PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA

3. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA SPLITA

Održana 5. rujna 2013. godine

2

S A D R Ž A J

DNEVNI RED: Stranica

1. Vijećnička pitanja i odgovori 3

2. Usvajanje Zapisnika 2. sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita 27 3. Prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Splita 28 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradskoga vijeća

Grada Splita 32

5. Prijedlog odluke o radnim tijelima Gradskoga vijeća Grada Splita 36 6. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnim priznanjima Grada Splita 57 7. Prijedlog odluke o pripajanju Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. Trgovačkom društvu „Splitska obala“ d.o.o. 59 8. Prijedlog odluke o osnivanju Trgovačkog društva SPALATUM D.M.C. d.o.o. i utvrđivanju Izjave o osnivanju Trgovačkog društva SPALATUM D.M.C. d.o.o. 68 9. Prijedlog odluke o ustrojstvu Gradske uprave Grada Splita 98

3

PRIJEPIS TONSKOG ZAPISA 3. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA SPLITA održana 5. rujna 2013. godine

u zgradi Grada Splita Obala kneza Branimira 17/II

Predsjedatelj: mr.sc. Boris Ćurkovi ć, dipl.iur., predsjedatelj Gradskoga

vijeća Grada Splita

Početak sjednice u 9,05 sati. PREDSJEDATELJ Sada bih prešao na dnevni red odnosno započeo bih sa radom sa 3. sjednicom

Gradskog vijeća. Konstatiram da je od ukupno 35 vijećnika sjednici prisutno 33 vijećnika, dvije je opravdano odsutno. Stavljam na glasovanje predloženi dnevni red.

Tko je za? – Ima li netko protiv? Suzdržan? – Konstatiram da nema i da je dnevni red usvojen jednoglasno sa 33. glasa za. Sukladno svom obećanju neću čitati dnevni red nego ću konstatirati da je dnevni

red kojeg ste dobili od točaka 1. do 12. sastavni dio tonskoga zapisa. Sada prelazimo na točku broj 1. Vijećnička pitanja i odgovori. Šta je ovo?

Ad 1. Vijećnička pitanja i odgovori A ha, evo upravo sam dobio redoslijed prijavljenih za pitanja i dobivanje

odgovarajućih odgovora. Prvi se je prijavio vijećnik Tonći Blažević. Gospodine Blaževiću izvolite.

TONĆI BLAŽEVIĆ Dobro jutro, ustvari dobar dan, meni je jutro bilo malo ranije. Pozdrav svima. Evo

ovako imam vijećničko pitanje za našeg gradonačelnika Ivu Baldasara, a glasi ovako: Poštovani, jučer smo u Slobodnoj Dalmaciji pročitali hvale vrijedan tekst o cijeni pokaznih karata za srednjoškolce koji žive na potezu od Stobreča do Omiša i to za 1 kunu od prijevoznika Dalmatinac koji ima koncesiju za prijevoz na tim linijama prema Splitu. Pohvala za poduzetničku ideju uz nadu da je financijska konstrukcija dobro složena. U istom tekstu pri kraju je dio o čemu sam ja kao vijećnik s vama kao gradonačelnikom razgovarao ima tome i dva mjeseca, a odnosi se na izjavu voditelja komercijalno-razvojnog sektora Prometa. Citiram izjavu: pitam ja njih, a ja vas kao gradonačelnika što će se dogodit kad naša država napokon postane pravna država pa i Dalmatinac bude morao voziti sukladno koncesiji koju je dobio što znači da na putu prema Splitu ne smije stajati na stanicama poslije Strožanca. Također bi i zadnja stanica trebala biti Gradska luka, dok se oni uporno zaustavljaju na Sukoišanu na onom kolodvoru. Živjela ideja Dalmatinca no tko će štitit interese Grada i njegovog prijevoznika ili jednostavnije koliko bi koštala koncesija kad bi se uzelo u obzir kako koncesionar stvarno vozi. Osobno sam više puta vidio predmetno vozilo na autobusnim postajama u Splitu te također na stanici u Korešnici i kod mene u Žrnovnici. Jako dobro pamtim slučaj kružnih

4

taksija od prije sedam-osam godina i koliko je vremena trebalo da se nelegalna rabota sanira, čak se je govorilo da je za takvih, iza tih stoje neke političke figure. Molim vas da ispitate, molim vas da reagirate i molim da zaštitite pravo i pravdu, neka Dalmatinac vozi za jednu kunu, neka poštuje pravnu državu. I mi stalno plačemo kako nam je Promet u problemima, a ne štitimo ga. I samo još jednu dodatnu rečenicu, najdraži Hrvati, znači, i navodnike, znači svi Hrvati su ovdje meni koji pošteno ispunjavaju svoje porezne obveze. Eto toliko.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Tonći hvala na pitanju. Razgovarali smo o tome, ali je situacija slijedeća,

dakle koncesiju izdaje Županija i Županija je jedina nadležna u ovom slučaju da intervenira, Grad kao takav nema, nema pravno mogućnost i ja kao gradonačelnik naravno da sam rekao Prometu, ali Promet se već sustavno godinama bori protiv ovakvih situacija,bori se protiv kružnih taksija, bori se protiv nelegalne konkurencije, bori se protiv svih, međutim u Gradu su samo kružni taksiji, ali izvan Grada na području Županije je problem i ova koncesija je dana od strane Županije, Županija je nadležna kontrolirat, pratit i prijavljivat, nadležna je prometna inspekcija koja bi to trebala sanirat odnosno sankcionirat. Ukoliko čovjek to stvari radi, jer je pitanje da li on to stvarno radi, možda je čovjek samo napravio samo marketinški trik a u biti to ne radi. Tako da ja nažalost nisam u potpunosti nadležan, ali zahvaljujem se na ovome, ja ću Prometu prenijeti informaciju pa neka promet reagira prijavom prema prometnoj inspekciji.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku. Javio se Tonći Blažević. Imate pravo na

mišljenje odgovoru, eventualno dodatno pitanje. TONĆI BLAŽEVIĆ Nisam, nisam, ne, ne, nisam, gradonačelnik je potpuno zadovoljan, čak sam na

neki način očekivao da ćete ovo kazat. Mi smo se svi dogovorili na neki način da ćemo mijenjat politiku našega ponašanja i onu filozofiju ne bih se štel mešat, štel, ja bi se baš štel mešat. Vi ste gradonačelnik najvećeg grada u ovoj Županiji i možete preko medija, preko bilo čega stisnuti itd. i možda me niste razumjeli. Dakle ti su autobusi non-stop staju na ugibališta na koja ne smiju stajat jer nemaju koncesiju za to i ja znam da je Županija dala koncesiju, ali vi ste gradonačelnik moga grada, oni koriste, koriste nelegalno ono šta resurse moga grada, to su ugibališta, dižu novac našoj firmi gradskoj kojoj smo mi vlasnik 66%, mi se sa županom često srećemo na nekim domjencima itd. i mi možemo bez problema slobodno svi zajedno napast, dakle neka Dalmatinac vozi ali neka vozi po propisima, neka plaća svoje obaveze i neka ne prodaje nama neku praznu priču s ovim, a vamo ne poštuje pravnu državu. Dakle vi možete svom snagom dvije stranice u Slobodnoj snažno zavikat ne može to tako, jer mi se svi ovdje borimo za pravnu državu, razumijete šta hoću kazat. Gradonačelniče ja vas molim zajedno ćemo to, kažem kružni taksi i slična, ista je bila priča sa kružnim taksijima, bila je gradska koncesija, ali isto je bilo razvlačenje godinama, ne smijemo mi to dopustit. On ne smije stajat na gradsko ugibališta. Ima još jedna priča, šta d ase dogodi nešto na tome, tko je odgovoran, šta, kako, itd. Tako gradonačelniče uprite i stisnite.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, dobro, kolega Tonći hvala vam lijepa na žestini, slažem se ajmo zajedno to,

onda, u redu, evo i ovo je poziv medijima, ali slažem se na ovaj način to, dobro, hvala lijepa.

5

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo primjera kako zaposlit gradonačelnika dodatno. Drugi se za riječ

javio, molim, je, je, zna, gospodine Blažević je li tražite pisani odgovor? TONĆI BLAŽEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) ................. PREDSJEDATELJ U redu je, u redu je, intervencija gospođe Blaženke je bila umjesna. U redu je.

Drugi se po redoslijedu za postavljanje pitanja javio gospodin Tomislav Alujević Grgas. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Zahvaljujem gospodine predsjedniče, pozdravljam sve vijećnice i vijećnike i

postavio bi pitanje gospodinu gradonačelniku. Jeste li i kada spremni javno objaviti registar gradskih poslovnih prostora te tko i pod kojim uvjetima ima ugovor o korištenju. Vi znate da i kroz medije smo vidjeli zadnjih godina da su se čak pojavljivale informacije da su se zapravo ti nekakvi papiri zagubili, da ne postoji točno stanje, da se ne zna i evo već ja mislim 20 godina u ovom gradu mi zapravo i ne znamo ovaj koje poslovne prostore ima Grad, a smatram da s druge strane građani imaju pravo znati što je u vlasništvu tih građana tj. Grada Splita. Pa u tom smislu vam postavljam i ovo pitanje sa željom da se reagira i da se zapravo u ovom mandatu napokon po tom pitan ju nešto promijeni.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Pitanje je upućeno gospodinu gradonačelniku. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS I naravno pismeno bi molio isto. PREDSJEDATELJ U redu, hvala. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega Alujević, služba je već dobila nalog, dakle služba gospodina Ivice

Pavić a koji je pročelnik dugogodišnji te službe je dobila nalog već ima neko vrijeme da napravi kompletni pregled svih poslovnih prostora gdje su adresa, kvadratura, stanje, opisno stanje, kome je izdato od kada do kada, koliko košta, koliko plaća i zbog čega je izdato i temeljem kojega akta je izdato. Gospodin Pavić to radi, međutim čak je i on rekao, bez obzira šta je dugogodišnji pročelnik da nije jednostavna stvar, da one stvari koje su manje-više poznate to nije problem, ali ima nekih vrlo spornih situacija, a odnosno ni on nije siguran je li to naše ili nije. U svakom slučaju naravno da sam voljan to sve objavit, kad dobijem od službe ono što ću dobit, ja ću vam dat sve ono što ja dobijem dobit ćete i vi i tu ćemo onda kad to dobijemo pozvat javnost da, da eventualno ukoliko vide nešto šta ne štima ili imaju sumnje ili imaju neka druga saznanja da nam se obrate, jer je to situacija koja traje 50 godina, doslovce, mislim česte promjene, dobro promijenila se i država, zakoni su se mijenjali ne znam koliko puta, imate cijeli niz stvari koje su bile u povratu, neke su završene, neke nisu, neke su još u postupku, kod nekih je gotov postupak, ljudi ne znaju da su to, itd., mislim Grad je živo biće kao što svi znate i tu nije jednostavna situacija, ali ako uspijemo dobit barem 80% da imamo jasno situaciju nećemo bit zadovoljni, ali ćemo bar početi od nečega. Ono kad dobijem ja ću sve javno objavit, u novinama, u medijima ću objavit i zamolit svih intervenirajte ukoliko vodite da vam nešto ne štima ili imate sumnju.

6

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate li kakvo dodatno pitanje, zadovoljni s odgovorom? TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Samo bi dodao. Zadovoljan s odgovorom, a možda u ovom dijelu koji nije jasan

nek se navede zapravo šta nije jasno sa onim šta je jasno, je li, tako da imamo stvarno jasan uvid napokon vezano uz poslovne prostore Grada. Eto zahvaljujem.

PREDSJEDATELJ U redu, dobit ćete i pisani odgovor. Zahvaljujem. Treći se po redu javio gospodin

Hrvoje Marušić. Izvolite gospodine Marušić. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pitanje za gradonačelnika, vezano za

prometnu infrastrukturu grada. Konkretno pitanje, dakle tri velika gradska projekta o kojima se uopće više ne govori, ne spominje, ne znam u kojoj su fazi i zanima me, a i širu javnost sigurno zanima, to je završetak Bračke, završetak Manđerove i naravno završetak Vukovarske ulice koji bi se napokon trebali privest kraju, jer su u istinu tri vrlo bitne prometne točke grada Splita. Pa me zanima u kojoj su fazi ti projekti i šta će bit s tim. Hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega vijećniče. PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Evo tu sam zamolio kolegu pročelnika da vam da precizan odgovor, nismo puno

pričali u zadnje vrijeme zato šta tu je ponovo je malo zapelo, ali se rješava, ali ja ako dozvolite, kolega će vam odgovorit na ove tri i ja bi još stavio Put iza nove bolnice, čisto kao informaciju, eto.

PREDSJEDATELJ Gospodin Krželj izvolite. ANTO KRŽELJ –pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Hvala gospodine predsjedniče. Dakle evo Vukovarska ulica problem je imovinsko-

pravne prirode, jer na onome dijelu Vukovarske ulice koji je došao do City Centar ostalo je još 4/5 parcela a gdje se ne može donijeti rješenje o izvlaštenju, jer nisu riješeni prethodni odnosi između suvlasnika tih parcela i dakle oni nisu se međusobno podijelili tako da se ne može donijeti rješenje o izvlaštenju, a samim tim mi ne možemo položiti novac na poseban račun da bi, da bi se ti poznati vlasnik izvlastio. Ne znam to se već evo, mi smo slali dosta i požurnica, nastojali smo i preko, da tako kažem, veza da to ubrzamo međutim evo ništa. Dakle kad se riješi taj imovinsko-pravni problem onda je moguće pristupit i dovršetku izgradnje Vukovarske ulice.

Manđerova ulica je isto tako još 2000 mislim da je i 7. godine sklopljen ugovor sa odvjetnikom Vinkom Radovanijem u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Nešto je se tu riješilo, ono što je Grad postao vlasnik to smo evo prošle godine i pristupili uklanjanju ovih objekata. I dalje se rješava na tome imovinsko-pravnim problemima.

7

Bračka ulica na potezu od Ivana Plemenitog, od, da, Ivana Plemenitog Zajca do Velebitske ulice ona je imovinsko-pravno riješena tako da tu ne bi, nema tih problema, jedino je sada odluka o tome hoće li se krenuti u realizaciju. Imamo projekte, potvrdu glavnog projekta za taj dio Bračke ulice i evo samo treba ući u proračun pa da se krene u realizaciju.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate vi dodat šta gospodine gradonačelniče? IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Pa imam o Manđerovoj ulici kolega Drago Davidović je razgovarao neki dan,

mislim da ima najsvježije informacije, a poslije ću, nakon toga bi još ovaj Put iza nove bolnice, kratka informacija. Dobro, dobro, onda nećemo imat informaciju pa sad mislim. U svakom slučaju evo ja ću vam odgovorit. Manđerova ulica ide prema kraju i uskoro ćemo to, uskoro ćemo imat rješenje Manđerove ulice isto kao što se radi na rješenju cijelog onoga područja parkinga i gdje je predviđena velika gradnja. Gospodin Ivo Ora tamo bi trebao gradit, on je većinski vlasnik, ali ima još nekih neriješenih imovinsko-pravnih pitanja, u sklopu toga će rješavat i Manđerovu ulicu i ja se nadam da će do kraja godine to bit gotovo. Dakle taj, to je veliki projekt koje neće ići ove godine, ali slijedeće sigurno će ići, to vam je što se toga tiče. A ovaj zadnji dio koji je prilično interesantan ako ga želite čuti ja ću vam reći, odnosno kolega Anto će vam reći Put iza nove bolnice je isto tako blizu kraja konačno. Evo Anto ja bi vas molio samo kratko u vezi ovoga.

ANTO KRŽELJ –pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Evo zahvaljujem. Dakle evo i Put iza nove bolnice već godinama se rješava, sad je

kao što je i gradonačelnik rekao već to pri kraju, ostaje još tri čestice za riješiti. Mi smo uputili tim vlasnicima nove prijedloge pa evo nadamo se sad uskoro da bi, da bi oni te naše konkretne prijedloge i prihvatili. Ne znam šta.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma dobro ja ću vam reći, mislim postupci izvlaštenja, žalbe su blizu kraja u svim

kombinacijama mislim da ćemo to do kraja godine riješit. Ukupni iznos koji ćemo još morat platit je oko 5 i pol milijuna kuna i to kad platimo, nakon šta se završe postupci kako izvlaštenja tako žalbeni postupci i dogovori mislim da ćemo i to do kraja godine završit. Ovaj drugi dio smo platili, nema dugova, ima manje od mjesec dana da smo platili ostale obitelji i dosta veliki iznos, e dosta veliki iznos, isto sve po dogovoru, prekinuli smo ustvari situaciju u kojoj mi nismo plaćali, a kamate su i dalje išle, jednostavno smo prekinuli to, platili i završili s ovo pričom. Ostalo je još četiri sporne situacije odnosno četiri čestice, svaka ima svoje rješenje i uskoro će sve bit definirano, tako su nam rekli iz Ureda državne uprave i sad je samo na nama da pronađemo novac i da to platimo i da onda možemo slijedeće godine to sagradit i završit.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Inzistirate li na, a ha, imate i mišljenje na odgovor. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Samo jedno, jedno kratko još pitanje. Evo gospodin je rekao da je Bračka ulica

pravno riješena, dakle da se može u izgradnju. Ima li šanse da se krene i ako će se krenuti imate li planove kad bi to bilo?

8

PREDSJEDATELJ Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma Bračka ulica ovaj prvi dio Bračke ulice, Bračka ulica u donjem dijelu prema

Stobreču je potpuno nedefinirana, to je nekakva budućnost, ne znam kad ćemo je riješit, ovaj dio ove godine ne, moramo je predvidjet u proračunu. Mi novca za ceste, za ulice nemamo više, nemamo kune jedne na tom računu i ove godine jednostavno nemamo novca odakle, jer to nije baš mali zahvat. Moram ćemo predvidjeti u proračunu za slijedeću godinu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na odgovoru. Želite li pisanim putem odgovor? U redu, hvala.

Slijedeći se za riječ javio gospodin Petar Škorić. Izvolite. PETAR ŠKORIĆ Gospodine predsjedniče, poštovane dame i gospodo vijećnici, gospodine

gradonačelniče pitanje za gradonačelnika vezano je za centralno grijanje u gradskim kotarevima Blatine, Split 3 i Spinut. Već svima nam je poznato da već tri godine građani Blatina i Splita 3 nemaju centralno grijanje, dok sve ove godine najavili ste prestanak grijanja i za građane Spinuta. Svima su nam poznati problemi oko grijanja i otkazivanja koncesionara tvrtke HVIDR-a za daljnjem pružanjem usluge zbog visoke cijene energenata kao i problema oko naplate. Gradonačelniče izjavili ste da će toplane, da su toplane i na Blatinama i na Spinutu konzervirane i čuvane i da će slično biti i sa Spinutom. Je li to znači da je se već odustalo od grijanja na Spinutu? Evo vrućine su završile, svi smo željno očekivali zahlađenje, međutim naši građani s neizvjesnošću očekuju prve hladnoće. Zanima nas što je Gradska uprava učinila da osigura uslugu centralnog grijanja iz toplana koje su u vlasništvu Grada. Već je rujan, a natječaja još za koncesiju nismo vidjeli. Također kroz izjave u mjesecu srpnju kazali ste kako građani mogu sami preuzeti organizaciju grijanja te da ga Grad neće subvencionirati, jer kako kažete riječ je o grijanju samo za jedan dio građana. I u svim drugim gradovima gdje se vrši grijanje nemaju svi građani centralno grijanje nego je riječ o jednom dijelu građana. Podsjetio bih da je ovdje riječ o gotovo 10 tisuća stanovnika grada Splita kao i da su toplane u vlasništvu Grada koji na svom području u vlasništvu ima i energetski objekat. Prema Zakonu o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom upravo Grad je dužan trajno osigurati obavljanje energetske djelatnosti, distribucije toplinske energije dakle prema članku 11. tog Zakona. Zato molim odgovor dokle se stiglo sa natječajem za koncesiju i hoće li građani Splita i ovu zimu ostati hladnih radijatora?Hvala lijepa.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega vijećniče. Radi mojih protokola nažalost vrućine još traju, a mi smo

ovo počeli rješavat doslovce drugi dan nakon što smo otišli, sjeli ovdje. Međutim kolega Goran je cijelo vrijeme angažiran na tome, on će vam dati kompletniju informaciju.

GORAN KOVAČEVIĆ – zamjenik gradonačelnika Grada Splita Evo zahvaljujem gradonačelniku i pozdravljam sve vijećnice i vijećnike

Gradskoga vijeća. Grad Split je dakle nakon raskida ugovora sa dosadašnjim koncesionarom HVIDR-om raspisao pozivni natječaj za iskazivanje interesa potencijalnih koncesionara. Kako znamo na, na zadnji natječaj a nastavno na raskid ugovora za toplanu Blatine se nije javio niti jedan koncesionar tako da smo s obzirom da sad imamo situaciju sličnu i sa Spinutom, raspisali natječaj u kojem su dali mogućnost koncesionaru da se javi za obje toplane ili jednu, svaku pojedinačno. Na raspisani pozivni natječaj javile su se i iskazale

9

interes dvije tvrtke, sa jednom tvrtkom smo odmah obavili razgovor oko, vezano za razmjenu informacija, dodatnih konzultacija i svega onog što Grad Split treba napraviti u smislu da oni naprave svoju ekonomsku analizu isplativosti ulaska u koncesiju po eventualnoj objavi natječaja, a sa drugom tvrtkom imamo zakazan sastanak u srijedu. Očekujemo da čim prije što jest na neki način želja Grada koja je upućena potencionalnim koncesionarima čim prije svoju ponudu konkretiziraju kako bi na vrijeme mogli krenuti u daljnje postupke izrade natječaja i eventualnoga odabira koncesionara. Što se tiče samog pitanja vezano za zakonske obveze Grada Splita, dakle člankom 5. Zakona o tržištu s toplinskom energijom definirana je obveza jedinice lokalne samouprave prvenstveno u smislu poticanja, planiranja, odobrenja izgradnje toplinskih sustava u okviru urbanističke, planske dokumentacije i dozvola za gradnju te u smislu osiguranja prednosti centralnim i toplinskim sustavima, izgradnje objekata ko generacije i razvoja distributivne mreže. Dakle Grad Split tom, tim Zakonom nije obvezan da na neki način osniva komunalne firme, preuzima na sebe odgovornost ili ekonomsku ili ekonomske gubitke ukoliko za to nema stručne ljude, nema komunalno poduzeće ili nema neku tržišnu isplativost.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na odgovoru. Gospodine Škorić imate li dodatno mišljenje ili upit? PETAR ŠKORIĆ Imam, ovaj, naime drago mi je da Gradska uprava poduzima aktivnosti da

pokušava pronaći rješenje, međutim ne bi se složio sa zaključnim dijelom da Grad Split nema obvezu osiguranja toplinske energije, ovdje nije riječ o osnutku i početku procesa proizvodnje nego je ovdje riječ o nastavku nečega što u Gradu Splitu funkcionira već 30-40 godina i ima i drugi dakle Zakon o proizvodnji i distribuciji i opskrbi toplinskom energijom članak 11. doslovno kaže „Jedinica lokalne samouprave koja u svom distribucijskom području ima energetske objekte za distribuciju toplinske energije dakle koja ima već objekte koji su u njenom vlasništvu dužna je osigurati trajno obavljanje energetske djelatnosti i distribucije toplinske energije. Tako da bi zbilja zamolio po ovom problematiku radi ovih 10 tisuća stanovnika da Grad Split ne odustaje od onoga što je pružao u proteklih 30-40 godina da se taj standard života tih građana, stanovnika našeg grada ničim ne narušava. Tako da evo zamolio bi da to ostane naše trajno opredjeljenje dakle prvenstveno gradske vlasti, ali evo i svih nas da se tu traži rješenje i da grijanje građanima ne bude upitno. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Slažem se kolega Škoriću s tim, pokušavamo zaista naći ali i prethodna vlast je

pokušavala naći, mislim to je toliko komplicirani problem i toliko komplicirani su propisi, a na kraju vam se mogu svesti na jednostavnu matematiku, dakle mi jesmo dužni osigurati, ali nismo dužni subvencionirati, a ovdje vam se sve svede na kraju na novce. Odnosno ako ćemo mi svi skupa 180 tisuća građana subvencionirat grijanje 10 tisuća građana glasajmo to ovdje i ja ću poslušat i to ćemo radit, dosad to nismo radili i zbog toga je to sve skupa u ovakvoj situaciji u kojoj i je zato što smo tvrtku koja je to radila doveli u stečaj. Dakle HVIDR-a koja je uporno pokušavala održat to grijanje je sama sebe dovela u stečaj i dovela 130, 110 zaposlenika u poziciju da izgube posao zbog toga što smo mi to njih, od njih, dakle mi svi ovdje koji sjedimo je li, ili predstavnici vlasti, oni su jednog dana rekli mi to više nećemo radit, nećemo sebe sami upropastit, sud se s tim složio, a moram priznat i ja a i kolege prije mene koji su ovdje bili isto smo se svi složili. Kad izračunate matematički pa to vam

10

jednostavno nije profitabilna djelatnost, dakle odluka vam nije o tome hoćemo li mi to radit, nego je odluka na Gradskom vijeću može bit, a je mogu tako i postavit pa glasajmo, hoćemo li mi subvencionirat grijanje na Blatinama i Spinutu ili nećemo. To vam je pitanje. Ili je sve, sve je ustvari u novcima, ne može profitabilno, svi izračuni to pokazuju, jer HVIDR-a nije loše radila svoj posao, HVIDR-a je odlučno radila svoj posao i sad je tu paradoks, šta je bolje radila više je gubila. Nažalost je to tako, dakle jedna zaista zamršena situacija, ali mislim da se svi skupa ovdje slažemo, pokušat ćemo sve napravit, kolega Goran vam je rekao, nevjerojatna procedura, nevjerojatna procedura, vi morate napravit studiju koja će pokazat da je to neisplativo da bi onda to pokušali naći nekoga tko će gubit novce na tome. Mislim. Otprilike vam je to, ovo vam je sukus svega. Mislim da smo se razumjeli, sad možemo još, ali eto hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Škoriću je li. PETAR ŠKORIĆ Ma ništa, evo dakle iz ovoga što sam čuo izgleda da će biti raspisana je li uskoro i

koncesija, stižu novi energenti u našu Županiju, plin je u blizini, dakle ima tu niz rješenja na koji način se može smanjit cijena grijanja, bilo je problema i oko naplate, dakle mnogi građani su se i neodgovorno ponašali, ali evo sustav naplate svugdje u državi zaživljava tako da mislim i u tom dijelu da takvi problemi iz prošlosti se u budućnosti ne bi trebali ponavljati i da, kažem, od ove teme i ne bi trebalo odustajati. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Tražite li i pisani odgovor? PETAR ŠKORIĆ Tražim i pisani odgovor. PREDSJEDATELJ U redu. Slijedeći se po redu javio gospodin Tomislav Gojo. Izvolite. TOMISLAV GOJO Hvala. Evo ja bi sukladno ovaj Poslovniku prije dao jedan osvrt na odgovor na

moje pitanje sa dakle prošle sjednice. Moje dakle pitanje je bilo da mi u pisanoj formi dostavite ugovore Grada sa savjetnicima i njihove životopise, što ja dakle nisam dobio, pa vas ja i dalje molim dakle da mi to dostavite. Po Poslovniku Grada Splita obaveza je bila do ove sjednice, a odgovor koji ste mi dali, odgovor ............ dakle odgovora koji bi dobio od dakle prethodne vlasti recimo kada bih pitao koliko je ljudi zaposleno u dakle Gradu i ovaj gradskim firmama ja bi dobio odgovor koliko su ih zaposlili prethodnici, tako i sada, dakle pitanje je bilo za dostavu ugovora i životopisa, a ja sam dobio odgovor da sam ja u dakle prethodnom mandatu glasao za odluku kojom se dozvoljava uzimanje savjetnika. Dakle ja u svom pitanju niti jednom nisam sporio da Grad, da gradonačelnik ima pravo da uzme savjetnike i što se mene tiče može ih imat koliko god hoće, bit pitanja dakle je bilo da spori njihovu stručnost i sporim dakle zakonitost činjenice da netko istodobno može biti savjetnik i ovaj, i ovi gradski vijećnik. Dakle samim time šta nisam dobio dakle traženo, šta nisam dobio dakle životopise nekako mi proizlazi iz toga da se gradonačelnik nema čime pohvaliti što se tiče njihove stručnosti, a evo ja vas isto tako molim da se zatraži i mišljenje Ministarstva uprave u pogledu toga da li netko može biti istodobno savjetnik i vijećnik, možda i može ali

11

nekako mi se čini da bi bilo logično i da Ministarstvo o tome da svoje ovaj mišljenje. I evo dakle što se ovoga tiče ja i dalje čekam ovaj odgovor.

A pitanje dakle za ovu današnju sjednicu je također za gradonačelnika. Dakle svjesni ste činjenice da je Karepovac za Grad Split možda i najveći problem. Isto ste tako svjesni činjenice da su vaši prethodnici namjenska sredstva za sanaciju Karepovca kao i dakle sredstva od EKO rente koju ovaj plaćaju ostali gradovi i općine za korištenje Karepovca koristili mimo zakona odnosno da budem precizniji ti su novci usuti pored dakle hotela Marjan u more i malo je dakle glupo što ovo danas pitam hoće li gradonačelnik poštivati zakone, ali očito moram. Dakle da li ćete novce koji građani Splita plaćaju kroz račun Čistoće za sanaciju Karepovca izdvajati na zaseban račun? Da li ćete novce od EKO rente izdvajati na dakle drugi zaseban račun? Namjena prvima je sanacija Karepovca, a zakonska namjena EKO rente je uređenje okoliša Karepovca. Evo s obzirom da ste već tri mjeseca u Banovini da li ste takvu odluku već dakle donijeli, jer koliko se sjećam i u prethodnom mandatu ste se sami dugo zalagali za to. Molim danas usmeni odgovor i svakako pisani odgovor.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ako mogu ja prvo, meni se čini da sam već tri godine u Banovini. Pa prvi dio ću

vam odgovorit, očito smo napravili propust, nalog je bio da dobijete kompletan i kurikulum vite svih dakle svih savjetnika koji su zaposleni kao savjetnici, a usput su vijećnici, ali i svih ostalih savjetnika. Ne znam zašto se nije desilo, ali dobit ćete ga i to u najkraćem roku, možda čak i do kraja sjednice pa bi molio službe sada da ja ne, ovaj, molim vas Blaženka ako možete kolegicu Vesnu Alač zamolit. To vam je prvi dio.

Drugi dio, možemo tražit to, međutim zakon je jasan, ovdje ja nemam nikakvu dilemu. Kolege vijećnici mogu bit savjetnici na ugovor o djelu, ne mogu bit zaposlenici, ali mogu bit na ugovor o djelu, to mogu biti i to nije prvi put da je to slučaj. Međutim nema potrebe da dalje o tome radi toga što je inače bilo predviđeno da kolege vijećnici koji ovdje sjede zajedno s vama, a moji su savjetnici čim provedemo postupak javne nabave prestanu bit vijećnici i zaposle se u Gradskoj upravi. To, ovdje se radi o tri osobe, to su naše kolegice i dvoje kolega, dakle kolegica Anđelka, kolega Gojko i kolega Drago, oni su predviđeni, nažalost to su ljudi od moga povjerenja i trebali su mi pomoć da u najkraćem periodu možemo uspostavit ono šta mi želimo uspostavit i funkcionirat onako kako mi želimo funkcionirat ili mislimo da bi trebalo funkcionirat. To je sad za raspravu, naravno, međutim nije bilo moguće sprovest prije, dakle danas na današnjoj točki, jedna od današnjih točaka je nova, novi ustroj, tek nakon toga možemo ići u sistematizaciju pa u javnu, dakle u javni natječaj. Dakle postupak je takav i mi nismo htjeli od toga odustat, čim provedemo zakonski postupak oni će prestat bit vijećnici. To je ovaj prvi dio. Dakle dostavit ću vam sve kurikulum vite. U međuvremenu smo zaposlili još neke projekt menadžere tu, nisu svi savjetnici, dakle samo je jedan savjetnik, drugo su projekt menadžeri, ali to ću vam isto dostavit.

A šta se tiče Karepovca ja bi molio gospođu pročelnicu Vučetić da vam objasni šta se tiče novca i financijske strane, a šta se tiče ovoga drugoga, Karepovac je, svi znamo, kompleksna stvar, imali smo tematsku sjednicu, raspravljali smo desetke puta oko toga, to je jedan od najvećih problema grada Splita kojega isto tako rješavamo, došlo je do nekih promjena, do nekih promjena razmišljanja, međutim to ćemo sjesti, prvenstveno sa Čistoćom, pa ćemo onda sa, sa Agencijom za zaštitu okoliša, fondom, tako je, s kojim smo već razgovarali dva puta, a onda naravno s ministrom sam ja osobno dva puta razgovarao. Nema brzim rješenja, zato šta mi nismo sami na svijetu, ovdje imate još situaciju koja je jasno definirana, situaciju na županijskom nivou gdje to kasni godinama i nema na, na vidiku nije

12

da se popravi ta situacija, a ne moram vam napominjat zbog čega. Kolega Gojo mislim tamo je, zna se tko je tamo radio, kako je radio i na koji način se to postavljeno i tamo nema ništa, nula, zero. Tako da ćemo mi nažalost bit prisiljeni sami rješavat Karepovac u okviru Grada Splita, Čistoće i naših mogućnosti i imamo dobre mogućnosti i sigurno ćemo preskočit problem Lećevice.

LJILJANA VUČETIĆ – pročelnica Upravnog odjela za financije Pozdravljam sve prisutne i evo odgovora za gospodina vijećnika Tomislava Goju.

On ovdje pita da li ćete poštivati zakon i otvoriti poseban račun za sredstva Karepovca i EKO rente. Pa zakon se poštuje, člankom 60 Zakona o proračunu jasno piše da proračuni imaju jedan jedinstveni račun za sva plaćanja, to znači da se ne mogu otvarati posebni računi za Karepovac, za EKO rentu, da li to znači da bi onda Grad trebao otvorit poseban račun za spomeničku rentu, za decentralizirana sredstva i sve ostalo. Znači jasno, sve se plaća sa jednog jedinog računa. Sredstva za Karepovac, to smo već više puta spomenuli, u primopredajnom zapisniku i u završnom računu jasno su evidentirana kao uprihođena knjigovodstveno. Od 6. 06. gradonačelnik je dao financijama zadatak da ga izvještavaju uredno o prikupljenim sredstvima za Karepovac i EKO rentu izvještavamo ga koliko je tih sredstava ima na računu i ta sredstva su na računu. Ostatak sredstava koji je uprihođen do 6. 06. će se definirati donošenjem proračuna za trogodišnje razdoblje. Doduše ono što je vrlo važno kazati, a to je da sredstva koja se nalaze na, nalaze na računu uvijek podliježu određenim ovrhama. Evo mi smo sad trenutno, iako su sredstva na računu u očekivanju ovrha iz, iz '91., '95., '98. i upravo je to jedan od pitanja kako i na koji način zaštititi sredstva po svim predmetima koji su trenutno utuženi, ali Grad o tome vodi računa, a vijećnici će bit o tome svemu upoznati prilikom donošenja proračuna i gradonačelnik o tome će sigurno voditi računa. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na odgovoru. Gospodine Tomislave Gojo imate li mišljenje, dodatno

pitanje? TOMISLAV GOJO (-nije uključen mikrofon-) Imam, imam. PREDSJEDATELJ Izvolite. TOMISLAV GOJO Kratko dodatno, osim životopisa molim i ovaj ugovore, a s obzirom da ste rekli da

će ova tri vijećnika dakle biti zaposleni kasnije kao dakle pročelnici onda je fer unaprijed reći da u ova tri resora ne treba natječaj jer se već znaju ljudi koji će na ovaj natječaju biti naj, naj ovaj bolji i koji će biti izabrani, tako da ne znam uopće koliko onda ima smisla natječaj za ovaj ta tri resora.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine gradonačelniče odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Da, natječaj će bit raspisan za savjetničke pozicije sa kvalifikacijama koje će bit,

šta drugo da vam odgovorim.

13

PREDSJEDATELJ Gospodine Gojo tražite li na ovaj drugi dio pisani odgovor obzirom da na prvi

jedino i možete dobit pisani? TOMISLAV GOJO (-nije uključen mikrofon-) Pisani odgovor na ........... PREDSJEDATELJ Dobro. Zahvaljujem. Slijedeći se za riječ javio gospodin Tomislav Prljević.

Izvolite gospodine Prljević. TOMISLAV PRLJEVIĆ Poštovani predsjedniče evo ima pitanje za gradonačelnika. Znači u kojem periodu

će Grad Split početi sa izgradnjom kanalizacijske mreže na području Mjesnog odbora Kamen, te Kotara Mejaši tj. točnije predio ovaj Kila? Hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala lijepa kolega Prljeviću, evo će vam pročelnik Krželj će vam odgovorit. ANTO KRŽELJ –pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Dakle na Mejašima preostali dio kanalizacijske mreže koji nije bio izgrađen sad se

gradi. Gradimo preko ove EKO agencije, to je ulicama Josipa Jovića, Srijemska, Težački put, Oca Gabrića, Stoci, dakle tu ćemo završiti i kompletirat mrežu na području Mejaša – Dragovoda, a što se tiče ovoga kanalizacije na Kili tu smo u izradi idejnih glavnih izvedbenih projekata. U fazi smo sad dovršetka izrade idejnoga projekta. U petak imamo koordinacijski sastanak glede izrade projektne dokumentacije gdje je to složeno pitanje, jer kako su ulice tijesne, instalacija je puno, treba izvršiti usklađenje svih instalacija. Kad se to dovrši idemo na idejni, na zahtjev za lokacijsku dozvolu pa, ne znam, evo to je vrlo izgledno, a inače za područje kanalizacije praćenje realizacije toga projekta zadužen je vijećnik Gojko Čepo, savjetnik, projekt menadžer. Uglavnom ova kanalizacija Kila dakle ide, grabi punim korakom naprijed. A Kamen, mi možemo dati tu preko Vodovoda i kanalizacije da Grad, da da isti način pristupi se izradi dokumentacije.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala kolega pročelniče, ja ću vam odgovorit ovaj drugi dio. Dakle Sirobuja je

jedan veliki projekt koji je prethodna vlast pokrenula uspješno, uz veliku muku ali uspješno. Model meni se čini da je dobar, zahtijeva veliki ljudski napor radi toga šta i sami znate to su dijelovi Grada koji nisu u potpunosti, ne u potpunosti, nisu uopće bili urbanizirani 50 godina ako ne i više od 50 godina, naselje koje je nabacano itd. Sa ovim se pokušava uvest red, višestruki red se pokušava uvest kako u ulice, asfaltiranjem, stavljanjem kanalizacije, vodovoda, pri tome je izmješteno, kolega Jure bi vam vjerojatno mogao najviše, gospodin Gire bi vam najviše mogao o tome govorit, to je izmještanje bilo i mreže i kabela i telefona i svega, dodatnih radova ko u priči, mislim, međutim model je dobar, pokušat ćemo ga primijenit dalje i idući dalje Šine, Kamen i sve ostalo. Problem su novci, razgovaramo sa, prvenstveno sa Hrvatskim vodama da nam pomognu financiranjem nastavka toga, oni su inače nam pomogli velikim dijelom u financiranju toga, voljni su na i dalje pomoć i pokušat ćemo preko naravno prvenstveno preko Vodovoda i kanalizacije, dakle naše gradske tvrtke izvući šta više novaca možemo kako, u Vodovodu ima nešto novaca, međutim toliko velikih nema, pokušat ćemo doći do Hrvatskih voda. Istovremeno ćemo pokušat ponovo uz Hrvatske vode izvući sredstva od Evropske unije da bi, da bi to pokušali i ći dalje. Neće ići preko noći,

14

jer se radi zaista o problemima koji su gomilani 50 godina, pa imate na trasi ne jednu nego deset kuća. Ne možete promijenit cestu, ne možete promijenit stup, ne možete promijenit ništa. Ljudi kao ljudi ne žele ustupit niti milimetar od svojih, od svoga zemljišta, vi onda morate, svaka kuća, svaki dvor, svaki vrtal vam je problem kojega se rješava dogovorima. Moram priznat nijedan, nitko još nije završio na sudu tako da to ubrzava to sve skupa, ali dosta vam je jedan sudski proces da zaustavi praktički pola toga. Dakle radi se na tome, model imamo, model je dobar, iziskuje zaista veliko strpljenje i veliki ljudski napor i zbog toga dvoje ljudi koji rade tamo, kolega Gojko koji ne smije govorit danas i kolega Gire koji nije tu, e dobro, dobro, eto, ali mislim, ja mislim da bi ovdje kod ovoga nema politike i ovo je dobro pitanje i ja bi volio da i vi ako možete pomognete, uključite se ako mislite da ima još nešto šta bi moglo doprinijeti cijelom ovom modelu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na odgovoru. Gospodine Prljević imate mišljenje, dodatno pitanje? TOMISLAV PRLJEVIĆ Kolega, kolega me pita mogu li ja bit savjetnik. Onaj, zanima me, zanima me znači

prvo pitao sam vas za određene rokove, znači kad ide, kad će bit završeno idejno rješenje za Mejaše otprilike okvirno. Recimo za idejno rješenje na Kamenu, za Kamen sredstva stoje u stavci proračuna, budući savjetniče tako da možete to slobodno potrošit, znači izradit idejno rješenje za projekt na kanalizacijske mreže za Kamenu. Znači zanima me da li će ići izvršenje tog dijela, te stavke na proračunu, znači što se tiče Kamena, to imate u proračunu za ovu godinu, vjerojatno to niste znali, ali eto naučit ćete?

PREDSJEDATELJ Izvolite odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ne mogu vam ovako odgovorit, ako služba može pripremit odgovor, pisani

odgovor dat ću vam pisani odgovor, ali ovako vam ne mogu odgovorit, koliko ja znam to nije tako ali ne bi htio govorit nešto šta nisam dobro upoznat s tim.

PREDSJEDATELJ Izvolite. TOMISLAV PRLJEVIĆ Bili smo, bili smo svi vijećnici na prošloj, prošlom mandatu, onaj u proračunu vam

stoji znači dobro O.K. možda vi ne morate znati u ovom trenutku, ali u proračunu u stavci vam stoji znači izrada idejnog rješenja za izgradnju kanalizacijske mreže za Kamen je u stavci.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine Krželj. ANTO KRŽELJ –pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Hvala. Dakle u programu gradnje objekata i uređaja zapravo u programu gradnje

vodnih komunalnih građevina za 2013. godinu kojeg predlaže Vodovod i kanalizacija usvaja ga predstavničko tijelo jedinice lokalne uprave i samouprave. U stavci ostale kanalizacijske trase rekli smo da će se naći i novaca za izradu ili barem pokretanje projekata izgradnje kanalizacije na Kamenu.

15

TOMISLAV PRLJEVIĆ Oprostite onaj što dužim s ovim, ali ja vas moram ispraviti, znači ja govorim o

proračunskoj stavci znači Grada Splita, znači ja ne, znači ja ne pričam o Vodovodu. ANTO KRŽELJ –pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju Mislim da je to, da ga nema u proračunu Grada Splita nego u programu gradnje

objekata, ... ( - kraj 1. kazete A strane - ) ... kubika vode i koji naplaćuje Vodovod i kanalizacija i po Zakonu o vodama Vodovod i kanalizacija je dužan gradit tu vodovod i kanalizaciju pa smo rekli iz tih sredstava na poziciji ostale trase kanalizacijskih vodova da će se naći novaca, a tu je stavka neka mislim od 500 ili 600 tisuća kuna pa iz tih sredstava da će, nije ona dakle posebno prozvana.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hoće kad dođe na red. ANTO KRŽELJ –pročelnik Službe za imovinsko-pravne poslove i izgradnju A sad. Možemo krenuti u pripremu projektnoga zadatka za nabavu idejnog

glavnog izvedbenog projekta. ____________ (-nije uključen mikrofon-) Nakon šta savjetnik da dozvolu. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Želite li pisanim putem odgovor? TOMISLAV PRLJEVIĆ Da, želim. PREDSJEDATELJ Može. Pa evo u vezi ovoga samo zbog vaše informiranosti da kažem. Sada je u

planu reorganizacija vodovoda u Republici Hrvatskoj, do 12. mjeseca Vlada treba donijeti uredbu, ne zna se koliko će točno biti vodovoda, od cirka 22-23 županijska do eventualno 40. Sada postoji 144 vodovoda počev od onih koji isporučuju godišnje 500 hiljada kubika do onih koji isporučuju 30 milijuna ili 50 milijuna kubika, a u slijedećih 15 godina Hrvatske vode su uz pomoć evropskih fondova planirale i to je obveza i Evrope i Hrvatske uložiti u vodoopskrbu i odvodnju Republike Hrvatske cirka oko 30 milijardi kuna. Dakle malo strpljenja, konačno je shvaćeno da se ne može bez vodnih i komunalnih objekata uopće planirati budućnost bilo kojeg segmenta Hrvatske. Zahvaljujem. Slijedeći se javio gospodin Damir Ćosić. Izvolite.

DAMIR ĆOSIĆ Evo poštovani predsjedniče Vijeća i pozdrav svima. Evo imam jedno pitanje za

gospodina gradonačelnika ili je li može gospodin Krželj odgovorit s obzirom da tu sjedi. Dakle da li vam je poznato da je odlukom od travnja 2003. godine Gradsko vijeće donijelo Detaljni plan uređenja za Vrh Sućidra. Naime građani Sućidra kojih ima više od 13 tisuća na malom i skučenom prostoru gube strpljenje, ali ne gube nadu. Stoga kao predsjednik Gradskog kotara i sada ujedno i gradski vijećnik u ime tih ljudi bas obavještavam, dakle Detaljnim planom uređenja je na postojećem parkiralištu južno od dječjeg vrtića u Vukovarskoj ulici od nekih 3 tisuća i 100 metara kvadratnih predviđena izgradnja četiri etaže nadzemnih garaža sa nekih 600 parkirnih mjesta. Na krovu su predviđeni rekreacijski sadržaji

16

itd. Isto tako postoji teren za izgradnju košarkaškog igrališta sa sjeverne strane crkve, koševi su bili i sad su pohranjeni u gradskom skladištu u ono vrijeme kad se crkva izgrađivala, trebalo bi ih vratit natrag. Bila je predviđena sportska dvorana, bila su osigurana sredstva, međutim sredstva su preusmjerena u školu Pujanke. I imamo još jedan problem, u 21. stoljeću na Vrhu Sućidra u Martićevoj i Katunarićevoj ulici, to su gdje su one male privatne zgrade nema dovoljno pritiska vode. Dakle predviđena je rekonstrukcija postojećeg parkirališta u Krležinoj ulici, tako da Vrh Sućidra kao takav i kao jedna cjelina ima dosta problema. S obzirom da je prošlo više od deset godina namjerava li Grad Split napokon početi rješavati problema perivoja Ane Roje na Vrhu Sućidra koji ja držim jednim od prioriteta, kada i na koji način? Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma dobro, ovo je više, više pitanja u jednom, ali prije cirka mjesec dana kad sam

bio tamo mi je kolega vijećnik Ćosić pokazao ustvari, vodio me od ulice do ulice, ali mi je pokazivao, žao mi je priznat ali je, u pravu ste, mislim to je veliki gradski kotar, veliki broj stanovnika koji je prilično nesređen. Cijeli niz stvari je tamo nesređen i to godinama valjda, opet govorim od prije 40 godina, od kad je sagrađeno je nesređeno. Ono što možemo napravit je napravit kozmetiku, jer ovaj drugi dio je vezan za investiciju i to ozbiljnu investiciju, dakle ovdje je rak rana je problem parkinga odnosno garaža, tamo se ljudi nemaju zaista gdje parkirat, parkiraju se ja mislim dva kilometra od kuće šta je opet jedinstven slučaj, međutim da bi to riješili morate naći investitora. Razgovarali smo s nekolik potencijalnih investitora, premda je to prilično tanko moram priznat, morat ćemo još nešto dodat tim potencijalnim investitorima da bi ih zainteresirali, jer sama gradnja garaže bi bila krasna kad ne bi se matematikom došlo do toga da bi u tom slučaju garaža odnosno parking mjesto u toj garaži bilo, ne znam, 50 kuna dnevno ili nešto slično, dakle radi se o tome da nije dovoljno, jednostavno matematika poduzetnička kaže nije dovoljno to, morate još nešto im dati da bi oni odlučili se gradit. Dakle ako nema komercijalnih sadržaja tipa stanova ili nešto drugo je problem. Oni drugi prostori koji su devastirani odnosno zloupotrijebljeni isto to ćemo ići u čišćenje, ali ne sada, ovoga momenta ne, zato trebamo ozbiljniju pripremu, prvo trebamo napravit popis, trebamo vidjeti tko je tamo, po kojoj osnovi je ušao, većina ih, dakle to je vezano za prvo vijećničko pitanje, da li ćemo objavit popis svih onih koji koriste gradske prostore. Prvo moramo vidjeti je li to tamo gradsko ili nije gradsko, gdje ima problema tamo što izgleda nije gradsko, nego moramo vidjeti prvo čije je, ima i privatnih. Kad to vidimo onda ćemo ići u raščišćavanje cijele situacije koja nije jednostavna, jer tamo su ljudi bespravno, neki kažu da imaju ugovore, ne znam s kim su ih potpisali, pravni osnov je problem, temeljno, morate doći do početka, dakle da li je vlasnik Grad, da li je vlasnik privatnik ili je vlasnik onaj koji je gradio objekt, mislim cijela jedna imovinsko-pravna situacija prilično nesređena. U svakom slučaju mi jesmo predvidjeli tamo da napravimo garaže i parkinge, ali moramo vidjeti da li možemo gradit, to nam služba mora odgovorit. I ovo zadnje što se tiče Vrh Sućidra nažalost on je iznad kote Marjana i jednostavno nema pritiska, to je Vodovod zna za to, razgovarao sam s njima, a oni su rekli da nema baš tako jednostavnoga rješenja, trebalo bi napravit pumpnu stanicu, ne možete stavit pumpnu stanicu tek tako, treba cijeli niz stvari napravit. Malo strpljenja, pokušat ćemo to riješit uz pomoć Vodovoda, dakle naše tvrtke, ali inače pritiska nema, jednostavno kota je viša nego Marjanska kota, jedan, jedino mjesto u gradu koje je više nego Marjanska kota i imamo problem. I zadnji dio perivoja Ane Roje tamo je sporna situacija, dakle to je perivoj, jedan dio ljudi traži da to bude šetalište za pse, drugi dio traži da bude igralište, treći dio traži da to bude perivoj, a po

17

Detaljnom urbanističkom planu, hvala Anto, to je predviđen za perivoj, tako da ćemo mi jednostavno tu moram presjeći situaciju i napravit od njega perivoj. Da bi napravili perivoj moramo napravit kompletno investiciju, znači da moram stavit u proračun. Vidjet ćemo šta ćemo prije napravit, ako nađemo investitora koji će gradit tamo onda nećemo radit perivoj, a ako ne nađem to onda ćemo sredit perivoj. Odlučit ćemo i to do kraja godine, dakle jedno ili drugo ćemo morat napravit, perivoj ćemo morat sami platit jer neće vam nitko to pomoć, dakle moramo u sredstvima Grada naći novce da uredimo perivoj, a ako dobijemo investitora onda ćemo pokušat to malo na drukčiji način riješit. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na odgovoru gradonačelniku. Gospodine Ćosić želite li pisanim

putem rješenje. DAMIR ĆOSIĆ Želim samo još dodatno vezano za tu vodu. Gradonačelnik je rekao da nema

dovoljno vode, ima dovoljno vode, gore je vraćena ona vodovodna, vodovodna, kako se kaže, stanica, međutim ta se voda ne smije pustit, jer u slučaju da se voda pusti onda će njima puknit cijevi, to su uglavnom stare kuće koje su rađene prije '60.-te godine, od dva cola ili pol cola, Mate se spojio na Juru, Jure na Šimu itd., dakle to bi trebalo na jedan način riješit, a vode ima dovoljno, pritiska ima i to je odmah blizu ondje.

