PREKRSAJNO PRAVO

SKRIPTA

1. Pojam, predmet i zadatak prekršajnog prava

Prekršajno pravo je posebna grana prava, tj. skup važećih pravnih normi koje propisuju određeno ponašanje kao prekršaje i za nju predviđaju sankciju,zatim uslov za izvrsenje prekrsajne sankcije,prekrsajni postupak i nadleznost suda.

Odredbe prekrsajnog prava se nalaze (odnosno sadrzane su u)-zakonima o prekrsaju (u BIH postoje 4 takva zakona)-drugim zakonima,i-podzakonskim aktimaPostoje 3 vrste javnopravnih odn.kaznenih delikata,to su Krivicna djela,Prekrsaji,i Privredni prestupi.Predmet prekršajnog prava čine:

a) prekršaji, odnosno prekršajna djelab) odgovornost učinilaca prekršajac) prekršajne sankcijed) prekršajni postupake) izvršenje izrečenih prekršajnih sankcija.

Zadatak prekrsajnog prava Prekrsajno pravo ima zadatak da zastiti drustvo od nedopustenih djela koja se nazivaju prekrsaji.Drzava nastoji pruziti zastitu pojedinim zasticenim dobrima kao sto su zivot,imovina i sl. I da disciplinuje gradjane da se uzdrze od krsenja pravnih normi.Zadatak prekršanog prava ostvaruje se:

- propisivanjem prekršaja- pokretanjem i vođenjem prekršajnog postupka - izricanjem prekršajnih sankcija i njihovim izvršenjem.-

2. Sistem prekršajnog prava

Prekršajno pravo dijeli se na slijedeće cjeline:1-Materijalno prek.pr.- одређује: koje se ponasanje subjekta smatra prekrsajem,regulise pitanje prekrs.odgovornosti,kao I prekrsajnu sankciju.Materijalno prekr.pr.se djeli na opsti I posebni dio.Opsti to su osnovni pojmovi I institute a posebni dio odredjuje pojedine prekrsaje I koje se sankcije primjenjuju za njih.2-Procesno prekr.pr.- kojim se propisuju nadležnost i postupak u kojem se izriču prekršajne sankcije; prekršajnoprocesni subjekti, procesna načela, prvostepeni i postupak po vandr.pravnim lijekovima3-Izvrsno prekr.pr.-regulise postupak,nacin i uslov izricanja prekrsajnih sankcija.

3. Izvori prekršajnog prava, pojam i vrste

Su materijalni I formalin.U materijalnom smislu to su drustveni odnosi koji se regulisu prekrsajnim odredbama,a u formalnom to su vrste pr.propisa koja sadrze pravila prekr.prava.Izvori prekršajnog prava u Republici Srpskoj (u formalnom smislu)su:

a) Ustav RSb) Zakon o prekršajima RS (najvažniji formalni izvor prek. prava u RS)c) Drugi zakoni iz oblasti prekršajad) Krivični zakon RS i ZKP RSe) Propisi nižeg ranga od zakona, uredbe i odluke Vlade RS, odluke SO i grada.

Prekršajne propise donosi:

a) Narodna skupština RS kao najviši zakonodavni organ koji donosi zakoneb) Vlada Republike Srpske – uredbe i odlukec) Skupštine gradova ili skupštine opština propisuju prekršaje svojim odlukama.

Kada se prekršaji normiraju drugim zakonima ili podzakonskim aktima, propisana novčana kazna za te prekršaje mora se kretati u rasponima koji su predviđeni članom 10. Zakona o prekršajima RS.

4. Važenje prekršajnih propisa

Prekršajni propisi se primjenjuju u određenom vremenu, u određenom prostoru i prema određenim licima. Razlikujemo vremensko, prostorno i personalno važenje prekršajnih propisa. Principi važenja prekršajnih propisa:

a) teritorijalni princip –je kod nas najvažniji b)personalni princip – prema drzavljanstvu učiniocac)realni princip – prema povrijeđenom d)univerzalni princip – prema tome gdje se učinilac nalazi.

Prekrsajni propisi se po pravilu primjenjuju na sve pocinjene prekrsaje na teritoriji drzave ili JLS koja je propis donijela. Prekršajni propisi se mogu primjenjivati samo u vremenskom periodu koje počinje danom njihovog stupanja na snagu, a završava se danom prestanka njihovog važenja. To je period u kome pravni propisi proizvode pravno dejstvo, te se taj period naziva periodom vremenskog važenja propisa.On pocinje danom stupanja na snagu odn.8 dana od objavljivanja u sl.glasniku. Prestanak važenja prekršajnog propisa pocinje donosenjem novog propisa koji ga zamjenjuje ili raniji propis prestaje prećutno da važi ukoliko novi propis jednako ili drugačije reguliše istu materiju. Na lice koje učini prekršaj primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj izvršen (zabrana povratnog-retroaktivnog vženja prekršajnog propisa).Prekršajni propis primjenjuje se na svakog učinioca prekršaja (starosti preko 14 godina) koji na određenoj teritoriji počini propisani prekršaj, a izuzetak su lica koja uživaju imunitet. Postoje dvije kategorije lica koje uživaju imunitet:1-imunitet iz državno-pravnih razloga /predsjednik države, predsjednik i članovi vlade i sl./ 2-imunitet iz međunarodno-pravnih razloga / šefovi stranih misija, službene pratnje i sl./.

5. Pojam i pravna priroda prekršaja

Zakonska def.prekrsaja- Prekršaji predstavljaju kršenje javnog poretka ili propisa o ekonomskom i finansijskom poslovanju utvrđena zakonom ili drugim propisom, za koje su određena obilježja i za koje su propisane sankcije. Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.Prekršaj jeste nedopušteno ponašanje fizičkih ili pravnih lica za koje slijedi prekršajna sankcija.Pojmom prekršaja objedinjene su dvije vrste prekršaja:1-opšti – povrede javnog poretka2-specijalni – nekadašnji privredni prestupi.

