Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
KRITERIJI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz nastavnog predmeta INFORMATIKA
u osnovnoj školi za 5.razred
Nastavne cjeline/teme u 5. razredu iz predmeta INFORMATIKA su:
1. Služim se računalom
2. Prvi digitalni uradci
3. Rješavanje problema programiranjem (Python)
4. U svijet bez putovnice (Digitalni svijet oko nas)
5. Razredni film (Multimedijski projekt)
Način vrednovanja pojedine cjeline/teme:
1. Služim se računalom – pisano-praktična provjera znanja
2. Prvi digitalni uradci – praktična provjera znanja
3. Rješavanje problema programiranjem (Python) –praktična provjera znanja
4. U svijet bez putovnice – pisano-praktična provjera znanja
5. Razredni film – praktična provjera znanja (vrednovanje multimedijskog projektnog zadatka)
Element usvojenost znanja uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.
Element rješavanje problema uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti
algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.
Element digitalni sadržaji i suradnja uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu,
argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.
1. Služim se računalom
Odgojno – obrazovni ishodi:
A.5.2. Učenik istražuje glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava, određuje osnovne funkcije i veze s drugima, istražuje kako se takvi ustavi mogu
povezivati preko mreže i kako razmjenjivati podatke A.5.3. Učenik analizira način na koji računalo pohranjuje različite vrste podataka.
D.5.2. Učenik procjenjuje važnost zbrinjavanja elektroničkog otpada te objašnjava postupke njegovog zbrinjavanja.
C.5.1. Učenik prilagođava korisničko sučelje operacijskog sustava svojim potrebama, samostalno otkriva i pokazuje dodatne mogućnosti operacijskog sustava
C.5.2. Učenik se koristi mogućnostima sustava za pohranjivanje i organizaciju datoteka.
Ključni pojmovi: računalo, osobno računalo, računalni sustav, sklopovlje, programska podrška, osnovni i dodatni dijelovi računala, vanjski i unutarnji
dijelovi računala, ulazne i izlazne jedinice, računalna mreža, lokalna mreža, žičano povezivanje, bežično povezivanje, Internet, elektronički otpad, odlaganje
elektroničkog otpada, operacijski sustav, korisnički račun, korisničko sučelje, program Ovaj PC, mapa, datoteka, podmapa, bit, bajt, mjerne jedinice za
količinu memorije, kôd, kôdni standard
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova
usvojio s potpunim
razumijevanjem. Osim
objašnjavanja svakog pojma,
zna objasniti i njihove
međusobne razlike.
Učenik je shvatio princip rada računalnog sustava i zna osnovnu
namjenu svih dijelova sustava. Učenik izrađuje stablastu
strukturu mapa koristeći razna imena mapa, tipkovničke prečace
i desnu tipku miša, kreira i manipulira datotekama. Pohranjuje i
preuzima mape i datoteke s oblaka. Učenik razumije sva
moguća stanja za nizove od 2,3 i 4 bita. Binarnom kodu zna
pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Učenik zna
mjerne jedinice za kapacitet spremnika i vezu između njih.
Učenik rado sudjeluje u izradi digitalnih
sadržaja (crteži, plakati, posteri, umne mape),
igranju igara, zamjeni uloga, komunikaciji i
suradnji u skupini ili radu u paru. Iznosi svoje
ideje izrade sadržaja, osmišljavanju i provedbi
igara.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. Naučio je
definiciju svakog pojma, ali
ne zna objasniti i njihove
međusobne razlike te potrebu
za uvođenjem novog višeg
pojma.
Učenik zna namjenu osnovnih dijelova računalnog sustava.
Učenik povremeno traži pomoć učitelja kod stvaranja stablaste
strukture mapa. Koristi tipkovničke prečace. Povremeno traži
pomoć kod organiziranja mapa i datoteka na oblaku. Učenik zna
napisati moguća stanja bitova za niz od 2 bita, ali za nizove 3 i 4
bita potrebna mu je pomoć. Binarnom kodu uz učiteljevu pomoć
zna pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Učenik zna
mjerne jedinice za kapacitet spremnika.
Učenik rado sudjeluje u izradi digitalnih
sadržaja (crteži, plakati, posteri), igranju igara,
zamjeni uloga, komunikaciji i suradnji u
skupini ili radu u paru.
3
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem.
Učenik prepoznaje osnovne dijelove računalnog sustava. Učenik
nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu učiteljevu pomoć
obavlja rad s datotekama i mapama. Učenik uz pomoć učitelja
razlikuje pojmove bit i bajt. Uz učiteljevu pomoć binarnom
Učenik nevoljko sudjeluje u izradi digitalnih
sadržaja (crteži, plakati, posteri), igranju igara,
zamjeni uloga, komunikaciji i suradnji u
skupini ili radu u paru.
kodu zna pridružiti odgovarajući znak po ASCII normi. Ne zna
odrediti binarni zapis za zadanu riječ. Učenik zna nabrojati
mjerne jedinice za kapacitet spremnika.
2
Učenik je usvojio značenje
samo najosnovnijih pojmova
Učenik uz učiteljevu pomoć prepoznaje osnovne dijelove
računalnog sustava. Nesamostalan i slabo zainteresiran.
Djelomično se prisjeća kako riješiti postavljeni zadatak. Učenik
se ne zna služiti tablicom ASCII kodova. Kodiranje rješava uz
pomoć učitelja. Učenik zna nabrojati neke mjerne jedinice za
kapacitet spremnika.
Učenik na poticanje učitelja sudjeluje u izradi
digitalnih sadržaja (crteži, plakati, posteri).
Komunikaciju i suradnju u skupini/timu jedva
djelomično odradi.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj učitelja. Zadatke
na računalu ne rješava. Nezainteresiran za rad. U radu na računalu nema primjene naučenog.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz
poticaj učitelja
2. Prvi digitalni uradci
Odgojno – obrazovni ishodi:
A.5.1. Učenik pronalazi i vrednuje informacije. C.5.3. Učenik osmišljava plan izrade digitalnog rada, izrađuje ga, pohranjuje u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga.
C.5.4. Učenik upotrebljava multimedijske programe za ostvarivanje složenijih ideja u komunikacijskome ili suradničkome okruženju
Ključni pojmovi: font, označavanje teksta, usmjerenje stranice, numerirani popis, popis s grafičkim oznakama, kopiraj, izreži, zalijepi, margine, zaglavlje,
podnožje, međuspremnik, olovka, ispuna bojom, brisalo, veličina papira, prozirni odabir, izrezak, zrcaljenje, infografika
OCJENA USVAJANJE ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s potpunim
razumijevanjem. Analizira i
uočava mogućnost primjene
alata u programu za obradu
teksta. Objašnjava uporabu
Učenik oblikuje tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih
efekata. Savladao je ispravljanje postavki dokumenta nakon
pregleda prije ispisa i sam ispis dokumenta. Učenik manipulira
grafičkim prikazima i oblicima.
Učenik se samostalno koristi alatima programa za crtanje.
Uspješno izrezuje, kopira i premješta dijelove crteža. Manipulira
Učenik samostalno stvara autentičan digitalni
rad u programu za obradu teksta i u programu
za crtanje, pohranjuje ga u mapu digitalnih
radova (e-portfolio) i vrednuje ga.
programa za obradu teksta
Online i njegove mogućnosti.
redoslijedom likova i perspektiva, dodaje naljepnice 3D
oblicima.
4
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem.
Učenik uz učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima oblikuje
tekst umetanjem simbola, slike, obruba i ostalih efekata,
ispravljati postavke dokumenta nakon pregleda prije ispisa,
ispisati dokument i tekst presložiti u određeni broj stupaca. U
radu na računalu uz povremenu učiteljevu pomoć primjenjuje
naučeno.
Učenik se uz učiteljevu pomoć i navođenje s potpitanjima koristi
svim alatima programa za crtanje.
Učenik dizajnira i preuređuje digitalni rad u
programu za obradu teksta i u programu za
crtanje prema zadanim uputama u
odgovarajućemu programu.
3
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem.
Učenik je nesamostalan u radu
na računalu.
Uz učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad s oblikovanjem teksta
i umetanjem simbola i slike. Ne provjerava pregled prije ispisa
dokumenta. U radu na računalu slabo primjenjuje stečeno
znanje.
Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu učiteljevu
pomoć obavlja rad s dijelovima crteža, kopiranjem i
premještanjem izrezaka.
Učenik se koristi osnovnim funkcijama
programa za obradu teksta i u programu za
crtanje za uređivanje zadanoga digitalnog rada.
2
Učenik objašnjava čemu služi
program za obradu teksta,
prepoznaje dijelove programa
i datotečni nastavak,
objašnjava mogućnosti
programa za obradu teksta.
Učeniku je potrebna stalna pomoć u radu, ali uspije izvršiti
zadatak ako mu se točno pokaže što treba napraviti. Uz
učiteljevu pomoć primjenjuje samo osnovna oblikovanja teksta.
Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na računalu. Uz
učiteljevu pomoć primjenjuje samo osnovne alate programa za
crtanje.
Učenik prepoznaje odgovarajući program za
pregledavanje i/ili uređivanje zadanoga
digitalnog rada.
1
Učenik ne prepoznaje dijelove
programa za obradu teksta, ne
prepoznaje datotečni nastavak
datoteke nastale u programu
za obradu teksta, ne zna
objasniti čemu služi program
za obradu teksta.
Zadatke na računalu ne rješava.
Nezainteresiran za rad i suradnju. Učenik ne želi sudjelovati u
radu niti uz poticaj učitelja. U radu na računalu ne
primjenjuje stečeno znanje.
Učenik ne prepoznaje odgovarajući program
za pregledavanje i/ili uređivanje zadanoga
digitalnog rada.
3. Rješavanje problema programiranjem (Python)
Odgojno – obrazovni ishodi:
B.5.1. Učenik koristi se programskim alatom za stvaranje programa u kojem se koristi ulaznim i izlaznim vrijednostima te ponavljanjem.
B.5.2. Učenik stvara algoritam za rješavanje jednostavnog zadatka, provjerava ispravnost algoritma, otkriva i popravlja greške.
A.5.3. Učenik analizira način na koji računalo pohranjuje različite vrste podataka.
Ključni pojmovi: rješavanje problema, naredba za ispis, naredba pridruživanja, naredba za upis podataka
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova
usvojio s potpunim
razumijevanjem. Osim definicije
svakog pojma, u radu na računalu
samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik samostalno razvija rješenje problema koristeći se
strukturom ponavljanja s određenim brojem ponavljanja.
Učenik samostalno zna napisati jednostavne programe za
izvođenje računske operacije i jednostavne programe koji
koriste naredbe za crtanje pomoću kornjače. Razlikuje
primjenu brojevne i tekstualne varijable.
Učenik odabire odgovarajući program.
Vještine uporabe programa, komunikacija
i suradnja u timu je odlična. Pomaže
drugima, predlaže svoje ideje i timski ih
realizira.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik uz pomoć učitelja razvija rješenje nekoga problema
koristeći se strukturom ponavljanja s određenim brojem
ponavljanja. Uz malu pomoć učenik zna napisati jednostavne
programe za izvođenje računske operacije i jednostavne
programe koji koriste naredbe za crtanje pomoću kornjače.