PREDSJEDATELJ U redu, zahvaljujem. Slijedeća na redu gospođa Marijana Puljak, s tim šta bi ja

nešto dodao. Imamo još 30 minuta, ja bi vas molio malo konciznije ovi pitanja koncipirati i što brže odgovarati. Hvala. Izvolite gospođo Marijana.

MARIJANA PULJAK Dobar dan, evo pozdrav svim vijećnicima. Jedno pitanje, dobro, je li sad u redu,

prije nego postavit nego postavim jedno dakle usmeno pitanje ja se unaprijed ispričavam za količinu pitanja koje smo postavili pismenim putem koje su nam građani zapravo proslijedili, mi smo ih evo proslijedili kao gradski vijećnici na pitanje, a zapravo je stvar što nam se građani obraćaju jer ne mogu dobiti od službi odgovor u zakonskim rokovima. Pa bi ja molila ako možete tu ima većina pitanja je ja mislim evo za službu gospodina Krželja, imamo čak jedno pitanje gdje građani pitaju kada gospodin Krželj radi, u koje uredovno vrijeme, kad mogu doći do njega, jer evo i ja kao predsjednica Gradskog kotara Žnjan ne mogu doći do njega, ne znam, nisam nikad dobila e-mail odgovor od njega, a za dogovorit sastanak evo moja tajnica kotara pokušava već mjesecima, je li. Evo dakle vijećničko pitanje, osim toga nismo zadovoljni ni sa nekim odgovorima pa smo dodatna pitanja priložili, ovaj, pismeno. Moje pitanje je dakle evo vezano uz početak školske godine i ja bi rekla standardno pitanje iz kotara Žnjan, dakle voljela bi dakle i pismeni odgovor, dakle da nas izvijestite o statusu izgradnje škole Pazdigrad. Počela je dakle nova školska godina, pričamo o raznim školama, a ova škola se nekako ne čuje, ne čuje se dakle šta je s njom. Znamo da je Grad 30. 06. prijavio projekt Ministarstvu za financiranje iz sredstva Evropske unije, a znamo da je otvoreno gradilište u svibnju, međutim interesira nas koji su se radnje poduzele dakle od 30. 06. na ovamo, koji je plan aktivnosti do kraja godine i je li gradonačelnik u zadnjem posjetu Zagrebu u razgovoru s ministrima, u Vladi je li spominjao ovaj projekt, ima li kakvih novosti, koji je plan za financiranje i hoćemo li evo u godinu, slijedeću godinu dana kamen temeljac postavit? Hvala.

18

PREDSJEDATELJ Izvolite odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Kolega Krželj nije da ga trebam branit, ali kolega Krželj je bio doslovce dva dana

na godišnjem odmoru, to je sve šta je bio na godišnjem odmoru, cijeli dan je u ovoj zgradi ovdje, on i jedan dio drugih službi zato što je preuzeo na sebe dio, dio obaveza radi legalizacije. Malo mi je čudno da niste, da niste mogli doći do njega, cijeli dan je tu. Da ste došli bilo kada do njega u kancelariju našili bi ga, ka šta ga i ja nađem isto tako, ali to je sad između vas, ........... dobit odgovor. Količina pitanja koja ste postavili zahtijeva prilično veliku obavezu gradskih službi da se posvete tome i da vam daju odgovor, a ............... imaju i drugih poslova pored toga šta, ali u redu, ponovit ću vam odgovore pa ćete vidjeti jeste li zadovoljni ili niste. Što se tiče škole Pazdigrad zamolit ću kolegicu Ines Milinu Ganzu da vam da odgovor u pisanom obliku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. A ništa, idemo sad dalje, ako dođe, evo izvolite gospođo Marijana. MARIJANA PULJAK Mogu li samo komentirat? Dakle ... PREDSJEDATELJ Možete, imate pravo na mišljenje i dodatno pitanje. MARIJANA PULJAK Dakle hvala, unaprijed zahvaljujem na pismenom odgovoru, samo bi ovo htjela

komentirat. Znači ja osobno, evo sad govorim u svoje ime, ne mogu dolazit u Banovinu i čekat kad je gospodin Krželj, jer ja, znači e-mail, molim vas kad možemo dogovorit sastanak, naša tajnica pokušava sa njegovom tajnicom dogovorit sastanak, znači dogovorite sastanak, mogu za tri mjeseca, odlično, za tri mjeseca ćemo dogovorit sastanak, znači niti taj minimum. Ali kažem ovo je dakle generalno pitanje za sve službe, e. Eto hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Oprostite, koja služba vam još nije dala odgovor odnosno koja služba vam nije

dogovorila sastanak? MARIJANA PULJAK Kažem vam općenito, ja vam mogu poslat popis mail-ova i kada dobijem odgovore

na mail-ove, sad je konkretno evo sa gospodinom Krželjom, možemo se poslije vidjet i u pauzi, ja sam mu nekidan poslala isto jedan mail molim vas odgovor na ovo pitanje, ako ne postavit ću ga na Gradskom vijeću i evo sad nisam odgovor i postavljam, komentiram zapravo ovdje, je li.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Da, naravno, mislim imate pravo komentirat, ali ja, nemojmo govorit općenito, ako

je još neka služba ili pročelnik vam nije dogovorio sastanak recite mi tko ja ću sad Anti

19

zamolit da vas pod hitno primi, sutra ako treba, odnosno treba vjerojatno, ali recite mi koja služba još vam nije dala odgovor na termin sastanka?

MARIJANA PULJAK Poslat ću vam informaciju mail-om pa ćete vidjeti. O.K. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Idemo dalje. Slijedeća se za riječ javila gospođa Danira Matošić

Matičević. Izvolite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dobar dan. Obraćam se u veći izvješća o realizaciji plana gradskog proračuna u

dijelu koji se odnosi na sredstva planirana za pomoćnike u nastavi. Za tu svrhu za ovu godinu planirano je 600 tisuća kuna ...

PREDSJEDATELJ (-prekida-) Oprostite, moram vas prekinuti, je li to vezano uz točku dnevnog reda,

izvršenje proračuna? DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Nije, ne, mislim zapravo je pitanje, prijedlog je, da. PREDSJEDATELJ Ali doći će točka dnevnog reda izvršenje proračuna, tu možete diskutirat i pitat i.

Dobro, ajde, skužajte. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Znači za tu svrhu planirano je 600 tisuća kuna, u prvih šest mjeseci realizirano je

oko 30% planiranih sredstava. Sredstva koja će se za tu namjenu potrošiti do kraja godine bit će još manja budući da u taj period upadaju i tri ljetna mjeseca tijekom kojih pomoćnici ne rade. Ukupno realizirana sredstva za pomoćnike u nastavi će na kraju godine biti ispod 50% planiranih sredstava. Svake godine u redovne škole ulazi sve veći broj djece s raznim poteškoćama, nekima kao djeci s mentalnom retardacijom te djeci iz autističnog spektra pomoćnik u nastavi ulaznica je u redovnu školu. I u ovom trenutku na samom početku školske godine postoje djeca koja su zatražila od Grada da im odobri pomoćnika u nastavi, no Grad je pomoć uskratio unatoč tome što sredstva postoje. Iz planiranih sredstava vidljivo je da bi broj pomoćnika u nastavi mogao biti i dvostruko veći, na taj bi se način pomoglo većem broju djece koja nemaju šansu za opstanak u redovnoj školi bez pomoćnika u nastavi, a koja su do sada tražila druge načine financiranja pomoćnika. Hoće li, dakle pitanje, hoće li Grad već u ovoj školskoj godini financirati veći broj pomoćnika u nastavi posebice za onu djecu s posebnim potrebama koje nemaju fizički invaliditet s obzirom da sredstva postoje? U nadi da ćemo aktivno pomagati i podupirati integraciju djece s poteškoćama u društvu, ovo pitam.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine gradonačelniče izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Evo ja bi zamolio, (-uključen-) zamolio bi gospođu

pročelnicu da vam da odgovor.

20

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Hvala lijepa. Zahvaljujem gospodine predsjedniče, poštovani vijećnici, na ranije

pitanje koje je vezano za izgradnju buduće osnovne škole Žnjan-Pazdigrad pripremit ćemo vam detaljno izvješće u pisanoj formi, a vezano za ovo vaš drugi upit ja ću vam usmeno odgovoriti pa ako bude potrebe onda ćemo vam dati i također odgovor na ovo pitanje u pisanom obliku. Naime pedagoški, državni pedagoški standard predviđa dvije kategorije osobnih pomoćnika i pomoćnika u nastavi. Osobni pomoćnici su namijenjeni za djecu s motoričkih teškoćama, a pomoćnici u nastavi su namijenjeni učenicima za savladavanje nastavnog plana i programa. Kako ministarstvo nije donijelo pravilnik kojim regulira stručne uvjete za ovu kategoriju zaposlenika u školama kao ni njihov program, program rada Grad Split uvažavajući tu činjenicu a i proračunske mogućnosti za sada je osigurao proračunska sredstva samo za kategoriju osobnih pomoćnika, dakle za učenike s motoričkim poteškoćama pa je u tu svrhu i formirao jedno stručno povjerenstvo koje je sastavljeno od liječnika školske medicine, zatim stručnih suradnika iz pojedinih škola koji sagledavajući kompletnu dokumentaciju za svakog pojedinog učenika donose odluku o tome da li tom učeniku pripada, pripada ta osoba ili ne. I također moram reći da se plaće za sve zaposlene u osnovnom školstvu osiguravaju u državnom proračunu pa je svim gradovima pa tako i Gradu Splitu bilo jako teško regulirali status takovih osoba i ja moram reći da oni nisu u radnom odnosu u školi nego je njihov radni odnos temeljem ugovora o djelu i radi se o obavljanju samo povremenih poslova. Također moram reći da je Ministarstvo znanosti prije par dana raspisalo jedan natječaj koji je, koji je namijenjen udrugama za predlaganje svojih programa upravo za ovu kategoriju asistenata odnosno pomoćnika u nastavi za učenike sa teškoćama koje ne mogu savladavati nastavni plan i program i upravo iz tog razloga kada sam, kada sam vidjela to zamolila sam kolege iz socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, jer oni i posluju s udrugama da informiraju udruge i da pokušaju aplicirati na ovaj, ovaj natječaj. Još samo da još kažem kako je zakon regulirao uopće uvođenje ovih ljudi u sustav. Naime škola svaka može na ovaj prijedlog svog osnivača, a u suglasnost ministarstva angažirati ovakve osobe, međutim za osobe, za posebne razredne odjele, dakle za učenike po članku 7. i po članku 12. pravilnika o školovanju djece s teškoćama u razvoju i nije predviđeno angažiranje dodatnog stručnog kadra. Tu se prvenstveno radi o učenicima sa manjim poteškoćama i ukoliko ministarstvo za takvog učenika ne da svoju suglasnost onda su, onda je potrebna suglasnost svih roditelja učenika tog razrednog odjela da su oni suglasni s angažiranjem takve osobe, jer ti dodatni odgojno obrazovni radnici moraju sjediti u razredu tijekom cijele nastave. Eto hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Jeste zadovoljni s odgovorima, imate kakvo mišljenje dodatno. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Da, još samo imam dodatno pitanje. Znači ovo što ste rekli da ste uputili udrugama

to ste napravili baš zbog početka školske godine da bi se oni organizirali i zapravo aplicirali u odnosu na potrebe?

INES MILINA GANZA – pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu Upravo tako, jer kako ste vi sami napomenuli nažalost učenika sa poteškoćama je

sve veći broj i želeći pomoći i roditeljima i samim učenicima, a na taj način imamo mogućnost i zapošljavanja velikog broja odgojno obrazovnih radnika smatrala sam da, da je to vrlo važno i zamolili smo udruge da apliciraju na ovaj natječaj Ministarstva znanosti kako bi na taj način riješili ovaj jedan vrlo važni problem. Hvala.

21

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Tražite li pisani odgovor? Tražite. Dobro. Gospođa Daša Dragnić.

Izvolite. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Dobar dan svima. Ja, ja ću, ajmo reći skoro pa se ponovit odnosno ne bi se onda

ponavljala da imam, da mogu proširit pitanje gospodina Alujevića. Naime ja sam isto htjela pitat za imovinu, ali dakle ne samo za poslovne prostore, znači moje pitanje bi bilo da li će se napraviti inventura odnosno da li se radi obzirom da, ovaj, je gradonačelnik odgovorio da gospodin Pavić priprema inventuru poslovnih prostora, da li to podrazumijeva i kompletnu imovinu dakle i drugu imovinu, ne samo poslovne prostore nego stanove, zemljište i sve ostalo i onda njihovo stanje i način korištenja uz prijedlog da objava bude javna, podrazumijevajući objavu na web stranicama, dakle da bude trajno, ovaj, dostupna, a ne jednokratno u novinama. I dodala bih, da li bi se moglo napraviti popis imovine, držane imovine, dakle ne gradske, ali državne imovine na području grada koja nije iskorištena ili korištena i koja kao takva postoji kao potencijal za dogovor sa državom oko ustupanja ili boljeg upravljanja takvih prostorima.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Odgovor molim gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Mislim da sam već odgovorio, ali ću ponovit, samo naravno radi se jedno, drugo i

treće i čim sve bude, ovaj, gotovo objavit ćemo svima, rekao sam vam ako ću dati na medije pa naravno da ću staviti i na web stranice, dobit ćete svi u pisanom obliku, ono što ja dobijem dobit ćete i vi. I ponovit ću, ako vidite nešto šta izgleda čudno ili vam ima, imate bilo kakvu još dodatnu naravno da ćete usput mo..... pomoć svima skupa, ali kažem vam nije baš jednostavni zadatak, izgleda jednostavan ali nije. Ali u svakom slučaju čim bude gotovo, nadam se uskoro, dobit ćete svi informaciju i onda ćemo svi zajedno ponovo razgovarat o tome, jer to je jedna tema koja nas zaista svih skupa interesira. Uključujući i tamo stavit ćemo i cijene, dakle imate prostor, vlasništvo, korisnika i cijenu, ima jako puno prostora koji imaju povlaštene cijene, u biti neke su nevjerojatno niske cijene, vrlo malo ih je komercijalnih, uglavnom se radi o onim povlaštenim cijenama. Tu ćemo morati donijeti i još neke druge zajedničke zaključke, dakle ovo Vijeće će o tome odlučivat da li ćemo i dalje to radit ili nećemo, dakle da li ćemo bezbrojnim udrugama davat povlaštene cijene i morat ćemo uspostavit kriterij zbog čega određene udruge imaju, neke nemaju, neke imaju veću cijenu, neke imaju manju cijenu, političke stranke i da vam ne nabrajam, ima svega, ali zaista cijene nisu visoke, ali koji put vam je i razlika od eura po kvadratu ipak nekorektna ili. Tako da ima, zaista moramo to sve skupa pogledat pa ćemo onda svi skupa odlučivat, ali slažem se u tome treba apsolutno unijet reda.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na odgovoru. Imate dodatno pitanje, mišljenje? DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Samo dodatno, zapravo ovo pitanje oko neiskorištene državne imovine na

području grada da li mislimo zapravo i tu napravit nekakvu inventuru pa onda dogovore sa državom oko ustupanja.

22

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Tu sam se ja malo raspitivao, dakle nije u nadležnosti Grada nego države, to je

jasno, oni isto pokušavaju napraviti inventuru na državnom nivou, ne ide baš sjajno radi toga šta ima problema između upravljanjem državnom imovinom, dakle imali smo AUDIO sad imamo DUUDI, sa DUUDI-jem smo stalno ovaj, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, prije je bio AUDIO a sad je DUUDI, ali problemi su ostali, problemi se rješavaju na području grada ima nekoliko problema, međutim DUUDI je zaista više nego voljan pomoć sam sebi na način da, ovaj, sve šta nađe da Gradu ili skoro tako, dobro ne baš tako, malo sam karikirao, ali u određenim okolnostima kad smo razgovarali s DUUDI-jem da li bi pristali neke stvari ustupit Gradu odgovor je uvijek bio da, naravno, jer mi imamo toga i ne znamo šta ćemo s tim, na jedinici lokalne samouprave je da to smisli, osmisli, imate zaista cijeli, imate još i MORH-ove, MORH-ove imovine koji i oni ne znaju gdje je, jedan dio MORH-ove arhive koji je bio u Splitu i tu se ne zna točno gdje je završio. Tako da mislim, ali to su vam, ne, ne, istina vam je to, to vam je dakle i oni pokušavaju sada to pješice uspostavit kontrolu. Kad to dobijemo isto ćemo, naravno uz njihovo dopuštenje, jer oni su vlasnici u tom slučaju, ali mislim da imamo odličnu suradnju s DUUDI-jem i tamo gdje mi imamo interes koji smo dosad iskazali oni su svi rekli da nema, da će izaći u susret ako mogu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Želite li pisani odgovor? Nema potrebe. Zahvaljujem. Slijedeći se

javio gospodin Duje Sučić. Izvolite. DUJE SUČIĆ Evo hvala, pozdravljam sve nazočne. Moje pitanje je isto kao i prošli put i

ponavljat ću ga dokle god ne dobijem rješenje, a to je dvorana Osnovne škole Gripe koja se nalazi u, na Lokvama, znači u Gradskom kotaru Lokve. Znači ta dvorana je već napravljena ima, a gradnja je počela ima šest godina, ima tri godine je napravljena, stoji, nikakvih pomaka nema, školska godina je počela, djeca opet nemaju dvoranu iako je napravljena. Pa čujem da već ima problema prokišnjavanja, već se ne koristi. Prošli put sam bio postavio pitanje, rečeno je da će bit do početka školske godine, opet nema ništa, tako da evo, a ravnatelj u prošlom mandatu pokušavao je nešto napravit, nije uspio. Nikakvih odgovora nema, on ne zna šta će, ne zna kako će planirat sada početak ove godine. Stanje nepromijenjeno, a zgrada je tu. Znači stvar je u uporabnoj dozvoli, u papirima i tome svemu, ali mislim da u tome svemu ima rješenja, je li, tako da, a znači pitanje je vezano za tu dvoranu i pošto vidim da je zgodno ovo sa pisanim odgovorima i ja želim pisani odgovor ali sa kronologijom događanja za tu dvoranu, od kad je počela i što se događa i zašto toga nema, je li, znači netko mora dati odgovor zašto se to ne može napravit, jer već tri godine dvorana je napravljena u školi kraj crkve svetog Petra i to stoji, djeca ne idu tamo. Evo, znači pitanje pa evo molim gradonačelnika za odgovor.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodine gradonačelniče jedan brzi odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, dobit ćete odgovor u pisanom obliku kako ste tražili, ali tu je i pročelnik,

ako želite njega čuti ili želite isključivo u pisanom obliku? DUJE SUČIĆ Ne, želim sada da vidim šta se događa, počela je školska godina i želim to svakako

u pisanom obliku, je li. Jer ......... se priča u svim školama, imamo ovdje sad izgradnju, ovo-

23

ono, ovdje imamo nešto što je već napravljeno, ne može se koristiti. Šta je točno razlog i koje je rješenje na vidiku, je li? Dobro, hvala.

PREDSJEDATELJ Evo gospodin Negotić će dati odgovor. Dvorana, dvorana. MARIO NEGOTIĆ – pročelnik Službe za šport i rad s mladima i udrugama mladih I na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća je to pitanje bilo upućeno i ja sam bio dao

jedan kratak izvještaj i ......... da očekujemo u slijedećih mjesec dana da ćemo to riješit i evo i sada ponavljam uvjeren sam da ćemo slijedeći tjedan imat napisanu uporabnu dozvolu. Dakle imali smo posjet dvorane od strane tvrtke Alfa atest koja je radila zaštitu na radu, oni su obašli i rekli su da je sve u skladu sa zakonom i da ...... na jedan uvjetnu uporabnu dozvolu što se tiče zaštite, a to je da se ispuna između borilišta i gledališta gdje je sada pleksiglas zamijeni sa laminiranim staklom i na našu zamolbu da se ne ide do kraja ove godine, najprije proračun je pri kraju, nemamo dovoljno sredstava da se sad to staklo opet mijenja, a s druge strane da se ne zadržava uporabna dozvola mi ćemo dogodite to stavit u proračun, zamijenit staklo, staklom taj preksiglas i kraj priče. I isto tako imamo sve papiri koji su bili potrebni da se dostave kao ispravak primjedbi sa tehničkog pregleda odneseni su u MUP kod glavne inspektorice za zaštitu od požara, sve je, ovaj, prihvaćeno, još se treba obavit danas pregled dvorane i mislim da stvarno slijedeći tjedan možemo imat uporabnu dozvolu.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Mogu li ja nešto dodat? PREDSJEDATELJ A izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja bi samo nadodao, nije direktno vezano za pitanje, ali bi samo nadodao radi toga

da ne bi ipak imali svi skupa krivu sliku. Škola Pujanke je zaista pri kraju, mukotrpno ali pri kraju je, fali još nešto elektromaterijala, čim ovaj elektromaterijal dođe na, na, naravno nije došao radi toga šta nije bilo plaćeno, plaćeno je, doći će i završit će se, svi se nadamo da će bit gotovo prije kraja ovoga mjeseca. Zdravstvena škola je dobila uporabnu dozvolu, djeca su u školi i konačno nastava se odvija. Dobili ste odgovor za osnovnu školu, dakle dvorana Osnovne škole Gripe će bit gotova uskoro i otvorena i djeca će ući u nju. Obrtničko-tehnička škola je otvorena u prošlom mandatu. Dvorana je gotova, uporabnu dozvolu će dobit čim bude oni zatražili, dakle prikupljaju dokumentaciju, unutar mjesec dana će bit otvorena. Dakle pet, imamo školu Pazdigrad koja je notorni problem i kojega svi znamo i kojega svi priznajemo kao notorni problem. Počeli smo ga rješavat, dobit ćete pisani odgovor, jer bi nas previše daleko odvuklo. Prema tome nemojmo imat krivu sliku da se oko škola nije nešto napravilo, napravilo se, itekako se puno napravilo, to su objekti koji traju, dakle u vremenu i prostoru traju. Osnovna škola Pujanke nam je svima, evo ja ću uskoro dobit još malo sijedih nakon Jure i Anđelke koji su, da se ne uvrijede sada, vidite tako da nije baš da nismo se potrudili, nešto smo napravili. Imamo još u projektu i druge stvari i prethodno pitanje je bilo vezano za Šine odnosno Kamen i tamo je, tamo je predviđena isto škola itd., ali nešto se napravilo i to puno se napravilo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Zadovoljni odgovorom?

24

DUJE SUČIĆ Dobro, evo je, uz jednu nadopunu da dvorana Osnovne škole Gripe ima tri godine

je izgrađena, znači traju problemi ove druge naravi, je li, a tek ih sad rješavamo, tako da to je vezano i uz projekt i uz ugovaranje i ugovore i garancije, izvođače, tako da u tom smislu nekakvu dodatnu pozornost obratiti na te stvari u budućim projektima, je li. Hvala.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita U pravu ste, svi skupa ćemo se potrudit i radi se o školama, ali evo i Gorana,

Osnovna škola Gripe je gotova. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem, dobit ćete i pisani odgovor. Gospodin Luka Podrug. Izvolite. (-čuje se više glasova-) LUKA PODRUG Ja bi vas molio odgovor pisani i na prošlo pitanje, moje pitanje je bilo temeljem

kojih zakonskih ovlasti gradonačelnik traži ostavke direktora, ravnatelja i pročelnika, nisam dobio pisani odgovor. Radi kolega drugih neću to danas komentirat samo vas molim da date pisani odgovor. Moje današnje vijećničko pitanje se odlično nastavlja na ovo o čemu smo mi danas govorili. Po mojim informacijama danas se u Splitu svečano otvaraju prostorije uređene, rekonstruirane na pomoćnim Splitovim igralištem, pomoćnom Splitovom igralištu. Gradsko vijeće je u prošlom sazivu je dalo zeleno svjetlo da se sa Nogometnim klubom Split sklopi ugovor, da koncesija i naprave sve druge predradnje, da se to odradi. I ja vas pitam gospodine gradonačelniče da li za te potrebne radove postoje sve potrebni, svi potrebni dokumenti, postoji li lokacijska, građevinska dozvola i d ali će danas prije eventualnog otvaranja bit nama isto i javnosti predočena da li postoji uporabna dozvola.

PREDSJEDATELJ Hvala. Izvolite odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Pa na vaš prvi dio pitanja ja sam vam i usmeno odgovorio, dakle vaše pitanje je

krivo postavljeno, ali ja ću vam i to odgovorit u pisanom obliku pa ću vam napisat da vam je pitanje krivo postavljeno, a odgovorio sam vam zadnji put i još bi vam usput napomenuo dan kad ste to pitanje postavili jedan kolega, nije možda iz vaše stranke, ali vaše pridružene stranke je u Šibeniku aktom smijenio sve pročelnike, do zadnjega, ja nisam nikoga smijenio, premda mi zakon omogućava to, ali to ću vam napisat. A dozvolite da završim kolega Luka pa onda nastavite, ja sam vas pristojno dopustio da kažete, ali ja vam samo govorim ako ćete već slijed događanja onda vam ja odgovaram slijed događanja. Dakle dok ste vi postavljali to pitanje na koje sam vam ja pristojno odgovorio da nisam nikoga smijenio i da ću sve napravit u skladu sa zakonom i propisima jedan kolega moj u ............ gradu je aktom, dekretom smijenio svih, nikoga nije ostavio. I još jedan iz malo većega grada istu stvar je napravio, dekretom, aktom protuzakonitim je smijenio svih, neke izbacio na ulicu. Stoga ja ću ovdje poštovan zakon i propis, ali ću vam sve to lijepo napisat.

A na ovo drugo pitanje, nije na meni da vam ja odgovorim jer ovo je stvar građevinske inspekcije, koliko ja znam naše službe nisu zaprimile nikakvi zahtjev za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole, međutim to zaista nije u nadležnosti Grada nego građevinske inspekcije. Ako vi mislite pri tome da ja sada tamo dnevno ili na dnevnoj bazi kontroliram šta se dešava ja to ne radim.

25

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Luka Podrug imate mišljenje na odgovor, dodatno

pitanje? Izvolite. LUKA PODRUG Moram priznat kao vijećnik da mi je potpuno neprihvatljiv osobni stil šticanosti

koje unosi gradonačelnik u jedno najjednostavnije pravno a da ne kažem birokratsko pitanje, pitanje je dajte mi pisani odgovor temeljem čega ste, podsjećate me na kolegu Sabu kojega uhvate u podmićivanju, a on kaže kriv je HDZ-e. Mislim gospodine gradonačelniče malo se koncentrirajte i pazite što vas pitam, to mi odgovorite, ali ako hoćete tim stilom možemo mi i takvim stilom. A ovo što je puno važnije, što ste pokušali apsolutno, elegantno izbjeći, radi se o gradskoj imovini, Grad Split i u medijima vi najavljujete opet ja sam sa Žužulima dogovorio, pa se još jednom vas pitam tko ste vi da sa Žužulima i bilo kim dogovarate. Radi se o gradskoj imovini. Kad su se u prošlom mandatu radili vrtići na brzinu i hitno onda je bilo USKOK-a i kaznenih prijava, ovdje se škole, vrtići, dvorane ne mogu po dvije-tri godine otvorit, makar djeci je potrebno, a po mojim informacijama upravo danas se otvara jedan gradski prostor u koje su uloženi milijuni bez ijednoga papira i gradonačelnik kaže to nije moj posao. Ja vas molim i vas kolege drage iz medija koji ga ovako dobro štitite, njega i ovu vlast, da to sve prešutite pa u po najboljem primjeru kako imamo u državi da kažnjavamo ljude koji imaju 10, 12, 13 kuna viška u blagajni, ali se Konzuma i onih jaki nitko ne usudi dirat. Znači djeca tri godine ne mogu u dvoranu, jer nema uporabne dozvole, ali Žužul može sve raditi jer to našeg gradonačelnika ne zanima, naravno on se s njim dogovorio oko krupnijih stvari.

PREDSJEDATELJ Gospodine gradonačelniče izvolite dati odgovor. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita I ja i vi inače imamo ovakav osobni stil međusobni, prema tome ovo sa drugima

sigurno neću ovako i ne bi ovako razgovarao, ali s vama ne mogu drukčije razgovarat jer vaš stil je takav, pa vam ja odgovaram na vaš način, na vaš stil, osobni nivo, osobni nivo. Kad završi to onda ćemo se opet ovaj dogovarat na osobnome nivou, eto samo to htio sam vam odgovorit što se tiče moga stila, imam pravo odgovorit vama, jer vaš stil je uvijek isti, ja pa ja, ako vas mogu podsjetit bili su, bio je natječaj za gradonačelnika pa temeljem onoga tko pobijedi na natječaju ima pravo određen funkcije obavljat. Gospoda Žužuli i ja samo razgovarali vezano za potpuno nešto drugo, šta se tiče ovoga odgovorio sam vam, ne mogu vam više odgovorit, ako vi želite vi možete podnijeti isto tako prijavu, pozvat građevinsku inspekciju i sve ostalo.

LUKA PODRUG Ovo je stvarno izrugivanje sa pitanjem ... PREDSJEDATELJ Ako imate dodatno pitanje, izvolite pa, e. LUKA PODRUG Ja vas molim pisani oblik, ja kao vijećnik postavljam pitanje, da li je za poslove

rekonstrukcije na pomoćnim Splitovim igralištima ishođen bilo kakav dokument koji je neophodan, tu treba lokacijska, građevinska i uporabna i molim pisani odgovor da mi slijedeći put gradonačelnik opet ne priča da su bili izbori, a da je on pobijedio. Vi ste pobijedili i nosite odgovornost, ali ja vas pitam sada o eventualnoj bespravnoj izgradnji ovdje vama i svima

26

nama ispred nosa u usporedbi sa vrtićima, školama, dvorana i sličnima za koje mi ne možemo ući, jer fali jedan papir, ali se bahatom silom netko tko ima dovoljno moći i jaku podršku očito i u ovome gradu to šutke događa u našem gradu i mi svi tu šutimo.

PREDSJEDATELJ Dobro, zahvaljujem. Bit će pisani odgovor. Vi kao vijećnik imate pravo na istoga.

Evo skoro pa isteklo vrijeme i sve se skoro pa zalomilo na gospodinu Ranku Miliću. Izvolite. RANKO MILIĆ Evo ja ću kratko. Pozdrav svima, gradonačelniku, predsjedniku. Evo pitanje je

ustvari vezano na pitanje gospodina Alujevića i gospođe Dragnić, a veže se ustvari uz jedan upit građana našeg grada, a vezan je uz inicijativu ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš koja je ustvari najavila model najma stanova, najma stanova u Zagrebu, a za koji vlada velik interes građana i taj model bi trebao biti gotov do kraja godine prije čega će se utvrditi koliko stanova ima država u svom portfelju i budući da o gradskim stanovima odlučuje lokalna gradska uprava ministrica je napomenula kako će ministarstvo sjesti s predstavnicima gradova i dogovoriti zajednički ulazak u projekt s njima. Evo pa s obzirom na situaciju koja je oko nas građani se interesiraju da li Grad Split ima kakav plan u tom smjeru nešto poduzeti? Evo hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Evo izvolite gospodine gradonačelniče, vezano za ovo zaista dobro pitanje,

interesira puno građana, najam stanova. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja vam ne znam točan odgovor na to zato šta ministrica šta se toga tiče je

uglavnom kad je govorila govorila je vezano za Zagreb i situaciju u Zagrebu. Situacija u Splitu je potpuno drukčija, u Splitu fali stanova, nema praznih stanova u vlasništvu u ovom slučaju države ili jedinica lokalne samouprave, dakle Grad uopće nema više stanova, svi stanovi koje je Grad imao su podijeljeni, mislim da je ostao samo još jedan jedini stan u lošem stanju. A ministrica inače ima, ali to je zaista nadležnost ministarstva, evo morat ću potražit od njih dodatno objašnjenje, a ono što znam je programi su POS i POS plus. Postoji mogućnost da se razvije i ovaj treći model, ne znam kako će ga oni nazvat POS extra ili nešto slično, po kojem modelu bi se gradili stanovi na način da se već predvide za iznajmljivanje, međutim nisam siguran da je to predviđeno za Split, nego mislim da je to predviđeno prvenstveno za grad Zagreb, gdje je cijela, ogromna količina stanova prazna i ne znaju šta će s njima, u suštini ne mogu ih prodat, tako da je jedini način da ih iznajmi. Za Split je za sada samo predviđen POS i POS plus, ovaj treći dio ne znam, morat ću se raspitat pa vam dati pisani odgovor ili na slijedećem Vijeću vam odgovorit konkretnije, i mene to interesira.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Pisani ćete odgovor dobiti. Ovime smo dragi vijećnici i vijećnice

iscrpili današnja pitanja, skoro pa u vremenu predviđenom dakle u 90 minuta. Sada bi prešli dalje na slijedeću točku dnevnog reda, to je Usvajanje Zapisnika sa 2. sjednice Gradskog vijeća Grada Splita.

27

Ad 2. Usvajanje Zapisnika 2. sjednice Gradskoga vijeća Grada Splita Stavljam Zapisnik kojeg imate u prilog na glasovanje. Ima li prethodno kakvih

primjedbi? Izvolite gospođa Danira Matošić. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Imam primjedbu znači za Zapisnik točka Ad 22. Prijedlog zaključka u svezi

inicijative Imperator Dioklecijan za izradu zajedničke odluke o izradi ciljanih izmjena i dopuna GUP-a Splita i izradi izmjene i dopune DPU-a priobalnog područja Trstenik-Radoševac. Znači ovdje je u Zapisniku unesen u onom obliku u kojem je bio stavljen na glasovanje, a mi smo ga usvojili sa dopunom i ja bi molila da se zaključak ovdje dopuni znači tom dopunom koja je, koju je moguće ono registrirat putem audio zapisa, da ja sad ne citiram po sjećanju. Znači mi smo ga stavili na glasovanje sa dopunom gdje je bilo rečeno da će se uz, uz dopunu da se uzme u obzir sve rečeno u raspravi.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na datoj primjedbi. Upravo će stručne službe Gradskog vijeća skinuti

točno audio zapis i prenijeti ga na papir i vama dostaviti slijedeći put odnosno svima nama obzirom da je ovo skraćeni zapisnik i vjerojatno da je tu došlo do određenih nepreciznosti. Uglavnom vi ćete dobiti kao i svi vijećnici točan prijepis audio zapisa.

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Dobro, znači samo onaj dio da se zaključak dopuni na način kako je formuliran

ono prije glasovanja. PREDSJEDATELJ Je, nema, nema nikakvih problema. Zahvaljujem. Ima li još kakvih primjedbi? Evo

gospodin Tomislav Gojo. Izvolite. TOMISLAV GOJO Pa može još samo jedno da svi vijećnici koliko toliko budu u istom položaju,

negdje se kraj nekih vijećnika pišu titule, kraj nekih ne, nekome piše don, nekome dr.sc., a onda bi nekako bilo logično da ovaj se svima ili piše ili se svima ne piše. Čisto, čisto jedna ovaj sugestija.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala lijepa. I ja sam to primijetio i slažem se s vama. Moj prijedlog je da se

nikome ništa ne piše, mi smo vijećnici, predstavljamo, titula je nebitna ovdje. Dakle ja bi molio službe da više ne pišu nikome, baš nikome, uključujući u zgradi Banovine isto tako da se nikakve titule nikome ne pišu pa bi vas molio da i meni skinete.

PREDSJEDATELJ Dobro, ovo je stvar dogovora, zakon pruža sasvim drugo rješenje, ali ako je ovo

stvar sviju nas i dogovora nema nikakvih problema. Recite vi meni jesmo li mi za ovaj prijedlog gradonačelnika? Zahvaljujem. Onda bez ikakvih titula, ime i prezime, titula je vijećnik. Zahvaljujem. Ako nema više primjedbi ja bih Zapisnik sa 2. sjednice Gradskog vijeća stavio na glasovanje.

Tko je za uz ovu primjedbu gospođe Danire Matošić? – Jednoglasno sa 27 glasova za.

Zahvaljujem. Sada prelazimo na 3. točku dnevnog reda to je Prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Splita.

28

Ad 3. Prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Splita

Molim izvjestitelja Odbora za statut, poslovnik i propise gospodina Vojka

Božulića da podnese uvodno izlaganje. Izvolite. VOJKO BOŽULIĆ Hvala gospodine predsjedniče. Ja vas sve pozdravljam. Odbor za statut, poslovnik

i propise je na sjednici 29. kolovoza 2013. godine utvrdio prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Splita. Kratko obrazloženje imate, radi se o usklađenju sa zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi gdje su jedinice lokalne samouprave bile dužne uskladiti svoje statute sa novim izmjenama pa tako članak 3. odluke usklađen je sa člankom 48. stavkom 3. Zakona o područnoj i regionalnoj samoupravi, o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od vrijednosti utvrđenim stavkom 2. ovog članka odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne regionalne samouprave. Člancima 4., 5. i 6. povećan je broj članova u Odboru za izbor i imenovanja, Odbor za statut, poslovnik i propise i Mandatnoj komisiji, budući je istim zakonom propisano da se broj članova predstavničkog tijela povećava na 35 članova te u skladu s tim predlaže se i povećanje u radnim tijelima. Članak 7. odluke regulira nadležnost gradonačelnika za imenovanje i razrješenja sukladno članku 48. stavak 1. točki 6. Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi o čemu je dala i mišljenje Uprava za politički sustav Državnu upravu te lokalnu i područnu samoupravu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Za riječ se javio

gospodin Podrug. Izvolite. LUKA PODRUG Evo ja imam samo jednu primjedbu pa bi molio objašnjenje, makar sam u

međuvremenu nešto dobio u pisanom obliku, ali da to raščistimo vezano za članak 7., to je ovaj članak 7. koji je u članku 52. podstavak 12. se mijenja, radi se o ovlastima gradonačelnika, upravo da izbjegnemo ovu malo prijašnju raspravu i da utvrdimo pravila. Prvo moram reći nikad, bar dok sam ja vijećnik, a zaista sam dugo vijećnik, se nijedna statutarna izmjena nije u ovom gradu dogodila preglasavanjem, mislim to je temeljni akt i tu naprosto tu je pravni stav, to treba prepisat zakon, bit jasna ovlasti i mi možemo se politički slagat, ne slagat, ali iste ovlasti ima splitski, šibenski, dubrovački i svaki drugi gradonačelnik i u tom kontekstu ja priznajem meni nije bilo do kraja jasna ova izmjena u članku 7. koja kaže predlaže imenovanja, razrješenja u skladu sa zakonom, da vam ne čitam, poziva se u obrazloženju na mišljenje Uprave za politički sustav, ja sam molio osobno, pa mislim da bi bilo korektno i drugim vijećnicima ako ih to zanima, ja sam dobio to mišljenje, tajništvo mi je to jutros priložilo i dalje ja mislim da nama ovdje svima mora bit jasno kad izglasujemo, glasujemo za što glasujemo i kakve točno ovlasti ima gradonačelnik. Naime članak 48. stavak 1. točka 6. za... ( - kraj 1. kazete B strane - ) ... gradonačelnik imenuje i razrješuje predstavnike jedinica lokalne odnosno područne regionalne samouprave u tijelima javnih trgovačkih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz 53. stavka 1. točka ovog Zakona ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. I moj je prijedlog da se taj članak Zakona u cijelosti prepiše. On nije u suprotnosti sa ovim što piše, ali smo mi u ovom dijelu što smo napisali po meni nepotrebno dodali ovu prvu stavku, prvi dio rečenice koji kaže predlaže imenovanja i razrješenja sukladno Zakonu, ............ Gradskog vijeća te, i onda je dalje prepisano sve iz Zakona. Ja mislim da iz ovoga, a iz intencije kako se nažalost

29

gradonačelnik ovih par mjeseci ponaša se pokazuje da se žele uzeti veće ovlasti nego što to zakon dopušta. Stoga ja zaista predlažem da se u članku 7. u ovim izmjenama u naš Statut ugradi doslovno prepisano iz članka Zakona ova odredba i neka uz tumačenje uprave i svih drugih naš gradonačelnik ima sve druge ovlasti koje ima i svaki drugi gradonačelnik. I sada bez emocija formalno-pravno i kao vijećnik i pravnik moram kazati, mi nemamo što raspravljat o tome ima li gradonačelnik ovlasti ili ne, ona proizlazi iz zakona, ako je nešto nejasno treba bit jasno, autentično tumačenje donositelj zakona, znači Sabor, ili Uprava, bilo tko i to se mora odnosit naprosto na sve načelnike, sve župane i sve gradonačelnike. A ovdje, makar izgleda da je u pitanju samo igra riječi, ali zaključujem zbog ove uvodne rečenice „predlaže imenovanja i razrješenja sukladno zakonima“ meni se čini da se iz toga izvire budući razlog za naše nesporazume. I ja zaista molim evo kao vijećnik poštujući i Odbor za statut i poslovnik i sve vas kolege, a uostalom ja ću prihvatit mišljenje ako stručne službe i netko misli drukčije, nije ovdje ništa specijalno, posebno i netočno predloženo u ovoj točki, ali ja mislim da je ova prva rečenica nepotrebna i da treba prepisat formulaciju članka 48., točke 1., stavka 1. točke 6. iz Zakona i to je savršeno jasno i nema nikakve dvojbe. Hvala.

PREDSJEDATELJ Dobro, ajde izvolite gospodine gradonačelniče. Ma mogao sam i ja, dakle kad se,

kad je Odbor radio ovu točku dnevnoga reda onda je uzeo za ogledne primjere zagrebački statut, uzeo je riječki i tamo stoji konstatacija predlaže imenovanja itd., ......... jasno, izbaci ono regionalne uprave i samouprave, jer mi nismo regionalna uprava ni samouprava. E sad je to pitanje hoćemo li se sporiti oko ovakve formulacije. Po meni predlaže, normalno da će predložiti, ako imenuje onda on i predlaže, ne može imenovati ako nije prethodno predložio nešto, dakle e.

LUKA PODRUG (-nije uključen mikrofon-) Ako mogu pomoć. Možda se nismo do kraja razumjeli.

........ ne smeta riječ predlaže (-uključen-) ja sam samo želio reći u starom Statutu kojeg smo usvojili na prošloj sjednici, na prošloj smo ga usvojili u jednoj od točaka piše predlaže odnosno obavlja imenovanja, razrješuje u skladu zakonom, vi ste to prepisali, a ovo dodali, što je u novom zakonu, a ja predlažem samo da se iz zakona umjesto imenuje, naravno da se, navede se i predlaže i imenuje, to uopće nije sporno i razrješuje, nije sporno, ali meni ova uopćena formulacija koja je dodana na zakonsku, a to je ova prva rečenica, „predlože imenovanja i razrješenja u skladu sa zakonom“ praktički je izvor nesporazuma, bar za sada ove dvije sjednice između mene i gradonačelnika. I ja bi volio da, da ne bude nesporazuma da naprosto bude, evo naravno i riječ predlaže, predlaže i imenuje i razrješuje i sve kako piše u zakonu i nema nikakve dvojbe.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ako mogu? PREDSJEDATELJ Može, izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita To nije izvor našega nesporazuma i nema nesporazuma između nas, mi radimo

samo svoj posao kolega Luka, vi svoj i ja svoj, ovo ovdje u pravu ste, međutim mi smo mislili u nomotehničkom, pravno-nomotehničkom smislu da će ovo bit pojednostavljenje odnosno pojašnjenje, dodatno pojašnjenje. Suština se naravno ne mijenja ni kod vas ni kod ovoga, ništa

30

se ne mijenja, ja predlažem da ostavimo ovako, nisam ja dobio još sad super moći s ovim, mislim, mi smo zaista mislili u nomotehničkom smislu da ćemo do kraja razjasnit situaciju.

PREDSJEDATELJ Dobro, evo ako ja mogu nešto. U pravilu se nikad u opće akte nižega ranga ne

prepisuju doslovno zakonska rješenja, nego se uvijek nastoji u okviru zakonskih rješenja prilagoditi takva odredba specifičnostima svake sredine koja donosi opći akt. Mislim ovo je zaista, zaista je nomotehničko gledanje kolega Luka, dva pravnika možda tri mišljenja, ili evo tri pravnika pa ćemo imat četiri mišljenja, jelte. Izvolite.

LUKA PODRUG Da ne budem dosadan. Da mi nismo imali ovo, ne kažem ja nesporazum, različita

tumačenja, ja ne bi volio da naš Statut bude izvor sutra različitih tumačenja. Kad imamo zakonsku formulaciju nema nesporazuma. Znači gradonačelnik predlaže, imenuje i razrješuje predstavnike jedinica lokalne odnosno područne regionalne samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 53. Zakona osim ako je posebni ...... To je savršeno jasno, jer mi se sporimo oko, ja ovako tumačim, gradonačelnik ima ovlasti koje je do jučer imalo Gradsko vijeće, da predlaže članove nadzornih odbora, upravnih vijeća i slično, a iz ove uopćenite formulacije predlaže i imenuje razrješenja u skladu sa zakonom ja se bojim da se bude sutra tumačilo da on može postavljat direktore, ravnatelje, pročelnike i slično kao što nam je najavljivano u ova dva mjeseca i to možda puše na hladno, a ja pokušavam vas zamolit sve druge kolege i vas kao predlagatelje da izbjegnemo nesporazume, jer vi ste prepisali tu jednu uopćenu rečenicu prijašnju i ovu novu iz zakona, spojili ste dvije formulacije, staru i novu. Ja predlažem da se ova nova samo još doda na nju riječ predlaže čista zakonska, bude jasna i kad nam uprava ili Sabor da tumačenje onda neće bit spora je li Šibenik, Zadar, Dubrovnik ili netko smijenio ili nije smijenio, iste ćete imat ovlasti svi, a kako je tko sposoban radit neka radi, a ovako se može dogodit da mi u Statut ugradimo odredbu koja našem gradonačelniku daje veće ovlasti nego što mu proizlaze iz zakona.

PREDSJEDATELJ Molim vas, molim vas, nemojmo, nemojmo svi uglas, svatko će dobit riječ kad

zatraži. Ja bih samo napomenuo kolega Luka ovo se odnosi ne na upravu i strukturu Grada nego na trgovačka društva, ustanove i ono što Grad formira, dakle ne odnosi se ova odredba na samu Gradsku upravu nego isključivo na ono što Grad formira radi obavljanja svojih poslova. Ja bi sad zamolio predsjednika Odbora ukoliko smatra to za potrebnim da se povuče sa Odborom i da ovu primjedbu vijećnika Podruga raspravi.

VOJKO BOŽULIĆ Mi ostajemo pri prijedlogu i to je to. Decidirano je navedeno u skladu sa zakonom,

značio nema migoljenja. LUKA PODRUG Iz pristojnosti bi se Odbor morao makar sastat, ne možete kao vi kao i

gradonačelnik mi ostajemo, a kad ste vijećali? PREDSJEDATELJ Ništa, povucite se, ova je primjedba u redu i obavimo posao kako treba. Dobro,

jasno, prekid sjednice, je li vam dovoljno pet minuti? Pet minuti. Dobro. (-pauza-)

31

Molim vijećnike da zauzmu svoja mjesta. Zahvaljujem. Evo zamolio bi predsjednika Odbora za statut, poslovnik i druge propise da dade svoje mišljenje vezano za primjedbu vijećnika Podruga. Izvolite gospodine Božulić.

VOJKO BOŽULIĆ Mišljenje, znači Odbor za statut, poslovnik i propise je na netom održanoj sjednici

odlučio da ostaje kod svog prijedloga o izmjenama i dopunama Statuta Grada. Odlučeno je sa 4 glasa za i 1 suzdržanim.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Da li ima još kakvih primjedbi vezano za ovu točku dnevnog reda?

Evo gospodin Luka. LUKA PODRUG Ja bi molio prije izglasavanja da stavite na dnevni, moj amandman da se iz članka

7. briše ova rečenica „predlaže imenovanja i razrješenja sukladno zakonu i aktima gradskih vijeća“ kako bi ukupni tekst koji je ostao bio samo uz ovo što je bilo još riječ predlaže, znači predlaže, imenuje i razrješuje već kako to piše u Zakonu o lokalnoj upravi. Znači prijedlog da se izbriše ova prva rečenica koja se poziva na onu općenitu zakonsku odredbu pa vas molim da to stavite na glasovanje.

GOJKO ČEPO (-nije uključen mikrofon-) Predsjedniče je li može jedno tehničko pitanje? (-

uključen-) Ja bi jedno pitanje tehničke naravi, samo i poslovničke, da li je vijećnik Podrug podnio taj amandman u pisanoj formi?

PREDSJEDATELJ Nije, ali može i usmeno nema nikakvih problema što se tiče Poslovnika, istina, u

pravilu se podnosi prije, daje se na mišljenje predlagatelju itd., ali mi možemo kao Vijeće odlučiti savršeno i ovdje, e.

LUKA PODRUG Ja nemam ništa protiv ako obzirom da je kolega osim što je vijećnik, savjetnik, on

vas može dobro, ja ništa protiv nemam ako vi hoćete da ja to napišem pa da se Odbor još jednom sastane pa da meni to Odbor pismeno odgovori, možemo mi tako do prekosutra ako vi hoćete. A, zato bi ja molio savjetnika da se odluči hoće li bit vijećnik ili savjetnik.

PREDSJEDATELJ Ne, evo, evo ovako, evo gospodin gradonačelnik želi uzeti riječ. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dajte, mislim, Luka je u pravu ovdje, stavimo to na glasanje amandman, mi

imamo ovo mišljenje, stavimo na glasanje, nemojmo komplicirat sada pisanije. Hvala. PREDSJEDATELJ Dakle ukoliko nema više prijavljenih za raspravu stavljam amandman gospodina

Luke Podruga, a na način da se iz članka 7. iz prve rečenice izbrišu riječi, jesam ja dobro razumio gospodine Podrug, „razrješenja sukladno zakonu i aktima Gradskog vijeća“ ili cijelu prvu rečenicu? (-čuje se više glasova-) Dobro, dakle cijelu prvu rečenicu osim prve uvodne riječi „predlažem“.

32

Tko je za predloženi amandman? – 7. Tko je, ma ja to volim, ali dobro, ja sam navikao tako, ali dobro u redu. U redu.

Nije prošao, dakle konstatiram da je protiv, za ovaj amandman glasalo 7 vijećnika od ukupno, koliko pri...., 29 prisutnih. Zahvaljujem.

Sada stavljam, ukoliko nema prijavljenih za diskusiju, a nema, stavljam na glasovanje ovu točku dnevnog reda, dakle prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Splita ovako kako ste ga dobili u materijalima.

Tko je za? – Konstatiram da je 29 od 29 prisutnih vijećnika glasalo za ovu točku dnevnog reda. Zahvaljujem.

Sada prelazimo na točku dnevnog reda 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradskog vijeća Grada Splita.

Ad 4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradskog vijeća

Grada Splita Molim izvjestitelja gospodina Vojka Božulića da u ime Odbora za statut,

poslovnik i druge propise da uvodno izlaganje. Izvolite. VOJKO BOŽULIĆ Znači Zakonom o lokalnoj i područnoj i regionalnoj samoupravi propisano je da se

broj članova predstavničkog tijela povećava na 35 te je sukladno tome poveća i broj članova u Mandatnoj komisiji. U članku 3. ove odluke riječi u pravilu su iz tehničkih razloga ranije ispuštene i člankom 4. propisana je mogućnost dostavljanja poziva i materijala vijećnicima na više načina, odnosno putem CD-a ili e-mail ili u pisanom obliku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Evo prvi se javio

gospodin Grgas, gospodin Podrug, gospodin Tomislave Gojo, u redu je. Izvolite. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Ovdje ima jedan prijedlog zapravo amandman na ovo, čisto je tehničke prirode,

prvo ću ga pročitat, a onda ću objasnit. Dakle predlažem da se u članku 4. napravi promjena i da ona glasi na ovakav način: u članku 88. stavka 2. mijenja se i glasi, materijali iz prethodnog stavka dostavljaju se vijećnicima putem digitalnog medija ili tiskano, a moguće je materijale dostaviti elektroničkom poštom i ili preko web portala u dogovoru s vijećnikom. Obrazloženje, s obzirom da imam iskustva ovo mi je struka znam da među vijećnicima postoje oni koji su vičniji korištenjem informatičke tehnologije i oni koji su manje vični, pa smatram da bi bilo bitno da svakako vijećnici dobiju materijale na određenom digitalnom mediju, dakle ili CD ili DVD, ovdje je naznačeno samo CD, dakle terminološki je problem, postoji i DVD, je li, dakle da svakako dobiju materijale ili na DVD-u ili tiskano. Do sada u ovome kako je pisano postojala je mogućnost da dobiju i samo mail-om, što bi, a znate da e-mail baš i nije najsigurniji oblik komunikacije tj. može se dogodit da netko mail ne dobije. Ali s obzirom da postoje i oni vičniji informatičke tehnologije i koji je možda neke stvari i dovoljno dobiti e-mail-om naznačio sam samo da se tada vijećnici moraju komunicirat da se zna da su oni to dobili, tj. ako je neka izmjena, ako se nešto mijenja bilo ili na portalu ili nešto šalje mail-om da se bude sigurno da su to i vijećnici dobili, a DVD mora ostat, jer je na kraju krajeva to je i na određeni način i arhiva svakom vijećniku da zna što je bilo do sada, isto kao što su i postojali papiri, je li. Eto to je otprilike to.

