito upitno izlazak na tržište. Ako nećete izlazit na tržište ili ćete minimalno izlazit na tržište ova tvrtka mora biti bar na pozitivnoj nuli, dakle nema potrebe da stvara dobit, jer nama je cilj, osnovna funkcija Parkova i nasada i ne moramo mi sada na teret proračuna stvarat tu dobit preko Parkova i nasada jer to nije osnovna funkcija, ali kontinuirani gubitak, neovisno tko je bio kada, nije nešto šta se može odobrit, nema potrebe da se to na takav način radi, a samo učešće plaća od 63% je iznimno veliko. To šta ovdje u izvješću piše da je to, da su nešto je to kao manje nego šta je, e, nego šta je 2011., s druge strane imamo strukturu rashoda gdje vidimo da je 2011. to bilo nešto sitno manje, je li, međutim generalno nije dobro i ne smije se događat da ovakav profil tvrtke bude u minusu. Zašto? Zato šta osim izlaska na tržište pa možemo reći upitno je, trenutna je situacija teška, pitanje je tko bi naručio održavanje, neupitno je da imate kadar koji može apsolutno zadovoljit sve tehničke uvjete i realizaciju na tržištu po pitanju i održavanja i nekih novih dizajnova po posebnim zahtjevima ako govorimo o sadnji eventualno cvijeća ili nekih drugih stvari kojima se bave Parkovi i nasadi, međutim kažem ne možete bit u minusu, ne smijete bit u minusu. Mi raspravljamo o 200 tisuća kuna udruge gradova i o tome raspravljamo pola sata, a ovdje se stvori minus od 2 i pol milijuna kuna iz proračuna i to je normalno, to nije normalno. Ovakav tip komunalnog poduzeća mora bit na nuli ili pozitivnoj nuli i ne smije bit u minusu pa makar malo manje puta mijenjali cvijeće na određenim dijelovima grada ili držali samo travu i zalijevali.

PREDSJEDATELJ Taman, istjecalo mu je vrijeme. Pa hoćemo li da, da svi vijećnici kažu svoje šta

ima a vi zapišite, ajet budite ljubazni pa ćemo onda evo ovako. Slijedeći se za raspravu javio gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite.

94

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa gospodin Gjurković je detaljno elaborirao

ovo u biti o čemu sam htio govorit, jer ukratko tri rečenice samo, osnova svakog komunalnog poduzeća nije stjecanje dobiti, ali nije ni stvaranje gubitaka, prema tome na tragu ovoga već rečenoga dakle komunalno poduzeće ne smije bit u gubitku, nema razloga bit u gubitku, poduzeće koje je na proračunu praktički 100% ako isplanira sredstva za cijelu godinu nema razloga bit u gubitku. Isto tako poduzeće ne smije ni ostvarit nekakvu dobit veliku, jer znači da je preskupo, da može smanjit cijenu. Prema tome za kontinuirani gubitak teško je naći opravdanje, jednostavno onda treba smanjit obim djelatnosti i prilagodit se sredstvima koja tvrtka ima od Grada. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Slijedeći se za raspravu prijavio gospodin Čepo. Izvolite. GOJKO ČEPO Hvala predsjedniče. Ja imam dva pitanja, a vezana su uz vaš izvještaj koji sam ja

zapravo doživio kao nekakav alibi izvještaj. Vi ste se uspoređivali sa Zrinjevcem, konstatirali ste da je 37% više cijena NKV radnika po tarifi koju naplaćuju Zrinjevac, isto tako rekli ste i da ste povećali 30%, za 30% da ste povećali poslovanje na tržištu. Mene zanima nešto drugo, ako možete isto ova dva podatka mi interpretirat ali malo drugačije, jeste li vi usporedili plaću koliku Zrinjevac daje svojim NKV radniku u odnosu na plaću koju Parkovi i nasadi daju svojim NKV radniku i drugo meni nije bitno koliki je postotak, vi smatrate da ste napravili dobar posao sa povećanjem posla na tržištu, mene zanima koliki je udio tog posla na tržištu u odnosu na vaš ukupni posao koji radite koliko tog posla je na tržištu i je li se, da li se on može izrazit u postotcima i da li imate pojam o tome koliki je trošak Zrinjevca u odnosu spram radnika u odnosu na vas, vaš trošak?

STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. Društvo Parkovi i nasadi za održavanje zelenih površina grada Splita s tim da

jedan dio može raditi na tržištu, na tržištu, a mi ne možemo ići na tržište u Slavonski brod radit nešto, mi možemo radit na tržište tu od Trogira do Omiša, nešto, jer mi ne možemo ostavit grad, gradu. Sa djelatnicima koje mi imamo, mi imamo za 100, za 100 hektara zelenih površina, ovdje ste lijepo dobili koliko imamo čega, za 100 hektara zelenih površina imamo 180 djelatnika, u to spadaju i hladni pogon i svi. Po nekakvoj normi jedan hektar intenzivnog održavanja zelenih površina trebaju dva čovjeka, a onda vi izračunajte, plus drugi svi ovi prateći. Znači da mi i ovaj dio koji radimo u gradu Splitu premašujemo norme. Ovdje spomenuli ste da nam je plaća 62%, da su troškovi plaće 62%, je, jeste li možda pročitali ovdje da imamo najmanje plaće od svih trgovačkih društava u vlasništvu Grada, znači da se malo. Cijene sam rekao koje su dogovorene sa Gradom 1999. godine, a ovo je 2013., 14 godina samo u gorivo je koliko je otišlo, koliko je otišla voda, koliko je otišlo gnojivo, koliko je ostalo ............. sredstva, a kad Grad kaže mi hoćemo da nam se grad zeleni, da grad bude dobar, da grad bude čist šta mi tu možemo, mi moramo to napravit, mi moramo slušat. Znači da Grad nije dovoljno izdvajao za održavanje, nije na nama nego na Gradu, Grad je vlasnik zelenih površina i Grad je taj koji kaže izvolite ovo kosite dva puta, ovo kosite jedan put, ovo nemojte nijednom, a ne mi hoćemo da bude Poljička uredna, da bude ulaz u grad uredan, da bude sve, sve lijepo, ne možemo mi to mukte odradit. Čačić kad je dizao cijenu struje onda mu je bila, bila mu je izlika nije se cijena dizala ne znam koliko godina i digao je, a naša se cijena nije dizala 14 godina, gorivo je tada, evo kažem vam, prije 77, sad je 9,89, a vozni park je bio preko 20 godina star, mi smo morali ići u nabavu, u nabavu svih novih kamiona, novih

95

kosilica, novoga onoga, to sve nismo mogli kupiti iz svojih sredstava jer nismo imali, išli smo lizing koji isto opterećuje poslovanje.

PREDSJEDATELJ U redu, zahvaljujem. Šta je replika? Odnosno. GOJKO ČEPO Hvala. Ovaj, ja ću ponovit, a vi ako želite odgovorit, a ako ne želite nemojte, jer u

ovome što ste rekli ja nisam čuo odgovor na moja dva pitanja. Vi ste se uspoređivali sa Zrinjevcem.

STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Jesam. GOJKO ČEPO Pitao sam zbog čega u toj analizi niste rekli kolika je cijena koju Zrinjevac plaća

radnicima u odnosu na vas, da li je i to možda 37% ili ... STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) E to nema, to nema ................, veću plaću ............. GOJKO ČEPO I ja sam vas pitao, imaju sigurno veću i to je barem 37% ... STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Nisam, ali mogu vam isto donijeti za .............. GOJKO ČEPO I drugo pitanje moje je bilo jednostavno, kažem možete mi odgovorit, možete ne

odgovorit. Koliki dio posla je posao na tržište, jer ste se vi pohvalili da ste to povećali za 30%.

STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Ne, mi smo (-uključen-) Da smo 30% onaj dio šta smo

dosad radili znači povećali za 30%, nismo za 30% sve skupa, e. E sad ja to, to bi trebao isto iznijeti pa koliko to bude. Jer nemamo mi, kad vidite, pogledajte vi sada kakva je situacija i kriza i sve, tko uređiva, tko uređiva okućnice, rijetko tko, rijetko, gdje su dizalice danas u gradu da vidimo da netko nas angažira da uredba. I ovo šta se radilo okolo grada šta je investirao pa nas, pa nas nisu angažirali, pa onda.

PREDSJEDATELJ Dobro. Zahvaljujem. Dobro, replika ajde gospodine Gjurković. Izvolite. SRĐAN GJURKOVIĆ Samo kratko. Dakle neću ja odgovarat na usporedbe sa HEP-om Parkova i nasada

i to normalno uopće nije usporedivo, ne može se uspoređivat s drugim komunalnim tvrtkama ni s drugim komunalnim tvrtkama. Dakle vi ste u svom izlaganju sada rekli kako Grad odredio cijene, Grad traži da se sve održava, dao je Grad toliko i toliko hektara da se održava, znači sve je to Grad odredio. Moje jednostavno pitanje je, ako Grad odnosno gradonačelnik koji je nadležan za Parkove i nasade po novom zakonu a i Gradsko vijeće kažu da to treba bit

96

na pozitivnoj nuli, a s obzirom da ste ispoštivali ove sve druge uvjete koje je Grad ovaj tražio, jeste li vi u mogućnosti to držat na nuli?

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. ........... ali ako mi dovedemo to na nulu, onda neće Grad bit uredan. Čistoća radi

svoj dio posla, Parkovi rade svoj dio posla. Čistoća ima sasvim svoj posao drugi, mi imamo svoj posao. Evo i ovo primjera, primjera sada, i sada da prije traže Udruga za kulturu traži, traži Đardin, Đardin da bi nekakve performanse radili i tamo – amo, mi smo izračunali i dali smo službi, službi za, u odsjeku za održavanje koliko bi to došlo na nivou pojačalo održavanje. Znači i to će doći, a to nitko ne pita ............ Onda primjera radi zapadna obala, zapadnu obalu mi nemamo veze s tim, to je radio Konstruktor, radio je Tehno-beton, na kraju je došlo nama, a nitko nije predvidio sredstva za održavanje, nije to samo sa zapadnom obalom, nego sve nove površine koje su se radile tako su, tako su išle. Nama je to dolazilo a nikakva se sredstva nisu predvidjela da bi se trebalo to održavati. Grad je kroz npr. period od 2005. do 2010. godine značajna sredstva izdvajao, izdvajao za investicijsko održavanje, održavanje grada, znači izrada novih parkova i toga svega i to je nama u tom momentu prihod, prihod nam se povećava, ali dogodine smo mi imali troškove održavanja, a gdje nije predviđeno ovi, nije, nitko nije to planirao, a svi očekivaju da to Parkovi odrade i normalno jer je to javno gradsko zelenilo. Ne mogu ja, ako vi hoćete, vi sada i ja sada hoću, ako hoću kupit odijelo nekakvo ja smatram da je naše zelene površine da je to odijelo grada i sad ako ću ja kupit odijelo Armani ono košta, ali ako ću se pokrit sa Borac Travnik a onda ljudi moji to treba, vi ste tu pa kažite hoćemo li bit Borac Travnik ili ćemo bit Armani ili ćemo neku sredinu naći. E. A mislim evo. Je, e nisu to male, nisu to mala sredstva za izdvajanja, pa evo pogledajte sami, jer vi jednako kad zalijevate ovi jednaka litru vode potrošite danas, ali danas je litra vode skuplja, skuplja, koliko je ovo skuplja litra vode za, za 50%, e. Cijene goriva i zaštitnih sredstava su pet puta otišle gori, a mi moramo gnojivo davat, moramo oni zaštitu vršit, a da to ne radimo biljke bi se razboljele, išle bi kvragu, imali bi još više štete. Znači trebamo se dogovorit, sjest, evo ovo je ovo, ja sam samo dao primjer, uzeo sam Zrinjeva primjer, jer je Zrinjevac ......... tvrtka koja se bavi istim poslom kao i mi koja može ............, a plus toga Zrinjevac puno je lakše održavati zelene površine u kontinentu nego na mediteranu.

PREDSJEDATELJ Dobro, ja bi ostavio, nemojte se ljutit, ostavio bi Zrinjevac po strani. Evo gospodin

Ivan Banović. Izvolite. IVAN BANOVI Ć Evo ja stvarno ne bi ulazio u poslovanje, plaće Zrinjevac kao što je rekao, ovaj,

predsjednik Vijeća, međutim upozorio bi na nekoliko realnih problema koji se dešavaju sa Parkovima i nasadima, a vezani su uz teren odnosno rad koji se izvršava. Znači s obzirom da taj rad vide poprilično predsjednici gradskih kotareva i mjesnih odbora koji vode te stvari na terenu, odrađuju, možemo mi ovdje sjedit, međutim rijetko tko od nas baš zna određene stvari koje se rade ovaj po gradu, tako ovaj se ljudi žale na neke stvari koje se dešavaju, a to je da je cijena na neke projekte koji se rade većinom od Parkova i nasada dođe i po 100% veća nego od ostalih firmi za odrađivanje određenih poslova. Nadalje isto tako se ovaj stvari na koje ste koncesionari odnosno maloprije ste rekli na održavanje zelenih površina, konkretno imam primjere gdje se niti nakon godinu dana ne pošalje projekt kad se popriča sa Parkovima i nasadima o odrađivanju nekih poslova. Tako da molio bi i upozorio bi na to povećanje

97

efikasnosti rada tih službi koje rade u Parkovima i nasadima. Moram pohvalit npr. košnju trave, stvarno kose svaka čast, međutim ovaj znači ti projekti, projekti koji će vam sigurno donosit pare ne rade se, ne radi se ovaj na vrijeme i treba ih čekat, kažem, po i do godinu dana. Isto tako nedavno sam imao primjere koji su mi rekli ovaj predsjednici gradskih kotareva, sigurno njih tri-četiri predsjednika, da su im se poslovi koji su dogovoreni sa Parkovima i nasadima da im se uredno pošalju računi i očekuje se da se plati iako taj posao nije napravljen i čeka se isto tako po sedam-osam mjeseci dok se, ne znam, stave dvije klupe, dva koša, napravi neki zidić, znači pošalje im se račun a ne radi se posao. Znači ja ne znam u čemu je problem, u čemu zapinje, zar ne bi bilo normalno da se nešto napravi pa se onda pošalje račun, tako da stvarno bi upozorio na te neke stvari.

PREDSJEDATELJ Hvala. STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. .......... reći da to šta ste rekli mi račun poslat nekome da nismo nešto napravili pa

to je samo budalaština, budalaština od toga, to nema logike, to nema logike da pošaljemo račun nekome ako nešto nismo napravili, a mi sa kotarevima surađujemo, evo ima i ovdje predsjednika kotareva, kotareva koji su tu pa nek kažu.

PREDSJEDATELJ Samo čas, evo ja ću gospodine .........., morate pazit kako govorite, vijećnik ima

pravo i na netočnost, ali ima pravo pitati i ne možete upotrijebiti riječ budalaština, ja vam skrećem pozornost, molim vas ...

STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Dobro, ja se ispričavam. PREDSJEDATELJ ... nemojte više to napraviti. Da li primate Ivane ispriku. IVAN BANOVI Ć (-nije uključen mikrofon-) Ma O.K., u redu je sve, samo bi ja repliku ako mogu? PREDSJEDATELJ Može. IVAN BANOVI Ć Evo ja sam predsjednik Gradskog kotara Kman, s vama sam bio dogovorio jedan

posao pa godinu i pol dana iza toga nije ovaj mi pošalje, iako je vaša gospođa jedna koja radi kod vas došla, uredno, znači dogovorili smo, niti godinu i pol dana iza toga mi nije dostavila projekt što izradit. Druga stvar isto tako je došla na Kmanu, nedavno je bilo jedan posao koji smo trebali odradit s vama, ovaj, isto tako nije odrađen, poslan, poslan je račun kad sam ih ja pitao zašto bi trebao platit račun na nešto što nije odrađeno, pa su mi rekli pa to ćemo mi odradit kad mi budemo imali vremena, a sad vi platite. Konkretno znači od mene, ja vam sada govorim iz prve ruke.

STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Ako je to ja se ispričavam u njihovo ime, a ja prvi put

čujem za to. Evo, evo ja za to prvi čujem, ako je ja se ispričavam i garantiram da ćemo, da

98

ćemo odradit sigurno. Evo ja se ispričavam, mi jesmo u Kmanu, ja znam da smo u Kmanu imali, imali nekakvi, prije je bio nekakav Kman i Kocunar su skupa nešto radili, određivali za školu pa je imalo neki odrađeni pa nisu plaćeni, pa ovi jesu, nisu, nešto, pa je, nešto je bilo, ali sam, mislim da su, da su oni (-čuje se više glasova-) Svaka čast ako je tako ja se ispričavam u njihovo i u svoje ime i ovaj, i stvarno ću pogledat šta je s tim bilo.

PREDSJEDATELJ U redu, zahvaljujem. Jeste zadovoljni? Ima li još prijavljenih za diskusiju? Ako

nema (-nije uključen mikrofon-) zaključio bi raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasade“ d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – Tko je, tko je (-čuje se više glasova-) (-uključen mikrofon-) Dozvolite samo da

vam nešto kažem, dakle pojavila se je dilema među vijećnicima je li mi prihvaćamo na znanje ili na neznanje, ja sam, ja sam u ova dva dana sebi dao truda i iščitao sam ustavno sudsku praksu, pogledao sam dnevne redove ostalih gradskih vijeća, prema tome mi primamo, razmatramo i usvajamo izvještaj o poslovanju, izvještaj o poslovanju nisu financijska izvješća, mada sukus izvješća o poslovanju čine financijska izvješća, ali je tu još niz drugih elemenata uključivši zaštitu okoliša i kadrove i organizaciju i tehnologiju itd. Ono što morate znati, evo ja ću vam samo pročitati, 3. sjednica Vijeća Grada Pule donošenje zaključka o usvajanju izvještaja o poslovanju za 2012. godinu trgovačkih društava .......... i onda ih nabrajaju, Bizovac, Valpovo, Jastrebarski, Zagreb, e sad idemo dalje. Kome odgovara svako trgovačko društvo gdje je Grad vlasnik. Tko je član i osnivač Parkova i nasada, Vodovoda i kanalizacije, to nije gradonačelnik nego Grad Split, a gradonačelnik ili po njemu ovlaštena osoba je predstavnik. Između ostalog gospodin Radoš odgovara državi, Poreznoj upravi, odgovara u pogledu organizacionih i pravnih pitanja Trgovačkom sudu, Registarskom, ali i odgovara i mandataru. Prema tome, vlasniku, prema tome, e, sad morate ovdje znati, to je poseban pravni entitet, temeljem uplaćenih temeljnih uloga Grad Split dobiva poslovne udjele, a poslovni udjeli su skup prava i obveza. Onog trenutka kad mi usvojimo ili ne usvojimo izvještaj tada ta tvrtka i njen zakonski zastupnik odgovaraju i mandataru i tada mandatar može u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima poduzimati ove ili one mjere. Dakle mi donosimo zaključak koji usvajamo ovaj izvještaj ili ga ne usvajamo. Izvolite gospodine Marušić.

HRVOJE MARUŠIĆ Recite mi kako mi možemo izvješće ne usvojit koje je napisano zanatski, ono je

zanatski napisano dobro, mi se ne slažemo s brojevima, ali mi onda ovdje u biti nemamo o čemu glasovati, mi smo ga primili na znanje, je li tako. E, mi se ne slažemo s brojevima, točno, dakle sa minusom, ali izvješće je napravljeno u okviru zakona i kao takvoga ga prihvaćamo.

PREDSJEDATELJ (-nije uključen mikrofon-) .......... Vjeko Ivanišević pa će gospodin Šundov. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Ma ja na određeni način onaj ipak malo drugačije gledam sve ovo skupa. Grad

Split je postigao zavidan standard upravo ove usluge i bilo bi strašno kad bi počeli obarat razinu standarda uređenja zelenih površina. Ja sam čuo ovdje od nekih vijećnika da umjesto sezonskoga cvijeća možemo sve potravnit na neki način. Nije lako na mediteranu održat travu, tko je probao zna s čime se susreo. Prema tome radi se o jednome rudimentu, ako

99

hoćete, prošlosti iz 2012. godine i cijenama i tamo 1990. i koje ste rekli, devete, mislim da treba ući ozbiljno u problematiku sa premisom da se održi standard koji je Split dosegao, koji njemu znači na svim drugim područjima kao nešto posebno, jer kad razgovarate sa bilo kojim gostom grada Splita onda kaže ovo je zeleni grad, ovo je lijepi grad, ovo je uređeni grad, a ja bi volio da bude još ljepši.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite gospodine Šundov. JURE ŠUNDOV Evo gospodine predsjedavajući, gospođe i gospodo vijećnice i vijećnici ja slušam

ovaj ovo izlaganje direktora Parkova i nasada i znam u kakvim su problemima i ja i on su surađivali, ja sam tamo bio u ime gradonačelnika u ulozi predsjednika Skupštine, većina ovoga što je gospodin Radoš iznio stoji. Mi smo u proteklim godinama sve minuse koji su se stvarali u Parkovima i nasadima rješavali onako kao smo mogli, kako nam je situacija dopuštala, obično bi se ti minusi prenosili u naredno razdoblje i tražio način i modus kako to sve skupa sanirati. Grad Split je jedini vlasnik i osnivač Parkova i nasada, ima još nekoliko takvih firmi. Meni se čini danas nekako da je ova diskusija otišla u jednom krivom smjeru. Izvješće koje je Stipe Radoš danas ovdje prezentirao i kojeg će prezentirati i drugi direktori komunalnih poduzeća prošlo je reviziju, prošlo je sve ono što zakonodavac predviđa da bi se napravilo uopće jedno izvješće. Mi praktično danas imamo ispred sebe na našem stolu fakte, a ti fakti su formalno pravno ispravni. Ne može nitko donijet vijećnicima i gradonačelniku na ovaj stol nešto što bi bilo formalno pravno netočno ili frizirano ili neistinito. Dakle mi možemo mislit o Parkovima i nasadima ili o bilo kojem poduzeću gradskome ovo ili ono, ali mi danas praktično primamo na znanje brojke, primamo na znanje stanje, a nama je to te informacije ako želimo su jedan input kad budemo razgovarali o proračunu, a to je krajem 2013. godine da vidimo na koji način i kako razdijeliti sredstva koja se očekuju u prihodu Grada Splita a da bi naravno izbjegli u narednom vremenskom periodu 2014., '15. i dalje sličnu situaciju u Parkovima i nasadima. I naravno potpuno se slažem sa Vjekoslavom Ivaniševićem i ovim što je on govorio o dostignutom standardu i ja mogu reći ono što sam govorio cijelo vrijeme kad bi se sastajali, a Stipe će to posvjedočiti, uvijek je on postavio pitanje je li vi želite zeleni Split ili žuti Split, uvenuli Split, ja sam uvijek govorio naravno da mi želimo zeleni Split. Zeleni Split zahtijeva svake godine više novaca u Pakovima i nasadima nego što ih ima sad. Stipe možda nije spominjao i neke druge stvari, on ima ljude koji imaju svake godine više godina, njihove mogućnosti su manje itd., tehnika je svake godine starija, on je to i napomenuo i sve ove stvari koje su objektivne. Dakle ja mislim da bi mi trebali izvješće kao izvješće prihvatit, a kad budemo razgovarali o proračunu ili eventualno ako će gradonačelnik organizirati, a vjerojatno hoće, jer ja se sjećam i njegovih rasprava iz proteklog mandata vezano za tvrtke Promet i Parkove i nasade možda trebamo napravit posebne sjednice ili napravit jednu pa je podijelit po pola pa vidjeti na koji način naći shemu a da Parkovi i nasadi mogu funkcionirati a da nam grad ne bude žut odnosno da on bude, da on bude zelen i da na kraju kad se napravi bilanca, izvješće da ona ne bude u minusu nego ovo kako ste vi gospodine Gjurković govorili da to bude pozitivna nula. Za mene je nula ništa, pozitivno je kad ima jedan, a minus je kad ima nešto, neka bude nula, ne mora ona bit pozitivna ili neka bude plus jedan. Komunalna poduzeća nisu zamišljena da bi zarađivala novac, nego da bi odradila upravo ono zbog čega su osnovana, a to je konkretno kad Čistoća čisti da bude čisto, a da kad Parkovi rade da grad bude zelen, to im je smisao. I mislim da je ova rasprava o Parkovima i nasadima u buduće potrebama, ali na jedan možda malo drukčiji način, ali ne danas, danas mi praktično prihvaćamo brojke, imamo izvješće, ponijet ćemo ga kući i čuvat ćemo ga i vidjet ćemo po kojim osnovama i kakve su brojke.

100

Zato sam se i javio za raspravu da naprosto se ne iscrpljujemo dalje, ispred nas je tu još 5-6 trgovačkih društava i uglavnom će to bit danas to, mi nismo danas tu da bi raspravljali o uzrocima, posljedicama itd., nego da bi primili brojke, a bit će druge situacije kad ćemo moći razgovarat, sugerirat, davat ideje, rješenja itd. Evo ako sam pomogao iti malo.

PREDSJEDATELJ Jeste itekako. Evo izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Šundov je zaista pomogao i razjasnio neke stvari svima nama skupa, o

tome smo već prije govorili, ali ja bi sad ako mogu, ako vijećnici dozvole napravio ovako, mislim mi, koliko sam ja razumio predsjednika, formalno, u formalno pravnom smislu moramo glasat za ili protiv izvješća, dakle postoji teoretska mogućnost da je izvješće napisano na nekorektni, pravno neutemeljeni ili činjenično neutemeljeni način i zbog čega ga vijećnici mogu kao takvoga odbacit glasanjem protiv, to je suština šta je predsjednik htio reći. Dakle u formalno pravnom smislu ovaj izvještaj je napisan točno, činjenično točno i pravno faktički točno i zato ga mi moramo prihvatit, nema razloga da ga odbijemo, razumijete, zato što on nije napisao tamo, ne znam, mi se bavimo proizvodnjom aviona, karikiram ali shvatili ste šta hoću reći. Dakle u pravno formalnom smislu molim vas da za sva ova izvješća koja slijede, svi ste ih pročitali, sva su pravno, formalno pravno su ispravno napisana i mi bi ih trebali prihvatit kao takva bez obzira šta su brojke o njima ovakve ili onakve, to je druga priča. Dakle to je jedna stvar, a druga stvar, ja vam predlažem pošto je već 4 sata, imamo još nekoliko točaka dnevnoga reda i ove stvari bi trebale ići na tematsku sjednicu, ali ne pojedinačno, dakle ne tematska sjednica Parkovi i nasadi i Lovrinac, Stanouprava itd., nego tematska sjednica šta da mi radimo sa komunalnim poduzećima i tu se slažem sa kolegama koji su raspravljali i sa kolegom Šundovom osobito, dakle komunalna poduzeća su predviđena kao servis grada i servis građana, nisu predviđena da zarađuju novac, mogu u jednom dijelu bit na tržištu, mogu u jednom dijelu zarađivat novac, ali nema šanse da ona na neki način ostvaruju prihode izvan svoga mandatara, a to je Grad Split. Mi možemo ovo šta je gospodin Radoš rekao njima povećat cijenu za 7 puta, oni će bit profitabilni, možemo im smanjit cijenu bit će u sadašnjem minusu, dakle to je sve, sve je do vlasnika, mi smo vlasnici, prema tome se prema svojoj imovini se odnosimo na takav način, možemo ih upropastit, možemo ih dignuti, možemo radit ovo šta radimo sada. Trpimo neke određene posljedice i plaćamo im plaće, ali to je tako, oni su komunalno javno poduzeće servis, dakle jednostavno činjenični servis, nemamo sreću da su sva poduzeća tipa Čistoće i imaju pravo naplate na jedan drukčiji način ili Vodovod gdje se jasno mjerljiva jedinica je mjerljiva pa je to jednostavnije. Prema tome ja predlažem da onda mi napravimo tematsku sjednicu na temu komunalna poduzeća, da stavimo sva poduzeća na neki način pod isti upitnik, ona koja su negativna da se pitamo, sami da se zapitamo za razmišljanje, nemojte mislit da predlažem, da li ćemo ih privatizirat ili nećemo, to je ključno pitanje. Da li možemo ovako izdržat ili ćemo ih privatizirat. Ona koja jasno i definitivno one mjerljive jedinice tipa Čistoća, Vodovod i kanalizacija mislim da to nema potrebe ili Stanouprava, ona radi na jedan drukčiji način, ali ova nekoliko ovih poduzeća od kojih su Parkovi i nasadi tu sigurno među prvima njih moramo drukčije tretirat. Uz napomenu šta direktor nije rekao, Parkovi i nasadi su tvrtka u vlasništvu Grada koja je u zadnjih tri-četiri godine doživjela najveću transformaciju, izuzeta su Kupališta i izu............. je Park šuma Marjan, dakle velika transformacija za jedno relativno malo poduzeće u nekakvim razmjerima i to isto moramo držat na pameti da je to velika transformacija jednog poduzeća i da tu trebamo imat to u obzir. Ne branim nikoga, da ne bi tko razumio da sad ja ovo-ono, evo ovo moj prijedlog je dakle da pristupimo glasanju, a

101

nakon toga da i tu organiziramo posebnu sjednicu, to će bit tek u 10. mjesec, nećemo prije stići. Hvala.

PREDSJEDATELJ Nismo glasovali, jer smo bili neujednačeni. Dakle mene interesira, ja sam htio

naglasiti samo formalno pravni aspekt, ponavljam da je u zadnja tri saziva Gradsko vijeće prethodno je svaki put usvajalo svake godine ovakva izvješća. I da završim, Grad Split kao osnivač i jedini član Parkova i nasada ne odgovara za obveze Parkova i nasada, odgovara Uprava društva. Mi trpimo posljedice, ali ne odgovaramo, a jedini formalno pravni ispravni put jeste da razmotrimo ovo i da usvojimo s tim ako se pruža neku mogućnost da se usvaja onda mu se pruža i mogućnost da bude suzdržan, za ili protiv, ali u biti ništa neće promijenit, jer je izvještaj onakav kakav je i ide se svojim putem dalje. Hvala.

SRĐAN GJURKOVIĆ Dakle ovdje se ne radi o računovodstvenom izvješću koje je predano na FINA-u i

revizorskom, nego se ovdje radi o izvješću o poslovanju, izvješće o radu i uprave i cijele tvrtke, dakle ovdje se radi o malo širem kontekstu izvješća, ovdje se ne radi o činjenicama po kojima je to tako i to svi prihvaćamo da je tako, no kako će bit drukčije, jer su to službeni dokumenti i revidirani itd. Mi ovdje imamo naravno ovaj određenu raspravu po pitanju da li smo mi zadovolji da li je to odrađeno kao posao koji ima djelatnost Parkovi i nasadi na adekvatan način s obzirom na krajnji rezultat, je li, to je to minus-plus itd., dakle o tome se u biti ovdje radi i O.K. ja se slažem da treba radit tematske sjednice, samo ovo je službena odluka o da li mi prihvaćamo ovakav način poslovanja ili prihvaćamo samo izvješće kao činjenice, o tome se radi.