Primjenjuje brojevne i tekstualne varijable uz dodatnu pomoć.
Učenik odabire odgovarajući program.
Vještine uporabe programa, komunikacija
i suradnja u timu je vrlo dobra. Pomaže
drugima i predlaže svoje ideje.
3
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik prepoznaje osnovne segmente izrade programa: ulaz –
obrada – izlaz. Izgrađuje jednostavan niz uputa koje
predstavljaju rješenje nekoga problema koristeći se ulaznim i
izlaznim vrijednostima te naredbom pridruživanja. Uz pomoć
učitelja učenik uspijeva napisati jednostavne programe za
izvođenje računske operacije i jednostavne programe koji
koriste naredbe za crtanje pomoću kornjače. Prepoznaje
brojevne i tekstualne varijable ali za primjenu traži dodatnu
pomoć.
Učenik odabire odgovarajući program.
Vještine uporabe programa, komunikacija
i suradnja u timu je dobra.
2
Učenik neprecizno iskazuje
značenje najosnovnijih pojmova
(algoritam, dijagram tijeka,
naredba za unos i naredba za ispis
podataka). U radu na računalu ne
Učenik navodi način pokretanja programskoga alata,
prepoznaje dijelove sučelja te blokove (naredbe)
programskoga alata koji mogu izvesti neku uputu. Slaže
jednostavan niz uputa koristeći se blokovima/naredbama.
Učenik ne zna samostalno napisati jednostavne programe za
Učenik odabire odgovarajući program.
Vještine uporabe programa su slabe.
Komunikacija i suradnja u timu je loša.
primjenjuje naučeno. izvođenje računske operacije i jednostavne programe koji
koriste naredbe za crtanje pomoću kornjače. Ne razumije
razliku između brojevnih i tekstualnih varijabli.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (značenje
algoritma i simbola dijagrama
tijeka, naredbe za ulaz i izlaz
podataka).
Učenik ne prepoznaje dijelove sučelja te blokove (naredbe)
programskoga alata koji mogu izvesti neku uputu. Učenik ne
zna i ne želi pisati programe. Ne razumije razliku između
brojevnih i tekstualnih varijabli.
Učenik ne zna odabrati primjereni
program i ne posjeduje vještine uporabe
programe. Ne sudjeluje u timskom radu.
4. U svijet bez putovnice (Digitalni svijet oko nas)
Odgojno – obrazovni ishodi:
A.5.1. Učenik pronalazi i vrednuje informacije.
C.5.3. Učenik osmišljava plan izrade digitalnog rada, izrađuje ga, pohranjuje u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga.
D.5.1. Učenik analizira etička pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom. Ključni pojmovi: poslužitelj, WWW (web), mrežna stranica (web-stranica), poveznica, hipertekst, mrežni preglednik, tražilice, mrežna tražilica – indeksni
pretraživač, pretraživački operatori, pretraživački filtri, osobni podatci, HTTPS protokol, autorsko djelo, autorsko pravo, znak za copyright ©, Licencije
Creative Commons, piratizacija, komercijalan softver, licencija, otvoreni softver, slobodan softver, besplatan softver
OCJENA USVAJANJE ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik objašnjava pojam Copyright i
Creative Commons simbol, objašnjava
prednosti i nedostatke društvenih mreža i
e-učenja, razlikuje Bcc i CC, objašnjava
dijeljenje datoteka na oblaku.
Učenik kritički vrednuje rezultate pretrage te
prema potrebi stvara nove pretrage. Formulira
pretragu tako da izbjegne neželjene ili opasne
sadržaje. Samostalno rješava poteškoće nastale
u slanju e-pošte.
Učenik na temelju mrežnih pretraga izrađuje
digitalni sadržaj koji postavlja na alate za
dijeljenje sadržaja (npr. Yammer, OneDrive) i
dijeli ih s drugim učenicima.
4
Učenik objašnjava način na koji se
pristupa oblaku, objašnjava način
organizacije podataka na oblaku,
razlikuje klijente e-pošte i webmail,
objašnjava važnost privatnosti na
internetu i važnost zaštite autorskih prava
Učenik formulira pretragu za traženom
informacijom te analizira rezultate pretrage,
slaže složenije pretrage koje uključuju i
pretraživanje prema obliku podataka i razinama
dopuštenja prikazanih rezultata.
Učenik na temelju mrežnih pretraga izrađuje
digitalni sadržaj koji postavlja na alate za
dijeljenje sadržaja (npr. Yammer, OneDrive).
Potrebna mu je pomoć učitelja kod dijeljenja
sadržaja.
3
Učenik nabraja više mrežnih preglednika,
upoznat je s mrežnim servisima,
objašnjava čemu služi poveznica, što su
mrežne tražilice, što
je oblak (engl. cloud) i što je
Učenik izvođenjem pretrage pronalazi traženu
informaciju. Uz pomoć učitelja šalje e-poštu.
Učenik uz pomoć učitelja izrađuje digitalni
sadržaj. Prijavljuje se na društvenu mrežu i oblak,
i uz pomoć učitelja objavljuje sadržaj.
2
Učenik razlikuje običan tekst od
poveznice, prepoznaje mrežne
preglednike, prepoznaje dijelove epošte,
razlikuje mrežni preglednik i web
tražilicu
Učenik odabire program za pregledavanje
mrežnih stranica, prepoznaje i pokreće
odgovarajuće mrežne stranice za pretraživanje
informacija na mreži.
Učenik uz pomoć učitelja izvodi pretragu za
traženom informacijom.
Učeniku je potrebna pomoć kod početne izrade
digitalnog sadržaja i prijave na društvenu mrežu i
oblak.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (internet, www
preglednik, elektronička pošta).
Zadatke na računalu ne rješava. U radu na
računalu ne primjenjuje stečeno znanje.
Nezainteresiran za rad i suradnju. Učenik ne želi
sudjelovati u radu niti uz poticaj učitelja.
Učenik niti uz učiteljev poticaj ne želi izrađivati
digitalne sadržaje i prijaviti se na obrazovne
društvene mreže i oblak.
5. Razredni film (Multimedijski projekt) Odgojno – obrazovni ishodi:
C. 5. 3 . Učenik osmišljava plan izrade digitalnog rada, izrađuje ga, pohranjuje u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga
C. 5. 4 . Učenik upotrebljava multimedijske programe za ostvarivanje složenijih ideja u komunikacijskome ili suradničkome okruženju
A. 5. 1 . Učenik pronalazi i vrednuje informacije.
D. 5. 1. Učenik analizira etička pitanja koja proizlaze iz korištenja računalnom tehnologijom. Ključni pojmovi: multimedija, analogni i digitalni multimediji, veličina slike, piksel, razlučivost, obrezivanje slike, digitalni zvučni zapis, audioformati,
konverzija, vremenska crta, videomontaža, kadar, vremenski slijed
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova
usvojio s potpunim razumijevanjem
- analizira i uočava mogućnost
primjene alata u programu za
izradu prezentacije.
Učenik se samostalno koristi alatima programa
za obradu slika, audio i videozapisa. Samostalno
uređuje i oblikuje svoj cjeloviti videouradak,
manipulira svim mogućnostima za dodatnu
obradu završnog projektnog rada.
Učenik samostalno stvara svoj autentičan digitalni rad,
pohranjuje ga u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i
vrednuje ga.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik se uz učiteljevu pomoć i navođenje s
potpitanjima koristi svim alatima.
Učenik dizajnira i preuređuje svoj digitalni rad prema
zadanim uputama. Uz malu pomoć pohranjuje ga u
svoj e-portfolio.
3
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz
učestalu učiteljevu pomoć obavlja rad u
programima za obradu slika, audio i videozapisa.
Učenik se koristi osnovnim funkcijama programa za
obradu slika, audio i videozapisa kako bi uredio svoj
digitalni rad. Uz pomoć pohranjuje uradak u svoj e-
portfolio.
2
Učenik neprecizno iskazuje
značenje najosnovnijih pojmova.
Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na
računalu.
Uz učiteljevu pomoć primjenjuje samo osnovne
alate.
Učenik prepoznaje odgovarajući program za
pregledavanje i/ili uređivanje zadanoga digitalnog
rada.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj
učitelja. Zadatke na računalu ne rješava.
Nezainteresiran za rad i suradnju.
Učenik ne prepoznaje odgovarajući program za
pregledavanje i/ili uređivanje zadanoga digitalnog
rada.
KRITERIJI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz nastavnog predmeta INFORMATIKA
u osnovnoj školi za 6.razred
Nastavne cjeline/teme u 6. razredu iz predmeta INFORMATIKA su:
1. Organizacija podataka u računalu
2. Mrežno povezivanje
3. Obrada i prikazivanje sadržaja
4. Rješavanje problema programiranjem (Python)
5. Ponašanje na mreži
6. Suradničko uređivanje sadržaja
Način vrednovanja pojedine cjeline/teme:
1. Organizacija podataka u računalu i Mrežno povezivanje – pisano-praktična provjera znanja
2. Obrada i prikazivanje sadržaja - praktična provjera znanja
3. Računalno razmišljanje i programiranje – praktična provjera znanja
4. Ponašanje na mreži i Suradničko uređivanje sadržaja - pisano-praktična provjera znanja (vrednovanje projekta)
Element usvojenost znanja uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.
Element rješavanje problema uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti
algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.
Element digitalni sadržaji i suradnja uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu,
argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.
1. Organizacija podataka u računalu Odgojno – obrazovni ishodi:
A.6.1. Planira i stvara vlastite hijerarhijske organizacije te analizira organizaciju na računalnim i mrežnim mjestima
Ključni pojmovi: datoteka, datotečni nastavak, razvrstavanje i grupiranje datoteka, adrese sadržaja, IP adresa računalamrežna adresa resursa, adresa
elektroničke pošte, dijeljenje mapa, mape sustava, sažimanje sadržaja
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova
usvojio s potpunim
razumijevanjem. Osim definicije
svakog pojma, u radu na računalu
samostalno primjenjuje naučeno.
Analizira zadane pojmove,
samostalno dolazi do objašnjenja.
Pretražuje mape i datoteke po svojstvima.
Manipulira svim vrstama datoteka. Komprimira
datoteke u različitim alatima.
Učenik koristi alate operacijskog sustava za
manipuliranje datotekama. Komprimira datoteke i izdvaja sadržaj (digitalni sadržaj), samostalno
pristupa svom oblaku i organizira datoteke i mape.
Izrađuje stablastu strukturu mapa.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Pretražuje mape po svojstvima. Manipulira svim
vrstama datoteka.
Učenik koristi alate operacijskog sustava za manipuliranje datotekama. Komprimira datoteke
(digitalni sadržaj), samostalno pristupa svom oblaku.
Izrađuje stablastu strukturu mapa.
3
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena
naučenog.
Pretražuje mape po svojstvima. Učenik koristi većinu alata operacijskog sustava za
manipuliranje datotekama. Komprimira datoteke
(digitalni sadržaj), pristupa svom oblaku uz malu
učiteljevu pomoć. Uz pomoć učitelja izrađuje
stablastu strukturu mapa.
2
Učenik neprecizno iskazuje
značenje najosnovnijih pojmova.
Nesamostalan i slabo zainteresiran.
