HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA HRVATSKA ČIPKAIPKAIPKAIPKA

Na stolu je Na stolu je Na stolu je Na stolu je čipka,bipka,bipka,bipka,bijela,raznolika. Uvijek ju ijela,raznolika. Uvijek ju ijela,raznolika. Uvijek ju ijela,raznolika. Uvijek ju

gledam i mislim:gledam i mislim:gledam i mislim:gledam i mislim: „„„„ Kako se Kako se Kako se Kako se čipka radi?ipka radi?ipka radi?ipka radi? Koliko dugo Koliko dugo Koliko dugo Koliko dugo

se radi?se radi?se radi?se radi? TTTTko radi to raznoliko narodno blago?ko radi to raznoliko narodno blago?ko radi to raznoliko narodno blago?ko radi to raznoliko narodno blago?““““

Jednom sam sjela uz mamu i pitala ju sva pitanja Jednom sam sjela uz mamu i pitala ju sva pitanja Jednom sam sjela uz mamu i pitala ju sva pitanja Jednom sam sjela uz mamu i pitala ju sva pitanja

nananana koja sam željela odgovore.koja sam željela odgovore.koja sam željela odgovore.koja sam željela odgovore.

Mama mi je rekla da postoje male i velike Mama mi je rekla da postoje male i velike Mama mi je rekla da postoje male i velike Mama mi je rekla da postoje male i velike

čipke,bijele i ipke,bijele i ipke,bijele i ipke,bijele i ššššarene. arene. arene. arene. Čipku rade vrijedne ruke.ipku rade vrijedne ruke.ipku rade vrijedne ruke.ipku rade vrijedne ruke.

Stalno sam promatrala Stalno sam promatrala Stalno sam promatrala Stalno sam promatrala čipku na stolu. Jako mi ipku na stolu. Jako mi ipku na stolu. Jako mi ipku na stolu. Jako mi

se svidjela. se svidjela. se svidjela. se svidjela. ŽŽŽŽeljela bih da se u Hrvatskoj to narodno eljela bih da se u Hrvatskoj to narodno eljela bih da se u Hrvatskoj to narodno eljela bih da se u Hrvatskoj to narodno

blago prenosi s koljena na koblago prenosi s koljena na koblago prenosi s koljena na koblago prenosi s koljena na koljeno i da ostane u ljeno i da ostane u ljeno i da ostane u ljeno i da ostane u

mom srcu.mom srcu.mom srcu.mom srcu.

Emma Rea Herak,Emma Rea Herak,Emma Rea Herak,Emma Rea Herak, 4.b4.b4.b4.b

ČIPKA

U jednom je ormaru stajala stara čipka. Nitko je nije niti

taknuo već 50 godina. Stara čipka u ormaru je stajala i

stajala već jako dugo sve dok je stara baka Ružica nije

stavila na stol. Baka Ružica je otišla po konac i iglu.

Izradila joj je prijatelja dragog. Čipka je provodila jako

dugo vremena sa svojim prijateljem.

Dvije čipke snašle su se u mnogo svojih

problema, ali baka Ružica se iseljavala iz svoje

stare kuće u novu. Imala je kućnu rasprodaju.

Čak su se i dvije čipke našle u njoj. Došao je kraj

kućne rasprodaje i one su bile prodane u

dobrotvorne svrhe. Bakini radovi išli su u dječji dom.

Djeca su se divila čipkama, a čipke su imale svoj novi dom.

Marko Ivanović, 4. b

Hrvatska čipka

Učiteljica nam je rekla da idemo u Etnografski

muzej pogledati izložbu.

Prvo što smo vidjeli je dokumentarni film o čipki

na engleskom jeziku. Čipka se izrađuje od konca ili

iglom. Čipka je bijele boje ili bijele sa nijansom žute.

Vidjeli smo šator od čipke. Bilo je još 4

dokumentarna filma. Svidjele su mi se nošnje

napravljene od čipke.

Saznali smo da za čipku treba puno strpljenja i

to je poseban običaj za naš narod.

Antonio Zglavnik, 4.b

ČIPKA

Sa svojim sam se razredom uputila u Etnografski

muzej. Posjetili smo izložbu čipke.

Vidjela sam razne čipke: male, velike , zlatne,

tanke i debele. Jako su mi se svidjele male i

zlatne. Pogledali smo film o izradi čipke. Bila sam

zadivljena kako netko može biti tako strpljiv.