33

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Podrug izvolite. LUKA PODRUG Ja baš nisam shvatio je li ovaj amandman kojeg je dao, Odbor je sastavni dio

prijedloga, pa sam samo na to htio upozorit, jer smo mi na materijale na klupu dobili nekoliko amandmana, ono 90 minuta aktualni sat, klub vijećnika, pauza i tako, kako je to nama dato u ime Odbora pretpostavljam da je to onda sastavni dio prijedloga, eto.

............ naše stajalište, ali u Poslovnik kao pravni akt se ne unosi toliko detalja, dovoljno je reći da ide i u pisanom, elektronskom ili svakog drugom obliku i ja bi molio i za ovo i za Statut da se vijećnicima što je moguće prije priredi i pročišćeni tekst, da se ne dogodi da mi već sada imamo neke izmjene pa koristimo Poslovnik ili Statut, nezgrapno je radit bez pročišćenoga teksta pa bi volio da se stručne službe obvežu već što je prije, ako je moguće do slijedeće sjednice a da dobijemo pročišćeni tekst i Poslovnika i Statuta.

PREDSJEDATELJ Gospodine Podrug dat je već nalog u samom ovom prijedlogu akta da se izradi i

pročišćeni tekst od strane ovlaštenog odbora da biste mogli upravo odnosno svi mi da bi mogli radit upravo ovako kako predlažete. A što se tiče ovog samog amandmana kako bih rekao, ja sam poštivatelj pretpostavljam kao i svi mi struke, ako mi je struka nešto rekla bez obzira kolika je minucioznost ja sam za to, ali u svakom slučaju je bolje, jer Poslovnik trpi i vrlo, vrlo, kako bih rekao, minuciozna rješenja, dapače ona se nekad pokažu i dobrima. Eto. Evo sad bi ja zamolio, evo sad bi ja, ovako bi ja, da još gospodin Tomislav Gojo kaže svoje. Izvolite. Pa ćemo onda ići po redu.

TOMISLAV GOJO Hvala. Pa evo ja sam već, pošto sam član Odbora za, ovaj, statut i ovaj poslovnik

tu dao nekakve primjedbe odnosno bolje rečeno prijedloge da se poboljša Poslovnik tako da su prihvaćene ove ideje, dakle, za produženje, ovaj, vijećničkog sata na 90 minuti i za uvođenje stanke za klub vijećnika, to je nešto što je funkcioniralo u našoj praksi ali nije bio sastavni dio Poslovnika. Evo ja sam na Odboru još imao jedan dakle treći prijedlog pa ću ga danas dati u vidu amandmana. Znači predlažem u članku 88., evo opet članak 88., brisanje prve rečenice, dakle, koja ovaj glasi „Poziv za sjednicu dostavlja se članovima Vijeća u pravilu sedam dana prije sjednice, a ako postoje opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti taj rok može biti i kraći.“, znači umjesto te rečenice predlažem novu koja bi glasila „Poziv za sjednicu dostavlja se članovima Vijeća sedam dana prije sjednice, a u iznimno hitnim slučajevima taj rok može biti i kraći.“. Dakle obrazloženje, ovaj važeći članak 88. odnosno ova rečenica praktički omogućava predlagatelju dnevnog reda da točke dnevnog reda i materijale uz dnevni red vijećnicima dostavlja bilo kada pa čak i na samoj sjednici Gradskog vijeća. Ovim izmjenama bi se učvrstila obaveza predlagatelja da poštuje rok od sedam dana za dostavu materijala brišući ovo u pravilu, te navođenjem da jedino u iznimno hitnim slučajevima dakle s naglaskom na hitnost, rok za dostavu može biti kraći. Dakle svjestan sam činjenice da ponekad ovaj rok od sedam dana nije moguće poštovati i da je potrebno predlagatelju ostaviti mogućnost da naknadno uvrsti točku dnevnog reda i dostavi materijale, ali to stvarno moraju bit iznimno hitne situacije kad bi neuvrštavanje određene točke dnevnog reda imalo štetne posljedice za Grad. Evo ja sam kao i vi uzeo za usporedbu priloge dakle odnosno članke poslovnika gradova Zagreba, Rijeke i Osijeka, oni prvo reguliraju rokove za dostavu materijala dakle prije, Zagreb 12 dana, Rijeka 8, Osijek 7 i sva tri grada nemaju ovo u pravilu, već definiraju dakle sa ovim pojmom u iznimno dakle hitnim slučajevima. U nas ovaj pojam opravdani razlozi u biti, u biti znači da mislim da je preširoko njeno tumačenje, jer

34

praktički bilo koja točka koja nam dođe na dnevni red ima uvijek nekakav opravdani razlog zašto je tu. Dakle evo predlažem ovu izmjenu, gradonačelnik je na Odboru tu dijelom se i usuglasio smenom i kažem, predlažem nešto što već uredno funkcionira u dakle poslovnicima ostalih većih gradova.

PREDSJEDATELJ Evo ja bi sad dao riječ i gradonačelniku. Izvolite. A onda će se Odbor sastat. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Mogu ja samo odgovorit na ovaj zadnji dio, nisam bio ovdje nažalost pa ne znam,

ako je bilo pitanje postavljeno za ........, ali ovo što je, šta je kolega Gojo rekao ja bi ovdje samo još jednu malu izmjenu napravio, dakle poziv za sjednicu dostaviti članovima Vijeća mi smo stavili u pravilu, a Gojo predlaže sedam dana, sedam dana opet nomotehnički izgleda kao ne može bit šest, ne može bit osam, ne može bit deset mora bit sedam, pa bi ja stavio najmanje sedam dana, jer je to onda preciznije, a ovaj drugi dio, gledajte, ovo je u hitnim, (-čuje se više glasova-) tako je, najmanje, to onda je zaista onda jasno da je to najmanje, može bit deset dana, a ne može bit šest, je li. E sad ovaj drugi dio, mislim da je, da je logičnije da stavimo ako postoje opravdani i hitni razlozi pa napravimo kompromis radi toga šta je vrlo teško procijenit šta je iznimno hitni slučaj, pitanje je šta je iznimno hitni slučaj. Dakle jučer se desilo to u Osnovnoj školi Dobri to je recimo jasno hitni slučaj da se to o tome razgovara, međutim u nekim drugim situacijama može bit da se ne može razlučit šta je hitni slučaj pa bi ja stavio dakle u, a ako postoje opravdani i hitni razlozi moraju se obrazložit, dakle mi moramo obrazložit i jedno i drugo. Ako se slažete da stavimo jedno i drugo da ugradimo jednostavno, mi imamo opravdane razloge ali ima i hitni slučaj ili u obadva slučaja moramo to obrazložit. Eto, to, moj prijedlog da zaista to iskristaliziramo.

PREDSJEDATELJ Gospodin Tomislav Gojo, izvolite. TOMISLAV GOJO Samo, samo jedna rečenica. Evo slažem se sa oba prijedloga, dakle ideja je čisto

bila da se malo više poštuje Vijeće, da materijali ne dođu na samu sjednicu, već da ovih sedam dana ipak bude nekakva odrednica. Eto, prihvaćam prijedlog.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Još bi završio ...... PREDSJEDATELJ Dobro, izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma je, tu se svi slažemo, ja sam siguran i ja sam imao problema i sad imam

problema kad mi dođe i meni, dakle sigurno i ja želim da bi to bilo deset dana, opet ću vam ponovit, problemi opet dakle radi postupka javne nabave još nismo završili postupak nabavljanja laptopa, zato što se, imali smo problem, morali smo poništit, pa novi i to će opet trajat još mjesec dana, mislim sa sistemom javne nabave ne možete ništa riješit ispod četiri-pet mjeseci, ali ipak ćemo za dva mjeseca to završit, kad bude to onda ćemo dizat sve na link i onda će bit puno jednostavnije. Dakle možemo to i sad napravit, ali vi možete reći da, ali mi nemamo laptop, u tom smislu. Ali mislim da ćemo to uskoro riješit. Ajmo na ovo sada riješit pa da možemo dalje.

35

PREDSJEDATELJ Evo koliko sam ja vidio, a i dobio napismeno ovdje imamo amandman gospodina

Grgasa, imamo amandman, pola znači amandman gradonačelnika, ... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Iskorigirat ćemo .............. , to je zajednički. PREDSJEDATELJ Zajednički. Onda ja ni ne bi, ja ni ne bi sad da se Odbor povlači, jer suglasnost je

postignuta, ja bih samo, a vi me molim vas pratite da ja iznesem amandmane da ne bi negdje pogriješio.

Dakle prvo amandman gospodina Grgasa, u članku 88. stavak 2. mijenja se i glasi: „Materijali iz prethodnog stavka dostavljaju se vijećnicima putem digitalnog medija ili tiskano, a moguće je materijale dostaviti i elektroničkom poštom i kroz ili preko web portala u dogovoru sa vijećnikom.“.

Tko je za ovaj amandman? – Konstatiram da je odluka, da je amandman usvojen jednoglasno sa, sa 29 glasova za od 29 prisutnih vijećnika.

LUKA PODRUG (-nije uključen mikrofon-) Ja se ispričavam predsjedniče, ako može jedna ne,

nefor...., ali možda je bitan detalj, jedna sitnica. PREDSJEDATELJ Izvolite. LUKA PODRUG Osim materijali i riječ zapisnici, mi dugo o tome govorimo, mi svi dobivamo one

fonograme sjednica u pisanom obliku, a zaista bi bilo logično da vijećnici u elektronskom obliku imaju taj, da na ovo što smo već izglasovali ako se ostale kolege slaže samo dodamo i riječ i zapisnik ili pod materijali da se to shvati, ne mora se ponovo glasat ali da to stručne službe shvate. E, ne samo pozive nego, jer svi dobivamo one lancune od onih.

PREDSJEDATELJ Podrazumijeva, dakle evo ovdje smo sad primili na znanje da je Gradsko vijeće

suglasno upravo sa ovakvim prijedlogom i da se, ovo će ostat u tonskom zapisu, pod materijalima podrazumijevaju i zapisnici. Zahvaljujem.

Dobro, ja bi zamolio predlagatelja da on pročita amandman zbog preciznosti. Izvolite gospodine gradonačelniče.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle bilo bi, „Poziv za sjednicu dostavlja se članovima Vijeća najmanje sedam

dana prije sjednice, a ako postoje hitni i opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti taj rok može biti i kraći.“. Najmanje sedam dana, a ako postoje hitni i opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti taj rok može biti i kraći.

PREDSJEDATELJ Svi smo razumjeli. Stavljam na glasovanje ovaj amandman predlagatelja. Tko je za? – Jednoglasno. 28 vijećnika je za od 28 prisutnih. Zahvaljujem.

36

Sad ćemo, sad ćemo, polako, polako, e sada idemo dakle nakon ovih amandmana stavljam prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Gradskog vijeća Grada Splita na glasovanje zajedno sa predloženim amandmanima.

Tko je za? – Jednoglasno. 29 vijećnika za, 28 od 28 prisutnih. I prije slijedeće točke dnevnog reda ja bi samo zamolio da mi klubovi vijećnika

dostave predsjednika, pravila itd. kako bismo ubuduće kod ovakvih i sličnih situacija mogli zajedno na klubovima vijećnika prethodno odraditi ova i slična pitanja i postići dogovore i konsenzus prije dolaska na Gradsko vijeće, a sve kako bismo ubrzali procese donošenja odluka na Gradskom vijeću. Zahvaljujem.

Prelazimo na 5. točku dnevnog reda, to je Prijedlog odluke o radnim tijelima Gradskog vijeća Grada Splita

Ad 5.Prijedlog odluke o radnim tijelima Gradskoga vijeća Grada Splita Morat ćemo pozvat izvjestitelja, gradonačelnika. E hvala Marina. Ništa, evo

gradonačelnik je imao nešto hitno za obavit, tu nam je došao. Gospodine gradonačelniče točka dnevnog reda je 5. Prijedlog odluke o radnim tijelima Gradskog vijeća pa bi vas ja molio kao izvjestitelja da dadete uvodno izlaganje.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Imate ovdje radna tijela su gotovo identična onima koje smo već dosad imali.

Neka od tih su zakonska obaveza i tu nema odstupanja, neka od tih su jednostavno ona koja su uobičajeno potrebna odnosno neophodna za funkcioniranje. Suštini smo dodali Komisiju za urbanizam kako smo se dogovorili na prošlom Gradskom vijeću i na koje smo svi skupa bili suglasni da nam je potrebno kao komisija Gradskoga vijeća a da bi se raspravljalo o urbanizmu kao jednoj od tema koje su prilično komplicirane i koje su potrebne i koje bi bilo potrebno za dodatnu izobrazbu, obuku ili objašnjavanje gradskim vijećnicima. To i jedino što smo uspjeli, dakle moja namjera je bila da smanjimo broj odbora, komisija, jer nam se činilo da nema potrebe da ih bude toliko, na kraju kad idete od jednoga do drugoga nismo nijednu uspjeli ni smanjit, neka su zakonska obaveza, neke jednostavno ne možete bez toga, jedino što sam, ovaj, što je nestalo, nestala je Komisija za međunarodnu suradnju i iseljeništvo, to je jedina koju sam, koju sam smanjio radi toga što smo, to ćemo prebacit na službu grada i malo intenzivirat taj dio radi toga šta je komisija u prethodnom sastavu Gradskog vijeća, dakle u prethodnoj gradskoj upravi u kojoj sam ja bio član i još neke kolege smo vidjeli da nema gotovo nikakve svrhe odnosno nikakve svrhe nije imala zbog toga što su falila sredstva. Ako stavimo tamo sredstva onda morate uzeti sredstva iz gradske službe koja je puno, puno efikasnija u tom smislu, to vam je jedini razlog i jedina promjena. Dobro ima amandman na to, ja sam već objasnio moje mišljenje, dakle meni se čini da bi je, da Odbor za iseljeništvo u ovom slučaju koje bi amandmanom je zatraženo da se, da se to isto tako vrati, tako da bi u suštini imali sve što je bilo u prošlom sastavu Gradskog vijeća plus Komisija za urbanizam. Ja nisam za to da bude ponovo Odbor za iseljeništvo iz jednostavnog razloga šta on nema nikakvu svrhu ukoliko njemu ne date dosta velika sredstva. Radi se o tome da vi, nije dovoljno da pošaljete mail-ove nego morate otputovat ili morate prihvatit nekoga od naših iseljenika, ovdje s njim razgovarat. To su relativno velika sredstva koja su nam potrebna. E sad imate Maticu hrvatskih iseljenika koja radi po istom zadatku, Odbor za iseljeništvo koje bi trebalo radit po identičnom dakle identični posao i imate gradsku službu koja je zadužena za to, sve tri službe treba financirat i sve tri službe bi trebale ustvari imat tri različita programa, ja se s tim baš i ne slažem, ali mislim razgovarajmo. Ja nisam eksplicite ni za ni za protiv, razgovarajmo, ako vi mislite da treba bit odbor Gradskoga vijeća u redu.

37

PREDSJEDATELJ Evo otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Prvi se je javio gospodin

Podrug, pa gospodin, Ljubica i Tomislav Gojo. LUKA PODRUG Imate, imate još gore prijavljenih. Gospodine predsjedniče, a prije same rasprave

molio bi da raspravimo ovaj zadnji detalj. Naime mi smo na stol dobili amandman koji je potpisao gospodin gradonačelnik koji predlaže i još dodatno Odbor za iseljeništvo, a sad se u biti gradonačelnik izjasnio da ga ne prihvaća. Pa mislim hoćemo li o tome uopće raspravljat, jer ovdje se kaže da je on sastavni dio prijedloga?

PREDSJEDATELJ Ma raspravit ćemo, ajde. On je rekao mišljenje. LUKA PODRUG A dobro, ali ste nam ga službeno kao gradonačelnik predložili. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Luka, amandmani su za prijedlog. Ja sam rekao svoje mišljenje, naravno da sam ga

po formalnoj dužnosti morao potpisat, ali sam iznio svoje mišljenje protiv, ali vi dajte svoje mišljenje za ili protiv, mislim ja sam htio da se raspravlja, ne zato da ga ja sad, ajde ovo nećemo baš.

LUKA PODRUG O.K. Sad mogu ja na raspravu. Ono što bi zamjerio i da kao opasku stručnim

službama upravo zato što kažete donosimo novu odluku kojom sabiremo bezbroj onih starih odluka, izmjena, dopuna itd., umjesto da imamo jedan pročišćeni tekst mi imamo sada sedam različitih naziva. Jedno se zove odbor, pa komisija, povjerenstvo, vijeće, stožer, savjet, zapovjedništvo, sedam a različitih naziva. Nešto proizlazi iz zakona, nešto ne proizlazi iz zakona, ali mislim bio bi red da se ipak jezično opredijelimo za jedan pa su nam sve odbori, sve povjerenstva ili sve komisije, ali makar malo uvest tu nekakvoga reda. Drugo, mislim iz nekog iskustva dosadašnjeg sva tijela, sva tijela koja prelaze neku realnu brojku sedam, osam, osim možda one dvije specifične komisije, to je za javna priznanja gdje je potreban dio stručnih, uglednih naših građana i ulice i trgove gdje je potrebno stručno znanje, povijesno, konzervatorsko i svako drugo, sva druga tijela iznad brojke pet, šest, sedam su potpuno neefikasna. Evo jedan primjer Komisija za mlade i to se provlači već 20 godina ustaljeno je jedno pravilo da svaka politička opcija da jednog predstavnika i sad nas ovdje ima, ne znam, 12 političkih opcija i mi imamo 12 članova, mislim da je puno korektnije da se mi dogovorimo na odnosu vlast – oporba da to u pravilu uvijek bude, bubnit ću, ali otprilike omjer, ne znam, tri vlast, dva oporba ili 4 vlast, 3 oporba, a da mi između sebe izaberemo, jer nema smisla da u Odboru za mlade bude, ne znam, 12, 13, 14 članova i mi nakon druge sjednice uvijek imamo problem kvorum, jer to se vijeće više nikad ne sastane. Uz to postoji Savjet mladih što je vanjsko tijelo, to je obveza zakonska, ali ja samo kažem kad već postoji Savjet mladih sastavljen isključivo od mladih onda je dovoljno da u Gradskom vijeću postoji jedno koordinacijsko tijelo od maksimum pet vijećnika koji će sa svojim predsjednikom bit operativno i s njima radit, a ne onako mislim da nema smisla robovat nekim rješenjima koja su se pokazala loša. I u tom smislu su moji prijedlozi da se nekoliko, znači da se ovo doradi jezično ako može što više u jednači, da se brojke u većini slučajeva smanjuju, bez obzira što ima veći broj vijećnika pa vidim išlo se na rješenje ono što je dosad bilo pet da se ide na sedam, dobro to možda ima logiku, ali čini mi se da je sedam zadnja granica efikasnog rada

38

bilo kojeg odbora i ja sam mislio postavit pitanje, nekoliko tih odbora evo osim ovoga Komisija Gradskog vijeća za suradnju s mladih da je svedemo na sedam članova kao i sve druge odbore, da npr. odbor za, samo čas, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova recimo 13 članova, mislim 7 članova, 7, ne 13, jer, ma dobro, mislim, ja ne mislim da je odbor efikasniji zato ili da ćemo se više tom problematikom bavit što nas ima više. Život pokazuje obratno, što god krupnije tijelo to je ne efikasnije i to manje radi i to manje da rezultata. Ovo međunarodnu suradnju koje je dijelom sporno mislim prvo Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, ušla je u Evropsku uniju, apsurdno da govorimo o Odboru za međunarodnu suradnju i iseljeništvo, a mi ga baš sad u neku ruku dovodimo u pitanje, mislim meni je to malo apsurdno. I želio sam reći da bi jednim zaključkom, posebno ovaj, ova komisija, možda nije pravo mjesto, ali ako ne ja ću odustat, ali sam mislio da je ovdje zgodno to reći, ovaj Odbor za planiranje rada Gradskog vijeća, ja predlažem čim se on formira da on donese, ovaj, jedan plan rada Gradskog vijeća za cijelu godinu. Možemo improvizirat do kraja godine, ali da mi na Novu godinu kažemo da se mi svakog četvrtka zadnjeg u mjesecu, sad improviziram, sastajemo i da svi mi možemo u životu planirat slijedeću godinu dana, a ta praksa je nekad bila u nekim ranijim sazivima i da se jednom mjesečno tako rade Vijeća. I još zadnja stvar molio bi vas, mislim u tom smislu ćemo mi kao klub, kolega Gojo ili netko će to bolje od mene, ovaj, stručnije još elaborirat, ja ću samo dat prijedlog, mislim da bi krajnje vrijeme bilo da Split napravi jedan iskorak, koji većina gradova imaju, a evo naša Županija tu, a to da se odnos između predsjedničkih mjesta, između vladajućih i oporbi stavi u nekakav odnos, do sada je bilo pravilo u 20-godišnjoj mojoj praksi da oporba nikad ništa nije imala osim pritužbe i žalbe šta je apsurdno, a jedino oni ne mogu odgovarat na pritužbe i žalbe kad nisu na vlasti. Pa mislim da bi bilo korektno, to nije obveza, ali bi bilo korektno da se ti odnosi među predstavničkim tijelima, među odborima, jer to je u biti pravi onda nadzor, meni je logično da onaj tko je na vlasti ima nekoliko ključnih odbora, financija ili ne znam što drugo, ali isto tako logično da i oporbeni vijećnici budu predsjednici u nekim od odbora, a to u Gradu Splitu nažalost dosad nikad nije bilo pravilo.

PREDSJEDATELJ Evo gospodine Luka izgleda da smo mi svi ovdje manje-više gori, evo sad ćete,

sad ćete gospodine gradonačelniče, svi smo mi tu više negdje suglasni, ja se slažem s tim, ali je na prošloj sjednici upravo bila preporuka da se prošire ti gradski odbori. E sad, pazite, ali imate negdje gdje vam je zadano gdje vi imate, gdje morate imati pretežni utjecaj vijećnika, a u isto vrijeme morate imati i vanjske članove, znate. Kako to riješiti i razriješit ja da budem iskren je nemoguće a da ne sjednemo i to izgubimo tu po prilično sati i da dođemo do odgovarajućeg rješenja, a i slažem se, evo tu je i gradonačelnik je na tragu, previše je odbora, kad se sastanu pitanje je njihove efikasnosti, pitanje je njihove funkcionalnosti itd. Ne znam, ne znam šta bi tu ovaj rekao. Ali evo gospodin gradonačelnik je zatražio riječ pa Jure, gospodin Jure Šundov i gospodin Gjurković, je, je, u redu je.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, pretpostavljam da će većina vas imat slično, a ja ću odgovorit moje

mišljenje kolegi Luki. Ovaj, komisije i odbori postoje nekakva mala, sitna, gotovo zanemariva razlika u nomotehničkom smislu, ali se slažem, stavimo sve odbore. Evo ja predlažem da sve ono što piše odbor ili komisija da u buduće sve budu odbori. Neka budu odbori, nekako, a može, dobro možemo stavit ajde, hoćemo glasat odbori, komisije ili povjerenstva jedna riječ. Odbori. (-čuje se više glasova-) I ja isto, meni se čini, evo ja predlažem odbore pa ćemo dalje. Što se tiče, ovaj, broja članova slažem se da ih je puno, međutim zakonom je povećan i broj vijećnika, ja mislim da je potrebno i dobro da vijećnici imaju pravo i učestvuju šta više vijećnika učestvuje to je izraz demokracije za mene. Mislim obaveza vijećnika je dolazit na

39

sve te odbore, sastanke i sve ostalo. Ja mislim da nitko od vijećnika neće odustat tek tako, dapače, i ja mislim da je ovo zbog toga što je povećani broj vijećnika među kojima ima jako puno onih koji su po prvi put, neki su tu nekoliko mandata, ali nisu svi, tako da mislim da je u redu da vijećnici imaju pravo raspravljat, govorit, iznosit svoja mišljenja, u konačnici sve to završi ovdje, ovdje glasamo oko toga. I ovo što se tiče komisije za rad odnosno odbora za rad Gradskoga vijeća, na početku godine mi uvijek napravimo to, dakle na početku svake godine, kolega Luka i ja smo bili u tome, napravite to, međutim onda vas život odnese u drugom smislu i onda je potrebno promijenit neke stvari, tako da taj odbor ima svrhu, on će se sastat možda četiri puta godišnje ali ne više od toga po meni, ali mislim da ima svrhu radi toga što je ipak u toku godine se vidi da se nešto, situacija se promijenila, potrebno je još dodatna sjednica i odbor predlaže to Gradskom vijeću, ali mogu i ja, ja sam sad već predložio da će bit nekoliko tematskih sjednica, ali je dobro da bude i takav jedan odbor, pa nek se sastane dva puta godišnje, eto moje mišljenje.

PREDSJEDATELJ Može. Izvolite. LUKA PODRUG Na moje se gradonačelnik referira. Iz onog načelnog, ja bi sad bio skroz konkretan,

postoje neki odbori koji trebaju biti veći, ja se slažem zaključak umjesto 5, 7, ali evo konkretni prijedlozi, odbori ovo što je 7 to je u redu, Komisija za urbanizam 15 članova, 7 maksimum, efikasno, konkretno, 7 za nju predlažem. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova umjesto 13, 7 članova. Naprosto komisije koje i ove za mlade umjesto broja vijećnika isto tako da bude 7, znači da generalni stav bude naš da je to 7 svugdje osim gdje nas zakon tjera na nešto drugo, izuzetak su meni samo one dvije komisije, za dodjelu priznanja i javne ulice one se sastaju jednom godišnje i pretežno su vanjski naši ugledni članovi i tu ne smeta, u svim drugim slučajevima, a ne treba sad gledat ako mi u onoj komisiji ne znam tamo za protupožarno ili nešto, zaštitu civilnu, mi smo tu samo vanjski, jedan naš član bude i to nije problem, ali sve komisije i savjeti i odbori, kako ih nazvali da nazvali da u pravilu imaju sedam članova, to je po meni korektno e sad vi kako hoćete.

PREDSJEDATELJ Evo ja bi prije nego što ostalim vijećnicima dam, ovaj, riječ samo konstatirao,

Komisija za mlade odnosno Gradskog vijeća za suradnju sa mladima je morala ostat, jer ona priprema natječaj za Savjet mladih i morali, mi smo nju mislili maknuti odnosno predložiti, ali (-čuje se više glasova-) e, međutim pazite, a u redu. Idemo dalje. Izjavila se gospođa, nije, je li je gospođa Ljubica. Izvolite.

LJUBICA VRDOLJAK Ma dobro, dosta toga je već gospodin Podrug rekao, a ja sam vezano za Komisiju

za urbanizam ja isto smatram vi za vi toga da su predsjednik znači i potpredsjednik odnosno dopredsjednik iz redova vijećnika ja mislim da nije tako lako iz te struke naći ovako veliki broj, a mislim je i angažman vijećnika prevelikog broja u tom dijelu je potpuno nepotreban. I po meni i devet je nekakva, Luka kaže sedam, ali ako želimo uključit i neke vijećnike koji nisu struka iz tog dijela, jer najveći dio mora bit struka, ovo je dio koji je čisto stručni gdje mi većina nas nismo ovaj iz tog, iz tog miljea, prema tome imamo i vijećnike koji jesu urbanisti, prema tome najnormalnije je da oni budu i kao vijećnici uključeni, ali preglomazno je to tijelo i ne vjerujem da bi nitko ozbiljan iz Vijeća se prihvatio da bude na čelu ovakve jedne komisije, jer je vrlo specifična sa 15 ljudi, mislim da je to zaista preglomazno. Dobro ja isto, ovaj, sam imala znači istu primjedbu ukoliko zakonom nije decidirano da onda taj maksimum

40

bude devet i tako su uključeni uz one iznimke gdje je veći broj vanjskih članova. Ovdje je vanjskih članova će biti i u ovoj komisiji po meni veći broj nego što će bit vijećnika, u ovoj Komisiji za urbanizam, bilo bi najnormalnije da tu budu, ovaj, ljudi iz struke veći broj, a jedan broj vijećnika koji moraju imat evo informaciju koju mi dobijemo na Gradskom vijeću da imaju direktno u komisiji odnosno u odboru ako to bude odbor. Evo hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov i skužajte. JURE ŠUNDOV Poštovane vijećnice i vijećnici, gospodine predsjedniče, gospodine gradonačelniče

evo i ja bi ušao u raspravu ali inače ovaj možda i replika kolegi ovaj Luki Podrugu i gospodinu gradonačelniku vezano za imena i nazive radnih tijela. Dakle nije se došlo do tih imena i naziva tek tako, dakle ja bih molio sve nas u ovom našem Gradskom vijeću da uvažavamo i dosadašnju praksu i iskustvo iz ove vijećnice, dakle nismo mi ljudi koji su zaduženi za izmišljanje demokracije u Gradu Splitu, postoje i drugi sazivi Gradskog vijeća koji su ozbiljno i kvalitetno radili svoj posao i naravno postoji Sabor Republike Hrvatske, zakoni Republike Hrvatske, a manje-više svi ovi odbori, vijeća, komisije, savjeti, zapovjedništva su usklađeni sa zakonskim rješenjima koja su donesena na razini Republike Hrvatske. Evo ja bi samo dao dva primjera. Zapovjedništvo i vijeće se bitno razlikuju u riječi, ali se ne, razlikuju se u riječi ali se razlikuju i u onomu što rade. Primjera radi, Stožer za zaštitu i spašavanje ili Zapovjedništvo civilne zaštite donose odluke koje imaju izvršnu snagu, tamo se imenuje opet sukladno zakonima Republike Hrvatske npr. na Zapovjedništvo civilne zaštite je osoba koja mora imat adekvatnu stručnu spremu, određeno iskustvo, koja mora radit određeni radni posao itd., uopće se ne može zamislit da netko tko to nema bude na čelu tog zapovjedništva i kad taj netko donosi određene odluke one su sukladno zakonu i one se moraju poštivat i očito je da taj netko mora radit u određenom sustavu ili u Javnoj vatrogasnoj postrojbi ili u Dragovoljnom vatrogasnom društvu ili nešto slično da bi uopće bio kompatibilan da bi mogao sa tim upravljati. Kod vijeća i u vijećima moraju raditi ljudi koji su od struke, evo primjer, primjera radi Vijeća za koncesijska odobrenja, dakle tamo prema starom pravilniku su tri gradska vijećnika, ali tamo su ljudi iz Županije upravo iz Ureda Državne uprave koji rade taj posao, koji imaju veze sa upravljanjem resursima o kojima se raspravlja, lučki kapetan koji ima nadležnost itd. Dakle mislim da su nazivi ovih radnih tijela dobri, ali oni se naravno razlikuju sve ovisno o onomu s čim se oni bave i nije potrebno u ovom trenutku mijenjati njihove nazive, jer su oni, ja ponavljam, a to ... ( - kraj 2. kazete A strane - ) ... zabavimo se, možda bi se nešto eventualno i dalo promijenit, ali to bi trebalo bit podređeno jednoj velikoj i stručnoj analizi gdje bi se onda moglo utvrdit što se tu treba mijenjati. I za kraj sam ostavio primjer urbanizma, da li tamo treba bit 6, 7, 10 ili 12 o tomu se da raspravljat, ali kad je urbanizam u pitanju jasno je da je dobro da je u to uključen jedan široki krug ljudi i da oni naravno moraju bit stručni. Vi koji ste završili fakultete a na kojima je urbanizam bio kao sastavni dio ili predmet ili cilj vaši diploma, vi znate da urbanizam nije samo oblikovanje prostora, da bi vi oblikovali neki prostor treba imat određene socijalne ili sociološke studije, kulturne ili kulturološke, dakle uključeno je sve šta se u određenom prostoru nalazi, od hortikulturnoga uređenja do stanovništva, njegovih navika, povijesnih navika, kulture, karaktera itd., dakle urbanizam ne oblikuje samo onaj tko zna oblikovat i nacrtat sam prostor, nego ga oblikujemo mi svi. U tom smislu ja mislim što je to tijelo šire da je to bolje, ali naravno da ne mogu to i ne smiju biti samo gradski vijećnici, jer među nama gradskim vijećnicima se ne bi moglo naći dovoljno stručnih osoba da bi mogle raditi kvalitetno. To, ta Komisija za urbanizam ne donosi odluke sa izvršnom snagom, ona je savjetodavna jednako kao što je većina ovih komisija i odbora, na koncu sve to dođe ovdje na

41

Gradsko vijeće, gradski vijećnici o tomu raspravljaju, izjašnjuju se za ili protiv i na koncu se onda donosi ona odluka koju je Gradsko vijeće izglasovalo. Ali takva jedna komisija koja ima široki krug stručnih ljudi nama svima omogućava da lakše donosimo svoju odluku, jer zapravo tamo gdje mi ne znamo javio se netko tko zna, netko čiji je to posao. I prošli put na Gradskom vijeću, i s ovim bi završio, kad se govorilo o proširivanju broja članova komisija, odbora, vijeća itd. ja se nisam javio za riječ, ali mislim ako se povećalo Gradsko vijeće ne mora značiti da treba povećavati i broj članova radnih tijela, a u cijelosti, i s tim završavam, podržavam prijedlog kolege Podruga da se doista u Gradskom vijeću odnosno na razini Grada Splita, na razini gradonačelnika i izvršne vlasti razmisli i napravi jedan šablon sličan ili možda isti, ne znam, kao što je u Županiji splitsko-dalmatinskoj i slažem se da ne mora baš bit predsjednik svakog Gradskog vijeća član vladajuće stranke dakle može doista bit netko iz oporbe i ja vjerujem da smo mi svi ovdje istog uvjerenja, ako netko ima u svom pozivu i u svojoj struci upravo ono što odgovara ovakvom radu, imenu, nazivu vijeća, komisije, da onda nije nikakav problem da mu to damo, jer na koncu i tako ne donosi sam odluke, odluke se donose preglasavanjem u odborima, komisijama ili vijećima, a ponovno ponavljam na kraju se opet sve nađe na, ovaj, na Gradskome vijeću. Evo hvala na pozornosti.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Taman pet minuta isteklo. Gospodin Tomislav Gojo. TOMISLAV GOJO Hvala. Pa evo dakle već na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća, ovaj, kada sam

otvorio ono pitanje omjera dakle vlasti i oporbe u odborima tada nam je dakle, ovaj, gradonačelnik rekao, ovaj, pojednostavljeno da odbori nisu dakle toliko bitni i da će ih ovaj pola ukinuti. Međutim evo danas imamo ovaj materijale za ovu točku dnevnog reda u kojima dakle vidimo da ima više odbora nego što ih je u biti bilo prije odnosno jedini, imate, imate više, jedini jedan odbor ste predložili da se ukida a to je Odbor za iseljeništvo, a uvode se dva odbora, uvodi se znači osim, osim ovoga Odbora za urbanizam ili Savjeta za urbanizam uvodi se i odbor za nacionalne manjine. Dakle meni, ja sam zato i na onom Odboru za statut i ovaj poslovnik predložio da ipak Odbor za iseljeništvo ovaj ostane, jer koliko god su važne nacionalne manjine mislim da je isto tako važno i ovaj iseljeništvo. Međutim evo ja ću još jednom dakle ovaj ponoviti ovu potrebu da se vodi računa o sastavu dakle odbora, o tom omjeru vladajućih i oporbe. Ja danas opet neću potezati priču tko je u Vijeću vlast, a tko je oporba, tu smo nekako svoje mišljenje rekli, iako i danas ćemo na Gradskom vijeću imati jednu točku dnevnog reda gdje će se to dobro vidjeti dakle to je u biti glasanje o samom prijedlogu ustroja Gradske uprave što je jedno političke pitanje, dakle oko toga ovaj se dakle vidi da li se daje podrška određenoj političkoj koncepciji ili ne. A ja ću danas dati jedan drugi dakle prijedlog, nadovezat ću se ovo što su govorili kolege, dakle ovaj Šundov i kolega Podrug, dakle ono što su oni rekli ja ću to predložit u vidu jednog dakle zaključka. Dakle i oni su to rekli da je to nešto što funkcionira uredno i na razini Županije i na razini dakle Sabora to je da se dakle mjesta predsjednika u ovim odborima dijele proporcionalno zastupljenosti svake političke stranke ili nezavisne liste u dakle Gradskom vijeću, pa evo ja ću to predložit u dakle vidu zaključka koji bi glasio: „Obavezuje se gradonačelnik Grada Splita i Odbor za izbor i imenovanja da prilikom predlaganja predsjednika svakog pojedinog odbora Gradskog vijeća vode računa o tome da svaka politička stranka ili nezavisna lista koja participira u sastavu Gradskog vijeća dobije onoliko predsjedničkim mjesta odbora sukladno svojoj zastupljenosti u ovom Gradskom vijeću.“.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za riječ se javio gospodin Gjurković.

42

SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, gospodine gradonačelniče.

Pardon. Nadovezujući se na već nadovezano šta su kolege govorile, a vezano za odbore. Dakle što se tiče naziva moje apsolutno mišljenje da nazivi moraju ostati različiti i između ostalog isto tako smatram da ovaj amandman po prijedlogu Odbora za iseljeništvo se ne bi trebao zvati Odbor za iseljeništvo, jer radna tijela očito Gradskog vijeća bi se trebala nazivati tamo gdje su gradski vijećnici i vijećnice odborima, a sve ovo drugo povjerenstvima i komisijama i to ne bez razloga, jer time se razlikuju odbori u kojima sudjeluju isključivo vijećnici i vijećnice ovoga Gradskog vijeća od svih ovih potrebnih komisija, savjeta itd. Što se tiče broja mislim da smo već razgovarali o tome zbog povećanja, ne samo zbog povećanja broja gradskih vijećnika odnosno vijećnica nego zbog participacije svih klubova u ovim odborima koji su isključivo vezani za gradske vijećnike. Bilo je potrebito šta je gospodin gradonačelnik predložio odnosno šta je određeni konsenzus da se poveća broj članova, možda da je drukčiji raspored po klubovima možda ne bi trebalo povećavat, ali moramo poštivat demokraciju i zbog toga je logično da se ide na broj 7. Što se tiče broja članova u komisijama i povjerenstvima i socijalnim vijećima itd. nemojmo zbog neke malo lošije prakse, zbog nedolaska određenih bivših članova tih vijeća, povjerenstava itd. i tako bliže onemogućavat građanima grada Splita što stručnim, što znanstvenim osobama, što institucijama, što udrugama civilnog društva da participiraju u radu radnih tijela Grada Splita odnosno Gradskog vijeća, jer to je osnova i demokracije i naša zadaća da im osiguramo i omogućimo čime i naš rad i pripreme sjednice i sve odluke su puno transparentnije i javnije. Prema tome jedino šta bih samo nadopunio, nisam naravno napisao amandman jer je ovo sad tijekom rasprave se stvari odvijaju, a to je da Odbor za iseljeništvo nema naziv odbor nego eventualno povjerenstvo ili komisija, kako se dogovorimo, a da svi odbori gdje participiraju gradski vijećnici osim Mandatne komisije koja je već takva kakva je i u Statutu koji smo izglasali se zovu isključivo odbori, a ovo drugo prema nazivima koji su raspoređeni. Evo hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gradonačelnik. A ha gospođa Deša. Izvolite. Skužajte i javila se

gospođa Danira Matošić. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Dakle ja sam među onima koji su prvi put ovaj u, sudjeluju u radu Vijeća i meni je

drago ako zapravo vi svi koji ste radili do sada znate koji su od ovih tijela obavezni po zakonu a koji nisu, ali u svim ovim raspravama se poteže ono kao većina ih je zakonski obvezna, a dio nije. Je li možemo mi dobit, mislim čisto radi naše neke kulture, spoznaje i informacije, koji od ovih, obzirom da ih imamo popisane, koji su od njih zakonski, zakonska obveza, a koji nisu, ono čisto da znamo, plus prijedlog da kada se već, kad nismo makli, je li, kad se vraća ovaj odbor ili povjerenstvo kako god da ga nazovemo, meni nije jasno zašto mičemo sada iz naziva međunarodna suradnja. Dakle zašto to sad postaje samo Odbor za iseljeništvo, a zašto ne bi ostala i međunarodna ovaj, međunarodna suradnja? Kao što, pardon, vraćam se i na ono prvo, imam je li neku informaciju da se za dio za rad u dijelu tih tijela daje naknada, a u dijelu tijela se ne dobiva naknada, to bi isto nekako bilo dobro ili transparentno znati i nama vijećnicima, ponavljam, ispričavam se ako svi to znate, ali ima nas novih koji ne znamo pa bi voljeli biti informirani.

PREDSJEDATELJ .......... zahvaljujem. Gospođa Danira izvolite.

43

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Evo ovako, samo da bio, da se dijelom osvrnem na ovu raspravu koliko je članova

potrebno u Komisiji za urbanizam. Znači ja sam bila mišljenja također da je jako teško zapravo i donosit mišljenje i raspravljat u tako širokom sastavu, znači 15 ljudi se i meni činilo previše pa je jedan od mojih prijedloga bio da se to smanji na recimo 7 ili 9, međutim ako se stavi, stvari postave na način da će svi, recimo predstavnici svih političkih opcija iz Gradskog vijeća koji žele biti informirati sudjelovati u radu to je već dođemo uz predsjednika i potpredsjednika dođemo na brojku od 8, ja mislim koliko sam ja uspjela na brzinu izbrojiti, e sad trebalo bi doista osigurati da dovoljan broj stručnjaka sudjeluje, jer u protivnom rad komisije nema smisla. Znači mi, znači automatski se brojka penje na 13 znači ako na taj način razmišljamo, bar na 13. Sad možda radi ono, ako 13 nije broj koji se ljudima sviđa onda možemo razgovarat o slijedećem neparnom pa je onda to ili 11 ili 15, e. A ja bih htjela samo još, na, reći vezano uz ovu točku 10. koja se tiče definicije Komisije za urbanizam pa ja bi predložila promjenu te definicije kako ona sada stoji u prijedlogu Odluke o radnim tijelima, jer znači kaže ovdje da je zadatak Komisije za urbanizam Grada Splita kao radnog tijela Gradskog vijeća da sagleda ukupno stanje u urbanizmu te daje mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedloge akata. Meni se čini da ovo sagledavanje ukupnog stanja u urbanizmu pogotovo u sastavu kada je tu zapravo većinski, radi se o većinski nestručnom tijelu, je li, da možda malo pretenciozno stavit u definiciju te komisije pa ja predlažem promjenu da je zadatak Komisije za urbanizam Grada Splita kao radnog tijela Gradskog vijeća da prati i razmatra pitanja vezana uz urbanizam grada te daje mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedloge akata prostorno-planske dokumentacije i dalje sve kako stoji u definiciji.

PREDSJEDATELJ Evo gospođa Ljubica se javila za repliku. LJUBICA VRDOLJAK Ma samo kratku repliku. Ja sam ovo shvatila ovu Komisiju kao čisto stručno tijelo

u kojem bi eventualno bili samo ovaj predstavnici ne svake političke opcije nego po meni najjačih opcija u Gradskom vijeću, a ostalo bi bili stručnjaci, jer ovom Gradskom vijeću treba stručni stav, a ne politički stav vezano za urbanizam i zato sam, ovaj, u mojoj diskusiji rekla da bi to tijelo moglo biti eventualno 7, 9, jer nije lako naći toliki broj stručnjaka koji se žele uključit i odradit ovaj, ovaj dio posla i ne mislim da bi to trebalo bit političko tijelo, po meni je ovo stručno tijelo koje će dat stav Gradskom vijeću upravo, evo zato mislim da je tih 15 jako puno.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za riječ se javio gospodin Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Evo saslušao sam sve prijedloge, a ovo Ljubica zadnje šta je rekla je na tragu

onoga što sam htio reći, dakle ako će u toj Komisiji, ma kolika ona bila, sjedit opet predstavnici političkih stranaka onda nema nikakve razlike raspravljali mi na Vijeću ili na Komisiji, upravo je bit da struka kaže svoje. Mislim da je u prošlom sazivu Gradskog vijeća da je gradonačelnik bio imenovao jedan savjet koji je brojio ja mislim 5 članova, gospodin Jure to zna bolje, ja mislim da je bilo 5 članova i to koji uopće nisu bili vijećnici, već su bili stručnjaci, bili su arhitekti, urbanisti i oni su o određenim projektima donijeli svoje mišljenje i uputili ga dalje ukoliko je protočnost bila na Gradsko vijeće. Dakle to može bit jednostavno potpuno stručno tijelo da unutra nema iz Gradskog vijeća praktički nikoga, nego da mi dobijemo na klupe stručno mišljenje struke, a onda ćemo mi kao vijećnici koji se neki malo

44

više razume u to, neki malo manje, moći raspravljat na tu temu. Ja stvarno ne vidim potrebe da itko iz Gradskog vijeća participira u toj Komisiji, već da to bude jedna neovisna grupa ljudi koji će se izabrat, kako, o tome bi trebalo pričat i tko će bit u Vijeću, ali da bude 5 do 7 ljudi, ali da u Vijeću, da u toj Komisiji iz Vijeća ne bude nitko, nego da mi dobijemo njihovo mišljenje. Prijedlog, eto.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov. A replika, gospodin Jure skužajte, ima. JURE ŠUNDOV Evo replika, ako sam, jesam ja na redu? Replika na gospodina Hrvoja Marušića. Ja

sam siguran da gospodin Marušić ovo sve što je izrekao izrekao je iz dobrih, plemenitih pobuda, namjera, jer je on sam kao poduzetnik ima određene probleme kao što u našem gradu imaju i mnogi drugi, međutim iz ove naše demokratske prakse naprosto bi mi morali svi u ovom najvišem i najvažnijem tijelu ovoga Grada političkom znati određene stvari. Gradonačelnik je postao državni dužnosnik zato što mu je većina naših građana dala mandat za to i on naravno je kao takav politička figura. On ima svoje ideje, svoje stavove, svoje planove koji su obojani njegovim stavom, stavom njegove političke opcije i to ne treba mijenjati, dakle mi to moramo samo usklađivati s interesom Grada upravo u ovom tijelu. Ako se ova Komisija za urbanizam liši članova politike onda politika nema smisla, onda mi zapravo ne bi ni trebali imat ni Gradsko vijeće, ni Sabor ni ništa, mi bi trebali donijeti nekakve zakone, jedni najpametniji Hrvati sastanu se, donesu neke zakone i mi ih samo poštivamo, ali takvo društvo, takav sustav ne postoji nigdje u svijetu. Politika je nešto što mijenja stvarnost, a stvarnost se svaki dan mijenja sukladno naravno životu i onome što život donosi. Tehnološkom napretku, različitim načinima razmišljanja itd. I apsolutno treba bit u ovoj Komisiji za urbanizam predstavnici ovoga Gradskoga vijeća i mislim da je to dobro Ljubica formulirala, jesu li to predstavnici klubova vijećnika, moraju bit i pozicija i opozicija, a naravno ja sam u svom onom maloprijašnjem reagiranju reagirao na način da većina ovih koji će biti u tom sastavu moraju biti stručne osobe, ali ne bez politike. I na koncu ako nema politike onda je izlišno zašto smo mi ...

PREDSJEDATELJ (-prekida-) Vrijeme gospodine Šundov. JURE ŠUNDOV Hvala lijepo. PREDSJEDATELJ Molim. Evo sad je imala, ali gospođa Danira se javila na vaš, na vas, ima repliku

na vas. Izvolite. Znači odustajete. U redu je. Evo gospodin Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Ma hvala lijepa. Ma dakle ovdje se ne radi o političkoj odluci tog tijela koje će bit

imenovano od strane Gradskog vijeća, to tijelo treba Gradskom vijeću pojasnit situaciju, ni jedan gospodarski objekt u ovom gradu, stambeni objekt, školski objekt, bilo kako se ne radi na političkoj bazi, gradi se na gospodarskom interesu. To tijelo mora gradskim vijećnicima kad prikupi podatke o bazi podataka u gradu koliko ima investitora, investicija, zainteresiranih i svega skupa predočit Gradskom vijeću stručno šta je od toga izvedivo a šta nije, a naravno da će politika i političke stranke i politički predstavnici na ovom Vijeću donijeti odluku šta će se implementirat u prostoru, a šta ne, neće to tijelo nikakve dozvole

45

izdavat, nikakve stvari radit, već će od pristiglih materijala koje dolaze svakodnevno u Grad od kancelarije do kancelarije, od savjetnika, zamjenika gradonačelnika, kucaju, nose ljudi, pitaju, znat će se da dolazi na tu Komisiju, ta Komisija će to objedinit, pripremit i proslijedit Gradskom vijeću, ništa drugo, nikakvu odluku oni nemaju, ništa oni ne mogu odlučit, oni samo mogu nama skratit muke, pripremit nam stručnu stvar svega toga i ako nekome padne na pamet da u Varošu staklenu zgradu od 30 katova da u startu kaže to se u Splitu ne može, o tome govorimo, a ne da mi o tome ovdje pričamo poslije tri sata, nego da budu jedan prvi filtar koji može vidjeti šta je utemeljeno na zakonu, logici, GUP-u itd., a šta ne, a naravno da sve dolazi na klupe Gradskog vijeća i Gradsko vijeće donosi konačnu odluku. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Da li se još netko javlja za riječ. A ha za repliku gospođa Danira. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Po meni ima smisla sastav Komisije za urbanizam u kojem su predstavnici

Gradskog vijeća, zadnji put smo razgovarali o jednoj specifičnoj stručnoj točci i onda je tijekom rasprave zapravo izašlo na vidjelo, netko je rekao kako je to visoko stručno rasprava i kako većina ne može u njoj sudjelovat. Tako da ja mislim da je zbilja dobro da na tim pripremama i komisijama stoje, sjede predstavnici opcija iz Gradskog vijeća da bi unaprijed bili upućeni, znači tijekom donošenja mišljenja o određenim točkama. Znači ne slažem se da, ne slažem se znači da to bude čisto stručno tijelo, a da, ali svakako bi trebalo vodit računa o tome da u tom tijelu znači odnosno radnoj grupi budu stručnjaci, da budu, znači da ona, da nju ne sačinjavaju samo predstavnici političkih opcija, moraju biti i stručnjaci. Ne znam da li je sad, jer kad bi rekli čak da budu u prevladavajućem broju stručnjaci onda bi proširili puno odnosno podigli bi broj sudionika, tako da to možda nije moguće na taj način formulirat, ali evo razmislimo o tome.

PREDSJEDATELJ U redu je, zahvaljujem. Evo samo, samo trenutak. Gospodin Marušić repliku na, a

onda gospodin Blaževski repliku na vas, na vaše izlaganje točnije. HRVOJE MARUŠIĆ Kolegica Danira je od te struke i naravno da me ne čudi njeno zalaganje i interes,

da se radi o zdravstvu vjerojatno ne bi komentirala to na taj način. Ima nas koji jesu od te struke, koji nisu od te struke i upravo da se izbjegne interes pojedinca zato smatram da bi političke stranke odnosno političke opcije u ovom Gradskom vijeću imenovale člana nestranačkog, ne iz Vijeća u tu Komisiju, opet kažem, koja bi samo pripremala materijale. Smatram da svaki gradski vijećnik može doći na bilo koju komisiju i sjest i vidjeti o čemu ta komisija raspravlja. Nema zatvorenih sjednica, nema tajnih sjednica, nema ničega šta ne može javnost bit upućena osim ako se ne proglasi tajnom, a za to mora postojat dobar razlog. Prema tome urbanizam Grada sigurno nije tajna i ne smije bit tajna. Kad vi imenujete svog predstavnika u tu Komisiju onda će ta Komisija odradit svoj posao na stručnoj razini, ne političkoj i predložit Vijeću konkretna rješenja, a onda je na političkoj strukturi Vijeća da ih prihvati, ne prihvati, korigira ili radi s njima na političkoj razini šta misle da treba radit. Nama upravo treba jedno stručno tijelo, neovisno tijelo da nam pomogne u donošenju odluka, a bude li netko iz Vijeća unutra praktički to vijeće opet na ovaj ili onaj način, zavisi od snage tog pojedinca će bit instrumentalizirano sa snagom ili slabošću određene političke opcije. Dakle potpuno neovisno tijelo predlažem, pet do sedam članova kojeg će predlagat političke opcije koje participiraju u Gradskom vijeću, ali isključivo na stručnoj razini bez prisustva vijećnika u Vijeću. Hvala.

