PRIHODI U POSLOVANJU PODUZEĆA P.Z. AUTO d.o.o.oliver.efri.hr/zavrsni/450.B.pdf · dijelu rada pojašnjena je važnost i uloga prihoda u računovodstvu, kroz kratki osvrt na važnost

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PRIHODI U POSLOVANJU PODUZEĆA P.Z. AUTO d.o.o.

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Informacijski sustavi u računovodstvu

Mentor: Prof. dr. sc. Josipa Mrša

Student: Karlo Knežić

JMBAG: 0081105289

Smjer: Informatičko poslovanje

Rijeka, rujan 2013.

2

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 3

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................................ 3

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................................ 4

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 4

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................................... 5

1.5. Struktura rada .................................................................................................................. 5

2. PRIHODI KAO STAVKA IZVJEŠĆA O DOBITI ILI GUBITKU ................................ 6

3.2. Priznavanje prihoda ....................................................................................................... 12

3.2.1. Priznavanje poslovnih prihoda ............................................................................... 13

3.2.2. Priznavanje financijskih prihoda ............................................................................ 17

3.2.3. Priznavanje nerealiziranih dobitaka ....................................................................... 20

3.2.4. Priznavanje ostalih prihoda .................................................................................... 21

3.3. Mjerenje prihoda ........................................................................................................... 22

3.4. Objavljivanje prihoda .................................................................................................... 23

4. ANALIZA PRIHODA U POSLOVANJU P.Z.AUTO d.o.o., VELIKA GORICA ...... 25

4.1. Općenito o poslovanju poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica ............................ 25

4.2. Analiza poslovanja poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica .................................. 29

4.3. Analiza prihoda poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica ....................................... 35

4.4. Analiza financijskih izvještaja poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica ................ 42

LITERATURA ....................................................................................................................... 47

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 48

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 48

POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 48

POPIS PRILOGA .................................................................................................................. 48

3

1. UVOD

Cilj svakoga poduzeća je ostvarivanje čim većega profita. Danas se poduzeća u

gospodarstvima rangiraju prema ostvarenom profitu. Međutim, kako profit nije kategorija

koja se simultano javlja u poslovanju, potrebno je utjecati na vrijednosti temeljnih elemenata

koji ga čine. Financijski rezultat, odnosno profit je rezultat, odnosno razlika prihoda i rashoda

ostvarenih u poslovanju. Uspješno će poduzeće nastojati reducirati rashode, uz istovremeno

povećanje prihoda, čime bi uvećalo svoj financijski rezultat. Poduzeća stoga mogu utjecati na

prihode, putem čega se djeluje na financijski rezultat. Prihodi su izrazito važna kategorija te

se na temelju njih donose odluke o aktivnosti poduzeća, odnosno prihod je jedna od kategorija

prema kojima se poduzeća rangiraju u velika, mala i srednja.

Pitanje je na koji način vrednovati prihode, odnosno kako znati što je prihod a što ne. U te se

svrhe koriste međunarodno priznati računovodstveni standardi i međunarodni standardi

financijskog izvještavanja. Primjenom tih standarda omogućena je standardizacije prihoda,

odnosno onoga što se u prihod ubraja. Sa razvojem poslovanja dolazi i do rastuće

kompleksnosti prihoda, što uzrokuje izmjene stavaka koje se priznaju u prihode kao i načina

mjerenja. Sve se izmjene prikazuju u Izmjena i dopunama računovodstvenih standarda.

Upravo je proces priznavanja i analiza strukture i dinamike prihoda prikazana u ovome

diplomskom radu.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Prihodi se mogu ostvarivati iz niza aktivnosti poduzetnika. Ponekad se priljevi-novčani

primici u poduzeću javljaju nenadano. Upravo je problem istraživanja pitanje priznavanja

prihoda nastalih u poslovanju, odnosno po kojem temelju prihode priznavati i kategorizirati.

Predmet istraživanja stoga je istražiti, analizirati i definirati pojam i značenje prihoda, vrste

prihoda, te procese priznavanja, mjerenja i objavljivanja prihoda prema računovodstvenim

standardima i standardima financijskog izvještavanja. Teoretske pretpostavke koje su u

prvome dijelu rada utvrđene su u drugome dijelu rada, na praktičnom primjeru računovodstva

prihoda poduzeća dokazane.

4

Objekt istraživanja jesu prihodi u poslovanju.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na temelju postavljenoga problema istraživanja, a kako bi se ostvario željeni cilj istraživanja,

moguće je postaviti radnu hipotezu, koja glasi: temeljem spoznaja o osnovnim značajkama

prihoda, uz sustavnu analizu Standarda koji se primjenjuju u računovodstvu prihoda, moguće

je definirati prihode kao jednu od najznačajnijih stavaka poslovanja poduzeća.

Pomoćne hipoteze u ovome radu jesu:

PH1: Temeljem znanstvenih spoznaja o računovodstvu, moguće je definirati osnovne

značajke prihoda.

PH2: Sustavnom analizom Standarda iz područja računovodstva prihoda moguće je

odrediti uvjete priznavanja, vrednovanja i objavljivanja prihoda.

PH3: Sustavnom analizom poslovanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o. moguće je utvrditi

osnovne značajke prihoda ostvarenih u poslovanju.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja provedenoga u ovome diplomskome radu je ukazati na važnost poznavanja

standarda računovodstva i financijskog izvještavanja prilikom vrednovanja i iskazivanja

prihoda ostvarenih u poslovanju poduzeća.

Ciljevi istraživanja jesu istražiti i definirati temeljne značajke prihoda te procesa njihova

priznavanja i vrednovanja u poslovanju poduzeća. Kako bi se ostvarili ti ciljevi potrebno je

odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Što su prihodi?

2. Koje vrste prihoda postoje?

3. Koja je uloga prihoda u poslovanju?

4. Kako se priznaju prihodi?

5. Kako se vrednuju i objavljuju prihodi?

6. Koje su temeljne značajke poslovanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o.?

7. Koje su temeljne vrste prihoda u poslovanju poduzeća P.Z.Auto d.o.o.?

5

1.4. Znanstvene metode

U radu je korišteno nekoliko metoda znanstveno istraživačkoga rada, sa ciljem dokazivanja

postavljene radne hipoteze te rješavanja problema istraživanja. Osnovne metode korištene u

radu jesu: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda generalizacije i

specijalizacije, metoda klasifikacije, statistička metoda, matematička metoda, grafička

metoda, …

1.5. Struktura rada

Rad počinje Uvodom u kojemu je pojašnjena tematika, problem, predmet i objekt istraživanja,

hipoteze rada, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode te struktura rada. U drugome

dijelu rada pojašnjena je važnost i uloga prihoda u računovodstvu, kroz kratki osvrt na

važnost Izvještaja o dobiti ili gubitku. Treći dio rada se odnosi na teoretsku interpretaciju

pojma prihoda, vrste prihoda te je posebna pozornost ukazana na priznavanje i vrednovanje

prihoda te dužnost objavljivanja istih u poslovanju. Četvrti dio rada je analiza prihoda na

praktičnom primjeru poslovanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o. U tom dijelu iznesen je kratki osvrt

na poslovanje poduzeća, uspješnost poslovanja te je analizirano kretanje ključnih stavaka koje

se povezuju sa kretanjem prihoda- potraživanja i zaliha. Prilikom analize prihoda ostvarenih

u poslovanju poduzeća, analizirani su prihodi prema kretanju i dinamici u svim pojavnim

oblicima. Također se osvrnulo i na određivanje i kretanje ostvarene marže trgovca u

poslovanju. Rad završava Zaključkom u kojem je iznesena kratka sinteza glavnih zaključaka u

radu.

6

2. PRIHODI KAO STAVKA IZVJEŠĆA O DOBITI ILI GUBITKU

Izvješće o dobiti ili gubitku je jedno od temeljnih financijskih izvještaja koji poduzeća

sastavljaju na kraju obračunskoga razdoblja, odnosno početkom godine za proteklu godinu.

Puni naziv ovoga financijskoga izvještaja je Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti, a on prikazuje aktivnosti poduzeća u određenom razdoblju, te sadrži

informacije o uspjehu poduzeća za jedno računovodstveno razdoblje odnosno za jednu

poslovnu godinu. Na temelju ovoga financijskoga izvještaja mogu se donijeti zaključci o

poslovanju poduzeća u protekloj godini. Osnovni elementi tog izvještaja jesu prihodi, rashodi

i njihova razlika, odnosno dobit ili gubitak. Prema međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja prihodi i rashodi promatraju se kroz njihov utjecaj na povećanje ili smanjenje

ekonomske koristi. (Žager, et al. 2008., str.68)

Prihodi su dinamički definirana računovodstvena kategorija, koja nastaje kada se tržišno

priznaju učinci. Prihodi se promatraju kroz njihov utjecaj na povećanje ekonomskih koristi

tijekom obračunskoga razdoblja, ali pod prihodima se ne obuhvaćaju transakcije sudionika u

glavnici. (Gulin et al., 2011., str. 53)

U računovodstvu prihoda posebice je značajno načelo nastanka događaja, odnosno prihodi se

priznaju u trenutku kada je prodavatelj učinka prenio dio rizika na budućeg vlasnika odnosno

kupca, ukoliko ne postoji neizvjesnost naplate i ostvarenja drugih okolnosti definiranih

kupoprodajnim ugovorom. Ključni kriterij za određivanje trenutka u kojem treba priznati

prihod od transakcije jest onaj kada je prodavač prenio na kupca značajni dio rizika i koristi

vlasništva. Nastanak prihoda je u pravilu vezan sa nominalnim primicima, iako prihod može

nastati i kroz druge oblike stjecanja. Njihov nastanak uvijek predstavlja ulazak novih

vrijednosti u poslovne procese, dok se samo prodajom tih dobara na tržištu stvara osnova za

obračun i nastanak primitka. (Gulin et al., 2011., str. 53)

U skladu s međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, prihodi predstavljaju

“povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja

7

sredstava ili smanjenja obveza, što ima kao posljedicu povećanje glavnice, ali ne ono u vezi s

uplatama vlasnika. (http://www.nn136/09,MRS18,prihodi/.htm)

Najveći dio prihoda nastaje iz osnovnog poslovnog procesa, odnosno iz procesa stvaranja

učinaka, pa se taj dio prihoda može smatrati ciljnim prihodima. Ovisno o karakteru prihoda i

njihovu obuhvaćanju u financijskom računovodstvu i eksternim financijskim izvještajima,

mogu se sagledati kao: prihodi poslovanja, prihodi financiranja i ostali prihodi.

Računovodstveni standardi pak ukazuju na raspodjelu prihoda prema slijedećem

načelu:(http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_2/6_-

_Rashodi_i_prihodi.pdf)

Redovni prihodi – prihodi od prodaje proizvoda, pružanje usluga i financijski

prihod

Ostali ili prihodi koji ne nastaju od redovne djelatnosti – npr. inventurni

viškovi, naplata potraživanja iz prethodnih godina i sl.