Naučili smo da čipke ima svugdje, a najpoznatije

su paška i lepoglavska. Vidjeli smo pomagala

kojima se plete čipka. Saznala sam da se čipka

može koristiti na razne načine kao što su :

stolnjaci, podmetači, ukrasi, marame i odjeća.

Primijetila sam šator od čipki, ali u početku nisam

znala što je to. Zaputili smo se na gornji kat

gdje smo vidjeli haljine koje je krasila čipka.

Poželjela sam imati baš svaku. Toliko su me

zadivile pa sam zamolila mamu da ih odemo

zajedno pogledati.

Ela Domuzin 4.b

Čipkaipkaipkaipka

Bila jedna mekana čipka. U obliku

cvijeta, bijele boje.

Na sebi je imala tanke i dugačke niti.

Bila je jako zahtjevna. Veliku čipku

trebalo je raditi 2-3 mjeseca. Žene su je

stavljale u kosu,kao naušnice... Znale su

raditi velike stolnjake. Nekad su radile

sa šablonama,a nekad ne. Davno se to

radilo češće nego danas. U ovo doba ne

zna baš puno ljudi raditi čipku. Meni se

čipka jako sviđa. Žao mi je što ja to ne

znam. No nema veze i to se može naučiti.

Ema Kukolja,4.b

Hrvatska Hrvatska Hrvatska Hrvatska čipkaipkaipkaipka

Danas sam sa svojim razredom išao u

Etnografski muzej na izložbu Čipka iz cijele

Hrvatske. Na izložbi sam vidio čipke svakakvih

oblika. Najviše su mi se svidjele one sa zlatnom

niti. Na zidovima u prostoriji bile su slike

starih bakica koje su izrañivale čipke.

Najpoznatije čipke bile su sa otoka Paga. Bilo

mi je lijepo.

Grgur Pajalić, 4.b

ČIPKA

Jednom davno čipka je ležala na predivnoj marami.

Bilo je jako sunce i čipka se odlučila osunčati. Kad je

zatvorila oči končići na marami su počeli pucati od

smijeha. Škakljala ih je kosa. Kako je marama bila

nasljedstvo, prošla je puno glava. Končići su počeli

pucati,a čipka se uplašila. Bio je to kraj za čipku.

Pala je na pod, a nitko nije vidio jer su svi bili sretni

i nitko nije spuštao glavu. Tako je dolje provela

puno vremena. No, najednom je došla jedna mala

djevojčica koja je pala i tada ugledala čipku. Uzela

ju je i odnijela baki. Baka joj je prišila čipku na

maramu.

I tako je čipka postala vlasništvo obitelji Zlatar.

Lorena Škiljić , 4.b

Hrvatska Hrvatska Hrvatska Hrvatska čipkaipkaipkaipka

Ispred mene stoji čipka. To je tradicionalni

hrvatski predmet. Njezine niti su tanke kao

paukova mreža. Za nju je potreban jako težak rad.

Žao mi je što se broj izrañivača čipke sve više

smanjuje. Od niti se mogu napraviti svakakvi oblici

čipke. Meni se najviše sviña čipka koja je crvena, a

obično je bijele boje. Meni se jako sviña čipka, ali ju

ne bi radio jer mi se čini teško.

Marko Preočanin, 4.b

Hrvatska čipka Sjedim u dnevnom boravku, za stolom na kojem je prostrta prelijepa čipka. Napravila ju je moja prabaka prije skoro sto godina. Čipka je još uvijek snježno bijele boje i nije nimalo požutjela svih ovih godina. Okruglog je oblika i prekriva središnji dio stola. U sredini čipke izrañen je ukras u obliku male zvijezde s puno krakova. Zvijezdu okružuju trokutići koji izgledaju kao mala božićna drvca s kuglicama. Oko njih su ukrasi u obliku četverokuta. Čipku uokviruju oblici slični djetelini s četiri lista. Puno je mašte, truda i strpljenja moja prabaka uložila u izradu ove čipke. Dok gledam u čipku razmišljam o prošlosti i ljepoti čipke koju su žene tada izrañivale. Matija Vukadinović, 4.b

Čipkaipkaipkaipka

Na stolu u blagovaonici sjaje se ispod svjetla bijele niti čipke. Izgledaju kao dijamanti. Tako mala, a tako dugo stvarana. Tih tankih prekrasnih dijamanata u današnje vrijeme je sve manje.