Djelomično se prisjeća kako riješiti postavljeni
zadatak
Učenik prepoznaje komprimirane datoteke, uz
učiteljevu pomoć izrađuje mape i datoteke, pristupa
svom oblaku.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran
za rad.
Učenik ne prepoznaje programe za komprimiranje, ne
pristupa oblaku, ne surađuje.
2. Mrežno povezivanje Odgojno – obrazovni ishodi:
A.6.2. Učenik opisuje načine povezivanja uređaja u mrežu, analizira prednosti i nedostatke mrežnoga povezivanja te odabire i primjenjuje postupke za zaštitu
na mreži.
Ključni pojmovi: računalna mreža, internet stvari, računalni oblak, lokalna mreža, gradska mreža, široko rasprostranjena mreža, bežično i žičano povezivanje,
Wi-Fi, Bluetooth, IsDA, zlonamjerni program (malware), računalni virus, crv, trojanski konj, špijunski program (spyware), oglasni program (adware),
ransomware, spam, phishing, hoax, sigurnosna kopija podataka, antivirusni program, vatrozid, mobilna mrežna veza
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s
potpunim razumijevanjem. Osim
definicije svakog pojma, u radu na
računalu samostalno primjenjuje
naučeno. Analizira zadane pojmove,
samostalno dolazi do objašnjenja.
Učenik razumije značenje interneta kao svjetske
računalne mreže koja služi za razmjenu i uporabu raznih
sadržaja i koja pruža različite vrste servisa i usluga.
Učenik razlikuje vrste mrežnog povezivanja, prepoznaje
pozitivne i negativne strane povezivanja uređaja u
mrežu. Modelira sve vrste mreže (WAN, LAN…).
Učenik je svjestan svih štetnih djelovanja preko mreže te
zna primijeniti zaštitu računala, mobilnog uređaja,
programa i podataka na mreži.
Učenik stvara svoje pozitivne digitalne
tragove izradom digitalnih sadržaja
primjenjujući saznanja o važnosti i utjecaju
digitalnih tragova na naš svakodnevni
život. Surađuje i komunicira s drugima
preko mrežnih zajednica učenja. Razvija
odgovorno ponašanje na mreži.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu pomoć
primjenjuje naučeno.
Učenik koristi internet mrežu za razmjenu i uporabu
raznih sadržaja i usluga. Učenik razlikuje vrste mrežnog
povezivanja. Prepoznaje model svih vrsta mreže (WAN,
LAN…). Učenik je svjestan štetnih djelovanja preko
mreže te djelomično zna primijeniti zaštitu računala,
mobilnog uređaja, programa i podataka na mreži.
Učenik objavljuje svoje ideje, rješenja
zadataka ili digitalne sadržaje u mrežnim
zajednicama učenja. Drži se pravila
ponašanja na internetu.
3
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena naučenog.
Učenik koristi internet mrežu za razmjenu i uporabu raznih sadržaja i usluga. Učenik razlikuje vrste mrežnog
povezivanja. Modelira barem jednu od mreža (WAN,
LAN…). Učenik je svjestan štetnih djelovanja preko mreže ali ne zna primijeniti zaštitu računala, mobilnog
uređaja, programa i podataka na mreži.
Učenik objavljuje digitalne sadržaje u
mrežnim zajednicama učenja. Pokazuje
interes za samo neke alate u mrežnim
zajednicama učenja.
2
Učenik je usvojio značenje samo
najosnovnijih pojmova bez
razumijevanja. i neprecizno iskazuje
značenje tih pojmova.
Učenik koristi internet mrežu uglavnom za zabavu.
Prepoznaje barem jednu od mreža (WAN, LAN…).
Učenik nije svjestan štetnih djelovanja preko mreže i ne
zanimaju ga mogućnosti zaštite računala, mobilnih
Učenik na poticanje učitelja sudjeluje u
izradi digitalnih sadržaja. Ne pokazuje
interes za komunikaciju i suradnju na
mrežnim zajednicama učenja.
uređaja, programa i podataka na mreži.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj učitelja.
Koristi internet mrežu uglavnom za zabavu i igranje
igrica.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz
poticaj učitelja.
3. Obrada i prikazivanje sadržaja Odgojno – obrazovni ishodi:
C. 6. 1. Učenik izrađuje, objavljuje te predstavlja digitalne sadržaje s pomoću nekoga online i/ili offline programa pri čemu poštuje uvjete korištenja programom te postavke privatnosti
C. 6. 2. Učenik se koristi online pohranom podataka i primjerenim programima kao potporom u učenju i istraživanju te suradnji.
C. 6. 3. Surađuje s drugim učenicima u stvaranju online sadržaja.
Ključni pojmovi: program za izradu prezentacija, sučelje programa PowerPoint, otvaranje, kreiranje i spremanje prezentacije, oblikovanje i sjenčanje teksta na
slajdu, način pogleda na slajdove, umetanje i oblikovanje ilustracije; premještanje slajdova u pogledu slajd, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije.
Korištenje gotovih animacijskih shema, kreiranje animacije na osnovi ponuđenih efekata, efekti prijelaza slajdova
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem
- analizira i uočava mogućnost primjene
alata u programu za izradu prezentacije.
Učenik se samostalno koristi alatima programa za
izradu prezentacije. Samostalno uređuje i oblikuje
prezentaciju, manipulira glavnim slajdom i vezama
između slajdova.
Učenik samostalno stvara autentičan digitalni
rad u programu za izradu prezentacija,
pohranjuje ga u mapu digitalnih radova (e-
portfolio) i vrednuje ga.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu pomoć
primjenjuje naučeno.
Učenik se uz malu učiteljevu pomoć i navođenje s
potpitanjima koristi svim alatima.
Učenik dizajnira i preuređuje digitalni rad u
programu za izradu prezentacija prema
zadanim uputama.
3
Učenik je značenje osnovnih pojmova
usvojio s djelomičnim razumijevanjem.
U radu na računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik nesamostalan u radu na računalu. Uz učestalu
učiteljevu pomoć obavlja rad u programu za izradu
prezentacije, upotrebljava alata ze oblikovanje
prezentacije i teksta na slajdovima.
Učenik se koristi osnovnim funkcijama
programa za izradu prezentacija za uređivanje
zadanoga digitalnog rada.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje
najosnovnijih pojmova.
Nesamostalan i slabo zainteresiran za rad na
računalu.
Uz učiteljevu pomoć primjenjuje samo osnovne alate.
Učenik prepoznaje odgovarajući program za
pregledavanje i/ili uređivanje zadanoga
digitalnog rada.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova.
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za
rad i suradnju.
Učenik ne prepoznaje odgovarajući program
za pregledavanje i/ili uređivanje zadanoga
digitalnog rada.
4. Rješavanje problema programiranjem (Python)
Odgojno – obrazovni ishodi:
B.6.1. Stvara, prati i preuređuje programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnog ponavljanja te predviđa ponašanje jednostavnih algoritama koji mogu biti
prkazani dijagramom, riječima govornog jezika ili programskim jezikom
B.6.2. Razmatra i rješava neki složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema
Ključni pojmovi: analiza problema, plan rješavanja, raščlanjivanje problema na manje potprobleme, poopćenje postupka, program, naredba pridruživanja,
varijabla, naredbe za upis i ispis podataka, naredba za grananje, algoritam petlje, petlja s korakom, petlja s logičkim uvjetom
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova
usvojio s potpunim
razumijevanjem. Osim definicije
svakog pojma, u radu na računalu
samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik samostalno stvara program/algoritam kao
rješenje problema koje uključuje niz uputa
(naredbi) primjenom svih algoritamskih
struktura,
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i suradnja u timu/projektu je
odlična. Pomaže drugima, predlaže svoje ideje i timski
ih realizira.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik samostalno predlaže program/algoritam
kao rješenje problema, predviđa ponašanje
algoritma te provjerava ispravnost algoritma
prateći njegovo ponašanje. Samostalno ili uz
pomoć učitelja slaže niz uputa za rješenje
problema koristeći se uvjetnim ponavljanjem.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i suradnja u timu/projektu je
vrlo dobra. Pomaže drugima i predlaže svoje ideje.
3
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik samostalno ili uz pomoć učitelja
analizira zadani problem te predlaže
algoritamsko rješenje. Rješenje problema
prikazuje riječima govornoga jezika, dijagramom
ili naredbama programskoga jezika te
samostalno planira i slaže niz uputa kao rješenje
problema primjenom algoritamskih struktura
slijeda i grananja.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine
uporabe programa, komunikacija i suradnja u
timu/projektu je dobra.
2
Učenik neprecizno iskazuje
značenje najosnovnijih pojmova
(naredbe za grananje, operatori,
petlje…). U radu na računalu ne
primjenjuje naučeno.
Učenik navodi način pokretanja programskoga
alata, prepoznaje dijelove sučelja te blokove
(naredbe) programskoga alata koji mogu izvesti
neku uputu. Slaže jednostavan niz uputa
koristeći se blokovima/naredbama.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa su slabe. Komunikacija i suradnja u
timu/projektu je loša.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (značenje
algoritma i simbola dijagrama
tijeka, naredbe za ulaz i izlaz
podataka).
Učenik ne prepoznaje dijelove sučelja te blokove
(naredbe) programskoga alata koji mogu izvesti
neku uputu. Ne slaže jednostavan niz uputa
koristeći se blokovima/naredbama.
Učenik ne zna odabrati primjereni program i ne
posjeduje vještine uporabe programe. Ne sudjeluje u
timskom radu i projektima.
5. Ponašanje na mreži
Odgojno – obrazovni ishodi:
D.6.1. Učenik objašnjava ulogu i važnost digitalnih tragova, stvara svoje pozitivne digitalne tragove
D.6.2. Učenik prepoznaje vrste elektroničkog nasilja, analizira i odabire preventivne načine djelovanja za različite slučajeve elektroničkog nasilja.
Ključni pojmovi: digitalni trag, dijeljenje informcija, pravila lijepog ponašanja, elektroničko nasilje, sprječavanje elektroničkog nasilja
OCJENA USVAJANJE ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik osmišljava svoj proces
učenja pronalazeći odgovarajući
sadržaj u mrežnim zajednicama
učenja i otkrivajući neke od
naprednih mogućnosti za učenje.
Učenik osmišljava pravila dobroga ponašanja na
internetu kojima se poštuje tuđa i osobna
osobnost te aktivno sudjeluje u prevenciji
elektroničkoga nasilja.
Učenik stvara svoje pozitivne digitalne tragove izradom
digitalnih sadržaja primjenjujući saznanja o važnosti i
utjecaju digitalnih tragova na naš svakodnevni život.
Surađuje i komunicira s drugima preko mrežnih
zajednica učenja. Razvija odgovorno ponašanje na
mreži.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio
s djelomičnim razumijevanjem.
Naučio je definiciju svakog pojma,
ali ne zna objasniti i njihove
međusobne razlike te potrebu za
uvođenjem novog višeg ključnog
pojma. Djelomično analizira svoje
digitalne tragove.
Učenik nakon provedene analize uočava
posljedice nepromišljenoga objavljivanja neprimjerenih informacija (slike, video...), te
analizira svoje digitalne tragove.
Učenik objavljuje svoje ideje, rješenja zadataka ili
digitalne sadržaje u mrežnim zajednicama učenja. Drži
se pravila ponašanja na internetu.