Prihodi se smatraju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenje obveza što ima za

posljedicu povećanje ili smanjenje glavnice. Osnovno načelo bilježenja prihoda u poduzećima

je načelo nastanka događaja, odnosno prihodi se bilježe u trenutku nastanka neovisno o

njihovoj naplati. Prema načinu stjecanja prihodi se u našoj praksi dijele na: (http://srr-

fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

1. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga

2. Prihodi od prodaje robe

3. Financijski prihodi

4. Ostali prihodi

Prihodi u poslovanju se dijele na redovne i izvanredne. Redovni su prihodi oni koji se javljaju

zbog poslovanja poduzeća, obavljanjem temeljne djelatnosti, te je smisao postojanja poduzeća

i njegova rada upravo čim veći poslovni prihod. Ostali prihodi nastaju kao produkt sporednih

aktivnosti i nisu ciljani prihodi u poslovanju.

http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_2/6_-_Rashodi_i_prihodi.pdf


http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm


8

U računovodstvu prihoda, pod poslovne prihode iz redovnoga poslovanja, prema

Međunarodnome računovodstvenome standardu 18, svrstavaju se prihodi koji nastaju iz

sljedećih transakcija i događaja: (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

prodaje proizvoda,

pružanje usluga i

korištenja imovine subjekta od strane drugih, a čime se zarađuju kamate, tantijemi i

dividende.

Prihodi poslovanja nastaju iz osnovne djelatnosti poslovnoga sustava, tržišnom valorizacijom

ciljnih učinaka. Osim ciljnih prihoda ostvarenih na tržištu, u prihode poslovanja spadaju i

procijenjene vrijednosti proizvoda, robe i usluga utrošenih za vlastite potrebe. Na poslovne

prihode može utjecati svojim odlukama menadžer određene hijerarhijske razine pa se oni

nazivaju ciljnim prihodima poslovanja. (Gulin et al, 2011., str. 56)

Financijski prihodi u poslovanju obuhvaćaju prihode koji mogu nastati iz odnosa sa

povezanima ili nepovezanima društvima. (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

Obuhvaćaju kamate, tečajne razlike, dividende i slične prihode, nerealizirane dobitke od

financijske imovine te ostale financijske prihode. Prihodi financiranja ili financijski prihodi

ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava na tržištu. Oni odražavaju

uspješnost vođenja financijske politike i mogu značajno utjecati na visinu ostvarenoga

rezultata poslovanja. (Gulin et al, 2011., str. 57)

Ostali prihodi su oni koji neočekivano nastaju u poslovanju poduzeća te nisu nastali kao

produkt temeljne djelatnosti poduzeća. (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

Ostali se prihodi ne mogu planirati a nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja

obveza. To su najčešće stavke koje povećavaju rezultat tekućega razdoblja, a javljaju se zbog

pozitivnih korekcija otpisanih potraživanja proteklih razdoblja. U odnosu na rezultate procesa

proizvodnje, ostali prihodi su neutralni, jer nisu dio novostvorene vrijednosti. Najčešći su

ostali prihodi:

(http://www.scribd.com/doc/52321721/36/RA%C4%8CUNOVODSTVO-PRIHODA-I-

RASHODA)

prihodi od prodaje dugotrajne imovine,

prihodi od prodaje sirovina, materijala i rezervnih dijelova,

prihodi od naplate raznih potraživanja iz prethodnih godina,




http://www.scribd.com/doc/52321721/36/RA%C4%8CUNOVODSTVO-PRIHODA-I-RASHODA


9

inventurni viškovi,

otpis obveza…

U gospodarstvu su najviše zastupljeni prihodi poslovanja, a u financijskim institucijama

prihodi financiranja (od plasmana vlastitog kapitala na tržište). (Gulin et al, 2011., str. 56)

Određena skupina prihoda biti će manje ili više zastupljena ovisno o prirodi djelatnosti,

organizacijskom ustroju, kao i o stupnju razvijenosti poslovnih odnosa sa okruženjem.

Značajno je također razlikovati prihode, primitke i učinke. Primici predstavljaju ulaske novca

u poslovne procese. Oni se analogno izdacima mogu prema karakteru naplate pojaviti kao

primici u gotovini ili kao obračunski primici te najčešće nastaju kao rezultat prodaje učinaka.

Razlika prihoda i primitaka se temelji na obračunskom i novčanom načelu obuhvata. S druge

strane potrebno je razlikovati i prihode od učinaka. Učinci su pak rezultat proizvodnoga

procesa i obuhvaćaju se u internom obračunu poslovanja. Razlike između prihoda i učinaka

javljaju se najprije zbog različite dinamike stvaranja učinaka i njihove valorizacije na tržištu.

(Osmanagić-Bedenik, 2003. Str. 58) Tako se ciljni prihodi mogu poistovjetiti sa vrijednošću

prodanih učinaka proizvedenih u prethodnim obračunskim razdobljima, uvećano za vrijednost

učinaka proizvedenih i prodanih unutar istoga obračunskoga razdoblja. (Gulin et al, 2011., str.

58)

Računovodstvo prihoda temelji se uz sve teoretske i znanstvene spoznaje na Međunarodnim

računovodstvenim standardima na temelju kojih su donesene sve odredbe o načinima

vrednovanja, priznavanja i prestanka priznavanja prihoda u poslovanju poduzeća, o čemu je

više riječi u slijedećem poglavlju rada.

10

3. RAČUNOVODSTVENO PRAĆENJE PRIHODA PREMA

MEĐUNARODNIM RAČUNOVODSTVENIM STANDARDIMA

Računovodstvo se u svakoj djelatnosti obavlja i regulira u skladu sa Međunarodnim

računovodstvenim standardima i njihovim derivatima, Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja. (http://www.osfi.hr/Default.aspx?sid=155&p=1&salt=4805)

Međunarodni računovodstveni standardi, MRS, u nastavku podrazumijevaju dogovorena

pravila o pripremanju, priznavanju i prezentaciji računovodstvenih stavki poslovnih subjekata.

Sukladno promjenama u okruženju, kao što su neujednačen makroekonomski razvoj, ubrzan

razvoj financijskih tržišta kapitala i slično, standardi se kontinuirano mijenjaju,

nadopunjavaju ili stavljaju van uporabe. U skladu s navedenim, 2001.godine MRS-evi su

zamijenjeni Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, MSFI. Razvoj MSFI-a

također ukazuje na transformaciju financijskog izvještavanja s multinacionalnih

računovodstvenih standarda prema jedinstvenim svjetskim računovodstvenim standardima.

MSFI-eve donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (International

Accounting Standards Board – IASB). U Hrvatskoj je financijsko izvještavanje u skladu sa

Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, HSFI, koje donosi i objavljuje Odbor za

standarde financijskog izvještavanja, OSFI. (http://www.ripe.hanfa.hr/) Računovodstvo

prihoda u poslovanju poduzeća u Hrvatskoj je uređeno Međunarodnim računovodstvenim

standardom 18-Prihodi i Hrvatskim standardom financijskog izvještavanja, HSFI 15- Prihodi.

U nastavku ovoga poglavlja analizirao je priznavanje prihoda, mjerenje, prestanak

priznavanja i objavljivanje prema HSFI 15, Prihodi.

http://www.osfi.hr/Default.aspx?sid=155&p=1&salt=4805

11

3.1. Definicija prihoda

Ako se prihod definiraju prema standardima, važniji je HSFI 15-Prihodi. Hrvatski standard

financijskog izvještavanja 15-Prihodi je standard kojemu je cilj „propisati računovodstveni

postupak za mjerenje, priznavanje i objavljivanje prihoda“. Standard je donesen u skladu sa

odgovarajućim Međunarodnim računovodstvenim standardima i IV. Direktivom Europske

unije koja regulira računovodstveno praćenje i financijsko izvještavanje malih i srednjih

poduzeća. (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/)

Ovaj je standard donesen na temelju zakona o računovodstvu 2008.godine. HSFI 15 sadrži

načela, pravila, postupke, metode mjerenja, evidentiranja, priznavanja i objavljivanja prihoda.

U ovom standardu obuhvaćeni su prihodi koji nastaju iz transakcija i poslovnih događaja. Pod

pojmom prihoda se u članku 3 navodi da je prihod povećanje ekonomskih koristi tijekom

obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti

priljevi imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se odnosi na

unose od strane sudionika u kapitalu. Prilikom priznavanja prihoda potrebno je razlučiti sve

relevantne pojmove koji se primjenjuju kod priznavanja i vrednovanja prihoda. Ti se pojmovi

odnose na sve tri moguće vrste prihoda, odnosno proizlaze iz mogućnosti njihova priznavanja

i vrednovanja. Prema HSFI 15, prihodi mogu biti:

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)

poslovni prihodi

financijski prihodi

nerealizirana dobit (prihod)

ostali prihodi.

Kod definicije prihoda naglašeno je kako u prihode ulaze svi oni prihodi koji proistječu iz

redovne aktivnosti poduzetnika kao što su prihodi od prodaje proizvoda i robe, pružanja

usluga, kamate, tantijema i dividende, ali da prihodi obuhvaćaju i sve druge stavke koja

udovoljavaju definiciji prihoda. Sa ciljem raspoznavanja i vrednovanja prihoda definirana je

financijska imovina iz koje proizlaze financijski prihodi, efektivne kamatne stope, koje ih

određuju, ulaganja, rezerviranja, državne pomoći, tečajne razlike, te sve druge stavke vezane

uz nastajanje prihoda.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html

12

3.2. Priznavanje prihoda

Prema HSFI 15- Prihodi, prihod se priznaje kada je vjerojatno da će buduće ekonomske

koristi ulaziti kod poduzetnika i kada se koristi mogu pouzdano izmjeriti. (http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html )Definicija prihodi kazuje da oni nastaju

kao rezultat redovnih aktivnosti poduzetnika kojom nastaju prihodi iz redovnoga poslovanja

ili od ostalih aktivnosti kojima nastaju drugi prihodi. U prihode se također uračunavaju sve

one stavke koje udovoljavaju definiciji prihoda, kao i nerealizirana dobit, odnosno

nerealizirani prihodi.

Prethodno je spomenuto kako se prema njihovom pojavnom obliku u poslovnom procesu se

mogu pojaviti kao: (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)

poslovni prihodi

financijski prihodi

nerealizirana dobit (prihod)

ostali prihodi.

Osim priznavanja, MRS 18 i HSFI 15 određuju i uvjete u kojima se prestaju priznavati

prihodi. Prihod treba prestati priznavati kada stavke koje predstavljaju prihod ne

zadovoljavaju kriterije priznavanja navedene u Standardu.

Svaki od navedenih oblika prihoda ima svoje specifičnosti prilikom priznavanja, što je u

nastavku rada pojašnjeno.




13

3.2.1. Priznavanje poslovnih prihoda

Prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 18-Prihodi, pod poslovne prihode iz

redovnoga poslovanja, svrstavaju se prihodi koji nastaju iz sljedećih transakcija i događaja:

(http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

prodaje proizvoda i roba,

pružanje usluga i

korištenja imovine subjekta od strane drugih, a čime se zarađuju kamate, tantijemi i

dividende.

Pri tome se pod proizvodima podrazumijevaju proizvodi koje je subjekt proizveo radi prodaje

i roba kupljena za ponovnu prodaju. (http://narodne-novine.nn.hr) . Prema MRS 18, roba se

definira kao proizvodi koje je pravna osoba proizvela s namjerom da ih proda i robu koja je

nabavljena za daljnju prodaju kao što je trgovačka roba koju je kupio trgovac na malo, ili

zemljište i druge nekretnine namijenjene daljnjoj prodaji. Pružanje usluga pravne osobe

obično podrazumijeva izvršenje ugovorom prihvaćenih poslova u dogovorenom vremenskom

razdoblju. Usluge se mogu pružati jednokratno ili u više različitih razdoblja. Izuzetak od

ovoga su ugovori o pružanju usluga koji se odnose izravno na ugovore o izgradnji, odnosno

prihodi nastali na temelju njih ne podliježu ovom standardu već u MRS 11,ugovori o

izgradnji. (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

Pod prihodima nastalima korištenjem imovine poslovnoga subjekta od strane drugih rezultira

podrazumijevaju se : (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

kamate

tantijemi

dividende.