PREDSJEDATELJ Evo gospođa Vrdoljak. LJUBICA VRDOLJAK Evo ja sam dugogodišnji komunalac pa da spustimo to. Ovo jeste godišnje

izvješće i financijsko i operativno i svako drugo, prema tome ovo jest kompletno financijsko izvješće, ono što za vijećnike treba bit bitno to je kakvi su bili planovi za prošlu godinu 2012. i šta je od toga ostvareno. Ako je netko planirao gubitak onda je normalno da gubitak ostvari, a to je osnivač prihvatio, ako nije planirao gubitak onda se svi mi vijećnici trebamo pitat kako to da je ostvaren gubitak, znači da se negdje pogriješilo i tu je sva filozofija. Međutim ovo je sada pošto se radi o novoj vlasti orijentir novoj vlasti kako će se ponašati i ima li bolja rješenja i ako ih ima onda je normalno da ih nova vlast provodi. Prema tome po meni ovo ni nije tako rasprava za Gradsko vijeće nego za aktualnu vlast kao predstavnika osnivača ovaj tih komunalnih društava. I to je po meni vrlo jednostavno, ja se iskreno nisam mislila uključivat u raspravu o komunalnim društvima, jer sam ja dugogodišnji komunalac i neke stvari znam, osim toga ovdje ovaj izvještaj je prihvatila Skupština društva, znači ona su već usvojena, oni su prošli svu zakonsku proceduru i dolaze na Gradsko vijeće jednostavno kao izvješća da ih Gradsko vijeće primi na znanje. Prema tome svu ovu zakonsku proceduru su oni prošli i da ne budu izglasani ovaj ništa se bitno ne događa ni na Upravu društva ali ni za Grad Split, ali ja smatram pošto je Skupština potvrdila, Nadzorni odbor potvrdio itd. onda je najnormalnije i da na Gradskom vijeću to prolazi normalno uz svakako ovaj mogućnost svakog od vijećnika da postavi određena pitanja i da dobije odgovore na ta pitanja. Evo samo toliko.

102

PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem gospođi Ljubici upravo kao dugogodišnjem komunalcu. Hvala.

Ja bi sad stavio na glasovanje ovu točku dnevnog reda u skladu sa predviđenom procedurom. Tko je za to da se, samo časkom, prihvati godišnje izvješće o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini?

Tko je za? – Tko je protiv? – Tko je suzdržan? – Koliko mi ih treba? 23, je, usvojeno je, usvojeno. Dakle konstatiram da je godišnje

izvješće o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. u 2012. godini usvojeno sa 18 glasova za, 16 za i 7 uzdržanih ili suzdržanih, jel'te. Zahvaljujem gospodine Stipe Radoš. Doviđenja.

STIPE RADOŠ KNJEŽEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Parkovi i nasadi“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Doviđenja. PREDSJEDATELJ Ako se vi slažete ja bi predložio svim sada ovim izvjestiteljima da oni ne daju

uvodna izlaganja nego da odmah otvorimo raspravu. Jeste li za to? (-čuje se više glasova-) Je, zahvaljujem. E sad nam dolazi 21./2. Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini.

Ad 21./2. Trgovačko društvo „Lovrinac“ d.o.o. Ovo sam odmah zamuca kad je Lovrinac u pitanju. I želim vam šta manje plana.

Izvjestitelj je gospodin Petar Bilobrk. Gospodine Petre mi smo se s obzirom da smo dobili, molim vas tiše, tiše, molim vas, obzirom da smo dobili vaše iscrpno izvješće dogovorili smo se da ćemo otvoriti odmah raspravu i da će vijećnici vama izravno postavljati pitanja, a vi ćete odmah na njih odgovarati. Pa evo otvaram raspravu. Gospodin Tonći Blažević izvolite.

TONĆI BLAŽEVIĆ Hvala predsjedniče. A vidim ja da smo se mi malo uspavali, ma moram pročita

jedan, jednu rečenicu iz ove, iz ovoga izvješća, kaže najvažniji pokazatelj obujma ostvarenih usluga je broj pogreba, ekshumacija koji je u 2012. godini iznosio toliko i toliko što predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na prošlu poslovnu godinu i smanjenje od 5% u odnosu na planirano. Manje planirajte, manje planirajte i drago nam je šta je smanjen obujam. Samo sam to htio komentirat.

PREDSJEDATELJ Idemo dalje. Ima li još diskutanata? Nema. Zaključujem raspravu, oprostite. Imate

li vi nešto samo dodati ukratko gospodine Bilobrk? PETAR BILOBRK – direktor Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. Prije svega sve vas skupa pozdravljam, vas kao predsjednika Vijeća, sve gradske

vijećnike, pročelnike službi, medije, evo ja bi se ukratko i predstavio, budući da sam prvi put pred novim sazivom Gradskog vijeća ja sam Petar Bilobrk, direktor „Lovrinca“, već se ...... punih sedam godina. Uspješno sve godine vodim ovu tvrtku, nadam se da će tako biti i u buduće ukoliko ostanem na ovom mjestu i ja samo mogu potvrdit da ću raditi korektno svoj dio posla. Hvala lijepa.

103

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na

glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – ... ( - kraj 1. kazete A strane - ) ... društva Lovrinac d.o.o. u 2012. godini sa 26

glasova za i 1 suzdržanim. Gospodine Bilobrk zahvaljujem. PETAR BILOBRK – direktor Trgovačkog društva „Lovrinac“ d.o.o. Hvala i vama. PREDSJEDATELJ Prelazimo na točku dnevnog reda 21./3. to je Prijedlog zaključka o usvajanju

godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini.

Ad 21./3. Trgovačko društvo „Stanouprava“ d.o.o. Izvjestitelj je trebao biti gospodin Željko Dadić, međutim on se razbolio, završio je

i u bolnicu, na injekcije, želimo mu brz oporavak, a njega zamjenjuje gospođa ... KITANA ŽIŽI Ć – voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Kitana Žitić, voditelj Financijsko-računovodstvenog

sektora, moram (-uključen-) Kitana Žižić, ja sam voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Stanouprave i odgovarat ću na vaša pitanja, shvatila sam da ne moram pričati.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i izvolite postavljati

pitanja ukoliko smatrate da je to potrebno. Ima li prijavljenih? Nema. Zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – Ima li tko protiv? – Suzdržan? – Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo godišnje izvješće o poslovanju

komunalnog Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. u 2012. godini sa 26 glasova za i 3 suzdržana. Zahvaljujem.

KITANA ŽIŽI Ć – voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. Željela bih pozdravit vijećnike .... PREDSJEDATELJ Dapače. KITANA ŽIŽI Ć – voditelj Financijsko-računovodstvenog sektora Trgovačkog društva „Stanouprava“ d.o.o. ... puno sam čekala pa samo da pozdravim. PREDSJEDATELJ Ja se ispričavam, na žalost takva je procedura. Prelazimo na točku 21./4. dnevnog

reda to je Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog

104

Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o., to nema, je li tako, to ćemo, a ima, a ovo je Split obala, a ha, skužajte, jeste.

Ad 21./4. Trgovačko društvo „Splitska kupališta“ d.o.o. Izvjestitelj je gospođa Željana Klein, direktorica komunalnog Trgovačkog društva

„Splitska kupališta“ d.o.o. Čuli ste već, izvolite, predstavite se. ŽELJANA KLEIN - direktorica komunalnog Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. Evo dobar dan svima. Cijenjeni vijećnici ja sam, za one koji me ne znaju, Željana

Klein, direktorica Splitskih kupališta gradske tvrtke u 100%-tnom vlasništvu Grada. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Obzirom da smo dobili izvještaj o poslovanju otvaram raspravu po

istom. Ima li prijavljenih? Gradonačelnik ima za potrebu se obratiti Gradskom vijeću. Izvolite gospodine gradonačelniče.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Pa više kao vijećnik bivši moram reći da je ovo prvi put da je gospođa Klein došla

ovdje i da prvi put da, ne, izvještaj smo dobivali, ali prvi put da vidim ovaj predstavnika Splitskih kupališta, međutim tu ne bi ih stavljao u istu kategoriju kao ostala poduzeća, ostala komunalna poduzeća imaju jedan drukčiji rang, jedan drukčiji način poslovanja. Splitska kupališta ima cijeli niz nedoumica što se mene tiče i da sad ne bi zamarao vas svih skupa ovdje, obzirom da se radi o ozbiljnoj stvari, izvještaj je izvještaj kao što smo i prije rekli, međutim ja ću tražit poseban izvještaj i posebni odnos odnosno posebni razgovor s direktoricom zbog toga što tu zaista kod mene postoji cijeli niz nedoumica, jedna od njih je zbog čega oni imaju vanjski servis, zbog čega naručuju sve iz vani, zbog čega se ne koriste institutom odnosno gradskim službama, recimo za javnu nabavu preko Grada nego sami to rade itd., itd., ali, kažem, a ovo je pitanje koje ne bi zamarao ovo Gradsko vijeće, ako već od vijećnika nitko ga nije htio postavit to će bit posebna tema i posebni razgovor nakon čega ću ja ovom Vijeću dati izvještaj o mome mišljenju.

ŽELJANA KLEIN - direktorica komunalnog Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. Evo ja bi ako mogu samo odgovorila, vanjski knjigovodstveni servis imamo da

nam vodi račune, šta se tiče javne nabave, javna nabava je do lani išla preko Grada, ove godine sam ja položila tečaj i tako da mogu bit predstavnik naručitelj za javnu nabavu pa smo to odradili sami, ali nema nikakvih nedoumica u našim javnim nabavama.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ne bi dalje nastavio, ja sam rekao šta predviđam i šta ću vas zamolit da mi

napravite pa ćemo vidjeti. PREDSJEDATELJ Gospodin Vjeko Ivanišević. Izvolite. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Vrlo važna tema, spomenuli ste tematsku raspravu, to će bit otvorena tematska

rasprava, moći će nazočit vijećnici i sredstva informiranja. (-čuje se više glasova-) Baš Gradskog vijeća samo sa ...., ja sam mislio o onim sastancima koje sam pretpostavljao popodne kad se pozovu vijećnici pa tko je zainteresiran.

105

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ne, ne, tematska je jedna od predviđenih tematskih sjednica bi trebala bit tematska

sjednica, već sam vam rekao predviđam tematsku sjednicu za Hajduk, tematsku sjednicu šta su kolegice predložile, a ovo će isto bit mislim da se radi o izuzetno važnoj temi, to nam je ustvari operativni, operativni vrh Grada su komunalna poduzeća i ostala poduzeća u suvlasništvu ili vlasništvu Grada Splita. Zato će bit tematska sjednica za Gradsko vijeće s tim da bi onda dovoljno vremena imali da o svakom pojedinom poduzeću raspravljamo, razgovaramo na malo detaljniji način, a ne ovo danas, danas je jedna od točaka dnevnoga reda forme radi, ovo je procesna forma vam je ovo danas. Eto, hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li prijavljenih za raspravu? Nema. Zaključujem raspravu i

stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Splitska kupališta d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – One su se, e podijelile su se njih dvije pa gledaju. Dobro, sad ćemo. Tko je protiv? – Tko je suzdržan? – 7. Je li tako? A koliko je za? E sad ne znam je li vama lakše da jedna bude sa jedne strane, a

druga s druge pa se podijelite po pola, što je gospodin Gojo? Dakle konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo godišnje izvješće o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Splitska kupališta d.o.o. u 2012. godini sa 21 glasom za i 7 suzdržanih. Hvala.

Idemo na točku 21./5. Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini.

Ad 21./5. Trgovačko društvo „Čistoća“ d.o.o. Izvjestitelj je gospodin Stjepan Ivčević, direktor komunalnog društva „Čistoća“

d.o.o. Gospođa Željana zahvaljujem. Evo hoćete se samo predstaviti, obzirom da je ovo novi saziv Gradskog vijeća.

STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. Ja sam Stjepan Ivčević, direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o., kao što je,

kao što i sami znate znači osnovni osnivač s temeljnim kapitalom društva sa 96,5% je Grad Split, prema tome imamo skupštinu, nadzorni odbor i upravu društva tj. direktora, a ja sam taj koji je odgovoran vama ovdje.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Da li ima

prijavljenih? Gospodin Srđan Gjurković. Izvolite. SRĐAN GJURKOVIĆ Ovo će bit vrlo kratko. Dakle kod svih izvješća generalno uvijek vidim malo igre

uprave sa brojkama i statistikama, šta sam htio reći. Dakle kaže da je 62% ukupnih rashoda društva nominalno iznose 43 milijuna kuna itd., za 1% su manje od prošlogodišnjih, znači za 1% su manji troškovi osoblja nego prošlogodišnji. I sad po logici stvari mislimo da su manji, a u biti realno su negdje 2% veći nego 2011., šta vidimo na slijedećoj strani. Tako da bi ja čisto tehnički zamolio da se ne igramo sa brojkama i statistikama, jer na određen način onda prvocira, reklo bi se, zdravu pamet, je li, pa onda vijećnici mogu to shvatit kao pokušaj da se

106

provuče nešto šta je uopće nepotrebno, jer recimo po pitanju Čistoće mislim da nema nekog spora da se usvoji izvješće, da je čisto itd. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Evo izvolite, jedna replika gospođa Ljubice Vrdoljak. LJUBICA VRDOLJAK Ovako, ovaj, ova izvješća koja mi imamo na stolu nisu radila komunalna društva

nego stručne službe Grada i ja bi zaista bila ovaj zadovoljna da izvješće Čistoće, ali tako, isto tako i svih drugih komunalnih društava dođe ovdje onako kako ga poduzeće odnosno uprava društva pripremi. Znači takvo kakvo je. Ovo su podaci koji su izvučeni iz izvješća komunalnih društava i ovaj Čistoća radi na jedan drugačiji način, ima drugačiji pristup izradi svih izvješća, i periodičnih i godišnjih itd., ali možda i da Grad ovdje razmisli da imamo u sva komunalna društva da imaju na isti način vođenje ovaj izvješća i tada bi se moglo jasno komparirat rad komunalnih društava, ovako se uvijek uzimaju u komunali ona, oni segmenti koji odgovaraju određenom komunalcu ili ne odgovaraju, ali kad je špranca jasna onda je to potpuno jasno. Ovaj, meni je žao da danas nisam ja donijela to izvješće koje radi Čistoća odnosno direktor, ovaj, onda bi vidjeli kako izgleda jedno pravo evropsko izvješće.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Ljubici Vrdoljak. Izvolite. STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. Ja bih samo nadodao ovdje da to izvješće o godišnjem poslovanju defakto

sadržavaju jednu knjigu od stotinjak, 120 stranica u kojima je sve od operativnog do financijskog dijela sa svim pokazateljima efikasnosti poslovanja sadržano, međutim to je prikazano na jedan recimo Stipin moj šou način tj. belitristički način, da vi imate prikaze i sa Volterovim poslovicama i prikaze sa krugovima koji sačinjavaju da se vidi ovaj udio o kojem govori gospodin Gjurković, a to je udio koliko su troškovi osoblja, da se vidi udio koliko ima pelena u fazi recimo onog kruga veličine smeća na odlagalištu, da se vidi tih 19 jedinica lokalne samouprave koji odbacuju otpad na odlagalištu otpada gdje u ovom izvješću nema niti trena o tome. Jer pazite, od ukupno 106 tisuća tona otpada u prošloj godini od toga 53% se samo odnosi na grad Split, a ostalo predstavlja 19 jedinica lokalne samouprave od Makarske, pa dolje Brela, Tučepa, Podgore, Omiša, Šestanovca do svih ovih ostalih, ali ja vam sad počinjem priču od izvješću. Ja ću vam samo reći par rečenica, možda mi neće kasnije bit vremena ni dozvolit za to. Novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom postavlja neke druge uvjete i on obvezuje prije svega jedinice lokalne samouprave na neki drugi način tretiranja obavljanja ovih djelatnosti, to više nisu komunalne djelatnosti, to su javne usluge prikupljanja mješovitog komunalnog otpada, znači javne usluge prikupljanja bio razgradivog otpada. To je jedan od velikih, velikih promjena koje se dešavaju na tome. Budućnost trgovačkog društva Čistoće sa njezinih 277 zaposlenih danas, vi ih imate u materijalima 280, znači budućnost ovisi prije svega o sanaciji odlagališta Karepovac i izgradnji centra za gospodarenje otpadom, a primjena Zakon o održivom gospodarenju otpadom prije svega zavisi o načinu, načinu one prve faze obnašanja a to je prva faza i jest prikupljanje što manje količine smeća, a to može se jedino odvojenim prikupljanjem otpada na licu mjesta, ali to su druge priče i tu najviše će sudjelovat jedinice lokalne samouprave koje moraju odraditi veliki dio sa svojim trgovačkim društvom ili ako se odluči na drugi način, a to postoji mogućnost i koncesija po zakonu. Puno sam priča.

107

PREDSJEDATELJ Niste. Zahvaljujem. Gospodin Sučić. DR.SC. GORAN SUČIĆ Htio sam pitati ako imate pokazatelje ili da nam pojasnite, ako imate, cijenu

koštanja vaših usluga po........ u nekoliko gradova glavnih u Hrvatskoj, da imamo jednostavno komparaciju Splita sa drugim gradovima.

STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. Komparacije ovdje nema, ali te komparacije su učinjene, defakto Čistoća ima

jednu od najjeftinijih cijena koju ja kažem u Republici Hrvatskoj, drugim riječima ja ću vam samo na jednom plastičnom primjeru objasnit, da ne filozofiram, nauke i matematike, litre, koliko je ovoga, koliko je onoga itd. Za prosječni stan od 60 otprilike kvadrata, za prosječnu četveročlanu obitelj ili za prosječnih 90 litara smeća koliko se odbaci znači kroz mjesec dana ta naplata je 33 kune. U Gradu Zagrebu to je trostruko skuplje, u Rijeci dvostruko i u Zadru dva i pol puta skuplje. Ponovit ću, 60 kvadrata otprilike prosječni stan, ali kvadrati više nisu obveze, jer oni su zabranjeni spominjati, jer mi od 1. 01. 2010. imamo novu jedinicu mjere koja govori o količini otpada a to je litra, znači za 90 litara smeća koje otprilike odgovara četveročlanoj obitelji otprilike stanu od 60 kvadrata to iznosi 33 kune, 32,5 kune.

DR.SC. GORAN SUČIĆ Nije ................ nego samo vjerovati kad nemate pokazatelje, je li tako? STJEPAN IVČEVIĆ – direktor Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. Obećavam pokazatelje u slijedećem izvješću. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ako nema evo ja bih iskoristio priliku pa

samo rekao slijedeće. Za razliku recimo od bilance, od računa gubitaka i dobiti koji su točno propisani kako moraju izgledati plan poslovanja ima osnovne obrise i konture i on je različit od poduzeća do poduzeća. I gospođa Ljubica je u pravu, dakle ovdje je stručna služba Mile Marušića izvukla sukus i to u vrijeme kad se nije znalo da ćemo mi ovo razbiti na pod točke dnevnoga reda. Međutim evo uz privolu i razumijevanje gradonačelnika mi ćemo zaista imati jednu tematsku sjednicu Gradskoga vijeća i zaista ćemo moći napraviti jedan bitan iskorak u usuglašavanju onih bitnih komponenti koje jedan budući izvještaj o poslovanju svakog našeg trgovačkog društva treba imati. Onda će oni biti mjerljivi i usporedivi, a ako želimo možemo ići i dalje pa se komparirati, ne znam, sa nama sličnim gradovima. Zahvaljujem. Zatvaram odnosno zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – Ima li tko protiv? – Suzdržan? – 1. Znači za je 25, suzdržan 1. Konstatiram da je Gradsko vijeće sa 25 glasova za i 1

suzdržanim usvojilo Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Čistoća“ d.o.o. u 2012. godini. Zahvaljujemo gospodinu Stjepanu Ivčeviću i pozdravljamo ga. Živili.

Idemo na točku dnevnog reda 21./6. Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini

108

Ad 21./6. Trgovačko društvo „Promet“ d.o.o. Izvjestitelj je gospodin Držislav Brčić, direktor komunalnog Trgovačkog poduzeća

d.o.o. LEONARD DRUŽIJANIĆ – član Uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Prometa“ d.o.o. Dobar dan, ispričavam se, ja nisam, ja sam Družijanić. PREDSJEDATELJ A niste vi, e oprostite. Ajte molim vas predstavite se, ja se ispričavam, išao sam po

inerciji što nije baš uvijek ni dobro ni pametno. Hvala. LEONARD DRUŽIJANIĆ – član Uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Hvala vama. Dakle želim se predstaviti, ja sam Leo Družijanić, član Uprave

Prometa zadužen za komercijalu i financije. Pozdravljam poštovani Gradsko vijeće, gospodina gradonačelnika i gospodina predsjedavajućeg. Sa mnom u društvu je i moj kolega gospodin Marin Milišić, inače inženjer koji je zadužen za tehnička pitanja u samome društvu Promet. Kao što ste vidjeli iz priloženih podataka tvrtka Promet u 2012. godini koja je sigurno predstavljala najtežu od njenog postanka nije uspjela pokriti svojim prihodima rashode, ostvarila je dakle gubitak od 5 i pol milijuna kuna. Tvrtka Promet je u 2012., a pogotovo i u prvom polugodištu 2013. osigurala, ostvarila jedan, jedan kontinuitet u povećanju svojih prihoda, međutim ovaj suočena sa užasnom visinom cijene dizel goriva koji je pretvorio rashode u jednu našu noćnu moru, dakle doveli smo se sa 2009. na, sa 27 milijuna kuna rashoda za potrošeno gorivo, doveli smo se na 45 što je jednostavno bilo nemoguće prevladati unatoč boljoj organizaciji, unatoč kvalitetnijem pristupu poslu, unatoč tome da smo ostvarili 99% ostvarenih polazaka, dakle 450 tisuća ostvarenih polazaka imamo na svih 73 linije, ali jednostavno, kažem, to su takvi rashodi i također bilo je u poslovnim prihodima je došlo do smanjenja kao redovnih tako i kapitalnih subvencija odnosno dotacija tako da je taj rezultat je jednostavno bio objektivan i maksimum što se moglo postići u tom poslovnom okruženju.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Leu Družijaniću. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog

reda. Javio se za diskusiju prvi gospodin Blažević, skužajte, pa gospodin Ćosić. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče zahvaljujem, duga je sjednica pa ću vrlo kratko, iako bi se o ovome

dalo dugo pričat. Kratko i jasno pitanje direktore, 40 do 50 ljudi ste zaposlili prošle godine, usuli 2 i pol milijuna kuna direktno u gubitak, ovi, in jedna cijena benzine to ne može opravdat. Želim odgovor po tom pitanju. Želim sad kazat da podržavam ovu ideju gradonačelnika o zajedničkoj raspravi koju ćemo nazvati raspodjela komunalnog kolača, tako mi to zovemo, tako sam ja to zvao godinama što se tiče komunalnih poduzeća, jer uz ovo što sam sad kazao, direktoru s druge strane nevjerojatno da ipak u 20 godina uvijek dvije-tri iste firme imaju minus a druge su u plusu i s velikim razlikama u plaćama. Moramo nešto razmislit o onoj podjeli koju smo napravili '90.-tih. I samo još jedan prijedlog vama predsjedniče Gradskog vijeća da prenesete gradonačelniku, jer ga nema, ja danas stalno govorim o nekim snižavanjima, suženjima, a sad bi jedno proširenje predložio, znam da nije tema, recite gradonačelniku da nabaci još jednu klimu gori, jer ovdje je neizdrživo.

109

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Ćosić izvolite. DAMIR ĆOSIĆ Poštovani predsjedniče, poštovani predsjedniče Gradskog vijeća ja vjerujem da ste

malo, vjerujem da ste malo umorni, svi skupa smo umorni, dakle nakon šta je gospodin Stipe Knježević direktor Parkova dao svoje izvješće nakon toga je bio izrešetan s lijeve strane, oduzete mu je cijela lijeva strana od rešetanja, vi ste ovaj donijeli odluku skupa s gradonačelnikom da više predsjednici trgovačkih društava odnosno direktori ne daju izvješće, nego da ćemo odmah krenuti sa pitanjima prema njima. Dakle vi nekome dozvoljavate da ponovo da izvješća, a nekome sprječavate, dakle smatram da je nemate ujednačene kriterije. Ispričavam se, mislim da sam u pravu.

PREDSJEDATELJ U pravu ste, ovo se desilo evo u predstavljanju i onda mi je bilo neugodno

prekinuti čovjeka, moja greška, a vi ste u pravu. Da li ima još prijavljenih? Gospodin Čepo, pa će onda gospodin Družijanić odgovorit na, na pitanja.

GOJKO ČEPO Ja imam samo jedno pitanje, ako možete iznijeti točan podatak, dakle koliki su

mjesečni rashodi za bruto plaće samo za tri direktora Prometa odnosno za vašu upravu? PREDSJEDATELJ Ima li još prijavljenih? Gospodin Stanko Čudina, izvolite. STANKO ČUDINA Pridružujem se u potpunosti gospodinu Blaževiću s obzirom da mi je Promet jako

dobro poznat, u njemu sam proveo skoro pa cijeli život, ali mi nije jasno od jedanput da su uskrsla tri direktora i nije mi jasno da se povećao broj osoblja negdje više od 300 do 400 nego što je to bilo u ono vrijeme kada sam ja obavljao poslove u Prometa. I pridružujem se u istom gospodinu Blaževiću da ovo treba staviti stvarno.

PREDSJEDATELJ Gospodin Sučić. DR.SC. GORAN SUČIĆ Moje je pitanje jednostavno pa će bit jednostavan i odgovor, pretpostavljam, je li.

Zadatak menadžmenta odnosno uprave nekog poduzeća je da dovede firmu na neku nulu ili šta ja znam, nikako gubitak. Pa bi moje pitanje, ne zašto gubitak, može se naći objektivno opravdanje, nego ovaj tko je sugerirao taj gubitak, on je defakto skoro svjestan, mislim taj netko iz Grada vama vlasnika ili nekog uprave tamo sugerirao taj gubitak svjestan ili je on slučajno nastao, mislim ja jednostavno.

PREDSJEDATELJ Ima li još prijavljenih? Evo gospodin Gjurković. SRĐAN GJURKOVIĆ Dakle kako sam u nekoj prethodnoj raspravi rekao svako komunalno poduzeće je

specifično i apsolutno ne mogu ga uspoređivat niti sa Parkovima i nasadima i Čistoćom, Promet je specifičan, znamo svi da Promet vuče i neke probleme, što se kaže, od prošlog

110

stoljeća. Naravno zapošljavanje, novo zapošljavanje treba i opravdati naravno posebno po pitanju određenih troškova koji onda dodatno rastu, to pretpostavljam da će na tematskoj sjednici biti, a posebno šta je ključno da mi kad postoje već ovakvo izvješće o poslovanju, znači ne samo brojke, da znamo i određeni prijedlog šta i kako iz ovoga dalje i onda mi temeljem toga možemo donosit određene i odluke, davat određene okvire, a menadžment ili uprave reći mi to možemo, mi to ne možemo i itd. Dakle Promet je specifičan, minus naravno nije dobar, smatram da Promet treba i funkcionira na sasvim drukčijem osnovama i ulaznih troškova i problema održavanja autobusa, jer tu radna snaga nije ona osnovna koja odrađuje taj dio posla, normalno osim šta vozi, znači zavise od dosta drugih faktora, ali ovo šta je spomenuto po pitanju zapošljavanja trebalo bi naravno opravdati sa konkretnim činjenicama, je li to administrativno osoblje, je li to zaista osoblje koje je potrebito radi vožnje, znači zbog osnovne djelatnosti, jer kako to u politici i u javnosti biva bode oči.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih? Ako nema dao bih riječ gospodinu Leu

Družijaniću da dade odgovore na postavljena vijećnička pitanja, njihove dileme i sugestije. Izvolite.

LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Hvala vam lijepa gospodine predsjedavajući. Evo počet ćemo po redu. Kad smo

došli u firmu prije tri godine zatekli smo 800 djelatnika, od tih 800 djelatnika u međuvremenu je otišlo 100-tinjak i radilo se uglavnom o ljudima dakle starije dobi, isto tako smo naslijedili ili smo našli tamo 65 invalida rada i 100-tinjak ljudi koji su stvarno koje je, eto moram tako bit slobodan pa reći, pregazilo vrijeme, jer je jednostavno došlo vrijeme novih tehnologija na koje oni nisu mogli odgovoriti, to su bili za njih preveliki izazovi. Došli smo dakle u tvrtku koja je imala u tom trenutku 3% djelatnika sa višom i visokom stručnom spremom, što je smatrali smo nedostatno da bi se moglo održati funkcioniranje društva i zbog toga smo posegnuli za novim djelatnicama i to su mahom kažem bili više i visoke stručne spreme, poglavito prometne, prometnog, prometne specijalnosti. Tri člana uprave imaju bruto plaću 75 tisuća kuna, dakle prethodnik je imao 28, nas trojica imamo 75. Bilo je još pitanja vezano za, ispričavam se.

GOJKO ČEPO (-nije uključen mikrofon-) Možete prokomentirat ........... mala, velika, taman. LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Pa slušajte, kada, ako smo zatekli 101 tisuću prekovremenih sati, a danas smo u

samo prvom polugodištu ove godine ih imamo 16 tisuća, onda se vidi iz toga da su ljudi bili prenapregnuti, da su radili i van granica ljudskih mogućnosti, a istakli smo ovdje da je Promet specifična djelatnost i da je iznimno važno održavati jednu sigurnost na prometnicama, dakle da bude siguran i vozač i putnici koji se u njima voze, ali naravno i ostali učesnici u samome prometu. Pa mislim da je opravdano težiti ka smanjivanju tih prekovremenih sati da se oni rasporede na odgovarajući broj ljudi koji mogu podnijeti i kažem koji će imati mjesečno, a na to nas prisiljava i zakon, jer ne možemo imati više od 180 sati, radnih sati mjesečno i mislim da je u tome leži uglavnom razlog da smo morali pristupiti osvježenju kadra, kako kažem profesionalnog tako i po dobi. Inače u Prometu imate gotovo pola ljudi uposlenih je starije od 55 godina, dosta, dosta loša i kažem i dobna i kadrovska struktura.

111

GOJKO ČEPO (-nije uključen mikrofon-) .......... molio sam da prokomentirate .................... LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Pa ja držim da tamo je, 800 je radnika, na ovaj promet koji i na one sve poslove

koji se rade vjerojatno je potrebno imati tri člana uprave, ali držim da bi sami osobni dohodci mogli biti i niži, jer ipak smo se ovaj raspodijeli, ipak su se neke funkcije disperzirale tako da nije sav teret na jednom čovjeku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Da li ima još pitanja, prijavljenih za raspravu? Može, izvolite. LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Ja bih želio iskoristit ovu priliku, još molit ću vas, da vas upoznam, vjerojatno su

to podaci koji se nisu mogli pronaći kroz ovu, kroz ove dokumente koji su vam bili na raspolaganju, ali morate znati da je Grad Split svojim uredbama, zaključcima, pravilnicima i ugovorima, a poglavito tijekom '90.-tih godina određenim kategorijama stanovništva uz dužno poštivanje prema svima, ali dakle radi se o osobama starije od 65 godina, roditeljima poginulih branitelja, dobrovoljnim darovateljima krvi, sportaši, učenici, građani koji imaju prebivalište van prve zone i umirovljenici sa zaštitnim dodatkom, dakle svi oni osiguravaju subvencioniranu kartu i Grad im pomaže u prijevozu. Međutim sve je to bilo tijekom '90.-tih kada je razina goriva bila između 3,5 i 3,7 kuna, lani smo imali 10,33 kune to je bio top, to je bila kulminacija cijene, jednostavno Grad Split ni, pardon, Promet nije u stanju više nositi toliki teret socijalne politike Grada Splita i to se isto tako mora uzeti u obzir. Zamislite da su samo prije četiri godine subvencije Grada Splita bile dostatne za podmiriti 90% utroška goriva, danas su one 15 milijuna, a gorivo je 45, dakle tek 1/3 što je za Promet izuzetno, izuzetno teško. Konkretno, kriza je, Grad Split je nekad znao u vrlo skoroj povijesti imati i 49 milijuna kuna ukupnih subvencija kako redovnih tako kapitalnih dotacija, danas se sveo na 27, a kažem, ovaj to su ipak, ipak sredstva koja, za kojima Promet vapi i Promet jednostavno ili će morati se organizirat drugačije ili će morati ići na uskraćivanje određenih linija, a poglavito u onome dijelu koje pokriva u Županiji gdje su prigradske linije svake godine donosile Prometu minus od 12,8 milijuna kuna.

