Harmonizacija porezaPREDMET: Ekonomija evropePROFESOR: dr. Halil KapiASISTENT: Elvira ati - KajtazoviSTUDENT: Majda unjar

POREZNA HARMONIZACIJAPoto je EU prije svega ekonomska integracija, u izgradnji i kasnijem funkcioniranju zajednikog (jedinstvenog) trita bilo je nuno harmonizirati sustave neizravnog oporezivanja, odnosno oporezivanja prometa. Danas kada zajedniko trite EU funkcionira te je postignut visok stupanj harmonizacije neizravnih poreza (poreza na dodanu vrijednost i troarina), nameu se drugi izazovi u sferi ekonomskog sustava. Poto je sustav neizravnog oporezivanja ve uvelike bio harmoniziran na razini EU, prostor se pojavio kod oporezivanja dobiti te djelomino dohotka.

Preferencijalnim elementima unutar sustava oporezivanja dobiti eljelo se privui i zadrati strani kapital te se pojavila porezna konkurencija unutar EU.

Za stare zemlje lanice takva pojava je imala preteno negativan uinak, pa je zato u njihovim znanstvenim krugovima ei termin tetna ili nelojalna porezna konkurencija

Kao to je u uvodu reeno, da bi se postigao vii stupanj harmonizacije izravnih poreza u EU, prije svega poreza na dobit, potrebno je najprije uskladiti i zajedniki za sve zemlje EU utvrditi poreznu osnovicu to je mnogo kompleksnije pitanje od harmonizacije poreznih stopa.

HARMONIZACIJA POREZNE OSNOVICEEuropska komisija je u oktobru 2001. godine dovrila i izdala izvjee (Komunikaciju)2 budunosti sustava oporezivanja poduzea u EU ime je otvorila raspravu i zapoela intenzivniju harmonizaciju i tog segmenta poreznog sustava zemalja lanica EU. Samo izvjee prua mnogo informacija o postojeim sustavima oporezivanja poduzea u EU, o postojeim efektivnim poreznim stopama, poreznim anomalijama u segmentu prekograninog oporezivanja te o poreznoj konkurenciji openito. Izvjee takoer sadri i brojne konkretne prijedloge reforme od kojih najvie dominira harmonizacija porezne osnovice.

Europska komisija je politiku i reformu zapoetu 2001. godine potvrdila 2003. godine novim izvjeem gdje se zauzeo stav kako je jedini i najuinkovitiji nain da se uklone porezne prepreke i razliitosti meu zemljama lanicama EU jest uspostavljanjem zajednike konsolidirane korporativne porezne osnovice (engl. Common Consolidated Corporate Tax Base). Europska komisija polazi od Lisabonske strategije kojoj je za cilj poveanje zaposlenosti i openito ostvarenje privrednog rasta u EU. Europska komisija, tanije njezin odjel (direktorat) za oporezivanje i carinsku uniju trenutno radi na sistematizaciji zajednike porezne osnovice.

Prvi i najvaniji je prethodno ve spomenut, a radi se o zajednikoj konsolidiranoj korporativnoj poreznoj osnovici. Drugi mogui pristup namijenjen je za mala i srednja poduzea a bazira se na tzv. oporezivanju u zemlji boravita (engl. Home State Taxation).

Zajednika konsolidirana porezna osnovica je model kojim se eli postii harmonizacija porezne osnovice u EU posebno za ona poduzea koja svoje profite ostvaruju u vie zemalja lanica EU. Takvim modelom bi se eliminirala konkurencija u segmentu poreznih osnovica meu zemljama lanicama EU. Nedostatak ovakvog modela ogleda se u gubitku nacionalne nadlenosti u odreivanju porezne osnovice, odnosno u jaanju sredinje fiskalne vlasti EU. Zbog ovih nedostataka Komisija je paralelno krenula u razvijanje drugog modela oporezivanja u zemlji boravita (Home State Taxation) namijenjenog prije svega poduzeima kojima se vie isplati primjenjivati porezno zakonodavstvo domae-matine drave. Na ovaj nain ostavlja se mogunost izbora poduzeu da izabere ili zajedniku poreznu osnovicu EU ili svoju poreznu obvezu izvrava po zakonodavstvu matine zemlje lanice.