Ono što ne ulazi pod obuhvat ovoga Standarda, odnosno ne računa se kao prihod prema MRS

18- Prihodi, jesu svi prihodi nastali temeljem ugovora o lizingu, isplate dividendi koje

proizlaze iz ulaganja koje se obračunavaju po metodi udjela, prihoda po osnovi ugovora o

osiguranju, promjena fer vrijednosti financijskih sredstava i financijskih obveza, promjena


http://narodne-novine.nn.hr/



14

vrijednosti ostalih tekućih sredstava, početnog priznavanja i promjena fer vrijednosti

bioloških sredstava, prihodi nastali na temelju vađenja mineralnih ruda, … Ovi prihodi

podliježu priznavanju i vrednovanju prema odredbama drugih standarda. (http://srr-

fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm) Međutim, prema HSFI 15-Prihodi, određeno je i

njihovo priznavanje u kontekstu prihoda od poslovnih aktivnosti. (http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)

Kriteriji priznavanja poslovnih prihoda obično se primjenjuju odvojeno za svaku transakciju.

Potrebno je naglasiti kako se kao prihodi od prodaje i pružanja usluga ne smije priznavati

prihodi nastali kada se proizvodi, uključivo i robu, ili usluge zamjenjuje ili razmjenjuje za

proizvode ili usluge slične prirode i vrijednosti. Međutim, kada se proizvodi prodaju ili usluge

pružaju u zamjeni za različite proizvode ili usluge, ta se zamjena odnosno transakcija priznaje

kao prihod. Taj se prihod mjeri po fer vrijednosti primljenih roba ili usluga usklađenoj za

iznos transferiranog novca ili novčanih ekvivalenata.

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html). Iznimka su okolnosti u

kojima se primjenjuju kriteriji priznavanja na odvojene prepoznatljive dijelove jedne

transakcije kako bi se odrazila bit transakcije. Međutim, moguće je primjenjivanje kriterija

priznavanja na dvije ili više transakcija zajedno kada su transakcije povezane na takav način

da se ne može razumjeti doprinos bez sagledavanja skupa transakcija kao cjeline. Tako

subjekt može prodati proizvode i istodobno sklopiti posebni ugovor o otkupu tih proizvoda te

i na taj način negirati samostalni učinak transakcije te se u takvom slučaju dvije transakcije

sagledavaju zajedno.

Prihodi od prodaje proizvoda (prema MRS 18 – Prihodi, od prodaje roba) priznat će se kada

su zadovoljeni svi sljedeće uvjeti: (http://narodne-novine.nn.hr/) subjekt je prenio na kupca

značajne rizike i koristi od vlasništva nad proizvodima,

1. subjekt ne zadržava kontinuirano sudjelovanje u upravljanju, do stupnja koji se obično

povezuje s vlasništvom, niti učinkovitu kontrolu nad prodanim proizvodima,

2. iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti,

3. vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt, i

4. troškovi, koji su nastali ili će nastati vezani za transakciju, mogu se pouzdano

izmjeriti.






http://narodne-novine.nn.hr/

15

Procjena o tome kada je subjekt prenio kupcu značajne rizike i koristi od vlasništva, zahtijeva

ispitivanje okolnosti nastanka transakcije. U većini slučajeva, prijenos rizika i koristi

vlasništva podudara se s prijenosom prava vlasništva ili prijenosom posjedovanja na kupca,

većinom kod trgovine na malo. U drugim slučajevima prijenos rizika i vlasništva nastaje u

različito vrijeme od onoga kada se pravno prenosi vlasništvo ili posjedovanje na kupca. Ako,

pak subjekt zadržava značajne rizike vlasništva, takva transakcija nije prihod i prihod se ne

priznaje. Subjekt može zadržati značajan rizik vlasništva na više načina. Subjekt može

zadržati značajne rizike i koristi vlasništva u slijedećim slučajevima: (http://srr-

fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

kada subjekt zadržava obvezu za nezadovoljavajuće izvršenje, nepokrivenu

uobičajenim rezerviranjima za jamstva,

kada je primitak prihoda od pojedine prodaje uvjetovan s kupčevim stvaranjem

prihoda od prodaje njegovih proizvoda,

kada se isporučeni proizvodi instaliraju i instaliranje je značajan dio ugovora koji

subjekt još nije dovršio i

kada kupac ima pravo opozvati kupnju iz razloga navedenoga u ugovoru o kupnji i

subjekt nije siguran glede vjerojatnosti povrata.

Ako subjekt zadržava samo beznačajni rizik vlasništva, to je transakcija prodaje i prihod se

priznaje. Primjerice, prodavatelj može pravno zadržati vlasništvo nad robom isključivo da

zaštiti naplativost dospjelog iznosa. U tom slučaju, ako je subjekt prenio značajne rizike i

koristi vlasništva, to je transakcija prodaje i priznaje se prihod.

Poseban je slučaj priznavanja koji se javlja kod prihoda nastalih od pružanja usluga. Ako se

uzme u obzir da je temeljni kriterij priznavanja prihoda, vjerojatnost da će ekonomske koristi,

povezane s transakcijom, pritjecati u subjekt, nekada je teško procijeniti i priznati prihod s

obzirom da naknada nije primljena odnosno nesigurnost nije otklonjena. Kada se ishod

transakcije, koja obuhvaća pružanje usluga, može pouzdano procijeniti, prihodi povezani s

tom transakcijom priznat će se prema stupnju dovršenosti transakcije na datum izvještaja o

financijskom položaju. Ishod transakcije može se pouzdano procijeniti kada su ispunjeni svi

sljedeći uvjeti: (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)




16

iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti,

vjerojatno je da će ekonomske koristi povezane s transakcijom pritjecati u subjekt,

stupanj dovršenosti transakcije na datum izvještaja o financijskom položaju može se

pouzdano izmjeriti i

nastali troškovi transakcije i troškovi dovršavanja transakcije mogu se pouzdano

izmjeriti.

Priznavanje prihoda od pružanja usluga obavlja se ovisno o stupnju dovršenosti usluge koja se

pruža, što se naziva metoda stupnja dovršenosti. Na taj se način prihod priznaje u

obračunskom razdoblju u kojem su pružene usluge.

Stupanj dovršenosti transakcije može se utvrditi pomoću različitih metoda, od kojih

poduzetnik odabire onu kojom se izvršenje usluga može pouzdano izmjeriti. U ovisnosti od

prirode transakcije, te metode mogu uključiti:


1. preglede izvršenog posla;

2. usluge pružene do određenog datuma, kao postotak ukupnih usluga koje se trebaju

pružiti; ili

3. razmjerni dio troškova nastalih do određenog datuma (koji obuhvaćaju samo one

troškove koji se odnose na usluge pružene do tog datuma) u ukupno procijenjenim

troškovima transakcije (koji uključuju samo one troškove koji se odnose na usluge

koje su pružene, ili usluge koje se tek trebaju pružiti).

Priznavanje prihoda na temelju stupnja dovršenosti transakcije pruža korisne informacije o

obujmu aktivnosti usluga i uspješnosti tijekom razdoblja. Ukoliko se u određenom stupnju

pružanja usluge javi neizvjesnost naplate a prihod je već priznat, nenaplativi iznos ili iznos za

koji naplata prestaje biti vjerojatna priznaje se kao rashod, odnosno ne ispravlja se već

priznati prihod.

Da bi poduzetnik mogao procijeniti sigurnost upuštanja u određeni posao, kao i samom

priznavanju prihoda od pružanja usluge, on treba izvršiti pouzdane procjene, na temelju

obavljenih sporazuma o: (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)



17

pravu svakog sudionika koje se može ostvariti u pogledu usluge koju stranke trebaju

pružiti i primiti,

naknadi koju treba razmijeniti i

načinu i uvjetima podmirivanja.

Za poslovni subjekt je nužno posjedovanje učinkovitoga internog sustava financijskog

planiranja i sustava izvještavanja. Subjekt preispituje, a kada je neophodno i mijenja, procjene

prihoda kako se usluge obavljaju. Potreba za takvim promjenama nužno ne pokazuje da se

ishod transakcije ne može pouzdano procijeniti. Kada se ishod transakcije i poslovnog

događaja u svezi pružanja usluga, ne može pouzdano procijeniti, prihod se priznaje samo u

visini priznatih rashoda koji su nadoknadivi.

Predujmovi ne odražavaju racionalno obavljene usluge. U ovome se slučaju jasno očituje

razlikovna linija između prihoda i primitaka. Ne mora svaki primitak biti i prihod. Ako se

usluge pružaju kroz neodređeni broj radnji tijekom određenog vremena, iz praktičnih razloga

se prihodi priznaju ravnomjerno tijekom određenoga razdoblja, osim ako ne postoje dokazi da

neka druga metoda bolje odražava stupanj dovršenosti. Ako je određena radnja mnogo važnija

nego druge radnje, priznavanje prihoda odlaže se sve dok se ta radnja ne obavi. Kada se ishod

transakcije, koja obuhvaća pružanje usluga, ne može pouzdano procijeniti, prihod će se

priznati samo u visini priznatih rashoda koji se mogu nadoknaditi. U ranim fazama

transakcije čest je slučaj da se ishod transakcije ne može pouzdano procijeniti. Unatoč tome

može biti vjerojatno da će subjekt nadoknaditi nastale troškove transakcije. Stoga se prihod

priznaje samo u visini nastalih troškova za koje se očekuje da će se nadoknaditi. Kako se

ishod transakcije ne može pouzdano procijeniti, ne priznaje se dobit. Ako se ishod transakcije

ne može pouzdano procijeniti i nije vjerojatno da će se nastali troškovi nadoknaditi, prihod se

ne priznaje, a nastali se troškovi priznaju kao rashod.

3.2.2. Priznavanje financijskih prihoda

U poslovne se prihode iz redovnoga poslovanja prema MRS 18 - Prihodi ubrajaju i prihodi

nastali korištenjem imovine subjekata od strane drugih, odnosno kamate, tantijeme i

dividende. Istovremeno, HSFI 15- Prihodi, nalaže priznavanje ovoga oblika prihoda u

financijske prihode. (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)


18

Prema MRS 18, pojmovno određenje financijskih prihoda prema njihovim pojedinim

oblicima je slijedeće: (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

kamate - naknade za korištenje novca ili novčanih ekvivalenata, ili na iznose koji se

duguju pravnoj osobi;

tantijeme - naknade za korištenje dugoročnih sredstava pravne osobe, kao što su,

primjerice, patenti, trgovački znakovi, autorska prava i računalni softveri; i

dividende - raspodjela dobiti vlasnicima kapitala razmjerno njihovom udjelu u

glavnici pojedine vrste kapitala.

Prema MRS 18- Prihodi, prihodi koji su nastali temeljem uporabe sredstava pravne osobe od

strane drugih subjekata, u vidu prinosa od kamata, tantijema i dividendi, priznaju se kada:


je vjerojatno da će transakcija biti praćena priljevom ekonomske koristi u pravnu

osobu; i

iznos prihoda može se pouzdano izmjeriti.