6. Osnovna obilježja ili elementi prekršaja

Iz zakonske definicije prekršaja, vidljiva su 4 osnovna elementa prekršaja, i to su:a) radnja prekršaja-odnosno povreda ili krsenje propisa o javnom poretkub) propisanost u zakonu ili drugom propisu,c) protivpravnost ( koja je i razlog što se za prekršaj propisuje sankcija),d) propisanost prekršajne sankcije za prekršaj

Sta je radnja prekrsaja- Radnja prekršaja jeste ono ljudsko ponašanje koje je predviđeno u opisu pojedinog prekršaja iz odgovarajućeg propisa. Ljudsko ponašanje je izraz volje čovjeka i ispoljava se u spoljnom svijetu koje može biti aktivno (tjelesni pokret) ili pasivno (odsustvo tjelesnog pokreta).Radnje prekršaja se dijele na: Aktivno(radnje činjenja) i pasivno (radnje nečinjenja).

Posljedica prekrsaja-Da bi jedna radnja predstavljala prekršaj, ona treba da prouzrokuje posljedicu koja je zakonom ili drugim propisom određena kao obilježje prekršaja i koja treba da bude ostvarena Odredjenost prekrsaja u pravnom propisu- Protivpravnost je formalni element prekršaja koji znači da ne može postojati prekršaj ako ne postoje propisi koje on kao djelo krši. Ukoliko nema protivpravnosti nema ni prekršaja.Formalni element koji garantuje da niko ne može biti kažnjen za prekršaj ako to nije predviđeno u zakonu ili drugom propisu prije nego što je učinjen ( načelo legaliteta ili zakonitosti).Posebni elementi prekrsaja- Skup posebnig elemenata određenog prekršaja naziva se biće prekršaja.Da bi djelo koje ima obilježje prekršaja bilo prekršaj treba da ima sve opšte, i posebne elemente prekršaja. Opšti elementi:radnja,posljedica,uzrocnost,protivpravnost,odredjenost u zakonu.Posebni – skup posebnih elemenata naziva se biće prekršaja.Objekt prekrsaja-je dobro protiv koga je prekrsaj usmjeren.Subjekt prekrsaja-fizicko,pravno lice,odgovorno lice u pravnom licu i preduzetnik.Da bi fiz lice moglo biti odgovorno za ucinjeni prekrsaj mora pored objek.elemenata(da je ucinio prekrsaj)postojati i subj.elementi(uzrast,uracunljivost,vinost.)

7. Osnovi isključenja postojanja prekršaja

Odgovornost fizičkog lica za učinjeni prekrsaj moze biti iskljucena ako postoje sledeci razlozi i to:a) Stvarna zabluda,b) Sila, prijetnja i prinuda i c) Naređenje pretpostavljenog.

Stvarna zabluda – znači pogrešnu ili netačnu predstavu učinioca prekršaja o nekoj stvarnoj.Nije prekršajno odgovoran učinilac koji u vrijeme izvršenja radnje koja predstavlja prekršaj nije bio svjestan njenog zakonom određenog obilježja ili koji je pogrešno smatrao da postoje okolnosti, prema kojima bi, da su one stvarno postojale, radnja bila dozvoljena ( član 18 KZ RS mutantis mutandis).Sila,prijetnja prinuda-je nacin na koji se neko moze prinuditi da izvrsi prekrsaj.Nije prekr.odg.onaj ko pod uticajem sile,prijetnje i prinude ucini prekrsaj jer ne postoji slobodna volja.Zakon predviđa tri osnova isključenja postojanja prekršaja zbog izostanka obilježja protivpravnosti:

a) nužna odbrana b) krajnja nužda c)mali značaj prekršaja.Osnovi isključenja protivpravnosti predviđeni su u Krivičnom zakonu Republike Srpske, a ta pravil se mutatis mutandis primjenjuju u odnosu na prekršaje.Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da se od svog dobra ili od dobra drugog odbije istovremeni ili neposredno predstojeći protiprvni napad.Za postojanje nužne odbrane bitno je: 1-postojanje protivpravnog napada,2-istovremeno odbijanje ovog napada i 3-neophodnost odbrane od napada.Krajnja nužda postoji kada je radnja učinjena radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se nije mogla na drugi način otkloniti, a pri tome učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.Elementi krajnje nuždesu: postojanje opasnosti i otklnjanje opsnosti.Uslovi za postojanje krajnje nužde:a) da se opasnost nije mogla otkloniti na drugi način osim povredom tuđeg dobra,odnosno činjenjem

prekršaja,b) otklanjanje opasnosti mora biti istovremeno sa postojanjem opasnosti,c) učinjeno zlo ne smije biti veće od zla koje je prijetilo, d) otklanjanje opasnosti učinilac treba da je prema nekom učinio djelo koje ima obilježja prekršaja.Mali znacaj prekrsaja-nije def.u ZOP ipak on postoji i za ove prekrsaje se ne kaznjava.

8. Mjesto i vrijeme izvršenja prekršaja

Mjesto izvršenja prekršaja bitno je utvrditi iz više razloga:a) zbog utvrđivnja mjesne nadležnosti suda koji treba da vodi prekršajni postupak,b) zbog utvrdivanja propisa koji se mogu primjeniti za učinjeni prekršaj,c) za određivanje bića nekih prekršajad) vođenje prekršajnog postupka putem prekršajnog naloga.

Mjesto izvršenja prekršaja se može odrediti kao ono mjesto gdje je učinilac radio ili bio dužan da radi, kao i mjesto gdje je nastupila posljedica prekršaja ( teorija ubikviteta).Pod vremenom izvršenja prekršaja podrazimijeva se ono vrijeme kada je učinilac prekršaja radio ili bio dužan da radi, bez obzira na to kada je posljedica prekršaja nastupila ( teorija djelatnosti).Utvrđivanje vremena izvršenja prekršaja bitno je iz više razloga:a) da bi sud mogao ocijeniti da li je nastupila zastarjelost prekršajnog gonjenja,b)za utvrđivanje uračunljivosti(neuračunljivosti) i vinosti,jer se one utvrđuju u vrijeme izvršenja prekršaja,b) zbog utvrđivanja postojanja nekih razloga koji isključuju prekršajnu odgovornost fizičkog lica ( stvarna

zabluda ili diplomatski imunitet),c) za vremensko važenje prekršajnog prava, d) za utvrđivanje da li je pravno lice postojalo u vrijeme izvršenja prekršaja itd.