46

PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem. Dajem riječ gradonačelniku kao predlagatelju, izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Čini mi se da će rasprava potrajat dugo pa ću vam ja pokušat moje stajalište

objasnit kako sam ja vas razumio na prošloj sjednici i kako smo unijeli u zapisnik. Dakle ovdje se ne može desit da to tijelo na bilo koji način bude formulirano zamijeni gradske službe, zbog toga smo u ustroju Grada predvidjeli određene korake, podjele da bi te službe radile što transparentnije i što jednostavnije i da bi preuzele ovo o čemu kolega Marušić govori, dakle to tijelo nema nikakvu jurisdikciju nad tim, to su gradske službe i izvršno tijelo Grada moraju obavit taj posao, ovo je bilo zamišljeno isključivo kao pomoć gradskim vijećnicima da shvate ono što im gradske službe serviraju, da upotrijebim zaista takav izraz, ne znam kako drukčije reći. Dakle imate cijeli niz poduzetnika, institucija, tvrtki itd. koje predlažu različite stvari gradskim službama i gradske službe to filtriraju i u konačnici donose određene odluke, postupke itd., oni to predlažu Gradskome vijeću. U Gradskom vijeću sjede ljudi koji nisu svi iz te struke i da bi pomogli tim vijećnicima smo se dogovorili, ja sam barem tako razumio da se formira jedna komisija koja će pomagat za razumijevanje onoga šta gradske službe predlažu, ono ne može pripremat materijale umjesto gradskih službi, jednostavno ne može, nema ni zakonsku osnovu, a nema ni potrebe, jer gradske službe rade svoj posao. Prema tome ja sam samo htio pomoć i svi, i ja sam tako razumio. Pri tome broj, broj članova takve komisije je potrebno da bude relativno velik, ali možemo ga smanjit zato što sam smatrao da svaka politička opcija, dakle stranka, koalicija, ali i isto tako nezavisna lista ima pravo dati svog predstavnika koji će tamo u ime te grupe odnosno te koalicije dobit informaciju i prenijeti ostalim vijećnicima. Zbog toga sam stavio osam, jer mi se činilo dvije velike koalicije po dva to vam je četiri i ostali imate po jednoga. Možemo, nema problema što se mene tiče, smatrao sam da je bolje da velike, dvije velike koalicije imaju po dva, ali ako vi želite stavit ćemo po jednoga, tu ćemo smanjit, neće ih više bit osam nego će ih bit šest i iz vanjskih stručnjaka možemo ih umjesto sedam koliko sam ja predvidio stavit tri, pa ćemo doći do devet i nemam ništa protiv toga da bude devet. Moja intencija je bila da bude što veći krug ljudi uključen u to, što širi broj ljudi da bude uključen u raspravu zato šta vam nije dovoljno, koliko ja znam, a sad će me stručnjaci ispravit, nije dovoljno da vam bude samo arhitekt, morate imat, trebali bi imat urbanistu po mogućnosti i trebali bi imat još, tako je, sociologa bi trebali imat, trebali bi imat isto tako i građevinskog inženjera, a po mogućnosti i nekoga iz zaštite okoliša, dakle to je bila intencija, najmanje pet vanjskih stručnjaka. Ovo je, ovo je moje mišljenje, međutim pošto se radio o točci koja je prilično obuhvatna ja bi vam usput kad sam već uzeo riječ, ajmo jedno po jedno, ajmo završit ovo i stavit na glasanje, jer smo već raspravili dovoljno. Drugo, htio sam se osvrnuti na kolegu Gjurkovića, kolega Gjurković vam je dobro rekao, odbori su oni koji su sastavljeni isključivo od članova vijećnika ili u slučaju Sabora saborskih zastupnika, komisije su sve one koje imaju vanjske suradnike, vanjske stručnjake, a ovo ostalo vijeća, zapovjedništva itd. definirano zakonom i tu nemamo šta govorit. Tako da vam sad je ovo, ovo vam je ta sitna mala nomotehnička razlika, u suštini ne možemo .............. u odbor, ali mislim da bi se s ovim, lakše nam je ovako, imate odbor znamo da su vijećnici, imate komisiju znamo da su vanjski suradnici tu. A šta se tiče broja vijećnika nemojte se tu, ja mislim da je red da svi, pogotovo šta ima jako puno novih vijećnika, mislim da svatko ima pravo da tu učestvuje, u financijskom smislu nećemo ništa, ovaj, izgubit radi toga šta ćemo smanjit, smanjit ćemo naknadu od nekadašnjih 400 prepolovit ćemo, stavit ćemo na 200 kuna, odnosno 220 ako prepolovimo, financijski nećemo ništa izgubit, to i ostalo nam je samo još da raspravimo Odbor za iseljeništvo ili Odbor za međunarodnu suradnju i iseljeništvo. Dakle imamo nekoliko točaka pa bi ja predložio, možemo raspravljat još, ali ja bi predložio da idemo glasat pa ako ne može, ako se ne slažemo onda idemo na slijedeće čitanje,

47

dakle ovo možemo stavit kao prvo čitanje pa ćemo na slijedeću sjednicu stavit kao drugo čitanje, ali milim da nećemo baš bitno promijenit.

PREDSJEDATELJ Je li se netko prije javio za? A gospođa Danira izvolite. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Znači samo ja sam iznijela prijedlog ... PREDSJEDATELJ Na gradonačelnika, dobro. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ ... iznijela sam prijedlog da se, da se promijeni ova definicija vezano uz Komisiju

za urbanizam pa da vodimo računa kad budemo glasali da onda i to stavimo na glasanje, znači to bi bio amandman, je li.

PREDSJEDATELJ U redu, evo sad gospodin Luka, pa gospođa Marjana Puljak. LUKA PODRUG Ma replika gospodinu gradonačelniku, govorimo o Komisiji za urbanizam. U

materijalima koje smo dobili kaže 2 vijećnika i 13 vanjskih članova, a gradonačelnik govori, ne znam, o osam unutarnjih, kao da nemamo iste materijale. A dobro, ali da se čisto razumijemo, ali što se mene osobno tiče ja mislim da ovaj niste tu ni u pravu kad tumačite ulogu te komisije ili odbora, svejedno kako ga zvali. Naravno da stručne službe rade svoj posao, one ga rade u svakom drugom slučaju, ali ovi odbori koje mi po.... on svaki prijedlog mora proći ovu stručnu službu i ako mi sad imamo evo kolegicu Matošić ili kolegu Ivaniševića koji su te struke pa da ne kažem božji grijeh bi bio da ne budu članovi tog odbora. Cilj nas svih evo mene kao vijećnika koji možda imam ovdje najduži staž od svih vas je izbjeći ono što smo bezbroj puta napravili, mi smo bezbroj puta digli ruke a da ne znamo zašto smo digli ruke, ne može vijećnik znati užu struku. I vi kad kažete da, ne znam, donosite neki plan, detaljni plan, neku izmjenu i slično, onda smo željeli reći stručna služba pripremi, gradonačelnik predloži, to je jasno, ovo je jedno tijelo koje po meni bi ostalo na dijelom vijećnici, dijelom maksimum sedam, ne znam, tri-četiri vijećnika, a tri-četiri vanjska, tako se odnos nek postavi i tek kad taj odbor da zeleno svjetlo da je to u skladu, jer je ono stručno, a ono mora organizirat jednu prethodnu raspravu, to je bila intencija, ne znam je li to zadnji put rečeno, da mi prije sjednice kad imamo točku izmjenu DPU-a ili ne znam što drugo moramo imat jednu stručnu prethodnu raspravu na koju mogu slobodno doći svi vijećnici i tamo saznat te stručne informacije da ne moramo ovdje na samoj ovo, ajmo je nazvan, plenarnoj sjednici, to je svrha. Znači nemojmo ni podcijenit ulogu te komisije i mislim da ona mora bit u kombinaciji gradskih vijećnika i vanjskih stručnih članova i ona ima snagu kao i svaka druga, ako ta komisija ne da zeleno svjetlo isto ko komisija za statut, imenovanje, materijal ne može doći na naše Vijeće, ona mora imat tu svrhu, u protivnom je ne treba ni osnivat.

PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem. Samo čas, gospodin Blaževski je još prije zatražio repliku, pa

gospođa Marjana Puljak, pa gospodin Gjurković. Izvolite.

48

MILAN BLAŽEVSKI Hvala gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, gospodine gradonačelniče ja ću

podsjetit da smo mi danas pod točkom 2. dnevnog reda usvojili Zapisnik sa 2. sjednice i ako mogu pomoć svima nama u točci 7. naše prošle sjednice kad smo donijeli zaključak oi osnivanju komisije doslovno je, praktički doslovno je citiran članak 10. ove naše točke dnevnog reda gdje govorimo koje su ovlasti odnosno koja je zadaća naše Komisije za urbanizam i upravo ove dileme koje vi, koje neki od vijećnika iskazuju zapravo ovdje su riješene ako ćemo pročitat članak 10. Ponavljam, on je citirana naša odluka koja je donesena na prošloj sjednici kao zaključak 29 za, 2 suzdržana, kaže se da je zadatak Komisije za urbanizam Grada Splita kao radnog tijela Gradskog vijeća da sagleda ukupno stanje u urbanizmu Grada Splita odnosno daje mišljenje i prijedloge i primjedbe na prijedloge akata prostorno planske dokumentacije koje prijedloge utvrđuje gradonačelnik i dostavlja Gradskome vijeću na raspravu i odlučivanje. Citiramo ono što smo donijeli, dakle to smo zadnji put zaključili 29 glasova za i 2 suzdržana smo prihvatili i danas smo to kroz točku dnevnog reda usvajanje zapisnika dakle, dakle nema uopće dileme oko njene nadležnosti, dakle ne odlučuje, daje nam savjet, dakle sve ono točno integralno što piše kod toga nema nikakvog prijepora koje su ovlasti Komisije, meni barem nema. Uostalom citiramo svoj zaključak s prošle sjednice, na tome inzistiram, to smo danas ponovili usvajajući zapisnik. Što se tiče samog broja pa sjetite se našeg također rekao bi konsenzualnog stava, nekoliko puta smo ga ponovili i kod svih točaka gdje smo imali intervencije u prostoru, kod nekoliko točaka da ćemo sa tom Komisijom za urbanizam da ćemo koristiti njenu stručnu podlogu itd. apelirajući upravo da budu predstavnici ovoga Gradskoga vijeća, a da bude relevantan ...

PREDSJEDATELJ (-prekida-) Vrijeme, skužaj. MILAN BLAŽEVSKI Mogu li samo rečenicu završit? Relevantan broj ... PREDSJEDATELJ Samo upozoravam. MILAN BLAŽEVSKI ... vanjskih članova i upravo slažem se sa kolegom Šundovom, osim arhitekata,

urbanista onaj dio ljudi, upravo s ovom brojkom zadovoljavamo to da imamo i druge relevantne struke, inženjere, da ih sad ne nabrajam koje sve, naravno ekonomiste, sociologe itd. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Marijana Puljak, uz napomenu, replika je do dvije minute,

ajte molim vas držite se. Je li rasprava? MARIJANA PULJAK Rasprava je, nije replika, tako ako ima replika. PREDSJEDATELJ A rasprava, skužajte onda, onda izvolite. A tko ima repliku? Vi. Na koga? Izvolite.

49

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Znači ja mislim, znači ne sjećam se, to bi opet trebalo poslušati na audio zapisu, da

smo mi izrekli definiciju, znači da smo mi, mi smo se dogovorili da ćemo osnovat Komisiju za urbanizam ali nismo definirali onako kako je u zaključku stalo, znači izrijekom da će Komisija raditi to i to, e. A evo dobro, glasali smo za zapisnik da ne bi imala previše primjedbi, jer sam imala već jednu, a računajući da ću sad na ovoj točci kad se donosi ovo moći utjecat odnosno dati amandman i novi prijedlog definicije s obzirom da je ona ovdje ovaj sadržana.

PREDSJEDATELJ Imate mogućnost, normalno, e. Izvolite gospođo Puljak. MARIJANA PULJAK Ma samo jedno jad je gradonačelnik ovdje maloprije spomenuo, počeo je

spominjati naknade za rad u ovim radnim tijelima, htjeli smo bili predložiti i amandman koji je dio ove odluke, ali kažem, ne znam je li mu mjesto tu, dakle na ovaj članak 23. koji govori da se, da se, da članovima radnih tijela dakle pripadaju naknade za rad u tim radnim tijelima jednostavno obzirom da vijećnici imaju već naknade za rad u Gradskom vijeću, a i ovo je dio, dio rada Gradskog vijeća rad u tim radnim tijelima htjeli smo predložiti da zapravo ne primaju naknade, naknade za, za taj rad. Znači zapravo da na neki način, O.K. gradonačelnik je pred..., kaže da će predložit smanjenje, možda je ovo rasprava za slijedeću, za slijedeću sjednicu, tako da.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo nema nam predlagatelja. Sad ćemo ga malo sačekati. Koliko ja

znam, ne znam da li sam u pravu, naknade su regulirane jednom drugom odlukom pa bi mi morali intervenirati u tu drugu odluku, e, onda je, dakle preduvjet je da bi se ovo moglo riješiti ovdje u skladu sa vašim prijedlogom. Evo iskoristite priliku dok čekamo predlagatelja. Ima li još tko da se javlja za riječ? Evo gospodin Gjurković, a replika, izvolite.

SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala predsjedniče. Dosta je vidim rasprave bilo vezano za Komisiju za

urbanizam šta je prirodno i logično jer se mnoga koplja lome oko urbanizma i lomit će se, zato smatram da ostaviti 15 članova je iznimno bitno i kako je kolega Blaževski rekao točno smo odluku donijeli koju smo i zapisnikom usvojili zadnji put. Ono što je bitno da oni raspravljaju, da struka raspravlja, da donesu ili ne donesu stav, ali argumentiraju jedan, dva ili tri, jer nemojmo zaboravit i u toj Komisiji sigurno i jasno će bit sukobljeni i određeni privatni interesi, jer je to tako, ali je bitno da svi ti interesi budu transparentni, da imaju prilike ovome Gradskom vijeću iznijeti i objektivne ali i subjektivne stavove, a mi onda odlučujemo šta i kako. I to je dobro da oni kao, neću reći nezavisni, ali ljudi koji i rade te poslove u urbanizmu neovisno o gradskim službama, Gradskom vijeću daju mišljenje, neću reći naroda, ipak je to struke, jer je to uže. I zato je dobro da ostane što šire i da to bude javno i transparentno. To je nama u biti realno i interes.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Izvolite gospodine Marušić. Replika na? HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Replika na gospodina Gjurkovića.

50

PREDSJEDATELJ Gjurkovića. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa. Ma problem urbanizma je upravo taj šta su tu interesi isključivo

privatni, svi investitori su danas privatni, nema, kad Grad investira onda to nije sporno. Dakle naravno da je tu jedan koloplet privatnih interesa koje ne smiju bit na uštrb javnog interesa, ali privatni interes sam po sebi nije sporan, svaki investitor radi iz svog privatnog interesa, ne radi iz ne znam kojeg drugog interesa, samo je bitno da taj privatni interes nije u sukobu sa javnim interesom, to treba što bolje pomirit i po meni je to upravo zadatak te Komisije, da pomiri prevladavajući privatni interes nad opet niti prevladavajućim javnim, jer obično pod zaštitom javnoga interesa se nekad dovode u pitanje pojedini projekti i investitore se dovodi do toga da čekaju godinama, godinama itd., da ne kažem da ih se reketari. Prema tome ova Komisija bi upravo tome trebala poslužit da kao neutralno stručno tijelo da prijedlog, da ne donosi nikakve odluke, ponovo ponavljam, da da prijedlog Gradskom vijeću uz suradnju sa stručnim službama Grada, šta apsolutno nije sporno, ja sam mislio da se to podrazumijeva, zato stručne službe Grada nisam ni spominjao, nitko ne može ovdje isključit stručne službe Grada, dapače, da to tijelo bude u suglasju sa stručnim službama Grada, a nama da pošalju određene prijedloge, obrazlože prijedloge, tko kog želi po meni sudjelovat, slušat rad te Komisije, opet kažem, to nisu zatvorene sjednice, svaki vijećnik može na tu Komisiju doći i slušat šta se govori, radi, ali da to tijelo će bit pet, devet, dvanaest, trinaest članova mislim da nije toliko bitno, bitno je da ga se šta prije formira, da gradonačelnik donese odluku da se to šta prije formira kako bi upravo spriječili ove sumnje u pojedine privatne interese ovakve i onakve stvari. Dakle jednostavno ta komisija formirat je šta prije, dat joj da počne radit i da, a u slijedećim točkama ćete vidjeti zašto je to jako važno. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo imamo poslovničku primjedbu. Ona ima ... LUKA PODRUG Ja stvarno molim radi korektnosti, radi korektnosti, radi korektnosti prema svim

vijećnicima. Replika se može dati samo na osobu iz našeg Poslovnika, koja govori, prijavit se do trenutka dok ta osoba govori, a nema replike na repliku. Jer mi ovako možemo beskonačno vodit raspravu o jednoj točci. Znači dok netko izlaže, ja se ispričavam, ali ovo sam samo želio bit korektan prema svima, odnosi se i na mene i na sve vas, onaj tko se tog trena javi dok taj govori može replicirat i onaj tko vam replicira jedino osoba koja je govorila njima može odgovorit i time je gotovo, a ovako je sad se ja vama, vi meni, on njemu, mi možemo do prekosutra. I ja vas molim, a vas molim kao predlagatelja i vas kao predsjednika da se tog držite, a predlagatelja ili da ovo prihvati kao prvo čitanje pa sve primjedbe uvaži i idemo drugi put ili da sad idemo točku do točku pa glasovat pa ako prihvatimo prihvatimo.

PREDSJEDATELJ Mislim dozvo....., molim vas, molim vas, ja vodim sjednicu, gospodin Luka

Podrug je u pravu i drago mi je što se on javio umjesto mene. Želio sam zaista da u jednoj sveobuhvatnoj širokoj, demokratskoj raspravi kao i do sada iznađemo najbolja rješenja. Gospodin Luka je u pravu i ja ću sad zaista obzirom da je ovo Poslovnička primjedba se morati držati Poslovnika i primjedbe, jer ja sebi kao predsjednik drugo ne mogu ništa ni dozvoliti. Jasno, zašto, jer zato jer je otklizalo, a stvar je ipak do.... da mi budemo mjera svih stvari, a ne da vas predsjednik ili neki vijećnik opominje itd., oprostite na ovo neki vijećnik,

51

nego da vijećnik opominje ili predsjednik. Evo sada bi dao riječ gospodinu gradonačelniku pa da ovo završimo. Izvolite.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ja predlažem jednu po jednu. Dakle da li se slažemo da je odbor i komisija nisu

dvije iste stvari i da ostavimo kako je, odbor je kad su gradski vijećnici, komisija kad su gradski vijećnici i vanjski suradnici. Možemo li glasat, molim vas? Ajmo jedno po jedno. Dobro. O.K. Dalje, uz sve odbore i komisije tamo gdje nije zakonom određeni broj članova da li se slažete da se smanji na sedam ili da ostavimo kako je bilo u originalnom prijedlogu, a to znači da su sve, svi klubovi i sve stranke i sve opcije zastupljene, zbog toga je veći broj članova? Morat ćemo glasat, gledajte, morat ćemo zaista glasat u tom slučaju. Gospodine predsjedniče ako ja smijem preuzet pre.......... pa reći, molim vas tko je za to da ostane kako je.

PREDSJEDATELJ Ne, gospodine gradonačelniče, ma mislim, mislim, uz dužno poštovanje dakle

primite moju sugestiju kao predsjednika i kao vijećnika, neka ovo bude prvo čitanje, toliko je, nemojte, toliko je, ma, dozvolite, dozvolite da ja kažem, mogu li ja kao vijećnik reći svoje mišljenje, ja mislim da mogu. Dakle moje je mišljenje da iskoristimo poslovničku odredbu po kojoj se kaže da složenija pitanja, složeniji akti trebaju proći dva čitanja, prvo i drugo, dakle moje je mišljenje, a da li ćete vi to prihvatiti ili nećete to je drugi par postola, e, ili ćemo ovako kao što će gospodin gradonačelnik predložiti. Izvolite.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Gledajte, je prvo čitanje, nećemo mi zaključit, ali bi morali imat stavove, jer ćemo

na slijedeće čitanje opet imat prijedlog sedam ili više, dakle dva su prijedloga, jedan da smanjimo to na sedam članova, ograničimo na sedam članova, a tamo gdje naravno zakon ne propisuje drugo ili da dozvolimo veći broj članova, to su dvije, dvije. Ja bi predložio da glasamo. (-čuje se više glasova-) Samo o tome da glasamo.

PREDSJEDATELJ Dakle koji je vaš prijedlog gospodine gradonačelniče? IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Moj prijedlog je da ... ________________ (-nije uključen mikrofon-) Stavite ovaj prijedlog koji ste predložili na glasovanje. PREDSJEDATELJ A evo ga ide sada, koji je prijedlog, sad će ga formulirat. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Ne, ali u raspravi smo zaključili da, da recimo konkretno za Komisiju za

urbanizam broj od sedam nije dovoljan, ja mislim da bi trebalo pojedinačno odlučivat pa sad ako se ...

PREDSJEDATELJ (-prekida-) Gospođa Danira molim vas, molim vas, evo taman sam vas htio sve

pohvalit skupa, a vidim da ovo otklizava, nemoj, molim vas. Dakle imamo ovlaštenog

52

predlagatelja, on nešto predlaže Gradskom vijeću, molim vas gospodine gradonačelniče formulirajte vaš prijedlog i ja ću ga stavit na glasovanje.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle ostaje sve kako je predloženo u originalnom sa izuzetkom Komisiji za

urbanizam koji predlažem da se broj članova sa 15 smanji na 11. PREDSJEDATELJICA Tko je za to da se vezano za Komisiju za urbanizam broj članova sa 15 smanji na

11 članova? – _______________ (-nije uključen mikrofon-) Gospodine predsjedniče ispričavam se. Gradonačelnik je

rekao da stavlja konkretan prijedlog na ... PREDSJEDATELJ Nema više prijedloga, je li tako? Dobro. (-čuje se više glasova-) Dobro. Ajmo,

dakle stavljam ovaj prijedlog na glasovanje. Gospodine gradonačelniče ponovite ga. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle prijedlog, originalni prijedlog sa izuzetkom da se Komisija za urbanizam

smanji broj članova sa 15 na 11, cijeli prijedlog stavljam i na kraju još ostaje (-čuje se više glasova-) Dozvolite.

LUKA PODRUG (-nije uključen mikrofon-) Prije glavne odluke uvijek morate glasovat o

amandmanima. Evo ja imam prijedlog ... PREDSJEDATELJ To sam rekao. ______________ (-nije uključen mikrofon-) Ajmo amandman po amandman i što prođe prođe i

........... BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita Prvi amandman je Lukin. ( - kraj 2. kazete B strane - ) ... PREDSJEDATELJ Blaženka molim vas, prvi amandman pa da glasujemo, a ona ćemo glasati za

kompletnu odluku. BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita Vijećnik Luka Podrug je dao amandman na Komisiju za urbanizam i predlaže da

umjesto 15 članova bude 7. LUKA PODRUG (-nije uključen mikrofon-) Ne, ne, oprostite, ako, to je bilo u raspravi, ja prihvaćam

ovaj prijedlog ............. ono što je bio gradonačelnik.

53

BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita Gradonačelnik. Dobro. LUKA PODRUG Moj amandman, ja imam dva amandmana, jedan je za mlade da broj bude umjesto

nas je 12 političkih opcija, ako ja dobro zbrajam, možda jedna više-manje, da broj bude 7, evo za, u povjerenstvu ili odboru ili komisiji za mlade da broj bude 7. Evo to vas molim da bude prvi amandman.

PREDSJEDATELJ Dobro. Stavljam amandman gospodina Luke Podruga da se broj odbora za mlade

smanji sa 12 (-čuje se više glasova-), dakle da odbor za odnosno komisija za odnose sa mladima ima 7 članova.

Tko je za, jasno, e? – Evo ga, jednoglasno. To smo riješili. Koji je, koji je drugi amandman? LUKA PODRUG Moj drugi amandman je pod članak 19. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova

predviđeno 13 isto tako da bude 7. PREDSJEDATELJ Dakle stavljam na glasovanje prijedlog gospodina Luke Podruga da se broj odbora

za, tišina, tišina, da se broj članova odbora za ravnopravnost spolova smanji također sa dosadašnjeg broja na broj 7.

Tko je za? – Ima li tko protiv? – Ovako, da vam ja, dozvoli, molim vas, molim vas, dozvolite, nemojte tako

prepucavati. Dakle kad se donese jedna odluka ona ide u Ured državne uprave da se vidi da li je u skladu sa zakonom i svako od nas može pokrenuti i dati inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitost ovog akta. Ja znam šta ću napravit. Izvoli, idemo dalje.

Tko je protiv? – Konstatiram da je 5 vijećnika protiv, 6 vijećnika protiv. Koliko je za? Tko je za? – 24. Dakle konstatiram da je ovaj amandman prošao. Idemo dalje, treći amandman. ________________ Ako imate spoznaja dakle ovdje je bilo govora da ono što zakon propisuje mora

biti kako zakon propisuje. Ako imate spoznaja da zakon propisuje drukčije onda je glupo da dozvoljavamo da ide prijedlog i da mi odlučujemo suprotno zakonu. (-čuje se više glasova-) Dobro dakle ovo šta smo sad donijeli kao prihvatili nije suprotno zakonu, dobro. Hvala.

PREDSJEDATELJ Svoje sam rekao, idemo dalje. Tko se javio slijedeći s amandmanom. BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita Gradonačelnik je isto rekao, to smo prošli već, 9 da bude za urbanizam. PREDSJEDATELJ U redu. Zatim ...

54

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita 11, 11, pardon, 11. BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita 11, je. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita 15 na 11. PREDSJEDATELJ Dobro. Stavljam na glasanje prijedlog gradonačelnika da se Komisija za

urbanizam sa broja 15 smanji na 11. Tko je za? – Konstatiram da je amandman usvojen jednoglasno sa 28 od 28

prisutnih vijećnika. Tko je protiv? – IVO BALDASAR (-nije uključen mikrofon-) Niste dobro gledali, dva su protiv ili suzdržani. PREDSJEDATELJ Suzdržani? – IVO BALDASAR (-nije uključen mikrofon-) Srđane i Igore vi ste suzdržani? PREDSJEDATELJ Dignite lijepo ruku drugi put da vas vidim, e. I ovdje, e dobro. Ispravka onda, u

redu. E dobro je. 28 od 30, 2 suzdržana. Slijedeći amandman je li to ovaj? BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita Je, od Danire Matošić. PREDSJEDATELJ Ne, ne, od gospođe Danire Matošić Matičević je slijedeći amandman, pošto je u

pisanom obliku ja ću ga pročitat. Da se u tekstu odluke u članku 10. Komisija za urbanizam izmijeni na način,

zadatak Komisije za urbanizam Grada Splita kao radnog tijela Gradskog vijeća je da prati i razmatra pitanja vezana za, uz urbanizam Grada te daje mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedloge akata prostorno-planske dokumentacije koje utvrđuje gradonačelnik i dostavlja Gradskom vijeću na raspravu i odlučivanje.

Tko je za ovaj amandman? – JURE ŠUNDOV (-nije uključen mikrofon-) Mogu li se samo javit? Gospodine predsjedniče ne može

se, ne može se davat naknadno mišljenje, nema naknadne pameti, sve komisije, odbori, vijeća, svi, oni svi se javljaju prije nego što gradonačelnik daje prijedlog, a ne nakon što je on, to je krivo formulirano.

55

DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ Ne, to je, a to je drugi dio znači već postojećeg ... JURE ŠUNDOV (-nije uključen mikrofon-) Krivo je pročitano, evo ........... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Stavimo na glasanje, možemo glasat protiv ili za. DANIRA MATOŠIĆ MATIČEVIĆ A znači ovo je drugi dio, prvi dio je promijenjen, drugi dio je prepisan iz odluke

već, je li. PREDSJEDATELJ Dakle ponavljam ono što sam stavio na glasovanje. Tko je za ovaj amandman? – IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Tko je za? (-čuje se više glasova-) Ma nema rasprave,

nemojte se .... PREDSJEDATELJ Molim vas, mislim, mislim. Dakle kad se radi, molim vas, ajde da ponovimo neke

odredbe Poslovnika, kad se amandman stavi na dnevni red nema zaista rasprava, nema upadica, nema ničega, da ili ne, prošao je i nije prošao, nije prošao, slijedeći amandman. Nismo trebali nego upravo ovako kako ja kažem. Ima li još amandmana.

BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Nemamo više amandmana. PREDSJEDATELJ Nema, dobro, dobro, to će ići. Dobro, e, to ćemo. Evo ovako ________________ (-nije uključen mikrofon-) Da se vrati međunarodna suradnja u naziv odbora za .... PREDSJEDATELJ Je li to bio, je li to bio amandman? Je. Dakle molim vas formulirajte pa ću ga ja

ponovit. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Glasa se za tu komisiju plus se glasa za to da se promijeni ime. PREDSJEDATELJ Ne, ne, ček, ček, ne, ne, ona je u prijedlogu, dakle, dakle tko je za to da se odbor

nazove imenom Odbor za međunarodnu suradnju i iseljeništvo, je li to? Tko je za? – IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) E ali čekajte, ne, ne, dozvoli, mogu ja formulirat? Mogu

li ja?

56

PREDSJEDATELJ Ne može, ne može, pazite, ne može, dakle, (-čuje se više glasova-) IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Čekajte ja ću vam objasnit, gledajte, postoje dvije stvari u sklopu ovoga, prvo je

ovdje ga dakle ja sam predlagač i ja to nisam predložio nego sam poslije kako sam objasnio kolegi Luki stavio kao amandman, mi glasamo za originalni amandman, a onda ako izglasamo možemo glasat za promjenu imena tog amandmana. Dvije su stvari, a jesu.

LUKA PODRUG Niste u pravu, u prijedlogu kojeg smo mi dobili od 3. rujna imamo cjeloviti

prijedlog odbora i pod točkom, pod, što ga nema, (-čuje se više glasova-) Odbor za iseljeništvo pod člankom 13., jeste vi, vi ne znate šta predlažete, na stol ste nam dali od 3. rujna prijedlog gradonačelnika sa, ma ne amandman, pa vi ne čitate, jer ste vi većina pa se uzdate u brojke, pročitajte, prema tome članak 13. Odbor za iseljeništvo sastavni dio prijedloga i on je sastavni dio cijeloga prijedloga i mi smo prihvatili amandman da se sad zove i za međunarodnu suradnju i sad vas molim da glasujemo o cjelovitom prijedlogu. Ne zna šta je predložio.

PREDSJEDATELJ Dobro je, dakle, ajde ti si predlagatelj pa možeš, evo ti reci, evo ti ga ovdje. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dobro, O.K. ja prihvaćam ovu primjedbu, stavimo to na glasanje, ja sam vam

rekao svoje razloge, ali glasajte o tomu pa ćemo sad glasat za promijenjeno ime, sve u redu. PREDSJEDATELJ Dakle, nismo, nismo, (-čuje se više glasova-) nismo, nismo, dakle sad ide i novi

amandman na amandman, dakle da se Odbor zove Odbor za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Gradskog vijeća Grada Splita.

Tko je za? – 29 za od 31 vijećnika. Ovo je najbolji način kako predsjednika zblesit, ovako, sa pet ili šest dođe vam

mjesta različitih prijedlog i, poštujte ljude u godinama, e, eto ga. Ja mislim da samo završili sa amandmanima. Jesmo li?

JURE ŠUNDOV Gospodine predsjedniče jednu poslovničku primjedbu. Dakle vi morate pitati tko

je za kad ..........., tko je protiv i tko je suzdržan, na svaki predmet se mora postaviti ta tri pitanja, sad smo imali samo tko je za, niste pitali ...

PREDSJEDATELJ U pravu ste, u pravu ste, primjedba je na mjestu i zahvaljujem, jer ste mi time

pomogli. JURE ŠUNDOV Hvala. PREDSJEDATELJ Tko je protiv? – Tko je suzdržan? –

57

Dakle konstatiramo da su 2 suzdržana uz 29 za od 31, zahvaljujem. Prvi, evo ovako, dakle stavljam na glasovanje prijedlog odluke o radnim tijelima

Gradskog vijeća Grada Splita sa netom usvojenim amandmanima kao sastavnim dijelom ove odluke.

Tko je za? – JURE ŠUNDOV – zamjenik gradonačelnika (-nije uključen mikrofon-) Gotovo je Daša, zakasnili ste, prošo vlak. PREDSJEDATELJ Tko je protiv? – Tko je suzdržan? – 1 suzdržan. Samo čas, od prisutnih 29 vijećnika 28 je bilo za, a 1 je suzdržan. Konstatiram da

je ova točka dnevnog reda usvojena sa upravo takvim brojem glasova. Dobro je. E sad imamo zaključak od gospodina Goje. Što? Dakle, obvezuje se gradonačelnik

Grada Splita i Odbor za izbor i imenovanja da prilikom predlaganja predsjednika svakog pojedinog odbora Gradskog vijeća vode računa o tome da svaka politička stranka ili nezavisna lista koja participira u sastavu Gradskog vijeća Splita dobije onoliko mjesta predsjednika odbora sukladno svojoj zastupljenosti u Gradskom vijeću.

Tko je za ovaj zaključak? - Tko je protiv? – Suzdržan? – Nitko. Zahvaljujem. Konstatiram da je jednoglasno, 30 vijećnika od 30 prisutnih glasalo

za ovaj zaključak. Zahvaljujem. Sada prelazimo na slijedeću točku dnevnog reda, koju, gdje mi je ovaj moj, a ha

evo ga. Točka dnevnog reda 6. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o javnim priznanjima Grada Splita.

Ad 6. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnim

priznanjima Grada Splita Otvaram raspravu po ovoj, pozivam predlagatelja gospodina Ivu Baldasara da da

uvodno izlaganje po ovoj točci dnevnog reda. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle se samo povećava se broj ovaj članova sa sedam na devet. PREDSJEDATELJ Dakle otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Zaključujem, evo gospođa

Marijana Puljak. MARIJANA PULJAK Samo, samo pitanje, znači ima devet vijećnika, je li se povećava ovaj član vanjskih

ili ostaje onda 12 sve skupa, 9 vijećnika, 3 predstavnika vanjskih. (-čuje se više glasova-) E, jer onda treba promijeniti i drugu rečenicu, Komisija ima predsjednika i 12 članova, to je do sada pisalo, je li, pa je 7 članova iz Gradskog vijeća, preostali vanjski, je li to sad znači 9 iz Vijeća, a onda smanjujemo vanjske?

58

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Tako je, umjesto 7 članova Komisije koji se imenuju iz reda članova Gradskog

vijeća sad se 9 članova Komisije iz Gradskoga vijeća, a preostali članovi iz reda uspješnih itd., itd. (-čuje se više glasova-) Tako je, tako je, vanjski se smanjuju, povećava se broj članova iz redova vijećnika, obzirom da je Vijeće povećano sa 25 na 35 povećali smo to sa 7 na 9 ne mijenjajući ukupnih 13, to.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li prijavljenih za? Gospodin Luka Podrug. Izvolite. LUKA PODRUG Ma ja bi ovdje imao obratnu primjedbu. Ovo što je gospođa Marijana kazala,

moram priznat ja, ja nisam precizno čitao, ja sam mislio da se proporcionalno povećava broj za 2. Naime ovo je Komisija za javna priznanja koja vam se sastane jednom ili dva puta godišnje, ona odlučuje samo pred svetog Duju od toga koji će naši zaslužni građani dobit nagrade Grada, životno djelo i slično i mislim da je minimum neophodan ako ćete za one osnovne institucije sveučilište, crkvu, vojsku, ne znam već, kulturne, druge institucije mislim da je minimum, a to nije stalno tijelo nego jednom, ja mislim da bi ovdje ipak trebalo broju sa 13 dignuti na 15, da onaj broj vanjskih ostane isti, a da dva člana budu više. Nema tu nikakvog troška, nema tu ničega, ali mislim, e nema naknada, praktički ovo je preznačajno tijelo koje odlučuje o ipak nekim bitnim stvarima i mislim da ne bi smjelo ostat samo u rukama. Ja bi prije bio pristalica ako ne mislite mijenjat da ostane na sedam vijećnika, bez obzira što nas je više, ali ako je već prijedlog sa sedam vijećnika ja vas molim da ukupnu brojku sa 13 podignemo na 15.

PREDSJEDATELJ Znači to je vaš, je li to amandman? LUKA PODRUG ......... ja bi volio da se predlagatelj očituje, neću ja inzistirat. PREDSJEDATELJ E u redu, evo izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Slažem se, stavimo na glasanje, dakle 9. _________________ Ako se slažete ne treba. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Slažem se. PREDSJEDATELJ Napisat ćemo, ajde, e. Gospođa Visković, izvolite. ANĐELKA VISKOVIĆ Evo nama u odluci o izmjenama odluke članak 1. kaže da Komisija ima

predsjednika, zamjenika predsjednika i 13 članova, to je 15, prema tome ovo što ste vi

59

predložili već u odluci stoji, matematika je čista. Evo, ajmo, riješili smo matematičku dilemu, sve je u redu.

PREDSJEDATELJ Dakle povećava se broj vijećnika za 2 u skladu sa zaključkom od prošle sjednice.

Dobro, jesmo sad sve raspravili? Jesmo. Ima li još prijavljenih za diskusiju? Nema. Zaključujem raspravu po ovoj točci dnevnog reda i stavljam na glasovanje prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o javnim priznanjima Grada Splita.

Tko je za? – Tko je protiv? – Ima li suzdržanih? – 1. Od 29 prisutnih 28 za, a 1 je suzdržan. Konstatiram da je ova točka dnevnog reda

usvojena. E sad gospodine gradonačelniče još možemo jednu točku dnevnog reda prije, e dobro je. E sad ćemo vidjeti to, dakle točka dnevnog reda 7. Prijedlog odluke o pripajanju Trgovačkog društva „Splitska kupališta“ d.o.o. Trgovačkom društvu „Splitska obala“ d.o.o.

Ad 7. Prijedlog odluke o pripajanju Trgovačkog društva „Splitska kupališta“

d.o.o. Trgovačkom društvu „Splitska obala“ d.o.o. Pozivam izvjestitelja gospodina Željka Mateljaka u ime gradonačelnika Grada

Splita da podnese uvodno izlaganje. Izvolite. DR.SC. ŽELJKO MATELJAK Hvala lijepo gospodine predsjedniče. Pozdravljam sve vijećnice i vijećnike. Samo

par osnovnih informacija vezano za ovaj postupak pripajanja firme Splitska kupališta Trgovačkom društvu Splitska obala. Naime postoje neki razlozi zbog kojega smo mi odlučili znači napravit ovo pripajanje. Prvi razlog je zbog toga što smo imali dvije ne male nego mikro firme koje su imale srodne djelatnosti i onda budući zbog svih tih karakteristika, ali budući zbog neracionalnosti u trošenju novčanih sredstava odlučili smo te dvije firme odnosno Splitska kupališta pripojit Splitskoj obali i na taj način u tom dijelu napravit smanjivanje trošaka, troškova odnosno koji nastaju tijekom pripajanja i eventualno neke racionalizacije napravit koje idu sukladno s tim. Samo kratko podatak koji je vezan za taj dio, kod Splitske obale troškovi osoblja su bili 79,16% ukupnih poslovnih rashoda, od tih 79,16% 91,47% je bilo samo na neto plaće. Što se tiče Splitskih kupališta, znači stanje je bilo vezano da je, da su troškovi osoblja bili malo manji, oni su bili 42,13%, ali samo od tih 42,13% 65,3% ne bilo vezano za neto plaće, ali moram naglasit da je bilo vezano i na radnike u stalnom radnom odnosu i na sezonsku radnu snagu. Kada smo napravili postupak pripajanja Trgovačkog društva Splitska kupališta Splitskoj obali mislim da je otprilike tablica broj 11. ili 12. imate ovdje koeficijente koji su jasno pokazali da Trgovačko društvo Splitska obala pripajanjem Trgovačkog društva Splitska kupališta automatski ni u jednom kontekstu nije ugroženo. Točnije, koeficijent likvidnosti je iznosio 2,27%, a kada je Splitska obala pripojila Splitska kupališta zaduženost je bila samo 9%. Da ne govorimo o ekonomičnosti poslovanja koja je otprilike bila 1,04%, što okvirno znači da na vi jednu kunu koju uložite u tu firmu ćete dobit 1,4 kune ukupnog prihoda, znači to je jedna relevantna stvar. E sad ovako, što se tiče osnovnog pripajanja naravno tu su trebali i postojat neki troškovi odnosno uštede ili koristi. Prema Zakonu o prometu nekretnina Splitska obala kada uzima imovinu Splitskih kupališta ne plaća porez na promet nekretnina. Dalje, prema Zakonu o porezu na PDV ili o porezu na dobit promjena oblika društva se također ne plaća, znači mi tu imamo troškove nula kuna, jedini trošak je bio javnobilježnička ovjera ugovora o pripajanju koji je negdje okvirno i iznosi 2 i pol tisuće kuna i to je jedini trošak koji je nastao pripajanjem. E sad ovako, kada

60

smo mi pripojili te stvari tu su nastali neki troškovi koji su direktno nastali pripajanjem, ali neki troškovi koji su eventualno morali bit smanjeni na nižu razinu. Točnije, troškovi koji su direktno smanjeni pripajanjem su računovodstvene usluge koje su prije bile rađene eksterno, kada smo mi uz sedam zaposlenika Splitske obale prema direktivi Vijeća, ekonomske, Evropske zajednice i prema Zakonu o radu koje moramo prihvatit u novu firmu, mi smo jednostavno dobili situaciju da bi sad u firmi imate četiri računovođe i te računovodstvene usluge više neće ići, ne mogu ići vani nego će se ....... unutar poduzeća, to vam je negdje na polugodišnjoj razini 12 tisuća kuna. Onda imamo troškove osoblja koje smo morali prema Zakonu o radu poštovat, naravno ne može bit dva direktora nego mora bit jedan direktor i eventualno je došlo do nove sistematizacije, nove organizacije poslovanja i samo jedan podatak, na neto plaćama na taj način se mjesečno štedi 19 tisuća 871 kuna 42 lipe (19.871,42 kn) mjesečno neto, znači govorim o neto razini. Dalje, trošak javne nabave također se može radit unutar poduzeća, jer eventualno postoji zaposlenik ili zaposlenica koja je prošla tečaj javne nabave tako da to opet sad neće ići eksterno. Dalje, uz ove troškove tu još postoje i troškovi koji su indirektno smanjeni pripajanjem, to su troškovi pravnih poslova, međutim budući da u novoj sistematizaciji pravnika u firmi nema onda će najvjerojatnije ti poslovi ići vani, ali samo cirka jednu stvar u prvoj polovici 2012. godine ova firma je odnosno točnije Splitska kupališta je potrošila samo 100 kuna na ovjere različitih javnih bilježničkih ugovora. Dalje, troškovi promidžbe i reklame, u firmi nema marketera odnosno stručnjaka za marketing i onda će on automatski ići vani ali to su minorni troškovi s obzirom kolike su uštede na određenim plaćama. I materijalni troškovi koji će rapidno padat. E sad ovako, jedini trošak koji je nastao, koji je rastao pripajanjem je trošak amortizacije. E sad ovako, zašto trošak amortizacije, zato što je oprema u izvješću odnosno bilješcima ............ izvještajima Splitska obala ima odnosno u 2012. nije imala amortizaciju, zašto, zato što je sva oprema bila u pripremi. Onoga trenutka kada se ta oprema, to je zapadna obala, kada se ta oprema da u pripremu onda će trošak amortizacije rasti. Mada taj trošak nije predviđen pripajanjem, ali sam ga ja morao spomenuti, jer ga moramo predvidjeti. To je znači otprilike, otprilike taj dio. I na kraju ja sam u zadnjoj tablici dao simulaciju šta se događa ukoliko troškovi odnosno ukupni rashodi padnu za 10%, to je simulacija. Vi imate znači situaciju da je firma odnosno Splitska obala sad kada je došlo do pripajanja ima neto odnosno dobit prije oporezivanja negdje cirka oko 519 tisuća kuna, ali moramo vodit računa da Splitska obala ima gubitak prenesenih prošlih godina u iznosu od 327 tisuća kuna i 130. Tim postupkom samo smanjivanjem 10% od troškova se taj preneseni gubitak u potpunosti pokriva, ostaje porezna osnovica od 192 tisuće cirka kuna, na nju ide 20% poreza i dobije se nekih 481 kunu, tu proračun imam, imam ovdje. Još samo jedna stvar za kraj, po procjeni i po ovoj sistematizaciji i organizaciji poslovanja troškovi neto plaća padaju za 21,21%, znači novom sistematizacijom, jer moramo poštovat ugovore o radu, moramo ljude rasporedit na radna mjesta s obzirom na njihovu kvalifikacijsku ........, jer to moramo poštovat, to kaže Zakon o pripajanju. Evo ga toliko, hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem na uvodnom izlaganju. Za raspravu, otvaram raspravu po ovoj točci

dnevnog reda. Javio se gospodin Marušić Hrvoje prvi i gospodin Željko Šundov, zatim, Jure Šundov skužajte, i Duje Sučić, gospodin Duje Sučić, te gospođa Vrdoljak Ljubica. Izvolite.