Promatraju li se financijski prihodi prema pojedinačnim oblicima, priznat će se na sljedećim

osnovama: (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

kamate se priznaju korištenjem metode efektivne kamatne stope prinosa (Efektivna

kamata stopa je stopa koja točno diskontira procijenjena buduća novčana plaćanja ili

primitke kroz očekivani vijek trajanja financijskog instrumenta ili gdje je to moguće,

kraćeg razdoblja, do neto knjigovodstvenog iznosa financijske imovine ili financijske

obveze (Anthony, Reece, 2004, str.149),

tantijeme se priznaju prema načelu nastanka transakcije, suglasno biti odgovarajućeg

sporazuma; i

dividende se priznaju kada je ustanovljeno pravo dioničara na naplatu dividendi.

Ako je nenaplaćena kamata nastala prije stjecanja ulaganja koje donosi kamatu, naknadni se

primitak kamate raspoređuje između razdoblja prije i razdoblja poslije stjecanja. Kao prihod

se priznaje samo onaj dio koji se odnosi na razdoblje nakon stjecanja.




19

Tantijeme, koje su obračunane u skladu s uvjetima relevantnog ugovora, obično se priznaju na

toj osnovi, osim ako je primjerenije, imajući u vidu suštinu sporazuma, priznati prihode na

nekoj drugoj sustavnoj i racionalnoj osnovi.

Prihodi se priznaju samo kada je vjerojatno da će ekonomske koristi povezane s transakcijom

pritjecati u subjekt. Međutim, ako nastanu nesigurnosti naplate iznosa koji je već uključen u

prihod, nenaplativi iznos ili iznos za koji vjerojatnost naplate više ne postoji priznaje se kao

rashod, a ne ispravlja se iznos izvorno priznatog prihoda.

U financijske se prihode ubrajaju osim prihoda nastalih temeljem korištenja imovine subjekta

od strane drugih subjekata i prihodi nastali temeljem tečajnih razlika, temeljem promjena na

financijskoj imovini subjekta ili odnosima vezanim za financijsku imovinu subjekta.

Financijska imovina poduzetnika obuhvaća:


financijsku imovinu čija se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka

ulaganja koja se drže do dospijeća

zajmove i potraživanja

financijsku imovinu raspoloživu za prodaju.

Značajno je također spomenuti i prihode nastale temeljem najmova Najam je sporazum na

temelju kojeg najmodavac prenosi na najmoprimca kao zamjenu za plaćanje, pravo uporabe

neke imovine u dogovorenom razdoblju. Najam se može javljati u nekoliko oblika: (Habek et

al., 1998., str. 79)

financijski najam,

poslovni najam i

neopozivi najam.

Financijski najam je najam kojim se većim dijelom prenose svi rizici i nagrade povezani s

vlasništvom neke imovine. Vlasništvo se može, ali ne mora prenijeti. Odnosno, financijski

najam je najam kojim se većim dijelom prenose svi rizici i nagrade povezane s vlasništvom

neke imovine. Svaki drugi najam klasificira se kao poslovni najam.


20

Prihod od poslovnog najma priznaju se na temelju pravocrtne metode tijekom razdoblja

najma. Financijski prihod od financijskog najma priznaje se na osnovici koja odražava

periodičnu stopu povrata na neto ulaganja najmodavca. Najmodavac nastoji rasporediti

financijski prihod tijekom razdoblja najma na sustavnoj i racionalnoj osnovi. (http://srr-

fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm) Ovaj raspored prihoda temelji se na modelu koji

odražava konstantnu periodičnu stopu povrata na neto ulaganje najmodavca koji se odnosi na

financijski najam. Najmodavac raspoređuje prihod od financijskog najma tijekom razdoblja

najma na sustavnoj i racionalnoj osnovi.

Prihodi od poslovnog najma treba priznati ravnomjerno na temelju pravocrtne metode tijekom

razdoblja najma, osim ako ne postoji druga sustavna osnova koja bolje predstavlja vremenski

okvir u kojem se smanjuju koristi od upotrebe iznajmljene imovine.

Jedan od oblika financijskih prihoda je i tečajna razlika. Tečajna razlika je razlika koja

proizlazi iz svođenja jedne valute u drugu po različitim tečajevima. (http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html) Ako postoji promjena tečaja, između

datuma transakcije i datuma namire nastale tečajne razlike priznaju se u račune dobiti i

gubitka kao prihod u slučaju da idu u korist poduzetnika. Iznimka su tečajne razlike koje čine

neto ulaganje u inozemno poslovanje. Takve se tečajne razlike priznaju u računu dobiti i

gubitka u odvojenim ili posebnim financijskim izvještajima inozemnog poduzetnika. Ukoliko

prihod nastaje od prodaje inozemnog poslovanja, tečajne razlike koje su bile priznate u

kapitalu i koje se odnose na to inozemno poslovanje, priznaju se u računu dobiti i gubitka u

razdoblju kada je izvršena prodaja.

3.2.3. Priznavanje nerealiziranih dobitaka

Prihodi od nerealiziranih dobitaka obuhvaćaju prihode nastale po osnovi promjene vrijednosti

dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, financijske imovine, bilo koje druge imovine

koju poduzeće posjeduje te ulaganja poduzeća.







21

Ukidanje gubitka od umanjenja vrijednosti dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine,

osim goodwilla priznaje se kao prihod u računu dobiti i gubitka, osim ako je imovina mjerena

po revaloriziranim iznosima. Ako se iznos gubitka od umanjenja vrijednosti financijske

imovine koja se vodi po amortiziranom trošku smanji i smanjenje se može objektivno

povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno

priznati gubitak od umanjenja (rashod) se priznaje u računu dobiti i gubitka kao prihod.

Kod financijske imovine ili obveza klasificiranih po fer vrijednosti, promjena fer vrijednosti

priznaje se u računu dobiti i gubitka. Izuzetak je financijska imovina raspoloživa za prodaju

čija se promjena priznaje u kapitalu. Kad se knjigovodstvena vrijednost dugotrajne

materijalne ili dugotrajne nematerijalne imovine povećava, to povećanje priznaje se kao

prihod do iznosa do kojeg poništava smanjenje vrijednosti ove imovine koje je prethodno bilo

priznato kao rashod. (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)

Kao prihod vrednuje se i pozitivna promjena fer vrijednosti ulaganja u nekretnine ili pak

izmijenjene okolnosti u prethodno otpisanim zalihama.

3.2.4. Priznavanje ostalih prihoda

Pod ostalim prihodima definirani su svi oni prihodi koji nastaju kao rezultat neplaniranih

događaja. (Meigs, Meigs, 1999., str. 214) Oni nastaju kao posljedica izvanrednih događaja i

transakcija, te se zbog toga i odvojeno iskazuju. Točnije rečeno posljedica su neplaniranog

smanjenja obveza ili povećanja imovine. Ne pojavljuju se redovito te se stoga ne mogu

planirati niti predvidjeti. Kao prihod priznaje se prihod nastao od prestanka priznavanja

dugotrajne materijalne imovine zbog otuđenja ili prestanka davanja budućih ekonomskih

koristi.

Ovaj se prihod određuje u slučaju prestanka priznavanja na način da se od fer vrijednost ili

neto vrijednosti oduzme knjigovodstvena vrijednost imovine. Na jednak se način određuje i

prihod u slučaju nematerijalne imovine ili ulaganja u nekretnine kod otuđenja ili povlačenja

iz uporabe.


22

U slučaju prestanka priznavanja financijske imovine, razlika između knjigovodstvene

vrijednosti i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka. Prestanak priznavanja

financijske imovine je uklanjanje prethodno priznate financijske imovine iz bilance

poduzetnika. (http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

Ostali prihod je i prihod koji nastaje od prodaje dugotrajne imovine namijenjene za prodaju.

Prihod je također i promjena knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine namijenjene za

prodaju koja prestaje stajati u te svrhe, a prihod se ostvaruje samo u slučaju pozitivno. Ostali

prihodi su oni koji se javljaju u slučaju prestanka poslovanja.

3.3. Mjerenje prihoda

U većini računovodstvenih literatura stoji da se prihodi priznaju i mjere prema načelu

realizacije, to jest nastanka događaja, dakle evidentiraju se onoga trena kada nastanu a ne

kada se za iste primi novčana naknada. (Meigs, Meigs, 1999., str..108) Prema MRS 18, a u

skladu sa tim i HSFI 15, nastali prihod treba mjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili

potraživanja. Prilikom mjerenja uzimaju se u obzir iznosi svih trgovačkih popusta i

količinskih rabata koje pravna osoba odobri. Fer vrijednost je iznos kojim bi se neka imovina

mogla razmijeniti ili obveza podmiriti između informiranih nepovezanih stranaka koje su

voljne obaviti transakciju. Iznos prihoda koji proizlazi iz neke transakcije obično se utvrđuje

ugovorom između pravne osobe, s jedne strane, i kupca ili korisnika sredstva, s druge strane.

U najvećem broju slučajeva, naknada je u obliku novca ili novčanih ekvivalenata, a iznos

prihoda jednak je iznosu novca ili novčanih ekvivalenata koji su primijeni ili se potražuju.

Međutim, kada je priljev novca ili novčanih ekvivalenata vremenski razgraničen, fer

vrijednost naknade može biti manja od nominalnog iznosa primljenog novca ili potraživanja.

Primjerice, pravna osoba može odobriti kupcu beskamatni kredit ili prihvatiti mjenicu od

kupca koja nosi nižu kamatnu stopu od tržišne, na ime naknade za prodaju robe. Kada taj

sporazum efektivno predstavlja financijsku transakciju, fer vrijednost naknade se utvrđuje

diskontiranjem svih budućih primitaka korištenjem imputirane kamatne stope. Imputirana

kamatna stopa je jedna od dvije dolje navedene kamatne stope, u ovisnosti koja se preciznije

može utvrditi: (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html)



23

stopa koja prevladava za sličan instrument izdavatelja sa sličnom kreditnom

sposobnošću; ili

kamatna stopa kojom se diskontira nominalni iznos instrumenta na tekuću novčanu

prodajnu cijenu robe ili usluga.

Kada se roba ili usluge zamjenjuju ili razmjenjuju za robu ili usluge koje su slične prirode i

vrijednosti, ta razmjena se ne smatra transakcijom koja donosi prihod. To je često slučaj s

robom kao što je ulje ili mlijeko, kada dobavljači zamjenjuju ili razmjenjuju zalihe na

različitim lokacijama, kako bi pravovremeno zadovoljili potražnju na određenom području.

Kada se roba proda ili usluge pruže u zamjenu za različitu robu ili usluge, ta razmjena se

smatra transakcijom koja donosi prihod. Taj prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene robe

ili usluga, usklađenoj za iznos bilo koje transferirane svote novca ili novčanih ekvivalenata.

Kada se fer vrijednost primljene robe ili usluga ne može pouzdano izmjeriti, prihodi se mjere

po fer vrijednosti prodane robe ili pruženih usluga, usklađenoj za iznos bilo koje transferirane

svote novca ili novčanih ekvivalenata

3.4. Objavljivanje prihoda

Računovodstveni standardi između ostaloga nalažu i obvezu objavljivanja prihoda, njihova

priznavanja i prestanka priznavanja. Poduzetnik je dužan sve nastale prihode objavljivati, u

skladu sa računovodstvenim standardima i standardima financijskog izvještavanja. Prema

MRS 18, odnosno HSFI 15, poduzetnik je u području računovodstva prihoda dužan objaviti:

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html,

http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm)

računovodstvene politike usvojene za priznavanje prihoda, uključujući usvojene

metode za određivanje stupnja dovršenosti kod pružanja usluga,

iznos svake značajne vrste prihoda priznate tijekom obračunskog razdoblja,

iznos tečajnih razlika priznatih u računu dobiti i gubitka,

iznos prihoda koji proizlazi iz razmjene proizvoda ili usluge uključenih u svaku

značajnu vrstu prihoda,

iznos, strukturu i vrstu ostalih prihoda ili ostalih rashoda koji se priznaju na neto

osnovi, i



24

iznos, strukturu i vrstu ostalih prihoda.