9. Sticaj prekršaja

Sticaj prekršaja postoji kada je isti učinilac sa jednom ili više radnji učinio više prekršaja za koje mu se istovremeno sudi.Sticaj se dijeli na dvije vrste:

a) Idealni -jednom radnjom učini više prekršaja),b) Realni -sa više radnji učini više prekršaja)

Postoji Prividni sticaj to je slučaj u kome izgleda da postoji više prekršaja, a radi se samo o jednom prekršaju. I prividni sticj se javlje kao prividni idealni i kao prividni realni sticaj.Produženi prekršaj jeste poseban slučaj prividnog realnog sticaja, a postoji kada učinilac ponavlja vršenje istog prekršaja u sličnim situacijama Kolektivni prekršaj, kao slučaj prividnog realnog sticaja, postoji kada učinilac u vidu zanata, zanimanja ili iz navike ponavlja vršenje prekršaja (kockanje). Prekršaji sa neodređenim brojem radnji – jedan prekršaj postoji bez obzira na to da li je radnja izvršena samo jednom ili je ponovljena nekoliko puta ( uživanje droge, kockanje).

10.Saučesništvo, pojam, vrste i odlike

Saučesništvo je učestvovanje dva ili više lica u izvršenju jednog prekrsaja.Saucesnici su lica čijim je zajedničkim djelovanjem učinjeno prekršaj. Postojanje saučesništva podrazumijeva ispunjenje dva uslova:1-objektivni,znači da sva lica koja učestvuju u izvršenju djela moraju preduzeti neku radnju kojom se doprinosi prouzrokovanju posljedice i 2-subjektivni, koji pretpostavlja postojanje svijesti kod svakog od učesnika u izvršenju prekršaja.Saučesništvo obuhvaća(oblici saucesnistva):saizvršilaštvo,podstrekavanje,pomaganjeSaizvršilaštvo postoji kada više licazajedno učestvuje u izvršavanju prekršaja ili na drugi način zajednički učine prekršaj. Između saizvršilaca postoji sporazum o zajedničkom djelovanju pri izvršenju prekršaja. Kod saizvršilaštva svako od lica će se kazniti propisanom kaznom za taj izvršeni prekršaj. Njihova zajednička djelatnost mora postojati u vrijeme preduzimanja radnje izvršenja.

Podstrekavanje postoji kada neko drugoga, sa umišljajem, podstrekne da učini prekršaj, a bitno je da podstrekač kod drugog izazove ili učvrsti odluku o izvršenju prekršaja.Podstrekač će se kazniti kao da je sam izvršio prekršaj.Podstrekavanje može biti izvršeno nagovaranjem, davanjem poklona, raznim obećanjima, zastrašivanjem i sl.Ako je kod izvršioca već postojala čvrsta odluka da izvrši prekršaj, tada podstrekavanje ne postoji.Podstrekavanje se mora odnositi na određeno lice, a može biti usmjereno i na vise lica.Pomaganje postoji u slučaju kada neko drugome, sa umišljajem, pomogne da izvrši prekršaj, a pomagač će se kazniti kao da je sam izvršio prekršaj.Pomaganje može biti:1-fizičko (nabavljanje sredstava za vršenje radnje, otklanjanje prepreka, pružanje smještaja učiniocu prekršaja itd.),i 2-psihičko ( davanje savjeta i upustava itd.).Pomaganje moze biti-prethodno,istovremeno i naknadno.Pomagač odgovara za umišljajno pomaganje.

11.Uslovi odgovornosti fizičkog lica za prekršaj

Prekršajna odgovornost – posebna vrsta pravne odgovornosti, to je obaveza određenog subjekta odgovornosti da izvrsava obaveze propisane pravnom normom ili da trpi posljedice, odnosno pravne sankcije. Prekršajnoj odgovornosti podliježu fizička i pravna lica,i njihove odgovornosti se razlikuju.Da bi fizicko lice bilo odgovorno za prekrsaj potrebo je da su u vrijeme izvrsavanja prekrsaja ispunjeni sledeci uslovi-1- starost, odnosno uzrast učinioca, tj preko 14 godina starosti,2-uračunljivost, da je bilo duševno zdravo i sposobno za rasuđivanje,3-vinost, odnosno da postoji njegova krivica.Uračunljivost predstavlja psihičko stanje učinioca u vrijeme izvršenja prekršaja, te utiče na odgovornost fizičkog lica za učinjeni prekršaj.U zavisnosti od toga u kakvom je psihičkom stanju bio učinilac prekršaja u vrijeme izvršenja prekršaja, razlikuju se: uračunljiv, neuračunljiv i bitno smanjeno uračunljiv učinilac prekršaja.Uračunljiv je učinilac koji je u vrijeme izvršenja prekršaja bio u mogućnosti da ispravno i nesmetano rasuđuje i donosi odluke, odnosno upravlja svojim postupcima.Neuracunljiv je ucinilac prekrsaja koji nije mogao da shvati znacaj svoje radnje u vrijeme izvrsavanja prekrsaja usljed-1-trajne ili privremene dusevne bolesti,2-dusevne poremecenosti,3-zaostalog dusevnog razvoja..Pojam uracunljivosti u KZRS je odredjen negativno tj navedene su okolnosti koje iskljucuju njeno postojanje.Zato je u slucaju postojanja neuracunljivosti iskljucena prekrsajna odgovorsnost te se smatra da nema ni prekrsaja.Stanje bitno smanjene uračunljivosti postoji ukoliko je poremećaj svijesti ili poremećaj volje u medecinskom smislu bio nepotpuno izražen, tako da je uračunljivost bila bitno smanjena, ali nije potpuno isključena.Bitno smanjeno uračunljiv je onaj učinilac čija je sposobnost da shvati značaj svoje radnje ili propuštanja ili sposobnost da upravlja svojim postupcima u vrijeme izvršenja prekršaja bila bitno smanjena.Takav uračunljiv učinilc je prekršajno odgovoran, s tim da ta okolnost može dovesti do blažeg kažnjavanja.Samoskrivljene neuračunljivosti Prekrsajno je odg.ucinilac koji je upotrebom alkohola,droga ili na drugi nacin doveo sebe u stanje u kome nije mogao da shvati znacaj svog djela pri cemu je bitno da je kod ucinioca prije dovodjenja u takvo stanje postojala uracunljivostKrivica ili vinost je duševni (psihički) odnos učinioca prema onome što on čini.Duševni odnos prema poduzetoj radnji i ostvarenoj posljedici može se ispoljiti u dva različita stepena:

a) blažem (nehat) i b)težem (umišljaj). Umišljaj je oblik krivice koji se sastoji u postojanju svijesti kod učinioca da preduzetom radnjom ostvari prekršaj, a on to hoće ili na to pristaje.Dva oblika umisljaja to su direktni i eventualni.Direktni umišljaj postoji ukoliko je učinilac bio svjestan značenja svoje radnje i djela koje ostvruje, pa je to htio.Eventualni umišljaj, kod koga je dovoljno da je učinilac, iako svjestan svoje radnje i mogućnosti nastupanja posljedice, pristao na to.Nehat je oblik krivice koji se sastoji u svjesnosti ili nesvjesnosti učinioca da iz njegove radnje može nastupiti zabranjena posljedica.Postoje 2 oblika nehata-1-svjesni i2- nesvjesni.

Svjesni nehat postoji ako je učinilac bio svjestan da će njegova radnja izazvati nastupanje zabranjene posljedice, ali je olako držao da ona neće nastupiti ili da će on u krajnjem slučaju uspjeti da spriječi njeno nastupanje. Nesvjesni nehat postoji kada učinilac nije bio svjestan da iz njegove radnje može nastupiti zabranjena posljedica, ali je, prema okolnostima pod kojima je radnju poduzeo i po svojim ličnim svojstvima, mogao i bio dužan da bude svjestan takve mogućnosti.

12.Razlozi koji isključuju prekršajnu odgovornost fizičkog lica

Postoje dva razloga koji isključuju odgovornost fizičkog lica:a) Uzrast, ako fizičko lice nije navršilo 14 godina starosti nije odgovorno za počinj. prekršajb) Neuračunljivost

Neuračunljiv je učinilac koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije mogao shvatiti značaj svoje radnje ili propuštanja ili nije mogao upravljati svojim postupcima usljed:1-trajne ili privremene duševne bolesti 2-privremene duševne poremećenosti,3- zaostalog društvenog razvoja ( debilnost, idiotizam i dr.).

13.Odgovornost pravnog lica

Pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisima o prekršaju izričito određeno.Odgovornosti podliježu domaća pravna lica, sa izuzetkom država,entitet, kanton,grad,opština i MZ sto ne iskljucuje odgovornost odgovornih lica u njima.Za razliku od odgovornosti fizičkih lica,odgovornost pravnih lica se temelji na tzv. objektivnoj odgovornosti: činjenici prouzrokovanja prekršaja i uzročnoj vezi između preduzete radnje prekršaja i ostvarene posljedice.Pravno lice odgovara za prekršaj učinjen u ime, za račun ili u njegovu korist pod slijedećim uslovima:1-kada obilježja učinjenog prekršaja proizlaze iz odluke,naloga ili odobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravnog lica2-kada su rukovodeći ili nadzorni organi pr. lica uticali na učinioca ili mu omogućili da učini prekršaj,3-kada pravno lice raspolaže protipravno ostvarenom imovinskom koristi 4-kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravnog lica propustili nadzor nad zakonitošću rada radnika.I ovdje se primjenjuju pravila mutantis mutandis koja su navedena u KZRS, a gdje se navodi odgovornost pravnih lica.

14.Pojam i vrste prekršajnih sankcija

Prekršajne sankcije su državne, prinudne mjere represivno preventivnog karaktera kojima se učinioci prekršaja, pod uslovima predviđenim prekršajnih propisima, ograničavaju ili uskraćuju u određenim pravima ili slobodama, na osnovu odluke nadležnog organa, odnosno suda, Tokom dugogodišnjeg razvoja prekršaja, jedine sankcije propisane za prekršaj bile su kazne. Takav sistem naziva se monističkim.Za današnji sistem prekršajnih sankcija može se reći da je pluralistički, jer obuhvata brojne mjere i sankcije.Sistem prekršajnih sankcija u RS čine slijedeće vrste prekršajnih sankcija:1-novčana kazna 2-mjere upozorenja i to: ukor i uslovna osuda,3-zaštitne mjere i4-vaspitne mjere.-prema maloljetnicima.Prema punoljetnim učiniocima prekršaja i pravnim licima mogu se odrediti novčana kazna, mjere upozorenja i zaštitne mjere.Vaspitne mjere se izricu maloljetnicimaOsim navedenih prekršajnih sankcija,mogu biti izrečene i mjere, koje nemaju penalni karakter, nego se odlikuju naročitom pravnom prirodom i svrhom. To su:1-oduzimanje imovinske koristi2-obaveza naknade štete 3-kazneni poeni i 4-lišenje slobode radi naplate novčane kazne.

15.Zaštitne mjere, pojam i vrste

Zaštitne mjere su posebna vrsta prekršajnih sankcija kojima se otklanjaju okolnosti ili stanja usljed kojih bi učinilac mogao da nastavi i ubuduće da vrši prekršaje.Zaštitne mjere se mogu opozvati onda kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu da postoje.Mogu se izricati uz novčanu kaznu i uslovnu osudu.Zakonom o prekršajima RS predviđene su sledece vrste zastitnih mjera:1-oduzimanje predmeta,2-zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti,3-potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim vozilom i 4-vanbolničko liječenje od zavisnosti.Pored ovih zaštitnih mjera, pojedinim zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera.Primjer Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.Trajanje zaštitnih mjera određuje sud, imajući u vidu najkraći vremenski period koji je potreban da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj.Sud uzima u obzir sve bitne okolnosti slučaja: težinu prekršaja,njegove posljedice, stepen odgovornost okrivljenog, raniju osuđivanost, financijsku situaciju okrivljenog, kao i to da li je iskazao kajanje.Ovlašćeni organ može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta.Novinu u zakonu predstavljaju zaštitne mjere djelimične zabrane upravljanja motornim vozilom i vanbolničko liječenje od zavisnosti.