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa. Pa evo ovo je prijedlog koji u biti se na njega može referirat dvojako,

naime Splitska obala tvrtka ima u koncesiju zapadnu obalu, to bi po meni trebao bit temelj ove priče, a Splitska kupališta se bave u biti ljetnim čišćenjem plaža. Ljetnim čišćenjem plaža se može baviti i firma ili Čistoća ili netko drugi recimo tko već postoji u Gradu, koji jako

61

kvalitetno radi u Gradu i o kome ne treba trošit riječi. Splitska obala u budućnosti će bit vrlo bitna tvrtka za ovaj grad, jer na zapadnu obalu kad dođu brodovi Splitska obala ima u koncesiju tu obalu onda će ta tvrtka itekako imat veliki prihod, itekako imat veliki promet i imat popriličan broj zaposlenih. Prema tome gledat trenutni kontekst i odnose ove dvije, kako ste rekli, male firmice, točno je da su sada male, u perspektivi Splitska obala će bit velika i ozbiljna gradska tvrtka i imat će veliki prihod. Mislim da je onda čudno malo da se tako jedna velika tvrtka koja će imat veliki prihod i jedan važan posao u Gradu Splitu bavi i čišćenjem plaža. Mi možemo spojit ove firme da smanjimo troškove postupka likvidacije, ali ovaj čemu Splitsku obalu opteretit čišćenjem gradskih plaža, zašto to ne preuzme Čistoća ili neka druga tvrtka, a da Splitska obala kao takva jednostavno zadrži svoju osnovnu djelatnost, koncesiju koju ima, koja će bit proširena na privezište brodova i kao takvu tvrtku gledat bez ikakvih simulacija dalje, pada prometa i bilo čega drugoga, to će bit jedna vrlo velika i uspješna splitska tvrtka koja će itekako dobro punit proračun ovoga Grada. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Jure Šundov. JURE ŠUNDOV Gospodine predsjedniče, kolege i kolegice vijećnici nema sumnje da je ova studija

koju je izradio doktor Željko Mateljak sa Ekonomskog fakulteta u Splitu točna i istinita naravno u smislu prezentiranja činjenica koje su mu bile dostupne i s kojima je raspolagao i ja uopće ne bih raspravljao o studiji, međutim prije same studije valja reći i proširiti ovu priču o kojoj je počeo govorit Hrvoje Marušić, ali vjerujem da mu nedostaje određenih podataka. Dakle najprije treba znati kako se financira firma gradska Splitska kupališta. Ona se financira iz koncesijskih odobrenja i kad se došlo na stav i donijela odluka da se daju koncesijska odobrenja onda se tek i formirala firma Splitska kupališta, dakle nije to firma koja bi trebala poslovati na način da ona ima dobit, da ona bude trgovačko društvo koja zarađuje i bavi se koječime, dakle isključiva zadaća i djelatnost firme Splitska kupališta je održavati gradske plaže i baviti se isključivo onim što se na tim plažama i treba radit. Znači prihranom plaža, održavanjem, investicijskim održavanjem, razvijanjem tih plaža da budu što bolje za kupače, kupače i koji imaju teškoće u zdravstvenom smislu kao što su osobe sa invaliditetom i drugih građana, da bi se borile da dobiju plavu zastavu itd. Ove godine ako se ja ne varam od koncesijskih odobrenja Grad Split je uprihodio negdje oko 4 milijuna kuna, od toga je mislim otišlo za Splitska kupališta oko 3 milijuna i 600 tisuća, nisam siguran ali ako treba to će, ovaj, potvrdit netko iz službi iz financija. Splitska obala je zamišljena upravo da bi danas-sutra kad projekt bude kompletno gotov, kad se bude moglo vezat brodove, kad bude zapadna obala proglašena lukom nautičkog turizma radila jednu sasvim drugu djelatnost i te dvije djelatnosti osim mora koje povezuje obalu i na zapadnoj obali i plaže zapravo i nemaju nekakvih dodirnih točaka. Moglo bi se razmišljat na drugi način, dakle neki gradovi u Republici Hrvatskoj su od komunalnih društava napravili holdinge, je li to najbolji potez ili nije, dakle može se o tomu raspravljati. Neki su ostavili da komunalna poduzeća se bave poslovima kao što se bavi komunalna poduzeća u Gradu Splitu. To da bi mogla gradska firma Čistoća radit ono što rade Splitska kupališta u ovom trenutku nije moguće, da bi to bilo moguće treba promijeniti cijeli jedan niz zakonskih akata. Prema tome ja mislim da je razmišljanje da se ove dvije firme objedine sigurno pozitivno u smislu da se smanju, smanje troškovi, ali mislim da nije dovoljno duboko se ušlo u cijelu ovu priču i mislim da u ovom trenutku nije vrijeme za sjedinjavanje ovih dviju firmi, barem ne do trenutka dok se Splitskoj obali ne da da radi ono za što je ona ustrojena, odnosno dok ovo gradsko, najviše zakonodavno gradsko tijelo Gradsko vijeće nije donijelo odluku što će na koncu učiniti sa zapadnom obalom. Naš gradonačelnik je s pravom, on ima pravo na svoju viziju političku iznosio svoja stajališta,

62

svoje poglede, bivši gradonačelnik je to gledao drukčije, ja isto kao član saziva prošle vlasti ja mislim da projekt koji smo mi zamislili treba gurat do kraja i naravna stvar da ćemo biti protiv da se u ovom trenutku ova dva gradska poduzeća sjedine, barem dotle dok ovo gradsko tijelo se ne odredi što će biti sa zapadnom obalom. Tako da ja mislim da bi ovo bilo najbolje ostaviti kao predmet razmatranja za neka buduća vremena kad vidimo što će zapravo biti sa zapadnom obalom. I za kraj, ja naravno navijam da zapadna obala opravda uložene novce koje je uložio ovaj Grad, 85 milijuna kuna, da ih vrati, a od zarađenih sredstava, a zarađivat će, kad se one vrate, je li to za tri, pet ili deset godina se taj novac koristi za razvoj grada na nekim drugim područjima, a sve sukladno odlukama ovoga najvišeg zakonodavnog tijela u ovome Gradu, dakle gradskoga, Gradskoga vijeća. Evo hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Ljubica izvolite. LJUBICA VRDOLJAK Evo ja ću kazat da je Split, što svi znamo, turistička destinacija već nekoliko

godina, a plaža je u centru grada ima, grad Split ja mislim da je to jedan od rijetkih gradova koji ima plaža i one apsolutno zavrjeđuju, ovaj, puno veću brigu nego što mi sada ovdje predlažemo. Zašto? Nije komunala, ovaj, i komunalna djelatnost u svim komunalnim društvima ista stvar i greške koje su u Hrvatskoj napravljene stvaranjem holdinga, bez obzira što se sve pod.......... pod komunalu, svaka komunalna djelatnost ima svoju specifičnost. Ovdje, ovaj, ako se željelo ići na određene uštede onda se svakako moglo dati eventualno čišćenje Parkovima i nasadima koji su u gubitcima i za njih bi vjerojatno nekakav višak ljudi dobro došao za čišćenje plaža i u sezoni i u ovom dijelu, ali postoji onaj drugi dio koje rade Splitske plaže a to je uređenje plaža, znači taj dio su nekad je radio Grad Split sa svojim komunalnim odjelom, znači ne znam s kim su imali ugovore i tako, takvu vrstu intervencija. Ja surađujem iskreno sa ovom Splitskim plažama i moram kazat da tamo postoji jedna vrlo visoka profesionalnost u održavanju i u svemu onome, ovakva ekonomska računica negdje oko 20 tisuća kuna mjesečno za mene je nedovoljan argument za pripajanje ove dvije firme koje u djelatnosti nemaju ništa zajedničko, u djelatnosti nemaju zaista ništa zajedničko. Prema tome ovo ovakav kao ušteda ne može bit pravdanje za ono što se danas traži odluci, u odluci na Gradskom vijeću. Evo to je moj stav.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Duje Sučić. Izvolite. DUJE SUČIĆ Evo hvala lijepa. Par stvari prvo što se tiče same studije, ona je sigurno

napravljena prema zakonima i svemu ostalome i ona je u redu sastavljena, tako da u ovdje će očito većina rasprave se odnosit na ovo drugo što se tu ne vidi i što se ne treba tu vidjeti, a što je možda trebalo bit uz ovo, a to je nekakva znači, ovdje se spominje i sistematizacija, ja mislim da je prije ovoga, prije pripajanja ih je trebalo vidjeti koja je to nova vizija, koja je to nova vizija što će raditi ova tvrtka pripojena sa ovom drugom, je li, znači mislim da su tu ključne stvari po ovoj točci, a što se tiče ove same studije u redu, iako imam par ovdje stvari na stranici 36. gdje su troškovi pripajanja imamo 2 i pol tisuće kuna, a dolje opet imamo 8 tisuća i 750, pa sad ne znam gdje je ta razlika i također je sigurno i studija ova nešto koštala tako da i to je nekakav trošak pripajanja i svega toga. Tako da što se tiče same studije u redu, možda čak i preopširno s obzirom na prihode i bilancu ove dvije, kako smo rekli, mikro firme, ali ono što bi ja dao naglasak je znači vizija što će ova nova tvrtka radit, pa čak i nekakva sistematizacija i sve ostalo je trebalo prethodit odnosno bit zajedno s ovim, je li, da bi mogli

63

meritorno odlučit da li je u redu. S ovog aspekta snižavanja troškova, ovo, to je u redu, to je apsolutno jasno da će bit ako se spoje da će bit nekakvi manji troškovi, samo da vidimo što će drugo radit, je li. Ovdje smo čuli četiri računovođe, što će ovo troje radit, znaju li šta drugo osim toga ili prekvalificirat ili šta ostalo. Javna nabava, spominje se da će to ovdje radit služba u Gradu Splitu, a ne da će radit netko iz ovih tvrtki kako je rečeno ovamo u obrazloženju. Također još neke druge stvari u pripremi pored ..................... kad se stavlja ova sve skupa osnovno sredstvo kad se stavlja da ide, a da teče rok, kad završava priprema, kad se prebacuje u osnovno sredstvo, to je što se tiče same studije, tih nekih tehničkih stvari, ali ono što se tiče nekakve te osnovne stvari je znači vizija, vizija te nove tvrtke, šta će sve radit i da li je ovo potrebno, da li je bilo potrebno pripajanje, da li je bilo potrebno gašenje, mi to ne vidimo odavde osim ovih suhoparnih računovodstvenih i činjenica što je vidljivo, ako se spoji s obzirom na troškove da će imat uštedu o kojoj smo pričali i to nije, to nije sporno, ali ne vidim ono šta mislim da je ključno, a to je vizija na koji će način radit ova tvrtka, šta će bit s novom sistematizacijom, šta će ti svi novi ljudi radit, koje će nove stvari radit i tako, to ovdje ne vidim, je li. Tako da evo u tom smislu, u tom smislu čini mi se da fali ovaj jedna druga dimenzija nekakve strateške naravi što se tiče ove tvrtke, a ona u biti i svih drugih nekakvih komunalnih tvrtki i ostaloga u gradu. Evo, hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ima li još prijavljenih za raspravu? Konstatiram da nema i dajem

riječ predlagatelju da se referira na ove primjedbe. Izvolite. DR.SC. ŽELJKO MATELJAK Hvala lijepo. Ovako, što se tiče troškova pripajanja u tablici 15. to je tiskarska

greška, naravno to je, to se razumljivo se iz tablice vidi da je samo 2 i pol tisuće kuna. Što se tiče strategije, vizije koje su bitno vezane za novu firmu i sistematizacije vi ne možete napravit postupak pripajanja ako niste napravili sistematizaciju, to morate napravit. Zašto? Jer ako ste imali dvije firme koje su imale dva direktora, a poštovali ste ugovore o radu onda morate jednostavno jednoga od tih direktora prebacit na da bude voditelj odjela i jednostavno je stavka u tome da njemu rapidno s obzirom na koeficijent složenosti posla mora padat i neto plaća. Druga stvar, što se tiče ovih mogućih poslova koje će radit znači ovaj nova firma to su poslovi, mi smo pokušali što je moguće više to prebacit unutar firme da što, znači da jednostavno ne košta, a sve stvari koje jednostavno nemamo unutar firme smo prebacili vani, ali to što smo prebacili vani su troškovi vrlo minorni čak i zanemarivi da bi ih mogli ugrozit poslovanje Splitske obale. Eto ga, toliko.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Luka Podrug. LUKA PODRUG Nakon što smo čuli struku ja bi molio sad predlagatelja gradonačelnika da se on

očituje i meni kao vijećniku objasni motiv zašto se ovo radi, mislim ja bi istim ovakvim obrazloženjem prihvatio da je netko danas odlučio spojit Promet i, ne znam, Vodovod ili Čistoću i Parkove, kao jedni su u plusu, drugi u minusu. Drugo koliko znam ove su obe firme završile, mi smo izvješće prihvatili na prošloj sjednici u plusu. Znači ja poštujem struku i ovo sve prihvaćam i neću uopće u tu stručnu razinu rasprave ulazit, ali pitam sad gradonačelnika Grada koji je bitan razlog da jednu firmu koliko ona bila malena, koja uspješno posluje praktički likvidiramo ili je netko ovdje kazao je li ovo prikrivena likvidacija ili je ovo samo umjetni broj smanjivanja broja firmi da bi se otvorio prostor za onu točku iza da osnivamo još jednu firmu, jer ja ću već sad preložit da na slijedećoj točki čim osnujemo ovu novu firmu da

64

je odmah pripojimo Turističkoj zajednici, recimo da to bude slijedeća sjednica odmah sutra ako je moguće. Naime moram malo karikirat, jer nedostaje kad se ipak radi jedan ozbiljan ovakav potez jedna se firma pripaja drugoj mora postojat onaj temeljni motiv. Sve se može obrazložit i vi možete opravdati i ja kažem, ali nisam siguran, ja bi puno više volio da raspravljamo o gubitašima u Splitu i da ako treba i rasformiramo ili potpuno drukčije ustrojimo, jer ovdje je netko kazao, čini mi se Šundov ili netko, u Zagrebu imate iskustvo holdinga pa su sve jedno ili više, ali zašto dvije firme koliko, koje imamo potpuno različitu djelatnost od koje obe posluju pozitivno pripajamo jednu s drugom, to bi molio da mi odgovori gradonačelnik.

PREDSJEDATELJICA (-nije uključen mikrofon-) Gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma dobro, slažem se, naravno da je politička odluka. Objašnjenje koje ste dobili

od gospodina Mateljaka je ono što je matematika, brojke, ali nemojte zanemarit tu dimenziju, radi se relativno o velikim novcima za ove dvije male firme, dakle dvije male firme koje po meni nemaju baš tako veliku različitost u svom poslovanju i sama imena su im u biti slična, Split obala može u sebe unijeti i Split kupališta i kupališta su obala na neki način, osobito što dio kupališta ima zaista pravu obalu, mul itd., itd. Napravili smo dvije firme koje su trebale se razvijat u jednom pravcu i ja sam glasao za obadvije firme u prošlom sastavu, ako se ne varat, u tri smo imali, Kupališta koja smo naslijedili, dvije firme su se spojile, Split graditeljstvo u međuvremenu je prestalo imat svoj osnov postojanja i ide prema likvidaciji i trebat će nam još vremena i vremena da je likvidiramo. Split obala ima svoju funkciju, ali Split kupališta isto tako, međutim nelogično je da imate dvije zaista mikro firme po broju zaposlenika, ali i po prometu i da imate dva direktora, dva računovodstva, dva operativca na obali i da onda pri tome jedni i drugi uzimaju sezonske radnike za poslove koji su gotovo pa identični. I tu se ne slažem s vama da postoje ogromne razlike, ma koje razlike postoje, teoretski ste u pravu da sam obadvije firme trebao stavit recimo Parkovima i nasadima, ništa se ne bi desilo, par ljudi sam mogao spojit tamo i sve bi bilo u redu, međutim sad ću se ja složit sa nekim od vas, pitanje je šta će bit u budućnosti vezano za zapadnu obalu, nikakva odluka za zapadnu obalu nije donesena, zbog toga nisam htio ukinuti i likvidirat obadvije firme odnosno pripojit ih obadvije firme pripojit Parkovima i nasadima ili Čistoći teoretski, upravo zbog toga, zato sam ih spojio u jedno da dobijemo na vremenu, uštedimo milijun kuna, dobijemo jasniju situaciju i preuzmemo kontrolu nad tim firmama, jer ovdje vam još nešto moram napomenuti. Grad Split nije imao kontrolu ni nad jednom i na drugom firmom, dakle Grad Split je imao samo indirektnu kontrolu, nije bilo nadzornoga odbora jer nisu oni, nisu imenovani, nisu bili u funkciji. Preko Grada Splita se nijedna, nijedna funkcija tih dviju firma se nije odvijala preko Grada Splita, jer nisu imali ne samo nadzorni odbor nego nisu imali ni računovodstveni servis, a u konačnici zadnju godinu Splitska kupališta kad je direktorica položila za tečaj postupak javne nabave više nije išao ni javna nabava više nije išla preko Grada Splita nego je direktno iz firme, šta je sve u skladu sa zakonom i propisima. Kolegica je to dobro radila i tu joj ja nemam primjedbu u tom smislu, ali Grad Split nije imamo nikakvu kontrolu osim kad bi tražio izvještaj mogao dobit izvještaj. Za razliku od svih ostalih operativnih komunalnih tvrtki gdje imate nadzorni odbor koji jasno vodi, provodi ili upravno vijeće, provodi nadzor nad tim tvrtkama, ovdje ste imali dvije firme koje nijedna nije imala to i to je još jedan razlog zbog čega je politička odluka u tom smislu spojit, uštedit, preuzeti kontrolu na firmama i čekat vrijeme da se odluči šta će bit sa zapadnom obalom. Dakle ja jesam iznio svoje političko mišljenje vezano za zapadnu obalu, ali ja nisam nikad prejudicirao neće nikad biti, ja sam rekao malo jesam karikirao na vaše, nekoliko vas je reklo bit će, bit će, bit će, ja sam rekao

65

neće, neće, neće, ali dobro gledajte u konačnici će ovo Gradsko vijeće odlučit šta će bit. Međutim do toga je još daleko, treba napravit još cijeli postupak, Županija treba odlučit, mi imamo svoje mišljenje, a konačno, gledajte, vrijeme brzo prolazi, možda dođe netko novi pa bude imao drukčije mišljenje, ali upravo zbog toga nisam htio likvidirat ni jednu ni drugu tvrtku, zaposlenici će imat svoj posao i to je bila svrha sačuvat radna mjesta, jer pripajanjem obadvije tvrtke sigurno bi nestao, dakle nekoj većom, većoj komunalnom poduzeće sigurno bi nestalo više od pola tih radnih mjesta, a ovo onako pristojno posluju. E sada na novoj upravi ili na staroj upravi, vidjet ćemo tko će biti, ići će javni natječaj pa ćemo vidjeti šta će oni još od svoga poslovanja naći. Ključni razlog zašto ne Split, zašto Split obala, a ne Split kupališta je ustvari u ovome šta vam je doktor Mateljak rekao, dakle Split obala ima koncesiju, direktnu koncesiju, koncesiju za zapadnu obalu nije na Gradu Splitu, nego je direktno na operativnoj tvrtci i to je izuzetno velika vrijednost odnosno veliki potencijalni problem, zavisi s koje strane gledate, ali u svakom slučaju to se moralo vodit računa o tome i to je jedini pravi razlog, mogli smo i obratno napravit, ali ovo je bitan, bitan i ključni element. Evo, to vam je razlog, ali u međuvremenu dok se ne vidi, a proći će još neko vrijeme mi ćemo uštedjeti milijun kuna, čini mi se da u ovoj situaciji nije to tako bedasto, a onda ćemo raspravljat hoćemo li imat privezište, luku nautičkog turizma, hoćemo li kroz Split obalu ulagat u daljnje dakle u zapadnu obalu će se morat neminovno daljnje ulagat, to je sad jedna budućnost pa ćemo vidjeti.

PREDSJEDATELJ ( - kraj 3. kazete A strane - ) ... i gospodin Tomislav Gojo treći i Luka Podrug kao

četvrti. Molio bi vas samo dvije minute da iskoristite. Hvala. HRVOJE MARUŠIĆ Vrlo kratko, gospodine gradonačelniče u Slobodnoj Dalmaciji preko dvije stranice

je bio vaš tekst obećanja da ćete ostavku dat kad se brodovi na Rivu vežu, da ćete ih vi odvezat, a evo još ste tu, znači niste ispunili obećanje, vezuju se brodovi ne može nitko zabranit brodu vezat, raspitajte se u pomorskom pravu nitko ne može brodu zabranit da se veže na obalu. Prema tome ne može. Druga stvar je s ovim treba (-čuje se više glasova-) To u redu, to u redu.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) ....... kažnjavat ............. HROJE MARUŠIĆ Pravno neosnovano, ma to kad se ja vežem pa kaznite mene. PREDSJEDATELJ Molim gradonačelnika i vijećnika. HRVOJE MARUŠIĆ Splitska obala kao šta sam rekao u perspektivi velika, moćna, jaka tvrtka kao takvu

je treba gledat, hoće li se moći bavit splitskim plažama o tom potom. Mislim da je ovo sve skupa preuranjeno, mislim da bi trebalo pričekat rješenje zapadne obale, kad se dobije, kako je rekao gradonačelnik, luka nautičkog turizma ili privezište, to su dvije različite kategorije ja osobno se nadam da će bit privezište i luka nautičkog turizma kroz cijelu godinu na zapadnoj obali je praktički zbog juga nemoguće, ali i o tom potom, dakle da će Splitska obala bit velika, moćna, jaka splitska tvrtka, a da će Splitska kupališta radit svoju temeljnu djelatnost dakle brinut se o splitskim plažama. Prema tome ne vidim razloga da dvije firme koje i danas

66

posluju u plusu radit nekakvo spajanje, jer ipak mislim da se ovdje radi o likvidaciji jedne male firme, a da se zaobilazi onaj pravni put same likvidacije. Jer pripajanje nije ništa drugo nego likvidacija manjeg subjekta u korist velikog. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ja bi samo dodao u skladu sa odredbama Zakona o trgovačkim

društvima radi se o univerzalnoj sukcesiji, a može se tumačili i ovako. Gospodin Jure Šundov. Izvolite.

JURE ŠUNDOV Uvaženi gospodine gradonačelniče moram vas korigirati, dakle vezano za kontrolu

ili ne kontrolu nad te dvije tvrtke. Dakle jedini osnivač i 100%-tni vlasnik jedne i druge tvrtke i Splitske obale i Splitskih kupališta je Grad Split, dakle predsjednik skupštine u jednom i drugom trgovačkom društvu je gradonačelnik osobno, osim ako on ne ovlasti nekoga od svojih zamjenika, dakle i jedine osobe koje on može ovlastiti su upravo i jedino zamjenici gradonačelnika koji naravno snose odgovornost. Te osobe ili gradonačelnik potpisuju završni račun, potpisuju bilancu, odobravaju planove za narednu godinu, dakle ne bih rekao da su to tvrtke izvan kontrole nego da su one potpuno kontrolirane od strane gradonačelnika. Druga je stvar ako gradonačelnik smatra i ovo Gradsko vijeće želi imenovati tamo nadzorni odbor koji će onda biti naravno plaćen ili ne plaćen za svoj rad, to su novi troškovi, ako je to potrebno o tomu se da raspravljati, ali dakle nema govora da su te dvije tvrtke izvan kontrole Grada Splita. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Treći se za repliku javio gospodin Tomislav Gojo. Izvolite. TOMISLAV GOJO Može, ja bi replicirao na onaj dio kad je gradonačelnik dakle rekao da je osnovni

motiv zašto se Kupališta spajaju Obali koncesija koju Obala ima, ja mislim da je osnovni motiv, osnovni motiv bio zaštitna klauzula koju ovaj jedan direktor ima, a ovaj dakle drugi direktor dakle nema i mislim dakle u naravi da su ovaj motivi spajanja pogrešni i da bi motivi trebali biti nekakva poslovna sposobnost firme u budućnosti, a ne ušteda ili osobni stav prema osobama koje dakle trenutno vode firmu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Luka Podrug. LUKA PODRUG Ja moram priznat da nisam u materijalu i izlaganju gospodina našeg stručnog

vanjskog suradnika nigdje našao taj milijun uštede pa bi molio da mi se pojasni taj milijun, ovdje se govorilo o nekim manjim iznosima, ali mi je izuzetno drago ako se radi o milijunu uštede i želim podsjetit gradonačelnika i sve kolege vijećnike da toliko pamtimo pa makar u međuvremenu bila pauza za marendu do slijedeće točke kad će se o uštedi osnivanja nove firme i formiranja 21 pročelništva i zapošljavanja 12 novih pročelnika istim rječnikom vjerojatno govorit ako i ovoga trenutka.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo samo da pitam. Iscrpili smo sve replike. Ima li još prijavljenih

za diskusiju ili eventualno neko pitanje?

67

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) Čekaj, mogu li ja odgovorit? PREDSJEDATELJICA Evo sad ćete, dakle evo izvolite gospodine gradonačelniče, sad odgovorite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Pa evo samo odgovor vezano za financije. DR.SC. ŽELJKO MATELJAK Hvala lijepo. Ovako, prema računicama znači ja sam već rekao ovaj dio koji je bio

vezan za negdje oko 19 tisuća 871,42 lipe mjesečno neto, to vam je u mandatu 800, polako, samo polako, polako, polako, (-čuje se više glasova-) samo malo, reći, reći vam i godišnje.

PREDSJEDATELJ Gospodine Luka molim vas. DR.SC. ŽELJKO MATELJAK Očekivao sam to da ćete mi to reći zato sam polako pripremio i ostale materijale,

polako. Mandat 894 tisuće 213 kuna i 90 lipa, a sad ćemo direktno o brojkama. Do sada se je na neto plaće godišnje dvije firme trošile milijun 124 tisuće 269,32 kune, govorimo o neto iznosima znači jedna i druga firma, samo polako, sada novom reorganizacijom, sistematizacijom 885.812,28 što je ušteda od 21,21%, točnije ovako do sad, do sad se je kad dodate za Splitska kupališta su prošle godine u 2012. godini zaposlila 26 sezonaca preko javnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, samo za taj iznos je negdje cirka ostalo oko, otišlo oko 218 tisuća kuna, ovim uštedama vi možete bez ikakvih problema za manju svotu od ovih milijun i 120 ........... 32 zaposlit, plaćat ljude po novoj sistematizaciji i plus sezonske radnike, a to je točnije milijun cirka milijun i znači milijun 104 tisuće 71 kunu 92 lipe i još vam ostaje 20 tisuća kuna, znači vi ste sa dosadašnjim iznosom dvije firme 13 zaposlenika plaćali taj iznos, taj iznos, a sad morate po novoj sistematizaciji za manji iznos nego ste dosad plaćali 13 zaposlenika godišnje zaposlit 26 sezonaca i uštedjet ćete još neki iznos. A ja mislim realno, ja samo govorit ovako, ja govorit ovdje ekonomski, realno je da postoje neke uštede, to je realno da postoji, da postoje uštede, a zašto smo išli da smo pripojili Splitsku obalu Splitskim kupalištima tu imate jedno mjerodavnog pokazatelja to se zove neto knjigovodstvena vrijednost imovine koja je veća kod Splitske obale negdje cirka to vam je tablica ja mislim 11., 3 milijuna, vidite ovo 3 milijuna 922 tisuće 597, a knjigovodstvena neto vrijednost Splitskih kupališta vam je 212............... to vam je relativni pokazatelj da Splitsku obalu odnosno Splitska kupališta pripojite Splitskoj obali, to je stručno financijski i da se izrazim pod navodnike revizorski.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin gradonačelnik. Gospodine Luka iskoristili ste vašu priliku

za repliku. Žao mi je. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle ovo su vam jedini ... LUKA PODRUG (-prekida-) .......... tražim privilegiju, ali ako ......... (-isključio se mikrofon-)

68

PREDSJEDATELJ Ajte nemojte, ajte nemojte molim vas. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Dakle ovo su jedini mjerodavne stvari, ovo su jedine mjerodavne stvari po kojima

je donesena odluka, a ovo sve ostalo su politička razmišljanja na koja imate pravo, ali ja nisam baš tako razmišljao. Kolega o kojem ste .................... govorili je dao ostavku bezuvjetnu i bez da se poziva na ugovor koji ima, ja vam je mogu pokazat, možete ga zvati u konačnici, izuzetno korektno. Kolegica koja je bila direktorica isto tako nema nikakvu primjedbu i ne radi se o tome da je meni netko draži ili mi nije ili više ili manje, mislim ljudi će nastaviti u konačnici radit tamo, nitko nije dobio otkaz. Reorganizaciju ćemo napravit i nastavit ćemo poslovat i ako bude kolega Marušić u pravu ta firma će izrast u giganta i kamo sreće da zaposlimo još sto ljudi u njoj što se mene tiče. Dakle ja ne želim prejudicirat šta će bit, bit će, nadajmo se da će bit dobro, potrudit ćemo se, barem što se mene tiče će se potrudit da dobiju što više posla i da rastu, međutim ovoga momenta gledajući, točno ovoga momenta situacija se ne može promijenit preko noći i bojim se da neće bit moguće ni u godinu dana je logika bila da se napravi ovo, a šta će donijeti budućnost ćemo vidjeti pa ćemo se prilagodit, pa jednoga dana ako bude trebalo ćemo ih ponovo razdvojit, ja bi bio najsretniji da ih razdvojimo i da svaka firma ima po sto zaposlenih i da rade u plusu.

PREDSJEDATELJ S ovim bih ja zaključio raspravu po ovom pitanju i stavio bi točku dnevnog reda na

glasovanje. Tko je za? – U redu. Tko je, polako, ma znam, polako. Tko je protiv? – 4. Tko je suzdržan? – Hoćete me molim vas izvijestiti? Konstatiram da je ova točka dnevnog reda

usvojena sa 19 glasova za, 4 protiv i 9 suzdržanih. I sada kao što sam obaviješten trebali bi otići na sendvič ručat, koliko ćemo, pola sata bi vas ja zamolio. Pola sata.

( - p a u z a - ) Na redu je 8. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o osnivanju Trgovačkog društva

SPALATUM D.M.C. d.o.o. i utvrđivanju Izjave o osnivanju Trgovačkog društva SPALATUM D.M.C. d.o.o.

Ad 8. Prijedlog odluke o osnivanju Trgovačkog društva SPALATUM D.M.C.

d.o.o. i utvrđivanju Izjave o osnivanju Trgovačkog društva SPALATUM D.M.C. d.o.o. Molim izvjestitelja gospodina Baltazara, Baldazara gradonačelnika da dade

uvodno obrazloženje. Izvolite gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Gospodine predsjedavajući kako sam već primijetio da je već bilo i u novinama i

svi su se duhovi uznemirili vezano za ovo malo moram priznat da sam iznenađen radi toga šta o ovoj agenciji govorim više od godinu dana, ali ne samo ja o tome govori cijeli niz turističkih djelatnika, veterana iz turizma kao jedna od neminovnosti Grada Splita ne prejudicirajući da to mora biti gradska turistička agencija, pri ovome ću dat jednu ispravku, dakle radi se o trgovačkom društvu d.o.o. koja će u svom, u svom sastavu dakle u jednoj od osnovnih djelatnosti imati turističko djelovanje, dakle djelovat će kao turistička agencija, ali ima i cijeli niz drugih djelatnosti koje se ona ovdje odnosno javni bilježnik koji je pripremio registraciju firme napisao. Dakle nije to jedna jedina djelatnost, to je trgovačko društvo koje ima

69

djelatnost u turizmu kao turistička agencija, ali i cijeli niz drugih djelatnosti od kojih neke izlaze izvan okvira čistoga klasičnoga turizma i klasične turističke agencije. Ovaj naziv D.M.C. označava još jednu dodatnu kvalitetu u smislu da ne može svaka, svako trgovačko društvo bit D.M.C., da se dakle destination menagment company odnosno organizacija koja će se bavit destinacijskim menadžmentom odnosno upravljanju određenom, određenim područjem u turističkom smislu. Ona isto tako propisana i predviđena da, da ima svoj način poslovanja i djelovanja. E sad razlozi zbog čega je ovo turistička struka, ja vam govorim u ime turističke struke, a naravno da sam i u svojoj kampanji i prije kampanje, a najviše u kampanji govorio o ovoj organizaciji i potrebi za ovakvu, za ovakvom jednom tvrtkom. Dakle svaka turistička destinacija u koju Split je je nekad imala jednu od tzv. domicilnih turističkih agencija, tad se to i zvalo, Split je to bio, u Splitu je to bila Dalmacija turist, stečajem Dalmacija turista grad Split gubi jednu takvu organizaciju koja se brinula isključivo o toj destinaciji. Tada u to vrijeme, ne samo u Splitu nego se bavila cijelom Dalmacijom, jer je bila na području cijele Dalmacije izuzetno prisutna. Dakle političkom odlukom imala je nekakve mogućnosti da djeluje na drukčijom osnovi, da ne bi rekao da je imala dakle direktnu političku podršku, neke druge turističke agencije su se razvijale na svojim područjima isto tako podržavane od tadašnje politike kao šta je Atlas u Dubrovniku, Kompas na području Ljubljane-Slovenije, Putnik na području Srbije itd., nestankom toga promjenom sistema, promjenom nove države grad Split ostaje bez jedne takve snažne agencije koja bi poslovala u tom smislu. Ja sam bio direktor nekoliko agencija između ostaloga i Kompasa prije, a Atlasa nakon rata od 2000 i neke godine i točno znam da bez obzira šta smo mi poslovali u gradu Splitu i na području Dalmacije sjedište firme je bilo u Dubrovniku, svi, većina tvrtke je bila u Dubrovniku, uprava je bila u Dubrovniku i ipak se u Dubrovniku manje-više sve odlučivalo. Neke druge tvrtke kao što je Kompas su isto tako poslovale u Splitu, ali je sjedište bilo jednog dijela u Ljubljani, pa još uvijek se vodilo računa više o Ljubljani i Sloveniji nego o Splitu gdje se pravilo gotovo 80% posla, jedan dio drugi, drugog Kompasa je radio na području Poreča gdje se isto tako radilo 30%, a opet 70% ili 50% se radilo u Splitu. Uglavnom se svodi na to da tamo gdje je sjedište tamo vam je i srce firme, tamo vam je najveći dio novca, tamo su vam zaposlenici, tamo su vam komercijalisti i tamo ustvari je najveći razvoj i najveća sredstva se slivaju tamo. Split je u tom smislu ostao izvan, zbog toga, to je jednim dijelom jer ................ zašto Split nije se dovoljno brzo počeo razvijat u turističkom smislu nego se turizam na neki način desio Splitu. Istina, tome je doprinijela prilično splitska Turistička zajednica a i županijska Turistička zajednica, a i sam grad Split i sami poduzetnici, međutim mislim da smo došli do jedne prekretnice kod koje vam je važno napomenuti to da u svim našim programima dakle koalicije SDP-e, HNS, HSU, ali koliko sam vidio i kod vas svih ostalih je turizam značajno, zauzima izuzetno značajnu poziciju. ............. da postoji apsolutni konsenzus da je turizam jedan od najvažnijih pravca djelovanja i budućega razvoja gospodarstva i općenito gospodarstva grada Splita naravno plus minus, treba ponovo malo industrije, treba malo čiste industrije, treba ovoga, treba onoga, međutim u svim kombinacijama sigurno je turizma najmanje 50% ako ne i više. E sada ako želimo razvoj turizma na prani način, šta znači da ćemo imat i hotele, gradit će se hoteli, dakle potakao to Grad Split i inzistirao Grad Split, država ili pustimo poduzetnike, ovoga momenta svi znate imamo najmanje tri zahtjeva za gradnju hotela, bit će ih još tri koliko ja znam u slijedećoj godini, to je šest, ako mi ostvarimo samo dio planova koje sam ja govorio u kampanji bit će ih još šest, dakle veliki broj hotelskih kapaciteta, veliki broj općenito turističkoga djelovanja i sad grad Split sa 200 tisuća stanovnika ili nešto malo manje ima Turističku zajednicu i ima jednu cijelu plejadu malih turističkih agencija, velike turističke agencije su iz Splita nestale praktički, ja vam to govorim kvalificirano kao čovjek koji je do praktički do jučer radio kao direktor najveće Atlasa, Atlas se sveo na nekoliko ljudi radi toga šta se firma povukla prvo u Dubrovnik, a iz Dubrovnika se prebacila u Zagreb i njihovo težište više nije Split, Split je

70

postala treća točka, nekad je bila druga, a sad je treća .............. Dakle Split neće se moći pravilno razvijati i neće moći usmjeravat sredstva koja će dobivat kroz turizam ili koja će bit namijenjena da budu za razvoj turizma ukoliko ne bude paralelno s tim budućim razvojem, gradnjom hotela imao agenciju koja će itekako vodit računa o generalnoj strategiji razvoja grada Splita. Ovo vam dođe neka vrsta studije odnosno studije razvoja, ali tu studiju razvoja mi nemamo vremena čekat da je napišemo na detaljni način obrazložimo šta će sve turizam donosit, jer je turizam takva grana privrede koja jednostavno nije baš potpuno predvidljiva, ali svi vidimo u kom pravcu se kreće sa plus ili minus. Ako pustimo stihiju imat ćemo .................., imat ćemo sezonu koja će nas pregazit, a van sezone će grad bit pust, to se desilo Dubrovniku, to se moguće da se desi još nekim drugim gradovima. Vidjeli smo Makarsku, Makarska isto se ne razvija onako kako turistička struka i privreda govore. Kad govorim o turističkoj struci govorim o najmjerodavnijim turističkim tvrtkama, konzalting tvrtkama kao što je Horvat konzalting, gospodin doktor Dragičević koji je u svim studijima od '90. na ovamo svugdje je stavljao, dakle u svim studijima razvoja ili u svim strategijama razvoja kratkoročnih i dugoročnih razvoja kako cijele Hrvatske tako segmenata Hrvatske uključujući i grad Split i Splitsko-dalmatinsku županiju je stvarao potrebu organiziranja jedne operativne organizacije, on nikad nije stavio D.M.C. ili turistička agencija, on je stavljao operativne organizacije koja mimo turističke zajednice koja će operativno morat razvijat strategiju i na toj platformi razvijat cijelu destinaciju i određivat strategiju ne za danas nego za slijedećih 20 do 30 godina. Logika da to bude trgovačko društvo, to ne može bit turistička zajednica kao što su neki od vas predlagali, turistička zajednica prvo nije ekipirana u tom smislu, kadrovski nema takav profil kadra, turistička zajednica su ljudi koji su odlični ali su navikli radit na jedan drukčiji obrazac, dakle oni su na proračunu na neki način, radi toga što im boravišna pristojba osigurava stabilan i pristojan prihod novca iz čega plaćaju svoje plaće, a sve ostalo moraju dati na raznorazne manifestacije gdje stapaju i festivali i priredbe različite vrste itd. Zamišljena operativna organizacija koja bi se bavila strateškim menadžmentom destinacije ne može to bit, ona mora bit operativna, dakle trgovačko društvo koje će se borit na tržištu i u tom smislu usmjeravat. Ugovori koje bi ta agencija stvorila, potpisala, kreirala, predvidjela ili pokušala dogovorit su oni koji kreiraju strategiju. Ta firma nije zamišljena da napravi ugovor sa četiri mala apartmana i iznajmi mjenjačnicu i to radi, to su male agencije, ona je zamišljena da se dogovara na nivou hotelskog klastera sa svima onima koji imaju namjeru produžit sezonu, da se dogovara na nivou Grada sa institucijama Grada kao što je HNK-a, muzeji, galerije i naravno sam Grad da bi onda u programu od četiri do pet godina planirala svoje poslovanje i svoje djelovanje, a sve to skupa da bi mogla otići kod aviokompanija i sa aviokompanijama na temelju informacija koje će dobiti iz ovoga i planiranja planirat da se letovi produže. Danas letovi počnu tamo negdje u 4. mjesec ili, ili neposredno prije ili poslije Uskrsa i završe negdje oko 20. 10. i tu se stavi ključ i onda vam sve aviokompanije parkiraju avione. Dakle naš interes je u tome da ta agencija strateški razvijajući ovo što sam prije naveo, da sad ne ponavljam, dođe kod tih aviokompanija i s njima dogovori ponovno da nastave letjeti iza 15. 10. po mogućnosti da lete sve do 30. 04. odnosno do 1. 05. kad ponovo počne sezona, jer ona je lako, gosti sami dolaze. Ovaj među period je onaj koji je ključ razvoja turizma u gradu Splitu, a potom onda i cijeloga Splita po meni. Možemo se mi nadat da će Brodosplit izrast ponovo u giganta, da ćemo otvorit ovdje nekoliko tvornica čiste industrije i te industrije po mogućnosti i svega ostaloga, međutim po meni ono što imamo ispred nosa a to nam je more, zrak, kvalitetni kadar u hotelskom biznisu, dakle turizam. I sad ću vam ponovit, ne možete napravit ugovor sa aviokompanijom zato što ste turistička zajednica, nemate to pravo, Grad Split isto nema to pravo, niti zakonsko niti ovo, može se dogovarat, može čak i pripremit sredstva, ali ne može nosit, bit nositelj ugovora i tu vam je razlika između turističke zajednice, ključna razlika i operativnoga, operativne organizacije. Nadalje, ta tvrtka bi trebala isto tako sa turoperatorima vani dogovarat poslovanje, jer nije

71

dovoljno samo potpisat ugovor i dignut čarter avione odnosno letove, ne mora bit čarter, mogu bit obični letovi u toku zime, morate naći i partnera koji će vam te avione punit s one strane šta je puno teže i puno bitnije. Onaj tko nije radio taj posao ne može razumjeti, bez uvrede isto kao što ja ne mogu razumjeti nekoga tko radi arhitektonski projekt jer nisam te struke, tako i ovo je vrlo problematično razumjeti radi toga šta vi uzmete doslovce kartu u ruke i imate plan u glavi ili nešto pripremljeno na CD-u, stiku i svemu ostalome i idete nudit, u principu nudite dim, nudite zrak, nudite lijepu volju, nudite dobre ljude, nudite dobru hranu i ako uspijete onda imate stranoga partnera koji na širokoj skali zapadne Evrope kojih ima danas dakle i mi smo dio toga, ima nas 300 milijuna i nešto, ako se ne varam, je li plus istok gdje još imamo 150 milijuna, dakle nudite na, nudite cijelom svijetu pa šta uhvatite i koliko uhvatite, međutim vi ne možete poslovat na taj način da vi sada svakoga gosta i dolazite do gosta, vi idete na strategiju, dakle na turoperatore koji onda imaju cijelu svoju kapilarnu mrežu prema dolje i onda s njima dogovarate i ugovarate, to ne može radit mali partner, mali partner ne može dobit nikakvu garanciju a nema ni ljudskih kapaciteta. U ovoj firmi za razliku od onoga što su neki od vas pisali po novinama ne mogu radit političari, političari ne razumiju smisao ovoga i ne mogu se obučit u kratkom periodu, ovdje trebaju radit ljudi koji su veterani, profesionalci i koji znaju šta je turizam. Ako potvrdite ovo vidjet ćete, iznenadit ćete se tko bi trebao radit tu, ali dobro, o tom potom, kad bude sve pa će bit. Ja, da, hvala lijepa šta je vrijeme, ali i zato nisam puno pisao, jer pisat, pisat, mogu pisat do sutra, ja sam htio ovako na ovaj jednostavni po mogućnosti pojednostavljeni način reći viziju, ako ste mi zadnji put prigovorili da nisam vam dao viziju spajanja dvije firme, sad vam dajem jasno viziju zbog čega mislim da bi Grad Split trebao imat jednu jasnu turističku organizaciju ili turističko društvo ili trgovačko društvo koje će se bavit upravo s tim, razvojem, planiranjem, razvojem i strategijom, a ne kapilarni dolje, radit će naravno u najužoj suradnji sa Gradom, sa uredom Grada, dakle sa Uredom za međunarodne odnose i sa Turističkom zajednicom, one kontakte koje Grad Split ima nema nitko drugi. Više sam kontakata ja ostvario u tri mjeseca kao gradonačelnik nego u 15 godina kao direktor Atlasa i Kompasa. Kao direktor ne možete svugdje doći, imate ograničenja, raznoraznih ograničenja imate, može, morate se najavit kod svoga partnera, taj partner vrlo često nema tu možda dovede tamo gdje ja kao gradonačelnik s jednim e-mail dođem, dakle ja idem uskoro u posjet, recipročni posjet gradonačelniku Los Angelesa, kao turistički agent nikad nisam uspio doći do njega, nisam niti sanjao, nisam mogao se približit. Kad sam bio u Kini nisam mogao ući u njihov polit biro, ne možete ući jednostavno, kao gradonačelnik bez ikakvih problema ući ćete tamo i ono što dogovorite na tim nivoima se spušta prema dolje, jer naravno da i vani firme funkcioniraju na sličan način. Vrlo često ili su direktno u suradnji s gradom ili zavise od grada ili žele živjeti sa gradom i onda kad dođete do toga, recimo jučer sam razgovarao sa japancima i sa indijskim veleposlanikom, bio je japanski veleposlanik i indijski veleposlanik. Japanski veleposlanik kaže; vi imate jako puno japanaca. Ja govorim; ja sam, moram priznat učestvovao u kreiranju dijela ugovora, ali malo. A on govori; pa nikakvi problem, dođite do mene, dogovorit ćemo se, ako budete željeli ići vi ili vaš predstavnik ja ću vam dogovorit sastanke. Je li znate s kim? S Toyotom. Ne mogu, dok sam bio direktor Atlasa samo sanjat sam mogao, doslovce samo sanjat. Itd. Itd. Da vam ne nabrajam. Ja mislim da, pokušao sam vam plastično objasnit, Grad vam daje jednu drugu dimenziju, dakle ta tvrtka koja je gradska tvrtka u 100%-tnom vlasništvu će imat te ulaze, ako nemate toga onda vam je to stihija, onda vam se može desit da vam se ponovo stvori nekakva tvrtka koja će možda čak to pokušat preuzeti pa će odvući tko zna gdje taj, taj odnos prema turizmu. Inače je predviđeno da se financira na tržištu, osim samoga početnoga dijela na tržište i to već do Nove godine bi trebala bit na tržištu, dakle sama će se financirat, ako bude sve u redu ona će postat profitabilna, budućnost će pokazat na koji način ćemo dalje s njom ako bude uopće formirana, naravno zavisi od vas, ne prejudiciram nego vam samo govorim moju, moje razmišljanje i moju viziju. Zaposlit će se

72

prvo jedan, dvoje odnosno troje ljudi koji bi trebali napravit cijelu pripremu, nikad nije ni zamišljeno da ima 500 ljudi, ali ne isključuje mogućnost kao što je kolega Marušić prije rekao za Splitsku obalu, daj bože da ih bude 100. Eto, a sad pitanja. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku. Zaista je bilo iscrpno ovo izlaganje. A

sada bih po ovoj točci dnevnoga reda otvorio raspravu. Redom su se javili gospodin Hrvoje Marušić, Petar Škorić, Tomislav Gojo i Tomislav Prljević. Izvolite gospodo.

HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa. Gospodin gradonačelnik je ovo uistinu dobro elaborirao, kvalitetno

elaborirao i ja kao poduzetnik bi ga potpuno podržao da vlastitim sredstvima otvori jednu ovako privatnu agenciju i da uspješno posluje i na slobodnom tržištu da pokaže kvalitete iznesenog, ovako se vraćamo u socijalizam, dobivamo jednu gradsku tvrtku kojom će upravljat Grad na uštrb manjih agencija gradskih koji će upast pod sjenu i Grad preuzima nešto što je čista komercijalna djelatnost što ne bi nikako i trebalo ni smjelo niti je moralno da bude u vlasništvu Grada. Gospodin gradonačelnik je iz te branše što je u redu i dobro je da je tako i kontakte koje je ostvario je, su vrlo pozitivni i čestitam mu na tome, ali ih je ostvario kao gradonačelnik, sam je rekao i to je u redu i to je njegov posao, zadatak, zato su ga ljudi birali, nije se tamo predstavio kao direktor agencije, titular vlasništva u tržišnom gospodarstvu nije bitan, je li ona gradska, bila ona privatna, bila ona županijska, nije bitno, jednostavno titular vlasništva ne otvara vrata, otvara kvaliteta, otvara kredibilitet. Kao gradonačelnik ima na raspolaganju gradsku turističku zajednicu gdje sve ovo što je otvorio vrata može preusmjerit na gradsku turističku zajednicu. S aviokompanijama kao Grad se ne može dogovarat, pregovarat, vaš kolega i koalicijski partner na državnoj razini u Dubrovniku gospodin Andro Vlahušić je sa aviokompanijom dogovorio da Dubrovčani cijelu godinu imaju beneficirani prijevoz Zagreb – Dubrovnik, a Dubrovnik kao jedna velika turistička destinacija, eto bit ću toliko slobodan pa reći i veća od Splita i poznatija od Splita nema jednu ovakvu agenciju, nema je ni Opatija, nema je ni Šibenik, ni Zadar i ne treba dalje nabrajat, nema je nitko. Znači evo jedino bi je Split trebao imat, jedino bi Split trebao gradske novce uložit u jedan projekt koji je čisto komercijalne namjene, u komercijalne svrhe unatoč, kažem, šta imamo i Turističku zajednicu, šta imamo cijeli ustroj Grada takav kakav je i gradonačelnika koji je iz te branše i koji kao što je dosad radio očekujemo da odsad radi da pripomogne na turističkoj promidžbi grada Splita. Ovo može bit jedino čisto privatni projekt, ovakav komercijalni projekt nikako ne može bit u vlasništvu Grada, to jednostavno nema logike i nema nigdje u Hrvatskoj, a ja bi čak rekao i šire, ne znam za šire, uopće me ne interesira čak, ali u Hrvatskoj nema. Jednostavno gledajući ovo je nerealno, neodrživo, nepotrebno i smatram da ovim slijedom bi Grad mogao za šest mjeseci otvorit, ne znam, slastičarnu, automehaničarsku radionu, servis brodova ili čega li već, jer je to unosno. Na Gradu nije da se bavi komercijalnim djelatnostima, Grad se bavi komunalom. Na prošloj sjednici smo o tome pričali, Grad mora brinut o komunalnoj infrastrukturi grada, čistoći i Parkovi i nasadi itd., da ne nabrajam, sva komunalna poduzeća koja u Splitu rade, ovo je čisto komercijalna djelatnost, ovo nema veze s poslom Grada, ovo je kontraproduktivno i vrlo loša poruka poduzetništvu koje se stavlja u inferiorni položaj na uštrb Grada koji želi, otvoreno se je ovdje reklo, preuzeti veći i jači položaj, a agencijice male kako se kaže praktički, neću reći da će ih ugasit, ali ih se stavlja u inferiorni položaj prema jednom monopolističkoj gradskoj agenciji za koju će lobirat i gradonačelnik, gradske službe i Turistička zajednica koja je dala javnu podršku tom projektu, što me jako čudi, nevjerojatna stvar, i ovo nije u duhu poduzetništva, ovo nije u duhu demokracije, ovo nije u duhu slobodnog tržišnog gospodarstva, ovo je čisto komercijalna djelatnost, o komercijalnim djelatnostima Grad nema

73

što tražit, to je privatni interes, tu mora se uložit vlastiti kapital i na osnovu vlastitih rezultata rada, vlastitog uloženog kapitala brat plodove svoga rada. Gradski novac koji će se uložit u tu tvrtku kojom će upravljat Grad, punit kadrove svoje, radit unutra kako hoće i šta hoće, opet kažem, na uštrb manjih gradskih privatnih agencija, jesu li one manje-veće, kakve su takve su, stvarno nema smisla i ovo nije u redu. Ovu točku treba povući, o njoj po meni ne bi trebalo niti raspravljat, jer to jednostavno nije u duhu slobodnog tržišnog gospodarstva. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Može. Dakle može gradonačelnik odgovorit. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma dobro, poštujem mišljenje kolege Marušića, on gleda to iz rakursa poduzetnika

i tu je jasno njegovo, njegovo bojanje, međutim radi se o dvije, ovo čak nije ni politika, čini mi se, mislim da se radi o tome da li je dozvoljeno u našem gospodarskom sustavu imat direktno intervenciju ili države ili grada, u ovom slučaju šta je potpuno isto, ili ne, ili prepustit zaista tržište da samo sebe određuje i to je, ovo je iznad političko pitanje gdje se ja i vi očito ne slažemo. Vi ste za potpuno liberalno tržište gdje će se samo sebe korigirat, a ja vam govorim da moje mišljenje je naime da u situaciji u kojoj gospodarskom stanju i jesmo, gdje gubimo još uvijek, još uvijek nismo došli do dna, bojim se, bez obzira, ja mislim da je neophodno potrebno intervencija države ili grada u ovom slučaju, da bi se pokrenuli gospodarski procesi i da bi se zaustavio propast odnosno da bi se zaposlili ljudi u ovom slučaju dvoje-troje ljudi koji bi trebali kreirat kompletne nove situacije za nova radna mjesta. Male turističke agencije ovoga momenta su ugrožene baš zato šta nemaju velikoga brata koji će ih pazit, pratit i omogućavat im poslovanje i oni svi skupa da se skupe u klaster ne mogu zajedno skupit dovoljno kadrova, dakle kadrova imaju, ali nemaju dovoljno novaca da recimo provedu 15 dana u Švedskoj i da dogovore sa, na Skandinavskom tržištu da dogovore cijeli niz letova, putovanje i tako dulje. Pokušali su nekoliko puta pa nisu uspjeli, velike agencije su odustale jer se koncentriraju na svoja sjedišta. Zato ja i predviđam da Grad Split u ovom slučaju u gospodarskom smislu mora intervenirat, a to sam i u svom programu rekao i sad ću vam ponovit, ne isključuje mogućnost da jednog dana ta agencija se proda kada ispuni svoj zadatak, jer je to različito u vašem i mom razmišljanju, vi ne želite intervenciju nego slobodno tržište, ja želim intervenciju da bi pokrenuo tržište.

PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine Marušić, vrlo kratko. HRVOJE MARUŠIĆ Gospodine gradonačelniče opet kažem, ideja sama po sebi nije loša, ja ću počet, ja

ću završit sa onim šta sam na početku rekao. Uložite vlastiti novac u takav jedan projekt i da vidimo je li on uspješan ili nije, nemojte s gradskim novcima pokušavat radit jedan komercijalni projekt, jer to što ste vi ovdje rekli može uspjet, a i ne mora i ja mislim da neće, ali to je stvar slobodnog tržišta i to je stvar vlastitog kapitala, tu ne može Grad eksperimentirat s komercijalnim djelatnostima, to nije posao Grada, Grad je da brine o komunalnoj infrastrukturi i kanalizaciji na Kamenu, molim vas riješite kanalizaciju na Kamenu i na Šinama i dalje gdje treba, to je posao Grada, a oko ovakvih gospodarskih stvari koje se tiču slobodnog tržišta ot prepustite privatnom kapitalu, jer tako je to u tržišnom gospodarstvu određeno. Ja znam da vi pripadate miljeu koji o takvom poslovanju baš nema dobro mišljenje itd., ali ušli smo u Evropu, privatni kapital je jednostavno njemu je mjesto na slobodnom tržištu, tu ne može grad, država, županija imat nikakvu intervenciju u obliku vlasništva i stvaranja bilo svjesno ili nesvjesno monopolističkog položaja na uštrb drugih komercijalnih

74

agencija koje isto zapošljavaju ljude, plaćaju porez, bore se sa Slavkom Linićem itd. Hvala lijepo.

PREDSJEDATELJ Ne mislim gospodine gradonačelniče vi ćete imat uvijek završnu riječ i moći ćete

se na sve referirat. Zapišite molim vas. Gospodin Petar Škorić, izvolite. PETAR ŠKORIĆ Hvala lijepa. Evo poštovane dame i gospodo vezano za ovu inicijativu o osnutku

nove turističke agencije ja imam svoj stav i svoje mišljenje, naravno da je Split prerastao okvire i da više nije tranzitni centar što je bio do 5-6 godina, s radošću dakle svi se veselimo tome da sve više postaje turistička destinacija, da turisti sve više borave, da ih vidimo sve više i u tom smislu naravno da i gradsku politiku trebamo mijenjati. Maloprije smo svjedočili dakle spajanju jedne tvrtke gdje se radila studija da se nešto smanji, međutim u ovoj krizi i u ovim teškim vremenima ako ćemo još povećavat negdje nešto i na teret poreznih obveznika građana grada Splita mislim da još treba dvostruko jača studija da opravda ovakav prijedlog. U samim radnim materijalima mi smo 29.-toga dobili jedan prijedlog odluke o osnivanju koji je ispravljen 30. kolovoza, dakle dan kasnije, da bi jutros na sjednici dobili još dodatnu argumentaciju o razlozima zašto se inicira osnivanje ovakve tvrtke. Ako ćemo proučavati te materijale dakle u prvom prijedlogu o predmetu poslovanja te tvrtke nestale su brojne djelatnosti dakle koje su se navodile dakle evo i pod vjerojatno dojmom javnosti i reakcija u medijima da bi se iskristalizirao dakle doveo do nekakvog novijeg prijedloga, to su nekakve osnovne stvari koje nam ukazuju da ovakav prijedlog nije argumentiran ni stručni ni na bilo koji drugi način, dakle da je loše pripremljen i mi ovdje izražavamo sumnju da osnutak jedne ovakve tvrtke nije da se unaprijedi djelovanje i rad Splita kao turističke destinacije, već da je to tvrtka za, da je namjena njenog osnivanja da vrši uhljebljivanje svojih kadrova. Apsurdno je u biti da osnivamo jednu turističku agenciju za destinacijski menadžment uz postojeću Turističku zajednicu. Ova tvrtka prijedlog je u biti da bude specijalizirana reciptivna turistička agencija čiji je, a to je u biti osnovna djelatnost upravo turističkih zajednica sukladno Zakonu o turističkim zajednicama i površna analiza rada pojedinih turističkih zajednica dovoljna na mrežnim stranicama pogledati pa evo i našem obližnjem okružju, pogotovo Dubrovniku, gdje nalazimo niz djelatnosti koji se, koje radi turistička zajednica grada Dubrovnika koji se nalaze u opisu prijedloga za djelovanje ove tvrtke. I zato nije korektno dakle obmanjivati javnost da to nisu poslovi turističke zajednice, tim više što upravo Ministarstvo turizma objavilo je u biti i iniciralo izmjenu zakonskih propisa u cilju izbjegavanja postojećih nedostataka i u radu turističkih zajednica i općenito nedostataka u Hrvatskom turizmu pa svako eksperimentiranje i prejudiciranje područja koji se dakle trenutno usuglašava na razini zakona je neozbiljno, dakle smatram da je trebalo to pričekati. Smatram osobno da je riječ o nepotrebnoj tvrtci od koje Grad Split u ovom trenutku i njegovi građani ne bi trebao imati nikakve koristi i da bi upravo zadaća je Turističke zajednice da pomogne svim privatnim D.M.C.-ovima na području Splita i usmjerava ih prema razvoju proizvoda, a ne da se osniva paralelna institucija koja će biti sama sebi svrha. Ovdje je spomenuto također veterani turistički, pa evo i suport od voditelja Turističke zajednice Grada Splita, dakle ja bi se ovdje zapitao da li se s ovom inicijativom splitska vlast poručuje da nije zadovoljna s postojećim radom Turističke zajednice Grada Splita. Svi znamo da je gradonačelnik na čelu te Turističke zajednice. Turistička zajednica je mogla i dosada prisnažiti i u svojoj djelatnosti obavljati niz ovih djelatnosti, a ne obavljaju ih iako u svom ustroju imaju i rukovoditelje za kongresni turizam i rukovoditelje gradskih ...