PREDSJEDATELJ Skužajte, moram vas prekinuti. Je li vi imate za raspravu? TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Samo jedno pitanje. Interesira me od toga koliko je vozača i koliko je od ovih

zaposlenih, što ste ekstra zaposlili vozača? LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. Vozača je gotovo 60%, 60% ukupno uposlenih u znači zadnje tri godine. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS A ukupno?

112

LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o.

(-nije uključen mikrofon-) ....... sam prilike koliko vozača ima. Ima 360 vozača. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Nije ni čudo što imate prekovremenog. PREDSJEDATELJ Ne može ništa reagirat. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Dobro, u redu, kad bude rasprava tematska. PREDSJEDATELJ Da li ima još prijavljenih? Evo izneseni su neki podaci koji itekako opravdavaju

tematsku raspravu o komunalnim poduzećima. Ukoliko nema više prijavljenih ja bi zaključio raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavio na glasovanje Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – Tko je protiv? – 1. Tko je suzdržan? – 13, 1, 12. Je li, 13, dobro je, samo provjeravam. Dakle konstatiram da Gradsko

vijeće nije usvojilo Prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Promet“ d.o.o. u 2012. godini, jer je 13 vijećnika bilo za, 1 protiv i 13 suzdržanih, 12, a 12 je, pa lijepo ja pitam. E 12.

BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita 12 suzdržanih jer se ovaj 1 protiv pridružuje onima. PREDSJEDATELJ A ha, dobro je, eto ga. Zahvaljujem gospodine Družijanić, živili. LEONARDO DRUŽIJANIĆ – član uprave komunalnog Trgovačkog društva

„Promet“ d.o.o. (-nije uključen mikrofon-) Pozdrav. PREDSJEDATELJ Prelazimo na točku dnevnog reda 21./7. to je Prijedlog zaključka o usvajanju

godišnjeg izvješća o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. u 2012. godini.

Ad 21./7. Trgovačko društvo „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Ja ću se isključit. Dobar dan gospodin Antonio Kardum samo se predstavite pa

ćemo onda otvorit raspravu i u raspravi odgovarat na pitanja ukoliko ih bude. ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Ja sam Antonio Kardum, direktor sam Vodovoda i kanalizacije Split, pozdravljam

sve prisutne i spreman sam na vaša pitanja.

113

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Gospodin Ćosić.

Izvolite. DAMIR ĆOSIĆ Pozdravljam gospodina Karduma. Evo prilika je da vas vidim tu u vijećnici, inače

sam pokušao doći do vas puno puta, bezuspješno. Dakle ja sam osim gradskog vijećnika ja sam predstavnik suvlasnika poslovno stambene zgrade Fregata, pa me zanima da li vam je poznat taj dugogodišnji problem i kako ga mislite riješit?

PREDSJEDATELJ E morate samo upalit. ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. A znači problem je poznat i problem je jako kompliciran. Znači to je jedna zgrada

koja je ogromni broj poslovnih prostora i stambenih jedinica spojeni na jedan, na par vodomjera i sad jedan kompletni rasplet mi moramo ući u vlasničku strukturu odnosno moramo mi dogovorit sa vlasnicima, u jednom dijelu dogovaramo, uspijemo riješit nešto, koliko znam mislim da idemo u tom smjeru dogovora. Ne znam, nije moguće, niste mogli stupit bar s mojim službama vezano za taj problem. Ja mislim, koliko je meni poznato, da ta stvar se rješava. Mislim da dolje ima jedan dio nekih poslovnih prostora koje lagano odvajamo, ali je problem iznimno kompliciran, zašto, zato što od vodomjera prema zgradi je privatno vlasništvo i sad kad imate 70 stambenih jedinica na jednom mjerilu mi da bi ušli u taj prostor moramo ući u privatno vlasništvo, e to je pitanje, prvo da li mi smijemo ući u privatno vlasništvo, jer dosta je jedan da kaže ne, gotovo je, a zatim je i sam problem kad uđemo u privatno vlasništvo šta nakon toga sa troškovima održavanja i svim onim šta ide uz to. Ali uglavnom ja mislim, koliko je meni poznato taj dio se rješava.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Antoniu Kardumu. Ima li još pitanja? A gospodin Sučić.

Može, može, ajde. DAMIR ĆOSIĆ Ja bi vas molio dok se ne riješi taj problem ako postoji mogućnost da se ne

naplaćuje voda poslovnim prostorima koji uopće ne troše. Dakle ja imam primjere, primjer da poslovni prostor ne radi a uredno mu svaki mjesec dolazi račun od 450 kuna, poslovni prostor ne radi, dakle zanima me na koji način čitači očitavaju te, rekli ste interna brojila, a sukladno zakonu je poznato da svaki poslovni prostor mora imat vodomjer na ulici i mora bit dostupan čitačima. Dakle ovaj da li postoji mogućnost da se ta voda ne naplaćuje onima koji je ne troše, a onima koji je stvarno troše da nema mogućnosti očitanja, jeste me razumjeli?

ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Da ste mi bar poslali e-mail pa bi se pripremio malo bolje za to pitanje, međutim

radi se o, znači ja mogu sad načelno pričat, vrlo vjerojatno postoji neki međuvlasnički ugovor na koji se način raspodjeljuje potrošnja. Vi ste u pravu, svaki poslovni prostor po zakonu treba imat svoje mjerilo, međutim netko davno, davno prije mene je dopustio da tamo bude čitav niz poslovnih prostora spojen na jedno mjerilo i sad je to jedan veliki problem kako uopće tu priču razoputiti i na čiji trošak. Ljudi koji imaju poslovne prostore ni na kraj pameti nije da više plaćaju nove priključke, Vodovod isto tako meni kao direktoru je cilj da zaštitim financije svog vlastitog poduzeća i moram bit jako ozbiljan sa bilo kakvim financiranjem da

114

ne bi ušao u prostor pogodovanja, prema tome to je jedno pitanje koje bi se moglo recimo u suradnji s Gradom Splitom iz prostora imate jedan naknadu za razvoj, znači ima jedan značajan iznos novaca godišnje koji Grad Split u cijeni vode znači određuje gdje će se potrošit i u toj priči bi moglo ući ovaj problem i napravit kompletan jedan rasplet ovaj tog problema. Sad imate i poziciju da to progurate, je li, da bude sve u skladu sa zakonom naravno. (-čuje se više glasova-) Postoje, ne, ne, investitor, a tko je investitor, investitor koji je radio zgradu. (-čuje se više glasova-)

DAMIR ĆOSIĆ A dakle investitor je tvrtka Lavčević, vi to dobro znate da su kupci Fregate prije

rata. HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ali ovo nema veze sa temom. LJUBICA VRDOLJAK E nema veze, pa znam. (-čuje se više glasova-) PREDSJEDATELJ Doći će kad, eto to sam upravo htio predložit, prema, e gospodine Ćosić

očekujemo vas slijedeći tjedan kad god želite doći u Vodovod na kaficu pa ćemo ta pitanja nastojat riješit. A šta ćemo drugo, nema tu trećeg, dočekat ćemo ga kao potrošača i građanina. Gospodin Sučić izvolite.

DR.SC. GORAN SUČIĆ Ma evo htio sam postavit slično pitanje kao gospodinu iz Čistoće, naime je li imate

pokazatelje koji nisu ovdje prezentirani, koliko građanin Splita plaća vodu u odnosu na građane velikih gradova u Hrvatskoj, da li znamo komparaciju efikasnosti i poslovanja uopće po tom možda, građane interesira, je li? I drugo pitanje, ovaj, prosto poznato na fenomen takvih specifičnih firmi poznato u Splitu gubitak vode. Koliko možete učiniti napora da smanjite gubitak vode u svrhu korisnosti i efikasnosti vašeg poslovanja? Evo hvala.

ANTONIO KARDUM – direktor Trgovačkog društva „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Znači što se tiče same cijene vode imate znači na Internet stranicama Vodovoda

Osijek sve cijene vode u Republici Hrvatskoj, cijena vode za građanstvo odnosno za ovaj domaćinstva grada Splita je 104 u Hrvatskoj od 106 vodovoda s tim da je ova dva vodovoda koja su poslije nas to su mali vodovodi tipa Žrnovnice gdje se pokriva isključivo nulti trošak odnosno ubacivanje klora i ništa više. Mi smo ozbiljna firma, znači prvi 103 prije nas je 30% skuplji od nas. Usporedbe recimo sa vodovodom Šibenik da imamo njihovu cijenu završili bi godinu sa 80 milijuna kuna plusa, da imamo cijenu recimo Zagreba imali bi 210 milijuna kuna plusa završenu godinu, prema tome mi smo sa cijenom vode značajno ispod mi sada pokrivamo sa tom cijenom vodom svoje potrebe, međutim ovaj bitan je iskorak naprijed i napredovanje, nije bitno ovaj, vi možete živjeti sa tisuću kuna mjesečno, a možete živjeti sa 5, ako živite sa tisuću živjet ćete slabo i jadno, a mislim da Grad Split zaslužuje jedan moćno, jednu moćnu firmu i ne znam iz ovog izvješća na strani 20, na strani 12 možete pogledat da u troškovima osoblja mi imamo oko 27,57 su troškovi osoba ukupnih rashoda. To je gospodin iz biznisa, on zna ovaj da je to izvrstan podatak, već od ispod 30 u privatnom sektoru je sasvim prihvatljivo, a u jednoj komunalnoj firmi gdje drugi recimo imaju po 50-60% taj

115

trošak znači mi ne trošimo na plaće nego mi smo u ovom momentu skoro 300 milijuna kuna investiramo na području koje pokrivamo. Samo u gradu Splitu smo investitori oko 100 milijuna kuna, a u slijedeće tri-četiri godine ćemo bit investitor oko 300 milijuna eura. Što to znači za naše projektante, što to znači za naše građevince možete sami zamislit. I sad je bitno da budemo i mi jaki, da budemo sposobni podnijeti sve te investicije odnosno da budemo, imamo dovoljni kapacitet administrativni da možemo to provest da to izađe na pravu, jer investicija može ići u dobro, može u lošem smjeru ići.

Oko gubitka vode znači 2011. godine francuska firma Sa....... odnosno Republika, Vlada Republike Hrvatske je o, izvinjavam se, Vlada Republike Francuske je donirala 4 i pol milijuna kuna Vodovodu da se napravi analiza kompletnih gubitaka na području vodovoda Split. Izrađena je značajna studija i u toj studiji su utvrđeni svi nedostatci i što sve treba napravit da bi se smanjilo gubitak vode na onu prihvatljivu mjeru otprilike na nivou Evropske unije od 25 do 30%. Sve je znano, sve nam poznato, samo trebamo sklopit financijske konstrukcije kako to ovaj odradit. Ima puno, puno stvari koje, koje su vezane uz samu konstrukciju, znači kako smo bili siromašni i previše smo se brzo širili onda cjevovodi, evo tu je gospodin arhitekt, znači cjevovodi su pratili cestu pa su išli u niže, pa su se penjali i sad jednostavno ne postoji moguće regulacije tlaka na tim, na takvim sustavima i morat ćemo kompletne mreže mijenjat da bi mogli normalno funkcionirat. Mi na određenim dijelovima mreže tzv. ............... imamo oko 7 bara, a da kaže Francuzi da je kod njih .............. tlak 7 bara da bi gubitci bili isto kao i kod nas, jer jednostavno nije sustav spreman, brtve ne mogu brtviti na 7 bara, a moramo imat 7 bara da bi na određenim točkama na kraju tog imali dovoljnu količinu vode. Naravno tu je problem i sa hidrantskom mrežom gdje nas zakon konstantno pritiska, uvalio bi na neki način tu nama hidrantsku mrežu i da mi na tim zadnjim hidrantima moramo imat 3 bara tlaka i određenu količinu tako da je to jedan komplet problema.

PREDSJEDATELJ Ništa. Evo zahvaljujem. Ima li još pitanja? Ako nema zaključujem raspravu po

ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. u 2012. godini.

Tko je za? – Ima li netko? Jeste li ih prebrojili? Ima li tko protiv? – Suzdržan? – 2. 24 i 2 suzdržana. Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo prijedlog zaključka o

usvajanju godišnjeg Izvještaja o poslovanju komunalnog Trgovačkog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. u 2012. godini sa 24 glasa za i 2 suzdržana.

Sada bi imali pauzu do 5 i 15, kava i kolači da se malo, a onda ćemo ići brzo. ( - p a u z a - ) Štovane kolege i kolegice vijećnici ja bi da malo ubrzamo pa ću možda bit malo i

otresitiji što se tiče određenih točaka dnevnog reda. Idemo, dakle sada je točka dnevnog reda 22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik-Radoševac.

116

Ad 22. Prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik-Radoševac

Izvjestitelj je, hoće li gradonačelnik prvo ili gospođa, gradonačelnik. Izvolite

gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala lijepa. Ja ću samo započet pa bi onda prepustio gospođi Ružici Batinić

Santro, pročelnici Službe, da vam da onaj stručni dio objašnjenja a onda nakon rasprave ili u toku raspravu mogu se ponovo uključit.

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala lijepa. Inicijativu ste svi dobili, ja ću ukratko reći. Znači traži se zajednička

odluka o izmjenama GUP-a Splita i izmjenama Detaljnog plana uređenja Trstenik – Radoševac na način da se dio zemljišta koje je u vlasniku gospodina Andabake Dioklecijan Imperator, tako se zove firma, koje se po sadašnjem GUP-u nalazi u zoni Z3 priključi parceli koja se nalazi u zoni T1. Prema ovim površinama, znači površina parcele koja se nalazi u zoni T1 je 6219 metara kvadratnih, a u zoni zelenila 1713 metara kvadratnih. U ovom prijedlogu su i grafički prilozi, znači točno se vidi na ovom grafičkom prilogu 1. da bi se dio zelenila smanjio, a zona T1 povećala. Ostale karte bi se isto mijenjale, znači u prijedlogu ove inicijative nije zatražen ni kolika je izgrađenost, nije zatražen ni KIS ni KIG, navedeni su parametri iz programa natječaja. Znači kad je bio Gradsko vijeće, Gradsko poglavarstvo mislim, ovo je davno bilo prije nego što sam ja došla u Grad, je usvojilo program ... ( - kraj 5. kazete A strane - ) ... za koju su u programu natječaja bili definirani parametri KIS nadzemni 2,2, koeficijent izgrađenosti 0,4 , uz 20% površine građevne čestice kao zelenu, obraditi kao zelenu površinu i bio je planiran hotel sa pet zvjezdica kapaciteta 150 do 200 smještajnih jedinica, tako je proveden i natječaj. Nakon toga se krenulo u izradu detaljnog plana uređenja, autori prvonagrađenog rada, međutim stali smo sa tom izradom, zaustavili smo je iz jednog razloga jer su vlasnici zemljišta na području detaljnog, prijedloga Detaljnog plana Trsteničke uvale bili nezadovoljni. Naime u GUP-u Splita za ovo područje, ne moram, možda neću reći svaku riječ ali suštinu hoću, znači u GUP-u Splita je planirano da se tu, dozvoljena je gradnja 12 tisuća metara kvadratnih po hektaru, ali je određeno da 20% zelenila bude u javnom korištenju uz 20% zaštitnog zelenila, znači ukupno na području Trsteničke uvale treba bit 40% zaštitnog zelenila uz trstenički potok. Onda su dolazili vlasnici zemljišta i bili su protiv, naravno, govore u GUP-u je to T1 hoteli, a vi sad radite detaljni plan u kojem kažete da će se na ovim parcelama graditi hoteli, a moja parcela ostaje zelena. Iz tog razloga se stalo sa izradom plana, a sad nastavljamo sa inicijativom gospodina Andabake. Znači ne, nije decidirano zatražio ni KIS, ni KIG, ni nikakve parametre, nego je izložio svoju inicijativu, pozvao se na neke hotele u gradu Splitu i zatražio je samo da se usvoji inicijativa da se pripoji ovaj dio čestice zelenila u građevnu česticu, naravno parametri gradnje bi se računali onda na cijelu tu površinu od 7900 metara kvadratnih, a izrađivač plana odnosno službe bi ocijenile i odredile parametre gradnje na tom području. Hvala lijepa. Ako ima šta.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem i otvaram raspravu. Evo prvi se je javio gospodin Marušić pa

gospodin Jure Šundov.

117

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa predsjedniče. Evo mi smo u pripremi ove točke raspravljali malo na

ovu temu i došli smo do jednog zaključka kako riješit ovaj problem, a to je na slijedeći način, vrlo kratko i operativno bez puno priče. Dakle ovdje se radi, šta je rekla gospođa Batinić, o priključenju zelene zone u građevnu na koje se ne bi u naravi ništa gradilo, bar smo tako mi shvatili, ne bi se gradilo na tome ništa, ali bi se povećao koeficijent na postojećoj čestici na kojoj se misli gradit. Što je s poduzetničke strane u redu, sa gradske strane relativno prihvatljivo, kad kažem relativno onda smo stava da bi bio red da ova tvrtka Imperator Dioklecijan taj dio zelene površine koje je u njihovom vlasništvu ostavi za prostor javne namjene, da ga ne ogradi, zagradi i koristi u svoje privatne svrhe. Dakle ako će povećat koeficijent na tom dijelu, šta podržavamo, da ovaj dio na osnovu čega će im se povećat koeficijent, a u naravi će ostat zelena zona da taj dio zelene zone bude otvoren za javnost, da se ne može ogradit žicom. Vrlo kratko i vrlo jasno.

PREDSJEDATELJ I više nego jasno i više nego kratko, puno zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov.

Izvolite. JURE ŠUNDOV Mi smo imali isto u toku našeg mandata u više navrata razgovore na ovu temu i

naravno i sa pročelnicom, uvaženom pročelnicom gospođom Batinić Santro, ovdje je u prilogu dat ovaj shematski prikaz prvonagrađenog rješenja na javnom natječaju za izradu idejnog urbanističkog rješenja područja Uvale Trstenik iz siječnja 2009. godine. Sad ako vi to malo pogledate onda ćete vidjet koliki je obuhvat i onda vidite da su ti ljudi koji su pravili rješenje na tom natječaju nacrtali, evo primjerice na jednoj parceli evo jedan toranj koji ja mislim ovdje ima jedan, dva, tri, nekakvih 15-tak etaža ili 10-tak. Sad možete zamislit koja je sreća bila onog vlasnika parcele na čijoj parceli se baš nacrtao ovaj toranj, jer on je mogao metar kvadratni svoje parcele procijenit možda na 10 tisuća eura, dok je velika nesreća bila svih ovih ostalih vlasnika ili suvlasnika parcela čije su parcele ušle u zeleno. I to je zapravo nama bio jedan znak da naprosto ovakav način urbaniziranja prostora nije pošten, jer čini se nelogično da ljudi koji su suvlasnici ili vlasnici na istom prostoru kad se prodaje njihovo zemljište zapravo dobivaju višestruko ili deset puta manje odnosno više cijene svog zemljišta, a isključivo zato što je netko napravio detaljni plan uređenja ili neki natječajni rad koji je odnio prvu pobjedu i sad ga se mi moramo držat. Vidite, mi smo smatrali i ja osobno danas iznosim stav u ime Kluba vijećnika Hrvatske građanske stranke da bi svim ljudima u ovom prostoru trebalo dati i omogućit da pod istim uvjetima nešto grade. Neka investitor kupi parcelu ili parcele, nek se on dogovori sa vlasnicima odnosno suvlasnicima i onda kad on zaokruži svoju parcelu na toliko i toliko neka on onda ide nešto gradit, ali da mu mi omogućavamo da pripojenjem jedne zelene površine dobije veću izgrađenost zadiremo u jedan problem možda nekakvog urbanističkog bonusa koji je definiran na jedan sasvim drugi način u GUP-u, da mi samo njemu dajemo mogućnost da on iskoristi bruto razinu površinu koja planira kroz kvocijent izgrađenosti odnosno KIS i KIG GUP-om mislim da to zapravo nije pošteno. Nije pošteno radi onih drugih koji imaju isto tamo zemlju i kad on svoje izgradi oni nemaju šta više dobit, jer je on potrošio njihov, njihovu, ovaj, taj koeficijent koji je planiran uopće za cijeli obuhvat. Ako sam ja naravno u pravu, moguće da ja nisam u pravu pa bi bilo dobro, evo ja sam zamolio i prije, ovaj, broj je točke dnevnog reda, gospođu Ružicu Batinić da se baš posebno osvrne na ovo pitanje, da li je davanjem i pokretanjem ovakve inicijative i eventualno usvajanjem ove točkaste izmjene GUP-a da li onda gospodin Andabak koristi GUP-om planirani količinu bruto razvijene površine za sebe i u tom smislu onemogućava one druge da oni dobiju nešto, jer to je nama bila glavna dilema kad smo

118

raspravljali uopće o tom pitanju. Dakle ukoliko, ukoliko to nije ja nemam nikakvog razloga ne bit za ovaj, ali ukoliko to je onda naprosto ne mogu dignuti ruku da jedan investitor iskoristi sve ono što ili većinu onog što GUP predviđa za i druge investitore, jer to je dosta veliki obuhvat i tu može bit možda i 20 i 30 investitora. Evo to je moje pitanje pa ako je moguće to raščistit, ovoga, da jednostavno tu dilemu izbijem sebi iz glave. Inače jesam za razvoj, za pokretanje investicija, ali naravno ne, ne pod cijenu da nekomu omogućimo da on uzme nešto što možda pripada i drugima ili možda da mijenjamo pristup i promijenimo GUP uopće pa da onda u tom GUP-u damo nekakve drukčije parametre.

PREDSJEDATELJ Hoćete vi gospođo Ružice dati odmah odgovor ili? RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Mogu dati odmah, pa naravno da ne bi bilo pošteno i pravedno da se dozvoli

gradnja samo gospodinu Andabaki, znači ovo je, on istina traži samo za svoju česticu, ali i ako se držimo natječaja koji, jer se ponavlja natječaj, ako se mijenja GUP, ako je ovo po GUP-u zona T1 onda bi svi trebali imat ista prava, ne možemo u istoj zoni nekome dati KIS 1, 2, a nekome 5, ili izgrađenost, prema tome moje mišljenje je da se mora, hoćemo li mijenjat GUP, hoćemo li mijenjat ne znam šta, ali ako se dozvoli jedna gradnja da sve ove parcele iznad i ako se držimo ovog natječaja, znači slijedeći tko dođe mora imat iste uvjete iako u ovom i u natječajnom programu nisu bili isti uvjeti. Znači parcele su bile podijeljene, vidite, išla se ista katnost, iste visine, a ove građevine su bile veće, ali su bile planirane i veće parcele. Mislim da moramo vodit računa o tome da svi imaju iste uvjete bez obzira koliki proizašao KIS ili KIG kad se bude radio, ako se bude radila odluka onda po istim uvjetima, isti uvjeti se moraju dozvolit bez obzira na koji način i svim ostalim vlasnicima zemljišta.

JURE ŠUNDOV (-nije uključen mikrofon-) Ako mogu još samo par ..... PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine Šundov. JURE ŠUNDOV Dakle evo ja skrećem ponovno pozornost, ja razumijem i gospodina

gradonačelnika, nije mu lako kad mu dođe investitor, hoće nešto uložit, u blagajni nema novaca, a on bi uložio, dao bi novce itd., a s druge strane opet morate vodit računa kad donosite nekakvu odluku i kad je donosi ovo predstavničko tijelo kao najveće tijelo koje donosi odluke u ovome Grad, dakle ova slika je, zorno ona prikazuje, dakle ovo je pobjednički rad, na njoj se vidi prije nego šta su riješili vlasnički odnosi netko je već ucrtao na kojoj parceli će nešto bit, se može puno novaca dobit, a na kojoj se može dobit malo i to, to zapravo nije samo po sebi pošteno i zato smo mi bili protiv jedne ovakve stvari. Ja sam za to da se pokrene nešto, a što to je, je li to točkasta izmjena GUP-a ili izmjena uopće GUP-a, možda na drukčiji način u tekstualnom smislu ili nešto treće, ali da pod istu ravan dovede sve investitore u određeno, u određenom obuhvatu, a ne da netko na bilo koji način zato što on sad ima novce bude u prioritetu. Nitko nema pravo pojest tuđe potencijalne kvadrate, kubike ili što već je. Dakle o tomu moramo vodit računa, moramo vodit računa da odluka koju donesemo da ona bude poštena prema svima u tom prostoru, a ne samo prema onima koji u ovom trenutku imaju novce i mogu, mogu pokrenuti ovaj, pokrenuti priču.

119

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Mogu ja? PREDSJEDATELJ Evo, pa će onda gospon, izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita A ja ću se malo uključit pa ćemo nastavit. Dakle ova slika je natječajni rad, ako se

ne varam, međutim mi nismo obveznici da se držimo ovoga natječajnoga rada, na ovom natječajnom radu je hotel koji, o kojem sad govorimo ovo dakle smanjena, mala zgrada, ova velika, visoka zgrada je mogući, budući, dakle ovo ovdje, pardon, ovo je mogući nekakav objekt koji bi se sad trebao sagradit na nekoj tuđoj parceli, drugoj parceli, trećoj parceli. Prvo ovo izgleda malo čudno, ali je tako kako je, ali mi, nama nitko ne, ne obavezuje nas ništa da se držimo ovoga natječajnog rada. Mi ovoga momenta imamo nekoga tko je kupio parcelu uz more, na neki način onako jednostavno rečeno prvi red do mora, želi investirat 50 milijuna eura, otprilike veličina investicije, hotel koji bi trebao tu nastat i bi trebao zaposlit nekih 200, 220, 230 ljudi i on kaže vi molim vas meni, ovo je inicijativa dakle, pokrenemo inicijativu, slijedeći put na Gradskom vijeću će doći ono šta se dogovore stručne službe i arhitekti zajedno sa investitorima i onda ćemo tek raspravljat koliki je njegov KIS i KIG, ali on je ovo unaprijed rekao, ja ne tražim ništa veći ni KIS ni KIG nego ono što je već drugi hoteli na području grada Splita imaju u okvirima svojih parcela. To je ono što sam ja znao i što sam ja s njim razgovarao i on kaže, gledajte, ja ću tu napraviti ako mi to dozvolite, hoće li netko iza njega radit, a ja bi volio da isto netko ima druge parcele, objedini parcele, ima što veću parcelu da bi dobio, u tom slučaju ravnopravni položaj na način da mu mi ravnopravno označimo i KIS i KIG, koliko je ovaj toliko je i onaj. Međutim ovoga momenta mi drugih naznaka nemamo, jednostavno ih nemamo, ako ćemo čekat da netko dođe i da ovo objedini možda ćemo čekat godinu dana, a možda ćemo čekat 50 godina, tamo se zadnjih 50 godina odnosno 100 godina nije ništa promijenilo, ako ćemo ići po toj logici onda recimo svima nemojte dolazit dok mi to sve skupa fino ne izdefiniramo, nađemo novce, sagradimo, onda vi dođite pa kupite, u to malo karikiram, nemojte se ljutit. Ali hoću vam reći, ovoga momenta imamo investitora koji ima svoju zemlju, voljan je investirat, ima za ............... financijsku konstrukciju, svi ga poznajete uostalom, mislim ne mislim osobno ali svi znate tko je i ja nisam za to da mi sada čekamo druge hoće li se oni odlučit ili neće se odlučit. Ali uvažavam razmišljanje kolege Šundova da to bude na način da onda mi kažemo onaj tko se poslije njega javi i kupi dovoljno veliku parcelu ili malu parcelu, meni je svejedno, imat će ravnopravni tretman na način da će mu KIS i KIG bit potpuno isti. (-čuje se više glasova-) Moguće.

PREDSJEDATELJ Evo ovako, za repliku se javio gospodin Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa. Gospodin Šundov ovo što je rekao ja sam smatrao da se to

podrazumijeva i da ne moram govorit uopće, jer naravno da povlašteni položaj ne može, ne treba i ne smije imat nitko, ni jedan investitor, već ako se omogući ovo ovoj tvrtki Imperator Dioklecijan, bez obzira čija je, uopće nije bitno sada, je li to gospodin Andabaka ili je to netko treći, peti, stvarno meni nije bitno, dakle da i oni iza koji dođu kako je to gradonačelnik rekao apsolutno, i gospođa Batinić, da imaju apsolutne iste uvjete gradnje. Puno projekata gospodine Šundov u ovome gradu je blokirano zadnjih godina, jer se čekala zona obuhvata da se riješi i zato projekti, mnogi projekti nisu išli u realizaciju. Ima se investitor, ima se ideju, ima se novac, gospodine gradi, kad dođe drugi stavit ćemo na dnevni red pa ćemo pričat, a

120

budemo li čekali cijelu zonu, šta ste rekli, 50 godina tko zna, ako. I zato predlažem ponovo, dakle, da se to prihvati s tim da mu se da jedan uvjet da ta površina koja mu je priznata da ostane javna površina grada u njegovom vlasništvu, ali da je ne može koristit u privatne svrhe, već da bude otvorena za javnost.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Može. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Marušić ja sam prije preskočio, ja sam razgovarao s njim na tu temu, to je

bio prvi razgovor u kojem je on odmah, ja ga nisam niti pitao, on je odmah rekao ako to mi dozvolite ta površina ja ću je uredit, ozelenit dodatno, sredit to i neću je ograđivat, dapače ona će bit javna površina za upotrebu (-čuje se više glasova-) Ne, Grad je ne otkupljuje, ona ostaje njegovo vlasništvo, međutim tu je još jedna, imamo još dodatni, dodatni, ovaj, on kaže ja ću se skrbit o njoj jer ona je u sklopu moga hotela, prema tome ja ću je otvorit za javnu upotrebu. Istina bog to vam je pokos, u najvećem dijelu je pokos i tu nemate šta tražit, on je može samo održavat, zalijevat, itd. da lijepo izgleda, ali to je, nema baš neke velike koristi u smislu da će se tamo netko šetat jer je pokos i samo u jednom dijelu je ravni prostor, ali i taj ravni prostor je dosta interesantan i može se koristit. To je ono što je on obećao, međutim pustimo obećanja to će bit u ugovoru, dakle bit će u ugovoru sa, sa, u odluci odnosno u ugovoru, je li.