Standard obvezuje poduzetnika da prilikom objavljivanja financijskih izvještaja jasno

naglašava da se prilikom računovodstvenoga evidentiranja poslovanja koristi pridržava

odredbi Standarda.

U nastavku ovoga rada priznavanje, raspoređivanje, računovodstveno praćenje i analiza

prihoda kao financijskih izvještaja poduzetnika prikazano je na primjeru poduzeća P.Z.

AUTO d.o.o., Velika Gorica.

25

4. ANALIZA PRIHODA U POSLOVANJU P.Z.AUTO d.o.o., VELIKA

GORICA

Svako poduzeće u svojem poslovanju ostvaruje prihode i rashode, koji su temeljni elementi

financijskog rezultata koji poduzeće na koncu godine ostvaruje. Također, svaki je poduzetnik

dužan pravovremeno, prema međunarodnim standardima izvještavati u obliku financijskih

izvještaja o svojem poslovanju. Jedno od temeljnih financijskih izvještaja je izvještaj o dobiti

ili gubitku. Poduzeće P.Z.Auto d.o.o. već dugi niz godina posluje u samom vrhu svoje branše,

odnosno čak i izvan granica pokazuje najbolje rezultate poslovanja. Prema sektorima

djelatnosti, poduzeće je u sektoru trgovine motornim vozilima tradicionalno u samom vrhu. U

temeljne djelatnosti poduzeća navode se prodaja vozila i pružanje usluga, u skladu sa čime se

može potvrditi prethodna pretpostavka o najvećem udjelu prihoda od prodaje u poslovanju. U

nastavku ovoga dijela poglavlja iznesene su osnovne značajke o poduzeću P.Z.Auto d.o.o.,

analizirano je njegovo poslovanje poduzeća te je izvršena analiza dinamike i strukture

prihoda.

4.1. Općenito o poslovanju poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica

P.Z. Auto d.o.o. je generalni uvoznik za marke Volkswagen, Audi, Seat, ŠKODA, Porsche i

Volkswagen gospodarska vozila. Osnovna misija Društva je : „Želimo vodeću poziciju na

hrvatskom tržištu. Naš cilj je da se naši konkurenti mjere po nama i našim rezultatima“

Društvo je osnovano 31.03.1999.godine na temelju Društvenoga ugovora. Osnovani su kao

generalni uvoznik za marku Škoda u Hrvatskoj. Ostale marke automobila i gospodarskih

vozila zastupa kao zastupnik od siječnja 2000.godine. (http://www.pzauto.hr/index.html)

Društvo je upisano u sudski registar Trgovačkoga suda u zagrebu kao društvo sa ograničenom

odgovornošću .

Djelatnost društva upisana prilikom registracije kod Trgovačkog suda je: (Godišnje izvješće

2012.)

trgovina motornim vozilima na veliko i malo,

održavanje i popravak motornih vozila,

javni prijevoz putnika i tereta u domaćem i međunarodnom prometu,

kupnja i prodaja robe,

http://www.pzauto.hr/index.html

26

skladištenje motornih vozila,

usluge otpremništva,

reciklaža,

poslovanje nekretninama,

poslovanje vlastitim nekretninama,

savjetovanje u vezi sa poslovanjem i upravljanjem,

obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu,

računalne i srodne djelatnosti,

zastupanje inozemnih tvrtki,

iznajmljivanje automobila,

istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja,

promidžba,

poduka iz područja upravljanja i održavanja, te prodaja motornih vozila,

poslovi faktoringa,

kreditiranje, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite i financiranje

komercijalnih poslova.

Prilikom osnivanja Društva u vlasništvo su ravnopravno dijelovima kapitala upisani Porsche

Zagreb sa 50% udjela i Auto Zubak Zagreb sa drugih 50% udjela.

U osnovnim vizijama i društvenim odgovornostima navedeno je stvaranje radnih uvjeta sa

ciljem omogućavanja uspješnoga obavljanja zadataka i visokoga stupnja zadovoljstva.

Poduzeće je zaključno sa 31.12.2012.godine imalo 126 zaposlenih djelatnika. (Godišnje

izvješće 2012.)

Od posebne je važnosti naglasiti da Društvo u svojem poslovanju nudi i usluge

homologizacije, koje malo tko u Hrvatskoj nudi. Homologacija vozila je postupak

potvrđivanja/ocjene sukladnosti vozila sa zahtjevima propisa o homologaciji koji se

primjenjuju u Republici Hrvatskoj.” Pojednostavljeno rečeno homologacija vozila predstavlja

postupak provjere vozila s obzirom na bitne sklopove vozila koji direktno ili indirektno utiču

na okoliš i sigurnost putnika (npr. motor, kočnice, buka, sigurnosni pojasevi itd.).

Homologacija vozila postoji u Republici Hrvatskoj od 15. rujna 1997., odnosno točnije rečeno

27

od tog datuma je započela primjena propisa. U ostatku Europe to je uobičajeni postupak koji

se provodi već desetljećima, što znači da će uskoro i u Hrvatskoj to postati svakodnevica.

Trenutno P.Z.Auto d.o.o. ima razvijenu trgovačku mrežu u Hrvatskoj, koju je koncem

2012.godine činilo 77 trgovačkih partnera. Pozicije i rasporedi trgovačkih partnera prikazani

su u nastavku.

Slika 1. Trgovačka mreža P.Z. Auto d.o.o.

Izvor: Godišnje izvješće 2012., P.Z.Auto d.o.o.

Sve to uvelike doprinosi razvoju poslovanja. O ozbiljnosti poslovanja i predanosti klijentima

govori i sam proces servisa. Ovlašteni serviseri automobila posjeduju velika skladišta

originalnih dijelova, što znači da su u većini slučajeva kupcu dostupni odmah. Ukoliko pak

nedostaje dio kojeg trenutno nema u Hrvatskoj, isti se naručuje iz tvorničkih skladišta i u roku

od 24 sata stiže na odredište. Unutar 20 sekundi pomoću specijaliziranih elektroničkih

kataloga određuje se kataloški broj za dio koji je naručen. Zatim slijedi organizacija logistike

koja omogućuje dostavu originalnih dijelova od tvorničkih skladišta do odredišta.

U poduzeću se pažnja pridaje i cijelo životnom obrazovanju, u skladu sa europskim

standardima. Tri trenera redovito odlaze na predavanja u tvornicu i tamo saznaju sve u vezi

novih vozila koja se pojavljuju na tržištu, te o novim tehnologijama. Oni prikupljaju znanja i o

28

novim strojevima i alatima koji se koriste u servisnim radionicama, te ih prilagođavaju

hrvatskim mehaničarima i organiziraju već ranije navedena školovanja, posebno pazeći da

djelatnici u servisu na vrijeme budu upućeni u novosti koje se pojavljuju s novim

proizvodima. U zgradi se odjednom mogu održavati tri školovanja, a optimalan broj polaznika

u grupi je 10. Za tehniku se u poduzeću održavaju školovanja u tri nivoa i to bazno, stručno i

ekspertno školovanje. U toku svakog od njih vrši se provjera znanja, a polaznici od P.Z. Auta

dobivaju certifikate za marku vozila koju servisiraju. Neka školovanja održavaju i vanjske

tvrtke koje vrše specijalizacije za pojedina područja.

O jačini poduzeća i njegovoj veličini najbolje svjedoče pokazatelji tržišnog udjela. Ako se

promatra tržišni udio poduzeća na hrvatskom tržištu, najvjerodostojniji pokazatelji jesu oni o

tržišnim udjelima najprodavanije marke vozila, Volkswagenovih vozila, što prikazuje

slijedeća slika.

Slika 2. Tržišni udio Volkswagenovih vozila P.Z.Auto d.o.o.


29

Podaci o poslovanju P.Z.Auto d.o.o. pokazuju da poduzeće unatoč smanjenoj gospodarskoj

aktivnosti zahvaljujući širokom spektru usluga posluje izrazito profitabilno i pokazuje sve

indicije svijetle budućnosti. U nastavku je analizirano poslovanje poduzeća P.Z.Auto d.o.o. ,

odnosno prihodi koje ostvaruje u poslovanju.

4.2. Analiza poslovanja poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica

Poduzeće P.Z.Auto d.o.o. već duži niz godina posluje izrazito profitabilno. Uspješnost

poslovanja poduzeća najbolje pokazuju vrijednosti iskazane u Izvještaju o dobiti ili gubitku.

Unatoč kriznim vremenima i padu kupovne moći stanovništva, potražnja za vozilima i dalje

egzistira te se kontinuirano povećavaju prihodi. Također, značajno je spomenuti i širenje

proizvodnog asortimana poduzeća, odnosno spektra dodatnih usluga koje poduzeće prima, a

koje stvaraju dodatne prihode u poslovanju poduzeća. U nastavku je prikazan Izvještaj o

dobiti ili gubitku poduzeća.

Tablica 1. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku poduzeća P.Z.Auto d.o.o., 2012.godina

u tisućama kuna

2011 2012

Prihodi od prodaje 1.308.979 1.595.288

Ostali prihodi 73.031 68.957

UKUPNO PRIHODI 1.382.010 1.664.245

Troškovi prodane robe 1.174.433 1.411.922

Materijalni troškovi i troškovi vanjskih usluga 134.390 137.011

Amortizacija 1.402 1.692

Troškovi zaposlenih 39.835 39.847

Ostali poslovni rashodi 19.839 27.487

UKUPNO RASHODI 1.369.899 1.617.959

DOBIT IZ REDOVNOGA POSLOVANJA 12.111 46.286

Financijski prihodi 4.273 3.583

Financijski troškovi 4.698 6.936

DOBIT IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -425 -3.353

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 11.686 42.933

Porez na dobit 2.881 10.190

Odgođeni porez 139 443

NETO DOBIT 8.666 32.300

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT 33

Izvor: Revizorsko izvješće za P.Z.Auto d.o.o.

30

Poduzeće unatrag nekoliko godina ostvaruje iznad prosječnu dobit zahvaljujući čemu se

nalazi u samom vrhu automobilske industrije u regiji. Ukupne prihode u poslovanju poduzeća

čine poslovni prihodi i financijski prihodi. U promatranom periodu se poslovni prihodi

povećavaju dok se financijski prihodi smanjuju. U nastavku ovoga poglavlja analizirana je

svaka stavka prihoda posebno prema dinamici kretanja i strukturi. Slijedeća slika pokazuje

kretanje prihoda u posljednjim godinama.

Slika 3. Kretanje prihoda i poslovnih prihoda poduzeća P.Z.Auto d.o.o.

Izvor: FININFO, http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/pz-auto/Detaljno/32071

Ovi su podaci javno dostupni a ukazuju na aktualni trend koji je pogodio sve gospodarske

sektore u svim zemljama svijeta. Naime uslijed gospodarske krize, zbog smanjene

gospodarske aktivnosti reducirala se i potražnja za automobilima, što je izazvalo prvotno

stagnaciju a potom pad prihoda od prodaje. Međutim, automobilska se industrija najbrže

oporavila, te danas opet dostiže zamamne stope rasta.