PREDSJEDATELJ (-prekida-) Oprostite, vrijeme je pa privodite kraju molim vas.

75

PETAR ŠKORIĆ U redu, hvala lijepa. Dakle evo i ovo u biti pozivanje na veterane, ljudi koji bi tu

djelovali, koji su imali prilike proširiti svoju djelatnost i povećati potporu razvoju turizma, ovaj, izražavaju sumnju u biti u kojom smjeru se ovo treba razvijat. Na koncu u biti ako već osnivate novu tvrtku nije potrebno zapošljavat nove ljude, već angažirati postojeće odnosno preraspodijeliti zaposlene koje ima dovoljno i u Gradskoj upravi u turističkim zajednicama. Evo. I volio bi da u biti da znamo koji su to kadrovi koji bi djelovali u takvoj tvrtci. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Tomislav Gojo, izvolite. TOMISLAV GOJO Hvala. Pa evo ja uvijek ovaj u startu imam primjedbu kada dobijemo nepotpune

materijale, dakle dobili smo materijal bez ikakvoga obrazloženja, dakle ovo što je gradonačelnik danas rekao usmeno bilo bi dobro da smo to dobili u dakle u pisanoj formi, tada bi svakome od nas priprema bila puno dakle lakša, ovako kada nemate obrazloženja onda ili možemo vjerovati onom što piše u ovom osnovnom materijalu ili možemo vjerovat medijima. Tako recimo u ovom osnovnom materijalu je pisalo da će se firma baviti i čišćenjem svih vrsta objekata, ja ne vjerujem baš da će se ovaj time baviti ili možemo vjerovati onome što pišu mediji, a u medijima je pisalo da se firma osniva za zbrinjavanje SDP-ovih kadrova. Ja ne vjerujem da će se baviti samo zbrinjavanjem SDP-ovih kadrova, jer vjerujem da će i koji HNS-ov kadar bit ovaj uključen tu. Dakle ako nema vašega obrazloženja ja nemam drugu mogućnost nego da komentiram ono što piše u medijima. Evo maloprije smo ukidali jednu firmu da bi smanjili dakle ovaj troškove, pa smo onda radi te uštede i radili studiju na 50 strana, mislim da je ondje nam zdrav, nekako zdrava logika bila da dakle vidimo da kad dvije firme spajate u jednu da su u biti troškovi manji. Mislim da je puno efikasnije bilo da su se isti novci kojima se platila ta studija uložili u dakle studiju koja će pokazati ekonomsku opravdanost osnivanja ove dakle firme. Isto tako smo mogli radit studiju spajanja Turističke zajednice i ove firme pa bi opet došli do, ovaj, iste uštede. Dakle smetaju mi tu još neke, ovaj, stvari, mislim da i naziv same firme mogao biti na hrvatskom jeziku, znači sad evo imamo i prvu gradsku firmu koja ima ovaj strani naziv. Kao što su kolege rekli smeta mi to što oduzimamo dakle jedan dio posla privatnicima. Stvarno dakle ne vidim dakle smisla uz postojanje Turističke zajednice da dakle osnivamo novu firmu, kao što je gradonačelnik rekao mislim da je jednostavnije bilo da se ekipira postojeća Turistička zajednica sa dakle kadrom koji nedostaje, a ono što Turistička zajednica ne može obaviti da se dogovori sa nekom od postojećih turističkih agencija. Evo moj je nekako osjećaj da će sudbina ove firme za četiri godine ovaj biti ista kako je danas gradonačelnik presudio Splitskim kupalištima.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Tomislav Prljević. Izvolite. Od koga? (-čuje se više

glasova-) Jeste li vi, čekaj, jeste li vi izlagali gospodine Čepo sad? Ma ne može replika, javite se za riječ. Ne. (-čuje se više glasova-) Ajte, hoćete me, čekajte, poslovnički može, a hoćete vi mene poslušat, dakle ja gospodinu dajem riječ od pet minuta, a on će sad imat repliku, pa će ići replika na repliku i doći ćemo u onu situaciju u koju smo došli, a vi odlučite kako hoćete, meni je svejedno, ja sam i prošli put bio ovdje do 9 sati, ja mogu i danas bit do 9 sati. E. Ja bi vas molio javite se za diskusije, pa kad budete izazvani diskutantom onda replicirajte do mile volje ako hoćete, a ako nećete evo ja ću ti dat repliku, u redu. Evo izvoli gospodine Gojko Čepo.

76

GOJKO ČEPO Hvala gospodine predsjedniče i ja bi molio zaista da me ne stavljate u

neravnopravan položaj sa ostalim kolegama, ovo je prvi put danas da se javljam za repliku, za riječ se isto tako nisam javio niti jednom, mislim da imam svoje poslovničko pravo i da ga bilo bi fer od vas da ga ispoštujete. Kolegi Goji na njegovo izlaganje, dakle otprilike i ono što su vaše kolege iz kluba govorili i prije vas vi ste za razvoj splitskog turizma, ali vi ste svjesni po prošloj točci dnevnog reda da je korisno spajanje i da smanjuje troškove, ali na kraju ipak niste, niste glasali ni za to. Dobro, predsjedniče.

PREDSJEDATELJ Samo ti, .............. GOJKO ČEPO Dakle sad ste u svom izlaganju rekli da ste svjesni da je u prošloj točki bilo riječi o

uštedama pa svejedno niste htjeli glasat za spajanje. Ovdje se naprosto radi o ispunjavanju jednog obećanja i o dijelu programa možda i ključnog s kojim je nastupao aktualni gradonačelnik u predizbornoj kampanji na temelju kojeg programa je dobio povjerenje građana Splita. Dakle forte kampanje je upravo bio kandidat gradonačelnik menadžer iz turizma koji sada dolazi pred Gradsko vijeće sa dijelom onoga što je bilo obećano da se konačno i napravi, a osim toga ne znam za vašeg kandidata, ali većina kandidata za gradonačelnika su u svom programu imali isto ovo, ne samo to, nego manje-više sve studije koje su u Splitu ikada rađene koje su radili naši znanstvenici o razvoju splitskog turizma svaka ta studija je predviđala osnivanje upravo jedne ovakve agencije i upravo svatko je govorio da se ono što nedostaje u Splitu ... ( - kraj 3. kazete B strane - ) ... pričamo svi o tome kako je turizam naš resurs, kunemo se u turizam, hvalimo se sa rezultatima koji su nastali sami od sebe i ja nisam čuo ni jedan prijedlog, ja čujem samo kritiku da to nije dobro zbog toga, nije dobro zbog toga, nije dobro zbog toga, ja nisam čuo konkretno da je netko rekao da, možda bi to trebalo napravit, ali možda da tu ugradimo još nešto čime bi produžili sezonu. Ja mislim da je ovdje bit samo da se bude protiv, ja zapravo nisam čuo ni jedan kvalitetan argument zašto bi bili protiv osim zbog toga što je to prijedlog koji dolazi sa druge strane. Hvala.

PREDSJEDATELJ U redu. Gospodin Tomislav Gojo. Izvolite. TOMISLAV GOJO Što se tiče .............. da sam glasao protiv onog pripajanja odnosno suzdržan ja sam

vam tad lijepo rekao da su pogrešni motivi, znači ušteda nije, ušteda ne bi trebala biti jedini motiv zašto se ona odluka donosi, to je pod broj jedan. A pod broj dva, vi dakle govorite o nekakvim studijama koje govore ovako potrebu, ali imate isto tako činjenicu da niti jedan grad u ovaj Hrvatskoj nema ovakvu agenciju i to su ovaj činjenice. Hvala.

PREDSJEDATELJ Slijedeći na redu je gospodin Tomislav Prljević, jeste, izvolite. TOMISLAV PRLJEVIĆ Hvala predsjedniče. Znači govorimo, struka kaže, u nekoliko navrata

gradonačelniče kažete struka, struka kaže to treba bit, ja doživljavam struku kao, znači vi ste gradonačelnik, vaša stranka je procijenila da vi možete vodit ovaj Grad, igrom slučaja i naravno osvojili ste vlast i evo vodite Grad. Netko je ministar zato što neka politička garnitura

77

kaže da ta osoba može vodit turizam u državi, znači to je nešto što te osobe puno bolje znaju valjda od vas, pa to i vi se slažete s tim jer ste te ljude izabrali, znači Ministarstvo turizma. Svi ti stručnjaci u Ministarstvu turizma koji gore rade, koji primaju plaću, svi ti savjetnici, sve te studije koje gore koje se rade kažu drugačije od vas, znači kažu ovo, znači upućuju i upućivat će znači novi prijedlog zakona kojime kaže se da će se djelokrug rada turističkih zajednica promijeniti tj. proširiti, da će one se reorganizirat u DMO i među ostalima one će morati znači i preuzeti i organizirati sami DMC unutar sebe, to kaže struka, to kaže vrh države, to kažu oni koji kao navodno po građanima najbolje u ovom trenutku znaju, znači čak i bolje od nas, znači struka kaže da nije posao grada, znači ministarstvo kaže da nije posao grada da osniva trgovačko poduzeće nego da se preoblikuje turistička zajednica, da joj se daju veće ovlasti i da se bavi tim poslom, to kaže struka. Znači druga stvar, isto tako u strategiji znači Republike Hrvatske do 2020. znači našem temeljnom razvojnom dokumentu znači struka kaže da je to nekakva ekonomska ili razvojna biblija to se ne predviđa, znači da gradovi se bave takvim poslom, da ne osnivaju poduzeće nego opet ta struka kaže da to rade turističke zajednice i sad vi želite nas uvjerit obrnuto da vi sa vaših par kolega, ne podcjenjujem ničije znanje bolje znate od državne vlasti znači koja će donijeti zakone koje, koje je ugradilo u svojoj strategiji do 2020. da to turističke zajednice, to turističke zajednice obavljaju. Sad meni to nije jasno u čemu je problem, zašto ne pustimo da država definira novi zakon i da turističke zajednice preuzmu taj dio posla i mirni smo i ne trebamo znači zapošljavat nove ljude, ne trebamo osnivat novo poduzeće i riskirat da li će ono bit efikasno, da li će ono pratit tržišna kretanja, da li će ono bit dovoljno fleksibilno, a s druge strane što kolega Marušić govori kažem Grad Split se ne treba direktno znači natjecat u tržišnoj utakmici sa privatnicima, to nije svrha Grada. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić. Izvolite. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Ja navikla govorit bez mikrofona pa se ispričavam. Ovaj, nekoliko stvari koje su

dijelom i replika i dijelom diskusija i to generalno gledajući, mi isto smatramo da tržište odnosno da dakle država odnosno bilo koje jedinice uprave i samouprave ne trebaju biti konkurencija poduzetnicima, međutim makroekonomija kaže da je uloga države odnosno jedinica lokalne i regionalne samouprave da osigura razvoj, što znači da u određenom momentu ukoliko jedinica u ovom slučaju Grad procjenjuje da za razvoj strategije odnosno strateške grane i turizma nema na tržištu dovoljno snage da to netko od tržišnih igrača preduzme da može, dakle to je jedan od legitimnih načina, grad može osnovati firmu, trgovačko društvo, ono gdje je opravdano je ako na tržištu ne postoje snage koje mogu, a od strateškog je interesa. Naravno ne promatrajući dugoročno, znači to je pravilo makroekonomije odnosno ja bi rekla dužnost i obveza, to je dio i način razvoja jedinice za koju odgovara, to je ono čisto struke radi ili pogleda radi šta je, šta je makro, šta je makroekonomska uloga. Mi osobno razumijemo zapravo zašto treba operativni dio koji bi sami odjel za turizam u gradu ili ovakva turistička zajednica kakva je dakle sada kad idemo gledat stanje ni jedni ni drugi nemaju mogućnost ovog operativnog dijela koji je potreban za provođenje takve strategije i uspješnog, ovaj, uspješnog vođenja i upravljanja destinacijom i definitivno mogućnost najučinkovitijeg, najbržeg itd. Međutim ono ja sve, sad ću reći u osobno ime, ja sam bila bankar i razmatrala kreditne zahtjeve klijenata, poduzetnika i to, ja sam sada profesor koji ocjenjuje ispite i studentske radove, završne radove i ostalo, ja ne spuštam svoje kriterije, meni ovakav zahtjev za osnivanje novog sa ovakvim papirima ne može proći ni kao student, ni kao bankaru ni kao profesoru, dakle načelno shvaćamo i razumijemo i treba razviti i treba dati snage Gradu da strateški se usmjeri i da iskoristi

78

potencijale koje ima i to na pametan način i da većina te koristi ostane stvarno u Splitu i da Split, da Split upravlja Splitom, ali dajte nam mogućnost da to mirne duše izglasamo. Ono i predlažemo da ili povučete sada pa za slijedećoj, na slijedećoj sjednici to bude bolje obrazloženo, dakle veliki dio ovoga šta ste rekli je super, ali mislim mi donosimo odluku temeljem papira kojeg smo dobili. Meni govorite, a ha pardon. Dakle ili da se ovo tretira kao neka prvi razum, kako se to zove, prvo čitanje, prva rasprava, kako bilo, koja onda doprinosi boljem rješenju nečega i treba vidjeti da li zakonske promjene koje, je li, se predviđaju za turističku zajednicu, kada se predviđaju, da li je to kasno, rano, da odnosno da li je na vrijeme da se, da se iskoristi i da li je sigurno itd. i da li omogućavaju te promjene sve ono što, što bi trebalo se operativno provodit. Dakle ja mislim da nitko od nas, barem ne bi trebao bit, protiv strateškog razvoja grada, govori se o troškovima i uspoređuju se neke druge firme, dakle ne treba ako je ovo, ako je ovo nešto što će donosit novac Gradu ....... će se Grad, kako će se Grad bavit samo komunalnom i ovim, treba, treba od nečega se uprihodovat, dakle ako će ovo osigurat prihod onda opravdava trošak i bilo kakvo ulaganje, ali mi to moramo negdje imat mogućnost zaključit da to je tako. Dakle u ime naše opcije mi vas molimo da ili povučete ili da tretiramo ovo kao prvo čitanje da možemo kvalitetnije, imat kvalitetnije materijale i podloge za odlučivanje. Evo hvala.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. Zahvaljujem. Evo ajmo se, ja bi za moment samo da me saslušate. Ajmo

se usredotočit na slijedeće, gospođa Daša je imala odgovor vi za vi izlaganja predlagatelja, samo joj predlagatelj sad može replicirati, ako bi prihvatili da može svatko od nas, ma molim vas dozvolite da završim a vi ćete kao Vijeće odlučiti, ja ću to poštivati šta god vi odlučite. Teoretski i praktično svatko od nas može bez da me se tiče i bez da me se taknuo replicirati na bilo koje ovdje izlaganje, recite mi imam li ja sad pravo kao predsjednik Vijeća ili vijećnik replicirati na izlaganje od gospođe Deše ako mene nije taknula? Je li se, hoćemo li onda tako? Onda molim vas nemojte me više prekinuti, dozvoljavam replike onoliko koliko se javi replicanata, je li tu redu i dok .............. E, ali vidite sad šta, dakle gradonačelnik ima dvije mogućnosti kao predlagatelj, da odmah odgovori na postavljena pitanja, odmah otkloni nesporazum ili da sve sabere na list papira i na kraju u završnoj riječi dade osvrt na sve. E, a vi sada inzistirate da će bit replike, u redu je. Onda u nepovoljan položaj dovodimo sve one koji su se normalno prijavili za svoje diskusije, mislim pomozite mi, pomozite mi ljudi moji, a ja ću bit suglasan sa svim onim šta vi kažete. Sad ćemo s ovim otvoriti niz replika, je li se slažete.

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ali mislim da je bitno raspravit problematiku kako bi

donijeli šta kvalitetnije rješenje. Međutim ... PREDSJEDATELJ Točno. HRVOJE MARUŠIĆ ... ja sam sad svoje rekao ............ ća doma. PREDSJEDATELJ Ne, ne, ali.

79

_________________ (-nije uključen mikrofon-) Predsjedniče, mislim da niste u pravu, ali ajmo danas

završit ovako kako ste vi definirali pa ćemo drugi put ...... PREDSJEDATELJ Imamo mi u Poslo......., vidite, vidite, ja sam to iščitao onako kako treba iščitati,

vijećnik u pravilu, gospodine Marušić, vijećnik u pravilu može govoriti jedanput, znači eventualno može bit i odstupanja od pravila, ali sa ovim sustavom ajte razmislite za drugi put, otvaramo beskonačan niz replika i, jesmo, jer vi, Čepo, Čepo molim te, dobro, evo, ajde izvoli Čepo, objasni.

GOJKO ČEPO Evo predsjedniče i kolege vijećnici bez namjere zaista da pametujem, svi

parlamenti na svijetu funkcioniraju isto, dakle imamo jednoga govornika koji je prijavljen za pojedinačnu raspravu, u tijeku njegove rasprave bilo koji vijećnik mu se može javit za repliku u trenutku kad njegova rasprava završi konstatira se da je prijavljeno jedan, dva, tri ili pet. Izvorni govornik mu može uzvratit i tu staje i nema više i po jednoj točki dnevnog reda jedan govornik može govorit jednom, teoretski mu može replicirat nas 34 ostalih, ali tu staje onda i to nije beskonačno, to je jako ograničeno.

(-čuje se više glasova-uglas-) Točno, točno. PREDSJEDATELJ Je li se slažete sa ovakvim tumačenjem i pristupom? U redu je, u redu je. Tko je,

ja ga drugačije tumačim, idemo dalje. U redu je, poštujem. Dakle tko se prvi javio za repliku? Gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite.

HRVOJE MARUŠIĆ Samo jednu vrlo, vrlo kratko, dakle vi kažete da Grad ukoliko procijeni može ući

u svaku komercijalnu djelatnost, znači Grad može otvarat ono što sam ja rekao i slastičarne i auto-mehaničke, a zašto ne, u čemu je razlika između slastičarne i bilo čega drugoga. Splitska obala kolega je od interesa Grada Splita i to je veliki resurs Grada Splita u koji je Grad uložio 80 milijuna kuna, uložio je, a ovdje bi trebao uložit. Nije ista stvar. I sad taj Grad treba vratit tih 80 milijuna kuna. Ovdje Grad otvara nešto potpuno novo, nešto što je potpuno komercijalna djelatnost. Obala je jedna, nema ih 64, a agencije ima, (-čuje se više glasova-) gradska je, naravno da je gradska i ja se zalažem da ostane gradska, to uopće nije sporno, ali Grad ne može i nije u redu i nema u nikakvoj makroekonomskoj odnosno komunističkoj dogmi, demagogiji, bilo čemu da grad i država ulažu u komercijalne djelatnosti, to je slobodno tržište. Kad bi se gradovi tako ponašali onda bi gradovi vrlo brzo rasturili privatno poduzetništvo i uspostavili ponovo dogovornu ekonomiju između dvije velike agencije, jedna u Dubrovniku, druga u Splitu i malih agencija u roku tri godine nema, toga u makroekonomiji slobodnog tržišnog gospodarstva nema. Prema tome iz koje knjige ste vi to čitali, možda od druga Tita stara knjiga, ona stara neka, danas toga nema.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. Vrijeme. Molim vas, ... DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Ne samo što nije on pisao nikakvu knjigu .......... ovaj, je li može ...

80

PREDSJEDATELJ Molim vas, pa sad recite da predsjednik nije bio u pravu, je. Idemo dalje. Replika

... DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ A tko će vas pamtit šta mi je tko rekao. PREDSJEDATELJ Da odgovor, da, da. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Nisam čitala Tita, e dobro. PREDSJEDATELJ Ček, ček, ne, zapišite pa ćete onda reći i idemo dalje. Gospodin Blažević, na koja

je replika? TONĆI BLAŽEVIĆ A na Gojka Čepu bože moj, na kolegicu Sašu e, Dašu pardon, na doktoricu

Dragnić, Dragnić joj, Daša, Daša Dragnić. Ma evo kolegice, ajde molim malo tišine, Čepo ajmo. Evo ovako vi ste izjavili, vi ste izjavili da na tržištu nema želje i ideje i da Grad tu ulijeće, ja kažem tko kaže da sutra neće biti ideje, nas gledaju na TV Jadranu, ja mislim da već trojica pišu umjesto Spalatum D.M.C. pišu Dioklecijanum D.M.C. itd., znači sad samo vama odgovaram na vaše, ali javljam se za raspravu za poslije. Je ....... u redu?

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. U redu je. Tonći Blažević je osmi po redu, sada još ide replika

gospođe Ljubice Vrdoljak. Izvolite. LJUBICA VRDOLJAK Evo, ovaj, gospođa vijećnica je postavila pitanja a šta su onda prihodi Grada,

točno se zna što su prihodi Grada, ali točno se zna i što Grad radi. Grad radi komunalu, socijalu, kulturu, dio predškolskog odnosno predškolski odgoj i dio prosvjete i to je ono što je, ovaj, u Gradu iz proračuna se financira i to se zna, a prihodi Grada bože moj znamo svi što su prihodi Grada, imamo i danas na ovoj sjednici dolje pa pogledajte što su prihodi Grada, ali ovo svakako nisu, ovo je ovaj agencije su nešto drugo. Imamo i na držanoj razini, znamo šta se tamo događalo pa bi bilo najbolje da ih 50% nemamo, osim što imaju vrlo visoke plaće ne znam koja im je funkcija osim da koče sve projekte.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Dalje se za raspravu javio gospodin Srđan Gjurković. A ha, skužajte,

evo sad izvolite odgovorite. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ E moram obzirom da sam čitala Tita moram odgovorit. Ovaj, (-čuje se više

glasova-) a nije pisao knjige pa je onda to, e. Dakle ovako, ozbiljan odgovor, ulazit ovdje u raspravu o makroekonomskim smjerovima i vrstama makroekonomije i mislim da nema smisla, ne, ne, ne, ja sam samo rekla pronađite bilo koji ekonomski leksikon u najmanju ruku šta je funkcija makro, makroekonomike odnosno politike i pronaći ćete da su i koji su instrumenti vođenja te iste politike jedan od načina i razloga zašto i kako se može djelovati je

81

i ulaženje u tržište interveniranja ukoliko se pokaže da je to od strateškog interesa i o........... Dakle a to je li neoliberalizam ovaj, onaj i to ajmo mislim to možemo ostavit za neka druga, ovaj, vremena i prilike, a ne za Gradsko vijeće. Dakle pogledajte bilo koju definiciju makroekonomske politike i njene funkcije i zadatke i pronaći ćete podlogu i za ovakvo djelovanje. Iznimno, dakle ja sam na početku rekla rečenicu i mi smo protiv pojavljivanja države odnosno jedinica lokalne samouprave i javnog sektora ulaženja u tržište i u kon...., stvaranja konkurencije, ali iznimno bi mu to mogla biti čak i obaveza ukoliko to doprinosi općem razvoju i to općem. To je ...

PREDSJEDATELJ Vrijeme. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ A ha, to je, imala sam dvije replike, e nećete me dva puta, ja imam pravo još

jedanput, dva su odgovora. Ovo je bio sad prvi, drugi tebi neću, što, ovaj, odgovor ja sam išla puno duže, ja znam šta su prihodi Grada i dakle nisam mislila šta Grad radi, ali ovim Grad omogućava osnivanjem, zato se ne bi ni Grad time bavio, nego recimo trgovačko društvo, omogućava stvaranje dodatnih prihoda svim ostalim subjektima koji će se pojavit kao dodatni prihod Gradu, dakle to bi trebala biti logika razvoja Grada. Evo ga, ja odgovorila.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. U redu je, evo baš smo, bar smo neke stvari doveli do mirnih voda.

Gospodin Srđan Gjurković. Izvolite. SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala lijepa. Dakle ova točka dnevnog reda u biti osnivanje turističke agencije je

najavljena dugo vremena i predstavljena u kampanji i od stručne javnosti pozitivno ocjenjena inicijativa i ujedno pragmatična promjena u procesu upravljanja turizmom u gradu Splitu, to je činjenica. Činjenica je isto tako da prema Statutu, danas smo imali izmjenu i dopune Statuta, članka 36. ovo Gradsko vijeće, zato imamo ovu temu na Gradskom vijeću osniva javne ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa Grada. U ovom trenutku zakoni koji će se donijeti i vrijeme koje će bit potrebno da se turističke zajednice transformiraju u ono šta je najavljeno, to je sve ono šta će bit, to je isto kolega Škorić je govorio o plinifikaciji kad smo raspravljali o nekoj točki dnevnog reda odnosno raspravi o toplanama, plinifikacija Splita treba to dovest ovdje, ne radi plinifikaciju na ............ znači treba to doći, znači i za turističke zajednice da transformirate trebat će vremena, a mi nemamo vremena odnosno svjesni smo odgovornosti da reagiramo u datom trenutku i datoj situaciji i da osiguramo kvalitetniji i bolji razvoj odmah, a ne kad za to se stvore određene radnje i prilike u okviru turističke zajednice koja i ima iznimno bitnu ulogu zajedno sa ovom agencijom. Ovo konkurencija neće i ne smije bit, to je potpuno jasno, a isto tako kad govorimo o onome što je strateški interes Grada odmah to je ono čime se nitko ne bavi u ovom trenutku u Splitu ili vrlo malo, a to je razvoj sportskog turizma. I isto tako bave se malo, ali ne strateški šta je nama bitno razvojem kulturnog turizma i sa osnivanjem itd. i osnivanjem ovakve turističke agencije koja će upravljat destinacijom, usmjeravat, biti partner malim agencijama mi onda imamo šansu i priliku da odmah djelujemo i realiziramo rezultate ovoga rada, Gradsko vijeće će dobit, ne bi smjelo biti na teret Grada, a isto tako Grad ne smije davat nikakve potpore i subvencije zbog ne agencije za tržišno natjecanje, jer ono više nema ulogu u hrvatskoj nego evropske komisije, prema tome stvari su jasne, dopustimo razvoj Grada u ovom trenutku turizmu koji je očito i prepoznat od svih osnih koji su i turistički djelatnici, a najvažnije

82

gostiju da ovaj Grad reagira na način na koji je potrebito a to je odmah i da onda ima tu dobit da imaju ne Grad Split nego građani ovoga grada.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Javila su se, ne, ne, dvije osobe su se javile za repliciranje, to je

gospodin Marušić i gospodin Prljević. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Gospodine Gjurkoviću rekli ste kako i vaša prethodnica da je, da je na Gradu da

otvara i gospodarske subjekte, to je točni i otvorio ih je i postoji i Čistoća je gospodarski subjekt i Promet i Parkovi i nasadi, sve su to gospodarski subjekti koji su u funkciji građana Splita, građana Splita i komunalnog reda u gradu Splitu, međutim ovo je čista komercijalna djelatnost. Ja ponovo karikiram i kažem, ovo je isto ko'da Grad otvori na Rivi slastičarnu, zašto ne otvori, to bi bilo visoko profitabilno ljudi moji i neka kuglu sladoleda prodaje za tri kune umjesto za pet i nek' izdaje račun, jer u protivnom će ga Linić zatvorit usred sezone. Prema tome uđite u takvu jednu komercijalnu djelatnost koja je još isplativija, možete na, ući u komercijalne djelatnosti kakve god hoćete, ali nije stvar na Gradu da zarađuje na komercijalnim djelatnostima, već da osigura preduvjete da bi se poduzetništvo na komercijalnoj razini moglo razvijat i uplaćivat sredstva u gradski proračun i zapošljavat ljude, ako će Grad preuzeti ulogu poslodavca onda poduzetništva u ovom Gradu za tri godine neće bit, jer ćete vi u svaki mjesec dana naći jednu isplativu komercijalnu djelatnost u koju će Grad uložit sredstva. Dakle to nije put u kom Grad treba ići ni u mikro, makro ili bilo kakvoj drugoj ekonomiji, već Grad treba stvarat preduvjete, a zakonodavac, sreća je to predvidio pa je što je gospodin Prljević rekao, predvidio da se turističke zajednice transformiraju u nešto slično ovome, ali ne komercijalnog tipa, već da upravo ovo o čemu ja govorim, stvore preduvjete da se ove male razjedinjene turističke agencije dignu, osokole i da počnu bolje funkcionirat. Ne može ih, ovo šta vi radite dijametralnu suprotnost ...

PREDSJEDATELJ Vrijeme. HRVOJE MARUŠIĆ ... vi ćete ih s ovim ugušit, a ovo šta je Vlada predvidjela je upravo poticaj malih

agencija. Hvala. PREDSJEDATELJ Evo sad ćemo, gospodine Gjurkoviću ja predlažem ovo još jednu repliku pa da

odgovorite ili ćete odmah odgovorit. (-čuje se više glasova-) Može, izvolite. SRĐAN GJURKOVIĆ Kratko će bit, hvala lijepa. Ja sam iskreno očekivao da ćete vi podržati inicijativu

kojom se reagira u trenutku i to najavljenu još u kampanji osnivanju samo jedne tvrtke koja će se bavit onim šta je potrebno, a potrebno je zato šta, evo i vi ste odnosno vaše kolege govorili da se način rada turističkih zajednica mora usmjerit i sasvim na drugi način okrenuti prema i tržištu i marketingu i upravljanju destinacijama, do onog trenutka dok se to ne dogodi, a to je proces ovo je situacija u kojoj grad Split očito prvi na takav način reagira i prilagođava se zašto, jer mi iduću sezonu dovođenjem novih gostiju imamo kvalitetu ne samo u prihodu Grada nego u razvoju i zadovoljstvu vjerojatno pretpostavljam svih građana ovoga grada.

83

PREDSJEDATELJ U redu. Zahvaljujem. Evo samo bi ja zamolio gospodin Prljević neka. Izvolite. TOMISLAV PRLJEVIĆ Da ne bi bilo zablude, znači mi želimo, mi želimo pomoć turizmu splitskome,

znači samo apeliramo znači da to u okviru kako vaših stratezi turistički znači kolege iz vaših stranaka koji puno bolje znaju od vas, koji vama kažu kako treba raditi da slijedite njihove smjernice, a to radimo preko turističkih zajednica, znači da ljude, treba li zaposlit dva čovjeka u turističkoj zajednice, pa zaposlite, dovedite ta dva eksperta od kolege Baldasara, onaj, oni će radit tu i nema nikakvih problema, promijenit ćemo znači vaša vlada zakon i tako i tako ste strategiju usvoji do 2020., sve je predviđeno, znači radite onako kako vam, kako će i svi ostali gradovi i županije radit, a ne izmišljati neke nove firme i znači onda ćemo mi za dvije godine doći u paradoksalnu situaciju znači da ćemo imat turistička zajednica će radit to i mi ćemo imat svoju firmu koja će radit istu djelatnost, to nema smisla, i pripojit ćemo ih vjerojatno ....

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem, evo odgovor gospodina Gjurkovića da završimo ovo. SRĐAN GJURKOVIĆ Dakle još ću jedanput ponovit, moram ponovit jer neke stvari je potrebno naglasit.

Dakle sama transformacija turističke zajednice Hrvatske i turističkih zajednica županija, gradova i općina je jedan proces koji ne zavisi samo o zakona koji će se promijenit, nego sam ustroj je jedan proces. Mi s ovim osnivanjem agencije možemo odmah reagirat i ući u onaj koji je potreban proces, tu ne radi se o zapošljavanju dvoje ili petero u turističkoj zajednici, jer neke stvari turistička zajednica u ovom trenutku i ne može radit, jer nema za te stvari ovlasti, a ono o čemu sam govorio o sportskom ili kulturnom turizmu o kojem se nitko ne bavi e to je ono što je Grad prepoznao i što će paralelno inicirat kako bi mi već slijedeće ljeto imali od toga bonus zajedno sa svim turističkim agencijama koje se bave poslom kojim se ova agencija neće bavit.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo sad me je predlagatelj zamolio da dobije riječ i u skladu sa

Poslovnikom ja dajem riječ gospodinu gradonačelniku. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma kratko ću, pa ćemo nastavit. Vlada predlaže tranformiranje turističkih

zajednica u DMO, to sam vam rekao, htio sam preskočit razlučivanje DMO od DMC, jer sma rekao da nije velika razlika, u suštini nije velika razlika, ali ipak postoji razlika i u ovom slučaju kad već to spominjete ona je zaista ključna. DMO je organizacija koja se bavi organizacijama za nivou turističke zajednice, ne mora bit turistička zajednica, može bit isto tako trgovačko društvo ali bez operativnih dakle izvršnih funkcija. DMC vam je trgovačko društvo koje radi izvršno, izvršno poslovanje, ugovaranje i sprovođenje u operativi, dozvolite samo da vam objasnim, ja vam zaista govorim. Kolege koje to rade, molim, ...

TOMISLAV PRLJEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Govorite netočno, oni su dužni organizirat poslove ....... IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ne, ne, nisu, niste u pravu, ali vi govorite nešto ...

84

PREDSJEDATELJ Gospodine Prljević nemojte molim vas upadat u riječ, molim vas. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita ... šta je zaista struka, međutim moram samo reći koliko god mislite da ste u pravu

pitanje je da li će to zaživjeti, kad će zaživjeti, hoće li zaživjeti itd. i cijeli niz tu vam se pitanja otvara. Ako mi planiramo napravit nešto da bi digli dizalice i zaposlili ljude, to ćete se gospodine Hrvoje složit sa mnom, nemamo vremena, da bi pokrenuli jednu takvu DMO organizaciju treba nam dvije godine i to pod uvjetom da imate vrhunski kadar a nemate ga, nijedna turistička zajednica države nema takav kadar, nisu ih zapošljavali i ne mogu ih zaposlit, ali možemo nastavit dalje. Htio sam vam samo razlučit DMO od DMC.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Prljević jeste vi željeli repliku na ovo? Zahvaljujem.

Idemo dalje. Za raspravu se javio gospodin Luka Podrug. LUKA PODRUG Ma iz ovo visokostručne rasprave ja ću pokušat vratit ono šta je odluka Gradskoga

vijeća. Naime ja sam se slušajući ovo osjećao kao da sam u Ministarstvu turizma. Poštujem struku gradonačelnika, mi ovdje raspravljamo treba li u ovom trenutku osnovat novu firmu ili ne, ja ću unaprijed reći ja sam protiv, a zašto sam protiv. Da ne ponavljam ono što je kolegica kazala, a uvrjedljivo je za sve vijećnike evo jedan ovakav papir danas stavit na klupu i kazat kao razloge ciljeve obrazloženja, a ovdje ima bezbroj nelogičnosti. Kaže, Split je doživio turistički bum, on se dogodio, dogodio se zbog privatne inicijative, a gradonačelnik kaže treba veliki brat da bi pomogao malim agencijama koje su ugrožene. Mi koji živimo u ovome gradu vidimo, a i statistike kažu da Split doživljava najveći turistički bum, najveći uzrast, dobiva cvijet najturističkijega grada itd., a govorimo kao da turizma uopće nema. Zaista, ako i treba onda minimum je trebalo napravit makar neku minimalnu studiju, dat nam bar, mi jedino imamo materijale koji su se dva puta mijenjali za prijavu, u prvoj su pogrešni iti podaci gradonačelnika, djelatnosti, u drugoj se navodi između djelatnosti promet nekretnina, posredovanje u nekretninama, fakture, prevođenja itd. Čovjek se pita je li ovo prepisano iz nečeg drugo, je li ovo uopće ozbiljno napravljeno, je li zaista uvijek, je li zaista vijećnicima dovoljno ovaj, je li dovoljno imat većinu vijećnika da onda ne morate niti dati suvisao prijedlog. Ja bi molio pošto nije sudnji dan, poštujući čak i vaša predizborna obećanja i imate vi na to pravo i svaka vlast će se s time suočit, imate pravo i stojite iza toga, ali mislim radi poštovanja svih nas drugih vijećnika da je bio red da nam se da jedna suvisla, ma neću reći studija, ali jedno obrazloženje suvislo na nekoliko stranica, potpisano od nekoga, ne mora to bit ni studija kao što je maloprije bila ona o spajanju dvije, ali zaista mi smeta kao čovjeku ne mogu vjerovat da to vama drugim vijećnicima nikom ništa ne, bez potpisa, bez išta, a ovdje ima recimo još jedna stvar, posebni zadaci su sportski turizam. Vi ste kolega sad spominjali sportski turizam, a ovo je ako ja znam čitat, ima jedno predizborno obećanje većine kandidata za gradonačelnika koju ću ja reći je izuzetno štetno za Grad, ne znam zašto je dato, a to je zajednici kolektivnih športova Grada Splita obećanje da će im se plaćat, ne znam, između režija, trenera i slično, između ostaloga prijevoz. Pa znate vi ljudi koliko to košta, a to je nemoguće izvršit takvo jedno obećanje. Tako da je tu puno toga udrobljeno, a ja ću se još vratit na kraju zadnjom rečenicom na zakon, jer sam pravnik, a i vijećnik. U Zakonu o lokalnoj upravi i samoupravi članak 19. a) među svim djelatnostima koje se bavi Grad ove djelatnosti nema, u našem Statutu čiju smo izmjenu zadnju radili jutros na nekoj od ranijih točaka ove djelatnosti nema, pa ako ćemo bit vijećnici i ako smo dali prisegu, ako nešto hoćemo napravit, napravimo to ipak u skladu sa zakonom. Tretiramo ovo kao jednu

85

sveobuhvatnu raspravu, kvalitetnu raspravu, tretirajmo kao prvo čitanje, dajte nam za slijedeći put jedan prijedlog koji će imat jedno svoje suvislo obrazloženje, pozvat se i na zakonske i na sve druge odredbe, ljudi moji ima vas više, glasujte, u Hrvatskoj se inače o svim zakonima glasuje pa se posebno može i dopušteno je i legitimno je na Gradskom vijeću da većina odluči što god hoće, ali nas koji smo u manjini eto toliko malo poštujte da nam dajte ipak, dajte nam ipak, poštujte proceduru i dajte nam legitimnu dokumentaciju. Ja nikad u životu nisam glasao za neku točku u Gradskom vijeću osim, osim da smo mi već prihvatili i da smo ovdje zaista u tehničkom smislu ovlašćujemo gradonačelnika da ovo potpiše u javnog bilježnika. Ovo je čista forma, ništa obrazloženja osim ovoga. I netko je prije mene kazao, ono što je gospodin gradonačelnik uvodno rekao usmeno, to je, većina toga drži vodu, ali da je to bar na jedan pristojan način lijepo napisano zašto ne, pa nemojmo se, ja bi jednostavno volio da se ne shvaćamo u ovome Vijeću kao protivnici, osim što smo na kraju prisiljeni i mi razmišljat da je ovo vraćanje usluge, vi kažete predizborno obećanje, a ja isto tako mogu reći vraćanje usluge ili rezervna pozicija. Vi kažete jedna stvar koja je mene izuzetno zasmetala, a vidim nitko drugi nije na to reagirao, vi ste rekli zaista, da vas točno citiram, da ovo političari ne mogu radit, a političari ne mogu vodit ovu agenciju. Šta su političari neka posebna sorta, neki tupi, glupi ljudi, ograničeni koje je ovdje netko doveo za neku uzicu ili šta li, pa političar je čovjek kojega je građanin izabrao da ovdje nas zastupa, mi smo različitih smjerova, vi ste slučajno turistički djelatnik, ja sam pravnik, netko ekonomist i slično, ali naglas izjavit političari ovo ne mogu radit, a s druge strane u medijima u nekom ste čini mi se radiju izjavili kako će to bit vaše kolege iz Atlasa ili vaše kolege koji će, gdje ćete se vi vratit možda za dva-tri mjeseca ili dvije-tri godine onda je ovo zaista zlouporaba funkcije. I stoga da ne idemo u zločestoću moj prijedlog, ja ću tražit da se o njemu glasuje, a kolegica ga je rekla prije mene, molim vas da ili povučete prijedlog ili da ovo bude prvo čitanje da nam date suvisli i obrazloženi u zakonom temeljeni prijedlog, o njemu glasujmo, većina neka odluči, a ovo je za sada uvrjedljivo za mene kao vijećnika na način kako ste nam pripremili uz sve ove male kritike od ovaj tupih, glupih političara koji to ne razumiju i velikog brata koji treba spašavat jedino što u Splitu valja, a to je turizam.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Na ovo izlaganje javila su se, najavile su se dvije replike, prvi je

gospodin Davidović, a zatim gospodin Gjurković. DRAGO DAVIDOVIĆ Ustvari zahvaljujem gospodine predsjedniče, da, ma evo samo ću se sad

nadovezat, ovaj, na ovo šta je gospodin, ovaj, Podrug reka, znači istina je da je se desio u Splitu turistički bum, ali on nije posljedica nekog planskoga djelovanja, ničeg organiziranog, on se stvarno desio, to je događaj koji se desio i svjesni činjenice da imamo tu situaciju uzimajući u obzir i gradonačelnikovo iskustvo i znanje u turizmu smatrali smo da je sad momenat da na neki način osiguramo da se ti, ti uvjeti koji su se desili da se osigura neki razvoj planski tog turizma. Ideja je da to bude DMC agencija, turistička, trgovačko društvo. Ona bi bila temelj za razvoj svih malih agencija, tu se ne bi složio sa kolegom Marušićem da ćemo mi njih usisat sa ovom agencijom, nećemo, mislim da ćemo im stvorit preduvjete za njihov daljnji razvoj. Stvorit ćemo preduvjete za razvoj i smještaja gostiju i turističkih drugih objekata i restorana i svega pa čak ako treba i dental turizam da se stvori kolegi Marušiću, ja ću mu dovest veliki broj gostiju, a to je danas u modi koliko znam. Znači imamo, ovaj, tu situaciju. Šta se tiče sportskoga turizma znači mi i jesmo dugo surađivali i razgovarali i pričali sa ljudima iz sporta i jedan od fortea u našoj kampanji je bio pomaganje tog sportskoga dijela koji imamo i koji je nesređen, poprilično je nesređen. Ustanovili smo tako u ovih nekoliko mjeseci isto tako da se gube velika količina novca koju možemo pametnije iskoristit. Jedna od

86

djelatnosti agencije je bila ta da organizira sva ta putovanja i smještaj za naših cirka 7 tisuća natjecatelja. Vi znate sami i u ekipnim sportovima, pojedinačnima da ima tih putovanja bezbroj.

PREDSJEDATELJ Gospodine Davidoviću vrijeme, molim vas. Replika je. DRAGO DAVIDOVIĆ Zahvaljujem, evo samo sekunda. Znači nekom koncentracijom i centraliziranjem

organiziranje tih natjecanja uštedjet ćemo znatne količine novca koje možemo dalje preusmjerit u izvrsnost u sportu ili ostale segmente gdje nam fali. Evo zahvaljujem.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Gjurković. SRĐAN GJURKOVIĆ Hvala lijepa. Dakle kolega Podrug vi ste rekli, ne znam jeste možda bili se vezali

za moje izlaganje vezano za to da nigdje u zakonu ne piše, mislim u Statutu Grada Splita danas smo imali članak 36. jasno piše da grad, evo imam ovdje ispred sebe, osniva javne ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti. Prema tome to piše, to smo izglasali i to nije ništa nepoznanica mislim drugim kolegama. Ono što je ključno općenito stalno se nešto dešava pa se reagira, a jasno je kad postoje hitne ili situacije u kojima zaista ne možete predviđat od elementarnih nepogoda do određenih nezgoda onda Grad mora samo postavljat određene preventive da bi što brže reagirao, međutim mi u turizmu kao i u mnogo čemu u ovome gradu pa uključujući i sport za koji Grad je i po Statutu odgovoran da bi reagirao, da bi, da bi građani mogli ostvarivat svoje potrebe u tjelesnoj kulturi itd., to nam isto u Statutu piše. Pa mi moramo počet upravljat napokon procesima, ne mogu nam se stvari događat da bi se događale i oni koji se natječu moraju znati kako će se natjecati ...

PREDSJEDATELJ Vrijeme. SRĐAN GJURKOVIĆ ... čime će se natjecati, a kamoli upravljati jednim turizmom da nam se ne

događaju bumovi, nego da mi koordiniramo, pratimo i pripremamo. Hvala. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin Luka Podrug odgovor. LUKA PODRUG Vrlo kratak odgovor. Prvo naravno da Grad ima pravo osnivat i poduzeća i

agencije, ali vi ste pročitali taj dio, a ja sam vas upozorio na članak 17. koje djelatnosti se Grad uopće bavi Statuta ili isti taj zakona pa mi ga nađite. A što se tiče kolege Davidovića vezano za šport, ja sam i dosad i u buduće ću se izuzetno zalagat za šport i izuzetno sam, mogu reći, nesretan kao vijećnik šta se od sporta uvijek prvo otkine i kamo sreće da Grad ima mogućnost pomoć kolektivnom sportu. Daleko od toga i ne bi volio da me itko krivo shvati da sam protiv toga, ja sam htio, samo želio reći da se pristalo na izvršavanje određenih obveza za što Grad nema sredstava, jer kad vi kažete šest-sedam tisuća sportaša kojim treba osigurat prijevoz, a to se u predizbornom nekom ugovoru sa jednom kolektivnom zajednicom

87

športova potpisalo, ja tvrdim da za to neće bit novca, ako bude evo ja ću prvi dignuti ruku da se to radi, nemate vi za to novca nažalost.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Žao mi je, nema, idemo dalje. Gospodin Tonći Blažević se javio za

raspravu. TONĆI BLAŽEVIĆ Predsjedniče, ja odustajem, sve je rečeno. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate kavu od strane predsjednika za taj istup. Gospodin Duje Sučić. DUJE SUČIĆ Evo i ja sam skoro mogao odustat zbog toga što je sve rečeno, ali na tragu ovoga

što je rekao vijećnik Luka i kolegica, i kolegica Daša znači ili povlačenje ili čitanje ili ajmo se onda idući put obrazložit. Znači prvo ovdje je trebala nekakva studija, dobili smo na kraju ovaj papir, ničega nema, mi ne možemo vjerovat znači, mi bi ovdje trebali zbog vremena, zbog zakonskog slijeda, svega mi bi trebali nekome vjerovat, je li, znači mi ipak trebamo imat nekakav papir na temelju kojeg ćemo donosit odluku i to je ono ključno, a ovdje nije bilo ničeg osim ove odluke i ovog .............. , ničeg drugog, je li. Znači za nekakvu meritornu odluku treba nešto napisat, znači treba napisat na koji način će se financirat, na koji način će pomoć malim turističkim agencijama, koja je to tržišna niša gdje će ući ovdje a da ne smeta drugima. Znači te stvari u tom nekakvom dokumentu trebaju bit da možemo odlučit, a nije sporno da ako je upravo to ono šta je potrebno Gradu radi turizma da to trebamo izglasat, ali na temelju nekakvih dokumenata i onoga iz čega možemo to iščitat, a ne samo na temelju ovaj obećanja i da vjerujemo nekome na riječ, je li. Evo hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za daljnju raspravu javio se Goran Sučić. Izvolite. DR.SC. GORAN SUČIĆ ......... izvaditi nešto, ovaj, iz konteksta što netko nije rekao pa ću se trudit da

nikoga ne uvrijedim, je li. Međutim ovdje se radi o nekoj podjeli za i protiv unaprijed određeno, dakle to je loša pozicija jer mislim da svi prema građanima imamo obvezu neku razvojnu strategiju ponuditi pa se i složit i ne složit oko nje, međutim ovdje se radi o otporima promjenama, evo. Ovdje su prošle točke bile simptomatična gdje se baš klasično doveo čovjek stručnjak koji će obrazložiti i dao argumente racionalizacije i mi smo unaprijed bili protiv kao što za ovu točku unaprijed protiv i osuđujemo da će to bit kontraproduktivno zato što je, ne znam, nešto sumnjivo ili optuživati nekoga unaprijed da će zloupotrijebit položaj, već unaprijed se prigovara itd. Evo ja ću reći ovaj moje mišljenje, ovo je dio koncepta razvoja neke grupacije, neke ne samo političke nego i osobnosti gradonačelnika, jer on daje najviše u onom dijelu gdje čovjek može dati objektivno. Ja mogu iz svoje struke dati i političari su stručnjaci ljudi pa mogu dati odgovore na mnoga pitanja koji su izazov na kraju krajeva. ............ razvoja koji može se nekome svidjeti, ne svidjeti, ali on mora ići jer kad već se netko poziva na poduzetništvo porijeklo ovaj odnosno vrsta vlasnosti nečega u biznisu nije važna, je li to gradski, grad vlasnik. Tu imamo i vrtiće, imamo neka poduzeća ovdje, je li on efikasno posluje ili neefikasno posluje a je li ono privatno ili državno ili gradsko mislim da se s tim ne treba zamarat, to vi ekonomisti trebate znati bolje od mene, ja mislim da je to izričito točno. Međutim, ovaj, slaganje s postojećim, ali znamo da postojeće nije dobro je čista stagnacija, to

88

znači ne želimo, ne želimo promjene. Još jedna, ovaj, uspoređivanje recimo sa privatnim agencijama, malo smiješno, moraliziram, evo znate zašto, zato što ne mislim da će se ova strateška agencija baviti iznajmljivanjem soba. A da vam postavim obrnuto pitanje sebi i vama, recite mi, ovaj, privatna agencija koliko skrbi o razvoju turističke destinacije grada Splita, malo i nikako. Ta poduzeće buduće odnosno gradsko bi skrbilo o razvoju destinacijskog ciklusa ovaj grada Splita, dizat ga na veću razinu, a ne bavit se sobama i bit konkurencija nekim agencijama koje iznajmljuju sobe i ja to poimam, oprostite, evo nešto malo drugačije. Ovaj, to znači ako nitko nema, bila je i ta teza zagovarana, ako nitko nema znači da i mi moramo imat, bit prvi odnosno pokušat itd., sve, uz sve ograde koje, ovaj, stoje. Dakle, evo ovo, ovo gledam kao razvojnu komponentu i mislim da ne bi trebalo biti a skoro pa alternative za ovo uz sve neslaganje. Ne možemo omalovažavat je li pisani papir, elektronski i je li usmeno izrečen ili je elaborat napravljen, ovaj, pisani. Maloprije je elaborat gospodin donio sa Ekonomskog fakulteta pisani i obrazložen i opet ga nismo skoro uvažili. Gospodin gradonačelnik je usmeno dobro obrazložio sve skupa i u stanju smo mu ne vjerovat njemu nego jednom novom papiru koji će doći. Ja vjerujem čovjeku odnosno i svima koji nose nešto novo, a vidim da ima perspektivu, a unaprijed ne bi osuđivao. Eto toliko, ovaj, ... ( - kraj 4. kazete A strane - ) ...