PREDSJEDATELJ Oprostite, ovako, javila se gospođa Danira. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ja sam se ranije javio ........ PREDSJEDATELJ Ajme skužajte, kad je, ... VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Nema, nema problema, neka gospođa Danira .... PREDSJEDATELJ Hvala. Džentlmen ste. Onda, izvolite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dogovorili tko, dobro, sad smo mi ovdje ustvari dotakli se jako puno tema i sad

kad bi elaborirala svaku od ovih šta se otvorila predbacila bi vjerojatno minutažu debelo. Radi se o slijedećem, znači inicijativa koja je nama stigla uz ovaj zahtjev za donošenje zaključka ne sadrži samo znači jedan zahtjev, a to je ovo priključenje zelene površine zoni T1 i povećanje izgrađenosti, drugi njegov zahtjev je da se njegova ta kazeta E tretira kao pojedinačni zahvat što ima svoje konzekvence. Treći njegov zahtjev je da mu se daju koeficijenti izgrađenosti sukladno onome što imaju drugi hoteli po gradu Splitu za koje on tvrdi da su istih prostornih karakteristika pa onda navodi hotel Marjan, hotel odnosno Vilu Rosinu, dakle hoteli ustvari sve hotele koje je naveo naveo ih, to su hoteli koji su u zonama visoko konsolidiranim, znači u zonama izgrađenima, a to su one šta u GUP-u počinju sa točkom 1. Ova zona na Trsteniku je neizgrađena zona, znači ona definitivno nema iste prostorne karakteristike niti on ima pravo zahtijevat iste prostorne pokazatelje kao bilo koji od tih tamo hotela. Koji su njegovi prostorni pokazatelji određuje se, određeno je GUP-om i

121

odredit će se nakon donošenja Detaljnoga plana. Međutim ono što ja mislim zapravo da je ovdje pogrešno, a to je, nije Gradsko vijeće nadležno da prihvaća ili ne prihvaća inicijative investitora naročito ne na ovaj način da dođe prijedlog zaključka da se prihvaća inicijativa i da se zaduži Upravni odjel za urbanizam da krene u proceduru sa znači tekstom odnosno zahtjevom koji je pristigao od investitora a bez da se Upravni odjel očitovao da li odnosno prvo ova točka je stigla bez obrazloženja, drugo Upravni odjel nije dao svoje mišljenje da li je uopće njegova inicijativa proceduralno provediva na ovaj način na koji je on to zamislio da je to, da li je to zakonski utemeljeno. Stoga smo mi, dakle ja sad govorim u ime našeg Kluba vijećnika, ne znam je li ja to smijem, jer nisam predsjednik, ali to je nas zajednički stav, zapravo htjeli predložit predlagatelju da povuče prijedlog zaključka vezano za ovu inicijativu do slijedeće sjednice i da je nadopuni mišljenjem Upravnog odjela odnosno stručne službe, jer Gradsko vijeće nije stručno tijelo, u kojem će znači na neki način se investitoru predložit procedura koja će moći proći odnosno jasno će biti iz toga mišljenja šta od onoga šta on inicijativom svojoj traži je uopće moguće da dobije. Nadam se da sam bila jasna.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Jer, mislim ja mogu dalje elaborirat zašto mislim da ovo nije, ali možemo to i

kasnije u raspravi, je li. PREDSJEDATELJ Hoćemo li odmah odgovoriti? Izvolite. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Hvala. Ovako, da je ovo bilo šta protuzakonito u ovoj inicijativi, prvo inicijative

su uvijek i kad su dolazile na Gradsko vijeće dolazile, to je inicijativa investitora. Stručne službe nemaju tu šta davat svoj osvrt, da je bilo šta u ovoj inicijativi, pogledali smo je i pročitali, nezakonito onda to nitko iz stručnih službi ne bi potpisao. Ovo sve što je zatraženo, znači zajednička odluka o ciljanim izmjenama i dopunama GUP-a i o izmjeni Detaljnog plana uređenja je sukladno zakonu, tu nema ništa protuzakonito. Nije zatraženo niti KIS niti KIG, ovdje jesu navedeni hoteli koje ste vi spomenuli, recimo ja se pitam zašto nije naveden hotel Split koji je u neposrednoj blizini, ima primjerenije KIS-ove i KIG-ove nego ovi drugi. Napomenut ću da su svi ovi hoteli, ja sam ih izdvojila tri na Bačvicama, znači dva neizgrađena, jedan izgrađeni, hotel Marjan neću spominjat, to je posebno, onda tu sam stavila naravno hotel Park, Vilu Rosinu i još jedan hotel koji je planiran, zatim hotel Split, svi oni imaju KIG 0,3 i 0,4, KIS nadzemni od 1,5 do 2,2, znači to su ti parametri, nisu to parametri KIS-a 8 i ne znam čega. Što se tiče drugog, zašto, ovo je prijedlog zaključka, što ne znači da mora bit takav, mi moramo dat prijedlog, a Gradsko vijeće odlučuje kakav će zaključak bit, hoće li bit ovakav, hoće li bit dodato nešto, hoće li bit da se ne prihvaća, mi dajemo prijedlog zaključka.

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Ako tu nema ništa sporno i ako vi zbilja smatrate da je procedura provodiva na taj

način odnosno da je moguće tu kasetu izdvojiti i proglasit je pojedinačnim zahvatom i da će na to dobit suglasnosti sve potrebne onda ja ne vidim zašto bi bio problem da vi to napišete u nekom pisanom obliku i dostavite kao mišljenje uz materijal za slijedeći put. To je naš prijedlog, kažem, to je ono što, dakle da budemo sigurni, ovo sad ne bih htjela da preduhitrim

122

uopće sve opaske i komentare na temu kako, zadnji put kad sam raspravljala netko mi je rekao da to je ono kočenje investicije, dapače ovo je u najboljem interesu investitora da ga se ne uputi, donese se zaključak i uputi ga se u proceduru znači i uvjeri ga se da će nešto proći što neće proći. Ajmo provjerit prvo, hoće li mu procedura proći, da li će se moći dovršit po tome, po onome što on traži. Ne, a mislim ovo govorit na temelju toga šta mislim postoji članci u županijskom planu i isto tako u Zakonu o prostornom planiranju koji jasno se referiraju na ove neizgrađene zone turističke namjene unutar naselja gdje kažu da se lokacijske dozvole ne smiju izdavat prije izgradnje, izrade cjelovitog detaljnijeg plana uređenja. Mislim to tamo piše, a ja kažem kako će se odnosit službe kojima se daju zahtjevi za suglasnost prema tome dalje sad, je li, ovo onako kako bi trebale odnosno po zakonu.

PREDSJEDATELJ Ništa, evo ovako, ja bi sad dao gospodinu Ivaniševiću riječ pa će gospodin

Marušić repliku imat i onda ne znam tko se javio, Tonći i Ljube. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Pa nemamo baš cjelovitu informaciju, ako je bio natječaj ja ne znam tko je inicirao

natječaj, tko je naložio da za ovaj prostor mora bit organiziran natječaj i tko je dao i financirao izradu Detaljnog plana uređenja koji je naišao na probleme u realizaciji? To je prvo pitanje, a tek onda bi ja mogao nešto kazat.

PREDSJEDATELJ Gospođo Ružice izvolite. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Ja ono isto nemam podataka ono što imam, znači natječaj je još 2008. raspisan,

provodilo, provodilo ga je Društvo arhitekata Split, 2008. je bio Program za izradu natječaja, radio je gospodin Edi Katačić i plan je isto započet znači 2009. je odabran prvonagrađeni rad i 2009. godine je donesen zaključak o odabiru ponude za izradu detaljnog plana uređenja.

VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) A zašto se išlo po natječaju. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Natječaj je propisan GUP-om, u GUP-u piše da je obveza natječaja. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Evo tu je problem. RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Evo ga, u GUP-u piše da je obveza provedbenog dokumenta prostornog uređenja

omogućava se oblikovanje uz provedbu natječaja za kojeg će programske smjernice utvrditi Gradsko poglavarstvo, kasnije je mijenjano kad je ukinuto Gradsko poglavarstvo gradonačelnik na prijedlog nadležnog stručnog tijela. Znači tu je po GUP-u obveza, obveza provedbe natječaja.

123

VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Mogu li ja? PREDSJEDATELJ Izvolite, izvolite. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Dakle imamo u biti dva najbitnija zakona po kojemu se ponaša i živi ovo Vijeće i

čitav Grad, Statut i Generalni urbanistički plan. Generalni urbanistički plan je tražio natječaj, obavljen je natječaj za koji ne znam je li arhitektonsko-urbanistički ili urbanističko-arhitektonski ili samo urbanistički, mislim da je samo urbanistički, jer tako govori u dokumentaciji ali nisam siguran da je ova prateća dokumentacija kvalitetna. Ako se traži inicijativa onda se na određeni način davanjem prava inicijativi ide nekim putem, ako otvorite vrata za pretpostavit je da ulazite u prostoriju. Ja sam protiv toga da se ovako ad hock i preko koljena ovako rješava a pogotovo ako se radi u izmjenu temeljnih elemenata generalnog urbanističkog plana, a to je obaveza natječaja, obaveza izrada Detaljnog plana uređenja i posebno zaštićeno zelenilo ili zeleni točkasti dijelovi splitskoga klipa od Katalinija brijega, preko Bačvica, Ovčica, Firula, POŠK-a, pa sve do Stobreča, to se uvijek u Urbanističkom zavodu dok je radio zvalo dužobalna krajobrazna obilježja nulte vrijednosti, oni su Urbanističkom zavodu za nas imali takovu vrijednost dugi niz godina ili desetljećima kao marjanska padina o kojoj je bilo puno riječi i došli smo čak i do kodeksa, je li tako gradonačelniče, e. Sada se događa da tri-četiri stvari mijenjamo u Generalnom urbanističkom planu na prvu inicijativu otvarajući širom vrata radi čega, radi moguće veće površine hotela, jer veća parcela daje veći koeficijent iskoristivosti, ali na uštrb zelenila, e to netko mora objasnit sutra i građanima i tisku a da prethodno nije obavio nešto što je uvijek bila uzanca, istina ja sam davno bio vijećnik, ali bila je uzanca ako su ovakve inicijative da se onda uz stručne službe prethodno po pozivu su dolazili vijećnici koji su zainteresirani na tematsku raspravu na kojoj bi ovako proradili sva ova pitanja i onda išli čistoga srca i s punim uvjerenjem prema izradi odluke koju bi izradilo Gradsko poglavarstvo. Ovako krećemo u postupak, na neki način čak i varamo čovjeka. Ja mislim da mi brzim aktivnostima i brzo ozbiljnim dogovorom za ovu točku kako što smo razgovarali maloprije možemo stvarno investitora dovesti u situaciju ne da bude u zabludi nego da relativno brzo dođe do realizacije. Osobno, a sad malo griješim dušu, jer nam je struka ionako na dnu dna sa legalizacijom, mislim da je ovaj urbanizam temeljem i programa Edija Katačića i temeljem rad ocjenjivačkog suda ispod svake kritike, jer tko ne zna šta je Trstenički potok, šta su jablanovi o kojima je pisao Ujević i šta je jedini i zadnji potok u Splitu njegova zaštita i šta je ušće kad rijeka umiri i uđe u more i na tom mjestu radit neboder ovo treba stavit van snage, ne samo radi razloga koje je spominjao Šundov nego je ovo loš urbanizam, treba ga označiti kao loš, on mora past i treba investitoru dat pravu ricetu da brzo dođe do šanse da realizira svoj hotel, ali u granicama mogućnosti koje daje GUP.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo sad ćemo i prijeći na replike. Gospodin Marušić na koga se

odnosi? HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Na jedno i drugo. PREDSJEDATELJ Dobro, izvolite, samo brzo.

124

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala gospodine predsjedniče. Dakle gospođa Danira kaže stručne službe pa

Gradsko vijeće, Gradsko vijeće je to koje donosi odluke, stručne službe ukoliko treba pomažu, nisu stručne službe iznad Gradskog vijeća, već je Gradsko vijeće to koje će donijeti odluku o nečemu ili neće donijeti. Imamo pročelnicu ovdje koja pred svima nama tvrdi da se ovo može, prema tome ako ona nije relevantni čimbenik ovdje onda ja ne znam zašto sjedimo ovdje, a Gradsko vijeće daje dakle dozvolu za pokretanje inicijative, neće on sutra počet graditi iz ovoga, vi to dobro znate, prema tome mi dajemo čovjeku pravo da pokrene inicijativu, ne uzimamo nikakvu zelenu površinu, kolegi mome Vjeki, već je zadržavamo i to privatnu zelenu površinu pretvaramo u javnu bez da je Grad otkupljuje, a povećavamo koeficijent tamo gdje se ionako gradi zgrada. Prema tome sve drugo van ove priče je prolongiranje i zato mi Hrvati čekamo na investicije, jer svaki arhitekt ima svoju viziju lijepoga, svaka služba nekome je drag neboder, nekome je draga duga zgrada, nekome je drag potok, nekome nije drago ništa, a investicija nema. Ajmo pustit da Vijeće da dotičnom inicijativu da može krenut u promjene, a ukoliko se uklopi u zakonsku regulativu onda će on to napravit, ukoliko stručne službe nakon naše dozvole, mi moramo stručnim službama dati dozvolu, a ne stručne službe nama, mi smo ti koji njima dajemo nalog, ne može meni stručna služba dat nalog zaboga, nego ja ću dat odnosno mi ovdje ćemo stručnoj službi dat nalog da se uhvati u koštac s ovim, ovdje imamo pročelnicu koja kaže da se to može ako se hoće, držimo se toga da se može ako se hoće i pustimo da ide u proceduru, a kad dođe ovo kraju onda ćete imat konkretan prijedlog, konkretnu sliku i viziju šta bi se gradilo i onda donijeti opet kao Gradsko vijeće konačnu odluku i ja ne vidim u čemu je tu problem, sve drugo je prolongiranje, zatezanje, ma kako vi to zvali, ali to vodi opstrukciji razvoja Grada. Ja drugu riječ za to nemam. 20 godina se borimo s time i svako novo Gradsko vijeće misli da će riješti problem i onda uvijek dođemo opet u neku poziciju da bi trebalo još nešto, e to još nešto na kraju investitora potjera i zato mi u Gradu smo sad tu gdje jesmo. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Molim? Dapače, prozvani ste, možete. VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Ja kao prijatelj sam prozvan ... HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Nije prozvan, nije prozvan, ja sam samo ... VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ ... da u biti, da u biti gušim građenje, a u biti kad god smo govorili o građenju

nikad nismo govorili o građenju kao trošenju grada, prema tome radi se o trošenju i radi se o poniženju koje je doživjela ova struka. Ja nisam htio na prethodnim intervencijama u prostor govoriti o poniženjima koje je struka doživjela samo jednom, na jednoj građevini o kojoj čak i autor već piše negativno, dakle, jer je prošlo svršeno vrijeme. Urbanizam je komponiranje prostora, taj vanjski prostor je prostor u kome mi živimo i on nas obljubljuje i obgrljuje, ako mi nemamo pravo odnos prema trsteničkom potoku i mislimo da ako damo komadić sada neuređene padine koja je u GUP-u zelena površina pa hotel može dobit još hiljadu kvadrata radi toga pa će narast onda mi ne znamo šta znači volumen u prostoru. Dakle mi automatski otvarajući inicijativu povećavamo volumen, ali na parceli na kojoj i sada može netko zgradit neku kuću, ali malo manjega volumena. Šta radimo? Poništili smo struku, u dvije točke smo izmijenili GUP i mi smo sigurni da će to sve skupa proći i započeli smo aktivnost u koje ćemo se ponovo ovako naći i kazat pa čekaj vidi šta je ovaj čovjek napravio. Ja mislim da

125

treba malo stat na balun i ništa drugo nisam predlagao i apsolutno se slažem sa Klubom vijećnika gospođe Puljak, jer ste vi na ovoj liniji, koliko sam primijetio.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Vjeki. Izvolite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Samo replika na ono, dakle ja kad sam rekla da predlažem odnosno da tražimo da

stručna služba dostavi svoje mišljenje mislim da je, da nisam stavila stručnu službu ispred Gradskog vijeća, nego mislim da je to uobičajena procedura da se uz materijal dobije obrazloženje i mišljenje stručne službe da li je nešto što se predlaže provodivo po zakonu, znači to je ono što sam ja rekla. E, (-čuje se više glasova-) ne, pročelnica ustvari nije odgovorila zapravo na ono što sam ja pitala, opetovano sad pitam treći put. Šta sa pojedinačnim zahvatom koji se proglašava u zoni obuhvata urbanističkog plana za turističku zonu unutar izgrađenog područja naselja? Znači da li će ta procedura proći? Znači to je dvojbena odluka i inače je dvojbena, ali ne samo zakonski dvojbena i suštinski, ako ćemo sad dalje nastavit, ali ne bi htjela zloupotrebljavat mislim vrijeme odnosno strpljenje.

PREDSJEDATELJ U redu, zahvaljujem. Javio se gospodin Tonći Blažević pa ćete onda vi gospodine

Sučić. TONĆI BLAŽEVIĆ Kratko, ovi, ovdje su stručnjaci raspravljali, mi smo na neki način drugi vijećnici

svi slušamo, ali ovo sve ide prema tome da ćemo mi za mjesec dana ponovo o ovome raspravljat i da se to malo bolje pripremi i da se ove neke nedoumice riješe, ovi, a i gradonačelniče, a i vi da popričate sa investitorom o light motivu današnje sjednice a to je urbanistički bonus, je li tako, pa da izađemo, da izađemo sa nekim tim stvarima, jer činjenica je ako sam ja dobro razumio, to moja struka nije, da mi nekome izlazimo u susret, apsolutno pravilnih odluka nema niti ih je ikad bilo, šjor Šundov je li tako, nema, niti jedna, svaka odluka koja je donesena nekome je bolja, nekome slabija, ovdje sam, ja sam razumio da se ovdje može dogodit da mi gušimo druge, ako dajemo ove s druge strane investicija 150 ljudi je zaposlenih itd., jako je teško odbit, ali čovjek je donio 1. 07., kad, 1. 07. a danas je 1. 08., ajmo mi 1. 09. još te neke stvari malo posložit, vidjeti itd. i izglasat to. Razmislimo malo. (-čuje se više glasova-) Znam, ali ja sad sjedim u Gradskom vijeću, a ne zadnje četiri godine. (-čuje se više glasova-) A znam, a to pitajte one što su bili prije.

PREDSJEDATELJ Evo ovako, sada je gospodin Duje Sučić. Izvolite. DUJE SUČIĆ Pa evo ja sam htio samo malo, saslušao sam svih ... PREDSJEDATELJ Jeste vi Ljubice? DUJE SUČIĆ ... čuli smo ovdje ova stručna mišljenja, a sad nekako ovako sa strane neke tri

ključne stvari koje se ovdje javljaju, prva stvar je da imamo investitora gdje moramo objeručke vidjeti na koji način da zadovoljimo zakon i sve interese da to prihvatimo, znači

126

moramo ići prema tome da to želimo prihvatit, jer to je novi investitor. Mi smo imali i na početku jednu točku gdje smo određenoj stvari prišli investitoru odnosno promijenili smo ono stambeno, stambeno i u tom smislu smo, i u toj točki izišli u susret jednom investitoru. Znači ovdje prvo treba sagledat odmah od početka da moramo vidjeti na koji način se može izići u susret da to krene, to je jedno. A drugo se ovdje javilo pitanje kako da svi oni drugi koji ovdje imaju te parcele kasnije imaju iste te beneficije kao što je dobio i ovaj investitor, na koji način se to može riješit, to je bilo tu spomena KIS, ovo-ono, sve skupa, da i oni imaju iste uvjete kao on. I treće je ovo, tu baš nema nekakvog odgovora, da vidimo oko procedure, je li ova procedura koja je započeta je li se stoji iza toga da je to tako provedivo do kraja i da nećemo investitora dovest u zabludu ili ne, je li, znači čuli smo ovdje jedno, drugo, treće, znači to su tri ključna pitanja. Evo pa čisto da u tom smislu ovaj malo usmjerim i pomognem da vidimo šta i kako, je li.

PREDSJEDATELJ (-nije uključen mikrofon-) Hvala. Ljubice izvolite. LJUBICA VRDOLJAK Ma evo iz diskusije ovdje kako da postavljamo pitanje je li ono što dođe na

Gradsko vijeće u skladu sa zakonom, pa ja sve ono što dođe na Gradsko vijeće ja sam sigurna da je pročišćeno u službama i da je usklađeno sa zakonom, jer u protivnom ne bi moglo ni doći na Gradsko vijeće, to je onaj prvi stav, može se napravit normalno i ovaj pogreška, ali ja sam sigurna da stručne službe kad stave nešto i potpišu i stave na Gradsko vijeće i izvjestitelj je čovjek iz stručne službe da onda to apsolutno ovaj je u skladu sa zakonom. Međutim ono što mene zanima i dalje, a da bi učvrstili poziciju ne samo novog investitora odnosno investitora koji je dao zahtjev, da ovo područje koje je, znači cijelo područje koje je ovdje ovaj planirano da ga točno označimo jednim zaključkom kažemo da se sve ovo odnosi i na područje to, to u granicama tim. Na taj način smo osnažili ovaj zaključak da nismo pogodovali jednom investitoru na tom području nego da i ostali investitori pod istim uvjetima znači koriste to isto pravo. Ne samo da smo to kazali ovdje na Gradskom vijeću nego da dopunimo zaključak i da kažemo da znači investitori, bez obzira ovaj koji investitori, na području tom koje je u granicama obuhvata znači ovaj imaju, mogu gradit pod istim uvjetima kao i ovaj, odnosno da za sve vrijedi na tom području isti uvjeti i na taj način smo mi i ovaj naš zaključak osnažili.

PREDSJEDATELJ Replika, je li tako? VJEKOSLAV IVANIŠEVIĆ Nije, a dobro, recimo da je replika. Radi se o tome da se povećava građevna

čestica što je neosporno, znamo zašto se povećava, radi se o tome da se zadire u GUP-om utvrđeni zeleni pojas i radi se o tome da smo svi svjedoci toga da naša obala i poslije ove šumice, nedavnoga ekscesa u šumici dobiva sve manje i manje pristupa ili prilaza građana zaštićenom priobalnom pojasu. Doći će jednog dana do toga, a to je već počelo, kroz natječaje Duilova i istočne obale, da će građani imat bedem ispred sebe kroz koji neće moći proći do mora ili će morat dugo, dugo pješačit da bi do njega došli. Taj proces je u tijeku, o tome sam upozoren od urbanističkih službi.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Javio se gospodin Gjurković. Izvolite.

127

SRĐAN GJURKOVIĆ Svi kažu kratko, a naravno sve traje, ali ovdje i jesmo da raspravljamo o tim

stvarima koliko god bilo vremena i toliko je točaka dnevnog reda tako da ne smatram to da je ništa loše, je li, dapače to nam je posao. Čuo sam ovdje u raspravi da mi investitora dovodimo u zabludu, pa ja uopće ne razumijem, prvo on traži nešto na njegovu inicijativu, prema tome ne vjerujem da je on baš sam sa sobom u zabludi, stručne službe, kako je već rečeno, obrade, daju i kažu da je u skladu sa zakonom i mislim da je to apsolutno apsurdno raspravljat o takvim stvarima dok se ne dokaže suprotno, ali ne postavljat takva pitanja. Mi stalno postavljamo, često postavljamo pitanja i ta pitanja u biti dovode investitore u situaciju da mi nalazimo pitanja, argumente uvijek protiv i zato uopće nikad problem, za bilo koju problematiku o kojoj raspravljaju, bilo pozicija, opozicija itd. Prema tome ovdje se radi da pokušavamo vratit stvar na početak. Mi definiramo površine na kojima se gradi, mi definiramo ovdje namjenu i veličinu objekta. Kroz GUP i kroz izmjene GUP-a. Život je takav da se one najčešće mijenjaju zbog želja i potreba investitora. S obzirom da se ovdje ne radi o stambenoj gradnji, ovdje se radi o turizmu, o nečemu šta je razvojno za grad, zapošljavanje, ja ne bi to htio reći punit će se samo proračun, nego to je razvoj grada i zapošljavanje, dolazak turista koji opet normalno diže cijeli grad i druge usluge naprijed. Ovo je prva situacija u kojoj mi osiguravamo prostor da investitor može ići dalje, ali opet mora doći na Gradsko vijeće, bilo kakvo kočenje po meni nije potrebno u ovoj situaciji. Definirali smo i možemo stavit u zaključak da slični odnosno isti uvjeti vrijede za isto područje i mi otvaramo prostor da se ide naprijed, jer mi ovako možemo sve vraćat nazad. Dakle ovdje se ne radi o stambenoj gradnji, ovdje se radi o turizmu i ovdje se radi o nekome koji je kupio to zemljište. Drugo, turizam sam po sebi, svi znamo, hoteli sa pet zvjezdica investicija po sobi je 110, 120, 130 tisuća eura i više, do 150, dakle investitor o tom pitanju zaista ulaže iznimno velik novac i ulaže sam ulazi u rizik isplativosti toga i traženja kredita itd. I kad imamo jedan takav projekt, dakle ovo nije stanogradnja, ovo je čisti turizam, onda ne vidim razloga da ne, ne damo prvi korak, jer opet mora doći na Gradsko vijeće i otvorimo prostor i pošaljemo poruku da je to sve u redu i zajednički interes, ne pogodovanje, da se investira, da se ide naprijed. Naravno javne površine i dalje i šetnice moraju biti za građane, građanima dostupne i po meni je malo to jednostavnije nego šta ste vi arhitekti, urbanisti malo ovaj pristupili u tome svemu skupa, ali svatko ima pravo naravno da raspravlja i da daje neke stavove. Prema tome smatram da je ovo jedna dobra stvar, da ona uopće ne ulazi i ne zadire nešto posebnije u nekakve interese posebne investitora, jer otvaramo prostor svima, a ono što on traži je već nešto šta postoji za određen druge, druge objekte tako da zaista ne vidim da je nešto posebno i specifično, nego da trebamo reći ajmo i službe kad mi ovo donesemo, vjerujem da ćemo donijeti, što prije da se odrađuje taj dio posla da bi zaista ta investicija išla šta prije. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo prije nego šta gospodinu Alujeviću dam riječ ja bi samo jedno

kratko uprošćeno i krajnje pojednostavljano pitanje gospođi Ružici postavio. Ako prihvatimo ovu inicijativu, a nešto krene po zlu da li mi to možemo u svakom trenutku zaustaviti i eliminirati pitanja naknade štete prema Gradu ili bilo kakvu povredu zakona? Hvala.

RUŽICA BATINIĆ SANTRO – pročelnica Upravnog odjela za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša Prvo jutros smo već usvojili jednu sličnu, znači provedena je cjelokupna

procedura, zajednička odluka o donošenju ciljanih izmjena i dopuna GUP-a i detaljnog plana, znači to je zakonito. Drugo, zelenilo i dalje ostaje zelenilo, znači ostaje u javnom korištenju, samo je vlasništvo, ne mijenja se zelenilo, ne gradi se na zelenilu, ukidat će ......, ako se bude donosila bilo kakva odluka u nju mora bit ugrađeno da to zelenilo i dalje ostaje zelenilo u

128

javnom korištenju. Treće, znači ovo je, ova inicijativa je dolazi sad na Vijeće, nakon toga odluka o izradi, zajednička odluka o izradi ciljanih izmjena i dopuna GUP-a i Detaljnog plana uređenja dolazi ponovo na Vijeće. Ta ista odluka se šalje ministarstvu, ukoliko jedna zarez u odluci nije u skladu sa zakonom odluka se vraća. Iza toga provodi se kompletna procedura izrade izmjena planova. Na tu, kad je procedura gotova, znači javni uvid, javna rasprava, uključena javnost, uključeni svi zainteresirani, dobija sve suglasnosti tijela i osoba u skladu sa člankom 74., svi znamo o čemu pričam, bar mi kolege arhitekti, iza toga ide suglasnost Županije splitsko-dalmatinske, Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje Županije splitsko-dalmatinske, suglasnost ministarstva i ponovo ta odluka dolazi na Vijeće i Vijeće izglasa. Nakon toga se objavljuje u Službenom glasniku kad postane pravomoćna, tek iza toga investitor može predat zahtjev hoće li, zavisi po koje zakonu, mi danas koristimo Zakon o prostornom uređenu i gradnji, pa će ići na lokacijsku dozvolu i potvrdu glavnom projekta ili će ići o Zakonu o poticanju pa će ići odmah na tješenje za građenje ili će se, nadam se, u međuvremenu izmijenit Zakon o prostornom uređenju pa će ići na građevnu dozvolu, ali bez obzira do toga još četiri koraka.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Alujević izvolite. ( - kraj 5. kazete B strane - ) ... TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS .....namjerno sam pustio raspravu s obzirom da sam se javio na onu točku šta su

neki spomenuli prije, a očito je sad to vezano, a ja sam i pretpostavio da će to bit vezano i upravo onda sam govorio o kriterijima i o nekim stvarima pa su neki rekli eto kočiš investiciju i onda namjerno sam pustio da se svi izredate i sad smo došli do investicije. I vidim da sad lagano to negdje puca, stoji na pola, znači tipično u Splitu. Znači kad je tamo trebalo promijenit postotak iz poslovne u stambenu, nema problema, bili smo samo kolega Blažević i ja suzdržani, a ista je to priča, nije, je, je, ista je to priča, mijenjate li vi te postotke ili dodate malo postotak više kvadrature unutra sve je to na određeni način pogodovanje investitoru, to ne možete reći da nije, je. Međutim evo dolazi investicija, treba zaposlit 200 ljudi, izgradit će se neki hotel, eto problem. Po meni u čemu je problem da mi pustimo da ova inicijativa krene da damo pozitivan znak investitoru da smo spremni s njim surađivat, ali naravno, naravno uz uvjet, prihvaćam sve ono što je kazano da ono što se bude radilo dalje, znači u doradi ovih planova, jer očito tu fale, je li, planovi i zato se nije moglo ni krenuti, da se pazi da određene stvari budu poštivane, da se ne prekorači mjera, da se ne napravi nešto loše. I zato pozivam, evo s obzirom da me odmah napalo kao da sam protiv investicija, ja sam zapravo, meni je drago da je se netko javio i da je došao i rekao sad ću izgradit hotel. U ovom prošlom mandatu smo čak i pustili da se uredi i obala, jel', ja nisam bio vijećnik ali tadašnji vijećnici da se uredi i obala ispred jednog hotela, je li, koji bi valjda ja se nadam trebao ubrzo zaživjeti, jer Splitu trebaju smještajni kapaciteti pa u tom smislu želim da pošaljemo pozitivan znak investitoru da nismo mi ti koji ćemo ga sad zaustavit u početku, ali inzistiram i tražim i što sam na onoj točki rekao da moraju postojat kriteriji i da ne možemo se baš jeftino prodavat, to znači to da ne može svaki investitor doći i ucjenjivat. Znači ako postoji jedan normalan razgovor, ako se može naći jedna prava mjera onda u redu, neka to prođe i ide, ali sad dajmo pozitivan znak, ali prihvatimo sve ove primjedbe i ovaj poslije to uvažimo, je li. Eto toliko. Hvala.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin gradonačelnik se javio malo ranije, oprostite Danira.