Svaki dan gledam u čipku i pomislim kako bi se ona osjećala kad bi saznala da ima još jako malo ljudi koji vezu njene prijateljice. Čipku nije lako napraviti. Potrebno je biti strpljiv i spretan. Čudi me da još postoje ljudi koje imaju te osobine. Čipka nastaje od konca. Čipku su nekad radili u svim dijelovima Hrvatske. Sada tek u nekim. Danas postoje lepoglavska, paška i hvarska čipka.

Čipka na iglu radi se na Pagu. Čipka od agave radi se na Hvaru. Čipka od konca radi se u Lepoglavi. Zovu je još čipka na batiće.

Čipka može biti na odjeći, kao ukras za kosu, ukras na stolu, .......

Meni je sve što sam čula o čipci dovoljno da je zovem DIJAMAT.

Nuša Vručinić, 4.b

ČIPKA

Jednom davno u staroj kući živjela je stara žena. Imala je vrijedne ruke. Svakog bi dana plela čipke i igrala se s koncima i tako stvorila puno čuda od konca. Ponekad bi znala raditi tako debelo, a ponekad tako tanko kao paučina od pauka. Ta žena je imala pet ormara. Četiri ormara su bila popunjena čipkama, a jedan odjećom. Kada bi ženi unuci došli iz škole umorni ili tužnih lica, žena bi otišla po čipku i dala unuku koji je bio sav u suzama. Dječak naravno uzme čipku stavi je na lice i nasmiješi se. I od tog dana žena shvati da kad nekom daš čipku daš mu svu onu ljubav s kojom si pleo. I zato vas ja molim da se čipke ne zaborave!

Sara Lončar, 4.b

Čipka

Jedna od kulturno-povijesnih stvari Republike

Hrvatske je čipka. Čipka se najviše može vidjeti na

haljinama i jastučnicama.

Žene obično svojim marljivim rukama rade

čipku. Te žene moraju biti jako strpljive da bi ih

napravile. Čipke se jako dugo rade. Neke se rade

tjedan dana, neke mjesec dana, a neke čak pola

godine. Ako se uhvati slobodnog vremena i ako se

uloži puno truda i još više strpljenja nastanu

prelijepe jastučnice, marame, odjevni predmeti,...

Ja sa svojom bakom vrlo rado idem na sajmove

gdje se izlažu narodne nošnje i stari zanati. Tamo

vidimo puno čipki. Moja baka to jako voli raditi.

Ona me probala naučiti, ali ja nemam tako puno

strpljenja. Ja bih voljela da se i u budućnosti prave

ručnim radom.

Stela Marjanović 4.b

Hrvatska Hrvatska Hrvatska Hrvatska čipkaipkaipkaipka

Čipka se u prošlosti nosila u svečanim prilikama i dogañajima. I dan

danas neki ljudi koriste čipkane stolnjake, a i čuvaju čipkanu

odjeću od svojih bližnjih.

Čipka može biti bilo kakve boje, ali meni

je najljepša i najelegantnija bijela. Ona

može biti debela i tanka. Mene tanka

podsjeća na paukovu mrežu. Da se

napravi čipka treba puno upornosti i

treba biti jako strpljiv. Jako su mi se

svidjele naušnice od čipke i marame koje

su žene prije takoñer nosile u svečanim

prilikama. Čipka se može plesti sa štapićima, rukama i na još puno

drukčijih načina. Postoje jastučnice od

čipke koje su se prije koristile. Kako bi se

napravio oblik koriste se i šablone. Čipka

je kulturna tradicija koja se prenosi s

koljena na koljeno. No, ja nikad nisam

vidjela nekog mladog da radi čipku. Gdje

god sam vidjela izradu čipke uvijek to rade stare i vrijedne ruke.

Bilo bi zanimljivo da postoje škole za takve kulturne tradicije u

koje isto tako spada i čipka. Tada se ona ne bi toliko zaboravila. I

mladi bi se bavili izradom čipke.

Meni je jako žao što se izrada čipke sve više i više zaboravlja. Bilo

bi tužno i vrlo šteta da se ta tradicija u Hrvatskoj skroz zapostavi.

Zita Đorñević, 4.b