Poduzeće P.Z. Auto d.o.o. nastalo je partnerstvom dvaju velikih auto kuća, koje su na

području hrvatske dominirale. Zahvaljujući ponudi automobila i dodatnim uslugama,

poduzeće nema poteškoća sa prodajom vozila. U nastavku je prikazano vrijednosno i

strukturno kretanje pojedinih marki vozila u ukupnoj prodaji.

http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/pz-auto/Detaljno/32071

31

Tablica 2. Analiza vrijednosti marke pojedinih prodanih vozila, 2011. i 2012.godina

2011 2012

VW 4888 4084

VW LGV 870 932

AUDI 879 966

PORSCHE 30 35

SEAT 780 482

ŠKODA 3072 1877

Ukupno 10519 8376


U poslovnoj godini 2012., fakturirano je 8376 novih vozila, odnosno 2143 manje nego u

prethodnoj godini. Smanjena kupovina povezuje se sa kretanjima na tržištu, odnosno u zemlji,

koja su uzrokovala trenutno smanjenje potražnje za luksuznim dobrima. Također, postupno

dolazi po porasta potražnje za rabljenim jeftinijim vozilima, a očekuje se da će se ulazak u EU

još više odraziti na prihode P.Z.Auto d.o.o., odnosno djelovati na njihovo smanjenje. U

nastavku je prikazana struktura udjela pojedine marke u ukupnoj prodaji.

Grafikon 1. Analiza udjela pojedine marke vozila u ukupnom broju prodanih vozila

Izvor: izrada studenta prema podacima iz Godišnjeg izvješća 2012., P.Z.Auto d.o.o.

46,47%

8,27% 8,36%

0,29%

7,42%

29,20%

2011

VW

VW LGV

AUDI

PORSCHE

SEAT

ŠKODA

48,76%

11,13%

11,53%

0,42%

5,75%

22,41%

2012

VW

VW LGV

AUDI

PORSCHE

SEAT

ŠKODA

32

Najveći udio u ukupnoj prodaji tradicionalno ima marka vozila Volkswagen. Smanjenje

prodaje vozila, čak i VW, se nije odrazilo na smanjenje udjela koji VW ima u ukupnoj prodaji

P.Z.Auto d.o.o. Ovu marku gotovo dvostruko manjim udjelom slijedi Škoda, te ostala vozila.

Ostvarena prodaja se može pratiti kroz dva pokazatelja, odnosno putem dvaju vrijednosti. To

su potraživanja i primici. Prihodi od prodaje se javljaju paralelno sa ovim pokazateljima.

Naime prodaja vozila se može knjižiti u knjigovodstvu na dva načina, ovisno o principu

naplate. U slučaju odgođenog plaćanja vozila, poduzeće knjiži potraživanje i prihod.

Također, u slučaju naplate sredstava u trenutku prodaje vozila, poduzeće evidentira povećanje

salda transakcijskog računa i prihod.

Promjena na kontu potraživanja ukazuje na naplatu sredstava koje je poduzeće u prethodnom

vremenskom periodu zaradilo. U nastavku je analizirano stanje kratkoročnih potraživanja

poduzeća, unutar kojih se nalaze i potraživanja od kupaca za prodana vozila i obavljene

usluge.

Tablica 3. Analiza kratkoročnih potraživanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o, 2011.i 2012.godina

2012 2011

Kratkoročna potraživanja 78.746 95.340

(izraženo u tisućama kuna) Potraživanja od kupaca u zemlji 65.561 68.389

Potraživanja od povezanih poduzeća 35.160 44.120

Potraživanja od kupaca u inozemstvu 555 929

Ispravak vrijednosti potraživanja -22.530 -18.098


POTRAŽIVANJE

X

PRIHOD

X

NOVAC

X

PRIHOD

X

33

Poduzeće u 2012.godini ostvaruje relativno manje potraživanja, od čega su se najviše smanjila

potraživanja od povezanih poduzeća. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da osim naplate

starih potraživanja, što dovodi do smanjenja potraživanja, stavku potraživanja od kupaca čine

i nova potraživanja nastala u promatranom vremenskom periodu za koje je u tom

obračunskom razdoblju evidentiran poslovni prihod. U nastavku je prikazan grafikon sa

strukturom potraživanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o.

Grafikon 2. Struktura potraživanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o.

Izvor: izrada studenta prema podacima iz Revizorskog izvješća za P.Z.Auto d.o.o.

Najveće udjele u ukupnim kratkoročnim potraživanjima čine potraživanja od kupaca u zemlji.

Taj je udio smanjen u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu. Potraživanja se vrednuju prema

fer vrijednosti, što je poduzeće objavilo u svojim bilješkama prateći financijske izvještaje.

Fer vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja približno je jednaka njihovoj

knjigovodstvenoj vrijednosti. Važno je uzeti u obzir i starosnu strukturu potraživanja. Naime,

71,73%

46,28% 0,97%

2012

Potraživanja odkupaca u zemlji

Potraživanja odpovezanhpoduzeća

Potraživanja odkupaca uinozemstvu

83,26%

44,65% 0,70%

2011

Potraživanjaod kupaca uzemlji

Potraživanjaod povezanhpoduzeća

Potraživanjaod kupaca uinozemstvu

34

prihodi od prodaje se evidentiraju prema načelu nastanka transakcije, dok se potraživanje vodi

u knjigovodstvu naredni period, ovisno o ugovorenim uvjetima. Po naplati potraživanja, knjiži

se povećanje salda na transakcijskom računu, ali ne i prihod jer je on u tom trenutku već

evidentiran. Starosna struktura dospjelih nenaplaćenih potraživanja od kupaca za koje nije

izvršen ispravak vrijednosti i ne smatraju se nenaplativim prikazana je u nastavku.

Tablica 4. Starosna struktura potraživanja

(U tisućama kuna)

2012 2011

do 30 dana 193 2.456

31-90 dana 3.700 5.676

više od 91 dana 1.803 2.254

UKUPNO 5696 10386


Ova potraživanja odnose se na potraživanja od naplate više pojedinih kupaca sa kojima

Društvo u prijašnjim razdobljima nije imalo problema sa naplatom. Najveći dio potraživanja

od kupaca odnosi se na kratkoročna potraživanja u periodu od 31 do 90 dana, što ukazuje na

relativno brzi obrtaj potraživanja u poduzeću, samim time i veću likvidnost poduzeća.

Na potraživanja se direktno vezuju zalihe. Smanjenje zaliha vozila događa se najčešće uslijed

prodaje vozila. U nastavku je prikazano kretanje zaliha automobila u poduzeću.

Tablica 5. Zalihe trgovačke robe

(u tisućama kuna)

2012 2011

Nova vozila 176.472 261.543

Vozila na putu 4.497 9.478

Reklamni materijal 1.301 1.488

Rabljena vozila 216

UKUPNO TRG.ROBA NA ZALIHAMA*

182.270 272.725

*Ukupna vrijednost trg. Robe na zalihama obuhvaća i sva umanjenja vrijednosti (novih

vozila, rabljenih vozila)

35


U skladu sa vrijednostima prikazanim u tablici može se zaključiti kako je broj automobila na

zalihama smanjen, što ukazuje na povećanje prihoda od prodaje. Nadalje uzme li se u obzir da

su potraživanja od kupaca smanjena, a zaliha vozila također smanjena, može se zaključiti

kako je poduzeće relativno veliki dio svojih potraživanja naplatilo. U nastavku je prikazana

struktura prihoda ostvarenih u poslovanju poduzeća P.Z.Auto d.o.o.

4.3. Analiza prihoda poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica

Prihodi su zasigurno najvažnija stavka poslovanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o. i ukazuju na

poslovnu aktivnost poduzeća. U Bilješkama su pod računovodstvenim politikama navedena

osnovna obilježja i načini vrednovanja prihoda. Poduzeće spada u grupu velikih poduzeća, što

znači da se pri poslovanju i financijskom izvještavanju mora pridržavati odredbi

Međunarodnih računovodstvenih standarda i Međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja.

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode

ili usluge tijekom redovnoga poslovanja Društva. Prihodi su iskazani u iznosima koji su

umanjeni za porez na dodanu vrijednost, procijenjene povrate, rabate i diskonte.

Prema medijskim analizama, navodi se kako marke automobila koje P.Z.Auto d.o.o. (Audi,

VW) zastupa na području Hrvatske ostvaruju najveće marže u svojem poslovanju. Trgovačke

se marže obračunavaju na vrijednosti automobila po kojima ih zastupnici nabavljaju od

distributera. (http://www.seebiz.eu/porsche-s-najvecom-marzom-renault-i-peugeot-najvise-

gube/ar-70071/)

Trgovci se svakodnevno susreću sa problemom formiranja cijena za svoje artikle i polazeći od

poznatih veličina lako izračunavaju ostale. Pri tome se koriste osnovnom formulom za

izračunavanje prodajne cijene:

.

http://www.seebiz.eu/porsche-s-najvecom-marzom-renault-i-peugeot-najvise-gube/ar-70071/


36

Najčešće trgovci polaze od potrebne stope marže kada izračunavaju nabavnu ili prodajnu

cijenu artikala.

Ako trgovačka poduzeća, u ovom slučaju zastupnik u automobilskoj industriji, prodaju tuđe

proizvode po utvrđenoj prodajnoj cijeni, ne mogu svoju naknadu za pokriće troškova

poslovanja i dijela zarade posebno zaračunati već se namiruju iz rabata koji im odobravaju

dobavljači, rabat se pojavljuje kao razlika u cijeni – marža. Ovo je uvijek slučaj kada je

proizvođač ili uvoznik izravno zainteresiran da sam utvrdi prodajnu cijenu svojih proizvoda

odnosno robe u trgovačkoj mreži, a pritom prodaju prepusti trgovačkim tvrtkama i s njima

sklapa ugovor kojim on određuje prodajnu cijenu koju maloprodaja ne smije samovoljno

povećavati. Po uskladištenju zalihe se vrednuju po nabavnoj cijeni po kojoj su zaprimljene od

dobavljača.

Društvo priznaje prihode u trenutku kada su dobra otpremljena, odnosno usluge izvršene,

kada je značajan dio rizika i koristi vlasništva nad dobrom prenesen na kupca, kada se iznos

prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Društvo imati buduće ekonomske koristi i kada su

zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Društva.

Po uvažavanju svih tih obilježja i zahtjeva priznaju se prihodi. Priznajući prihode po načelu

nastanka događaja, nastaje slijedeća struktura ostvarenih poslovnih prihoda.

Grafikon 3. Analiza strukture poslovnih prihoda


94,72%

5,28%

2011

Prihodi odprodaje

Ostali prihodi 95,86%

4,14%

2012

Prihodi odprodaje

Ostali prihodi

37

Najznačajniji poslovni prihodi, kao što se teoretski i tvrdi jesu prihodi od prodaje za ona

poduzeća koja se bave trgovinom, odnosno koja su trgovačka ili uslužna poduzeća. P.Z.Auto

d.o.o. najveći dio prihoda ostvaruje od prodaje proizvoda i pružanja usluga. U nastavku je

prikazana struktura i dinamika kretanja prihoda od prodaje u njegovima pojavnim oblicima.

Tablica 6. Analiza kretanja prihoda od prodaje


U promatranom su periodu prihodi od prodaje smanjeni. Prihod od prodaje je kao što je

spomenuto vrijednost prodane robe od koje je oduzet porez i sve dodatne stavke poput rabata i

diskonta.

Kako bi se odredilo koliku zaradu zastupnik, u ovom slučaju P.Z.Auto d.o.o. ima pri prodaji

automobila, od vrijednosti prihoda oduzete su vrijednosti troškova prodane robe odnosno

nabavne vrijednosti trgovačke robe-automobila.