129

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala lijepa predsjedniče. Ja bi htio malo zaokružit ovo pa možemo nastavit ako

se slažete, međutim moje mišljenje vam je slijedeće. Dakle već smo u prethodnoj točki o kojoj se kolega Alujević referirao dogovorili hoćemo formirat radno, stručno radno tijelo ovoga Gradskoga vijeća koje će prvenstveno se bavit prostornom dokumentacijom, urbanističkim planovima i arhitektonskim natječajima, ako se ne varam. U to sam vam ja rekao da imam namjeru uključit svakoga od vas tko je zainteresiran, a obavezno svakoga od stranaka, ne od grupacije niti od koalicije nego zaista svakoga od stranaka plus ako ima netko zaista dobru volju da radi, vrlo rado, dakle to može biti i tijelo sastavljeno od 30 ljudi šta se mene tiče, operativno bi bilo negdje najmanje 15, jer se radi zaista o problematici koja je, koja iziskuje visoko stručno znanje, arhitektonsko, inženjerskog, urbanističkoga tipa i ja to znanje nemam, pa bi vam samo se vratio na početak i rekao, Gradsko vijeće je prvenstveno političko tijelo i mi nismo dužni ni obavezni znati sve šta nam dođe na stol, danas imamo ovo, sutra će nam doći kako se love miševi, treći dan će doći kako ćemo spašavat pse, mačke itd., onda poslije toga imamo vatrogasce itd., dakle mi smo političko tijelo i mi donosimo u suštini političke odluke, ovo je politička odluka. Politička odluka u smislu investitor koji je imao obećanje prema nama, dakle izvršne vlasti da ima novce, ovce i dobru volju kaže ja vas molim da pokrenemo inicijativu jer ja bi htio gradit. Dakle mi možemo donijeti odluku da prihvaćamo tu inicijativu i da šaljemo je u redovnu proceduru. Pri tome su stručne službe Grada držeći se zakona i propisa, jer ako sumnjamo u stručne službe Grada onda se dignimo i napustimo ovu dvoranu, je li, napravile sve šta je trebalo napravit. Postoje divergencije, postoje različita razmišljanja, postoje sumnje, opravdane, apsolutno, ali kolegica Matošić, kolega Vjeko vi govorite sa, sa visokostručne razine koju mi ostali vijećnici, iskreno rečeno ja nisam dorastao, ne mogu govorit o tome, ja to ne znam, ali imam dobru vjeru i dobru volju. I mislim da moramo pokazat dobru volju. Stoga ja predlažem da bi bili svi zadovoljni pošto smo već dogovorili da ćemo formirat ovo radno tijelo gradske, Gradskoga vijeća da to automatizmom sada ide i ovo, ali bez da zaustavimo proces, dakle bez da zaustavljamo, povlačimo ili izglasamo, dakle moj prijedlog da se glasa za inicijativu bez da se odgađa donošenje ove inicijative, ali ćete vi na tom radnom tijelu koje će se formirat u slijedećih 20-tak ili 30-tak dana raspravljati i o ovome, jer u međuvremenu ova odluka ide na ministarstvo koje može odbit, jer je, pardon, može ga ne prihvatit, vratit, može nam ponovo se to doći na stol ovdje za slijedeću sjednicu pa mi možemo reći to se ili će u međuvremenu ta stručna radno tijelo reći to nešto ne štima itd. Dakle da bi zadovoljili sve ovo o čemu je govorio i kolega Šundov i ostale kolege i kolegica Matošić dakle provjerimo to sve šta je to i to vrijedi za sve buduće stvari, ali ja vas molim nemojmo zaustavljat određene procese, jer ovo se radi o poruci investitorima. Da, dobro nam došli, mi ćemo to napravit, ali ćemo usput posebno stručno tijelo provjerit da li je sve u skladu. Ovo stručno tijelo bi trebalo raspravljat dakle prvenstveno o, u ovom slučaju o cjelokupnoj Trsteničkoj uvali i ono bi moglo donijeti jednu preporuku koje Gradsko vijeće poslije toga može izglasat, ja se nadam da će ga izglasat, da obuhvatimo cijelu Trsteničku uvalu i da kažemo promijenimo GUP i stavimo da svi uvjeti tamo budu ravnopravni za svih, dakle nema diranja pokosa, nema diranja klifa, mora bit KIS 2, 2 ovaj 0,4 itd., itd. da sam ne ulazim. Dakle da ujednačimo sve i na taj način da onda budućim potencijalnim investitorima koji će bit eventualno u zaleđu ovoga hotela, ja se nadam, da imaju ravnopravne uvjete, to vam je moje mišljenje sada, a sad nastavite sa diskusijom. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Matošić imate potrebu? Imate. Izvolite.

130

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Imala sam potrebu replicirat gospodinu Alujeviću, ali u biti se sad bi se osvrnula

ovo što je rekao gospodin gradonačelnik. Ovo što je on kazao da se potrudimo da svi u Trsteničkoj uvali imaju iste uvjete to je zapravo najjednostavnije ostvarit tako da se donese plan, Detaljni plan uređenja za Trsteničku uvalu, onda će svi imat iste uvjete, jer u protivnom sad ako znači dozvolimo, problem i je taj što sad mi kad ovu kazetu, načeli smo je, tako je, izdvojimo iz zone zapravo prestaje, kako bi rekla, prestaje, nema više motiva da se taj donese. On je recimo bio nekakav gorući problem u toj zoni i ta zona će ostat zapravo lokacijski ne uređenja, plan neće bit donesen jer su, ono, problemi vlasnički tu nerješivi ili se smatra da su nerješivi i isto tako nema prepreke da kad se njemu pošalje poruka, naravno mi bi trebali slat poruke da su investicije dobrodošle i da ćemo mi učinit što god možemo, ali isto tako će kad to gospodinu odnosno Imperator Dioklecijanu prođe tada će doći još dvadeset takvih zahtjeva za još dvadeset zona obuhvata u gradu Splitu gdje će svi tražit da se pojedinačni zahvati isključe iz zona i onda automatizmom ti planovi se više neće donositi i mi zapravo kad ispucamo ne znam koliko potencijalnih zahtjeva koji su na čekanju iza toga nećemo imat uređeno zemljište i spremno za daljnje investicije. To je realni problem.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin Drago Davidović se javio za riječ. DRAGO DAVIDOVIĆ Ma ja bi htio to sve pojednostavnit, mislim da nikome od nas nije cilj ovdje

prigovarati i govorit samo da se govori. Ajmo poslat poruku onu koju svi želimo, imamo preko 20 tisuća nezaposlenih, imamo kronični nedostatak kreveta, to nam je pokazao ovaj Ultra Europe ovi festival da smo 9100 kreveta napunili i da nam još falilo 6-7 tisuća, znači imao taj. Imamo pomanjkanje investicija, konačno se javi jedan investitor koji bi uložio cirka 50 milijuna eura, a mi mu sad ne dajemo šansu za inicijativu i da se prilagodi našim željama, potrebama i da on napravi to šta treba. Ja ne znam kako ćemo mi razvit ovaj Split, svi plačemo da novaca nemamo, da je proračun se ne puni, da moramo tri puta godišnje radit rebalans, imamo situaciju da ćemo imat problema hoćemo li imat za plaće, a 200 ljudi donosi nam prireze, doprinose, donosi nam stalno punjenje. Imamo komunalne naknade, komunalne doprinose koje sada još ne znamo, jer ne znamo koliki će bit KIS i KIG, je li tako Ružice. Znači dajmo, podržimo ovu inicijativu, pustimo čovjeka da se prilagodi ovom našemu stručnome tijelu koje ćemo osnovati da uskladi naše želje i potrebe sa svojim mogućnostima i potrebama i idemo razvijat ovaj Split. Ovako ako ćemo samo prigovarat da prigovaramo i iznosit stvari koje su suvisle meni u ovoj situaciji je to bespotrebno. Bavimo se ozbiljnim stvarima. Šta je rekao Hrvoje sve dajmo poduzetnicima i investitorima i ja sam isto sklon da im izlazimo u susret, šta je, šta ne narušava zakon i potrebe ni interese Grada Splita, ali drukčije mi nećemo razvit ovaj grad, nemamo ni baš ni prostora, nemamo se gdje ni širit. Kako ga mislimo razvit, ako ćemo samo prigovarat da bi prigovarali. I moj je prijedlog sada da se ovo da na glasanje i da pružimo ruku tom investitoru i da damo, da mu prihvatimo ovu inicijativu. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još diskutanata? Izvolite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Ja moram samo odgovorit gospodinu Davidoviću da ovo nije bilo prigovaranje

radi prigovaranja, mislim on je to jednu pet puta ponovio sad u ovoj replici, replici meni. Mislim da je ovo, da se ovo zove rasprava, a ne prigovaranje radi prigovaranja.

131

PREDSJEDATELJ U redu. Čuli smo. Ima li još prijavljenih za raspravu? Ako nema ja bih zaključio

raspravu po ovoj točci dnevnoga reda .......... Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene, molim.

PETAR ŠKORIĆ (-nije uključen mikrofon-) Može, ovaj, pauza za konzultacije? PREDSJEDATELJ Po Poslovniku može. ( - p a u z a - ) A ha, gospodin Škorić, je, to je i normalno, zato ste se i povukli. Izvolite. PETAR ŠKORIĆ Dobro, evo hvala vam lijepa. Mi smo na našem klubu imali dileme ovaj prethodno

raspravljajući o ovom prijedlogu, željeli smo da čujemo i ostale kolege i kako će se rasprava iskristalizirat. Naravno da smo nezadovoljni s načinom dakle dolaska ove teme na dnevni red Gradskog vijeća, govorimo o nizu projekata, govorimo o projektima evo koje smo prethodno i usvojili, koji su bili u završnoj fazi, svjesni smo situacije odnosno svjesni smo da niz još projekata čeka i mi smo protiv toga da na ovaj način pojedinačno rješavamo od slučaja do slučaja i zbog toga pozdravljam ovu inicijativu gradonačelnika za formiranje ovog stručnog tima koji će vidjeti sve što je se nakupilo od zahtjeva, projekata i to skupno i obraditi i pripremiti i na taj način da i olakšamo investitorima, ali i da na jednoj stručnoj razini se to kvalitetnije pripremi. Mi ćemo podržat inicijativu da se ovdje ne zaustavlja ova investicija, ne treba sad isticati koliko je ona značajna za naš grad, za razvoj turizma, za punjenje gradskog proračuna, za novo zapošljavanje. Uz ove primjedbe, kažem, koje su isticali kolege iz, kolegica Danira, gospodin Šundov i naš vijećnik Ivanišević, dakle sve te dileme je potrebno ukomponirati u daljnjoj fazi i proraditi kroz ovaj stručni tim i dakle mi ćemo tu imenovati, zapravo dat ćemo našeg predstavnika, gospodin Ivanišević će sigurno biti dio vašeg tima, možda i dvojicu, tako da kažem ne donosimo nekakve ishitrene odluke, ali da ne stvaramo, kažem, i probleme niti da kočimo inicijative koji mogu značajno pomoći našem gradu, dakle mi ćemo evo podržati u ovoj fazi da se pokrene ova inicijativa za ovaj projekat.

PREDSJEDATELJ .... gospodinu Petru. Samo da vas pitam, je li ovo vaš prijedlog da svi ovi

prijedlozi, sugestije i mišljenja koji su izneseni danas na Gradskom vijeću budu sastavni dio razmatranja i rada bilo kojeg tijela koje se bavi ovom problematikom? Da, da.

PETAR ŠKORIĆ Naravno to i je intencija i evo naša rasprava i prije ove sjednice bila je upravo

obilježena nizom dilema, ali evo svjesni situacije u kojoj se nalazimo i rješavanja prethodnih točaka dakle zaključili smo da podržimo da se pokrene ta inicijativa da se u daljnjim fazama prati realizacija i da se reagira ako nešto bude išlo u nekakvom neželjenom smjeru.

PREDSJEDATELJ U redu je, ja ću sad staviti, zaključujem raspravu ukoliko nema više prijavljenih, a

nema, stavit ću ovu točku dnevnog reda na raspravu plus ovaj zaključak koji ste vi iznijeli. Dakle, a ha evo ga. Stavljam na glasovanje, nakon iscrpne diskusije, prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik

132

– Radoševac na glasovanje uz dodatak da će buduće radno tijelo koje će osnovati biti u obvezi uzeti u razmatranje sve danas iznesene, iznesena mišljenja, prijedloge i sugestije vezane uz problematiku ne samo ovu nego općenito urbanizma u gradu Splitu.

Tko je za ovakav zaključak odnosno prijedlog zaključka? – Tko je protiv? – 1. Tko je suzdržan? – 4. Konstatiram da je Gradsko vijeće sa 21 glasom za, 1 protiv i 4 suzdržana usvojilo

prijedlog zaključka u svezi inicijative Imperator Dioklecijan d.o.o. za izradu Zajedničke odluke o izradi ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita i izradi Izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik – Radoševac uz obvezu da buduće radno tijelo prihvati sve sugestije, mišljenja iznesena danas na ovoj raspravi od strane vijećnika Gradskog vijeća Grada Splita. Zahvaljujem.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Ako mogu ja predsjedniče? PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine gradonačelniče, vi uvijek imate ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja vam se svima zahvaljujem i oni koji su za i oni koji su suzdržani i oni koji su

protiv, bez razlike, mislim da je bila vrlo kvalitetna rasprava i slažem se ovdje sa kolegom Škorićem možda nismo to dovoljno pripremili, ali ovdje je stvar koju smo već sada prenijeli na novo, novo, dogovoreno novo tijelo ovoga Gradskog vijeća koje se nadam da će nam u buduće pripremat to na jednostavniji i kvalitetniji način da ga možemo svi skupa bolje razumjeti. Pa vam se i u tom smislu svima skupa zahvaljujem i nadam se da ćemo u buduće koliko toliko izbjeći ove nedoumice na račun toga šta će nam zaista čista struka reći šta je najbolje za nas svih skupa odnosno za grad Split. Pa vas molim onda kad imenujete u to, u to novo radno tijelo imenujte struku, možete i dva, možete i tri što se mene tiče, možete zvati nekoga tko je izvan, izvan vijećničkih krugova, dakle ako vi imate nekoga tko je zaista, za koga držite da je, da je pravi stručnjak zašto ne, neka ima šta više ljudi, ne može bit preveliko, ali mislim da bi to bilo dobro da nam pojasni, pojednostavni nama vijećnicima odluku koja je ipak, napominjem, ipak je politička odluka, u konačnici. Eto, hvala vam lijepa još jedanput.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Idemo dalje. Ovo će biti točke dnevnog reda koje će biti relativno

lako i brzo preći. Točka 23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 1806 Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13

Ad 23. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 1806

Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13 Izvjestitelj je gospodin Ivica Pavić koji će vas upoznati sa suštinom ove

problematike. Izvolite gospodine Pavić. IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije Hvala gospodine predsjedniče, uvaženi vijećnici, ovdje se radi o zaključku o

odricanju prava prvokupa temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara temeljem

133

članka 37, a nekretnina koja se prodaje prelazi vrijednost od milijun kuna o kojoj izjasnit se mora Gradsko vijeće. Molim za vaše glasovanje. Hvala.

PREDSJEDATELJ Otvaram raspravu po ovom pitanju. Gospodin Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče jedna generalna primjedba za svih ovih sedam točaka, nije za sve

isto, ali ima materijala gdje ti ne možeš naći u kojem se gradu nalazi, a ne u kojoj ulici. Zato bi molio za slijedeće sjednice da se pripremi kako treba da vijećnik kad pogleda da vidi gdje se nalazi taj stan. Mi ćemo normalno glasat da nismo za prvokup ili nemamo novaca itd., ali stvarno apeliram da materijali budu kako treba. Eto, nije čak niti označeno na prerisu ta čestica nego je moraš tražit.

PREDSJEDATELJ Gospodin Gjurković. SRĐAN GJURKOVIĆ Pridružujem se ovome prijedlogu da dokumenti koji nam se dostavljaju budu čitki,

dakle kad pogledate i drugu, slijedeću točku, nije sad bitno šta nam nije, nije ova Alješina nego je Vijugasta recimo, imate dvije, dvije slike nešto stana, nešto ulaza, mislim da je ovo neozbiljno. Zašto? Zato šta mi se odričemo prava. Drugo, ne znamo točno ni gdje je lokacija, da li je to u Staroj gradskoj jezgri, da li je pod zaštitom, da li je pod konzervatorima, da li je po itd., prema tome ta informacija mora, mora postojati, jer moguće je da mi i donesemo suprotnu odluku od one očekivane da nećemo otkupit. Ali dokumentacija je potpuno neprimjerena, nema razloga da mi ovo ovaj puta sve ne pustimo da ide u proceduru, ali realno slijedeći put ja ću tražit da se ovakav dokument vrati na doradu, jer ovo nije to, to nije to.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Javio se gospodin Ćosić, pa Drago Davidović. DAMIR ĆOSIĆ E hvala predsjedniče. Dakle imali smo istu točku dnevnog reda prošli put na

Županijskoj skupštini i samim tim slažem se s vama i mislim da će ovaj problem informatizacije sad kad dobijemo ove laptope puno pomoći. Dakle imali smo, imali smo fotografije objekata tako da smo mi vijećnici koji smo iz Splita prepoznali smo objekat, dakle ja mislim da bi trebalo hitno riješit ovaj problem šta je gradonačelnik obećao kompjutera, laptopa i da dobivamo materijale na CD-u. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Davidoviću izvolite. DRAGO DAVIDOVIĆ Ja, ja bi samo napomeno da je bilo zgodno sada ovaj raspravit o prijedlogu

gospođe Visković koju sam imao prilike čuti i koja bi bila dobra i prihvatljiva za ovo odricanje prava prvokupa pa bi molio da vi gospođa Anđelka ponovite ono šta ste već rekli, zanimljivo će bit svima.

PREDSJEDATELJ Gospođa Anđelka Visković. Izvolite.

134

ANĐELKA VISKOVIĆ Evo ja vas sad sve lijepo pozdravljam. Dakle moja inicijativa se sastoji u tome da

smatram da bi bilo od osobitog značaja da znamo koji su to strateški važne građevine, zgrade u Staroj gradskoj jezgri koje bi zapravo bile cilj da ih Grad Split u ovakvim situacijama ipak otkupljuje. Događa nam se, zapravo situacija je takva, da neke zgrade je Grad jednostavno u prethodnim godinama i prije pet i prije deset i prije petnaest godina zapravo propustio otkupiti, a bile su zasigurno od posebnog značaja. Pa evo dakle ovo mi imamo formirano i Povjerenstvo za Staru gradsku jezgru, u sastavnom dijelu Povjerenstva imamo ljude koji su za tako nešto i kompetentni, znači možemo formirati posebno tijelo, imamo Odsjek za staru gradsku jezgru, znači imamo ljude koji bi nešto tako mogli napraviti, prema tome tako da ćemo onda u ovakvim situacijama moći imati i njihovo mišljenje i njihov prijedlog. Pa evo znači u istinu doći u situaciju da u nekoliko narednih godina ili desetljeća zapravo jer grad Split živi puno više od mandata jednog Gradskog vijeća, znači možemo strateški važne objekte otkupiti i onda ih u konačnosti koristiti u razne svrhe na način da smo mi dakle konačni vlasnici.

PREDSJEDATELJ Ima li prijavljenih? Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i istu

stavljam na glasovanje. Dakle stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 1806 Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13.

Tko je za? – Tko je protiv? – Suzdržan? – Konstatiram da je Gradsko vijeće prihvatilo prijedlog zaključka o odricanju prava

prvokupa za česticu zgrade 1806 Z.U. 1361 K.O. Split u Splitu, u naravi zgrada u Splitu na adresi Alješijeva 13 sa 23 glasa za, dakle jednoglasno.

Prelazimo na 24. točku dnevnog reda Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa na česticu zgrade 2675/1 i čest. zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71

Ad 24. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 2675/1 i

čest. zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71

Izvjestitelj gospodin Ivica Pavić. Izvolite. IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije Hvala gospodine predsjedniče. Uvaženi vijećnici radi se o istom pravnom osnovu,

vrijednost nekretnine prelazi milijun kuna, molim vaša očitovanja. Hvala. PREDSJEDATELJ (-nije uključen mikrofon-) Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda.

Konstatiram da nema prijavljenih, zaključujem raspravu (-uključen-) Konstatiram da nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 2675/1 i čest. zem. 8487/2, Z.U. 3086 K.O. Split, u naravi zgrada i vrt u Splitu na adresi Vijugasta 71.

Tko je za? – Tko je protiv? – Suzdržan? –

135

Znači, da ubrzamo, ova točka dnevnog reda usvojena je sa 23 glasa za, ni jednim protiv i nijednim suzdržanim, dakle jednoglasno.

Točka 25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 105/4 Z.U. 85 i 16/128 dijelova čestice zgrade 105/6 Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na adresi Kamenita 52

Ad 25. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za čest. zgr. 105/4

Z.U. 85 i 16/128 dijela čest. zgr. 105/6 Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na adresi Kamenita 52

Izvjestitelj je gospodin Ivica Pavić. Izvolite. IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije Hvala gospodine predsjedniče. Osnov pravni je isti, također nekretnine prelaze

vrijednost od milijun kuna te se moli očitovanje Vijeća. Hvala. PREDSJEDATELJ Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Konstatiram da nema prijavljenih.

Zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za česticu zgrade 105/4 Z.U. 85 i 16/128 dijelova čestice zgrade 105/6 Z.U. 532 sve K.O. Split, u naravi zgrada i dvor u Splitu na adresi Kamenita 52.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – Nitko. Konstatiram da je navedena točka dnevnoga reda usvojena jednoglasno sa 23 glasa

za. Točka 26. dnevnog reda Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio

čestice zemlje 9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 soba sa sporednim prostorijama površine 267 metara kvadratnih na VIII. katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14.

Ad 26. Prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čest. zem.

9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 (dvanaest) soba sa sporednim prostorijama površine 267,00 m2 na VIII. katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14

Molim izvjestitelja gospodina Ivicu Pavića da dade uvodno izlaganje. IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije Hvala gospodine predsjedniče. Pravni osnov je također isti, ovdje se radi o iznosu

preko milijun kuna i moli se očitovanje Vijeća. Hvala. PREDSJEDATELJ Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li prijavljenih? Konstatiram da

nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o odricanju prava prvokupa za dio čestice zemlje 9555/4 Z.U. 12816 K.O. Split u Splitu, u naravi 12 soba sa sporednim prostorijama površine 267 metara kvadratnih na VIII. katu u Splitu na adresi Kralja Zvonimira 14.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – Nitko.

136

Konstatiram da je ova točka dnevnog reda usvojena sa 23 glasa za, dakle jednoglasno.

Prelazimo na točku 27. dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na novoformiranoj čestici zemlje 9940/3 površine 32 metra kvadratna, osnovna čestica zemlje 9940/7 K.O. Split.

Ad 27. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi

na novoformiranoj čest. zem. 9940/3 površine 32 m2 (osnovna 9940/7) K.O. Split Izvjestitelj je gospodin Anto Krželj. Izvolite gospodine Krželj. ANTO KRŽELJ – pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Hvala gospodine predsjedniče. Dakle detaljnim planom područja jugoistočno od

raskrižja Bračke i Velebitske ulice formirana je građevinska čestica S2-16 u čiji sastav je ušla i ova novoformirana čestica u površini od 32 m2, a koja je u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro. Ova nekretnina je nastala cijepanjem čestice puta i pripojena ovoj građevinskoj parceli, a kako je Detaljnim planom izgubila svoj, svoju namjenu to je potrebno ukinuti status javnoga dobra, ona ostaje i dalje u vlasništvu jedinice lokalne uprave i samouprave, Grad se na nju knjiži, a ovu proceduru provodimo iz razloga što ova tvrtka SNB iz Splita podnijela je zahtjev Gradu Splitu za uređivanje imovinsko-pravnih odnosa na ovu naznačenu česticu. Kako je ovlaštenje za ukidanje statusa javnog dobra predstavničkog tijela jedinice lokalne uprave i samouprave to se predlaže Gradskome vijeću da donese zaključak o ukidanju statusa u kvadraturi od 32 m2. Hvala.

PREDSJEDATELJ 32, evo ga. A ha, dobro, 31, je, je (-čuje se više glasova-) ANTO KRŽELJ – pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju (-nije uključen mikrofon-) Nije greška, nego je malo nespretno, nije, ova

građevinska čestica u čiji sastav ona ulazi je ..... PREDSJEDATELJ Dobro. Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Ima li

prijavljenih za diskusiju? Nema, konstatiram da nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na novoformiranoj čestici zemlje 9940/3 ukupne površine 32 metra kvadratna, osnovna čestica zemlje 9940/7 K.O. Split.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – Nitko. Konstatiram da je ova točka dnevnog reda usvojena jednoglasno sa 23 glasa za. Prelazimo na točku 28. dnevnog reda, prijedlog zaključka o ukidanju statusa

javnog dobra u općoj uporabi na čestici zemlje 9971/4 K.O. Split. Ad 28. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi

na čest. zem. 9971/4 K.O. Split Izvjestitelj je gospodin Ivica Pavić. Izvolite.

137

IVICA PAVIĆ – pročelnik Službe pravne zaštite, stanova, poslovnih prostora i geodezije Hvala gospodine predsjedniče. Ovdje također radi se o skidanju javnoga dobra u

cilju rješavanja tunela u Dubrovačkoj i poslovnih prostora koji su tu izgrađeni. Da bi se to pravno riješilo potrebno je skinuti status javnoga dobra. Grad Split ostaje uknjiženi i upisani vlasnik i to bi pomoglo u rješavanju nagomilanih problema gdje Grad Split kao vlasnik poslovnih prostora koje je prodavao na usjeku odnosno u Dubrovačkoj ulici mogao uknjižit i parkiralište i tunel u Dubrovačkoj i poslovne prostore. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Konstatiram da nema

prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čestici zemlje 9971/4 K.O. Split.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – Konstatiram da je Gradsko vijeće usvojilo ovu točku dnevnog reda sa 23 glasa za,

dakle jednoglasno. Točka 29. dnevnog reda, prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u

općoj uporabi na čestici zemlje 100001/39 K.O. Split Ad 29. Prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi

na čest. zem. 100001/39 K.O. Split Izvjestitelj je gospodin Anto Krželj. Izvolite. ANTO KRŽELJ – pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Hvala gospodine predsjedniče. Dakle u skladu sa lokacijskom i parcelacijskim

elaboratom Grad je otkupio sve nekretnine u trasi prometnice koja je priključak na Vukovarsku ulicu. Na sve ove nekretnine Grad je se i uknjižio, a ova predmetna čestica ostala je uknjižena kao javno dobro. Da bi se proveo parcelacijski elaborat, nacrt B potrebno je da su sve čestice uknjižene na Grad Split. Iz tog razloga potrebno je ukinuti status javnoga dobra koja prelazi u vlasništvo Grada Splita da se provede nacrt B, a kako je u nadležnost Gradskog vijeća ukidanje statusa javnoga dobra to se predlaže Gradskom vijeću da donese zaključak o ukidanju statusa javnog dobra predmetne čestice.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujemo. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Konstatira da nema

prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na čestici zemlje 100001/39 K.O. Split.

Tko je za? – A ha, sad su otišli. Tko je protiv? – Suzdržan? – 21. Konstatira da je ova točka dnevnog reda usvojena jednoglasno sa 21 glasom

za. Idemo na točku 30. dnevnog reda, prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na

odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata.

138

Ad 30. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI-a iz Domovinskog rata

Izvjestiteljica je gospođa Katarina Mečep. Izvolite gospođo Merčep. KATARINA NATAŠA MERČEP – pročelnica Službe za javnu nabavu Evo dobar dan, ja vas sve najbolje, najljepše pozdravljam. Moj kolega je odsutan

pa evo ja ću pokušat tu točku obranit. Dakle tražimo vašu suglasnost na odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Otvorili smo ponude 5. 04., pregledali 15. 04., najjeftinija sukladno kriteriju odabira je braniteljsko-građevinsko-obrtnička zadruga „Tvrda stina“ s cijenom 2 milijuna 31 tisuću 925 kuna 41 lipu s PDV-om (2.031.925,41 kn). Kako je prošlo Gradsko vijeće imalo zadnju sjednicu 3. travnja, a raspušteno 18. onda smo čekali novi saziv da nam date suglasnost, jer nabava prelazi milijun kuna, a nije bila taksativno navedena u proračunu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospođi Katarini Merčep. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog

reda. Konstatiram da nema prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu i stavljam na glasovanje prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na odabir ponuditelja na izgradnji vezne stambene zgrade S2-44 za potrebe stambenog zbrinjavanja HRVI iz Domovinskog rata na glasovanje.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – Konstatiram da je Gradsko vijeće ovu točku dnevnog reda usvojilo jednoglasno sa

22 glasa za. KATARINA NATAŠA MERČEP – pročelnica Službe za javnu nabavu Hvala. PREDSJEDATELJ Molim. Hvala gospođa Katarina. Točka 31. dnevnog reda prijedlog odluke o

davanju koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže Brodarica etaža ovo je podrum 3, jel'te, P03 u Splitu.

Ad 31. Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalnih

djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže „Brodarica-etaža P03“ u Splitu Izvjestitelj je gospodin Pave Zaninović, pročelnik Upravnog odjela za komunalno

gospodarstvo i redarstvo da dade uvodno obrazloženje. Izvolite. PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Hvala vam gospodine predsjedniče. Dakle temeljem obavijesti za odabir

najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje komunalnih djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže Brodarice-etaža podrum 3 u Splitu koji je obavljen dana 23. travnja 2013. godine u Narodnim novinama i u dnevnom listu Slobodna Dalmacija i na web stranicama Grada Splita utvrđeni su svi uvjeti natječaja. Zaključkom gradonačelnik je osnovao povjerenstvo sastavljeno od tri člana za stručnu tehničku obradu pristiglih ponuda i otvaranje

139

ponuda je izvršeno 21. svibnja 2013. godine. Najniža visina naknade za koncesiju u natječajnim uvjetima postavljeno na iznos od 22 i pol tisuće kuna godišnje. Uz tako utvrđene uvjete u postupku izdavanja koncesije javio se samo jedan ponuditelj i to Trgovačko društvo Acorus Klis sa ponuđenom visinom godišnje koncesijske naknade od 23 tisuće kuna i prijedlogom cijene parkiranja. Temeljem toga napravljen je ovaj zaključak i donesen je Gradskom vijeću na donošenje. Da bi još jednu stvar pojasnili dakle sa ovim, to je garaža kojom je prije upravljala HVIDR-a, to je garaža u Brodarici koja je na III. katu u podrumu, HVIDR-a je zbog nerentabilnosti i nemogućnosti poslovanja odustala od poslovanja te garaže. Prvi put je natječaj raspisan 8. veljače 2013. godine kada nam se nitko nije javio na taj natječaj, jer nije bilo zainteresiranih, kasnije smo raspisali opet natječaj uz uvjet da Grad Split na sebe uzme plaćanje mjesečne pričuve za održavanje zgrade, jer je Grad Split i vlasnik toga, od 11 tisuća 238 kuna mjesečno. Tek tako ponovljenom natječaju javila se tvrtka dakle Acorus kao jedini ponuditelj. Povjerenstvo je provjerilo sve papire i ustanovilo da je ispunilo sve uvjete natječaja.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na uvodnom obrazloženju gospodinu Pavi Zaninoviću. Otvaram

raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Imaju dva prijavljena, gospodin Čepo i gospodin Blaževski za sada, gospodin. Gospođa Marijana Puljak jeste vi prije njih?

MARIJANA PULJAK (-nije uključen mikrofon-) Ne, ne, nisam. PREDSJEDATELJ Dobro. Izvoli. GOJKO ČEPO Evo ja ako sam dobro razumio radi se o iznosu od 25 tisuća kuna godišnje, 23

tisuće kuna za 125 parkirnih mjesta, ja sam računao sa 25 tisuća kuna ispalo mi je oko 50 lipa po parkirnom mjestu dnevno. Je li mi imamo ikakvu drugu mogućnost za raspolaganje s tom garažom ili da je damo bilo kojoj, gradsku firmu koja ima u djelatnosti, ne znam, Splitska obala i drži, ima, ima jedan parking, ne znamo šta će s njom bit, ali meni je zapravo nevjerojatno da dajemo parkirna mjesta po 54 lipe, nama bi se ispla...., da prodamo jedno parkirno mjesto u toj garaži, parkirna mjesta su 5 do 10 tisuća eura minimalno. Mi sa prodamo jedno parkirno mjesto tu mi smo riješili najam za četiri godine. Ma ne, O.K., samo stavljam to u neke realne okvire, meni ovo zvuči nevjerojatno. Je li postoji neki razlog zbog čega mislite da se nije nijedan koncesionar javio sa malo ozbiljnijom ponudom.