3
Učenik prepoznaje govor mržnje,
uočava pozitivne i negativne strane
online komunikacije.
Učenik uz pomoć učitelja osmišljava pravila
dobroga ponašanja na internetu kojima se poštuje
tuđa i osobna osobnost te aktivno sudjeluje u
prevenciji elektroničkoga nasilja.
Učenik objavljuje digitalne sadržaje u mrežnim
zajednicama učenja. Pokazuje interes za samo neke alate
u mrežnim zajednicama učenja.
2
Učenik je usvojio značenje samo
najosnovnijih pojmova. Učenik
navodi različite oblike
elektroničkoga nasilja.
Učenik na konkretnom primjeru prepoznaje neki
digitalni trag.
Učenik na poticanje učitelja sudjeluje u izradi digitalnih
sadržaja. Ne pokazuje interes za komunikaciju i
suradnju na mrežnim zajednicama učenja.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (e-učenje,
digitalni tragovi, virtualno nasilje).
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj
učitelja.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj učitelja.
6. Suradničko uređivanje sadržaja Odgojno – obrazovni ishodi:
C. 6. 1 Učenik izrađuje, objavljuje te predstavlja digitalne sadržaje pomoću nekoga online i/ili offline programa pri čemu poštuje uvjete korištenja programom
te postavke privatnosti
C. 6. 2 Koristi se online pohranom podataka i primjerenim programima kao potporom u učenju i istraživanju te suradnji
C. 6. 3 Učenk surađuje s drugim učenicima u stvaranju online sadržaja.
D. 6. 3. Učenik pronalazi mrežne zajednice učenja koje su od osobnog interesa i pridružuje im se (online kolegij, grupe i sl.).
Ključni pojmovi: zajednički rad na dijeljenom dokumentu, projekti u školi, alati za timski rad – Microsoft Teams, edukativne društvene mreže, Yammer,
Edmodo, snjimanje prezentacija, izvoz u videozapis
OCJENA USVAJANJE ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje osnovnih pojmova usvojio s potpunim
razumijevanjem.
Učenik samostalno rješava zadatak istraživanjem
koje primjenjuje u zadatku. Pronalazi i koristi se
dodatnim mogućnostima različitih programa za
uređivanje/predstavljanje digitalnih sadržaja
Učenik samostalno priprema sadržaj, pronalazi mrežni
sadržaj te stvara autentičan digitalni sadržaj za potrebe
zadatka učenja poštujući postavke privatnosti i autorska
prava. Učenik predstavlja svoj digitalni sadržaj i e-
portfolio izrađen za potrebe zadatka učenja.
4
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s djelomičnim
razumijevanjem.
Učenik uz povremenu pomoć učitelja
istraživanjem izvršava postavljeni zadatak.
Izrađuje i pohranjuje autentični digitalni sadržaj u e-
portfolio za potrebe zadatka učenja.
Učenik samostalno provjerava mogućnosti nekoga
programa, odabire online ili offline program za obradu i
stvaranje digitalnoga sadržaja.
3
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s djelomičnim
razumijevanjem.
Učenika je potrebno stalno podsjećati na pravilan
redoslijed izvršenja koraka u rješavanju zadataka.
Učenik pronalazi odgovarajuće mogućnosti programa te
preuređuje digitalni sadržaj za potrebe zadatka učenja.
2
Učenik imenuje i opisuje alate u
programu za obradu teksta.
Učeniku je potrebna stalna pomoć u radu, ali
uspije izvršiti zadatak ako mu se točno pokaže
što treba napraviti. Nesamostalan i slabo
zainteresiran za rad na računalu.
Učenik prepoznaje različite programe za uređivanje i
prikazivanje digitalnih sadržaja. Koristi se barem jednim
programom za pregledavanje i prikazivanje digitalnoga
sadržaja.
1
Učenik ne prepoznaje dijelove
programa za obradu teksta.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj
učitelja. Zadatke na računalu ne rješava. U radu
na računalu ne primjenjuje stečeno znanje.
Nezainteresiran za rad i suradnju.
Učenik niti uz učiteljev poticaj ne želi izrađivati
digitalne sadržaje i prijaviti se na oblak.
KRITERIJI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA
u osnovnoj školi za 7.razred
Nastavne cjeline/teme u 7. razredu iz predmeta INFORMATIKA su:
1. Mrežna komunikacija
2. Prikupljanje i analiza podataka
3. Zapisivanje multimedijskih podataka
4. Rješavanje problema programiranjem (Python)
5. Izrađivanje i objavljivanje mrežnih stranica
6. Održavanje računalnog sustava
7. IKT u zanimanjima
Način vrednovanja pojedine cjeline/teme:
1. Mrežna komunikacija – pisano-praktična provjera znanja
2. Prikupljanje i analiza podataka – praktična provjera znanja
3. Zapisivanje multimedijskih podataka – praktična provjera znanja (vrednovanje projektnog rada)
4. Rješavanje problema programiranjem (Python) – pisano-praktična provjera znanja
5. Izrađivanje i objavljivanje mrežnih stranica - pisano-praktična provjera znanja
Element usvojenost znanja uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.
Element rješavanje problema uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.
Element digitalni sadržaji i suradnja uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.
1. Mrežna komunikacija
Odgojno – obrazovni ishodi:
A. 7. 1 Učenik prepoznaje i opisuje ulogu glavnih komponenti računalnih mreža, istražuje kako obilježja strojne opreme utječu na mrežne aktivnosti, koristi se
zajedničkim dijeljenjem resursa na mreži
D. 7. 1 Učenik štiti svoj elektronički identitet i primjenjuje pravila za povećanje sigurnosti korisničkih računa
D. 7. 2 Učenik demonstrira i argumentirano opisuje primjere dobrih strana dijeljenja informacija na internetu i njihova brzog širenja te primjenjuje pravila odgovornoga
ponašanja
D. 7. 3 Učenik analizira proces suradnje među članovima virtualnih zajednica te njezin utjecaj na sve članove grupe, provjerava i proučava mogućnosti i načine otvaranja virtualne zajednice
Ključni pojmovi: računalna mreža, komunikacija, prijenos podataka, mrežni uređaji, protokoli, prednosti i nedostatci povezivanja, žičano i bežično povezivanje,
mrežni kabel, optičko vlakno, radiovalovi, mikrovalovi, infracrvene zrake, modem, usmjernik, preklopnik, koncentrator, pristupna točka, paketni prijenos
podataka, servisi i usluge za dijeljenje informacija, pravila ponašanja na mreži, digitalni trag, virtualno zlostavljanje, elektronički identitet, krađa identiteta,
mrežna prijevara, sigurnost korisničkih računa, stvaranje tima, dodavanje članova, suradnja u timu, razmjena poruka, virtualni sastanci, govor mržnje
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Objašnjava što je elektronički identitet i kako poboljšati i unaprijediti sigurnost na internetu.
Učenik razumije značenje interneta kao svjetske
računalne mreže koja služi za razmjenu i uporabu raznih
sadržaja i koja pruža različite vrste servisa i usluga. Učenik
razlikuje vrste mrežnog povezivanja, prepoznaje pozitivne
i negativne strane povezivanja uređaja u mrežu.
Modelira sve vrste mreže (WAN, LAN…) i samostalan je u
radu.
Učenik samostalno objavljuje digitalne sadržaje u
mrežnim zajednicama učenja i i dijeli dokumente s
ostalim članovima razredne virtualne zajednice.
Istražuje što je e-kriminal i rezultate istraživanja
dijeli s drugima pri čemu primjenjuje pravila
odgovornog ponašanja.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. Navodi
primjere i razloge uporabe dijeljenja
mrežnih resursa, objašnjava što je
sigurnost na internetu i krađa identiteta.
Učenik koristi internet mrežu za razmjenu i uporabu
raznih sadržaja i usluga. Učenik razlikuje vrste mrežnog
povezivanja. Prepoznaje model svih vrsta mreže (WAN,
LAN…). Učenik uz malu pomoć učitelja prepoznaje osnovne
mrežne uređaje u modelu mreže i modelira mrežu.
Učenik uz malu pomoć učitelja objavljuje digitalne
sadržaje u mrežnim zajednicama učenja i i dijeli
dokumente s ostalim članovima razredne virtualne
zajednice. Istražuje što je e-kriminal pri čemu
primjenjuje pravila odgovornog ponašanja.
3
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. Učenik
navodi mrežne komponente, uz pomoć
učitelja objašnjava dijeljenje mrežnih
Učenik koristi internet mrežu za razmjenu i uporabu
raznih sadržaja i usluga. Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje
mrežne uređaje u modelu mreže i potrebna mu je pomoć
učitelja kod rješavanja problema.
Učenik uz pomoć učitelja objavljuje digitalne
sadržaje u mrežnim zajednicama učenja i i dijeli
dokumente s ostalim članovima razredne virtualne
zajednice.
resursa
2
Učenik je usvojio značenje samo
najosnovnijih pojmova.
Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne mrežne uređaje
u modelu mreže i nije samostalan u radu. Učenik koristi
internet mrežu uglavnom za zabavu.
Učenik na poticanje učitelja sudjeluje u izradi
digitalnih sadržaja. Ne pokazuje interes za
komunikaciju i suradnju na mrežnim zajednicama
učenja.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (korisnik,
poslužitelj, protokol…).
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj učitelja.
Koristi internet mrežu uglavnom za zabavu i igranje igrica.
Učenik ne želi sudjelovati u radu niti uz poticaj
učitelja.
2. Prikupljanje i analiza podataka Odgojno – obrazovni ishodi:
A. 7. 3. Učenik prikuplja i unosi podatke kojima se analizira neki problem pomoću odgovarajućega programa, otkriva odnos među podatcima koristeći se različitim alatima
programa te mogućnostima prikazivanja podataka
B. 7.4. Učenik se koristi simulacijom pri rješavanju nekoga, ne nužno računalnoga, problema.
Ključni pojmovi: dijelovi proračunske tablice, aktivna ćelija, oblici pokazivača miša prikaz više radnih knjiga. Umetanje i brisanje (ćelija, redova i stupaca),
brisanje sadržaja i formata ćelije, promjene širina stupaca i visine redaka, vrsta podataka (tekstualni podaci, numerički podaci), formati brojeva (decimalni
broj, valuta, postotak), formati za nadnevke, korisnički formati, kopiranje podataka i nizova, popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, obrubljivanje, radni list,
prikaz više listova jedne radne knjige, relativna i apsolutna adresa, unos formula sintaksa funkcije (argumenti, znak razdvajanja), osnovne funkcije, kopiranje i
premještanje formula, vrste grafikona, elementi grafikona, pomagalo za izradu grafikona, zaglavlje i podnožje stranice, pregled prije ispisa, ispis radne knjige.
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s
potpunim razumijevanjem. Osim definicije
svakog pojma, u radu na računalu
samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik samostalno rješava matematičke unose i prikazuje podatke grafički. Razlikuje i koristi relativne i apsolutne adrese. Ispisuje radnu knjigu s ispravno postavljenim zaglavljem. Računa s datumima.
Učenik pravilno koristi sve alate u programu za
proračunske tablice. Samostalno prikuplja i unosi
podatke u proračunske tablice. Na oblaku stvara i koristi
radnu knjigu s ostalim učenicima.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu pomoć
primjenjuje naučeno.