Prije razvijanja spomenutih modela Komisija je provela javnu raspravu u kojoj je uvelike koriten Internet kako bi se sve zainteresirane strane interaktivno ukljuile u donoenje prikladnog rjeenja

Kao posljedica takvih tzv. poreznih konzultacija u Julu 2004. godine Komisija je predstavila dokument koji je posluio za osnovica za neformalan sastanak Vijea ECOFIN-a (Vijee ministara gospodarstva i financija zemalja lanica EU) u septembru iste godine. U samom dokumentu sadran je prijedlog Komisije vezan uz zajedniku poreznu osnovicu u EU.

Rezultat Vijea ECOFIN-a jest stvaranje radne skupine za zajedniku konsolidiranu korporativnu poreznu osnovicu tzv. CCCTB grupa (engl. Common Consolidated Corporate Tax Base Working Group).

Zamiljeno je da radna skupina radi na razvijanju prethodno spomenutog modela harmonizacije porezne osnovice u EU, te u periodu od tri godine pripremi dokumentaciju i prijedlog budue legislative u tom pogledu.

PROBLEMATIKA ZAJEDNIKE POREZNE OSNOVICEU raspravi koja je prethodila prijedlogu Komisije o zajednikoj poreznoj osnovice te stvaranju radne skupine, Komisija je podrobno prouila sve aspekte takvog poteza te je iznijela sve mogue kombinacije harmonizacije porezne osnovice kao i pripadajue prednosti i nedostatke.

Stav Komisije je da EU u funkciji daljnje izgradnje zajednikog trita mora teiti ka zajednikoj konsolidiranoj korporativnoj poreznoj osnovici. Takav model harmonizacije prvenstveno je namijenjen poduzeima koja posluju u najmanje dvije zemlje lanice EU.

Jedna od rasprava voena je da li se odluiti za obvezatnu i opcionalnu poreznu osnovicu

S ekonomskog aspekta obvezatna zajednika porezna osnovica najuinkovitije je rjeenje posebno u funkciji jaanja zajednikog trita.

Takav sustav utjecao bi na smanjenje porezne evazije i openito utaje poreznih obveza.

Pitanje koje poduzee bi imalo pravo primijeniti zajedniku poreznu osnovicu otvara novu dvojbu, da li ii na zajedniku poreznu osnovicu za sva poduzea ili za posebne kategorije poduzea, odnosno kompanija? Zajednika porezna osnovice prije svega je namijenjena veim multinacionalnim kompanijama koje posluju u vie zemalja EU, a oporezivanje u zemlji boravita malim i srednjim poduzeima. U tu svrhu Komisijin prijedlog razlikovanja jest da su mala i srednja poduzea sva ona koja imaju manje od 250 zaposlenih, ukupni godinju promet manji od 50 mil. Eura i/ili bilancu manju od 43 mil. Eura.

HARMONIZACIJA POREZNE OSNOVICE PREDNOSTI I NEDOSTATCIPromatrajui openito harmonizaciju porezne osnovice ili u usporedbi s harmonizacijom porezne stope, moe se istaknuti nekoliko prednosti takvog pristupa harmonizaciji sustava oporezivanja dobiti. Prvo, zajednikom poreznom osnovicom multinacionalnim kompanijama koja najvie stvaraju dodanu vrijednost u EU bi se omoguilo na jedan nain izmiruju svoju poreznu obvezu, za razliku od sadanjeg sustava koji ukljuuje 25 razliitih poreznih sustava. Drugo, sa aspekta drave bi se uvelike eliminirao problem transfernih cijena i tanke kapitalizacije, a sa aspekta kompanije smanjio bi se troak usklaivanja razliitih poreznih obveza. Tree, konsolidiranom poreznom osnovicom bi se eventualni gubitak u jednoj zemlji lanici anulirao eventualnim dobitkom iz druge zemlje lanice, te se na taj nain vie osigurala neutralnost poreznog sustava.etvrto, jedinstvenom poreznom osnovicom eliminirale bi se porezne zapreke prekograninim spajanjima i preuzimanjima poduzea koja trenutno proizlaze zbog nedostatka harmonizacije i koordinacije sustava oporezivanja kapitala u EU.