PREDSJEDATELJ Evo odgovor gospodina Pave Zaninovića. PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Dakle, morate znati ta garaža je, evo ako dopustite, ta garaža je, to u biti i

neisplativa garaža. Prvo projektom je stavljena na III. kat u podrumu, dakle 100% krivo u startu napravljeno, umjesto javna garaža je trebala ići na I. kat gdje je današnji parking hotela Atrium, a javna gara..., a njegov parking da ide na III. kat, a ne javna garaža stavljena na III. kat. Dolje su se pojavile podzemne vode pri samoj gradnji i napravljena su dva praktički upojna bunara u kojem su pumpe koje rade 24 sata. U ovome trenutku dok nismo imali koncesionara dolje došlo je dva puta do naplavljivanja toga koje je prouzročilo već i štetu. Dolje postoji agregat koji netko mora nalit benzinu u njega, netko ga mora održavat i netko ga

140

mora upalit kad te pumpe stanu, jer će doći do naplavljivanja, to je vlasništvo naše, gradsko. Prema tome mi, ja imam ovdje sve popisane trošak, mjesečni trošak o održavanja te garaže je jako velik. Osim toga moramo imat, ta garaža je na ulazu postoji vrata koja su zatvorena, vječno i otvaraju se na daljinski. Za javnu garažu se otvaraju na pritiskom na botun, šta znači da je morate imat 24 sata dolje ljude u kućici koji otvaraju javnu garažu. Dakle to je jedna javna garaža dosta čudno isprojektirana i napravljena, da je to valjalo ne bi nju HVIDR-a napustila. Prema tome mi smo dva puta raspisali natječaj, šta je nama obveza i jednostavno, i jednostavno na drugi natječaj se javila jedino ova firma i eto takvu ponudu imamo. Evo imamo, evo ja vam mogu čitat, dakle pričuvu sam rekao, komunalna ............... naknada 3 tisuće kuna, troškovi električne energije 2 i pol tisuće kuna, troškovi vode i čistoće tisuću kuna, režijskih troškova 500, amortizacije hiljadu i pol, troškovi osoblja na tri zaposlenika 20 tisuća kuna, koncesijska naknada tisuću 917, ispada oko 36 tisuća kuna i kad se to sve zbroji i mjesečno i kad (-čuje se više glasova-) Samo malo, ...

GOJKO ČEPO (-prekida-) Te pumpe me ne zanimaju, nešto slično imamo u Sveučilišnoj

knjižnici, koliko te pumpe koštaju koje izbacuju tu vodu konstantno? PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Ja vam mogu reći pumpe kroz troškove električne energije 2 i pol tisuće ..... GOJKO ČEPO Spominjali ste agregat, agregati rade na benzin a ne na ...... PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Dakle agregati se pale samo u slučaju kad nestane električne energije što se zna

dogodit zbog vlage izbacuju osigurači tamo i zbog toga se to dogodi i onda se mora netko bit dolje da taj agregat upali, jer ako ne upalite u roku od tri-četiri sata garaža je poplavljena. (-čuje se više glasova-) Mi preuzimamo plaćanje, šta dosad, nas jedino dakle imamo plaćanje 11 tisuća i 200 kuna mjesečno pričuve, ali nemamo sve ostale troškove održavanja, ali šta je najvažnije jedan naš objekat koji imamo jednu javnu garažu, svi plaćamo za mjestima su u funkciji, bolje nego da stoji zapušteno i prazno, jer bi propalo tokom vremena to.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Blaževski. MILAN BLAŽEVSKI Ma dali ste već djelomični odgovor vezano za rimsko dva (II) posljednji stavak,

dakle obveza plaćanja pričuve, dakle tu vidim ovdje u obrazloženju tu nemamo izbora, koliko kužim, dakle mi imamo 23 minus 100 zapravo, dakle neto nam dođe prihod 23 minus 11 i 238, je li dobro govorim?

PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Ne, ovo je na godišnjem, ovo je na godišnjemu nivou, dakle ali tu najveće su tu

stavka mjesečno troškovi koje imamo režijsko održavanja, ljudi i tako, to je problem. A to smo dužni po zakonu kao vlasnici plaćat, jer je to javna garaža i ne mogu se prodavat parkirna mjesta jer je prozvana javnom garažom.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Puljak izvolite.

141

MARIJANA PULJAK Ma dobro, ja sam zapravo htjela pitat isto pitanje, je li, znači zašto ne znam

Promet ili neka gradska firma ne uzme ovaj koncesiju, nije se prijavila na, na ovaj natječaj, jer bilo je čini mi se spomena ova firma koja je sad uzela ovu koncesiju prvo sam mislila da je gospodin vlasnik firme da je zaposlenik Grada, ali on je bivši je li zaposlenik Grada, pa ovaj vidim ga, je li on već sad koristi tu garažu, jer vidim da je dosta aktivan čini mi se po gradu, već angažira ovaj ljude i zove ih na korištenje te garaže. Znači on je već u posje...., ono mislim koristi ovu koncesiju.

PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Ja vam ne mogu govorit o aktivnostima čovjeka kojega sam jedan put vidio u

životu, čak mu ne znam ni ime, tako da gdje on popodne šeta i gdje širi ideje da će biznis širit ja vam to stvarno ne znam, ali ako već širi, moguće, jer će mu trebat dosta truda da napuni tu garažu.

MARIJANA PULJAK Ma ništa, uglavnom samo sam htjela reći evo kao, ne znamo upravljati vlastitom

imovinom, O.K. vjerojatno je podzemne vode, naplavljivanje, pa nije iskoristivo itd., ali kažem evo jedna privatna firma se javila i misli da je, da je isplativo, kažem možda ono razmislit u drugim slučajevima s naše strane dakle sa, iz gradskih firmi pokazati isto jednu inicijativu i ne propuštat ovakve stvari, je li.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Nema. Konstatiram da nema

prijavljenih za raspravu, zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja i održavanja javne garaže Brodarica-etaža P03 u Splitu.

Tko je za? – Protiv? – Suzdržan? – 2. Znači konstatiram da je za ovu točku dnevnog reda glasovalo 21 vijećnik za i ... ( -

kraj 6. kazete A strane - ) ... ... zbrinjavanje turista na području grada Splita, plan postupanja. Ad 32. Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na

području grada Splita – Plan postupanja Izvjestitelj je gospodin Tomislav Bočina. Izvolite. TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima Hvala predsjedniče. Znači ovim prijedlogom operativnog plana za evakuaciju i

zbrinjavanje turista na području ... PREDSJEDATELJ Molim vas, malo, malo smirenja. TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima .... grada Splita za 2013. godinu razrađuju se osnovni podaci i zadaci za

provođenje evakuacije i zbrinjavanje za iskazani i očekivani broj turista u ljetnoj sezoni, dakle predviđa se evakuacija turista koji i prije svega organizirano ljetuju u našem gradu, a svima

142

njima rukovodi Stožer zaštite i spašavanja Grada Splita i Stožer civilne zaštite i Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Splita. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na ovom kratkom obrazloženju. Otvaram raspravu po ovoj točci

dnevnog reda. Konstatiram, ima gospođa Marijana Puljak. Izvolite. I gospodin Petar Škorić. Izvolite.

MARIJANA PULJAK Evo, ma ovako, par pitanja, samo časak, imam ih zapisano. Ma čini mi se zapravo

da je ovaj plan nekako nepotpun i nismo sigurni je li operativno, ne znam je li ovaj, znači ovo je obaveza nekakva, nekako smo napravili ček listu, složili smo neki operativni plan, ali nisam sigurna da je operativno uopće provediv. Znači nedostaje nekakva dokumentacija, ne znam, zapovjedništvo, popis hotelskih kuća, kampova, marina, znači nekakva dokumentacija koja bi trebala ići uz ovaj operativni plan, nismo je, nismo je dobili uopće ovaj na uvid. Znači bez tih dokumenata ono ne znam je li, je li možemo donijeti ovaj plan uopće. Samo časak. Recimo u jednoj točki se spominje kaže zašto je, dakle zapravo uopće je potrebno donijeti poseban plan za građane, u jednoj zoni, u jednoj točki 4.16. kažete građani u zoni neposredne ugroženosti, je li, treba li uopće odvajat planove ugroženosti za turiste, zašto za turiste donosimo uopće operativni plan, posebno? Znači prvo, e da, oni su nam prioritet, prvo turiste pa onda, e, e, da. Uglavnom dakle nedostatak dokumentacije koja ide uz ovaj prilog i zapravo evo neko obrazloženje zašto posebno za turiste ako ne za sve skupa, je li.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Škorić pa će onda gospodin Bočina se referirati na ova pitanja. PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa. Evo ja dijelom mogu dati i odgovore budući sam radio u službi koja

je praktički nadležna za nadzor provedbe ovih planova. Prije svega zašto plan za zbrinjavanje turista, to je posebna odluka Vlade dakle koja predviđa donošenje programa za protupožarnu sezonu i izradu ovakvih planova, dakle nadležno državno tijelo je i Vlada propisala, prema tome nema smisla da o njemu sada raspravljamo. Što se tiče samog ovog plana ja se slažem da je on pretjerano načelan i mene zanima evo konkretno službe od stožera, zapovjedništva civilne zaštite dakle do svih ovih elemenata koji se navode u ovom planu koliko su oni upoznati sa njegovim sadržajem, koliko oni znaju svoje obaveze u ovom planu i koliko je on realan i ostvariv. Dakle ovdje nije ovdje načelno definirano operativno pokretanje plana dok nema ni kontakata, nema ni tko koga dakle zove na koji način se komunikacija odvija odnosno mene zanima evo s obzirom da smo svi zainteresirani da jačamo sigurnost u našem gradu da nadležne službe nas izvješćuju o pripremi ovakvih planova odnosno o njihovoj provedbi, da se naprave određene i raščlambe i ne znam evo da li je Grad Split ove godine napravio kakvu vježbu po pitanju zaštite i spašavanja, jer u operativnoj provedbi kažem događaju se veliki problemi, propusti, jer ovakvi planovi često ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Dakle naravno da sam za to da se ovaj plan prihvati, ali evo uz obavezu prilikom donošenja drugih planova da budu konkretniji, detaljniji i operativniji i jasniji, dakle ne da se iz godine u godinu usvajaju isti, izmjenjuju samo datumi. Evo hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Petru Škoriću. Ima li još prijavljenih? Ako nema ja bi

zamolio izvjestitelja gospodina Bočinu da se, da dade osvrt na ove opservacije dvije vijećnika. Hvala.

143

TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima Hvala predsjedniče. Ma evo kolegici Mariji sa zadovoljstvom mogu odgovorit kao

i kolegi Škoriću u biti prilozi koji idu uz ovaj plan su vrlo veliki i opsežni, da ih vi i dobijete ovdje na stol bili bi otprilike kao i ovi vaši materijali radni. Dakle tamo su i telefoni i osobe koje su ovlaštene iz naših firma i specijalističke snage i sve one osobe koje trebaju sudjelovati prilikom ovakve nekako znači koji će sudjelovati u slučajno ne daj bože evakuaciji i turista i građana. Gospođi Marijani također mogu reći znači imamo jedan, Grad ima plan i za naše građane, budite bez brige, nećemo mi samo spašavat turiste i reagirat ćemo sve. Na ovu sa kolegom Škorićem se svakako mogu složiti da trebamo posvetiti više pažnje zaštiti i spašavanju, jer je to vrlo bitno za naš grad, mi smo jedan vrlo turistički grad, to vidimo i na našim ulicama svaki dan, međutim mogu i odgovorit na pitanje, Grad Split nije ove godine radio nikakvu vježbu, ali je sudjelovao na mnogo vježbi i Grad Split je čak i inicijator i osnivač jedne udruge tijela lokalnih samouprave koji se bave zaštitom i spašavanjem da imamo jednu bolju suradnju sa tijelima državne uprave odnosno i sa Državnom upravom za zaštitu i spašavanje i sa Vladom Republike Hrvatske. Eto, hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li dodatnih pitanja? PETAR ŠKORIĆ Evo samo jedna mala replika. PREDSJEDATELJ Gospodin Škorić. PETAR ŠKORIĆ Što se tiče opsega planova dakle operativni plan, funkcioniranje, shematski prikaz

dovoljan je bio na jednoj stranici da se prikaže da ljudi koji sudjeluju u ovoj provedbi imaju nekakve osnovne smjernice, a sada kad bi proveli anketu i neke zazvali da ih pitamo za ovaj operativni plan i njihovoj ulozi vjerujem da ih 90% ne bi znalo o tome ništa. Dakle u tom smislu govorim o jačanju te operativnosti. Druga stvar, svjestan sam da je ovo Vijeće tek nedavno konstituirano, ali ovi planovi se u pravilu donose u mjesecu svibnju, dakle, tako već smo ušli praktički završavamo sezonu pa evo samo da u buduće vodimo o tome računa. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Bočina ovo ćete imat na umu kod donošenja budućih

planova. Ima li? Gospodin Čepo, izvolite. GOJKO ČEPO Ja imam još jedno pitanje financijske naravi. Dakle u slučaju potrebe evakuacije

koliko ste procijenili da bi u jednom trenutku se zateklo u Splitu 6 tisuća 600 turista, u slučaju njihovog smještanja ...

_____________ (-nije uključen mikrofon-) Koliko bi se u biti evakuiralo ............... GOJKO ČEPO Tako je, evakuiralo, u slučaju te evakuacije za 6 tisuća 600 ............ treba osigurati

smještaj, treba osigurat prehranu, lijekove i sve ostalo. Mene zanima sada ZIS treba donijeti

144

odluku da se provede evakuacije ili je može, može to napravit županijska ili državna razina sad, pitanje, ...

________________ (-nije uključen mikrofon-) Znači našu zaštitu, Stožer za zaštitu i spašavanje Grada

Splita za grad Split. GOJKO ČEPO Dobro, mi možemo donijeti naredbu sa više razine da se provede evakuacija, e i to

nije nebitno, zato to i pitam, ako naredba dođe sa više razine onda je, ako dođe s državne razine financira je država, ako dođe sa županijske financira je županija, mene zanima kako je to zamišljeno da operativno funkcionira. Ako vi imate jedan sastanak ZIS-a vi sad čekate na njemu, jer to su ozbiljni troškovi, je li vi donosite odluku da se kreće u evakuaciju ili čekate, čekate da vas na to pozove županijska ili državna razina pa da i snosi troškove toga svega? (-nije uključen mikrofon-) Kako je to zamišljeno?

TOMISLAV BOČINA – pročelnik Službe za rad s grad.kotar. i mjesnim odborima Dakle mi svojom odlukom Stožer za zaštitu i spašavanje Grada Splita svojom

odlukom evakuira turiste i ne čekamo mi nikakve snage gore sa vrha, oni mogu dat sugestije ali mi smo samostalno tijelo. O troškovima ćemo naravno je li poslije.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita U takvim situacijama se baš i ne razmišlja previše o troškovima, rade se

konzultacije (-čuje se više glasova-) Opet ima dovoljno vremena za razmišljat o novcima. PREDSJEDATELJ Ima li još prijavljenih za raspravu? Nema. Konstatiram da nema prijavljenih,

zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje Prijedlog operativnog plana za evakuaciju i zbrinjavanje turista na području grada Splita – Plan postupanja.

Tko je za? – Ima li tko protiv? – Suzdržan? – Nema. Konstatiram da je Gradsko vijeće ovu točku dnevnog reda usvojilo jednoglasno sa

24 glasa za. I sada idemo na točku 33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika

predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise Ad 33. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i

članova Odbora za statut, poslovnik i propise Izvjestitelj je gospodin Milan Blaževski. MILAN BLAŽEVSKI Hvala gospodine predsjedniče. Sukladno članku 48. stavku 2. Statuta Grada Odbor

Gradskog vijeća Grada Splita je za izbor i imenovanje je na svojoj 2. sjednici održanoj 26. srpnja jednoglasno utvrdio prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora Gradskog vijeća Grada Splita za statut, poslovnik i propise te ga dostavlja Gradskome vijeću na raspravu i odlučivanje. Prijedlog je slijedeći, u Odbor Gradskog vijeća za statut, poslovnik i propise predlažu se za predsjednika vijećnik Vojko Božulić, za

145

zamjenika predsjednika vijećnik Igor Mladinić, za članove vijećnica Anđelka, Anđelka Visković, vijećnica Danijela Špalj i vijećnik Tomislav Gojo.

PREDSJEDATELJ Hvala. Otvaram raspravu. Javio se gospodin Tomislav Gojo prvi, pa gospodin

Tonći Blažević kao drugi. Izvolite Tomislave. TOMISLAV GOJO Hvala. Pa evo da bi, da bi uopće uspješno mogli formirati ovaj, a i ovaj slijedeći

dakle odbor mislim da je prvo ovdje potrebno prethodno definirati koje su političke opcije vlast, a koje su političke opcije oporba. Zašto to kažem? Uvijek je u ova dva odbora bila dakle praksa i prije četiri i prije osam godina da omjer znači vladajućih i oporbe bude tri naprema dva. Jedino, jedino objektivno mjerilo temeljem kojega mi možemo definirati vlast odnosno oporbu je bilo glasovanje prilikom izbora za ovaj predsjednika Gradskoga vijeća. Ako, ako dakle gledamo to, to ovaj glasanje onda je omjer u ovome odboru četiri naprema jedan, jer su četiri predstavnika onih političkih opcija koji su dakle podržali izbor predsjednika Gradskoga vijeća, a samo jedan je praktički predstavnik oporbe. Nije, mislim da apsolutno nije fer da netko dakle iz one većine koja je podržala izbor predsjednika Gradskoga vijeća ulazi u ovu kvotu od dva vijećnika koja dakle pripadaju oporbu, oporbi, tako da je zaključak našega dakle kluba da ukoliko ovakav prijedlog ostane onda bi vas ja molio da izbrišete mene također sa ovoga potpisa, a isto bi volio dakle znati da li su sve političke opcije odnosno političke stranke kontaktirane prilikom sastavljanja ova dva odbora? (-nije uključen mikrofon-) Može još samo jedna nadopuna?

PREDSJEDATELJ Može, može, izvolite. TOMISLAV GOJO Ja se sjećam, evo ja se sjećam i slične situacije prije četiri godine kada je tadašnja

vlast imala sličan prijedlog gdje je omjer bio četiri naprema jedan, gospodina Luke Podruga sada nema, ali tada se on povukao i pustio je gospodina Marina Jurjevića u ovaj odbor, je, je, upravo, upravo je bilo tako, tako da je onda nakon toga omjer bio tri ovaj naprema dva.

PREDSJEDATELJ Evo, gospodine Jure javio se Blažević prvi pa ćete onda vi treći, e. Izvolite

gospodine Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče zahvaljujem. Dužan sam reagirat kao član Odbora za izbor i

imenovanje i napomenuti kolega Gojo je počeo s time, ali moramo još jedanput ponovit, ja sam na Odboru postavio pitanje da li su sve političke opcije koje su zastupljene u Gradskom vijeću konzultirane po ovom pitanju, znači po pitanju izbor članova ova dva odbora. Predsjednik normalno predsjednik Odbora me nije baš znao odgovorit, nije bio siguran itd., pa sam se ja potrudio pa sam provjerio kod nezavisne liste Marijane Puljak i oni su mi rekli da nisu konzultirani. Evo sad direktno pitam kolegu iz, sa liste nezavisne Ivan Grubišić jesu li konzultirani pa neka kaže. Mislim da na takav način nije u redu. zadatak svih nas vijećnika je da sudjelujemo u odborima, slažem se sa kolegom Gojom 3:2 da složimo priču, možemo mi razgovarat o tome pošto će ovo tijelo dosta dobro smo počeli radit, da možda nekome iz oporbe damo to što je u Saboru da vodi neki od odbora itd., možda je to jedan stupanj demokracije viši, ali mislim da moja je načelna i vrlo bitna, ustvari vrlo bitna primjedba to da

146

mi je, da pretpostavljam da nisu konzultirane sve političke opcije. Normalno onaj koji ima većinu odlučuje i predlaže, ali vrlo je nezgodno ne konzultirati.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Jure Šundov pa ćete onda vi gospodine gradonačelniče. JURE ŠUNDOV Evo i ja se baš čudim iz kojih je razloga uvaženi kolega vijećnik Tomislav Gojo

zaključio kako smo mi vlast, koji su to, koji su to, na temelju toga što smo mi digli ruku za predsjednika Gradskog vijeća on je zaključio da smo mi vlast. Dakle mi kao Hrvatska građanska stranka na razini Županije, i to smo javno izjavili, smo u koaliciji sa Hrvatskom demokratskom zajednicom i sa njenim koalicijskim partnerima. Na razini Grada mi nismo u koaliciji s nikim, apsolutno s nikim, ni formalno ni neformalno. Prema tome ja se osjećam kao i moje kolege nas petero vijećnika kao opozicija, ali ne znam zbog čega tvrdi gospodin Gojo da to nije tako. Dakle možda on nije opozicija, ali mi smo opozicija sigurno. Prema tome jedan je ovaj naš Danijela Špalj ona je opozicija, a da li je on ne znam, ako on nije onda neka se makne od tamo.

PREDSJEDATELJ Dobro, evo ovdje su dvije pretpostavljam replike, gospodin Hrvoje Marušić i

gospodin Petar Škorić. Izvolite. PETAR ŠKORIĆ Pa evo mi smo se predsjedniče i konzultirali bili o ovoj točci, ali nisam imao ni

spoznaja ni informacija naravno da nekakvi demokratski standardi i u Saboru i u županiji potvrđuju na neki način da se tu sve više radi jedan iskorak, evo sad je u županiji formirano od dvanaest tih tijela, od pet njih su čelnici čak tih odbora dati su oporbi, tako imamo i u Saboru slučajeve gdje predstavnici oporbe su predsjednici nekakvih odbora, u tom smislu smatramo da takvu politiku treba primijeniti i na lokalnoj razini. Naravno na razini Grada Splita stvar je vlasti da li će to i primijeniti, a ovo što se tiče tko je oporba, a tko je vlast mi smo i na konstituirajućoj sjednici upravo s porukom i svojim glasovanjem poslali poruku da smo oporba. Dakle ja smatram da građani grada Splita, birači imaju pravo znati tko je taj tko podržava vlast, tko je u vlasti, a tko je oporba, tko zastupa dakle njihove interese i ili građani imaju pravo znati da aktualna gradska vlast u gradu Splitu nema većinu, da funkcionira kao tehnička vlada, dakle ako se pojedini predstavnici nekih drugih političkih opcija, nezavisnih lista ne svrstavaju uz vlast onda to treba tako konstatirati i u buduće na neki način poslati poruku građanima da vlast u Gradu Splitu nema većinu u Gradskom vijeću nego da funkcionira tehnički, dakle na principu programa, projekata i slično. Pa u svakom slučaju mislim da to građani imaju pravo znati. I u tom smislu mislim da smo na konstituirajućoj sjednici da je građanima bilo razvidno tko, tko je vlast, tko je oporba i u tom smislu mi očekujemo da se i u, kroz ove odbore ta dinamika na taj način prati. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin Jure Šundov bi imao odgovor, je li. JURE ŠUNDOV Meni je posve nejasno zašto gospodin Škorić sebi daje za pravo iznosit mišljenje i

stav neke druge političke stranke i opcije. Dakle vi imate pravo na svoj stav, ali nemate pravo pred građanima grada Splita zaključivat tko je vlast, tko je oporba. Dakle postoje formalni i neformalni koalicijski sporazumi, ja vam ponovno govorim i vama i javnosti grada Splita da

147

Hrvatska građanska stranka nije potpisala niti dogovorila nikakav ni formalni ni neformalni politički savez ili koaliciju sa SDP-eom i njenim koalicijskim partnerima. Prema tome ti vaši zaključci paušalni koje ste vi proizveli iz onog što smo mi glasovali javno i otvoreno za predsjednika Gradskoga vijeća apsolutno vam ne daje za pravo da iznosite takav zaključak. Dakle danas smo mi glasovali protiv u situacijama kad ste vi bili za. Pa meni nije palo napamet da kažem da je HDZ-e u koaliciji sa SDP-om. Mi imamo sad slijedeće točke dnevnoga reda gdje je gradonačelnik predložio nešto što ću ja, evo već sad kažem, bit protiv, a što naravno neće donijeti konačni zaključak. Ako bude više onih koji su za naravno provodi se ono što se izglasovalo sa većinom i to je tako, to je demokracija. Dakle ne može nitko u moje ime, u ime moje stranke iznosit da li smo mi u opoziciji ili smo mi u poziciji. Što se tiče samog gradonačelnika ako ne izglasa proračun pa bit će jasno gdje se on nalazi, pa to je svakomu jasno. Pa ja mislim da smo ovdje isključivo za to da bi štitili interes ovoga grada i njegovih građana i to pojedinačno u svakom predmetu ponaosob. Ako ćemo se mi svrstat je li netko pozicija ili opozicija loša je to politika. Mene takva politika ne interesira. Ja sam se u zadnje četiri godine nagledao takve politike i zbog takve politike sam pio pet tableta dnevno. Prema tome meni takva politika ne interesira, ako ja smatram da je nešto za ovaj grad dobro, a to je predložio SDP ili kolege neovisni vijećnici ili bilo tko drugi pa nema toga tko će mene natjerati da ja dignem ruku protiv toga, ja ću dignuti ruku za. Ne interesira me s koje strane dobar prijedlog dolazi, jednako kao što ću biti protiv ako smatram iz svojih političkih uvjerenja ili spoznaja da je nešto loše za ovaj grad i drukčije ne može biti i ja bi molio da nitko ne odlučuje u ime naše političke stranke. Vi imate pravo govorit u ime vaše koalicije i izvolite govorit, ali ostavite se drugih političkih stranki i procjenjivat gdje se ona nalazi ili ne nalazi. Ja vam javno ponovno govorim da mi nismo u koaliciji sa SDP-om i njenim koalicijskim partnerima, ako ćemo jednog dana bit i da li ćemo bit onda će to bit javno objavljeno. To je naša stvar.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo javio se gospodin gradonačelnik pa ćete onda vi sa replikama

svojim. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja bi vas kolegice i kolege samo molio da od ovoga ne stvaramo neku preveliku

političku priču, premda ovo je politika i dozvoljavam i naravno da imate pravo u tom smislu razgovarat, ali evo ja ću vam reći ovako mislim ja ne znam tko je pozicija, tko je opozicija s izuzetkom mojih kolega ovdje iz koalicije, to je barem jasno, a ovo drugo nije, pa mi smo to i definirali tako, uglavnom se ide na program i na projekte, razgovore, pregovore, dogovore itd., ja pokušavam samo da sve ono što je logički se glasa za, a ono što nije logički će se, vi ste maloprije glasali za jedan projekt zato što ste smatrali, premda ste imali divergencije unutar vas jer ste smatrali da je to, bez obzira šta ima mana ipak treba ići dalje. Zato bi vas ja molio, mislim, inače sam predvidio da predložim ukidanje cijelog niza odbora i komisija, po meni su bespotrebne, gubimo vrijeme, nešto malo novaca i ubuduće bi više ja predlagao ovome Gradskom vijeću koje je u konačnici ono koje mora donijeti odluku. Sve odluke sa svih komisija, odbora završe ovdje i onda se ovdje glasa. Ono što se glasa tamo gotovo je irelevantno, na kraju se sve ovdje završi. Ako možete eto ja apeliram da ne gubimo previše vremena oko ovoga, jer ja u suštini ne znam, mislim iako ja mogu reći sada gospodinu Šundovu da je on ovaj oporba ili pozicija, mislim, na temelju jednoga, jednoga glasanja. Vidjet ćemo, ne znam. Uostalom možemo i promijenit ovo, možemo vidjeti kako će se stvari razvijat, ali ako mislite da je ovaj odbor toliko bitan ja vam tvrdim da nije, na kraju će to završit ovdje pa ćemo tek onda vidjeti je li imamo dovoljan broj ruku i glasova da eventualno mijenjamo statut, poslovnik i sve ostalo. Isto tako i proračun financije, za mene taj, taj odbor

148

ne treba, nepotreban, da se ne bi tko uvrijedio, naravno da ljudi vode pročitat to, ali nepotreban je. Na kraju ćete vi ovdje svi raspravljat i o rebalansu i o proračunu i glasat onako kako mislite da bude glasao. Imate ja mislim od dvadeset i jednog komisija, odbora itd. i sad smo formirali i novu koja mi se čini izuzetno potrebnom, ali zato petnaest mislim ukinuti, predložit da se ukinu, nepotrebne su, to vam je moje mišljenje, a sad možemo raspravit o tome tko je pozicija, tko je opozicija, četiri godine se u proteklom mandatu nismo uspjeli dogovorit, a bila je puno jasnija situacija tko je oporba, a tko je, tko je ovaj pozicija, a sad sigurno se nećemo dogovorit.

_______________ (-nije uključen mikrofon-) Mijenjat ćemo predsjednika Gradskog vijeća pa ćete ..... PREDSJEDATELJ Može, nemam ništa protiv. Evo jeste vi završili gospodine gradonačelniče?

Sukladno i dosljedno praksi ja bi sad preložio evo da redoslijedom gospodin Marušić, Duje Sučić, Ljubica Vrdoljak i Petar Škorić dadu svoje replike. Izvolite.

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa evo ja moram priznat da sam začuđen s

ovim šta priča gospodin Šundov, a ja ću reći iz kog razloga. Naime ne da je HGS podržao predsjednika Gradskog vijeća nego ga je i predložio, tako piše ovdje bar, je li, ako ja krivo čitam onda, ne. A šta piše? (-čuje se više glasova-) Je li njihov prijedlog bio? E, a mislim, sve je dobro, gledajte, gradonačelniče, samo malo, samo malo molim vas, sve je to nebitno, a sve kad zbrojiš ispada da sve vodi u smjeru da je HGS ne samo podržao nego i prikuplja potpise za predsjednika Gradskog vijeća koji je iz SDP-a i legitimno su ga izabrali za predsjednika Gradskog vijeća, to uopće nitko ne spori za boga, to je u redu i mi pristali na to u demokratskom okružju radimo. Ali ovo je baš čisto političko pitanje. Kad se ovdje o čistoj politici radi onda se ne možemo bavit demagogijom i pričat nešto šta nije točno. Dakle ako ja sad predložim svog kandidata za predsjednika Gradskog vijeća, a vi ga podržite pa ljudi moji šta to znači onda nego koalicija. A da bi mogli (-čuje se više glasova-), a da bi mogli odbore formirat ako će ih gradonačelnik ukinuti to je druga stvar, to je njegovo pravo, ali onda moramo znati kako ćemo ih formirat, ali e, ma O.K., ali, ali ne možemo se igrat malo jesmo, malo nismo, nego smo predložili, SDP-e je to naravno svesrdno prihvatio jer je njihov član, mi smo to kao oporba prihvatili da je to tako jer je to demokratska uzanca i ne možemo sad reći da to nije tako. Prema tome mi smatramo HGS da je uz SDP, da je koalicijski partner SDP-a i to je činjenično dokazano, sad se može netko prat koliko hoće, to kao da ja vama tumačim da je sad vani noć, a dovoljno je samo otvorit prozor i vidjet da sunce sja i ništa drugo. Prema tome to je političko pitanje kako bi mogli na realnoj osnovi formirat odbore, ja nemam ništa protiv toga da je HGS oporba, da je HGS vlast, da bude šta bude, ali ne može ne bit ako se ponaša kao vlast, čak i predlaže predsjednika Gradskog vijeća. Prema tome stvarno nema, to sve skupa nema smisla ili ako je, gospodine predsjedniče, to uistinu tako onda šta je predsjednik našeg Kluba rekao gospodin Petar Škorić onda moramo reći javnosti da u Gradu Splitu nema većinske koalicije, da predsjednik Gradskog vijeća nema većinu i da je na snazi tehnička vlada i onda ne možemo govorit o koaliciji stranaka i sigurnoj većini, a za nas i za javnost, svekoliku javnost koja prati sjednice, prati javni tisak HGS je u koaliciji sa SDP-om ljudi moji i sa vašim koalicijskim partnerima, to su pokazali na djelu, a riječi su riječi, a djela su djela. Hvala.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Šundov replika, pošto je tu. Molim? Ček, ček, je, je, ali evo sad je ...