Učenik uz malu pomoć učitelja rješava matematičke
unose i prikazuje podatke grafički. Razlikuje i uz malu
pomoć koristi relativne i apsolutne adrese. Ispisuje
radnu knjigu.
Učenik pravilno koristi većinu alata u programu za
proračunske tablice. Samostalno prikuplja i unosi
podatke u proračunske tablice. Uz malu pomoć učitelja
zajednički na oblaku koristi radnu knjigu.
3
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena naučenog.
Učenik uz pomoć učitelja rješava matematičke unose
i prikazuje podatke grafički.
Učenik pravilno koristi većinu alata u programu za
proračunske tablice. Uz pomoć učitelja prikuplja i unosi
podatke u proračunske tablice.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje
najosnovnijih pojmova.
Nesamostalan i slabo zainteresiran.
Uz pomoć učitelja prisjeća se kako riješiti postavljeni zadatak
Učenik ima vještinu rada samo s najosnovnijim alatima u
programu za proračunske tablice u svrhu izrade
digitalnog sadržaja.
1
Učenik nije usvojio značenje najosnovnijih
pojmova (ćelija, radna knjiga, stupac,
redak…).
Zadatke na računalu ne rješava. Nezainteresiran za
rad.
Učenik ne prepoznaje programe (za proračunske tablice)
u kojima se analizira neki problem.
3. Zapisivanje multimedijskih podataka
Odgojno – obrazovni ishodi:
A. 7. 4. Učenik opisuje, uspoređuje i koristi se različitim formatima zapisivanja grafičkih i zvučnih podataka te videopodataka na računalu.
Ključni pojmovi: piksel, raster, rasterska grafika, razlučivost zaslona, razlučivost slike, dubina boje, dpi, rasterski i vektorski crtež, digitalizacja zvuka, kodek,
kodiranje, MP3, kompresija zvučnog zapisa, WMA, konverzija, kadar, fps, MPEG4, DivX, videokonverter
OCJENA USVAJANJE ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik samostalno prepoznaje različite
vrste grafičkih i zvučnih podataka te
videopodataka pohranjenih u
računalnim memorijama, objašnjava
različite načine prikazivanja slike na
zaslonu i pisaču, objašnjava proces
reprodukcije i snimanja zvuka te videa
računalom.
Učenik pronalazi, odabire i koristi se primjerenim
programima za uređivanje grafičkih, zvučnih ili
videoformat, uspoređuje kvalitetu grafičkih, zvučnih
ili videodatoteka.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i razmjena mišljenja s ostalim
učenicima o kvaliteti, funkcijama i mogućnostima programa
su odlične. Učenik koristi internetski prijenos (streaming) na
više platformi i odgovorno i etički pristupa internetskom
sadržaju.
4
Učenik uz malu pomoć učitelja
prepoznaje različite vrste grafičkih i
zvučnih podataka te videopodataka
pohranjenih u računalnim
memorijama, objašnjava različite
načine prikazivanja slike na zaslonu i
pisaču, objašnjava proces reprodukcije
i snimanja zvuka te videa računalom.
Učenik analizira obilježja, prednosti i nedostatke
različitih grafičkih, zvučnih ili videoformata datoteka,
primjenjuje postupak pohranjivanja grafičkih i
zvučnih podataka te videopodataka u različitim
formatima koristeći se odgovarajućim programima.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i razmjena mišljenja s ostalim
učenicima o kvaliteti, funkcijama i mogućnostima programa
su vrlo dobre. Učenik koristi internetski prijenos (streaming)
na više platformi.
3
Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje
različite vrste grafičkih i zvučnih
podataka te videopodataka
pohranjenih u računalnim
memorijama, objašnjava različite
načine prikazivanja slike na zaslonu i
pisaču.
Učenik prepoznaje grafičke i zvučne podataka i uz
pomoć učitelja objašnjavanju procesa reprodukcije i
snimanja zvuka.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i razmjena mišljenja s ostalim
učenicima o kvaliteti, funkcijama i mogućnostima programa
su slabe.
2
Učenik objašnjava osnovne pojmove. Učeniku je potrebna pomoć u prepoznavanju
grafičkih ili zvučnih podataka i objašnjavanju procesa
reprodukcije i snimanja zvuka.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa su slabe. Komunikacija i razmjena mišljenja s
ostalim učenicima je slaba.
1
Učenik ne objašnjava niti osnovne
pojmove.
Učenik ne prepoznaje grafičke ili zvučne podatke. Učenik ne zna odabrati primjereni program i ne posjeduje
vještine uporabe programa konvertera.
4. Rješavanje problema programiranjem (Python)
Odgojno – obrazovni ishodi:
B. 7. 1 razvija algoritme za rješavanje različitih problema koristeći se nekim programskim jezikom pri čemu se koristi prikladnim strukturama i tipovima podataka
B. 7. 2 primjenjuje algoritam (sekvencijalnog) pretraživanja pri rješavanju problema
B. 7. 3 dizajnira i izrađuje modularne programe koji sadrže potprograme u programskom jeziku
B. 7. 4 koristi se simulacijom pri rješavanju nekoga, ne nužno računalnoga, problema.
Ključni pojmovi: jednostavni i složeni tipovi podataka, znakovni tip podataka, lista, potprogrami
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s
potpunim razumijevanjem. Razumije
terminologiju i u radu na računalu
samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik odabire strategiju rješavanja problema, provjerava
ispravnost rješenja te ga preuređuje prema potrebi,
pronalazi/predviđa slične probleme na koje se odabrani
algoritam (sekvencijalnoga) pretraživanja može primijeniti,
odabire strategiju rješavanja problema rastavljajući ga na
manje potprobleme.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine
uporabe programa, komunikacija i suradnja u
timu/projektu je odlična. Pomaže drugima,
predlaže svoje ideje i timski ih realizira.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu
na računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik analizira problem, prepoznaje potrebu za korištenjem
složenog tipa podataka te se koristi naredbama za rad sa
složenim tipom podataka, proučava i primjenjuje algoritam
(sekvencijalnoga) pretraživanja, razlikuje različite vrste
argumenata kojima se koristi potprogram.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine
uporabe programa, komunikacija i suradnja u
timu/projektu je vrlo dobra. Pomaže drugima i
predlaže svoje ideje.
3
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. U radu
na računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik opisuje problem naredbama nekog programskog jezika
koristeći različite osnovne tipove podataka. Prepoznaje složeni
tip podataka, identificira algoritamske strukture kojima može
provesti algoritam (sekvencijalnoga) pretraživanja.
Učenik odabire odgovarajući program.
Vještine uporabe programa, komunikacija
i suradnja u timu/projektu je dobra.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje
najosnovnijih pojmova. U radu na
računalu ne primjenjuje naučeno.
Učenik prepoznaje algoritam pretraživanja, osnovne tipove
podataka programskog jezika kojima se može koristiti za
pohranu različitih vrsta podataka pri rješavanju problema.
Učenik u problemu prepoznaje potprograme.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine
uporabe programa su slabe. Komunikacija i
suradnja u timu/projektu je loša.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (tipovi
podataka, algoritam pretraživanja,
potprogrami…).
Učenik ne rješava zadatke i ne prepoznaje nikakve programske
strukture u programima.
Učenik ne zna odabrati primjereni program i ne
posjeduje vještine uporabe programe. Ne
sudjeluje u timskom radu i projektima.
5. Izrađivanje i objavljivanje mrežnih stranica Odgojno – obrazovni ishodi:
C. 7. 1 koristi i upoznaje se s različitim platformama i programima, koje prema potrebi pronalazi i instalira
C. 7. 2 priprema, izrađuje te objavljuje vlastite mrežne stranice u skladu s dobrom praksom u području intelektualnoga vlasništva, kritički prosuđuje dobra i loša obilježja
pojedinih mrežnih sadržaja
Ključni pojmovi: mrežna stranica, mrežno mjesto, hipertekst, poveznice, URL, mrežni preglednik, HTML jezik, struktura HTML dokumenta, oznake, tagovi,
oznake za uređivanje teksta, umetanje poveznica, ugradnja multimedijskih sadržaja, objavljivanje i udomljavanje mrežnih stranica, domena, vizualni uređivač,
mrežni WYSIWYG uređivači mrežnih stranica, izrada digitalnog sadržaja, formati slike, zvuka i videozapisa, autorska prava i licencije, programi za pripremu
sadržaja za objavu na mreži
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem. Opisuje strukturu
svojeg budućeg mrežnog sadržaja.
Samostalno izrađuje HTML stranicu i mijenja parametre
HTML jezika. Učenik objavljuje svoje mrežne stranice
poštujući zahtjeve autorskoga prava i dopuštenja za
uporabu. Kritički prosuđuje dobra i loša obilježja
pojedinih mrežnih sadržaja.
Učenik samostalno priprema sadržaj, pronalazi mrežni
sadržaj te stvara autentičan digitalni sadržaj za potrebe
zadatka učenja poštujući postavke privatnosti i autorska
prava. Pronalazi i koristi se dodatnim mogućnostima
programa za uređivanje mrežnih stranica. Učenik predstavlja
svoj digitalni sadržaj i eportfolio izrađen za potrebe zadatka
učenja.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik provodi postupak instalacije odnosno deinstalacije
nekog programa ili platforme za izradu mrežnih stranica te se koristi odabranim programima prema obrazovnim
potrebama. Analizira i pronalazi načine prilagodbe i uređivanja
različitih multimedijskih sadržaja kako bi bili prikladni za
objavljivanje na mreži. Samostalno izrađuje najosnovniju
stranicu pomoću HTML oznaka.
Učenik odabire odgovarajući program. Izrađuje i pohranjuje
autentični digitalni sadržaj u e-portfolio za potrebe zadatka
učenja.
Učenik samostalno provjerava mogućnosti nekoga programa,
odabire online ili offline program za stvaranje mrežnih
stranica.
3
Učenik je značenje osnovnih
pojmova usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena
naučenog.
Analizira i izabire odgovarajuću platformu ili program za
objavljivanje mrežnih stranica. Učenik se koristi
mogućnostima programa za uređivanje i objavljivanje
mrežnoga sadržaja. Učenik prikuplja i organizira različite
podatke potrebne za izradu mrežnih stranica poštujući
dobru praksu u području autorskoga prava.
Navodi HTML oznake.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i razmjena mišljenja s ostalim
učenicima o kvaliteti, alatima i mogućnostima programa
su slabe.
2
Učenik neprecizno iskazuje
značenje osnovnih pojmova.
Učenik uz pomoć učitelja navodi HTML oznake i navodi
program ili platformu za izradu mrežne stranice.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa su slabe. Komunikacija i razmjena mišljenja s
ostalim učenicima je slaba.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (mrežno
mjesto, mrežno sjedište, URL…).
Učenik ne razlikuje mrežno sjedište od mrežnog mjesta.
Ne navodi HTML oznake.
Učenik ne prepoznaje i ne odabire odgovarajući program za
izradu i/ili objavljivanje mrežnih stranica.
6. Održavanje računalnog sustava
Odgojno – obrazovni ishodi:
A.7.2. Učenik primjenjuje strategije za prepoznavanje i rješavanje rutinskih hardverskih/softverskih problema do kojih može doći tijekom uporabe računalne tehnologije. C.7.1. Učenik se koristi i upoznaje s različitim platformama i programima, koje prema potrebi pronalazi i instalira.