Ipak harmonizacija porezne osnovice bez harmonizacije poreznih stopa u velikom dijelu je inkompatibilna s idejom jedinstvenog trita. Na lokacijsku konkurentnost, uz troak rada i mogunost ostvarivanja dodane vrijednosti, uvelike utjee porezno optereenje kapitala.Prema tome, postojanje razliitog poreznog optereenja za poduzea u EU moe utjecati na to da se kapital kree u pravcu nieg efektivnog poreznog optereenja, a ne u pravcu zemlje gdje je kapital najproduktivnije iskoriten.

HARMONIZACIJA POREZNIH STOPA TE POREZNE HARMONIZACIJE TE JAANJE SURADNJEDa je za uinkovitu harmonizaciju nekog poreznog oblika nuno paralelno uskladiti i poreznu osnovicu i porezne stope, najbolje pokazuje primjer harmonizacije neizravnih poreza u EU, tonije poreza na dodanu vrijednost i troarina.

Kod PDV-a esta smjernica definira visinu standardne ili ope stope od najmanje 15 %, te visinu sniene stope PDV-a od najmanje 5 %.

Za opu stopa PDV-a esta smjernica tono definira poreznu osnovicu, odnosno popis prometa proizvoda i usluga koje se oporezuju PDV-om te na koje se primjenjuje opa stopa PDV-a.

Takoer, visok stupanj harmonizacije u EU postignut je u segmentu troarina. Prvo je donijeta Smjernice Vijea o Opem sporazumu o posjedovanju, kretanju i nadgledanju proizvoda koji se oporezuju troarinama, ili tzv. sistemska smjernica. Tom se opom smjernicom uspostavila opa pravila za oporezivanje svih grupa dobara koja podlijeu troarinama.Njome je propisano posjedovanje, kretanje i nadzor nad prometom triju osnovnih grupa dobara: duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pia te mineralnih ulja (kasnije energenata). Kasnije se za svaku skupinu ovih dobara donijete tzv. strukturne smjernice koje poblie definiranju kategorije proizvoda koji su predmet oporezivanja, definiranju osnovice na koje se rauna troarina (npr. kilogrami, komadi, postotak alkohola, hektolitri itd.), te definiranju porezna osloboenja.

Nakon toga se Smjernicama o stopama i visini troarina, kao to sam naziv kae, propisale minimalne stope, odnosno visina troarina. Zemlje lanice EU mogu slobodno odrediti visinu optereenja iznad propisanog minimuma, a za svaku od tri skupine proizvoda postoji vie smjernica o stopama i visini poreznog optereenjaDali e se kod poreza na dobit, odnosno openito kod harmonizacije sustava oporezivanja poduzea primjenjivati model harmonizacije kroz jednu smjernicu (kao npr. esta smjernica kod PDV-a) ili kroz vie smjernica (kao kod troarina) nije bitno, koliko je bitno harmonizirati poreznu osnovicu te utvrditi minimalne stope poreza na dobit. I kod PDV-a i kod troarina uspjeh harmonizacije lei u usklaivanju porezne osnovice i poreznih stopa to je potrebno napraviti i kod poreza na dobit.

Jedno od podruja kojima Komisija posljednjih godina daje puno na vanosti i kod neizravnih i izravnih poreza jest jaanje suradnje meu zemljama lanicama EU, odnosno njihovim poreznim upravama. Jaanjem meusobne suradnje zemalja lanica i njihovih poreznih uprava nastoji se olakati razmjena informacija te openito suzbiti sve porezne zapreke, a posebno poreznu evaziju. Poto se kod harmonizacije porezne osnovice, odnosno definiranja porezne osnovice radi o puno tehnikih detalja, Komisija eli pojaanom komunikacijom olakati svoj posao ali i doi do kvalitetnijeg i za sve prihvatljivog rjeenja. Kod razmjene informacija nastoji se razviti takav sustav suradnje koji bi vie karakterizirala automatska i spontana razmjena informacija vezanih uz poreze nego dosadanji sustav koji vie karakterizira razmjena informacija na zahtjev odreene strane, odnosno porezne uprave odreene zemlje lanice.