149

JURE ŠUNDOV Znate poštovane vijećnice i vijećnici evo uvaženi kolega Hrvoje Marušić uvjerava

mene kao onaj nevjerni muž kad ga je žena našla sa drugom u krevetu i vidjela ga naravno s drugom u krevetu, onda on nju pita kad je ona njemu rekla pa zašto si me prevario, pa veli nisam te prevario, pa je li ti vjeruješ meni ili svojim očima. Dakle iz čega ste vi to gospodine Hrvoje izvukli te vaše konstatacije tko je koalicija ili što ...

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Pa predložili ste predsjednika Gradskog vijeća. JURE ŠUNDOV Pa ja, ja bi rekao ovako, da je izborna kampanja završila i da je mislim prilično

oportuno da na prvoj radnoj sjednici Gradskoga vijeća kad imamo gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća i Gradsko vijeće vi već vršite kampanju za slijedeću, za slijedeće lokalne izbore. Mislim da vam nema smisla, a kontra, a kontra Hrvatske građanske stranke, pa nismo vam mi glavni problem. Mislim da je apsolutno daljnja rasprava o tome tko je pozicija, tko je opozicija izlišna, a hoće li gradonačelnik i njegovi koalicijski partneri iznositi koga oni imaju kao većinu ili ne pa to je, to je za mene apsolutno nebitna stvar. Pa mi smo to rekli na samom, to sve svi govorili, svi vi u kampanjama ste se pozivali na to kako ćete se borit da vaši projekti dobiju potporu svih u ovom Gradskom vijeću odnosno većine u ovom Gradskom vijeću, pa to je poanta, to je bit stvari, to je potrebno za ovaj Grad, a nije bitno da li je netko u poziciji i ima li on većinu, je li to znači da netko tko ima većinu može nametnuti koješta ovome Gradu i da bi to bilo dobro zato što on ima većinu, ja mislim da ne. Ja mislim da je bitno da gradonačelnik i predlagatelji, bez obzira tko oni bili, u ovoj vijećnici dobiju većinu a da je to korisno za ovaj grad, da je to dobro za ovaj grad i to je cijela priča koja mene interesira u ovoj gradskoj vijećnici. Sve izvan toga je politikantstvo a ne politika.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo, evo ovako, e sad pazite, ima puno replika na repliku i replika na

replikinu repliku, ne možemo ovako. Idemo redom evo ovako, gospodin Duje Sučić. Evo. Ne može, pusti, ajmo, ajmo bit dosljedni do kraja.

DUJE SUČIĆ Evo samo jedna ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Ako mogu prije nego vi nastavite, molim vas? PREDSJEDATELJ Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ako mogu predložit ovako malo salamunski, sad je ovo riješeno je Statutom i

Poslovnikom Gradskog vijeća da ima pet članova ovoga radnoga tijela, ako ćete mi dat vremena za slijedeću sjednicu ću pripremit da to promijenimo, dakle moramo promijenit Poslovnik, promjena, točkasta promjena, da upotrijebit pravilni izraz, povećat ćemo na sedam i ubacit ćemo još onoga koga vi predložite. Ne samo u ovu nego i slijed...., dobro znam, moram promijenit Poslovnik, ali zato vam i kažem.

PREDSJEDATELJ

150

Moramo imat novo tijelo da bi mijenjali Poslovnik. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita U redu, u redu, ali zato vam kažem ako ćete, ako ćete to da izbjegnemo daljnju

politizaciju, premda ovo je politika, gospodine Marušić ja se apsolutno se slažem s vama i razumijem apsolutno svih vas skupa i ne osporavam vaša prava niti vašu retoriku, međutim ja vam samo kažem šta ću ja, ovaj, najvjerojatnije napravit to, mi ćemo sad, ja ću preložit glasanje, ali ću nakon toga onda ići na promjenu Poslovnika i povećanje tako da onda budu svi zadovoljni, eto, jer ne želim baš ono baš da bude. Eto hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJ Evo čuli smo prijedlog i razmišljanje gradonačelnika, ja sad predlažem zbilja

jednom telegrafskom brzinom replike. Izvolite gospodine Duje. DUJE SUČIĆ Pa ništa, ja onda odustajem, jer mogu samo ponovit ovo šta smo rekli sve, a da

vidimo kako će se razvijat dalje. PREDSJEDATELJ Gospođa Ljubica. LJUBICA VRDOLJAK Evo kratko, postoji u ovom Gradskom vijeću dio političkih odluka i dio projekata i

normalno da svatko pametan u ovom Vijeću će podržat projekat, investicije i ono što donosi boljitak gradu, političke odluke su političke odluke, politička odluka je i izbor predsjednika Gradskog vijeća. Ni ja sa HGS-om nisam imala potpisan nikakvi koalicijski sporazum, to može gospodin Šundov potvrdit, ali sam ih do kraja podržavala jer sam to obećala, jer je to tako i smatrala sam se dijelom vlasti i nije mi bilo neugodno niti se danas ograđujem od toga da sam bila podrška HGS-u, a nikad nikakav sporazum s njima nisam potpisala. Prema tome ja bi voljela da mi ovdje znamo bez obzira na glasovanje o projektima, to je normalna stav i svatko, rekla sam već unaprijed na koji način o projektima razmišljam, ali političke odluke su političke odluke. Politička odluka je izbor Gradskog vijeća, politička odluka je i izglasavanje proračuna, rebalansa proračuna itd., to su političke odluke i onaj tko podrži takove odluke normalno da je sastavni dio vlasti. Prema tome to je jasno i tu ne trebamo, ali ovo nije toliko važno da iziskuje ovoliko diskusije. Evo.

PREDSJEDATELJ Slažem se. A kako ćemo, ne možemo mijenjat, ne možemo mijenjat, ne možemo

mijenjati Statut i Poslovnik a dužni smo po zakonu, mi to moramo što hitnije. (-čuje se više glasova-) Sad se, evo sad će gospodin Petar Škorić samo da nešto kažem. Sad kako to riješiti, tri nezavisne liste HGS, HDZ koalicija, SDP koalicija kako sa njih šest i gospođa još Visković sedam različitih struja i struktura ukalupit u pet, eto, ja bi baš volio da mi pomognete u tom razmišljanju kako to napravit. Slobodno vi, evo izvjestitelj gospodin Blaževski.

MILAN BLAŽEVSKI Ponovit ću još jednom, dakle Odbor je jednoglasno, u kojem su gospodin dakle

nepobitno ovaj od nas pet dakle i gospodin Prljević, dakle i gospodin ovaj Blažević, dakle svih nas pet i gospodin Gjurković i gospodin Sučić i gospodin Blaževski svih pet smo jednoglasno glasali za ovaj prijedlog, znači gdje je bilo spomenuto ime gospodina Goje

151

odnosno ovaj iz, kolegice Špalj, kolegice Visković, kolege Mladinica i Božulića, dakle svi su prijedlozi dobili za pet ljudi jednoglasnu potporu.

TOMISLAV GOJO (-nije uključen mikrofon-) Ali ste ........ rekli da ste kontaktirali ostali dio oporbenih

...... TONĆI BLAŽEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Predsjedniče mogu li, moram ........ GOJKO ČEPO (-nije uključen mikrofon-) A svi moraju, evo baš ........... , predsjedniče ja ..............,

(-uključen-) Zadovoljniji sam bio sa Nevenkom Bečić, dajte mi molim vas deset minuta se već javljam za repliku.

PREDSJEDATELJ Ovaj, evo ovako, to s čim si ti bio zadovoljan to me uopće ne interesira. Gospodin

Škorić pa gospodin Čepo. PETAR ŠKORIĆ Evo hvala lijepa. Neću se vraćat više na temu tko je vlast, a tko je oporba,

činjenica da je jedino klub koalicije hrvatskog zajedništva dakle stavio se na stranu oporbe i mislim da to građani trebaju znati, a kako ćemo dalje funkcionirat, mi smo i danas potvrdili da smo spremni podržavat projekte i različito nastupat i postupat i na tom tragu ćemo i dalje djelovati. Sve ono što ocijenimo da je korisno za grad Split i građane Splita neovisno s koje strane dolazi, da li od strane vlasti, da li od strane nezavisnih lista, da li od strane predstavnika drugih političkih stranaka mi ćemo podržavati i gradit, ali u političkom smislu trebamo znati slati poruke i logično bi bilo da u gradu Splitu da se na jedan način iskristalizira i da politička opcija koja vodi ovaj Grad ima većinu dakle, jer to građani grada Splita očekuju, za to su glasovali, dakle tehnička vlada znamo svi ovaj šta je i koliko je dugog ona vijeka, tako da u ovom vremenu to će se iskristalizirati sigurno. Mi ovu temu kad smo otvorili, otvorili smo na našem Klubu upravo prikupljajući ove informacije nakon Odbora za izbor i imenovanja gdje smo upoznati da predstavnici nezavisnih lista nisu, nisu bili konzultirani. Smatramo evo da izbor od tih, u tim tijelima treba imati zastupljenost svih političkih opcija, da vlast treba imat većinu. Spomenuo sam nekakve demokratske standarde koji su dostignuti i u Saboru evo i u Županiji, mislim da te primjere i mi u Splitu trebamo slijediti i u tom smislu evo predlažem predsjedniku Gradskog vijeća da u buduće popuna i daljnjih ovih tijela teče na način da se konzultiraju svi i da se probamo dogovorit konsenzusom ovaj kako osigurat, a sad da li ići povećavat broj, ne znam, ovaj.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Ako mogu odgovorit. PREDSJEDATELJ (-nije uključen mikrofon-) Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma gledajte mi smo jednostavno, ovo je, ovo je radi propisa i zakona, koliko sam

ja shvatio, morali bi ovo izglasat, međutim Gradsko vijeće se povećalo s 25 na 35, a mi nismo povećavali radna tijela, broj članova radnih tijela nismo povećavali, defakto bi ih sve trebali

152

povećat, ali dajte nam vremena da damo prijedlog pa ćemo povećat sve, izmjenom Poslovnika ćemo sva tijela povećat, jer jednostavno nismo povećavali, to, povećali smo stol, ali nismo povećali radna tijela. Ja sam mislio istovremeno predložit nekoliko radnih tijela da ih potpuno ukinemo, a druga da povećamo s brojem članova. U tom slučaju neće više bit divergencija. Što se mene tiče možemo ići na devet članova, jer čak bi mi i odgovaralo da bude šta više članova radnih tijela, jedino mi je malo radi toga šta se sva ta radna tijela plaćaju, pa je tu, ali dobro ajmo reći da to nije toliko ozbiljni problem, međutim na kraju će sve završit ovdje i ovdje ćemo glasat. Eto, prema tome ja vas molim ako možete sada, meni je jadna poruka, poruka je vrlo, vrlo jasna i vrlo pragmatična mislim, oporba se zna tko je, po....

PETAR ŠKORIĆ ...... ovoga što je iznio i gradonačelnik i s obzirom upravo na ovo obrazloženje

mislim da bi bilo prihvatljivo ovo na sedam vijećnika i da bi upravo omjer četiri:tri vlast ovaj to moglo uvijek pokriti da se to, samo pitanje kako ćemo definirat ova tri, jer, ovaj, ali (-čuje se više glasova-) a ovo što se tiče financijskih troškova i svega tu se mogu uvesti nekakvi parametri da se to ne povećava, da li po sjednici ili smanjit te iznose ili ukinuti skroz što se nas tiče, ma.

PREDSJEDATELJ Dakle temeljni je problem da bismo pristupili izmjeni Statuta i Poslovnika mi

moramo imati ovaj odbor kao stručno tijelo, bez njega danas ako ga ne možemo mijenjati niti usuglasiti Statut sa izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Pa vas ja molim da ne povlačite svoga čovjeka iz toga

dok ne definiramo to. PREDSJEDATELJ I onda ćemo povećati. (-čuje se više glasova-) Ma može, ali kako god želite, mi

ovo naprosto moramo imat ovo tijelo. Evo. A onda ćemo (-čuje se više glasova-) Gospon Čepo izvolite.

GOJKO ČEPO Hvala vam predsjedniče od srca. PREDSJEDATELJ Ovo je lijepo čuti. GOJKO ČEPO Gospodine Škoriću mislim da zapravo nas u ovoj vijećnici puno više interesira tko

je vlast tko oporba nego građane Splita, vi ste u nekoliko navrata spomenuli kako mi moramo bit načisto prema građanima i prema javnosti tko je tu vlast, tko je oporba i da bi kao građani gore od želje da oni znaju ako u Splitu je tehnička vlast, jer to građanima jako puno znači. Ne znači. Znači nama koji tu sjedimo i ja sam zapravo iznenađen jer u ovoj vijećnici sjedi jedan priličan broj iskusnih političara pa se mi sad iščuđujemo kako mi odjednom ne znamo u ovoj vijećnici tko je vlast a tko je oporba i tražimo sad definicije po kojima ćemo mi definirat oporbu odnosno vlast pa evo kolega Gojo je smislio model, za njega je vlast onaj tko je glasao za predsjednika Gradskog vijeća, a vidite prije, a vidite prije četiri godine sam ja glasao za kolegu Goju, oprostite, nemojte me molim vas prekidat, dakle ja sam glasao za kolegu Goju koji je bio zajednički prijedlog HDZ-a i nezavisne liste Željka Keruma, a ta neazvisna lista

153

Željka Keruma je onda nakon godinu dana postala stanka, a predstavljali su je između ostalog gospodin Jure Šundov i gospođa Anđelka Visković koji sad sjede na različitim stranama stola u jednoj političkoj i jednoj nezavisnoj opciji. Imali su podršku u vlasti od gospođe Ljubice Vrdoljak koja je sada zajedno sa gospodinom Marušićem išla kao nezavisna lista, a sad sjedite u jednoj stranci. Zapravo i ne zna, i cijeli mandat nismo znali tko je, i oni koji su glasali za proračun su tvrdili da su oporba, a sada tražite(-čuje se više glasova-), a sada tražite određivanje po tome tko je glasao za predsjednika Gradskog vijeća. Mislim da je bespredmetno.

PREDSJEDATELJ Dakle ja, po Poslovniku dužan dati riječ gospodinu gradonačelniku. Evo pa će

gospodin Blažević pa ide gospođa Puljak. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Je, O.K., nastavite raspravu, a ja ću vam samo formulirat moj, moj konačni

prijedlog pa vi nakon toga raspravljajte, naravno da imate pravo raspravljat. Dakle moj prijedlog je da se ovo izglasa na ovaj način, da se slijedeća točka dnevnog reda koja nije bitna za, po propisima povuče, dakle ja ću je povući, jer ja sam predlagatelj, ne mogu, mora Milan, dobro, u redu, ali onda isto tako da to formuliramo na način da ćemo za slijedeću sjednicu Gradskog vijeća pripremit pored svih ostalih stvari, dakle promjenu, ovaj odbor će .............. u prijedlogu promjene Poslovnika koje ćemo proširit ne ovo nego sva preostala, sva preostala radna tijela Gradskoga vijeća za najmanje dva člana tako da bi onda svi imali zadovoljstvo, plus toga da ću predložit neka da potpuno ukinemo, pa ćemo onda na taj način i financijski, financijski dio regulirat i doći na isto, nula-nula. Eto to je moj prijedlog, a vi naravno da imate pravo nastavit razgovor.

PREDSJEDATELJ Slažem se. Evo gospodin Blažević, po svom običaju će vrlo kratko. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče, predsjedniče hvala. Ovi, ja bi volio da se mi slušamo, jedino moje

pitanje koje sam postavio je bilo zašto nisu kontaktirane sve opcije, ja nisam ni o predsjedniku Gradskog vijeća, ni o opoziciji, ni oporbi itd., i da, glasao sam na Odboru za to i sviđa mi se prijedlog gradonačelnika i sad ću glasat za ovu odluku i drago mi je šta je skinut Odbor za proračun i financije. Ali predsjedniče vi se meni sviđate, da sam ja znao ono što sam danas saznao ja bi bio glasa za vas pa bi Škoriću uz pivo objasnio o čemu se radi, razumijete.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospođa Puljak. Izvolite. MARIJANA PULJAK Ma, ma ništa, ja sam, samo sam htjela reći da bližimo se kraju, bližimo se kraju

dnevnog reda, ja sam mislila ovo će bit najjednostavnije točke, sad je ovo ispalo krucijalno. Na RTL-u javljaju da šta je maratonska sjednica u Splitu, šta se događa, je li. Ljudi ajmo, ajmo kraju. Evo samo to.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ma ja mislim da se gospodin Šundov šalio. Gospodine Šundov je li

vi želite još nešto reći.

154

JURE ŠUNDOV – zamjenik gradonačelnika Ja sam se javio za raspravu i želim iskoristit svoje vijećničko pravo, to gospodin

Čepo vrlo dobro zna. Mi smo u prošlom sazivu kad bi svi završili i sve smo raspravili e Čepo ima još nešto reći. Prema tome evo ja imam još nešto reći. Ja mislim da nema razloga da se u ovom tijelu zbog bilo koga siluje demokracija, vi gospodine predsjedniče imate instrument, a to je poziv na glasovanje, prema tome vi u svakom trenutku kad se rasprava završi možete pozvat tko je za, tko je protiv, pa će predmet proći ili neće proći, nema nikakvog razloga da zbog stava uvaženog vijećnika Hrvoja Marušića, uvaženog vijećnika gospodina Goje i mog ratnog druga i uvaženog vijećnika gospodina Petra Škorića vi mijenjate jednu uvaženu i uvriježenu demokratsku praksu koja ovdje živi već dvadeset godina da vi sa pet mijenjate nešto na sedam ili devet. Radi čega ćete to radit? Stavite na glasovanje, ako prođe idemo dalje, ako ne prođe onda ćete vi promijenit to itd. Nema razloga da se siluje demokracija zbog bilo koga u ovoj vijećnici. Provedite postupak, imate i tko je za i tko je protiv i vidjet ćete, imate ovdje nas koliko nas ima pa ćemo vidjeti je li prošlo ili nije prošlo. I evo to je moj prijedlog, to je instrument koji se koristi u demokraciji i gotovo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Međutim činjenica je jedno da je meni pa skoro više od pola

vijećnika i vijećnica došlo i ukazalo na potrebu da radna tijela budu veća zbog povećanog broja vijećnika iz jednostavnog razloga da što veći broj vijećnika bude zastupljen u tim radnim tijelima. Eto. A sada ćemo, ukoliko više nema prijavljenih za raspravu, zaključiti ovu raspravu i staviti ovo pitanje odnosno ovu točku dnevnog reda za glasovanje iz jednostavnog razloga što bez ovog Odbora smo mi jednostavno u pat poziciji i ne možemo donositi nikakve promjene Statuta i Poslovnika, a one su prijeko potrebne. Zahvaljujem. Evo pa ja bi stavio prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise onako kako ih je formirao i predložio predsjednik Odbora za izbor i imenovanje na glasovanje. Hoćete samo još ponoviti molim vas gospodine Blaževski.

MILAN BLAŽEVSKI (-nije uključen mikrofon-) Za predsjednika Igor Mladinić, zamjenik predsjednika

Anđelka Visković, Danijela Špalj i Tomislav Gojo (-uključen-) za članove. Hvala. PREDSJEDATELJ Dakle tko je za ovakav prijedlog Odbora za izbor i imenovanje? Ima li tko protiv? – Nema. Ima li suzdržan? – Nema. Molim vas, dakle (-čuje se više glasova-) ajte molim vas, dakle konstatiram da je

sa 23 glasa za prihvaćen prijedlog Odbora za izbor i imenovanje vezano za izbor predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za statut, poslovnik i propise.

Idemo na točku 34. to je prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Odbora za proračun i financije.

Ad 34. Prijedlog rješenja o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i

članova Odbora za proračun i financije Gospodine Blaževski vi imate riječ kao izvjestitelj i imajte na umu ovo što smo

dosad rekli. Hvala.

155

MILAN BLAŽEVSKI Predlažem da u ime Odbra, ako su suglasni ostali članovi, da ovo skinemo sa

dnevnog reda. Znači trebali bi imat odvojeno, trebali bi Odbor sada izaći pet minuta i (-čuje se više glasova-), nemamo kolege iz HDZ-a. Ima nas četvero. Jesmo li za? Dakle skidamo ovaj prijedlog točku 34. dnevnog reda, prijedlog Odbora za financije i proračun, proračun i financije.

PREDSJEDATELJ Apsolvirali, idemo na točku dnevnog reda 35. Informacija o postupku predstečajne

nagodbe nad Institutom građevinarstva Hrvatske ( - kraj 6. kazete B strane - ) ... Ad 35. Informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom

građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, s prijedlogom zaključka Gospođo Slavice. SLAVICA RADIĆ Hvala gospodine predsjedniče. Poštovani vijećnici dobili ste materijal sa

obrazloženjem i prijedlogom. Ja mislim da nema se šta posebno pojašnjavati. Ukoliko netko ima pitanja neka pita pa ćemo pokušat odgovoriti.

PREDSJEDATELJ Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog rada. Tko se javlja? Što je napisano

mislim da je više nego dovoljno. Ukoliko nema prijavljenih za raspravu zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnoga reda i stavljam na glasovanje informacija o postupku predstečajne nagodbe nad Institutom građevinarstva Hrvatske d.d. Zagreb, s prijedlogom zaključka.

Tko je za ovu informaciju? – Protiv? – Suzdržan? – Konstatiram da je informacija primljena na znanje sa 23 glasa za. Idemo na točku 36., to je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o

komunalnom redu. 36. Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu Izvjestitelj je gospodin Pave Zaninović. Izvolite. PAVE ZANINOVIĆ – pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Zahvaljujem se gospodine predsjedniče. Dakle pred nama je odluka, prijedlog

odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu. U Odluci o komunalnom redu u članku 27. dodaje se stavak 2. i glasi „Zabranjeno je vezivati se i na drugi način koristiti bitve, kolone u vlasništvu Grada bez odobrenja nadležnog tijela Gradske uprave.“, dakle izgradnjom i uređenjem zapadne obale postavljene su bitve i došlo je do potrebe da se pravno regulira njihova zaštita s obzirom na mogućnost nezakonitog korištenja i uzurpiranja od strane brodova. Stoga je potrebno donijeti ovu dopunu Odluke o komunalnom redu da bi se zaštitio komunalni red i bitve u vlasništvu Grada Splita. Hvala.

156

PREDSJEDATELJ (-nije uključen mikrofon-) Otvaram raspravu po ovim pit...... (-uključen-) Dakle

otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Javio se gospodin Hrvoje Marušić, pa gospodin Jure Šundov. Izvolite.

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. PREDSJEDATELJ I gospodina, gospođa Danira Matošić. HRVOJE MARUŠIĆ Naime o ovoj odluci gradonačelnika se jako dugo govori u javnosti, evo danas u

Slobodnoj Dalmaciji čak ovaj piše da bi, dobro nije bitno, ali uglavnom priča se, govori se, stav gradonačelnika je ovdje jasan, želi da Grad donese odluku da se iz Županijskog plana povuče stav Grada da se ne može napravit luka nautičkog turizma na zapadnoj obali, već da obala u koju je uloženo 80 milijuna kuna postane šetnica, ne da ostane nego da postane, jer svugdje riva na svijetu služi za privez brodova i šetanje ljudi, a eto kod nas bi valjda trebala služit samo za šetanje. Kako riješit problem a ne tjerat mak na konac, ne svađat se, ne ništa, konstruktivan prijedlog imam, dakle u svakom slučaju ne nikakvo prepucavanje nego konstruktivan prijedlog o kojem bi volio da se promisli, razmisli i da se vidi da je sve izvedivo ako se hoće. Dakle građani Splita i Grad Split smo uložili 80 milijuna kuna u tu lipu zapadnu obalu koja izgleda krasno i koja bi bila vrlo funkcionalna ukoliko Županijski plan prođe da bude luka nautičkog turizma. Luka nautičkog turizma za cirka 150 brodova koju bi Grad sam sebi ostavio u koncesiju, dakle po uzoru na komunalna poduzeća Čistoća, Promet, itd., Grad Split ima tvrtku Splitska obala d.o.o., dakle Splitska obala d.o.o. da se brine o zapadnoj obali i privezištu kao što se Promet brine o prometovanju autobusa po gradu, dakle na taj način se godišnje uprihodi 30 milijuna kuna od eksploatacije zapadne obale šta je obali osnovna funkcija da bude privezište brodova. Ne može nikome smetat brod na Rivi, naročito na tom dijelu Rive, jer onda bi mogli slijedom toga ići reći da treba maknuti i ACY marinu, jer zaklanja pogled prema gradu iz lučice Labud koja je bila tu prije nje i tako bi srušili cijeli Split, ostavili bi samo valjda, valjda centralnu gradsku jezgru. Prema tome svi obalni gradovi se bore da bi dobili rivu, da bi dobili privezište. Makarska gradi veliki mul, Trogir koji je grad UNESCO-a, koji je isto preko puta ACY kao i ovdje vezuje brodove na rivu. Lucky me i famozni koji je otišao odavde s rive potjeran, čovjek u čudu otišao, gdje je otišao, otišao je u Trogir, platio je u Trogiru vez, nije išao u ACY-a, nego je išao na trogirsku rivu. Imamo hvarsku rivu, mislim gdje ćemo nabrajat rive, gdje će brod bit nego na rivi, a neće bit na ne znam gdje. Prema tome nešto u što je uloženo 80 milijuna kuna ne stavit u funkciju toga što je, a Županijski plan čak to i predviđa, Grad ima tvrtku za to, dakle ne govorimo u davanju koncesije nekome za nešto, pogodovanje bilo kome, nego da po uzoru na gradska komunalna poduzeća ta tvrtka Splitska obala upravlja zapadnom obalom. I nije točno šta se pojavljuje u medijima da luka nautičkog turizma mora imat nekakve sadržaje koji su tu neprihvatljivi, ni trogirska riva ni hvarska riva ni nijedna riva nemaju sadržaje osim kolone, rive, niti muringe nemaju nego se na sidro vezuju brodovi u svim dalmatinskim i svjetskim odnosno mediteranskim lukama. Prema tome imamo konkretno rješenje, imamo konkretan prijedlog da gradska tvrtka obavlja tu funkciju, da se uprihode novci, da novci se sa te obale vrate građanima Splita i recimo kako prijedlog, bez veze, ali da se tih 30 milijuna kuna upotrijebi za izgradnju Osnovne škole Pazdigrad, zašto ne, a mi sad znači rušimo projekt škole Pazdigrad jer nemamo para, evo vam para. Imate novaca, uzmite tih 30 milijuna kuna godišnje u gradsku tvrtku, ne privatni koncesionar i pogodovanje bilo kome, u gradsku blagajnu je dajte i

157

koristite te novce za komunalno opremanje grada i rješavanje infrastrukturalnih potreba grada za koje trenutno novca nema. Mislim da se nemate pravo, bez obzira šta imate ili nemate većinu u Gradskom vijeću odreći u ime građana Splita prihoda od 30 milijuna kuna koji su utemeljeni na zdravom razumu, jer lijepo izračunajte gospodine Čepo koliko košta 40 metara brod jednodnevni vez na splitskoj rivi i takvih se može vezat tu po Županijskom GUP-u 150. prema tome kad dođete do te cifre, a možemo sad mahat glavom, da je 20 ili je 40, koliko je da je više je od nule, to je sigurno, prema tome ovdje se apsolutno dakle ne može govorit o pogodovanju bilo kome, jer Grad zadržava to apsolutno pod svojom kontrolom u tvrtki koja je već postoji. Zaposlit će 10-15 ljudi, ta tvrtka će funkcionirat i sav višak sredstava uplaćivat u gradski proračun, jer će to bit profitabilna gradska tvrtka, ne kao komunalne tvrtke koje moraju poslovat, šta smo gospodin Gjurković i ja rekli, na nuli, ova tvrtka je pozitivna, zarađivala bi novce i ta sredstva bi se namjenski koristila za ona, za one infrastrukturalne projekte koje, koje gradu fale, a Grad novaca nema. Imamo gotovu obalu, treba uzeti novce, sve drugo bi bilo loše za Grad Split, za građane Splita, za proračun Grada Splita. Dakle sve imamo napravljeno, ne želimo radit posao. To je meni kao poduzetniku, kao čovjeku koji cijeli život sam na tržištu meni je to neshvatljivo, a sad, kažem, vi imate vlast, oporbu, šta imate, donesite odluku kakvu mislite da treba donijeti, ali vas molim da vodite računa da je 80 milijuna potrošeno, da se ta sredstva mogu vratit u pet godina i dalje koristit za boljitak i razvoj Grada Splita, bez da se ikome pogoduje i bez da se itko uključi u to osim samog Grada Splita. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo zamolio je gradonačelnik za odgovor. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Marušić da ne ulazim sada u kasni sat u raspravu s vama, moj stav je

poznat, a vaš stav poštujem, međutim to nije tema ove točke, ova tema će doći isto na, na red kad dođe. Naime ovoga momenta mi nemamo zakonski preduvjet da bi mogli naplaćivat to šta kažete, bez obzira šta je Županijska lučka uprava predložila jedan skraćeni postupak da dođe do ove pozicije da mi legalno možemo naplaćivat, ali taj postupak isto zahtijeva određeno vrijeme. Čak i da ga skratimo on ne može bit prije kraja sezone i ovo je samo premošćivanje, vremensko premošćivanje situacije koju imamo na zapadnoj obali da mi kao Grad ne bi odgovarali zbog eventualnog oštećenja broda ili ne daj bože ljudi tamo. Samo se radi o tome, a ja, ja nisam htio ulazit s vama u raspravu, to ćemo raspravljat s drugom, ja imam svoje mišljenje, vi imate svoje mišljenje pa ćemo vidjeti o čemu se radi, ali da ne ulazim dalje, samo vam kažem ovo je vremensko premošćivanje situacije koju imamo tamo gdje postoji šetnica, ne postoji obala, to vam je činjenično stanje, sve ono šta mi idemo tamo naplatit to je ilegalno naplaćivanje i lučka, Lučka kapetanija nam isto u tom smislu dala za pravo i rekla da tamo ne postoji uvjet, preduvjet za, jer ne postoji uporabna dozvola za luku niti nautičkog turizma, niti privezišta, a osim toga ovdje imate preko puta i ravnatelja Lučke uprave Split koji vam isto to može potvrdit, dakle ja samo kažem, ja se samo držim zakona i propisa i u ovom slučaju štitim interes Grada, kad dođe na red onda ćemo razgovarat da li ćemo to zaista proglasit ili nećemo i to dozvoljavam da će možda netko drugi drukčije mislit i izglasat se drugi, drukčija ovaj, jedino je mjerodavno ovo Gradsko vijeće i nitko drugi. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo vi ćete kratko replika, jelte?

158

HRVOJE MARUŠIĆ Zato i razgovaramo na Gradskom vijeću, naravno i slažem se da će odluku donijeti

Gradsko vijeće, a ovo šta mi moramo sada odlučit je da dajemo suglasnost Županiji da ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Nije to točka dnevnoga reda. HRVOJE MARUŠIĆ Nego šta onda mi odlučujemo? A kako, ako mi sad povučemo odluku da ovo uđu

u Županijski plan onda tu neće bit luka nikad. Sad je li vi to nama namjerno hoćete podmetnut ili ...