Ključni pojmovi: računalna platforma, inačice operacijskog sustava, izdanja operacijskog sustava, 32/64-bitna arhitektura, univerzalne aplikacije, desktop
programi
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s potpunim
razumijevanjem. Učenik uspoređuje i argumentirano vrednuje obilježja pojedinih komponenti računala koja značajno utječu na kvalitetu rada cjelokupnoga računalnog sustava.
Učenik samostalno pribavlja i instalira programe pod
operacijskim sustavom Windows 10. Daje prijedloge
za rješavanje svakodnevnih problema kod rada s
računalnim sustavom. Traži informacije o nastalim
problemima na mreži. Koristi operacijski sustav u
svrhu pregledavanja karakteristika računala.
Učenik samostalno priprema i pronalazi mrežne
sadržaje te pribavlja i instalira programe poštujući
postavke privatnosti i autorska prava. Pronalazi i
koristi se dodatnim mogućnostima programa te
pokušava sam rješavati svakodnevne probleme
koristeći digitalne alate za poboljšanje rada računala.
4
Učenik je značenje pojmova usvojio s
djelomičnim razumijevanjem. Učenik opisuje obilježja pojedinih komponenti računala i navodi karakteristike koje utječu na rad cjelokupnoga sustava.
Učenik traži pomoć kod pribavljanja i instaliranja
programa pod operacijskim sustavom Windows 10.
Traži pomoć za rješavanje svakodnevnih problema
kod rada s računalnim sustavom. Traži informacije o
nastalim problemima na mreži. Koristi operacijski
sustav u svrhu pregledavanja karakteristika računala.
Učenik uz pomoć priprema i pronalazi mrežne sadržaje
te pribavlja i instalira programe poštujući postavke
privatnosti i autorska prava. Pokušava sam rješavati
svakodnevne probleme koristeći digitalne alate za
poboljšanje rada računala.
3
Učenik je značenje osnovnih pojmova
usvojio s djelomičnim razumijevanjem.
U radu na računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik traži pomoć kod instaliranja programa pod
operacijskim sustavom Windows 10 i za rješavanje
svakodnevnih problema kod rada s računalnim
sustavom. Traži informacije o nastalim problemima
na mreži.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine
instaliranja programa, komunikacija i razmjena mišljenja
s ostalim učenicima o kvaliteti, alatima i mogućnostima
programa su slabe. Potrebna je pomoć učitelja u
snalaženju i objašnjavanju uputa.
2
Učenik neprecizno iskazuje značenje
osnovnih pojmova. Učenik ne može samostalno instalirati programe pod
operacijskim sustavom Windows 10 te ne zna
rješavati najjednostavnijih svakodnevnih problema
kod rada s računalnim sustavom.
Učenik ne traži dodatne alate na mreži. Komunikacija,
suradnja i razmjena mišljenja s ostalim učenicima je
slaba. Postavljenim zadatcima pristupa s premalo
odgovornosti.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova.
Učenik niti uz pomoć učitelja ne može dati primjer
rješavanja nekog svakodnevnog problema.
Učenik ne prepoznaje i ne odabire odgovarajući
programe za poboljšanje rada računalnog sustava.
7. IKT u zanimanjima
Odgojno – obrazovni ishodi:
D. 7. 1 Učenik štiti svoj elektronički identitet i primjenjuje pravila za povećanje sigurnosti korisničkih računa
D.7.4. Učenik prepoznaje i proučava interdisciplinarne poslove koji su poboljšani razvojem informatike i informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Ključni pojmovi: mrežni seminari (webinari), mrežni portali, e-učenje, razvijatelj umjetne stvarnosti, razvijatelj proširene stvarnosti, inženjer za računalstvo u
oblaku, mrežne trgovine, specijalisti za 3D ispis, rad na daljinu
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova usvojio s potpunim razumijevanjem.
Prepoznaje i objašnjava interdisciplinarne poslove koji
su poboljšani razvojem informatike i informacijske i
komunikacijske tehnologije. Učenik može shvatiti
potrebu za novim zanimanjima te ukratko predočiti
svrhu tih zanimanja.
Učenik samostalno objavljuje digitalne sadržaje vezane za nova
zanimanja u mrežnim zajednicama učenja i dijeli dokumente s
ostalim članovima razredne virtualne zajednice. Istražuje koja
zanimanja će biti potrebna i atraktivna u bliskoj budućnosti te dijeli
s drugima svoja saznanja pri čemu primjenjuje pravila odgovornog
ponašanja.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem.
Učenik uz malu pomoć učitelja prepoznaje potrebu za
novim zanimanjima u primjeni IKT-a te u ostalim
zanimanjima i ukratko opisuje svrhu tih zanimanja.
Učenik uz malu pomoć objavljuje digitalne sadržaje vezane za nova
zanimanja u mrežnim zajednicama učenja i dijeli dokumente s
ostalim članovima razredne virtualne zajednice. Istražuje koja
zanimanja će biti potrebna i atraktivna u bliskoj budućnosti.
3
Učenik navodi neka buduća IKT
zanimanja, uz pomoć učitelja
objašnjava potrebe za ta zanimanja
Učenik uz pomoć učitelja prepoznaje potrebu za novim
zanimanjima u primjeni IKT-a te u ostalim
zanimanjima.
Učenik uz pomoć učitelja objavljuje digitalne sadržaje vezane za
nova zanimanja u mrežnim zajednicama učenja i dijeli dokumente s
ostalim članovima razredne virtualne zajednice.
2
Učenik je usvojio značenje samo
najosnovnijih pojmova.
Učenik uz pomoć prepoznaje potrebu za novim
zanimanjima u primjeni IKT-a te u ostalim zanimanjima
ali ne shvaća njihovu svrhu i značenje za budućnost.
Učenik na poticanje učitelja istražuje koja zanimanja će biti
potrebna i atraktivna u bliskoj budućnosti. Ne pokazuje interes za
komunikaciju i suradnju na mrežnim zajednicama učenja.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova.
Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu. Ni uz poticaj učitelja ne želi sudjelovati u radu.
KRITERIJI VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA
iz izbornog nastavnog predmeta INFORMATIKA u osnovnoj školi
za 8.razred
Nastavne cjeline/teme u 8. razredu iz predmeta INFORMATIKA su:
1. Upoznajmo se sa svojim računalom: Kako radi računalo
2. Organizirajmo prikupljene podatke: Baze podataka
3. Sigurnije i odgovornije pretražujmo Internet: U mreži informacija i Sprječavanje elektroničkog nasilja
4. Rješavanje problema: Rješavanje problema simulacijom i Programski jezik Python
5. Predstavimo zajedno svoje digitalne uratke: Objavljivanje i dijeljenje sadržaja i Stvaranje i predstavljanje suradničkog uratka
6. Postanimo e-građani: E-usluge u obrazovanju
Način vrednovanja pojedine cjeline/teme:
1. Kako radi računalo – pisano – praktična provjera znanja
2. Organizirajmo prikupljene podatke: Baze podataka – praktična provjera znanja
3. Sigurnije i odgovornije pretražujmo Internet: U mreži informacija, Sprječavanje elektroničkog nasilja, e-usluge u obrazovanju - pisano -
praktična provjera znanja
4. Rješavanje problema: Rješavanje problema simulacijom i Programski jezik Python – pisano-praktična provjera znanja
5. Predstavimo zajedno svoje digitalne uratke: Objavljivanje i dijeljenje sadržaja i Stvaranje i predstavljanje suradničkog uratka - praktična
provjera znanja
Element usvojenost znanja uključuje ocjene za činjenično znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje pravila.
Element rješavanje problema uključuje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti
algoritama, strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju problema.
Element digitalni sadržaji i suradnja uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu,
argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.
1. Upoznajmo se sa svojim računalom: Kako radi računalo
Odgojno – obrazovni ishodi:
A. 8. 3 opisuje građu računalnih uređaja, objašnjava načine prijenosa podataka u računalu te analizira i vrednuje neka obilježja računala koja značajno utječu
na kvalitetu rada samoga računala
A. 8. 4 prepoznaje i proučava interdisciplinarnu primjenu računalnoga razmišljanja analiziranjem i rješavanjem odabranih problema iz različitih područja
učenja. Ključni pojmovi: logički sklopovi, registri, sabirnice, paralelni pristup, serijski pristup, pretvaranje bitova u električke veličine, očitavanje stanja tipki, brzina procesora,
kapacitet spremnika, brzina prijenosa podataka, spremnički prostor za pohranjivanje slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obrade multimedijskih sadržaja, analogno-
digitalna i digitalno-analogna pretvorba, logička izjava, istinitost, lažnost, logičke varijable, vrijednosti logičkih varijabli, vrijednosti bita, NE- funkcija, I- funkcija, ILI-
funkcija
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik uspoređuje i argumentirano
vrednuje obilježja pojedinih komponenti
računala koja značajno utječu na kvalitetu
rada cjelokupnoga računalnog sustava.
Opisuje djelovanje jednostavnoga logičkog
sklopa koji prikazuje koju logičku izjavu i
analizira njegov ulaz/izlaz tablicom
istinitosti.
Učenik samostalno daje razne primjere
logičkih izjava i logičkih funkcija, rješava
tablice istinitosti i crta kombinirane
logičke sklopove. Daje prijedloge
kombiniranja logičkih sklopova. Skicira
slijedni i usporedni prijenos podataka.
Koristi operacijski sustav u svrhu
pregledavanja karakteristika računala.
Učenik samostalno priprema sadržaj, pronalazi mrežni
sadržaj te stvara autentičan digitalni sadržaj za potrebe
zadatka učenja poštujući postavke privatnosti i
autorska prava. Pronalazi i koristi se dodatnim
mogućnostima programa za uređivanje digitalnog
sadržaja stranica. Učenik predstavlja svoj digitalni
sadržaj i e-portfolio izrađen za potrebe zadatka učenja.
4
Učenik opisuje obilježja pojedinih
komponenti računala i navodi karakteristike koje utječu na rad cjelokupnoga sustava.
Grafički prikazuje jednostavni logički
sklop na temelju zadanoga logičkog izraza.
Učenik samostalno daje razne primjere
logičkih izjava i logičkih funkcija, rješava
tablice istinitosti i crta jednostavne logičke
sklopove. skicira slijedni i usporedni
prijenos podataka. Koristi operacijski
sustav u svrhu pregledavanja karakteristika
računala.
Učenik odabire odgovarajući program. Izrađuje i
pohranjuje autentični digitalni sadržaj u e-portfolio za
potrebe zadatka učenja.
Učenik samostalno provjerava mogućnosti nekoga
programa, odabire online ili offline program za
stvaranje digitalnih sadržaja.
3
Učenik opisuje proces i načine prijenosa
podataka među komponentama računala.
Učenik navodi primjer logičkih izjava te
opisuje ulogu i način rada osnovnih
logičkih sklopova.