16.Nepenalne mjere, pojam i vrste

Osim prekršajnih sankcija za prekršaj se mogu izreći i sankcije, koje nemaju penalni karkter, a to su:1-Oduzimanje imovinske koristi,-Niko ne moze zadrzati imovinsku korist stecenu izvrsavanjem prekr.Pod protivpravno stecenom imovinskom koristi podrazumj.se-novac,predmeti od vrijednosti kao i svaka druga korist stecena prekrsajem.2-Obaveza naknade štete,- Iznos i vrsta oduzimanja ili naknade štete će se odrediti u rješenju o prekršaju3-Kazneni poeni i 4-Lišenje slobode radi naplate novčane kazne.-u trajanju od 15 dana koju odredjuje sud kaznjenom ako u roku ne plati novcanu kaznu.

17.Pojam i kategorije maloljetnika

Prema ZOPRS, odredbe o prekršajnim sankcijama prema maloljetnicima, te odredbe o prekršajnom postupku prema maloljetnicima su specijalne, stavljene u posebno poglavlje zakona.Maloljetnicima, smatraju se lica koja su u vrijeme izvršenja prekršaja navršila 14 godina, sve do navršenih 18 godina, odnosno do punoljetstva.Prema članu 23. stav 2 ZOPRS, maloljetnik koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života (dijete) prekršajno je neodgovoran ( protiv njega se ne može pokrenuti niti voditi prekršajni postupak).Razlikujemo dvije kategorije prekršajno odgovornih maloljetnika i to:1-Mlađi maloljetnici ( lica koja su u vrijeme izvršenja prekršaja navršila 14, a nisu navršila 16 god. života) i 2-Stariji maloljetnici ( lica koja su u vrijeme izvršenja prekršaja navršila 16, a nisu navršila 18 god. života).

18.Vaspitne mjere

Vaspitne mjere prestavljaju posebne prekršajne sankcije namijenjene isključivo prema maloljetnim učiniocima prekršajs. Smisao ovih sankcija jeste da se obezbijedi prevaspitanje maloljetnog učinioca (tzv. socijalizacija), uz što manju primjenu elemenata prinude. Zakon pravi razliku izmedju mladjih i stariji maloljetnika i propisuje razlicite vrste prekrsajnih sankcija za njih,pa tako premaMlađim maloljetnicima ( starosti između navršenih 14 do nenavršenih 16 god) mogu se izreći isključivo vaspitne mjere.Prema starijim maloljetnicima koji su u vrijeme izvršenja prekršaja navršili 16, nisu navršili 18 god, mogu biti izrečene vaspitne mjere, kao i bilo koja od drugih prekršajnih sankcija

namijenjenih kažnjavanju punoljetnih lica.Da bi prema starijem maloljetniku mogle biti izrečene vaspitne mjere, potrebno je da su ispunjeni slijedeći uslovi:1-da je stariji maloljetnik priznao da je počinio prekršj,2-da je izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i 3-da je dobrovoljno pristao na takvu vaspitnu mjeru.Vrstevaspitnih mjera:1-ukor,2-licno izvinjenje ostecenom,3-redovno pohađanje škole,4-posjećivanja vaspitnih,obrazovnih, psiholoških i drugih vrsta savjetovališta,5-nalaganje maloljetniku da se uzdržava od upotrebe alkoholnih pića i opojnih droga i sl.

19.Koje su to karakteristike prekršajnog postupka prema maloljetnicima

Prekršajni postupak protiv maloljetnika može se pokrenuti isključivo podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (izdavanjem prekršajnog naloga za pokretanja prekršajnog postupka prema maloljetnicim nije moguće).Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv maloljetnog lica,pored zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka dostavljenog sudu, kopije zahtjeva dostavlja nadležnom organu starateljstva i maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno zakonskom zastupniku maloljetnika, lično ili putem pošte.Sudija koji vodi prekršajni postupak protiv maloljetnika dužan je pribaviti podatke o ličnosti maloljetnika od organa starateljstva i pozvati organ starateljstva na usmeni pretres.Zadaci organa starateljstva su definisani zakonom tako da predstavnik ovog organa ima pravo upoznati se sa tokom usmenog pretresa, a zatim u toku postupka stavljati prijedloge, ukazivati na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke.Osnovne karakteristike postupka prema maloljetniku su:1-Hitnost postupka i obazrivost postupanja 5-Uloga organa starateljstva2-Pozivanje maloljetnika i dostavljanje pismena 6- Primjena odredaba prema djeci 3-Isključenje oslobađanja od dužnosti svjedočenja 7-Obavezna odbrana-(imati branioca)4-Spajanje i razdvajanja postupka 8- Sprovođenje jedinstvenog postupka

9-Zabrana objavljivanja toka prekršajnog postupka i isključivanje javnosti.Maljotnik može imati branioca tokom pokretanja i vođenja prekršajnog postupka

20.Zastarjelost, pojam i oblici zastarjelosti

Zastarjelost je protek vremena poslije kojeg se ne može pokrenuti, odnosno voditi prekršajni postupak ili poslije kojeg se ne može izvršiti prekršajna sankcija.U prekršajnom postupku se raznikuju dva oblika zstarjelosti, i to:1) Zastarjelost prava na preduzimanje, odnosno pokretanje i vođenje prekšajnog postupka ili zastarjelost prekršajnog gonjenja.2) Zastarjelost prava na izvršenje kazne, odnosno zaštitne mjereRokovi zastarjelosti određuju se zakonom, a u okviru svake od ovih dviju vrsta zastarjelosti razlikuju se relativna i apsolutna zastarjelost.Prekršajni postupak ne može se preduzeti, odnosno pokrenuti ni voditi protekom jedne godine od dana učinjenog prekršaja za prekršaje za koje je propisana novčana kazna do 3000 KM, odnosno protekom dvije godine od dana kada je prekršaj učinjen za prekršaje za koje je propisana novčana kazna veća od 3000 KM ( tzv. relativna zastarjelost).Za poreske, carinske i financijske prekršaje posebnim zakonom može se propisati i duži rok zastarjelosti prekršajnog gonjenja, ali on ni u kom slučaju ne može biti duži od tri godine.Tok i prekid zastarjelosti. Zastarjelost za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastarjelost za izvršenje kazne, odnosno zaštitne mjere od dana pravosnažnosti rješenja kojim je kazna odnosno zaštitna mjera izrečena. Zastarjevanje ne teče za vrijeme za koje se gonjenje ne može poduzeti po zakonu ( npr. usljed privremene duševne bolesti učinioca prekršaja, ako je učinilac u bjekstvu itd.).Po prestanku navedenih okolnosti zastarjelost ponovo počinje teći.Ovdje se radi o tzv. obustavi zastarjevanja za razliku od prekida zastarjelosti.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom nadležnog organa za postupak odnosno za izvršenje, preduzetom radi gonjenja učinioca prekršaja, odnosno izvršenja kazne i zaštitne mjere. Zastarjelost prekršajnog gonjenja nastaje, poslije proteka dvije godine od dana izvršenja prekršaja za prekršaje za koje je propisana novčana kazna do 3000KM, odnosno protekom četiri godine za prekršaj za koji je propisana novčana kazna veća od 3000 KM.Ovakva zastarjelost koja nastaje bez obzira na prekide i obustave zastarjelosti naziva se apsolutna zastarjelost.