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) .............. točka, to nije ta točka. .... 37., a mi smo na 36. HRVOJE MARUŠIĆ Dobro, O.K. PREDSJEDATELJ Gospodin Jure Šundov se javio za riječ. Izvolite. JURE ŠUNDOV Hvala gospodine predsjedniče. Evo za razliku od diskusije od maloprije u ovom

slučaju se u potpunosti i u cijelosti slažem sa diskusijom vijećnika Hrvoja Marušića i imam još naravno potrebu nadopuniti. Dakle ova odluka odnosno tekst ove odluke nije u skladu sa pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj. Komunalno redarstvo Grada Splita nema nadležnost vezano za brodove i za pomorsko dobro, nadležnost za brodove i za pomorsko dobro ima isključivo Lučka kapetanija u akvatoriju i u luci grada Splita, dakle ne može komunalni redar Grada Splita doći i odvezat brod sa bitve koja je vlasništvo u ovom slučaju ne Grada Splita. Vi ste gospodine predsjedniče Gradskoga vijeća danas podučili nas gradske vijećnike o nekim i pravnim normativnim aktima pa ste kazali kad je bio Stipe Knježević Radoš, on je odgovorna osoba za stanje u svojoj firmi a nije gradonačelnik Splita, svejedno što je Grad jedini vlasnik i osnivač, ali ako netko napravi nešto kontra zakonito onda odgovara ona osoba koja je pred zakonom legitimna odgovarati za taj problem. Onaj tko upravlja zapadnom obalom u ovom trenutku je tvrtka Splitska obala, ona ima svog direktora, on je izabran u legitimnom formalno-pravnom postupku. Zapadna obala je u ovom trenutku šetnica i na njoj se ne mogu privezivati brodovi, jer nije proglašena lukom nautičkog turizma, ali prošla vlast sa svojim koalicijskim partnerima u kojem je sigurno bila časno i dosljedno od početka do kraja gospođa Ljubica Vrdoljak je kroz kapitalnu potporu omogućila Splitskoj obali da upravlja u obuhvatu od biciklističke staze, isključno biciklistička staza do obalnoga zida od hotela Ambasador do Uvale baluni, dakle ona upravlja tim platoom, ne upravlja ni prometnicom ovom, ni servisnom prometnicom, ni zelenim pojasom ovdje između socijalnog i tog prostora tamo. Mi smo naravno tražili, a što je ušlo u prostorni plan u Županiji da se uvrsti u razmatranje da se ovaj obuhvat o komu sam govorio proglasi lukom nautičkog turizma. Da li će se on proglasiti ili ne to je stvar buduće rasprave. I Grad Split je tu kako stranka u postupku koji će dati svoju suglasnost, ali ne daje tu suglasnost gradonačelnik kao izvršni organ, nego, nego tijelo koje mi predstavljamo a to je Gradsko vijeće. Dakle ja ću ponoviti nešto što je rekao gospodin Hrvoje Marušić, novac kojeg smo mi uložili je novac građana grada Splita i ovo je jedini projekt za kojeg ja znam, možda netko zna neki drugi pa neka mi ga kaže koji je, u barem u ovih zadnjih 20 hrvatskih godina, koji izgledno omogućava

159

da se gradu Splitu vrate uloženi novci i to na koji način. Dakle na način da je Grad trebao prema našoj zamisli sada potpisati jedan dokument sa svojom firmom Splitskom obalom da će od sredstava privezivanja i svega ostaloga plaćati hladni pogon, a sav višak sredstava, koji je evidentan, koji će bit, vraća se direktno u gradsku blagajnu. Na taj način ne samo da će se vratiti uložena sredstva tih 80 i nešto milijuna kuna u neko dogledno vrijeme, da li je to godina, dvije, pet ili deset nego će se stvoriti jedan višak sredstava iz kojih se defakto .......... mogu financirati, da li škole ili što već je, a to opet ovisi o gradskim vijećnicima i o glasovanju kad se bude glasovalo na, za proračun Grada Splita. Prema tome ovakva odluka nije legitimna i zakonita, vi ne možete provesti ovakvu odluku, dakle ono što bi bilo pametno napraviti, a to je da se napravi neko prijelazno rješenje, a to prijelazno rješenje treba dogovarati sa Županijom splitsko-dalmatinskom koja ima u svom vlasništvu koncesiju i pomorsko dobro, sa Lučkom upravom koja regulira to kao izvršni organ i njihov lučki kapetan i njihovi ljudi koji provode red u akvatoriju i Grad Split kao onaj tko je vlasnik preko svoje tvrtke Splitske obale onog što se sad zove šetnica. Dakle Splitska obala sad upravlja sa tri objekta, a ako se ovo sve skupa napravi onda bi eventualno mogla upravljati naravno i sa tim što se zove privezivanje. I još na kraju, dakle govorim u ime Kluba vijećnika pa imam pravo govorit deset minuta, i na kraju mi smo uložili osim u bitve, mi smo uložili u infrastrukturu za privezivanje brodova ispod prvog reda ploča se nalazi i voda i struja i DTK mreža i sve ostalo. Dakle uz jednu malu investiciju, a koja je planirana kad za to dođe vrijeme a tu se slažem sa gradonačelnikom, to nije vrijeme sad, treba naći premošćivanje zaštite zakonitosti, ali ne smijemo eliminirati mogućnost da se ovo nešto dogodi bez rasprave ovog Gradskog vijeća. I na samom kraju ja ću reći slijedeće, ovo Gradsko vijeće je ovlašteno donijeti odluku ovakovu ili onakovu, ako Gradsko vijeće donese odluku da se tamo neće privezivati brodovi onda naravno preuzima na sebe odgovornost svatko od nas pojedinačno, zavisno kako je glasovao, za to da li će se taj novac u gradsku blagajnu vratiti ili ne. Ja odgovorno tvrdim da Hrvatska građanska stranka nikada neće dignuti ruku protiv projekta kojega smo tu postavili i koji je ocijenjen ne od nas, nego od svih koji je razumiju u financiranje i povrat financijskih sredstava kako profitabilan i koji može vratiti novac u gradsku blagajnu. I na samom kraju, vizure koje će se na zapadnoj obali onemogućiti šetanjem, govorimo o brodu koji je pokretan, je li to znači da tamo će brodovi bit cijelu godinu, a mi znamo sami da neće, najviše će se koristit od 5. mjeseca do 10. mjeseca, znači pet mjeseci, nekad može bit mali brod gliser, a onda možeš vidjeti preko njega što god hoćeš, jer je razina od mora do gore metar i deset, a gas 60 i visina možda nekad samo jarbol prelazi, ne znam, nekakvu crtu obalne linije. Prema tome nema uporišta u nečemu i u tvrdnjama kako će se vezivanjem brodova tu spriječiti vizura gledanja istočne obale. Evo svi mi dolazimo na zapadnu obalu da bi sa nje gledali istočnu obalu. Dioklecijanovu palaču vidimo s Rive, vidimo je i odavde, nitko je neće zapriječit itd. Mislim da bi trebali dopustit da sa ovim potezom naš grad na turističkoj karti dobije zvjezdicu više, jedan sadržaj više zbog kojeg idemo u Hvar, u Trogir, kad je riječ o Hrvatskoj ili neki naši građani u Nicu, u Monte Karlo ili ne znam gdje već idu da bi vidjeli takve stvari i da omogućimo klijentima i gostima sa dubokim džepom da kupe i kod nas nekakvu brendiranu robu tu negdje u zahvatu i da na taj način dodatno povećamo prihod našega Grada. Evo to je diskusija koju sam naprosto morao, morao ovaj reći i sve što sam rekao činjenično i formalno pravno sasvim sigurno stoji, stojim iza svake izgovorene riječi. Evo hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) ......... odgovorit kolegi Šundovu.

160

PREDSJEDATELJ Dobro, evo gospodin gradonačelnik želi riječ. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Naravno da moram odgovorit kolegi Šundovu. Uglavnom ste u pravu, ali to,

ponavljam isto što sam rekao kolegi Marušiću, u ovom slučaju nije točka dnevnog reda, a o tome ćemo razgovarat kad dođe vrijeme i to vrlo brzo, dakle već na slijedećoj sjednici ćemo razgovarat, međutim ovoga momenta jednostavno zakonski se moramo zaštitit, to je jedina intencija ove točke dnevnoga reda, ali ako mislite da nismo u zakonu utemeljeni, meni se čini da jesmo, da možemo na to napravit na ovaj način samo da bi dobili vremenski period da se zaštitimo u slučaju nesreće, ne daj bože nesreće, samo to, a ovo drugo, drugo su, drugo je za raspravu, mislim imate svoje mišljenje i ja ga poštujem.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Dalje se javila gospođa Danira Matošić za raspravu. Izvolite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Ja sam htjela pitat upravo ovo što je gospodin Šundov davno na početku kad je

počeo govorit zapravo postavio ko problem, a to je ovo vezano uz smisao ove odredbe, jer je mene zbunjivalo pa sam htjela da mi se dodatno objasni, znači bitve u vlasništvu Grada bez odobrenja nadležnog tijela Gradske uprave kad, koliko sam ja razumjela, Grad nije nadležan za tu, a bitve nisu gradske jer su na pomorskome dobru. Pa mi ta (-čuje se više glasova-)

JURE ŠUNDOV Ne, ne, ne, ako dopustite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Samo časak gospodine Šundov .......... (-uključen-)

Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra, na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. E, zakon, to iz Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Jure Šundov repliku, vrlo kratko molim vas. JURE ŠUNDOV Ja znam možda da sam nekima dosadan, mi već radimo, ali ako smo ostali do 20

sati, a možemo i do 24 sata uopće nije ovaj problem, možemo dočekat novi dan. Vrlo je diskutabilno i problematično sa pozicije formalno-pravne tekst ove odluke, ja vam tvrdim da ona nije usklađena sa pozitivnim zakonskim propisima. Ne može komunalni redar uredovati u prostoru koji nije vlasništvo ovoga Grada, Grad nije dobio koncesiju, koncesiju je dobila Splitska obala, ona svog ovlaštenog direktora, to je Aleks Kvarantan, dakle nije vlasništvo Grada. Grad je kroz kapitalnu potporu platio preko Splitske obale izgradnju svega toga, a ovo dodatno još problematizira cijelu, cijelu tu priču. Koncesija traje jedno određeno vrijeme. Dakle nije to trajno u vlasništvu ni Splitske obale ni Grada Splita, to je uvijek vlasništvo države, a Županija je ovlaštena davati koncesije u određenom vremenu. Dakle evo ja molim da se dodatno to prouči pa ćete doći do zaključka kojega vam ja ovdje ovaj navodim. Naravno da treba naći rješenje temeljem kojega će se regulirati u ovom trenutku divlje vezivanje brodova što nije dobro, ali to ne može bit na ovaj način na koji je predloženo ovdje.

161

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodine Šundov. Evo prekinili smo gospođu Daniru. JURE ŠUNDOV (-nije uključen mikrofon-) Ispričavam se ja Danira. PREDSJEDATELJ Ajte završite vi vašu raspravu. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dakle ja sam htjela kazat da se ja načelno slažem da se donese ovakva odluka,

samo mi se čini da nije dobro ni logično sročena, znači ne ovakva nego da se donese odluka po kojoj ćemo onemogućit da se brodovi neovlašteno vezuju, ali da je moramo sročiti nekako da je logična odnosno da je u skladu sa zakonom, je li.

PREDSJEDATELJ Slobodno, evo gospodin gradonačelnik pa će gospodin Škorić. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Jure nisam siguran, mislim da je koncesija dana Gradu koji je to prenio na

Splitsku obalu, dakle direktno je dodijeljena od strane Županijske lučke uprave. Nego? Od koga? A evo ja zaista ne znam, vi ste, dakle Županija je dala koncesiju Splitskoj obali. Je, molim vas.

JURE ŠUNDOV Grad apsolutno nije tražio koncesiju na zapadnoj obali, koncesiju je tražila pravna

osoba koja je osnovana od strane Grada a to je Splitska obala. Dakle Splitska obala je tražila i dobila koncesiju i plaća je 250 tisuća kuna godišnje itd. od trenutka toga do trenutka toga i to isključivo i jedino u ovom trenutku za lungo mare ili taj obuhvat kojeg sam vam ja opisao i to za tri objekta ugostiteljska koja se nalaze sad tamo. U ovom trenutku se brodovi formalno pravno ne mogu privezivat i tu ste vi apsolutno u pravu, ali nadležnost za reguliranje tog pitanja nije u rukama Grada i to ispitajte formalno pravno pa ćete vidjeti da sam ja u pravu, ne možete vi regulirali pomorski promet u akvatoriju grada Splita, to može raditi Lučka kapetanija i nitko drugi, ne može ni Lučka uprava oni imaju svoje, to radi lučki kapetan i Lučka kapetanija po posebnim propisima. Dakle treba tražit ...

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, hvala na pojašnjenju. Ja ću prihvatit to, jer zaista nisam znao, ali prihvaćam

to tako pojašnjenje da je Splitska obala nadležna odnosno dobila koncesiju i da je nadležna za to, mi smo investirali u nešto šta je sad postalo po ovome šta Danira kaže pomorsko dobro, s čim se ja isto tako ne slažem, međutim i to nije u ovom momentu važno, ja samo pokušavam zaštitit upravo ovo što se svi očito slažete da ovoga momenta je to neovlašteno privezivanje u slučaju da se nešto desi Grad Split je odgovoran.

_______________ (-nije uključen mikrofon-) Nije.

162

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Je, odgovoran je, oprostite, pogledajte malo bolje pa ćete vidjeti da je Grad Split

odgovoran ukoliko ne, ne upozori sve one tamo koji se privezuju da se ne mogu. Tablu smo stavili i nije dovoljna vam tabla, a Split radio isto daje obavijesti itd., dakle meni nije intencija, ja ne mogu tamo sada zabranjivat na taj način, ali sam mislio da je ovo još jedan dodatni način da ljude maknemo od Rive, ne zbog toga šta mi samo to smeta, to mi smeta, jer to je drugi par, par pitanja, nego da se zaista ne bi ponovo neka nesreća desila jer je promet tamo pregust na način na koji je ovako postavljeno. A kolega Šundov vi ste u pravu, tamo postoje preduvjeti, ali ključni preduvjet za marinu ne postoji, ali to ćemo opet raspravljat drugi put. Dobro, to je, to je sada isto kao i kolega Marušić, ali sad ovoga momenta ne postoji, ne postoji .............. pa ne možemo vezivat tek tako, možemo ih samo bočno vezivat, ali onda je to isto tako vrlo opasno. Ne možemo na sidro tamo. (-čuje se više glasova-) Dobro ali, dobro, u svakom slučaju ovo je bio samo jedna od metoda da pokušamo premostit vremenski period dok ne uredimo i dok ne ovdje na ovo Gradsko vijeće ne odluči šta će napravit sa tom lukom. Dakle ovo je samo jedan pokušaj, ako vi smatrate da to nije ispravno u redu, mislim, ja mogu to i prihvatit pa povući, ali i dalje ćemo imat problem kojega nismo riješili i svi smo odgovorni, nije samo moja odgovornost nego ste i vi odgovorni. Glasanjem za ovo možete i vi preuzeti dio odgovornosti, ja sam čak razmišljao o tome da uklonimo bitve, međutim to bi bilo ekstremno, jer bitve zaista lijepo izgledaju i imali bi dodatni trošak, ali ne isključujem ni tu mogućnost na kraju ukoliko vidimo da ne možemo riješit dok momenta dok ovo Gradsko vijeće ne odluči šta će napravit sa zapadnom rivom.

JURE ŠUNDOV (-nije uključen mikrofon-) Moram reagirat ponovno, predsjedniče. (-uključen-)

Uvaženi gospodine gradonačelniče ne možete vi ukloniti nešto što je sastavni dio jednog projekta, nešto što je dobilo uporabnu dozvolu u svakom smislu te riječi, oblikovani prostor, taj prostor se zove proširenje i nasipanje zapadne obale, bitve su sastavni dio, zapadna obala je dobila uporabnu dozvolu, dakle trebalo bi radit novi projekt e sad koji je to postupak to Ružica Batinić zna jer to ne može se uklonit nešto iz tog, netko je to projektirao i to je autorsko djelo itd., itd., dakle to je malo problematično da bi se to tako, tako je netko rekao kako mi trebamo skinuti vješala sa Rive i odnijet ih na Žnjan, a to se tako ne radi, to ima postupak i procedura, ona je propisana Zakonom o gradnji, prema tome ne možete to radit zato što se nama to sviđa ili ne, mi moramo poštivati procedure, sve procedure, mi tamo nismo mogli dobit uporabnu dozvolu zato što Ruža vjetrova nije imala gromobran, a stajala je tu 15 ili 20 godina i nije imala n ikakav gromobran i nije ni trebao bit gromobran, ali kad smo mi gradili morali smo imat gromobran. I evo vidite to je rekla struka i mi smo to morali poštivat kao Grad i to je tako.

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Replika na ovo što je rekao gospodin Šundov. Kratko. Znači vješala su bila dio

natječajnog rada i doista i uistinu dio autorskog rješenja, bitva vam nije bila u natječajnom radu u ovom koji je usvojen za zapadnu obalu. S druge strane mislim da su bitve uopće nisu tretirane, tretirane su ko urbana oprema tako da uopće nisu dio uporabne dozvole i mogu se bez prepreke uklonit.

JURE ŠUNDOV Ali to se treba provjerit. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Naravno.

163

PREDSJEDATELJ Može, može, evo sad gospodin gradonačelnik, pa Škorić, pa onda Hrvoje Marušić. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle stručne službe su upravo rekle ovo što je kolegica Matošić rekla, ona nije, to

nije bio dio projekta nego su naknadno ubačene kao oprema i na temelju toga smo mi smatrali da kao oprema a ne sastavni dio rive podliježe mogućnosti da to bude komunalno opremljeno i da bude vlasništvo Grada koje je to naknadno stavio. Ovo ste u pravu što se tiče koncesija, ali ovdje niste u pravu i mi to možemo tretirat kao komunalni, kao komunalna oprema, dakle kao kanta za smeće, a ne kao sastavni dio rive, jer rive nema, postoji samo šetnica i u tom, zbog toga smo i napravili ovakvu formulacija koja je malo dvojbena i ima nekih upita radi toga što se nalazi, neupitno se nalazi na pomorskom dobru, međutim i kante za smeće se nalaze na pomorskom dobru pa nisu te koje se ne mogu maknuti. Prema tome mi ih sada tretiramo, jer one su pomične, dakle na četiri vide su i mogu se u pet minuta odvidat i maknuti bitva, isto kao kantu da zavidate tamo možemo i bitvu i to je bio osnov zbog čega smo donijeli ovakvo, ovakav, ja se slažem s vama da je ovo dvojbeno, ali neka mi svi pomorski stručnjaci ovoga svijeta kažu da je kanta dio zato što se nalazi dio mora da je kanta dio pomorskoga dobra ili ne daj bože još nešto gore da ne kažem. Prema tome ovo je samo, ja vam ponavljam, otvorili smo raspravu koja će doći za mjesec dana ili mjesec i pol dana na dnevni red, u miru, kad završi sezona ćemo raspravljat, odlučit i ono što ovo Gradsko vijeće odluči naravno da ću poštovat, ne pada mi napamet ne poštovat, međutim ovdje samo pokušavam još dodatnim mjerama zaštitit, ništa više, ništa manje, nisam htio ići u ekstrem pa ih odvidat i skinuti, jer bi zaista to bilo malo ekstremno čak i sa moje strane vezano za to. Zato vas molim da možemo raspravit još do ponoći, ali ja bi pristupio glasanju, ako izglasate protiv ja ću i to poštovat pa nećemo to napravit, eto, ništa više. Ali u krajnjem slučaju se na terenu ništa novo neće desit jer Aleks Kvarantan je mladić koji odnosno direktor koji je radi onako kako ga ja zamolim da radi i uredno radi svoj posao. Prema tome on u ovom slučaju štiti i sebe, svoju tvrtku kojoj je direktor i nas, ne dozvoljava ili pokušava upozorit da se ne smiju ljudi vezivat tamo da bi, da bi ih još jedanput dodatno upozorio nemojte se vezivat, nemate, dakle ne postoji obala, ne postoji privezište, nažalost, za sada, poslije ćemo vidjeti.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Petar Škorić. Izvolite. Hvala na strpljenju. PETAR ŠKORIĆ Sve u redu. Hvala lijepa. Evo mi smo već na početku današnje sjednice Gradskog

vijeća u biti rekli naš stav što se tiče ove obje točke dnevnog reda koje su došle kasno, gdje nije poštivan ovaj rok, dakle dovodi nas se pred svršen čin, bez kvalitetne pripreme, bez dobre elaboracije, ali slušajući raspravu, konzultirajući se evo i s ljudima koji se bave ovom problematikom a i zdrav razum nas na to navodi da u biti svugdje u svijetu obale i luke služe za privezivanje brodova i poanta je da u njima budu brodovi, a ne da se s njih miču brodovi. U obrazloženju slijedeće točke, dakle vezana je jedna uz drugu, stoji da se praktički onemogući vezanje brodova zbog onemogućavanja vizualnog kontakta sa morskom linijom, zbog nesmetanog pogleda na akvatorij luke te povijesnu jezgru. Ja sam evo prije dolaska na ovu sjednicu razgledao osobno, dakle i predlažem vijećnicima da se spustu da pogledaju. Gospodin Šundov je naglasio dakle koja je razina zapadne obale, dakle ako gledamo i istok – zapad i obrnuto dakle, a evo bio sam i na gatu sv. Petra nisam vidio nigdje da se zaklanja u biti pogled na akvatorij luke ni povijesne jezgre i u tom vizualnom smislu se ništa ne gubi. Zapadna obala je dakle tako visoko postavljena da jahte ne zaprečavaju vizualni kontakt, nikakav kontinuitet šetnice se time ne prekida, dakle jahte se vezuju na moru, ne idu na

164

šetnicu, zapadna obala je preskup projekat da se ne bi iskoristila da nešto i uprihodi Gradu. U biti po ovome prijedlogu ispada evo da je gradonačelnik protiv privezišta, postavlja se pitanje je li to luka otvorena za javni promet ili nije, da li je samo šetalište. Smatramo da za luku nautičkog turizma, što je bilo predmet razgovora da je o tome potreban isto provest jednu stručnu raspravu, jer evo ljudi koji se bave pomorstvom imaju različit pristup, znamo šta luka nautičkog turizma nosi od ograđivanja čuvara, svega ostalog, naravno da nitko od nas nije za nešto takvo, zapadna obala treba biti ono što je, šetnica, ali ne treba onemogućavati da se brodovi vežu i da se od toga još uprihodi dodatna sredstva za Grad Split. Dakle naš prijedlog je i mi trebamo ovdje raspraviti, to je osnovna dilema, jesmo li za to da se brodovi privezuju ili nisu, je li to otvorena luka za javni promet i zašto ne bi privezivali i ostvarivali prihode. Koji su to opravdani argumenti da se brodovi ne privezuju? U svim mediteranskim gradovima na obali se privezuju brodovi, dakle ako gledamo od gradova pod zaštitom UNESCO-a, od Dubrovnika, Starigrada, Trogira svugdje je to atrakcija za domaće ljude, a Grad od jahtaša ostvaruje i sekundarnu korist. Dakle vezane su ove točke, mi smatramo da to treba bit luka za otvoreni promet od županijskog značaja, da to bude sezonsko privezište, dakle da se da gradskoj, u dogovoru evo sa Županijom, gradskoj firmi Splitska obala da to radi i naplaćuje da se od toga ostvaruje prihod. I mislim da sam način dolaska i forsiranja evo bez kvalitetnih obrazloženja zašto ne koristiti, zašto ne ostvarivati prihode u onako šupljem proračunu mislim da to, da je to potpuno nerazumno. Tako da evo mi kao klub o ovoj temi, računali smo da će se skinuti sa dnevnog reda tako da nismo ni pripremljeni za glasovanje i ukoliko dođe do glasovanja mi ćemo zatražit stanku da se dogovorimo ovaj kako postupiti.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo imamo još dvije replike. Gospodin Marušić i gospodin Čepo.

Izvolite. GOJKO ČEPO Hvala gospodine predsjedniče. Šta mi ovdje možemo napravit a da ne ispadnemo

destruktivni ili bilo šta drugo? Dakle prijedlog O.K., pa vi, ma ne ali ja ne volim destrukciju, uvijek volim s konkretnim prijedlogom doći, dakle bit protiv zato jer sam protiv to nema šanse, je li, znači radi se o slijedećem. Gospodin Šundov nam je pojasnio stvarno detalje da je to u nadležnosti Splitske obale d.o.o. Gospodin Kvarantan koji je direktor Obale, tako je, neka dobije nalog od Grada, bez Gradskog vijeća, jer svi smo svjesni da tu sad nema koncesije, mi oko toga uopće nemamo šta raspravljat, u ovom trenutku se tu brod ne može vezati, ali dajte mu nalog kao gradonačelnik direktoru gradske obale, Splitske obale, kako se zove, da stavi te tabele i da je se Grad s tim ograđuje od, (-čuje se više glasova-) Već su dolje. Prema tome zasad je tu priča gotova, smatram da ova točka jednostavno se može povući, a svi se slažemo s tim da u ovom trenutku se ne može od ovoga radit privezište, ali opet moram povezat šta je i Petar rekao i šta sam ja na početku rekao, druga točka iza ove koja su vezane jedna s drugom, ne povući ovo iz Županijskog plana, jer onda zatvaramo vrata da tu ikad više bude luka odnosno do promjena Županijskog plana. Eto. I tretirajmo to zajednički, bar kroz priču, a glasovat ćemo kako bude.

PREDSJEDATELJ Može, evo gospodin gradonačelnik. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle prvo ne smatram te destruktivnim, dapače zahvaljujem se na izuzetno

konstruktivnom razgovoru i poštujem vaše razmišljanje, dakle vi mislite ovako, ja malo drukčije mislim, nisam ni ja baš ono 100% u tom smislu, međutim ovdje se radi o dvije točke

165

koje, koje nisu povezane u suštini, jedna je samo osnaživanje pozicije Grada preko Splitske obale, ali u ovom slučaju i preko komunalnih redara, jer Aleks Kvarantan i kolege iz Splitske obale kad dođu tamo ljudi ih ne slušaju. Komunalni redar nam ovlasti u tom smislu, s ovim, komunalnom opremom komunalni redar može doći i reći uklonite se ili ću vam odriješit konop koji je privezan za komunalnu opremu, može, oprostite, pogledali smo zakon, može, dakle samo ...

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) ............ taknuti nitko konop broda, ajme, ne, ne stvarno. PREDSJEDATELJ Komunalna oprema ne smije nitko vezat za kantu od smeća, ne dira brod, e ali

gledajte, i ovo je samo pokušaj da se osnaži situacija koja nam može uzrokovat štetu. Dakle, O.K. Zadnja točka su, zabranjeno je vezivanje. (-čuje se više glasova-) Ne možemo mu ništa napravit, mislim, dobro, oprostite ako vam mogu završit pa ćemo pristupit glasanju. Ovo je moje razmišljanje samo da osnažimo poziciju Grada odnosno Splitske obale do momenta dok ovo Gradsko vijeće ne odluči šta će radit tamo pa ćemo onda pristupit. To je predzadnja točka. Zadnja točka ste u pravu, zadnju točku vam ja prejudiciram situaciju, međutim samo da znate Županijska skupština može odbit naš prijedlog, ona može odbit, mi predlažemo (-čuje se više glasova-) Gledajte, zato što se ja želim zaštitit u tom smislu, ali oni, (-čuje se više glasova-) Ne, gledajte, ne mora, oni mogu odbit to i sve je na tome i ništa više i ništa manje. Dakle zadnja točka je zaista čista politika i u tom smislu vi glasajte po vašoj savjesti, naravno vi ste protiv toga, ja poštujem to.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Čepo je li vi inzistirate na? GOJKO ČEPO A evo gospodine predsjedniče čekajući da se smilujete i date mi riječ zapravo ova

rasprava je otišla u potpuno drugom smjeru, ja ne znam šta se dogodilo, je li, je li zbog sata ili mislim da je, da je umor uzeo svoj danak, ali vidim da su kolege zapravo dobar dio vremena posvetile raspravljanju o nečem što zaista nije na dnevnom redu, ja vjerujem da ćemo mi ovdje vodit jednu ozbiljnu raspravu o tome treba li, trebaju li se brodovi privezivat na zapadnoj obali, ovdje je, danas na dnevnom redu je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o komunalnom redu, izmjena u jednome članku koja kaže da se za bitve ne može privezivat. Mi smo sa te teme otišli u nekom smjeru da smo sve ono što se priča ...

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Na slijedeću točku smo otišli, ništa drugo Čepo, samo

na slijedeću točku. GOJKO ČEPO Ako ste otišli na slijedeću točku opet nije po Poslovniku, jer zato sam i rekao,

izgubilo je, izgubilo je svaku, svaku, svaki smisao. Ja vas molim zaista da neku raspravu koja nas čeka u budućnosti da se ne crpimo sada na njoj.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Ja predlažem da glasamo za .......... drugu pa ćemo

vidjeti, ali neće se ništa desit.

166

PREDSJEDATELJ Gospon Čepo jeste, jeste završili? E, dobro. Evo ga. Izvolite gospođo Puljak. MARIJANA PULJAK Ma samo jedan sekunda, možemo li samo ispitat dakle je li ova, ova točka ovo

nevezivanje za bitve znači je li u skladu sa ovim zakonom, ne znam, pomorsko dobro, ovo-ono. Mislim da ne donesemo nešto šta nij eu skladu sa zakonom, je li. Samo to.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Stručne službe smatraju da je u skladu sa propisima, ali dobro, evo zaista je

prekasno, ako ćete vi bit svi skupa mirniji ja mogu povući predzadnju, zadnju ne mogu povući, za zadnju vas molim da glasamo, a predzadnju ću povući.

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Zadnja nam je važnija od ove. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Naravno, ali zato morate glasat. Bez uvrede, ali ponavljam vam samo nešto, ne, ne

morate ništa, naravno da nitko ništa ne mora, nitko ništa, gledajte vi, mislim, e, dobro, dobro, ali samo vam hoću reći, O.K., predzadnju mogu povući, htio sam samo osnažit poziciju, ako se ne slažete neću forsirat to, niti ću preglasavat, ali za zadnju mi smo dali primjedbu koja najvjerojatnije neće bit uvažena od strane, ali to je moj problem.

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) ........... prijedlog koji je kontra naših stavova. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, slažem se, O.K. Evo gospodine predsjedniče. PREDSJEDATELJ Koju, koju točku dnevnog, prije završetka, prije završetka rasprave predlagatelj je

povukao u skladu sa Poslovnikom predzadnju točku dnevnog reda, dakle konstatiram da je točka 36. po, da je točka 36. prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnom redu povučena od strane ovlaštenog predlagatelja.

I imamo sad zadnju točku dnevnog reda 37., obzirom da smo iscrpili, a pauzu vi tražite.U redu, 5 minuta, ali molim vas baš 5 minuta, ajte, budite ljubazni.

( - p a u z a ) Evo još malo strpljenja, vratili su se kolege vijećnici. U redu. Sad ćemo vidjeti.

Dobro je, ako nas nema 18 nemamo kvoruma. Dajte molim vas pozovite. Ništa sad ćemo nas izbrojit da vidimo jesmo li svi tu.

_______________ (-nije uključen mikrofon-) Koliko nas je? PREDSJEDATELJ Evo. Ništa, evo ajte sjedite, Davidoviću. Evo ovako, da je prisutno 15 članova

Gradskog vijeća što je tri manje od potrebnog kvoruma u skladu sa Statutom i Poslovnikom te sam tužan prekinuti ovu sjednicu zbog nedostatka kvoruma, dakle zbog nedostatka mogućnosti da pravovaljano odlučujemo. Zahvaljujem svima na dosadašnjem trudu i ulaganju, i normalno. Eto ga. Dobro, to je to, je, to je u redu. Zahvaljujem. Doviđenja.

167

Sjednica je prekinuta u 20,40 sati.

Sa kazeta reproducirala: ___________ Suzana Milić