Učenik uz malu pomoć učitelja daje
primjere logičkih izjava i logičkih funkcija,
rješava tablicu istinitosti i crta jednostavne
logičke sklopove. Uz pomoć učitelja
skicira slijedni i usporedni prijenos
podataka.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine uporabe
programa, komunikacija i razmjena mišljenja s ostalim
učenicima o kvaliteti, alatima i mogućnostima programa
su slabe. Potrebna je pomoć učitelja u snalaženju u
programu i objašnjavanju uputa.
2
Učenik nabraja dijelove
centralnoprocesorske jedinice.
Učenik prepoznaje ulogu logičkoga sklopa
u arhitekturi računala, nabraja osnovne
vrste logičkih sklopova.
Učenik uz pomoć učitelja daje primjere
logičkih izjavu i logičkih funkcija. Uz
pomoć učitelja rješava tablicu istinitosti.
Učenik odabire odgovarajući program za izradu
digitalnog sadržaja. Vještine uporabe programa su slabe.
Komunikacija, suradnja i razmjena mišljenja s ostalim
učenicima je slaba. Zadatku pristupa s premalo
odgovornosti.
1
Učenik nije usvojio značenje najosnovnijih
pojmova (CPU, logički sklop…).
Učenik niti uz pomoć učitelja ne može dati
primjer jedne logičke izjavu ili dati primjer
logičke funkcije.
Učenik ne prepoznaje i ne odabire odgovarajući
program za izradu digitalnog sadržaja.
2. Organizirajmo prikupljene podatke: Baze podataka
Odgojno – obrazovni ishodi:
A. 8. 2 opisuje i planira organizaciju baze podataka, koristi se nekim programom za upravljanje bazama podataka za lakše pretraživanje i sortiranje podataka
Ključni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u bazi, upis u polja tablice, izrada upisnog obrasca, vizualno oblikovanje upisnog obrasca, ažuriranje podataka pomoću
obrasca
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik opisuje međusobnu
zavisnost objekata baze podataka
i objašnjava pojam redundancije.
Učenik samostalno upisuje podatke u sve objekte
baze podataka koje je dobio istraživanjem i
prikupljanjem. Na temelju istraživanja i
prikupljanja unosi svoje zapise i mijenja kriterije
za prikaz podataka.
Učenik koristi sve alate u svim objektima baze podataka. Priprema bazu za ispis. Izvozi podatke u
PDF, Excel…
4
Učenik opisuje međusobnu
zavisnost objekata baze podataka.
Učenik pristupa istraživanju i prikupljanju
podataka. Učenik uz malu pomoć učitelja upisuje
podatke u sve objekte baze podataka koje je
dobio istraživanjem i prikupljanjem.
Učenik koristi većinu alata u programu za izradu baze
podataka. Priprema bazu za ispis.
3
Učenik opisuje obilježja osnovnih
polja neke baze podataka te
objašnjava unos podatkaka
pomoću odabranoga programa za
rad s bazama podataka.
Učenik pristupa istraživanju i prikupljanju
podataka. Učeniku je potrebna pomoć u
koracima rješavanja problema.
Učenik pravilno koristi većinu alata u programu za
izradu baze podataka. Vještine uporabe alata su
dobre.
2
Učenik opisuje osnovne objekte
jedne organizirane baze podataka,
prepoznaje program za rad s
bazama podataka.
Učenik uz pomoć učitelja pristupa istraživanju i
prikupljanju podataka. Učeniku je potrebno više
puta ponoviti korake rješavanja problema.
Učenik prepoznaje programe za rad s bazama
podataka. Učenik ima vještinu rada samo s
najosnovnijim alatima u programu za izradu baze
podataka.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova (baza
podataka, slog, primarni ključ…).
Učenik ne pristupa istraživanju i prikupljanju
podataka.
Učenik ne prepoznaje programe za rad s bazama
podataka, kao ni online baze podataka.
3. Sigurnije i odgovornije pretražujmo Internet: U mreži informacija, Sprječavanje elektroničkog nasilja i E-usluge u
obrazovanju
Odgojno – obrazovni ishodi:
A. 8. 1 kritički procjenjuje točnost, učestalost, relevantnost i pouzdanost informacija i njihovih izvora (znati izvući najbolje iz bogate ponude
informacijskih i obrazovnih portala, enciklopedija, knjižnica i obrazovnih računalnih programa)
D. 8. 1 učinkovito se koristi dostupnim e-uslugama u području odgoja i obrazovanja
D. 8. 2 aktivno sudjeluje u sprečavanju elektroničkoga nasilja i govora mržnje.
Ključni pojmovi: izvor kvalitetnih sadržaja, pouzdanost informacija, izvori informacija, elektroničko nasilje, sprječavanje elektroničkog nasilja, dovor
mržnje, zaštita na društvenim mrežama, seksting, pravila lijepog ponašanja na internetu, e-usluge, obrazovanje, portal upisi.hr
OCJENA USVAJANJE ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I
SURADNJA
5
Učenik samostalno prepoznaje različite vrste
grafičkih i zvučnih podataka te videopodataka
pohranjenih u računalnim memorijama,
objašnjava različite načine prikazivanja slike
na zaslonu i pisaču, objašnjava proces
reprodukcije i snimanja zvuka te videa
računalom.
Učenik kritički vrednuje informacije na internetu s
obzirom na njihovu točnost, pouzdanost te u skladu s tim pronalazi i vrednuje nove izvore informacija.
Učenik kritički prosuđuje sve oblike elektroničkoga
nasilja i govora mržnje te aktivno sudjeluje u njihovu
sprečavanju.
Učenik se samostalno i učinkovito
koristi e-uslugama prema svojim
potrebama.
4
Učenik opisuje elemente određene e-usluge.
Učenik opisuje načine i metode kako se
odgovorno nositi s nasiljem na internetu.
Učenik pretražuje i kritički procjenjuje informacije
koristeći specijalizirane stranice za pretraživanje
digitalnih sadržaja. Učenik prihvaća svoju odgovornost
i traži moguća rješenja kako pomoći drugima.
Učenik se snalazi u određenoj
aplikaciji te prati promjene tijekom
korištenja važne za njega osobno.
3
Učenik opisuje postupak prijave/odjave na
dostupne e-usluge u RH u području odgoja i
obrazovanja primjenjujući savjete o zaštiti
osobnih podataka. Učenik opisuje vrste
elektroničkog nasilja.
Učenik pronalazi traženu informaciju upotrebljavajući
više izvora, analizira i povezuje rezultate pretrage,
razlikuje izvore informacija prema pouzdanosti.
Analizira svoju ulogu u sprečavanju elektroničkoga
nasilja.
Učenik provodi postupak prijave/odjave na dostupne e-usluge u
RH u području odgoja i obrazovanja
primjenjujući savjete o zaštiti osobnih
podataka.
2
Učenik prepoznaje i navodi osnovne obrazovne
portale, enciklopedije i sl. pomoću kojih može
pronaći željene informacije. Učenik
prepoznaje dostupne e-usluge u RH u području
odgoja i obrazovanja te svoj osobni identitet u
sustavu AAi@EduHr. Učenik prepoznaje vrste
elektroničkoga nasilja i izražava empatiju
prema osobi koja trpi elektroničko nasilje.
Učenik uz pomoć učitelja pronalazi traženu informaciju
upotrebljavajući više izvora.
Učenik uz pomoć učitelja provodi
postupak prijave/odjave na dostupne
eusluge u RH u području odgoja i
obrazovanja primjenjujući savjete o
zaštiti osobnih podataka.
1
Učenik ne prepoznaje i ne navodi osnovne
obrazovne portale, enciklopedije i sl. pomoću
kojih može pronaći željene informacije.
Učenik ne pronalazi traženu informaciju
upotrebljavajući više izvora. Odbija pomoć učitelja i
učenika.
Učenik ne pronalazi nikakve e-usluge.
Odbija suradnju učitelja i učenika.
4. Rješavanje problema: Rješavanje problema simulacijom i Programski jezik Python
Odgojno – obrazovni ishodi:
B. 8. 1 identificira neki problem iz stvarnoga svijeta, stvara program za njegovo rješavanje, dokumentira rad programa i predstavlja djelovanje programa
drugima
B. 8. 2 prepoznaje i opisuje algoritam sortiranja, primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku
B. 8. 3 prepoznaje i opisuje mogućnost primjene rekurzivnih postupaka pri rješavanju odabranih problema te istražuje daljnje mogućnosti primjene rekurzije.
A. 8. 4 prepoznaje i proučava interdisciplinarnu primjenu računalnoga razmišljanja analiziranjem i rješavanjem odabranih problema iz različitih područja učenja
Ključni pojmovi: rješavanje problema, programi za simulaciju, mrežni pauk, pojam potprograma, crtanje kvadratne funkcije, potprogram, rekurzija, programska funkcija,
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik je značenje pojmova
usvojio s potpunim
razumijevanjem. Razumije
terminologiju i u radu na računalu
samostalno primjenjuje naučeno.
Učenik argumentirano predstavlja svoje programsko
rješenje problema pred drugima, samostalno primjenjuje
jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga
problema u programskom jeziku, istražuje i predlaže
primjere problema pri čijemu se rješavanju može
primijeniti rekurzivni postupak.
Vještine uporabe programa, komunikacija i suradnja
u timu/projektu je odlična. Pomaže drugima,
predlaže svoje ideje i realizira ih u suradnji s drugim
učenicima.
4
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu uz povremenu učiteljevu
pomoć primjenjuje naučeno.
Učenik analizira i provjerava ispravnost algoritamskog
rješenja te ga preuređuje ako je potrebno. Stvara program
te priprema potrebnu dokumentaciju za predstavljanje
svojega rješenja. Učenik uz pomoć učitelja primjenjuje
jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga
problema u programskom jeziku. Učenik pronalazi i
predlaže (grafički ili riječima/uputama) rješenje
odabranoga problema primjenom rekurzivnoga postupka.
Vještine uporabe programa, komunikacija i suradnja
u timu/projektu je vrlo dobra. Pomaže drugima i
predlaže svoje ideje.
3
Učenik je značenje pojmova
usvojio s djelomičnim
razumijevanjem. U radu na
računalu je slaba primjena
naučenog.
Učenik opisuje postupak sortiranja riječima ili grafički, ali
ga ne zna primijeniti u nekom programskom jeziku za
rješenje zadanoga problema. Učenik analizira odabrani
problem i u njemu identificira osnovni slučaj rekurzije te
način rekurzivnoga pozivanja.
Vještine uporabe programa, komunikacija i suradnja
u timu/projektu je dobra.
2
Učenik neprecizno iskazuje
značenje najosnovnijih pojmova. U
radu na računalu ne primjenjuje
naučeno.
Učenik prepoznaje da se problem učinkovitije rješava ako
su podatci sortirani. Učenik uočava potproblem sortiranja u
zadanome problemu. Učenik promatra i opisuje zajednička
obilježja nekih rekurzivnih fenomena te (poznaje) nabraja
korake rekurzivnoga postupka.
Učenik odabire odgovarajući program. Vještine
uporabe programa su slabe. Komunikacija i suradnja
u timu/projektu je loša.
1
Učenik nije usvojio značenje
najosnovnijih pojmova
(razvrstavanje, sortiranje
podataka…).
Učenik ne rješava zadatke i ne prepoznaje nikakve
programske strukture u programima.
Učenik ne odabire primjereni program i ne posjeduje
vještine uporabe programa. Ne sudjeluje u timskom
radu i projektima.