Tablica 7. Prihodi, trošak prodane robe i razlika u cijeni

(izraženo u tisućama kuna) 2012

Prihod NV razlika u cijeni

prodaja novih vozila 1.065.580 1.002.612 62.968

prodaja rezervnih dijelova, pribora i motornih ulja

238.253 166.286 71.967

prodaja rabljenih vozila 1.285 2.554 -1.269

prodaja ostale robe 3.861 2.981 880


(izraženo u tisućama kuna) 2012 2011

Prihodi od prodaje novih vozila 1.065.580 1.342.322

Prihodi od prodaje rezervnih dijelova, pribora i motornih ulja

238.253 246.392

Prihodi od prodaje rabljenih vozila 1.285 2.816

Prihodi od prodaje ostale robe 3.861 3.758

UKUPNO PRIHODI OD PRODAJE 1.308.979 1.595.288

38

Najveća razlika u cijeni, odnosno ostvarena vrijednosna marža zastupnika javlja se u

2012.godini kod prodaje rezervnih dijelova i motornih ulja. Kod prodaje novih vozila

ostvarena je marža u iznosu od 62.968(u tis.kn). Odnosno ako je ukupno prodano 8376 novih

automobila u toku 2012.godine, prosječno je po jednom prodanom automobilu marža/razlika

u cijeni iznosila 7517,66 kuna. U nastavku je grafički prikazana struktura prihoda od prodaje.

Grafikon 4. Struktura prihoda od prodaje


Najveći udio u ukupnim prihodima od prodaje ostvaruju prihodi od prodaje automobila, koji

najviše i doprinose zaradi poduzetnika. U 2012.godini se u odnosu na 2011.godinu udio tih

prihoda u ukupnim prihodima od prodaje neznatno smanjio. Istovremeno povećao se udio

prihoda od prodaje rezervnih dijelova, pribora i motornih ulja, što se povezuje sa sve većim

brojem pruženih usluga homologacije.

81,41%

18,20%

0,10%

0,29%

2012 Prihodi odprodaje novihvozila

Prihodi odprodajerezervnihdijelova,pribora imotornih uljaPrihodi odprodajerabljenih vozila

Prihodi odprodaje ostalerobe

84,14%

15,44%

0,18%

0,24%

2011 Prihodi odprodaje novihvozila

Prihodi odprodajerezervnihdijelova,pribora imotornih uljaPrihodi odprodajerabljenih vozila

Prihodi odprodaje ostalerobe

39

Osim prihoda od prodaje značajna su stavka i ostalih poslovni prihodi zahvaljujući kojima u

promatranom periodu nije došlo do stagnacije ili pada prihoda. U nastavku je prikazano

njihovo kretanje i struktura.

Tablica 8. Analiza kretanja ostalih poslovnih prihoda


Prihodi od garancija i mobilnih jamstava

33.562 25.521

Prihodi od dalje zaračunatih usluga 17.465 15.512

Prihodi od licenci 9.568 8.459

Prihodi od ukidanja rezerviranja 2.555 3.004

Prihodi od marketinške podrške 2.173 3.365

Prihodi od osiguranja 1.157 7.221

Prihodi od ukidanja vrijednosnog usklađenja danih zajmova

814

Prihodi od zateznih i ostalih kamata 510 643

Prihodi od ukidanja vrijednosnog usklađenja zaliha

373

Ostali prihodi 5.227 4.859

UKUPNO OSTALI POSLOVNI PRIHODI 73.031 68.957


U toku 2012.godine ostali poslovni prihodi su se povećali u odnosu na vrijednost ostvarenu u

2011.godini. Najznačajnije je povećanje ostvareno kod prihoda od garancija i mobilnih

jamstava. U 2012.godini javljaju se neki prihodi kojih prije nije bilo (ukidanja vrijednosnih

usklađenja danih zajmova) dok neki drugi nestaju. Kako bi se zorno prikazala struktura

ostalih poslovnih prihoda i doprinos svake pojedine kategorije ukupnim prihodima, izrađen je

slijedeći grafikon.

40

Grafikon 5. Analiza strukture ostalih poslovnih prihoda


Osim prihoda od garancija i mobilnih jamstava značajan udio imaju i prihodi od dalje

zaračunatih usluga te prihodi od licenci. Licence se daju zastupnicima koji se ustupanje

licenci uključuju u trgovačku mrežu, ali i servisima koji postaju ovlašteni za servisiranje

automobila P.Z.Auto d.o.o. Ostale poslovne prihode poduzeće ostvaruje i po osnovi

izvođenja sporednih aktivnosti poput marketinške podrške, osiguranja, kamata, …

Uz poslovne prihode, odnosno prihode od prodaje i ostale poslovne prihode, značajna stavka

Izvještaja o dobiti ili gubitku jesu financijski prihodi. U nastavku je prikazana dinamika

kretanja i struktura financijskih prihoda koji se javljaju u poslovanju P.Z.Auto d.o.o.

45,96%

23,91%

13,10%

3,50% 2,98%

1,58%

1,11% 0,70% 0,00%

7,16%

2012

Prihodi od garancija i mobilnihjamstava

Prihodi od dalje zaračunatihusluga

Prihodi od licenci

Prihodi od ukidanjarezerviranja

Prihodi od marketinškepodrške

Prihodi od osiguranja

Prihodi od ukidanjavrijednosnog usklađenjadanih zajmovaPrihodi od zateznih i ostalihkamata

Prihodi od ukidanjavrijednosnog usklađenjazaliha

41

Tablica 9. Analiza kretanja financijskih prihoda


U promatranom periodu financijski su se prihodi povećali u odnosu na vrijednost ostvarenu

2011.godine. Od toga je povećanje postignuto kod prihoda nastalih zbog neto tečajnih razlika,

dok se prihodi od kamata u promatranom periodu smanjuju. U nastavku je grafički prikazana

struktura financijskih prihoda.

Grafikon 6. Analiza strukture financijskih prihoda


Zahvaljujući smanjenju prihoda od kamata i istovremenom povećanju prihoda nastalih na

temelju neto tečajnih razlika došlo je do povećanja udjela u ukupnim financijskim prihodima

u korist prihoda nastalih po osnovi neto tečajne razlike. Neto tečajne razlike vezuju se na

prethodno analizirana potraživanja inozemnim kupcima denominirana u stranoj valuti. U

trenutku naplate potraživanja, povoljniji tečaj za poduzeće registrira se kao prihod nastao

temeljem pozitivnih tečajnih razlika.

88,14%

11,86%

2011

Neto tečajnerazlike

Prihodi odkamata

97,12%

2,88%

2012

Neto tečajnerazlike

Prihodi odkamata


FINANCIJSKI PRIHODI 4.273 3.583

Neto tečajne razlike 4.150 3.158

Prihodi od kamata 123 425

42

4.4. Analiza financijskih izvještaja poduzeća P.Z. AUTO d.o.o., Velika Gorica

Analiza financijskih izvještaja jedan je od najvjernijih pokazatelja poslovanja poduzeća i

njegove uspješnost. Pod analizom financijskih izvještaja podrazumijeva se analiza primjenom

pokazatelja ili skupina pokazatelja, koji se koriste prilikom ocjene uspješnosti poslovanja.

Poduzeće P.Z.Auto d.o.o. poslovalo je sa dobiti u promatranom razdoblju. Za ocjenu

uspješnosti poslovanja poduzeća, izvršena je analiza primjenom nekoliko pokazatelja.

Vrijednosti pokazatelja korištenih za analizu, jednako kao i njihove definicije prikazane su u

nastavku.

Tablica 10. Pokazatelji financijskih izvještaja poduzeća P.Z.Auto d.o.o., Velika Gorica

Formula 2011 2012 Indeks

Odnos poslovnih rashoda Poslovni rashod / Neto prihod od prodaje 1,05 1,01 96,91

Profitabilnost imovine

Poslovna dobit/Prosječna ukupna imovina 0,0300 0,1300 433,42

Odnos glavnice

Ukupna dioničarska glavnica/Ukupna imovina 0,19 0,25 130,60

Stupanj zaduženosti Ukupne obveze/Ukupna imovina 0,72 0,72 98,96

Koeficijent obrtaja zaliha

Troškovi prodanih proizvoda/Prosječne zalihe 5,23 6,52 124,65

Koeficijent obrataja potraživanja

Neto prihod od prodaje/Prosječna potraživanja 10,97 15,15 138,09

Tekući odnos Tekuća imovina/Tekuće obveze 1,37 1,39 101,25

Brzi odnos Brza imovina/Brze obveze 0,44 0,09 19,75


43

Odnos poslovnih rashoda pokazuje na pokrivenost poslovnih rashoda neto prihodima od

prodaje. S obzirom na specifičnost poslovanja poduzeća, poslovni su prihodi oni koji nastaju

temeljem glavne djelatnoti poduzeća, ili u vezi sa njom, prodajom. Pokazatelji se u

promatranom periodu nezantno pogoršavaju, točnije smanjuju za 3,1 postotnih poena.

Smanjenje je rezultat intenzivnijega rasta rashoda u odnosu na rast prihoda. Pokazatelji imaju

nepovoljne vrijednosti, odnosno vrijednosti veće od 1. Profitabilnost imovine, pokazatelj

poznatiji kao ROA (Return on assets) se u promatranom periodu povećava. Pokazatelj

ukazuje na povrat sredstava na uloženu imovinu, odnosno mjeri produktivnost imovine. U

promatranom je periodu ROA povećan te je u 2012.godini na jednu jedinicu imovine povrat

iznosio 0,13 jedinicu.

Odnos glavnice je jedan od češće korištenijih pokazatelja poluge. On pokazuje zaštitu od

kreditora i stupanj poluge koja se koristi. Ovi pokazatelji predstavljaju pokazatelje financijske

snage poduzeća. Pokazatelj se u promatranom periodu povećava, isključivo radi smanjenja

ukupne imovine, koja se nalazi u poduzeću i kojom poduzeće raspolaže. Stupanj zaduženost

je pokazatelj koji ukazuje na zaduženost poduzeća, a često se koristi prilikom odlučivanja o

suradnji sa poduzećem. Računa se kao omjer ukupnih obveza i ukupne imovine, a u

promatranom je periodu neznatno izmijenjen, čemu je podjednako pridonijelo i smanjenje

obveza i smanjenje imovine. Pokazatelj ukazuje na udio imovine koja je financiranja

stvaranjem obveza. Pooželjna je vrijednost pokazatelja manja od 1. Koeficijent obrtaja zaliha

i koeficijent obrataja potraživanja pokazatelji su aktivnosti poduzeća i specifična je njihova

uporaba i isticanje posebice kod trgovačkih poduzeća. Ovaj pokazatelj ukazuje na utrživost

zaliha i racionalnost držanja određene količine. Koeficijent obrataja zaliha se povećava što

ukazuje na brže kruženja zaliha u reprodukcijskom procesu, odnosno ukazuje na povećanje

prodaje. S druge srane povećanje koeficijenta obrataja zaliha dovodi do povećanja

koeficijenta obrataja potraživanja, koji se povećao za 38,09 postotnih poena u promatranom

periodu.

Uz pokazatelje aktivnosti posebno su značajni, te ujedno i najčešće spominjani pokazatelji

likvidnosti. Pokazatelj tekuće imovine ukazuje na omjer imovine i obveza, u tekućem ili

likvidnom obliku. On se u promatranom peridou neznatno ovećao. Relativno je smanjen

pokazatelj brzoga odnosa, koji ukazuje na omjer onoga dijela tekuće imovine koji preostane

nakon oduzimanja manje likvidnih zaliha i tekućih (kratkoročnih) obveza. U promatranom je

periodu pokazatelj brzoga odnosa smanjen za visokih 81 posotnih poena.