PREDSJEDATELJ Vijećniku Sučiću javila su se dva vijećnika za repliku, tri sad. Dakle prvi gospodin

Hrvoje Marušić, Luka Podrug i gospodin Petar Škorić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa gospodine predsjedniče. Pa evo ovdje sam se osjetio prozvanim kad

je kolega rekao da mi koji smo protiv toga pružamo otpor promjenama. Pa promjenama pružamo otpor da, jer ovo nije promjena na bolje nego na gore, ovo je stvaranje, ovo je, nije to moj sud, ja iznosim činjenice. Ovo je stvaranje monopolističkog položaja jedne gradske agencije na uštrb drugih malih privatnih agencija. U Splitu se dogodio turistički bum, nije nam ga osigurala ni turistička zajednica ni ta agencija koje još nema, već su ga osigurali građani Splita. Sad kad su građani Splita nešto napravili, uložili u svoje apartmane u svoj trud i u destinaciju u koju kažete vi da ne ulaže nitko, a kako se onda dogodio taj bum kad u destinaciju nisu ulagale te male agencije. Spontano. Spontano okupljanje naroda je isto bilo, je li tako, pa je otišlo kako je išlo. Gospodine dragi ovo su promjene u nazad, ovo je stvaranje državnog gospodarstva na privatnim osnovama, ovo je čista komercijalna djelatnost. Turistička zajednica se bavi destinacijom, a agencije se bave komercijalnom djelatnošću, nikakvog opravdanja u nijednoj knjizi i u nijednom argumentu nemate protiv ovoga o čemu pričamo. Dakle ovo je čista komercijalna djelatnost iz registracije tvrtke koji je spreman za Trgovački sud je vidljivo da se radi o komercijalnoj djelatnosti od priveza, razveza brodova, iznajmljivanja automobila, plovila itd., to je komercijalna djelatnost, svima time bi se ta agencija trebala bavit, znači slijedeće je kupovanje 50 skupih automobila za rent a car s kojom će se ta agencija bavit, ali imate registraciju za to gospodine.

PREDSJEDATELJ Gospodine Marušić vrijeme, molim vas. HRVOJE MARUŠIĆ Ne razumijemo se, ja vam kažem šta piše, a vi šta mislite mislite, u redu.

89

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodine Sučić imat ćete priliku odgovorit na sve skupa. Gospodin

Podrug izvolite, replika. LUKA PODRUG Poštovani kolega ja ne znam imamo li mi isti materijal, ali ja zaista nisam u

životu, možda meni niste dali materijal, ja ću se ispričat i glasat ću unaprijed ako ima drugi. Ovo je čisto tehnička prijava u kojoj je u prvom prijedlogu sve pogrešno bilo, iti podaci o rođenju, datumu i OIB gospodina gradonačelnika, to je ispravljeno, i bez zaglavlja, bez potpisa, bez ičega i temeljem ovoga vi nas optužujete da mi nemamo povjerenja, mi ne vjerujemo na riječ itd., ako temeljem ovoga drugi Hrvatski grad može osnovat firmu onda ja vama koji za ovo dignete ruku preporučam ...

(-čuje se više glasova-) PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Škorić. Ne, ne može, molim vas, molim vas. PETAR ŠKORIĆ Evo zahvaljujem. Ja bi se također nadovezao na ovo već izneseno. Dakle

dokumentacija obrazloženja koja su nam dostavljena u proteklih osam dana doživjele su tri izmjene, dakle od prve verzije, druge i u sadržaju, predmetu poslovanja, djelatnosti, da bi nas jutros dočekala na stolu dakle obrazloženje. Naravno da je to neozbiljan prijedlog ako se na taj način nešto ozbiljno priprema. Također ovdje se povlači paralela sa smanjenjem troškova i porastom troškova. Maloprije ste rekli da za prethodno za spajanje dvije tvrtke da je bio potreban elaborat i tamo gdje se uštede sredstva, a elaborat nije potreban tamo gdje je raste, rastu sredstva i raste trošak Grada, tu bi trebalo dvostruko kvalitetniji i bolji elaborat postojat. Gledam, ali kažem vam evo ...

PREDSJEDATELJ Gospodine Sučiću molim vas nemojmo ulaziti u duele. PETAR ŠKOVIĆ ... imali smo, imali smo tri promjene u tjedan dana. PREDSJEDATELJ Izvolite gospodine Škorić. PETAR ŠKORIĆ Prema tome zanima nas što je zadnja verzija. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem i kao zadnji diskutant u smislu replike javio se gospodin Ranko

Mili ć, ali samo repliku u odnosu na izlaganje gospodina Sučića. Ne, ne, ne, samo na izlaganje gospodina Sučića. (-čuje se više glasova-) Mislim, ne, nemojte me molim vas dovodit u neugodnu situaciju, ja ću vas ovdje upisat, evo pod 13. ste upisani ste i vi ćete imat sad priliku, nemojte se ljutit. Gospodine Sučiću vi imate sad pravo na odgovor od dvije minute gospodi koji su sad izlagala.

90

DR.SC. GORAN SUČIĆ Ma evo radi reda, neću ništa negirat što su kolege rekli, očito se ne razumijemo

uopće u poimanju svega. Spomenuta je turistička zajednica pa sam zaboravio reći, ovaj, gospodinu Marušiću, turistička zajednica ne može odgovorit na ove izazove, složili smo se i vi i mi, jer su to recidivi nekog sustava koji se ne može mijenjat, ne mogu odgovorit tim izazovima, zato i dolazi do potrebe ovakvog drugačijeg koncepta razvoja ne čekajući te, ali ovi ostalim nepristojnim objedima ne bih komentirao. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. I prije nego što dam za riječ gospodinu Juri Šundovu ja bi samo

zamolio gospodina Luku Podruga da vokabular malo pripazi u onom smislu psihotestova. LUKA PODRUG Evo ja se, ja se svima stvarno ispričavam, nisam nikog htio uvrijedit, ali ja nisam u

20 godina nikad dobio ovakav materijal, mogao ga je gradonačelnik makar potpisat. PREDSJEDATELJ U redu je, sasvim je dovoljno. Zahvaljujem, zahvaljujem, eto da, eto ja sam morao

intervenirati u tom smislu i zahvaljujem na vašoj reakciji. Gospodine Jure Šundov izvolite. (-čuje se više glasova-) STANISLAV ČUDINA (-nije uključen mikrofon-) Nemojte mi uskratiti moje pravo na, ........... ja sam

građanin i imam pravo da dignem ruku ............. a vi mene nazivati psihopatom odnosno nas ..............

PREDSJEDATELJ Gospodine Čudina ja sam apelirao da izbjegnemo verbalne duele, nemojte, javite

se za riječ, imate pet minuta pa ćete govorit. Gospodine Jure izvolite. (-čuje se više glasova-) JURE ŠUNDOV Gospodine predsjedniče ja mogu? PREDSJEDATELJ Gospodine Šundov hoćemo nas dva u Bobisa na kavu dok ovo ne završi ili šta

ćemo? Izvolite. JURE ŠUNDOV Hvala lijepa gospodine predsjedniče, ali ja mislim da nije uputno pričat dok ostali

kolege se zabavljaju sa drugim temama. Ništa, dobro je i treba malo i smijeha i svako toliko bi trebalo i ubacit nešto da nas malo opusti u ovom našem radu. Dakle evo ja bi krenuo sa ovom točkom sa jednom konstatacijom koja piše ovdje u materijalima s kojom se ja apsolutno ne mogu složiti, ja mislim da se Splitu nije desio ili dogodio turizam, mislim da je za to što se u Splitu dogodilo apsolutno postoje neki ljudi koji su svatko u svom segmentu nešto učinili, pa evo primjera radi nemamo velikih hotela, ali zato imamo puno hostela, dakle ti ljudi koji su napravili te hostele pa su ti hosteli privukli nekakvu klijentelu, neku publiku, oni su sigurno investirali svoj novac, imali su jedan poslovni rizik i danas ostvaruju neke

91

poslovne rezultate. Ja sam naveo samo jedan od primjera, naravno da cijeli niz postoji primjera. Pa mislim da smo i mi kao prošla garnitura vlasti nešto učinili da se dogodi taj turizam, pa mislim da je i Turistička zajednica u svemu tome dala svoj doprinos i mnogi imenovani, neimenovani koji su radili ukupno u tom splitskom turističkom proizvodu. Da li je moguće ili nije moguće osnivati ovakvu jednu agenciju, ja ću reći samo jedno, nije zabranjeno dakle moguće je i tu se više nema šta dodat ni oduzeti. Ako bi to bilo kontra zakona onda Grad Split ne bi nikad mogao registrirati tu agenciju, dakle ona ne bi dobila na Trgovačkom sudu zeleno svjetlo i ne bi kao takva mogla djelovat. Sve što je suprotno zakonu ne može se registrirati. Gospodin Marušić je rekao da je to čista komercijalna djelatnost i da to može raditi tko hoće i kad hoće i to je naravno točno i prije nego što se mi dogovorimo na ovom Gradskom vijeću svi oni koji žele pravit agencije i na njima dobro zaradit imaju priliku, evo već od danas kad su čuli ovdje da je to tako dobro komercijalno neka navale i ja mislim da će zaradit velike novce. Što se tiče gospodina gradonačelnika i njegove vizije, mi smo isto tako imali neku svoju viziju i imali smo nakon četiri godine ponovno lokalne izbore i na njima nismo prošli. Neki su za našu viziju i za neke rezultate dali glasove, naravno oni drugi nisu, ovaj put su dali više glasova gospodinu Baldasaru, on ima viziju i kad smo mi pravili određene tvrtke moglo se je i tada reći da su to izleti, a ja sam danas zdušno branio i branit ću Splitsku obalu i vjerujem da ću obraniti, ne samo ja nego svi oni koji misle dobro za ovaj Grad, tako ja nemam ništa protiv da naš gradonačelnik gospodin Baldasar ima viziju i da mu mi damo šansu da on realizira svoju viziju, pa zato je i dobio povjerenje naših građana. Mi nismo ovdje ti koji bi trebali ulaziti u analizu sa stručnog stajališta nutricionistički kao što je to rekla gospođa Daša, dakle ne kao profesor, dakle imamo mi puno profesora koji su izvrsni predavači na fakultetima, ali u biznisu se apsolutno nisu ni okušali i nisu bili sigurni da je njihova teorija baš najbolja. Ovdje je riječ o viziji, gradonačelnik će sasvim sigurno ukoliko ne uspije sa ovom svojom vizijom snositi političke posljedice. Pa sam i ja stajališta naravno da mu sukladno tomu valja dati šansu. On svakako, baš on osobno i njegov tim snose u potpunosti političku odgovornost za posljedice uspjeha ili neuspjeha ove svoje vizije. I ja bi završio na kraju, Turistička zajednica ona se financira uglavnom iz boravišne pristojbe, ona Splitska kupališta se financiraju kao što sam vam ja danas ovdje kazao, vjerujem da mnogi nisu znali, iz koncesijskih odobrenja, konzervatorski zahvati u našoj staroj gradskoj jezgri se financiraju iz spomeničke rente itd., dakle valjalo bi prije nego što sjednemo za ovu klupu proučit određene zakone da budemo dovoljno kvalitetni u raspravama, ako to ne znamo onda da prepustimo nekima koji to znaju. Naprosto zakonodavac koji je iznad nas je određene stvari trasirao tako kako ih je trasirao. I naravno da se ja pridružujem svima vama koji se ne slažu sa ovim što je kolega Podrug rekao vezano za psihotest, ali ja mu opraštam, ja mu opraštam naročito stoga što se on već tu ispričao i ja mislim svakako da nije, da nije ovo mjesto gdje bi se određene stvari mogle govoriti kao što su se govorile u prošlom sazivu, bez obzira tko ih je izrekao. Ja mislim da mi uvijek i u svakom trenutku iz odgovornosti prema sebi, prema svojoj obitelji i prema svojoj djeci iz primjera prema njima i prema svojim sugrađanima moramo u najmanju ruku bit pristojni kad iznosimo javnu riječ, a sve ovo šta govorimo ovdje snima televizija i novine će to prenijeti. Evo hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ E hvala lijepa. Za repliku se javio gospodin Blažević. Izvolite. TONĆI BLAŽEVIĆ Ma dobro ja mislim da se kolegica Dragnić prva javila, ali nema veze. Evo kratko,

ja nisam veliki stručnjak stvarno niti u ekonomiji, niti u turizmu, itd., ali evo šjor Šundov objasnite vi meni kakve veze ima nutricionizam sa ekonomijom, sa turizmom itd., s obzirom

92

da vi ovako ste dobro to oderali po svima nama koji smo recimo nismo baš zadovoljni s ovom idejom?

JURE ŠUNDOV Evo dao bi ja, nisam ja ni............... nutricionizam glede hrane i onoga što se

događa s hranom u ljudskom trbuhu, ja sam mislio na jedan preneseni način dakle ne bavimo se raščlambama na stručnoj osnovi makroekonomijom, mikroekonomija, nije to mjesto, mi nismo kompetentni da bi se bavili s tim, ali smo svi politički odgovorni ispred nekih građana koji su nas izabrali da bi mi donijeli političku odluku za ili protiv na prijedlog nekoga tko je opet predstavnik jedne političke stranke koji ima jednu svoju viziju. U tom smislu nutricionizam, a ne u smislu prehrane i onoga što prehrana radi u ljudskom štumiku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Daša Dragnić. Izvolite. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Nisam imala namjeru, ali dakle ima nas koji znamo procijenit, jer nismo neki bili

samo profesori, mislim ja imam 28 godina staža, od toga je samo od 2007., dakle koliko pet ili šest sam na fakultetu, prije toga sam radila u gospodarstvu i bila poduzetnik i bila bankar i svašta, ovaj, tako da ono. Ono što je dio naše obaveze, zato sam ja i rekla da mi načelno i ja osobno prihvaćam i podržavam zapravo takvu ideju jer je, jer to daje šansu za razvoj turizma odnosno ja bi rekla šansu za upravljanje razvoja turizmom, ne da nam se dešava stihijsko pa da se mislimo onda kao Dubrovnik ili kao .........., šta ćemo poslije sa tim, je li. I dobro je upravljat i strateški promišljat i to možeš kroz ovo, ali je isto tako činjenica da je naša odgovornost da kad donosimo odluke naravno da je pravo vladajuće stranke da, da provodi svoju viziju i to, ali s druge strane naša je odgovornost da ono za što i podržavamo ili za što glasamo to glasamo temeljem nekih podataka koji nam omogućavaju donošenje odluke o tome.

PREDSJEDATELJ Skužajte, vrijeme. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Evo gotova ja. PREDSJEDATELJ Hvala. Gospodine Šundov ima li potrebe da odgovarate? Zahvaljujem. Sada je na

redu za raspravu gospodin Drago Davidović. Izvolite. DRAGO DAVIDOVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ma evo ja, ja odustajem od, (-uključen-) odustajem od

rasprave. Hvala lijepa. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ovo mi je već druga kava koju moram platiti na ime odustanka.

Gospodin Ranko Milić izvolite. RANKO MILIĆ Evo ja ne pijem kavu pa eto, pa neću odustat od svoje rasprave. Naime ja sam

samo htio već nekoliko puta reagirat, ali evo malo ta replika nije replika kako funkcionira

93

moramo se još malo dogovorit. U svakom slučaju tu se više puta govorilo o tome da Grad Split ili javni subjekti ne mogu osnivati subjekte koji se bave gospodarskom djelatnošću, mislim da već u Hrvatskoj a i u cijelom svijetu postoje primjeri gdje se upravo radi suprotno, mislim da sama ideja ustvari koja je iza ove priče koju je gospodin gradonačelnik iznio ne samo da je, da nije protuzakonita nego je čak i trend, znači postoje, evo ja sam tu, imam sreću šta imam tu Internet ispred sebe, izvukao nekoliko dokumenata istraživanja, jedno je objavljeno u Opatiji gdje se govori upravo o tome da je, da je, da su privatno-javna partnerstva ili javne destination menadžer kompanije nešto što je ustvari globalni trend. Tako u tom smislu ne možemo govorit da je to nešto protuzakonito ili nešto loše, mislim da bi se trebali onda pozvat na malo više podataka pa onda eventualno procjenjivat je li nešto loše ili dobro. U Istri postoje, postoji jedna vrlo zanimljiva priča sa Općinom Bale-Valle koji su osnovali tvrtku koje je u vlasništvu 51% Grada, a 49% je u vlasništvu privatnog sektora odnosno građana i koja se bavi na određeni način prvenstveno upravljanjem destinacijom. Znači postoje primjeri i to su vrlo uspješni primjeri. Ono što meni je isto na neki način samo nedostaje u ovoj priči da se je to stavilo na papir, znači ja bi isto volio da sam možda imao i mislim da ne bi možda ova rasprava išla ovolikom niti bi izgubili ovoliko vremena da je to sve skupa samo malo bilo bolje elaborirano, pa da je to isto bila jedna stranica sa malo više referentnih podataka onda bi možda bila rasprava vrlo brza i mi bi svi digli ruku i rekli bravo, svaka čast. Samo eto moj je osjećaj da je greška u pripremi točke, a ne u samom prijedlogu, jer po meni prijedlog po svim ovim pokazateljima i Ujedinjenih naroda i odnosno turističke organizacije i Ujedinjenih naroda da je to trend i kojem treba ići, ali onda ga treba kvalitetno pripremit. Eto moja sugestija je da se, mi sad možemo ........... hoćemo li glasovat na povjerenje, evo šta je gospodin rekao hoćemo li glasat na povjerenje onome šta gradonačelnik misli, ali ja osobno osjećam da prema građanima bi ipak trebali imat nekakav jači, jaču podlogu i da bi to onda nama omogućilo svima da evo sa svih opcija svih strana zajedno kažemo to je prava priča, idemo u nju. Evo to je nekakva moja sugestija, a evo, samo ne bih htio da se isto također komentira, mislim da gledamo crno-bijelo, često govorimo privatni kapital, samo gleda na privatni interes, postoji danas nešto što se zove društveno poduzetništvo, eko društveno poduzetništvo, time se bavim 15 godina, to su privatni subjekti koji razmišljaju na fokusom na javni interes, a ostvaruju i privatni interes kroz to, a isto također postoje i javni interesi koji ostvaruju privatne, javni subjekti koji ostvaruju privatne interese što vam je naša povijest pokazala zadnjih 20 godina puno puta tako da ne moramo stvarat nikakvu dihotomiju, znači postoje pravo javnog sektora da ulazi u gospodarstvo, naravno da pri tome mora vodit računa da ne ugrožava ono tržišnu utakmicu i da i s tim se slažem, ja mislim da se svi slažemo s time, ali to se sa pravom organizacijom i privatno-javnim partnerstvima koji neće bit kao Spaladium nego iskrena, prava javno-privatna partnerstva može postić. Tako da evo samo u tom smislu jedan mali korektiv pa da ne koristimo možda previše crno-bijelu logiku. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za repliku se javio samo gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Ispravak jednog netočnog navoda kolegi, dakle nitko nije rekao da Grad radi nešto

protuzakonito, od nikoga to niste mogli čuti da je itko rekao da je to protuzakonito, to je pravo koje je utemeljeno na zakonskim aktima da Grad to može, ali kod nas u Hrvatskoj je malo rastezljiva ta moralna kategorija, znate, pa se nekad pravo zlorabi. Ja mislim da je to u ovom slučaju zlorabljenje prava na nešto šta je utemeljeno na pravu. A druga stvar, kad ste, skrenuli ste s teme i govorite o javno-privatnom partnerstvu, ovdje je Grad vlasnik 100%,

94

ovdje nije 51:49, ovdje nema partnera, ovdje nema nikoga, ovo je isključivo gradsko, isključivo javno. Javno mora osigurat razvoj privatnome, a ne potopit ga. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate li potrebu za odgovorom? Izvolite gospodine Milić. RANKO MILIĆ Ja sam rekao znači da postoje, postoje primjeri javno-privatnih ... PREDSJEDATELJ Molim vas gospodine Milić samo trenutak, gospodo vijećnici ajte samo još malo

se suzdržite, nemojte. Izvolite. RANKO MILIĆ Samo bi ispravio, samo bi ispravio, znači ja sam rekao da postoje destination

menadžer kompanije koje su javno-privatne i postoje koje su javne, znači postoje obadva modela, u Balama-Vallama je javno-privatno partnerstvo i ja bi sugerirao ako se bude radila dorada prijedloga da se prouči praksa javno-privatnog partnerstva koja je vrlo uspješna i koja omogućava i privatnim tržišnim agencijama da postanu dionici takvih organizacija, znači takvih destination menadžer kompanija, ali i sami građani što može dati jedan dodatni onda kvalitet.

PREDSJEDATELJ Evo može. Predlagatelj može. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Zato što ovaj je dio vrlo interesantan i ja ću vam samo kratko odgovorit, ali je

zaista zaslužilo malo dublju analizu i malo dublji razgovor. 100% ste u pravu, ja znam za to, ne samo da znam nego sam i bio tu, to je, međutim na početku sam vam napomenuo, ovoga momenta Grad nema takav potencijal odnosno u gradu nemate takvoga potencijala, potrebno je tvrtku razvit da stekne malo strateške snage da bi nakon toga i to sam vam rekao, ne isključujem prodaju te tvrtke, dakle ta tvrtka mora zaživit, mora se nametnut, mora postat tržišni igrač da bi onda išli u ovo, ovoga momenta Grad Split je prevelik, on nije Bale, znate, Bale je relativno jednostavno bilo kontrolirat i logika je govorila da se odmah ide u javno-privatno partnerstvo, u gradu Splitu bi došlo do katastrofe. To je moje mišljenje, pazite ne mora bit da sam u pravu, ali zbog toga nisam išao na taj model nego sam išao direktno na javno da bi eventualno kasnije, a to sam i napisao u svom programu i sad govorio, eventualno išli u prodaju i pretvorili ovu tvrtku u javno-privatnu tvrtku.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem i zadnja prijavljena za raspravu to je gospođa Anđelka Visković.

Izvolite. ANĐELKA VISKOVIĆ Hvala lijepo. Evo odmah da kažem gospodinu Podrugu ja ću glasati za i

prihvaćam vašu dakle ispriku o onome što ste rekli, a zapravo to govorim iz pozicije osobe koja je tri i pol godine vodila Turističku zajednicu na način da sam bila predsjednica Turističkog vijeća i na taj način najdirektnije upoznala što znači Turistička zajednica i što znači njezin rad i koje su njene ingerencije. Vratila bih se na 2008. godinu kad je Sabor Republike Hrvatske izglasao Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog

95

turizma kada je išao sa time da su gradonačelnici postali ujedno i predsjednicima turističkih vijeća turističkih zajednica gradova u kome su gradonačelnici i tu je potpuno jasno da je predlagatelj zakona odnosno zakonodavac u konačnosti pokazuje intenciju da zapravo želi destinaciju odnosno da želi grad spojiti sa turističkom zajednicom da zapravo djeluju jedinstveno. Jednako tako ulaskom grada u turističku zajednicu nije se zbog toga što turistička zajednica nema operativne funkcije nije se moglo postići ono što bi u konačnosti bio cilj dakle osnutka upravo ove turističke agencije. Turistička agencija će dati dakle upravo taj veliki i bitan i značajan doprinos kompletnom upravljanju gradom kao destinacijom. Kada govorimo o Dubrovniku moramo biti svjesni da se Dubrovnik mogao osloniti na Atlas, a nažalost grad Split nije imao takvu agenciju odnosno koja bi pomogla u konačnosti turističkoj zajednici da mogu zajedno upravljati gradom Splitom kao jednom kvalitetnom destinacijom u kojoj se neminovno, možemo reći, turizam razvija. Dogodio se turistički bum, dogodio se gradu zasigurno jedan dio i problema zbog toga što imamo veliko otvaranje privatnog smještaja i gradu Splitu je neophodno izgradnja hotelskih kapaciteta, visokokategornika da bismo uistinu održali onu razinu turizma koju grad Split kao jedna važna i kulturna destinacija zapravo zaslužuje. Na sve to skupa će se sigurno dakle nadovezati i ovaj segment zdravstvenog turizma, sportskog turizma i vrlo veliki potencijali za koje sigurno možemo svi zajedno reći da u gradu Splitu postoje. I još bih dodala da ako želimo nešto napravit, dakle ako smo za to da glasamo za ovo, bez obzira je li ovo prvo čitanje ili drugo čitanje ja bih zapravo dala preporuku, ako želimo da ta naša agencija koju ćemo osnovati nešto napravi već za slijedeću sezonu onda je neophodno da to izglasamo danas kako bismo bili spremni, jer vjerujte mi za mjesec dana to će bit prekasno za slijedeću turističku sezonu.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Obzirom da nema više prijavljenih ja bih dao završnu riječ

predlagatelju kao što je to i običaj. Izvolite gospodine gradonačelniče dajte osvrt na sve ovo. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala svim, hvala svim diskutantima i za i protiv, bez obzira, mislim da je

diskusija bila upravo ono što sam ja očekivao i da meni, što se mene osobno tiče većim dijelom ste u pravu vezano za pripremu točke i vezano za papire koji su trebali prethodit sa objašnjenjem, međutim ovakva diskusija sigurno nije moguće je bilo stavit na papir, razvila se baš iz ovoga šta nema ničega, dakle dobili ste samo jedan predložak, pri tome su službe napravile jednu grešku koju su ispravile, to je objašnjenje zašto smo mijenjali, mijenjali smo zato šta je došlo do greške kod prepisivanja, nije bilo namjera da vas se zbuni. Međutim baš zato šta nije bilo ništa razvila se ovakva diskusija koja je potrajala, inače se ne bi razvila, bili bi suhoparne brojke koje ne govore ništa. Sjetite se samo Spaladium arene, bila je savršeno pripremljena od vrlo pametnih ljudi, profesora, sa svim mogućim brojkama, analizama, znate i sami kako je završilo, totalni fijasko, debakl. Dok se gradila već se vidjelo da će bit fijasko, da, tako je, dok se još, dok još nije stavljena u funkciju već je svima polako postalo jasno da je to ustvari bila jedna vrsta obmane, brojčane obmane. Zato vas molim nemojte robovat formi, ovdje smo mi isto tako mjerodavni da donosimo odluke na temelju naših riječi koje isto tako imaju snagu, jer se sve snima i ovo je i svaka sjednica je visoko formalne prirode, dakle sve ono što je rečeno se snima, pamti i utječe na buduće, na budućnost ovoga grada i na nas. Prema tome pustite formu u tom smislu. A ja ću ponovit ovo što je rekla gospođa Visković, dakle da sam htio napravit detaljnu analizu, studiju treba barem dva mjeseca za to, morate izvadit sve podatke, morate napravit, takve studije nema, nitko je nije napravio i nitko nema ovakvu formu kakvu sam ja predložio, šta ne znači da je pogrešna, ja mislim da smo mi pioniri u ovome i da će vrlo brzo drugi gradovi kojima sam ja predložio da idemo u ovom smislu, pa se nećkaju, zato šta nemaju možda sagledavanje koje ja imam. Stjecanjem

96

okolnosti sam gradonačelnik, ali sam prvenstveno turistički radnik ali usput sam i pravo završio, tako da imam nekakva saznanja koja drugi zaista nemaju i ne mogu imat. Bale su izuzetno dobar primjer, izuzetno dobar primjer, ali mali grad, mala sredina, odmah su mogli ići, prijeći u drugu fazu. Zamislite ovo kao prvu fazu razvoja turizma u, destinacijskoga menadžmenta, slijedeći iskorak je nakon nekoga vremena jasno da će se ići u privatizaciju i s tim bi zadovoljio ovo što je gospodin Marušić govori da ću ja ugušit ove, ne, dapače, samo grad Split je toliko velik sa toliko kompleksnom, kompleksnim mogućnostima u turizmu da zahtijeva jasno, centralizirano rukovođenje ovoga momenta destinacijom koja bi se kasnije pretvorila u nešto drugo, a to je javno-privatno partnerstvo. To su moji argumenti, brzina je ona drugi argument, jer da smo išli radit studiju prekasno, slijedeća sezona nam je propala na neki način, izgubili bi ritam, pitanje da li bi uspjeli skupiti i kadrove. Ovo vam je isto tako vodite računa u turizmu prijelazni rok je u 10. mjesec, to vam je kao kod nogometaša, kod njih je u 8. mjesec, kod turističkih radnika je 10. mjesec, tko je došao do 1. 11. došao, sjeo i počeo radit, da je pripremio slijedeću sezonu, tko nije došao u 10. mjesec nema ga, ostaje tamo gdje se zatekao, to vam je tako, ugovori se potpisuju, obaveze se preuzimaju. Još uvijek jedan dio ljudi u turizmu drži se za riječ, ako ste obećali da ćete završit 2014. godinu nećete otići, osim naravno ako vas ne izbace. To su vam ovi drugi argumenti.

A šta se tiče ovih par stvari, Spalatum, mora je bit Spalatum zato što je prvobitna ideja je bila Split turizam, na tragu Split graditeljstvo, Split obala, Splitska kupališta, trebala je bit Split turizam, nažalost tvrtka je već registrirana, čak i varijacije su registrirane na tu pa smo onda krenuli ovo, jer je bila jedna kovanica koju je sud prihvatio i dozvolio nam da to bude.

Monopolistička pozicija ovakve tvrtke je neminovnost, rekao sam vam, ovo je centralizirano ali samo za početak, inače ne možete drukčije funkcionirat i ta tvrtka je ustvari monopolistički bi se ponašala na način da obuhvati nekoliko segmenata koji i jesu u vlasništvu Grada, a to su vam i Splitska obala i Splitska kupališta, jer će ona koordinirat rad u operativnom smislu sa Obalom, ako ste vi rekli da očekujete da Obala počne rad, dakle tvrtka Obala ću u buduće imat, pa znate tko će onda najviše koordinirat i surađivat s takvom tvrtkom, pa valjda turistička agencija koja će toj budućoj Obali davat posla dovoljno da i jedna i druga mogu od toga živjeti bez ikoga trećeg. Dalje, Promet, Promet nam je na koljenima, nećemo ga izvući saniranjem, običnim saniranjem i smanjivanjem broja zaposlenika, moramo ih zaposlit, moramo naći autobuse. 40 godina u Splitu se autobusi dovoze izvana, nekad iz svih krajeva bivše države, a sve do, dandanas isto tako, iz Požege, Čazme, čak iz Zagreba naravno i iz Karlovca, gledajte iz gradova se drugih dovoze autobusi da bi mogli radit u Splitu, a naš splitski Promet nema više od četiri autobusa koji su osposobljeni za turizam, nemamo čak ni kadrova dovoljno. Prema tome i to je zadatak takve agencije koja bi koordinirala i polako pretvarala i Promet u jednu značajno turističku prijevozno poduzeće, a ne samo da, da voze od točke A do točke B unutar grada, jer je najveći dio zarade je upravo u ovih par mjeseci turizma kad nam dolaze autobusi izvana, jer naši prometovci nemaju takve autobuse, čak nemaju ni kadrove dovoljno osposobljene za takvu vrstu posla, govorim o turama kad vozač sjedne i vozi, ne znam, 40 ljudi na osam dana na putu oko svijeta defakto, ne znaju vozit to, nisu nikad bili, ne znaju se snaći, ne govore jezike i to je zadatak te agencije.

U sportskom smislu ta agencija bi morala konačno povezat u jednu svrsishodnu cjelinu ogromni potencijal kojega grad Split ima u sportašima, u djeci i u putovanjima koji oni na svakodnevnoj bazi rade, a baza toga vam je nešto drugo, prvenstveno sigurnost. Danas vam sva, svi sportaši, Luka vi se bavite sportom, vi znate o čemu govorim, radi toga šta nema dovoljno novca uzimaju se vozila, nitko ih ne provjerava, većinu, uglavnom se voze sami ljudi sebe voze, umorni, ne umorni itd., to je stvar koja je samo pitanje vremena kad će se nešto ozbiljnije dogodit i tu trebamo presjeć, oni koji je dotjera grad Split, koji subvencionira

97

grad Split moraju se držat pravila ponašanja, uzimat vozila ona koja su tehnički osposobljeni plaćat PDV, a ne da nam pola voznoga parka ovoga momenta koji vozi sportaše ili nema tehnički pregled ili nije platio PDV ili nisu fakturirane, jel to nije fakturirano, siva zona, potpuno siva zona. Ja to želim izvući i stavit tamo gdje treba bit i s tim ćete ojačat ne samo sport nego i prijevoz i agenciju. Hvala lijepa. Mogu vam sad još govorit pola sata, ali ja mislim da nema nikakvoga smisla da vam govorim, u konačnici ono što je rekao kolega Jure mislim ............ politička odgovornost, za četiri mjeseca ćete vidjeti pa ćete odlučit je li ima smisla ili nema smisla, a ja ću snosit političku odgovornost u svakom slučaju. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu gradonačelniku na završnoj riječi. Ovime je ova točka

dnevnog reda iscrpljena i zrela je za odlučivanje. Zaključujem raspravu po ovoj točki dnevnog reda i stavljam istu na glasovanje. Tko je za prijedlog odluke o osnivanju Trgovačkog društva Spalatum DMC d.o.o. i utvrđivanje izjave o osnivanju Trgovačkog društva Spalatum DMC d.o.o.? (-čuje se više glasova-) Za ili protiv, nije bio amandman, nije bio amandman. Gotovo. Ja ga nisam shvatio kao amandman, nemojte se ljutit. (-čuje se više glasova-) Nemojte se ljutit. Dakle točno se kaže, stavlja se amandman koji glasi na to, to i to. Ja bi završio, ajmo, ajmo završit glasovanje.

Tko je za? – 18. 18 za. Tko je protiv? – Tko je suzdržan? – 5. Konstatiram da je ovaj prijedlog usvojen sa 18 glasova za, 8 protiv i 5 suzdržanih.

Idemo na dnevnu točku 9. Prijedlog odluke o ustrojstvu Gradske uprave Grada Splita. Ček, ček, a šta je ovo bilo, gdje je gradonačelnik? Melko? Ništa, ja bi vas zamolio za trenutak da sačekamo predlagatelja gradonačelnika. Nastavljamo u 4 sata i 10 minuta. Ostali smo bez kolača, je li.

( - p a u z a - ) Jednu informaciju vezano za školu. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Evo dok se sad pripremimo svi skupa najnovije informacije vezano za školu

Dobri, građevinska inspekcija je zatvorila gornji kat gdje se je ovo desilo i to do kraja polugodišta i naredila nam je da pod hitno u roku od tri dana nađemo tvrtku koja će otući kompletnu žbuku da bi oni mogli izvršit inspekciju toga kata kompletno, jer ne znaju točno što se desilo, a nešto se desilo, nekakva vlaga, voda itd. Tako da sada kolegice iz, tu iz Grada pokušavaju organizirat dakle djecu negdje moramo prebacit, nažalost, sad imamo Pujanke i imamo sad dio škole naravno Dobri koji se sad tome pola nema dovoljno kapaciteta i sad ćemo morat negdje ih prebacit. Kad budem znao više ja ću vam reći.

____________ (-nije uključen mikrofon-) U školu Pazdigrad. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita U školu ........ PREDSJEDATELJ Evo, zahvaljujem gradonačelniku na informaciji vezano za školu Dobri, a sada bi

krenuli dalje sa dnevnim redom. Po redu je točka 9. Prijedlog odluke o ustrojstvu Gradske uprave Grada Splita.

98

Ad 9. Prijedlog odluke o ustrojstvu Gradske uprave Grada Splita Izvjestitelj je gospodin gradonačelnik Baldasar i molim ga da u svojstvu

izvjestitelja dade uvodno izlaganje. Izvolite gospodine gradonačelniče. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala gospodine predsjedavajući. Dakle svaka uprava ima pravo na svoje viđenje

ustrojstva rada gradske administracije ili državne administracije, manje-više sve je isto. Ovdje je jedan predmet kojega ste ovaj put dobili u pisanom obliku, detaljno obrazloženoga, nadam se da ćete bit zadovoljni, ne šalim se, rekli smo prije o čemu se radi, e sada je li se to nekome sviđa ili ne sviđa ja mislim naravno da ćemo razgovarat, ali nema nekih velikih promjena kod ovoga ovdje, ovo su minimalne promjene koje smo napravili, neke smo stvari ostavili potpuno iste, dakle uopće nismo promijenili ni ime, ni naziv, ni ništa nismo promijenili, neke smo dodali, a neke smo zaista malo promijenili, kako u imenu a tako i u budućem funkcioniranju odnosno budućim zadacima. Ono što je možda najvažnije kod ovoga je da imamo dvije potpuno nove službe, to su Službe za međunarodne i evropske fondove kao odgovor na budućnost i na zahtjeve koje će pred nas se postavit vezano za financiranje mogućih projekata i povlačenja novaca sredstava izme.............. Evropskih fondova i to ćemo morat kompletnu službu organizirat od nule, jer je nema, te Služba za informatiku koja se sama po sebi nameće, jer je jedino što smo morali, moramo imat Službu za informatiku, dakle Banovina nije informatizirana, samo u jednom manjem dijelu je informatizirana, moramo počet od početka, odavde, od glave pa onda koliko budemo imali vremena a još više novca ćemo ići prema informatizaciji cjelokupne, cjelokupne gradske strukture odnosno svih komunalnih i drugih poduzeća u vlasništvu i suvlasništvu Grada. To su dvije potpuno nove službe. Neke službe su ovdje jednostavno određene zakonima i tu ne bi trebalo bit, tu i nije bilo nikakvih promjena, to je Služba za javnu nabavu i Služba za unutarnju reviziju, tu nema nikakvih promjena, to je tako kako je postavljeno, to nismo dirali. Isto tako Služba zajedničkih poslova ni to nismo dirali, jer je ona jasna. Dakle Upravni odjel za financije isto je ostao kakav je bio, ovo drugo smo i branitelji, naravno, to su, to je ono što nismo uopće dirali. E sada onaj dio koji je doživio najveće promjene to je ustvari onaj najvažniji dio Grada, rekao bih tako, radi toga što se radi o urbanizmu, prostornom uređenju, graditeljstvu itd., to je dakle Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Služba za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, dakle tu smo razdvojili funkcije, Služba za imovinsko pravne poslove, izgradnju i geodeziju kao treća komponenta te najvažnije službe i Služba za stanove i poslovne prostore kako smo je nazvali, to su četiri službe koje se bave možda najvećih i najvećim vrijednostima ovoga momenta u Gradu osim samih stanovnika. Mislim sama riječ Služba za stanove i poslovne prostore vam jasno govori da smo tu htjeli, to je upravo ono što ste me kao vijećnici i pitali nekoliko vas, radimo inventuru, radimo reviziju, pokušavamo sagledat kompletnu imovinu Grada, kako u stanovima, u poslovnim prostorima, zemljištima i ako ima još nešto. A ove tri službe su, one su vrlo usko povezane međusobno, međutim smatrali smo da je potrebno ih razdvojit upravo na ovaj način. Također imamo s jedne strane Ured Grada, to su sad samo kozmetičke promjene i Služba za odnose s javnošću, protokolarne poslove, međunarodne poslove odnosno nazvali smo ga kratko Kabinet. To je ono što je uobičajeno da imate u onom kao ispomoć u samoj upravi tako da ne smatram da je bilo nekih velikih promjena, ali evo kolega Melko je tu pa će vam on još malo ovaj obrazložit detaljnije tako da vas, da vas bolje pripremi kako smo razmišljali. Hvala. Melko molim vas.

MELHIOR SIMONELLI - voditelj Odsjeka za pravno-normativne poslove Poštovane dame i gospodo pozdravljam, ja sam Simonelli, Melhior Simonelli iz

pravne službe Ureda gradonačelnika. Kako je gradonačelnik u uvodu rekao ovo su samo neke

99

manje promjene u strukturi uprave, jer kako vam je i poznato struktura uprave se determinira na temelju važećih propisa. Ipak svjedoci smo i toga da osim propisa, zakona koji se primjenjuje u posljednjih dvije-tri godine donesene su dosta, dosta, doneseni su dokumenti koji i iskaču iz okvira propisa, to su strategije i oblasti gospodarstva, razvitka, turizma, razvitka i slično koje na ovaj ili onaj način utječu na strukturu uprave. Kod tih promjena dešava se to da praktički Grad mora bit na nekakav način u tijeku. Dakle nisu to postupci koje se, koji se vode u smislu upravnog postupka, ali mora pratit trendove jer iz tih trendova proizlaze drugi, druge obveze koje Grad mora imat i rješavat. Mi smo ovdje dali jednu strukturu koja je ustvari vrlo mala promjena u odnosu na strukturu koja je trenutno aktualna. Gradonačelnik je rekao koja su tijela donese...., ovaj dodata međutim konkretno kod urbanizma mi smo imali praktički jedan pomak koji je bio i prije ustroja iz 2009. godine gdje su se odvojili lokacijske dozvole i građevinske dozvole od planskih dokumenata, prema tome to je nešto što je već u svojoj praksi zaživjelo od ranije i u mnogim gradovima u Hrvatskoj to tako i dalje funkcionira. Službi za imovinsko-pravne poslove i izgradnju dodali smo geodeziju iz razloga, iz tehnoloških razloga, jer ta geodezija najčešće je povezana za imovinsko-pravne odnose na terenu, za izgradnju i smatrali smo da je to potrebno iz razloga da se oni kao tehnološka cjelina zaokruže. Ured gradonačelnika razdvojen je na Kabinet i Ured Grada. Ured Grada obuhvaća one pravno-normativne poslove koje se rade za Gradsko vijeće, obuhvaća odnose koji su vama dobro poznati, jer to su ........... normativni akti koji se donose i razvojnu komponentu odnosno jedan segment praćenja projekata i razvoja što mislimo da je izuzetno od velike važnosti za Grad. Ostale, izdvojila se Služba za pravnu zaštitu Grada, naime to je Služba koja praktički opslužuje sve ostale službe Grada odnosno sve ostale službe Grada opslužuju nju. Tako da su to bile samo neke promjene koje po mom mišljenju odnosno po mišljenju grupe koja je na tome radila bitno ne utječu na strukturu uprave. Moram vam reći ovdje ima 21, 21 tijelo. Taj broj od 20 se u pravilu skoro u svim ustrojima od '93. kad je Grad Split konstituiran kao samostalna jedinica lokalne samouprave tu se negdje taj broj kreće oko 20-tak, 20-tak radnih jedinica. U prvom ustroju to je bilo 14 kad je bio magistar Grabić gradonačelnik, time da je u drugom dijelu mandata to prešlo na 18 radnih tijela pa na 20, odnosno oprostite ne radnih tijela nego radnih jedinica, ajmo ih tako uvjetno nazvati. Odluka iz 2002. godine doživjela je šest izmjena i dopuna, počela je sa 18 radnih jedinica, završila je na 26, a u jednoj fazi imala je i 31 radnu jedinicu odnosno upravno tijelo uvjetno rečeno.

LJUBICA VRDOLJAK (-nije uključen mikrofon-) Koliko je imala u prošlom sazivu, nemojte nam .... MELHIOR SIMONELLI - voditelj Odsjeka za pravno-normativne poslove Samo polako, ja vam samo kažem iz jednog drugog razloga, u prošlom sazivu

počelo se sa 14 a završilo na 16, a sada je to 21. Ovaj, to vam kažem iz jednog jednostavnog razloga što se taj broj na nekoj svojoj, nekom svom rasponu ustalio, prema tome za ocijenit je da broj od 21 radne jedinice odnosno upravnog tijela nije ništa posebno ne iskače iz tog modela. Izvolite ako imate koje pitanje.

PREDSJEDATELJ Završili ste sa izlaganjem? Otvaram raspravu po ovoj točci dnevnog reda. Javio se

prvi za diskusiju gospodin Tomislav Gojo, zatim Hrvoje Marušić, zatim Marijana Puljak i gospodin Alujević Grgas i Gjurković, samo da ja zapišem i Podrug, dozvolite. Izvolite gospodine Gojo.

TOMISLAV GOJO Hvala.

100

PREDSJEDATELJ I Ćosić, e dobro, u redu. TOMISLAV GOJO Pa evo čitajući ovaj prijedlog meni je kao i na Odboru za ovi statut bila prva ideja

upozorit na određene po mom mišljenju nelogičnosti i dati neke prijedloge s ciljem da ustroj bude što operativniji, efikasniji i ovaj jeftiniji za Grad Split. Mislim da bi to, ovaj, trebao bit krajnji učinak ovoga ustroja. Ovako predložen plan ustroja mislim da ne može biti nikako operativan, jer je 21 služba u situaciji kad nemamo poglavarstva odnosno jedno među tijelo previše. Ovaj broj 21 je SDP-u očito, ovaj, drag, imate plan 21 na razini države pa onda i ovdje 21 služba, ja se nadam da neće biti isti učinak ovaj, ove 21 službe kao i ovaj plana 21. Mislim da ne može biti niti efikasan stoga što ima dosta preklapanja poslova i nelogičnosti, a da ne govorim o tome da je jeftinije, jer činjenica je da je bilo 16 službi, a da sada imate 21 službu, to je pet novih pročelnika, pet novih dakle plaća na razini godine ako se danas stalno vrtimo sa nekakvim brojkama je to nekih milijun kuna više, plus, ako ćemo računati ovih milijun kuna godišnje za savjetnike onda je činjenica da nas uprava košta oko 2 milijuna kuna više. Teško je sad kroz neke pojedinačne primjedbe mijenjati u biti nešto, jer je ovo jedna politička dakle ovaj koncepcija na koju dakle gradonačelnik ima pravo, jer dakle smatra da je ovakav ustroj naj, naj dakle bolji i ovo je jedno dakle ovaj politička odluka, ali ipak ću navest nekih svojih par razmišljanja s kojima mislim da bi se mogao smanjiti broj dakle službi ili dakle radnih jedinica, kako ćete ih već nazvati. Po meni je dakle logično Ured Grada i Kabinet gradonačelnika da ostanu pod jednom kapom, gospodarstvo i turizam je logično bilo da se spoje sa EU fondovima, jer su itekako ... ( - kraj 4. kazete B strane - ) ... dakle bitno je reći da smo od svih većih gradova imamo daleko najveći broj ovih službi, a mogli bi ići i dalje, pa bi onda bilo po meni logično da su imovinsko-pravni odnosi i pravna zaštita jedna služba, komunalno redarstvo sa još ova druga dva redarstva, jer mislim da će sad ovaj biti onako vrlo zbunjujuće na terenu hoće li netko zvati komunalno, poljoprivredno, prometno, mislim da će bit tu teško napraviti ovaj razgraničenje, po meni je dakle logično da imamo jedno redarstvo koje je zaduženo za sva ova tri područja. Od dakle promjenama imena službi ne bih puno govorio, znam da je to dakle osnov za raspisivanje ovaj natječaja, eto stvarno sam siguran da će temeljem natječaja biti izabrani stručni, stručni pročelnici kao što su i savjetnici. Kažem, stvarno mislim da će ovaj ustroj od 21 službu imati iste rezultate koje ima plan 21 dakle na razini države, a to je da ćemo, da će Grad Split kao i država bilježiti silazne a ne uzlazne trendove a da ćete sve to kao i na razini države pravdati potrebom štednje. Hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Dalje se za diskusiju javio gospodin Hrvoje Marušić. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Hvala lijepa. Pa evo moram se osvrnuti na ovo, kad govorimo o broju ustrojben ih

jedinica odnosno službi i tog famoznog broja 21 ako znamo da je u prošlom mandatu bilo 16, a tendencija i Vlade i svih je štednja onda smo očekivali da umjesto 16 da će ih bit recimo 12, 14, 10, a ono 21. Rijeka ih ima 18, Osijek ih ima 10, zašto Split treba više od dva puta da bi odradili isti posao kao što ga rade u Osijeku, Rijeci ili negdje drugdje. Jednostavno prije sat, dva, tri, koliko je prošlo smo spajali dvije tvrtke, radili elaborate, studije, sve živo da bi uštedjeli na mjesečnoj razini 20 tisuća kuna, a sad ovdje za još 10 pročelničkih mjesta ćemo potrošit milijune kuna, to su činjenice. Prema tome ne vidim nikakvu dosljednost u radu Grada, gradonačelnika ili službi ili savjetnika, kako god hoćete, nema više gradskog poglavarstva. Prema tome umjesto štednje koja nam se proklamirala prije par sati sad imamo rastrošnost na službama koje kao što je rekao kolega Gojo itekako se mogu spojit, itekako

101

logično funkcionira ako u gradovima približno veličine Splita može bit upola manje službi onda ne vidim stvarno razloga zašto u Splitu mora bit 21, osim, je li, zbog zapošljavanja političkog kadra na određenim mjestima, nagrađivanja itd. Ovo nema uporište u logici, ovo nema uporište u štednji, ovo nema uporište u ničemu onome zašto bi se mi svi ovdje trebali zalagat, a to je da imamo malu, brzu, efikasnu administraciju gradsku koja može odgovorit na svaki zahtjev u najkraće moguće vrijeme. Ovdje će bit i preklapanja službi, ovdje će bit svašta, tako da jednostavno ovo nije po meni dobro rješenje za ustroj Grada, ovoga je previše, ovo je nejasno i ovo je skupo. Dakle dijametralno suprotno onome za što se i Vlada Republike Hrvatske zalaže, dijametralno suprotno i planu 21 i svemu onome što bi mi svi skupa htjeli, dakle malo, brzo, učinkovito i ne skupo, ovo je upravo suprotno tome, a vi ćete odlučit kako hoćete. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem gospodinu Hrvoju Marušiću. Na redu gospođa Marijana Puljak.

Izvolite, izvolite. MARIJANA PULJAK Zahvaljujem. Pa evo ne sporim zapravo pravo dakle gradonačelnika naravno nove

Gradske uprave da u skladu isto sa nekom svojom vizijom i idejom dakle kako bi gradska administracija trebala funkcionirat i kako misli da službe mogu najefikasnije djelovat dakle da predloži jednu organizaciju. Prije htjela bi zapravo pitati dakle prije nego smo došli do ovog broja 21 odnosno nego ste došli do ovog broja 21 dakle možete li nam reći šta ovo znači na povećanje, smanjenje zaposlenika, jeste li radili nekakve analize ili je ovo čisto, čisto onako organizacijski bez neke prethodne analize šta će ovo značit dakle na povećanju, kažemo povećanje budžeta itd. je li to točno. I isto jedno, evo predložili smo bili ovo, već je netko spomenuo, komunalno redarstvo, prometno, poljoprivredno, nelogičnost jedna zašto se to odvaja u dva odvojena odjela kad je nekako sva ta redarstva više naginju komunali, bilo bi logičnije da su pod nekakvim komunalnim gospodarstvom objedinjeni svi, svi u jednu, zapravo pozdravljamo zapravo organiziranje tih redarstava, dosad ih nije bilo, potrebna su, ali su nekako bliža komunali nego, nego ovako razdvojeni. Dakle je li, šta znači ova uprava na broj zaposlenika u Gradskoj upravi, je li to novih 20, 30, 11, ovdje je 11 novih jedinica ovim preorganizacijama, dakle da li to znači i novih povećanje broja djelatnika u Gradskoj upravi?

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo u ime predlagatelja dat će se, molim, imamo mi još troje, ali

ukoliko želite možete sad odgovorit ili na koncu sve skupa. Kako ćeš Melko? E onda bolje sad. Izvolite.