5. Predstavimo zajedno svoje digitalne uratke: Objavljivanje i dijeljenje sadržaja i Stvaranje i predstavljanje suradničkog
uratka
Odgojno – obrazovni ishodi:
C. 8. 1 pronalazi, opisuje te uspoređuje različite servise za objavljivanje mrežnoga sadržaja, opisuje postupak objavljivanja mrežnoga sadržaja
C. 8. 2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore informacija te uređuje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadržaje
C. 8. 3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomoću sredstava informacijske i komunikacijske tehnologije primjenjujući suradničke aktivnosti.
Ključni pojmovi: servisi za objavljivanje digitalnog sadržaja, domena, mrežni prostor, statične i dinamične mrežne stranice, uvjeti upotrebe pojedinih
usluga, postavke sigurnosti, pronalaženje informacija, odabir programa za izradu digitalnog sadržaja, licencije Ceative Commons, navođenje izvora,
navođenje literature, referiranje na izvore, izrada interaktivnog digitalnog sadržaja, dijeljenje sadržaja, mogućnosti dijeljenja, tagiranje, bookmarking,
lokacijske oznake, alati za timski rad, prostor za suradnju, planiranje
OCJENA USVOJENOST ZNANJA RJEŠAVANJE PROBLEMA DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
5
Učenik opisuje strukturu i
sadržaj novoga mrežnoga
mjesta i postupke za njegovo
objavljivanje.
Učenik uspoređuje mogućnosti različitih servisa
koje nude objavljivanje digitalnoga sadržaja na
mreži.
Učenik razvija svoje digitalne sadržaje povezane u složenu organizacijsku cjelinu koji uključuju niz različitih digitalnih medijskih sastavnica. Objavljuje i dijeli digitalne sadržaje.
Učenik preuzima ulogu organizatora pri stvaranju zajedničkoga digitalnog
sadržaja ili realizaciji projekta koristeći se mogućnostima za
upravljanje sadržajem u suradničkim programima.
4
Učenik opisuje postupak
objavljivanja digitalnoga
sadržaja odabranim mrežnim
servisom.
Učenik samostalno odabire različite oblike
digitalnih sadržaja koji najbolje opisuju temu,
bira odgovarajući program. Analizira i raspravlja
o rješenju zadanoga problema, uočava moguća
poboljšanja, vješto pregovara te preuzima
odgovornost za rezultat zajedničkoga rada.
Učenik stvara, objavljuje svoj sadržaj i dijeli ga s drugima.
Učenik ravnopravno i aktivno sudjeluje u preraspodjeli
zadataka pri stvaranju zajedničkoga
digitalnog sadržaja ili realizaciji projekta koristeći se
mogućnostima suradničkoga programa za komuniciranje i
razmjenu sadržaja.
3
Učenik uz malu pomoć
učitelja opisuje postupak
objavljivanja digitalnoga
sadržaja odabranim mrežnim
servisom.
Učenik samostalno pronalazi informacije
odabirući prikladne izvore. Učenik samostalno
obavlja svoj dio zadataka u timu pri stvaranju
zajedničkog digitalnog sadržaja ili realizaciji
projekta.
Prema uputama bira odgovarajući program te stvara, uređuje
i objavljuje digitalni sadržaj. Koristeći se mogućnostima
uređivanja sadržaja suradničkih programa, uvažava
drugačije mišljenja, prihvaća kompromise i spreman je na
ustupke.
2
Služi se s osnovnim
pojmovima (mrežni
poslužitelj, mrežni servisi za
Učenik prepoznaje servise koji nude mogućnost
objavljivanja svojega digitalnog sadržaja. Učenik
za odabranu temu pronalazi informacije te
Stvara i uređuje digitalni sadržaj prema uputama.
Pristupa sadržajima koje su drugi podijelili s njim. Učenik
prema uputama i uz pomoć ostalih članova tima sudjeluje u
izradu mrežnih stranica…) potrebne programe uz upute o prikladnim
izvorima.
stvaranju zajedničkoga digitalnog sadržaja ili realizaciji
projekta pri čemu se kritički osvrće na svoj rad i rad svojih
suradnika
1
Ne služi se niti s osnovnim
pojmovima (mrežni
poslužitelj, mrežni servisi za
izradu mrežnih stranica…)
Učenik ne prepoznaje servise koji nude
mogućnost objavljivanja svojega digitalnog
sadržaja. Učenik odbija pomoć učitelja i učenika.
Učenik ne stvara svoj digitalni sadržaj. Ne surađuje s
učiteljem ni učenicima.
Kod zaključivanja ocjena gleda se prosjek svih ocjena. Aritmetička sredina ne mora biti glavno pravilo kod zaključivanja ocjena ako je
učenik pokazao vidljiv napredak u drugom polugodištu ili u većem dijelu drugog polugodišta.
ELEMENTI
VREDNOVANJA ŠTO OBUHVAĆA
1. USVOJENOST
ZNANJA
- usvojenost sadržaja usmenim provjerama,
- usvojenost sadržaja pisanim provjerama,
- usvajanje stručne terminologije, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, objašnjavanje, poznavanje
pravila.
2. RJEŠAVANJE
PROBLEMA
- analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama,
strategije pretraživanja i prikupljanja, istraživanje, konstrukciju logičkoga sklopa, samostalnost u rješavanju
problema.
3. DIGITALNI
SADRŽAJI I
SURADNJA
- odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu,
argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promišljenost pri uporabi tehnologije
te kvalitetu digitalnoga uratka.
Kriteriji za vrednovanje i ocjenjivanje učenika po elementima
ELEMENT 1. USVOJENOST ZNANJA - USMENA USVOJENOST NASTAVNIH SADRŽAJA
Ocjena Razina usvojenosti sadržaja
Nedovoljan (1)
teorijskih obrazloženja rada nema ili nisu točna
učenik ne poznaje činjenice i postupke u radu
šuti i ne sudjeluje u radu,
pogrešno tumači nastavni sadržaj i radne postupke
Dovoljan (2)
teorijska obrazloženja rada nisu potpuna i precizna
zna definirati pojmove, ali improvizira u izlaganju
radi bez sustavnosti
reproducira nastavni sadržaj i radi bez zalaganja
u stanju je nabrojati, prepoznati, opisati nastavne sadržaje
Dobar (3)
teorijska obrazloženja rada su točna ali uz pomoć učitelja
poznaje nastavni sadržaj i prikladno ga izlaže
razumije i poznaje radne postupke
na postavljena pitanja daje točne odgovore uz pomoć učitelja
u stanju je sažeti i razvrstati sadržaje
Vrlo dobar (4)
teorijska obrazloženja rada su pretežno točna i precizna
ako u odgovorima daje objašnjenja, poznaje smisao rada
u stanju je davati objašnjenja za postupke rada i obrazlaže ih
primjerena upotreba termina
Odličan (5)
teorijska obrazloženja rada su izuzetno točna i temeljita
u potpunosti i s razumijevanjem odgovara na postavljena pitanja
aktualizira stečena znanja
PISANA USVOJENOST SADRŽAJA
BROJ BODOVA (%) 0-50 51-63 64-76 77-88 89-100
OCJENA 1 2 3 4 5
ELEMENT 2. RJEŠAVANJE PROBLEMA
Ocjena Razina primjene programskih sadržaja u rješavanju problema
Nedovoljan (1)
ne zna temeljne naredbe i postupke na računalu
uz veću pomoć učitelja učenik ne uspijeva riješiti ni neke najjednostavnije zadatke.
pogrešno ispunjava zadaće
nije u stanju ni definirati, ni objasniti najosnovnije postupke zadatka
Dovoljan (2)
uz manju pomoć učitelja rješava jednostavnije zadatke
nepotpuno izrađuje praktične zadaće
nije sustavan pa i ne može stečeno znanje primijeniti u rješavanju problema
učenik ima poteškoća u svladavanju nastavnog sadržaja, iako prilično nezainteresirano u zadovoljavajućoj granici
primjenjuje temeljne naredbe i postupke na računalu
Dobar (3)
samostalno i točno rješava jednostavnije postupke na računalu
učenik djelomično točno radi praktične zadaće
složenije zadatke može riješiti uz učiteljevu pomoć
Vrlo dobar (4)
učenik uglavnom logično i s razumijevanjem rabi naredbe na računalu, razumije tematiku te se upušta u samostalan rad s
računalom i koristi se njime bez većih poteškoća
samostalno i točno rješava i složenije problemske zadatke, a uz manju učiteljevu pomoć i prilično složene
učenik potpuno, uredno, kvalitativno izrađuje praktične zadatke
sposoban je raspravljati o usvojenom nastavnom sadržaju, uspoređivati činjenice i donositi zaključke
Odličan (5)
Učenik kreativno rabi računalo, brzo shvaća, pokazuje izuzetno razumijevanje za rad s računalom. Bez pomoći učitelja
pronalazi prave naredbe
samostalno, brzo i točno rješava i složene zadatke
pokazuje kreativnost, samostalnost i sposobnost prosudbe činjenica i gradiva,
u stanju je kroz rad uočiti značenje, protumačiti i samostalno djelovati
PRAKTIČAN RAD NA RAČUNALU
BROJ BODOVA (%) 0-50 51-63 64-76 77-88 89-100
OCJENA 1 2 3 4 5
ELEMENT 3. DIGITALNI SADRŽAJI I SURADNJA
Ocjena Razina primjene
Nedovoljan (1)
ne zna odabrati primjereni program za izradu digitalnog sadržaja
ne posjeduje vještine uporabe programa za izradu digitalnog sadržaja
komunikacija u timu i suradnja na projektu je nepostojeća
odgovornost i samostalnost u radu nisu razvijeni
Dovoljan (2)
odabire primjereni program za izradu digitalnog sadržaja
uz pomoć učitelja služi se osnovnim alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
digitalni sadržaji su često nepotpuni i nisu rađeni prema uputama
komunikacija u timu i suradnja na projektu je na razini osnova koja je nužna da bi se krenulo na sljedeći korak
ne može samostalno odrediti korake izrade digitalnog sadržaja
Dobar (3)
odabire primjereni program za izradu digitalnog sadržaja
uz malu pomoć učitelja služi se alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
digitalni sadržaji su ponekad nepotpuni, ali su rađeni prema uputama
komunikacija u timu i suradnja na projektu je dobra
argumentiranje i predstavljanje svojih radova je siromašno
Vrlo dobar (4)
uz malu pomoć učitelja služi se alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
digitalni sadržaji su skoro uvijek potpuni i rađeni su prema uputama
učenik u radu na projektu često koordinira ostale članove, komunikacija je dvosmjerna, argumentacija i vrednovanje svojih
i tuđih radova vrši prema uputama za vrednovanje digitalnog sadržaja
odgovorno pristupa svojem e-portfoliju
Odličan (5)
samostalno se služi alatima u programu za izradu digitalnih sadržaja
digitalni sadržaji su potpuni i rađeni su prema uputama
učenik u radu na projektu često koordinira ostale članove, komunikacija je dvosmjerna, argumentaciju i vrednovanje svojih
i tuđih radova vrši prema uputama za vrednovanje digitalnog sadržaja
odgovorno pristupa svojem e-portfoliju
analizira etička načela korištenja digitalne tehnologije kod izrade digitalnog sadržaja