44

Prema brojnim predviđanjima poduzeće će i u budućnosti ostvarivati rast pokazatelje

profitabilosti. Iz poduzeća najavljuju kako se planira povećat prodaja automobila, povećati

paleta proizvoda (automobila) i usluga koje se nude, te ustupiti veći broj koncesija i licenci,

čime će se dodatno proširiti trgovačka mreža i poslovna mreža poduzeća općenito.

5. ZAKLJUČAK

Uspješno je ono poduzeće koje ostvaruje dobit u dužem vremenskom periodu te koje posluje

održivo. Da bi poduzeće ostvarivalo dobit i održivo poslovalo potrebno je posebnu pažnju

posvetiti analizi poslovanja. S obzirom da se prihodi javljaju kao najvažniji čimbenik u

uspješnosti poduzeća, njegova je analiza od vitalne važnosti za uspješno poslovanje u

budućim razdobljima. Sam prihod je moguće shvatiti kao povećanje vrijednosti poduzeća.

Mnogi prihod shvaćaju kao novčani primitak, međutim, prihod ne mora nužno obuhvaćati

sredstva zaprimljena u novcu. Prihodi se općenito dijele na tri temeljne skupine: poslovne

prihode, financijske prihode i izvanredne prihode. Poslovni su prihodi najčešći, a u njima

najveći udio uzima prihod od prodaje. Prihod od prodaje je najčešći a ujedno i najveći prihod

koji se javlja u poslovanju svih poduzeća neovisno bila ona uslužna ili pak proizvodna. Svako

poduzeće koje proizvodi proizvode ili usluge, te iste mora prodati kako bi ispunilo temeljnu

svrhu svojega postojanja. Kroz tu prodaju realizira se prihod od prodaje, koji je pod utjecajem

niza čimbenika. Poslovni prihodi nastaju kao rezultat temeljne djelatnosti poduzeća, i

najvećim udjelom doprinose u stvaranju dobiti poduzeća. Međutim uz poslovne prihode od

značajne su važnosti i financijski prihodi, nastali iz odnosa zasnovanih na financijskim

sredstvima, a iz kretanja kojih poduzeće ostvaruje koristi. Uz financijske prihode u poduzeću

se javljaju i prihodi u oblicima nerealiziranih dobiti te Ostali prihodi, koji nisu svrstani u

prethodne dvije kategorije. Svi prihodi nastali u poslovanju poduzeća definiraju se kao

povećanje ekonomskih koristi poduzeća u obliku povećanja imovine ili smanjenja obveza a za

posljedicu imaju povećanje kapitala poduzeća. Prihodi poduzeća se uvijek javljaju kao

povećanje glavnice poduzeća, jer se direktno odražavaju na povećanje dobiti, koja povećava

vlasničku glavnicu.

Posebno je značajno u poslovanju poduzeća voditi brigu o priznavanju i mjerenju prihoda. Na

koji način prihode priznavati, vrednovati i objavljivati određeno je u računovodstvenim

45

standardima, MRS 18, te standardima financijskog izvještavanja HSFI 15. Pridržavanje ovih

odredbi olakšava poduzetniku vođenje računovodstva prihoda. Prihodi se priznaju prema

načelu nastanka događaja, odnosno nisu vezani uz stvarni primitak sredstava u poduzeće. S

obzirom da prihodi utječu na dobit poslovanja i samim time određuju uspješnost poslovanja

poduzeća, iz njihove se analize mogu dobiti značajne informacije vezane za poslovanje

poduzeća.

Poduzeće P.Z.Auto d.o.o. djeluje već dugi niz godina kao regionalni zastupnik za nekoliko

marki vozila na području Hrvatske. Poduzeće ima razvijenu trgovačku mrežu te u poslovanju

osim prodaje vozila nudi i cijeli spektar sporednih, dodatnih usluga, od kojih također

ostvaruje prihode. Poduzeće već duži niz godina ostvaruje iznad prosječnu dobit te se nalazi

na samom vrhu prema ostvarenom prihodu u poslovanju.

S obzirom na prirodu poslovanja, više od 95% prihoda u poslovanju poduzeća čine poslovni

prihodi. U poslovne se prihode ubrajaju prihodi od prodaje i ostali poslovni prihodi.

Ostvareni prihodi od prodaje rezultat su aktivnosti poduzeća, odnosno njegovih zaposlenika.

Analizom potraživanja u promatranom periodu, te vrijednosti zaliha, utvrđeno je kako je

poduzeće u promatranom periodu najveći dio svojih prihoda ostvarilo od prodaje novih

proizvoda, iako je broj prodanih proizvoda relativno smanjen u odnosu na prethodna

razdoblja. Poduzeće po svako prodanom automobilu u prosjeku ostvaruje 7 500 kuna marže.

Marža se u poduzećima ovakvoga tipa ne određuje obračunavanjem dodatnoga postotka na

danu nabavnu vrijednost vozila, nego se javlja u rabatu koji poduzeće-proizvođač daje

zastupniku prilikom prodaje vozila. Zastupnik svoju maržu upisuje u taj rabat, s obzirom da

vozila prodaje po danoj prodajnoj cijeni od distributera. Osim poslovnih prihoda, poduzeće u

svojem poslovanju ostvaruje i financijske prihode, koji su, kako je analizom ustanovljeno

najvećim dijelom rezultat promjena (pozitivnih) u tečajevima po nastalim potraživanjima sa

kupcima u inozemstvu. Poduzeće dodatne prihode ostvaruje svojim sporednim aktivnostima,

koje su osiguranje, marketinška promidžba, … Sve se navedeno odražava na prodajnu

strategiju koja u poduzeću vlada.

Temeljem analize financijskih izvještaja može se zaključiti kako poduzeće posluje relativno

stabilno, likvidno i profitabilno. Pokazatelji nisu u poželjnim intervalima vrijednosti ali

ukazuju na napredak tijekom promatranog perioda koji se potiče raznim prodajnim

aktivnostima i širenjem ponude. Među najvažnijim pokazateljima jesu likvidnost, zaduženost

46

i aktivnost, odnosno oni direktno ispituju kretanja u poduzeću i njihovu uspješnost.

Likvidnost se u promatranom periodu smanjuje, što se negativno odražava na ocjenu

uspješnosti poslovanja, dok se aktivnost povećava što ukazuje na povećani obujam

poslovanja, samim time i rast prihoda u poduzeću.

Odgovarajuća strategija prodaje, u skladu sa odgovarajućim marketinškim i menadžerskim

aktivnostima, omogućava poduzeću prosperitetno djelovanja, sve dok se poslovanje obavlja u

skladu sa računovodstvenim zahtjevima, kojih ukoliko se poduzetnik pridržava, može

reagirajući na alarmne signale, otkloniti svaku neizvjesnost i moguću prijetnju.

47

LITERATURA

1. Anthony, Reece, 2004., Računovodstvo : financijsko i upravljačko računovodstvo :

računovodstvena načela i upravljačko računovodstvo, RRiF-plus, Zagreb

2. Gulin D, et al, 2011., Upravljačko računovodstvo, Hrvatska zajednica

računovodstvenih i financijskih djelatnika, Zagreb

3. Habek et al., 1998., Računovodstvena teorija i metoda, Informator, Zagreb

4. Meigs, R.F., Meigs, W.B., 1999., Temelj poslovnoga odlučivanja, Deveto izdanje,

Mate, Zagreb

5. Osmanagić-Bedenik, N., 2003., Analiza poslovanja temeljem godišnjih financijskih

izvješća, Računovodstvo, revizija i financije, Vol.13, No.3, str. 54-65.

6. Žager et al., 2008, Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

7. MRS 18, 2013., http://srr-fbih.org/MSFI_MRS/10_MRS_18.htm

8. HSFI 15, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_03_30_992.html

9. Računovodstvo prihoda i rashoda,

http://www.scribd.com/doc/52321721/36/RA%C4%8CUNOVODSTVO-PRIHODA-

I-RASHODA

10. MSFI, http://www.osfi.hr/Default.aspx?sid=155&p=1&salt=4805

11. Međunarodni računovodstveni standardi i međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/medunarodni-

racunovodstveni-standardi-i-medunarodni-standardi-financijskog-izvjestavanja/

12. Rashodi i prihodi,

http://www.veleri.hr/files/datoteke/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_2/6_-

_Rashodi_i_prihodi.pdf

13. P.Z.Auto d.o.o. http://www.pzauto.hr/index.html

14. Seebiz.eu, http://www.seebiz.eu/porsche-s-najvecom-marzom-renault-i-peugeot-

najvise-gube/ar-70071/

15. FININFO, http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/pz-auto/Detaljno/32071

16. Godišnje izvješće 2012., P.Z.Auto d.o.o.

17. Revizorsko izvješće za P.Z.Auto d.o.o.





http://www.osfi.hr/Default.aspx?sid=155&p=1&salt=4805

http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/medunarodni-racunovodstveni-standardi-i-medunarodni-standardi-financijskog-izvjestavanja/

http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/medunarodni-racunovodstveni-standardi-i-medunarodni-standardi-financijskog-izvjestavanja/



http://www.pzauto.hr/index.html



http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/pz-auto/Detaljno/32071

48

POPIS TABLICA

Tablica 1. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti ili gubitku poduzeća P.Z.Auto d.o.o., 2012.godina

Tablica 2. Analiza vrijednosti marke pojedinih prodanih vozila, 2011. i 2012.godina

Tablica 3. Analiza kratkoročnih potraživanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o., 2011.i 2012.godina

Tablica 4. Starosna struktura potraživanja

Tablica 5. Zalihe trgovačke robe

Tablica 6. Analiza kretanja prihoda od prodaje

Tablica 7. Prihodi, trošak prodane robe i razlika u cijeni

Tablica 8. Analiza kretanja ostalih poslovnih prihoda

Tablica 9. Analiza kretanja financijskih prihoda

Tablica 10. Pokazatelji financijskih izvještaja poduzeća P.Z.Auto d.o.o., Velika Gorica

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Analiza udjela pojedine marke vozila u ukupnom broju prodanih vozila

Grafikon 2. Struktura potraživanja poduzeća P.Z.Auto d.o.o.

Grafikon 3. Analiza strukture poslovnih prihoda

Grafikon 4. Struktura prihoda od prodaje

Grafikon 5. Analiza strukture ostalih poslovnih prihoda

Grafikon 6. Analiza strukture financijskih prihoda

POPIS SLIKA

Slika 1. Trgovačka mreža P.Z. Auto d.o.o.

Slika 2. Tržišni udio Volkswagenovih vozila P.Z.Auto d.o.o.

Slika 3. Kretanje prihoda i poslovnih prihoda poduzeća P.Z.Auto d.o.o.

POPIS PRILOGA

Revizorsko izvješće P.Z.Auto d.o.o.

Godišnje izvješće P.Z.Auto d.o.o

49

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom “ Prihodi u poslovanju poduzeća P.Z.

Auto d.o.o.” izradilo samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Josipe Mrše. U radu sam

primijenio metodologiju znanstveno istraživačkog rada i koristio literaturu koja je navedena

na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen sam i standardan način

citirao te povezao s bilješkama u tekstu. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Student:

__________________

Karlo Knežić

Documents

PRIHODI U POSLOVANJU PODUZEĆA P.Z. AUTO d.o.o.oliver.efri.hr/zavrsni/450.B.pdf · dijelu rada pojašnjena je važnost i uloga prihoda u računovodstvu, kroz kratki osvrt na važnost