MELHIOR SIMONELLI - voditelj Odsjeka za pravno-normativne poslove Ovako, shema Gradske uprave kao što sam rekao na početku determinirana

posebnim propisima. Nažalost Grad, a svjedok sam tome 40 godina o administraciji, iz godine u godinu postaje sve nadležniji i nadležniji za raznorazne poslove koji u zakonima i ne postoje, oni postoje u mišljenjima, oni postoje u deklaracijama, oni postoje u strategijama. Trenutno, koliko mi se čini u Hrvatskoj, postoje četiri strategije, poljoprivreda, gospodarstvo, društvene djelatnosti, nemojte me hvatat za četvrtu. To su sve obaveze koje padaju na leđa lokalne samouprave koja se za to treba organizirat ad hock. Puno bi bilo jednostavnije da je uprava tipa općine Split kad ste imali šest upravnih odjela, svaki je vodio upravni postupak i van toga ničega nije bilo. Sjetite se u prošlom mandatu koliko ste imali, mislim ne svi, zato jer niste svi bili ovdje, ali oni koji su bili, koliko smo imali tematskih sjednica iz razloga što su nam pojedine teme legle na naše ............ probleme. Administracija je nešto što nije tegobno

102

ako je brzo, efikasno i stručno, nažalost, nažalost, svjedok sam tome da je u administraciji sve teže i teže bit stručan, ne zbog hiperprodukcije propisa i njihove kontradiktornosti nego zbog jedne hiperprodukcije stavova, mišljenja, deklaracija koje daju ministarstva koje morate poštivati, jer su oni, oni vam vrše nadzor i kad vam sutra dođu ovdje onda će vam poništit akt koji može prouzročit ogromnu štetu. Prema tome takva administracija mora postojat, brza, efikasna i stručna, što ste vi rekli, ja se s tim slažem. Međutim koliko će bit ljudi, šta će bit ljudi to nije stvar ove odluke, to je stvar kasnijih akata koji će se razrađivati. Ovo ovdje što je stavljeno i kako je stavljeno je posljedica jedne za mene neshvatljive stvari, a to da su ukinuta Poglavarstva, ja sad govorim u osobne ime a ne u ime predlagača. Sa poglavarstvom mi smo otprilike imali negdje 16 pročelnika ili 12 pročelnika i šest članova poglavarstva i opet smo došli na 20 rukovodioca i sada se stvara situacija da vi morate putem, da između gradonačelnika i administracije nema tampon zone, da tako nazovem, nema tampon zone koja će povezivat pojedina tijela i morate stvorit jednu takvu mrežu, vi morate stvorit jednu takvu mrežu da znadete u toj organizaciji tko je za što odgovoran. Iz tog razloga mi, ovaj prijedlog i ne odstupa puno niti od prijedloga koji je bio, niti od strukture koja je bila sada, do sada pa čak ni od onoga koji je bio i ranije. Pitanje poljoprivrednog redarstva, pitanje, sad ću se na konkretna pitanja referirat, pitanje poljoprivrednog redarstva, pitanje prometnog redarstva, na tom pitanju i na jednom mi na drugom mi već možda jednu par godina oštrimo zube. Razgovarali smo sa gospodom iz Policijske uprave i to je ogroman problem, kad su nam iznijeli o čemu se sve radi. Onako po ondašnjoj procjeni unatrag četiri-pet godina to je u startu nekih 5-6 milijuna kuna, ako ćemo to radit. Pitanje poljoprivrednog redarstva kod nas nije toliko izraženo toliko što grad Split nažalost ne raspolaže s toliko poljoprivrednog zemljišta da bi ovaj to bio nekakav krucijalni problem, a i nadležnosti tih, tog poljoprivrednog redarstva su takve da morate ući u Zakon o poljoprivrednom zemljištu i onda vidjeti da praktički oni kontroliraju rigole i ne znam nekakve živice i tako nešto slično. Ocjenjeno je da su, da je lokalna samouprava mjesto odakle bi najjednostavnijim putem mogli dobivat nekakve podatke o stanju na terenu, kad se radi o poljoprivredi. Prometno redarstvo je problem za sebe i ono će vjerojatno isto tako bit ...

LJUBICA VRDOLJAK (-nije uključen mikrofon-) Oprostite, gospodin nije ni predlagatelj ni to, on

obrazlaže ono što gradonačelnik traži. Mislim ... PREDSJEDATELJ U ime, gospođa Vrdoljak, u ime, u ime predlagatelja može i (-čuje se više glasova-

) Molim vas. LJUBICA VRDOLJAK (-nije uključen mikrofon-) ..... po materijalima, a ne dalje od toga, mi ćemo

postavljat pitanja. PREDSJEDATELJ Pitao sam na početku, hoćemo li da odmah odgovori ili da piše i na koncu se

referira, pa smo rekli da se odmah referira. E, ništa, završite vi gospodine Melko. MELHIOR SIMONELLI - voditelj Odsjeka za pravno-normativne poslove Ovaj, mislim možemo sada ići od jednog do drugog upravnog tijela pa objasnit

zašto su upravna tijela takva kakva jesu, to je jedino što, što mogu kazat, a to smo rekli već u uvodu. Dobro, nema problema. Upravni odjel za, to smo vam rekli i prije, za prostorno uređenje podijeljen je na dva dijela i preporuka je i naših kolega koji rade da se to, da se ti

103

poslovi odvoje, da se prostorno planiranje odvoji od građevinskih dozvola. Služba za unutarnju reviziju, (-čuje se više glasova-) Dobro, u redu.

PREDSJEDATELJ Dobro, evo ovo je uvijek, zahvaljujem na obrazloženju, ovo je uvijek pitanje u

ovakvim raspravama, mjere i količine podataka koji se pružaju. No idemo dalje uz jednu napomenu, u skladu s Poslovnikom gradonačelnik može pozvati bilo koju stručnu osobu iz sustava Grada ili izvan Grada, dovest ga na Gradsko vijeće i da dade odgovarajuća stručna mišljenja vijećnicima u ime i za račun samog gradonačelnika, on stoji iza tih riječi koje su izgovorene. Zahvaljujem. Sada je na redu gospodin Tomislav Alujević Grgas. Izvolite.

TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Gospodine predsjedniče zahvaljujem. Puno toga bi trebalo, bi se moglo kazat na

ovu temu, evo ja ću pokušat s jedne strane krenuti. Postoje razvijene demokracije u svijetu koje ustroj nisu dirale ni deset, dvadeset i trideset godina, e sad što znači upravni odjeli u Gradu, u županijama, znači u tijelima lokalne samouprave. Upravni odjeli su stručni menadžment unutar tih institucija, dakle to su državni službenici koji se biraju na javnim natječajima, to su i pročelnici i to su svi zaposlenici u upravnim odjelima. Gospodin Simonelli je odlično detektirao problem, dakle problem je nastao onda kad se prije pet godina krenulo u izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi tj. u izborima kad se odlučilo da krenemo u direktan izbor gradonačelnika i župana, tada je ukinuto poglavarstvo koje je bilo izvršno tijelo, dakle da malo to pojasnim, onda su poglavari bili lokalni ministri, kao što imamo ministre u Vladi tako smo imali poglavare u tijelima lokalne zajednice, samouprave. Sada kad imamo direktni izbor gradonačelnika i župana sad praktično u instituciju dolazi jedan čovjek i taj jedan čovjek ne može upravljati kvalitetno s institucijom u koju je došao, jednostavno je puno posla, s jedne strane je protokol, s druge strane su problemi i sada smo došli do ove priče zašto se događa da se povećaju, smanjuju upravni odjeli. Mislim da brojka zapravo uopće nije ključna u ovom pitanju. U ovom pitanju je ključno ono što je spomenuto prije, a to je efikasnost uprave. Meni je svejedno hoće li bit dvadeset upravnih odjela ili pet, ali ono kako ste i vi rekli, ako će ta uprava bit efikasna onda je to to. Praktično ako gledate iz poslovne logike, je li, vi bi do ustroja uprave trebali doći obrnutim putem, znači ne sad da stavite kapu pa sad je to to, nego bi trebalo prvo krenuti u organizaciju i organizaciju poslovnih procesa unutar uprave, a onda bi rezultat te priče trebalo biti i organizacijska struktura. Ja sam svjestan da zbog kratkoće vremena, a sam taj proces reorganizacije traje, možda traje šest mjeseci, godinu dana da je jednostavno potrebno neke promjene napravit. Svjestan sam da je to preraslo i u političku odluku, a i na kraju krajeva i u županiji i u ostalim gradovima bez obzira tko ne na vlasti, je li HDZ, je li SDP, napravit će nažalost istu ovu stvar, jer jednostavno će krenuti u zadiranje u pitanje pročelnika, zapravo pročelnici se na određeni način počinju smatrat kao dužnosnici i u ovim koalicijskim sporazumima se poslije počinju ta mjesta dijelit, što zapravo ne bi trebalo, jer po zakonu su oni državni službenici, biraju se natječajem, to drugim riječima znači da bi te osobe morale bit stručne osobe, tj. mogu čak bit i iz uprave, znači ona krajnja stepenica u napredovanju državnog službenika, ne bi trebalo imat veze s politikom. Nažalost po meni ja mislim da je propuštena prigoda, nitko se nije dosjetio u Hrvatskoj da se organizira kabinetski, je li, sustav u kojem vi direktno birate gradonačelnika i župana je kabinetski sustav. Postoje zemlje gdje se direktno biraju premijeri koji se ne biraju iz parlamenta, tamo gdje se direktno biraju premijeri to su kabinetski sustavi i premijeri tada u svoj kabinet biraju svoje ministre. Tako se po meni trebalo organizirati i u gradovima i županijama da imamo kabinet gradonačelnika, kabinet župana i da unutar tog kabineta se biraju možda ne savjetnici, zbog toga je nastao ovaj problem, više se ne zna savjetnik, pročelnik, počelo se sve to brkat, znači da se unutar kabineta gradonačelnika biraju lokalni ministri, a sad kako će se nazvat

104

svejedno, apsolutno. S obzirom da je u našem programu, znači naše neovisne liste da smo odlučili da ćemo surađivati s vlasti na programima, a jedan od programa je upravo reorganizacija uprave i mi ne želimo odustat od tog programa, a u kontaktima, je li, koje smo imali dogovorili smo se da ćemo krenuti u taj proces, je li, mi smo spremni podržat ovaj ustroj kao jednu privremenu odluku, kao privremenu odluku i pratimo (-čuje se više glasova-) , ne četiri godine, ne četiri godine, ne četiri godine, imamo dovoljno, imamo dovoljno vremena, ja sam uvjeren da ćemo zajedno uistinu napravit pravu reorganizaciju uprave i da će uistinu ta uprava postat efikasna, to je naš cilj, a da ne bude samo politički transfer, promijeni se kapa i ništa se kvalitetno ne dogodi iznutra, to je naš cilj, to želimo napravit. Jedino što bi još dodao, ono što po meni, ako već se krenulo u prijedlog odluke o ustrojstvu Grada trebalo se na prijedlog odluke o ustrojstvu dodat viziju, misiju i barem ciljeve na globalnoj razini, a inače da podsjetim sve stranke, to sve svi imali u predizbornoj kampanji, pisali ste programe svoje ...

PREDSJEDATELJ Vrijeme. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS ... i to ste morali, i to ste morali ovdje unijeti. Eto toliko, hvala lijepa. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imamo jednu repliku na izlaganje gospodina Tomislava Alujevića

Grgasa i to od strane gospodina Hrvoja Marušića. Izvolite. HRVOJE MARUŠI Hvala lijepa. Ma to da će nezavisna lista gospodina Grubišića podržat ovaj

preustroj ja uopće nisam sumnjao i to je njihovo legitimno pravo i nema problema, ali ovo opravdanje me malo najblaže rečeno čudi, a pa i smeta, jer ako se reorganizacijom u pozitivnom smislu, za što se vi zalažete, smatra da se sa 16 upravnih odjela odnosno službi dođe na 21 dakle na 21 pročelnika i poveća trošak Grada i smanji efikasnost Grada, ako ste vi to u svojoj kampanji napisali onda za slijedeće izbore vam ne dajem baš velike nade. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Dalje se za diskusiju, oprostite, imate li odgovor? Izvolite gospodine Alujević

Grgas. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Dakle odgovorit ću još jednom, nije bitan broj 16 ili 20, to ne rješava efikasnost,

efikasnost Gradske uprave, upozorit ću vas kao člana HDZ-a da ćete ovu istu priču napravit i na drugim mjestima, bilo u Županiji, bilo po gradovima, pa bi volio onda vas vidjeti hoćete li i tada bit protiv kad budu vaši ljudi to donosili na vaša vijeća.

HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Šta bi bilo kad bi bilo. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS Evo, samo, samo da vas ....

105

PREDSJEDATELJ Molim vas, gospodine Marušić molim vas bez upadica. TOMISLAV ALUJEVIĆ GRGAS ... dakle nemojmo, nemojmo, nemojmo bit ipak licemjerni, jer ova stvar će se

dogodit i na drugim razinama. HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ja govorim o gradskoj razini, Gradskog vijeća u Splitu,

držimo se toga. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ja vi vas, e ... HRVOJE MARUŠIĆ (-nije uključen mikrofon-) Piše ovdje 21, nisam izmislio broj 21. PREDSJEDATELJ Gospodo, molim vas. Gospodine Tomislave Alujević Grgas malo blažu riječ od

licemjerstva bi volio da upotrijebite, bila bi puno prijemčivija za ovaj skup. Hvala. Sada idemo, dobro, ne treba, idemo dalje. Za riječ se javio gospodin Gjurković Srđan. Izvolite.

GJURKOVIĆ SRĐAN Hvala lijepa. Ma dakle čak i u uvodu nije mi se moram priznat svidjelo kad je

gospodin ovaj u ime, u ime gradonačelnika rekao na neki način počeo opravdavat broj 21 sa nekakvom poviješću, bilo ih je deset, pa je raslo, itd. mislim nije suština u tome ja se slažem je li ih je 10 ili je 21 ili ih je 25 ili je 16, suština, suština je o čemu u biti većina vijećnika i vijećnica ovdje govore a to je u biti efikasnost, učinkovitost rada Gradske uprave normalno je da ona bude jeftina, ono šta ja mogu iščitavat iz, iz ovoga prijedloga je da se temeljem dva-tri mjeseca gradonačelnika sa svojim zamjenicima u novoj upravi izanalizirao način na koji smatraju da bi bili kvalitetniji, učinkovitiji oni kao izvršna vlast i Gradska uprava prema građanima na način na koji su oni predložili ovo Gradskom vijeću i to je ono osnovno i legitimno šta je i s druge strane korektno dati šansu i dati priliku i naravno i opoziciji da za šest mjeseci, godinu dana kaže gospodo nije vam ovo baš sjelo ili O.K. u redu je, je ih više, ali je postavljeno na pravi način da puno bude učinkovitije i efikasnije i to je čini mi se jedina i ona ispravna i politička i građanska, građanski jedan pogleda na ovaj novi ustroj da se dobije ono šta mi u biti želimo, a to želi i gradonačelnik sa svojim ljudima a to je da bude šta propozilnije, šta kvalitetnije i efikasnije, a rezultat naravno imamo pravo raspravljat i raspravljamo na način A, B i C po političkim opcijama ili razmišljanjima ili stručnošću, ali generalno ono šta će ovo kad se vjerujem donese dati bit će onaj rezultat za X mjeseci ili godina kad se može reći dobro je napravljeno i nije dobro napravljeno i to je onaj dio odgovornosti političke koji nosimo mi koji na prijedlog gradonačelnika i podržavamo i sudjelujemo o u ovakvom pristupu novog ustroja Gradske uprave. Evo samo toliko.

PREDSJEDATELJ Jeste završili sa izlaganjem? Jeste. Na vaše izlaganje javila su se trojica

diskutanata vezano za repliku, to je prva, gospodin Podrug, pa gospođa Ljubica Vrdoljak, pa gospodin Tomislav Gojo. Izvolite.

106

LUKA PODRUG Kolega, nitko ne spori pravo pobjedniku, ali nemojte govorit ni da je legalno ni

legitimno, jer je novi zakon pročelnike odredio kao stalne zaposlenike, a savjetnike kojih ima i bit će ih ostavio kao mogućnost dovođenja gradonačelniku. Svi se nažalost, svaka se vlast ponaša pa ova na naj jedan po meni izuzetno neočekivano ekstreman način kao da od njih počima život. Naime zar ne razmišljate šta će se dogodit za nekoliko godina, vrlo brzo će proć nekoliko godina i hoće li svaka nova vlast isto tako novim ustrojem, mi danas ovdje biramo 12 ili 11, možda griješim u jednoj brojci, 11 novih pročelnika, 11, i ja vas molim, ja ću imat svoju raspravu ali ovdje samo u diskusiji sam se išao osvrnuti na onu vašu tezu legitimno, nije ni legitimno ni legalno iz prostog razloga što je potpuno suprotno koncepciji novog zakona temeljem kojeg smo mi ovdje svi izabrani i taj novi zakon nije predvidio ostvarivat ono što je gradonačelnik najavio, o čemu smo imali spor i u javnosti i na ovom Vijeću, tražim ostavke pročelnika, nema na to pravo. Ovo je zlouporaba onoga za što ste vi ovdje izabrani, a ovo je apsolutno politička trgovina i namirivanje političkih partnera, brojka 21 nažalost i na državnoj razini se pokazala kao ogromna manipulacija, vi to nažalost činite i u ovom gradu. Sretno vam bilo, do kad će trajat vidjet ćemo.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospođa Ljubica Vrdoljak. LJUBICA VRDOLJAK Ovdje nam jednostavno želite uvalit da nije suština broj službi, jest suština je broj

službi, jer broj službi povećava broj voditelja, prema tome to je logično da je to suština, ne možete nam kazat, a te službe broje i određene ljude ispod toga. Ovim načinom se otvara prostor ne samo pročelnika nego i onih ispod toga kojih može biti bezbroj. Prema tome nemojte nam na takav način prodavat priču kako nije bitna, bitan je broj službi, jer broj službi uvjetuje efikasnost, nećete mi kazat da veći broj službi je veća efikasnost, to dokazano uglavnom da mali broj službi daje veliku efikasnost. Ja vam moram kazat da dugopoljsko čudo je napravilo osam ljudi, prema tome nije bilo ne znam koliko službi, je to bila mala općina onakva kakva je, danas je skoro grad, prema tome napravilo je osam ljudi. Zato nemojte nam ovaj pričat Grad Split je veliki grad, ali broj službi povećava broj ljudi, a koliko će biti efikasni to ćemo tek vidjeti i to su oni za koje ste rekli kao političari nesposobni to će upravo ti biti.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Tomislav Gojo. TOMISLAV GOJO Hvala. Evo rekli ste da nije bitno 10 ili 20 odjela, ja ću vam samo napomenuti da

jedan dakle pročelnik košta Grad godišnje negdje 250 tisuća kuna bruto, pa pomnožite li to sa četiri godine onda je to milijun kuna, a tamo smo spojili dakle Kupališta i Obalu, uštedjeli smo manje i od toga smo radili nekakva čuda i studije i ne znam što, e sad ovaj milijun kuna za jednog pročelnika pomnožite sa pet novih pročelnika pa vidite koji je to iznos ili pogotovo ona razlika između onoga što ste rekli da nije bitno 10 ili 20 odjela onda pogledajte tu ovaj iznos kad imate 10 pročelnika ili kad imate 20 pročelnika.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospodin Gjurković izvolite dati odgovor na ove replike.

107

SRĐAN GJURKOVIĆ Ma dobro može se sve u biti svesti na jednu repliku. Naravno da vi imate svoje

razmišljanje koje se temelji na tome da u biti trebalo bi da ima deset pročelnika, jer bi na taj način uštedjeli i bili efikasniji. Moj je stav da gradonačelnik i koalicija ima pravo predložit i tražit potporu za veći broj pročelničkih mjesta odnosno upravnih odjela i službi smatrajući da će bolje i kvalitetnije vodit ovaj Grad. Ponekad, određeni trošak ili platit čovjeka stručnog i kvalitetnog da odradi kvalitetno posao nije trošak nego ulaganje i često mi i u politici a i inače, ali u politici posebno kad se želimo dodvorit biračima onda govorimo o racionalizaciji i smanjenju plaća itd., međutim realno je da mi moramo ljude dati im odgovornost, dati im konkretnu zadaću i dati im adekvatnu plaću i od toga treba izaći rezultat. Koalicijska vlast i gradonačelnik su dobili taj dio prava da ponude, da traže i po tom pitanju će i odgovarat i to je u biti jedina na neki način i razlika u raspravi, vi idete na racionalizaciju, pokušavate nama ukazat da mi to previše trošimo, a mi s druge strane kažemo mi ćemo biti puno efikasniji i učinkoviti i to neće biti onda troška.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za raspravu se javio gospodin Ćosić Damir. Izvolite. DAMIR ĆOSIĆ Hvala lijepa. Evo pokušat ću bit vrlo kratak. Dakle ova tijela Gradske uprave želio

bi samo dva usporedit, dakle ovaj pod brojem 4. Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i komunalno redarstvo i paralelno s njim dakle ovaj broj 14. Služba za mjesnu samoupravu i prometno i poljoprivredno redarstvo. Dakle ova Služba za mjesnu samoupravu dakle to je vjerojatno Služba za gradske kotareve i mjesne odbore, kako se je prije zvala i vidim da je njima nadodano ova dva prometna i poljoprivredna redarstva, o tome su već moje kolege govorili gospodin Gojo i gospođa Marijana, stoga mi nije jasno da se od matične kuće od komunalnog redarstva odvajaju ova dva redarstva, bitno da su ova nekakva nova dva redarstva prometna i poljoprivredna. Gospodin ovaj koji je maloprije obrazlagao, ne znam, on je rekao da Služba za mjesnu samoupravu najbolje zna tko u nečijem vrtlu ne znam sadi djetalinu s četiri lista itd., mislim da to nema veze s logikom, ova Služba za mjesnu samoupravu i gradske kotareve je toliko preopterećena, mi predsjednici gradskih kotareva najbolje znamo koliko oni imaju posla i sad jedanput se od matične kuće odvaja nekakva, nekakva dva nova redarstva koja jednostavno pripadaju po imenu i po nekakvoj dužnosti komunalnom redarstvu, dakle imamo komunalne redare koji obilaze teren, imamo kontakt policajce i sad mi nije jasno zbog čega se ta dva redarstva odvajaju od matične kuće i dodaju se nama ovdje odnosno kad sam rekao nama mislio sam na gradske kotareve, ja sam kao predsjednik, a dobro ovoj Službi za mjesnu samoupravu zbog čega se dodaju mislim da to nema logike, pretpostavljam da je to nekakav drugi cilj. Pa eto želio bi odgovor na ovo pitanje ili možda kasnije da, ne znam, imamo li pravo mi kao Klub dati amandman na ovo da se ova dva redarstva vrate kući. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Evo gospodin gradonačelnik bi želio odmah odgovoriti kao

predlagatelj. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Ma radi se upravo o tome da to nije matično dakle ovaj Upravni odjel za

komunalno gospodarstvo i komunalno redarstvo nije po ničemu matično za prometno i poljoprivredno redarstvo, ono je matično za komunalno redarstvo, a prometno i poljoprivredno uopće ne spadaju pod komunalu, to je jedno. Drugo, mi njih trebamo, tek

108

trebamo osnovat, da bi ih osnovali moramo imat novce u proračunu, mi ovoga momenta tih novaca nemamo, nažalost, odnosno možemo ih osnovat tako da stavimo jednu i jednu osobu da bi zadovoljili čistu formu, ali to je neefikasno, dakle vi morate početi nukelus stvarat od ničega pokušavajući sa minimalnim sredstvima, jer tih novaca, treba vam 10 milijuna kuna bi vam trebalo za ozbiljno prometno redarstvo i najmanje 3 milijuna kuna za ozbiljno poljoprivredno redarstvo, zbog toga smo ih ustvari izmakli iz komunalnog gospodarstva jer one nisu tamo pripa....., ne pripadaju tamo, to nije njihovo matično, one su Pale sam na svijetu na neki način i njih smo zbog toga stavili ovdje pod mjesnu samoupravu da bi ih na neki način makli, kad nađemo sredstva, ako nađemo sredstva možda će ih čak da ih odvojimo, možda čak, ali to je budućnost, kad bude bit će, ako će bit.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ajte, može. LUKA PODRUG Ma mislim moram ispravit naprosto jednu netočnost. Upravni odjel za komunalno

gospodarstvo i komunalno redarstvo u odluci koju mi danas usvajamo piše jedna rečenica, „prati stanje svih oblika prometa u gradu i brine o njegovom uređenju i opremanju“, to je odluka koju mi danas usvajamo, a gradonačelnik kaže da prometno redarstvo tu ne spada. Isuse Kriste šta mi ovdje javno sve možemo reći.

PREDSJEDATELJ U redu je, zahvaljujem. Da li gospodin gradonačelnik želi još pojasniti. Izvolite. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Možemo sad do sutra o tome, nije ista stvar kolega vijećniče, nije ista stvar,

naravno da komunalno redarstvo prati, ali prometno redarstvo je nešto potpuno drugo sa potpuno drugim zadacima, isto kao i poljoprivredno redarstvo, jedno je pratit, a drugo je uređivat u policijskom smislu na neki način. A ja vam tvrdim da nije ista stvar, mislim vi ste to pročitali ali ste izvukli iz konteksta.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Dalje se za raspravu javio gospodin Goran Sučić. Izvolite Gorane. DR.SC. GORAN SUČIĆ Ispričavam se, da. Naime evo i ovoga puta je kao što sam i maloprije rekao da

stalno se dolazi do, i ovo je neka promjena, normalno da je promjena i očekivati da se promjene dešavaju, ne samo novom vlašću nego i potrebom da odgovorio novim zahtjevima i suvremene administracije odnosno uprave, je li i u tu svrhu vidim ovu promjenu. Međutim ovaj tek poslije ovoga fizičko podjele na te službe ja vidim tek mukotrpan rad nove uprave da, a to je znanost posebna, jer upravljanje ljudskim znanjima i resurs..... potencijalima i ta kultura upravljanja uopće da sazivi priličito kod nas još uopće nije pa izazovi novi npr. ću reći o školstvu gdje nešto znam. Mi znamo da su decentralizirana sredstva 2000. godine došla ovaj i funkcije u Grad što se tiče pitanja školstva, a Grad se tijekom tih godina nijedan grad nažalost nije osposobio da odgovori tim zahtjevima tog školstva tako da recimo imamo te upravne odjele u gradovima Zagreb, Osijeku, Rijeci i Splitu koji skrbe o osnovnom školstvu, koji ne mogu odgovoriti onim pedagoškim zahtjevima na svom terenu, pa to jednim dijelom radi ministarstvo, jednim dijelom ........ pa se defakto ta, samo .................... decentralizirana sredstva 12% meni se čini na materijalne troškove i tu je završena priča, a trebali bi skrbit više od toga. Dakle ti zahtjevi su mnogo veći sada nego, ovaj, nego prije 10 godina, 15 godina

109

i iz tog razloga mislim da mnogi ........... i nove potrebe. Kad sam već listao ove, ove službe onda sam primijetio i predlažem taj amandman predsjedniče, ovaj, za ovaj naziv Služba za prosvjetu i znanost da se uvrijeđeno u hrvatskom jeziku odnosno i u Hrvatskoj barata riječi obrazovanje. Po logici ministarstva i Agencije za odgoj i obrazovanje itd. ta riječ obrazovanje je šira, širi kontekstu nego prosvjeta, je li, pa ja predlažem ovaj taj amandman da se služba zove Služba za obrazovanje i znanost. Evo.

PREDSJEDATELJ Sad, sad lijepo ponovite. DR.SC. GORAN SUČIĆ Prosvjeta je uži, prosvjeta je po ......... uži kontekst, a obrazovanje je širi kontekst

.... podrazumijeva i vrtićnu dob i školsku dob .... PREDSJEDATELJ Gospodine Sučiću molim vas izdiktirajte mi amandman, Služba za ... DR.SC. GORAN SUČIĆ ... za obrazovanje i znanost. PREDSJEDATELJ ... za obrazovanje i znanost. DR.SC. GORAN SUČIĆ Ja predlažem mislim, da. PREDSJEDATELJ Znači riječ prosvjeta se briše i stavlja obrazovanje. BLAŽENKA TOLIĆ – tajnica Gradskoga vijeća Grada Splita (-nije uključen mikrofon-) I u tekstu naobrazba da se promijeni ..... PREDSJEDATELJ Je. Da, da. Primio na znanje. DR.SC. GORAN SUČIĆ Mislim možda, možda ima logike, je li. PREDSJEDATELJ Jeste završili? Gospodin Drago Davidović. DRAGO DAVIDOVIĆ Hvala gospodine predsjedniče. Ma evo ovdje među nama ima kolega koji su bili u

ovoj istoj situaciji u kojoj smo mi sada i prije četiri godine, znači pobjednici na prošlim pa...., ovim lokalnim izborima su bili u istoj ovoj situaciji kad se ista stvar predlagala i kad su mnogi od vas za istu stvar digli ruku. Znači ne dešava se ništa revolucionarno, dešava se nešto šta mi smatramo da je dobro. U ova protekla tri mjeseca mi smo ustvari snimili kako funkcionira uprava Grada i naša razmišljanja vode ka tome da ćemo ubrzat procese, ali stvarno mislimo da će ubrzat procese, jer u ova tri mjeseca smo zaključili da je to jako sve sporo. Povećanje sa 16 na 21 stvarno donosi financijski trošak, ali mi mislimo da će sa tim

110

ubrzanim procesom rada Grad puno više dobiti. Pri tome mislimo isto tako da smo u ova tri mjeseca zaključili da dio pročelnika za koje kolega Podrug kaže da su primljeni za stalno ne udovoljavaju svojim kvalitetama i onome šta rade, stvarno ne udovoljavaju. Isto tako kao što smatram da dobar dio njih stvarno je kvalitet i zaslužuje da ostane radit i ja mislim da je to legitimno pravo, ne opterećujući se stranačkom pripadnošću ni tko ga je doveo ni tko ga je zaposlio niti znam tko je od njih u kojoj stranci i pripadnik bilo koje opcije. Znači doći će do određenim promjena, promjene će doći isključivo iz razloga što želimo ubrzati proces rada u ovoj upravi koja je do zla boga spora, to je nevjerojatno, to je nevjerojatno. Vjerujete mi da dio ljudi ne može udovoljit zahtjevima koje mi namećemo i to želimo promijenit. Slažem se sa kolegom ............. Marušićem, to će povećat troškove u financijskom iznosu, ali dobit ćemo puno više, puno više i za to ćemo snosit odgovornost, ništa drugo, ako mislite da nismo u redu, a ja vas uvjeravam da će se puno stvari ubrzat, nametnuli smo neke dinamike, neke tempe, neka usmjerenja i vidimo gdje nam treba dati akcenat na novi kadar ili na dijeljenje nekih funkcija, čisto pragmatično ništa drugo, s obzirom na ono kako smo mi nametnuli tempo i šta želimo razvijat. I isto tako kao što sam ja imao razumijevanje za vaše, nisam bio u mogućnosti odlučivanja za promjene koje su nastale prije četiri godine, jer meni je to normalno bilo i ja molim vaše razumijevanje za naše odluke koje mi sad radimo da bi ubrzali i olakšali rad svima nama ovdje u gradu, a pri tome ne mislimo na uhljebljenja ni na dovođenje nekih svojih kadrova i ne stoji ono što je kolega Gojo rekao milijun za savjetnike, milijun za pročelnike, dozvoljavate li mogućnost da će dobar dio njih ostat, da ćemo neke izvući iznutra, već ustrojstva, da će dio savjetnika koji su sada ići na mjesto pročelnika i da to onda ne drži vodu. Samo kažem ajmo ne skakat odmah na prvu, poslušajmo sve do kraja pa da vidimo je li to za vas prihvatljivo ili ne, ništa drugo. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za repliku se javio gospodin Luka Podrug i gospodin Blažević.

Izvolite. LUKA PODRUG Kolega Davidović sve što ste rekli kao vijećniku bi vam apsolutno, neću reći

oprostio, ne mogu vam ja opraštat, ali bi prihvatio jer ste novi vijećnik, ali s pozicije glavnog savjetnika ja vam moram reći da radite skandaloznu stvar. Vi javno ovdje pred svim vijećnicima, pred medijima, makar koliko vas mediji štitili, kažete da ćete vi smijenit pročelnike. Članak 53. a) Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi navodi samo četiri razloga pod kojima se pročelnici mogu smijenit. Jedan, zatraži razrješenje, nastanu razlozi da mu je radni odnos u pitanju, ne postupa po propisima onda ga treba smijenit, dat mu naprosto otkaz, a ne izmišljenim ustrojem, i četvrto, ako prouzroči veliku štetu i da ja sad ne čitam detalje, i vi ovim, jer ste očito ipak politički neiskusni, dajete jedan strašan autogol, vi jasno priznajete da je ovo sve samo magla da bi vi smijenili pročelnike, vi radite nešto što je izravno u suprotnosti sa zakonom, vi nemate pravo smjenjivat pročelnike nego po Zakonu o lokalnoj samoupravi članku 53. a) i u svakoj normalnoj lokalnoj jedinici kad bi jedan glavni savjetnik nešto ovako javno izjavio ono što vam je gradonačelnik već u više navrata izjavio pa se malo povukao i kazao da on samo od njih moli to bi bilo skandalozno, to bi bilo za nadzor, to bi bilo razlog za vrlo ozbiljni stupanj odgovornosti.

PREDSJEDATELJ Vrijeme. Hvala, ne možeš odgovorit, ne možeš odgovorit. Tonći Blažević.

Izvolite. Ovako, hoćeš li odgovorit odmah sad? Izvoli.

111

DRAGO DAVIDOVIĆ Znači ja sam, možemo to skupa preslušat, rekao da neki pročelnici ne

udovoljavaju svojim sposobnostima ono šta mi od njih zahtijevamo i iz tog razloga smatramo da ova uprava ne radi, da je troma, da je spora i da ne udovoljava našoj viziji razvoja upravljanja Gradom. Mi ćemo s ovim novim ustrojstvom smo razdijelili neke određene resore da bi rasteretili određene ljude, da bi rasteretili određene ljude jer smatramo da imaju previše, a među njima će se javit i oni ljudi koji neće moći udovoljit ni tim zahtjevima. Njihov mandat je istekao sa novim ustrojstvom, mi ćemo stavit kvalitetne ljude unutar ove sredine ili prebacivanjem, kako god bude. Znači nije ništa se desilo, nikome nismo dali otkaz, nikoga nismo potjerali.

PREDSJEDATELJ Ja mislim da je kao vijećnik odgovorio. Ajmo dalje. Gospodin Blažević. TONĆI BLAŽEVIĆ Zahvaljujem predsjedniče. Kolega Davidoviću vi ste rekli da tražite neko

razumijevanje, malo prije ste spominjali viziju, koalicija koja je na vlasti ima pravo na svoju ideju šta će i kako će itd., o ustroj i tako, ali ne možete vi očekivat da od ljudi koji su, je li, od oporbe koji će odmah kazat, da odmah kažu eto prihvaćamo jer imate vi svoju viziju. Ovo je čisto politička odluka, na odluci se definira tko je vlast, tko nije vlast, tko je vlast neka glasa i nema problema i provodite to, tko nije vlast ne mora glasati i ne mora imati razumijevanja, a sami ste rekli da će vrijeme pokazati kakvi će biti rezultati. Dakle nemojmo se zavaravat, danas donosimo političku odluku, ja mislim da se svi to slažemo, nitko se od nas nije jučer rodio. Eto toliko.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imate odgovor gospodine Davidoviću. DRAGO DAVIDOVIĆ Kolega Blažević vidim da dobro slušate vašeg tu kolegu Podruga i da ste ponovo

naglasili da će se danas vidjeti tko je pozicija, a tko opozicija. TONĆI BLAŽEVIĆ (-nije uključen mikrofon-) Ja mislim da bi trebalo ............... za ovo, jer ako je bio

maloprije psihotest, sad ..............................., kako se kaže. PREDSJEDATELJ U redu je. Ja bi volio da vijećnici među sobom nemaju ovakve upadice,

razgovarajmo o temi u tu budimo kritični do kraja. Evo konstatiram da više nema prijavljenih, evo gospodin Blaževski. A ha dobro, evo prije gospodina Blaževskoga gradonačelnik se koristi svojim pravom iz Poslovnika i mojim odobrenjem da dade par naznaka. Izvolite gospodine gradonačelniče.

IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala lijepa. Jasna je situacija, jasno da je ovo politička odluka, pa to je

najnormalnija stvar i najbazičnija, a imate samo dvije političke odluke, jedno je ustrojstvo, a drugo je proračun i mi smo ovdje kao odrasli ljudi igramo se igrica, a ovo su sve malo ajde čarke, neće se nitko ljutit, ni ja na Luku ni Luka na Dragu itd., itd., političke odluke su političke odluke, prema tome ovdje svima treba biti jasno da mi pokušavamo napravit ono šta nama u političkom smislu odgovara pod, na ovaj ili onaj način. Ako se ne varam prije četiri

112

godine, malo više od prije četiri godine kad je, kad je gospodin Kerum pobijedio i kad je on došao na vlast relativno brzo je on to riješio i relativno brzo je išao novi ustroj, kad je gospodin Luka tada u tadašnjoj situaciji bio je u poziciji kad je vrlo stručno i vrlo odgovorno branio tadašnji preustroj, šta je opet potpuno pravo, ista stvar vam je to bilo. Dakle tadašnja politička pozicija je branila tu svoju tezu računajući da će bolje funkcionirat i mi smo to svi skupa prihvatili, jer to je logika prihvaćanja i nema tu puno velike filozofije, dakle mi mislimo da će ovo bit bolje u odnosu na ono što je bilo, netko drugi kad dođe će mislit, opet će pokušat to mijenjat, jer će mislit da je to bolje. E sada pustimo mi sada ovo imputiranje da mi to radimo da bi zaposlili još pet pročelnika, sedam ovoga, šest onoga, na kraju vam se sve svede ipak na, na matematiku, brojke, je li. Mi trošimo 202 milijuna ili oko 203 milijuna kuna trošimo na godišnjoj bazi za zaposlenike Gradske uprave i ostalih tvrtki, u Gradu je nešto to manje, ne znam sad napamet da ne govorim, 50-60 milijuna, 40 milijuna ako se ne varam, na kraju ćemo vidjeti da li smo mi potrošili više ili manje, činjenica da sad imamo preko 430 zaposlenika Grada i da nam to apsolutno ne treba, toliki broj ljudi nam ne treba. Gradska uprava je preglomazna, neefikasna, troma, mi po zakonu te ljude ne možemo tek tako otpustit, niti bi to napravili, međutim u ovoj, u ovoj Banovini u ova tri mjeseca shvatili smo najveći radnici i oni koji zaista vuku posao to vam je nas nekoliko koji smo došli vanka i pročelnici, pročelnici vuku posao, najveći dio pročelnika vuče posao, radi za pet ljudi, plaće koje imaju ne, ne mogu pokrit ono šta oni na dnevnoj bazi odrade, osobite neke službe, osobito neke koje su dovedene u poziciju, zakonsku poziciju da moraju. Pa ću vam ja još jedanput ponovit, odvojili smo Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo od Službe za prostorno planiranje i zaštitu okoliša iz dva razloga, prvo su strahovito opterećeni radi toga što imaju legalizaciju i drugo nije normalno da u istoj službi planirate, dajete dozvole i sve ostalo, ne može bit, mora se razdvojit, ali ova služba koja sada radi legalizaciju mora zaposlit najmanje 15 ljudi jer ne može stić, imamo obavezu da to legaliziramo do 2015. godine, ako mi to ne možemo posao ide u Zagreb, u Zagrebu će se zaposlit 15 ili 20 ... ( - kraj 5. kazete A strane - ) ... šta njihov posao rade pročelnici. Sad svi ste vi rekli, ja se s tim apsolutno slažem, gledajte, nažalost zakon je takav, bilo bi meni pet puta lakše, meni i zamjenicima, a nas je troje suštinski, da imamo pet, šest ili sedam članova poglavarstva koji bi bili ta međufaza i koji bi nama odrađivali pola posla, na kraju vam sve završi kod nas. E ali onda dozvolite zbog čega vi mislite da bi bilo bolje da ima deset pročelnika, a ne 21 pročelnik i pustite igru riječi 21, 22, 23, simpatična opaska, nisam se sjetio, ali dobro, poštujem to šta nismo se sjetili. Gledajte, 21, pa ja nikad neću napravit osim dva puta godišnje sastanak s njih 21, ovako su mi ljudi rasterećeni i efikasniji, unutar njih će se radit sistematizacija s kojom ćemo pokušat smanjit broj zaposlenika da bi ostali u okvirima istoga troška na godišnjem nivou, to je suština, pa naravno da je to objašnjenje. Gledajte, meni su najvažniji, meni, nama, najvažniji su vam pročelnici, to su ljudi koji vuku posao, ispod njih su ljudi, ima ih kvalitetnih, ima ih nekvalitetnih, ima ih koji jednostavno ne žele radit. Pa javna tajna je da ljudi dođu ovdje, mi ih pokušavamo uvest u red, pokušavamo ih kontrolirat, dakle ja zamolim pročelnika da kontrolira svoje službenike, a vi, ima ih 20, i sad on umjesto da najkvalitetnije svoje vrijeme troši na svoj posao za koji je dobro osposobljen, on troši trčeći za svojim službenicima. Ma mislim nemoguća situacija. E sada dozvolite Luka da završim pa se vi javite poslije. Gledajte, ja mogu stavit 10, neće bit efikasni, bit će toliko opterećeni da ću onda svakome morat stavit dva pomoćnika pa ćemo financijski doći gotovo na goru situaciju nego sada, ali to imate i sada. Imate jednoga, koji onda još ima pet pomoćnika, neefikasan je, jednostavno je neefikasan. Neke stvari su ovdje povećane, još ću vam, ponovit ću vam, dakle Služba za javnu nabavu, branitelji i unutarnju reviziju se ne mijenja, ne može se mijenjat, to je tako zadana veličina i to moramo poštovat, Služba za međunarodne i evropske fondove je potrebno uvest, ja je mogu ne uvest, mogu je stavit negdje drugo, ali ona ne može bit pod nikim drugim, ona ne može bit pod financijama, nije logično da bude pod financijama, isto kao što Služba za

113

informatiku ne smije bit pod nekim drugim. Ona, informatika nam je jedan od najgorih stavki u ovom poglavarstvu, godinama se priča o tome i godinama se priča i godinama je ta služba pod jednom drugom službom i nikako da digne glavu i nikako da izađe iz problema, onaj tko dođe za poglavara odnosno za pročelnika te službe će se borit za svoju službu, to mu je bazični posao, to sam vam već objasnio pet, sa one četiri prije došao sam vam na devet itd., itd. E sad sve ostalo je politika, sve ostalo vam je politika. Hvala lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Za repliku su se javili prvo gospodin Marušić, pa onda gospodin

Podrug. Izvolite. HRVOJE MARUŠIĆ Ma ja mislim, ja osobno smatram da daljnja rasprava u pravdanju ovoga uopće

nema smisla, dakle apsolutno je na stvari pozicija da ovo predloži, na oporbi koja je drukčija vidi koncepcijski razvoj grada dakle se s time definitivno neće složit i to je u redu i daljnja rasprava može trajat četiri dana, mi ćemo na svojim pozicijama svi ostat, ja ne gajim nikakve iluzije da će Drago Davidović sad reći kako savjetnik ili gradonačelnik ili netko, je dobro, ajde smanjit ćemo na 12, prema tome pustimo sad to, ali ovdje je jedna druga stvar jako bitna koju, koja će nam bit dalje smjernica kako punit ove odbore koje smo danas formirali, a to je da ćemo vidjeti tko je vlast i uz vlast tko podržava vlast, a tko je oporba i na taj način onda ćemo jedan put u ovom sazivu definirat tko je gdje. Prema tome sva, sve ove priče oko, definirat će javnost tko podrži ustroj Gradske uprave i ovaj način vođenja Grada taj je u poziciji, taj je vlast, tu nema govora, onaj tko ima drugu viziju razvoja grada taj to neće podržati, prema tome on je oporba i sad ćemo vidjeti tko je oporba, a tko je vlast, definitivno ćemo podvući crtu, a kažem, nije ni to toliko bitno, bitno je da bi mogli napunit odbore, da bi mogli znat tko je, tko će doći sa pozicije vlasti, a tko će ...

PREDSJEDATELJ Vrijeme je. HRVOJE MARUŠIĆ ... doći sa pozicije oporbe. Sva druga diskusija ide tako samo da bi išla, a ovo je

temelj dakle ove točke. Hvala lijepo. PREDSJEDATELJ Evo ovako, javio se gospodin Podrug, pa gospođa Daša Dragnić. Izvolite. LUKA PODRUG Ja imam repliku na jednu netočnost koju je gospodin gradonačelnik iznio, naprosto

je moram ispravit. Ja sam u prošlom sazivu bio vijećnik, ali lako možete pogledat zapisnike i fonograme, nisam glasao za ustroj, jer je, su se, a ne, ne, nemojte se, nemojte se smijat, ja vas ......

(-čuje se više glasova-) PREDSJEDATELJ Molim vas, nemojte.

114

LUKA PODRUG ... moram, ja vas samo moram podsjetit da vi ne znate tko je, očito slabo se sjećate,

tko je na početku kad je donesen ustroj uopće bio koalicija u Gradu Splitu i tko je bio na vlasti, ali nije to izvlačenje nego je samo ispravljanje činjenica. Ali ja sam vam htio reći da se nemate uopće potrebe trudit na duže izlagat ako vam nedostaje jedan vijećnik, mi ćemo dovoljno dugo dogovorit, mogu svi doći i bit će vas sigurno dovoljno. Znači mi, ovo je tek replika a tek se imamo javit, imamo još puno govorit i ne morate trošit nepotrebnu energiju sa širokim raspravama da bi dobili na vremenu.

PREDSJEDATELJ Može. IVO BALDASAR – gradonačelnik Grada Splita Hvala vam lijepa. Vi, gospodine Podrug nemojte brinuti za moju energiju, brinite

za vašu energiju. PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Ajte nemojte molim vas, dosad ste bili vrlo, vrlo primjerni, nećemo

sad pred kraj. Gospođa Daša Dragnić izvolite. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Eto ga. Dakle ja moram reći da se osjećam osobno, a ja mislim zapravo i kolegice,

jer nema kolege, relativno nelagodno u ovoj situaciji zato što me ili nas tjerate odnosno svrstavat ćete nas obzirom na glasanje u jedno ili u drugo, u jedan ili drugi tabor. Mi, ja ne znam (-čuje se više glasova-) Što?

_______________ (-nije uključen mikrofon-) Ne mogu vjerovat da je kolegi ovo upalilo. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Ne, ne, ne, ovaj, to je rekao i ovaj gradonačelnik, dakle i ono ispada mi od starta

govorimo mi smo, možda to može nekome izgledat smiješno i naivno pa ono slobodno nek' izgleda, jer mi se jesmo uključili u politiku zato što nismo političari nego smo zapravo došli kao nešto mijenjati i tako dalje, što znači da imamo negdje mogućnosti i pravo razmišljati i drukčije i od starta smo izjavili i držat ćemo se toga cijelo vrijeme u ove četiri godine, mi ćemo za svaku odluku glasat, svaku pojedinačnu onako kako mislimo da je najbolje, kako god nas vi iza toga nazivali, dakle oporba nek' misli da smo pozicija, a pozicija nek' misli da smo oporba, a mi ćemo za svaku odluku glasat onako bez da, dakle sad javno izjavljujem, bez da se time svrstavamo u jedne ili u druge. Eto hvala.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Gospon Čepo molim vas bez upadica. Evo gospođa Vrdoljak ima

repliku i to je zadnja ........ LJUBICA VRDOLJAK Ma evo ja ću vam samo kazat da vi jeste političari, jer je ovo političko tijelo,

prema tome možete vi pričat priče kakve god hoćete, svi ovdje koji sjedimo smo političari i postoje političke odluke i ovo je jedna od političkih odluka. Zašto mi govorimo onaj tko podrži, zato što vas tada kod punjenja odbora ne mogu stavit u kvotu ovaj oporbe, nego u kvotu vlasti, jer ako ste podržali ono što je politička odluka, ma da, da, važno je, jer vlast će

115

uvijek imati većinu u tim odborima i ako u odboru ima sedam onda će četiri bit iz vlasti a vi nećete bit u kvoti oporbe, jer smo mi čista oporba, jer vam mi to nećemo dozvolit. Prema tome o tome mi govorimo i ovaj, pa lijepo ćemo izglasat, pa neće se izglasat. Ne moramo ni sudjelovat u tome, pa oporba ne mora ni sudjelovat u tome u odborima, sudjelovat ćete sami, nema nikakvog problema. Prema tome o tome se radi, a to da ćeš bit malo ovo, malo ono, pa mi ćemo svaki projekat dobar podržat, a nismo vlast. O čemu pričamo.

PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem gospođi Ljubici. Da li vi imate potrebu za odgovorom gospođa

Daša Dragnić? DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Imam ga. PREDSJEDATELJ Ajde, izvolite. DR.SC. DAŠA DRAGNIĆ Ovaj, dakle ispričavam se, ja jesam vjerojatno to malo nespretno rekla, naravno

čim smo tu jesmo u politici, mi nismo, ajmo to reći, profesionalni ili klasični ili politi čari sa, barem sa iskustvom, (-čuje se više glasova-) Vi, sa iskustvom jeste, mi smo dakle bez, je li. I dalje ostajemo zapravo pri tome ako je cijeli ovaj cirkus oko tko je oporba i opozicija i radi podjele mjesta u odborima onda dobro, a pa mislim sad ste rekli radi toga da je, mislim i sad su odbori (-čuje se više glasova-) , dakle. O.K. A mislim kolegu Marušića mislim prestanite molim vas sa drugom Titom.

PREDSJEDATELJ Evo zahvaljujem na ovome odgovoru. Za raspravu se javio gospodin Blaževski.

Izvolite gospodin Blaževski. Nismo još gotovi, još traje rasprava, izvolite, vi ste se javili za riječ.

MILAN BLAŽEVSKI Ja bi, ne ja nisam, ja sam želio zatražiti pauzu jednu gospodine predsjedniče, deset

minutnu pauzu obzirom na raspravu, nemam, dakle radi konzultacija vezano za glasovanje, ako je moguće, ako smo zaključili raspravu. Jesmo li zaključili raspravu? (-čuje se više glasova-) O.K.

PREDSJEDATELJ Dakle ovo je moguće, jer smo i prošli put gospodi, dakle predstavnik Kluba

vijećnika, molim vas, predstavnik Kluba SDP-e, HNS i HSU je zatražio, gospodine gradonačelniče molim vas, kao predsjednik dozvoljavam deset minutnu pauzu, odnosno prekid ove sjednice. Izvolite.

( - p a u z a - ) Nastavljamo sa radom. Koliko ima vijećnika? Znači ima 27 vijećnika, možemo

nastaviti dalje sa radom. Stavljam ovu točku dnevnog, zapravo bila su dva amandmana. (-čuje se više glasova-) Dobro, ajde, izvolite.

PETAR ŠKORIĆ Evo budući poštovane kolege zatražena je pauza od strane Kluba SDP-a 10-tak

minuta očito je problem skupiti većinu, mi naravno da je politička odluka i donošenje odluke

116

o ustrojstvu Gradske uprave Grada Splita mi kroz raspravu ukazali smo i na nelogičnu raspodjelu upravnih odjela, službi, nedostatak unutarnjeg ustroja, ukazali smo dakle na evo preveliko gomilanje službi, ako vidimo velike gradove Rijeku, Osijek, Zagreb dakle naj, slijedeći najbliži nam je Rijeka sa šest službi, manje, ovo je dakle očito jedna farsa pokušaja trgovine, skupljanja većine da se odluka izglasa u ovom obliku. Budući se i na ovom pitanju dakle lome koplja isto i prema javnosti se šalje poruka o tome tko je vlast a tko je oporba u Gradskom vijeću Grada Splita mi nećemo sudjelovat u ovoj farsi i mi napuštamo sjednicu Gradskog vijeća. Hvala vam lijepa.

PREDSJEDATELJ Zahvaljujem. Imamo, imamo, samo da vidimo imamo li kvorum. Nema kvorum.

Molim? Čekaj, polako, sad ćemo. Ne mogu, ne mogu brojit dok su još ljudi u sali, polako. Prisutne vijećnike i vijećnice (-čuje se više glasova-) Može, nema problema. Dobro, evo ovako, sad ćemo, sad ćemo čuti izvještaj koliko je vijećnika prisutno. Dobro, samo recite koliko ih sad ima trenutno prisutno. Konstatiram da je nedovoljan broj vijećnika da bi u skladu sa Poslovnikom nastavili ovu sjednicu, stoga istu prekidam i zakazujem za srijedu za 9 sati. Vijećnici koji su odsutni bit će obaviješteni pisanim putem o satu i datumu nastavka 3. sjednice. Ovo je u skladu sa člankom 98. stavkom 2. gdje se kaže „Zbog opširnosti dnevnog reda ili drugih uzroka, to je nedostatak kvoruma, Vijeće može odlučiti da sjednicu prekine i zakaže nastavak za određeni sat i dan o čemu će pismeno izvijestiti samo odsutne vijećnike.“ O ............ stavka ovog članka odlučuje se bez rasprave, stoga ovu sjednicu smatram za danas prekinutom, vidimo se u srijedu u 9 sati. Hvala lijepa.

Sjednica je prekinuta u 18,20 sati. Sa kazete reproducirala: ___________ Suzana Milić