21.Pojam, predmet i zadatak prekršajnog procesnog prava

Prekršajno procesno pravo je dio prekršajnog prava kojim se uređuje prekršajni postupak u kojem se povodom izvršenog uviđaja utvrđuje odgovornost učinioca prekršaja i izriče odgovarajuća prekršajna sankcija.Predmet prekršajnog procesnoga prava jeste prekršajni postupak. To je zakonom definisani postupak koji se vodi povodom izvršenoga prekršaja, a u kojem prekršajno procesni subjekti preduzimaju određene prekršajno procesne radnje i zasnivaju prekršajno procesne odnose sa ciljem donošenja pravilne i zakonite odluke od strane nadležnoga suda o određenoj prekršajnoj stvari.Sud tokom trajanja prekrsajnog postupka utvrdjuje-da li je prekrsaj ucinjen,ko je pocinilac,da li postoji odgovornost ucinioca prekrsaja i vrstu prekrsajne sankcije koju ce izreci.Zadatak prekršajnog procesnoga prava je potpuno i pravilno i zakonito razrješenje prekrš. stvari.

22.Pojam i vrste prekršajnog postupka

Prekršajni postupak je zakonom regulisani postupak koji se vodi povodom izvršenog prekršaja, a u kojem prekršajno-procesni subjekti preduzimaju određene prekršajno-procesne radnje i zasnivaju određene prekršajno-procesne odnose s ciljem donošenja pravilne i zakonite odluke od strane nadležnog suda.Pozitivno prekršajno-procesno zakonodavstvo RS poznaje dvije vrste prekršajnih postupaka, i to:1-prekršajni postupak koji se pokreće i vodi izdavanjem prekršajnog naloga i2-prekršajni postupak koji se pokreće podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.V rste prekršajnih postupaka U stručnoj literaturi najčešće se razlikuju dvije vrste prekršajnih postupaka, u zavisnosti od vrste i težine učinjenog prekršaja, osobina učinioca prekršaja, ali i drugih karakteristika, i to:

1. opšti prekršajni postupak i 2. posebni prekršajni postupci. Opšti prekršajni postupak - redovan postupak koji se provodi nakon što se utvrdi da je učinjen prekršaj; a nakon što se utvrdi da je određeno lice učinilac prekršaja, utvrđuje se njegova prekršajna odgovornost, te ako se utvrdi i ona, izriče se odgovarajuća prekršajna sankcija. Posebni prekršajni postupci – klasifikacije.Posebni prekršajni postupci - koji se od opšteg prekršajnog postupka razlikuju:1. prema subjektima protiv kojih se prekršajni postupak vodi ili 2. organima pred kojima se prekršajni postupak vodi ili 3. specifičnostima pitanja koja se rješavaju. Vrste posebnog prekrsajnog postupka-1. postupak prema maloljetnicima,2. postupak za naplatu novčane kazne na licu mjesta ili tzv. organski mandat,3. postupak za naknadu štete i za povraćaj novčanih iznosa licima u slučaju neopravdanog kažnjavanja. Postupak prema maloljetnicima-Je specifičan postupak. Pod maloljetnim licem podrazumijeva se lice koje je u vrijeme izvršenja prekršaja bilo mlađe od 18 godina; za odgovornost i kažnjavanje maloljetnika zakonom su propisani posebni uslovi i poseban prekršajni postupak.Karakteristike postpuka:1-hitan, 2-zahtijeva obazrivo postupanje prema maloljetniku i 3-mišljenje nadležnog organa starateljstva; 4-pozivanje maloljetnika vrši se preko roditelja, odnosno staratelja; Postupak za naplatu novčane kazne na licu mjesta ili tzv. organski manda-Je poseban postupak u kojem zakonom određena službena lica mogu učiniocima na licu mjesta da izriču i naplaćuju novčanu kaznu u određenom iznosu pod uslovom da su zatečeni u vršenju prekršaja. U ovom postupku ovlašćena lica ne

određuju visinu novčane kazne, već samo vrše njenu naplatu. Novčana kazna je utvrđena u fiksnom iznosu. O izvršenoj naplati novčane kazne službeno lice izdaje potvrdu u kojoj je evidentiran prekršaj koji je učinjen i visina novčane kazne koja je izrečena i naplaćena, protiv ovog postupka naplate novčane kazne nije dopuštena žalba.Postupak za naknadu štete i za povraćaj novčanih iznosa licima u slučaju neopravdanog kažnjavanjaJe postupak koji se vodi u slučaju naknade štete licu koje je pravosnažnim rješenjem o prekršaju kažnjeno za prekršaj, ali je vanrednim pravnim lijekom obustavljen prekršajni postupak; Posebni prekršajni postupciu posebne prekršajne postupke, a prema organima pred kojima se prekršajna stvar rješava, ubrajamo: a) prekršajni postupak koji vode organi državne uprave b) prekršajni postupak koji se pokreće podnošenjem prekršajnog naloga

23.Faze prekršajnog postupka

Prekršajni postupak u prekršajnom procesnom zakonodavstvu RS ima nekoliko faza:1.o snovna ili glavna faza prekršajnog postupka je prvostepeni prekršajni postupak.Zavisno od načina pokretanja prekršajnog postupka (izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka) ova faza postupka se provodi pred, ili od strane ovlašćenog organa i pred prvostepenim, odnosno nadležnim osnovnim sudom. Redovni ili osnovni prvostepeni postupak čine tri faze, i to:1. prethodni postupak, 2. usmeni pretres i 3. donošenje i saopštavanje odluke, odnosno dostavljanje rješenja o prekršaju. 2. d ruga faza - postupak po pravnim lijekovima .pozitivno prekršajno-procesno zakonodavstvo RS poznaje redovni i vanredni pravni lijek.

1. redovni pravni lijek – žalba.2. ponavljanje postupka - vanredni pravni lijek.

24.Osnovna načela prekršajnog postupka

Osnovna načela krivičnog i prekršajnog postupkasu:1.Princip zakonitosti -učiniocu prekršaja može se izreći samo ona prekršajna sankcija koja je u vrijeme izvršenja prekršaja bila predviđena za taj prekršaj; rješenje o prekršaju može donijeti samo nadležni sud u prekršajnom postupku koji je određen zakonom; prekršajni nalog može izdati samo ovlašćeni organ u zakonom određenim situacijama2. Načelo-pretpostavka nevinosti i načelo in dubio pro reo- Niko se ne može smatrati odgovornim za prekršaj dok se to ne utvrdi pravosnažnim rješenjem, odnosno konačnim prekršajnim nalogom.Načelo in dubio pro reo podrazumijeva obavezu suda na donošenje rješenja kojim se obustavlja prekršajni postupak ne samo kada je dokazana nevinost okrivljenog nego i onda kada nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj.3.Načelo ne bis in idem, ne ponovo o istom- Zabrana ponovnog suđenja ili kažnjavanja poslije pravosnažno presuđene prekršajne stvari.Izuzetak - ponavljanje postupka je vanredni pravni lijek kojim se kažnjenom koji je rješenjem o prekršaju oglašen krivim omogućava da ponovi prekršajni postupak koji je završen pravosnažnim rješenjem o prekršaju.Ponavljanje prekršajnog postupka može se vršiti samo u korist kažnjenog, samo ako novi dokazi ili razlozi za ponavljanje navedeni u zahtjevu mogu voditi značajnijoj promjeni odluke suda u korist kažnjenog.4.Prava lica lišenog slobode- je pravo po kojem lice nije dužno da daje iskaz;niti da odgovara na postavljena pitanja, a da sve što izjavi može biti upotrijebljeno kao dokaz protiv njega; pravo izvođenja pred sudiju ima odmah, a najkasnije u roku od 12 časova.;pravo da o lišenju slobode bude obaviješteno;pravo ulaganja žalbe u slučaju lišenja slobode, te druga prava.5.Prava okrivljenog, odnosno načelo ispitivanja okrivljenog-Okrivljeni ima pravo:-da se smatra nevinim dok se ne dokaže njegova odgovornost u skladu sa zakonom;

- da u najkraćem roku budu obaviješten,o prirodi i razlogu optužbi protiv njega i da svaki njegov iskaz može biti korišćen kao dokaz u daljem toku postupka;-da mu se da odgovarajuće vrijeme za pripremu odbrane; -da se brani lično ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nema dovoljno sredstava, da mu se on obezbijedi besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde;-da ispita ili da se u njegovo ime ispitaju svjedoci koji ga terete i saslušanje svjedoka u njegovu korist -da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije jezik koji se upotrebljava u sudu.6.Pravo na odbranu ili pravo odbrane okrivljenog- Odbrana okrivljenog može biti lična i stručna. 1. Lična ili materijalna odbrana - ona koju okrivljeni obavlja sam.2. Stručna ili formalna odbrana - odbrana pomoću stručnog lica, odnosno branioca 7.Pravo na upotrebu maternjeg jezika i pisma- Ovo načelo se odnosi na okrivljenog, ali i druge učesnike u postupku i njihovo pravo da u prekršajnom postupku, posebno na usmenom pretresu, upotrebljavaju maternji jezik ili jezik koji razumiju.Ili da se obezbjedi prevodilac. 8.Upućivanje i dostavljanje pismena-Pismena se upućuju licima koja učestvuju u prekršajnom postupku na službenim jezicima utvrđenim zakonom, i to na jeziku srpskog, bošnjačkog ili hrvatskog naroda. Službena pisma -ćirilica i latinica.9.Zakonitost dokaza - Zabrana sudu i drugim učesnicima u postupku, da od okrivljenog iznuđuju priznanje ili bilo kakvu drugu izjavu, jer isti predstavljaju tzv. nezakonite dokaze. Nezakoniti dokazi: 1. iskazi svjedoka koji su saslušani, a nisu se mogli po zakonu saslušati, 2. iskazi svjedoka koji su saslušani, a oslobođeni su dužnosti svjedočenja,3. dokazi pribavljeni povredom ljudskih prava i sloboda propisanih Ustavom BiH, Ustavom RS i međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH10.Pravo na odštetu i rehabilitaciju- Ovo načelo se odnosi na naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica: 1-nepravedno kažnjenih za prekršaj 2-posebno neosnovano lišenih slobode11.Pouka o pravima ili načelo pomoći neukoj stranci-Ovaj princip odnosi se na obavezu suda da okrivljenog za prekršaj, ali i sva druga lica koja učestvuju u prekršajnom postupku pouči o pravima koja im po zakonu pripadaju. Pružanje pomoći neukoj stranci najčešće se sastoji u ukazivanju na pravna sredstva koja stranci stoje na raspolaganju, na to koje dokaze stranka može koristiti, na upoznavanje sa rokovima i posljedicama propuštanja rokova I sl.12.Pravo na suđenje bez odlaganja- Ovo načelo podrazumijeva provođenje prekršajnog postupka bez odugovlačenja, ali i onemogućavanje svake zloupotrebe prava koja pripadaju učesnicima u prekršajnom postupku. Ovo načelo koje nazivamo i načelom ekonomičnosti i efikasnosti.13.Jednakost u postupanju-Načelo materijalne istine podrazumijeva obavezu suda da istinito, tačno i potpuno utvrdi sve pravno relevantne činjenice koje su važne za donošenje zakonite odluke, kako one koje terete okrivljenog, tako i one koje okrivljenom idu u korist. 14. Načelo slobodne ocjene dokaza- Sud ocjenjuje dokaze po svom slobodnom uvjerenju, a sve u cilju ostvarenja načela istine.Načelo slobodne ocjene dokaza znači i izvjesnu slobodu koja se daje sudu da ocjenjuje dokaznu vrijednost svakog pojedinog dokaza, a zatim i svih dokaza zajedno donosi zaključak o tome šta je u konkretnoj prekršajnoj stvari puna i prava istina. 15. Princip akuzatornosti- Prekršajni postupak se pokreće samo po zahtjevu ovlašćenog organa (prema članu 39.ZOP nema mogućnosti pokretanja prekršajnog postupka od strane oštećenog). Prekršajni postupak može se pokrenuti isključivo na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ovlašćenog organa, a nikako po službenoj dužnosti od strane suda. 16. Princip legaliteta prekršajnog gonjenja- Ovlašćeni organ je dužan pokrenuti prekršajni postupak, ukoliko postoje dokazi da je učinjen prekršaj.17. Načelo dvostepenosti prekršajnog postupka- Protiv rješenja donijetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba.Pravo na podnošenje žalbe imaju okrivljeni i ovlašćeni organ.Pravo na izjavljivanje žalbe na rješenje o prekršaju ima i oštećeni, i to samo u pogledu imovinskopravnog zahtjeva. 18. Načelo javnosti ili transparentnosti-prekršajni postupak je javan. Javnost rpodrazumijeva pravo svakog punoljetnog građanina da prisustvuje raspravljanju određene prekršajne stvari pred sudom.

19. Načelo kontradiktornosti-Najizraženije tokom usmenog pretresa. Podrazumijeva sudjelovanje suda, okrivljenoga i predstavnika ovlašćenog organa tokom usmenog pretresa u prekršajnom postupku. 20. Načelo neposrednosti i usmenosti-Ovo načelo podrazumijeva da se rješenje u prekršajnoj stvari zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni, odnosno izvedeni na usmenom pretresu.

25.Prekršajno-procesni subjekti, pojam i karakteristike

Prekršajno-procesni subjekta su fizička ili pravna lica koja učestvuju u prekršajnom postupku. To su lica koja vrše određenu procesnu funkciju na osnovu koje imaju određeni prava i dužnosti.Karakteristike prekršajno-procesnih subjekata-1.opšte karakteristike(specifične za sve prekršajno-procesne subjekte) i 2. posebne (svojstvene samo nekim od prekršajno-procesnih subjekata). U opšte karakteristike ubrajamo :1-Subjekt prekršajnog postupka je fizičko ili pravno lice.Svojstvo okrivljenog imaju fiz. Prav.lica,odgovorno lice u pravn licu I preduztnik2-svaki prekršajno-procesni subjekt mora imati procesnu sposobnost koju čine: A) s tvarna legitimacija - odnos lica prema prekršajnoj stvari.B) o perativn a legitimacij a - sposobnost nekog lica da svojom vlastitom djelatnošću neposredno realizuje svoja prava i obaveze u prekršajnom . Ukoliko lice nema procesnu sposobnost u smislu postojanja stvarne legitimacije, onda ono nema ni svojstvo procesnog subjekta, a ukoliko neko lice ne posjeduje operativnu legitimaciju za učešće u prekršajnom postupku, onda ono vršenje svojih prava i dužnosti može ostvarivati preko zakonskog zastupnika.3-prekršajno-procesni subjekt ima određeni fond prava i dužnosti u prekršajnom postupku4-prekršajno-procesni subjekt je nosilac odgovarajućih prava i izvršilac određenih dužnosti 5-prekr.-proc. subjekt vršenjem svojih procesnih prava doprinosi rasvjetljenje i rješenje prekršajne stvari.Vrste prek-proc.sub-Glavni(nadlezni sud,okrivljeni,podnosilac zahtjeva),I Sporedni(svjedoci,vjestaci,tumaci,prevodioci,strucna lica,zak.zastupnici I sl).Podnosioci zahtjeva za pokretanje prekr.postupka su ovlasteni organ,tuzilac I osteceni.

26.Povraćaj u pređašnje stanje

Je institut prekršajnog procesnog prava vezan za propuštanje rokova, odnosno institut putem kojeg se otklanjaju štetne posljedice po okrivljenog, odnosno ovlašćeni organ, do kojih dolazi propuštanjem rokova od strane okrivljenog ili ovlašćenog organa iz određenih opravdanih razloga za koje se ne može kriviti okrivljeni, odnosno ovlašćeni organ. -Kada okrivljeni može tražiti povraćaj?1-okrivljeni koji je prihvatio odgovornost propuštanjem, odnosno okrivljeni kome je izrečena sankcija zbog propuštanja.2-okrivljeni koji je propustio rok za žalbu na rješenje, 3-okrivljeni koji je rješenjem o prekršaju oglašen odgovornim zbog njegovog propuštanja pristupiti na usmeni pretres-Kada ovlašćeni organ može tražiti povraćaj?Prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje može podnijeti i ovlašćeni organ na rješenje o obustavljanju prekršajnog postupka koje je doneseno u slučaju propuštanja pojavljivanja predstavnika ovlašćenog organa na usmenom pretresu. Prijedlog se podnosi osnovnom sudu koji je donio rješenje o prekršaju, o prijedlogu odlučuje onaj sud pred kojim je podnosilac prijedloga počinio propuštanje, a to je uvijek osnovni sud. -Zadržavanje izvršenja rješenja o prekršajupravilo je da prijedlog za povraćaj u pređašnje stanje ne zadržava izvršenje rješenja o prekršaju, ali postoji mogućnost da osnovni sud kome je podnesen prijedlog, odluči da se sa izvršenjem zastane do donošenja odluke, odnosno rješenja po prijedlogu za povraćaj.

- Žalba protiv rješenja kojim se dozvoljava povraćaj O prijedlogu za povraćaj u pređašnje stanje odlučuje, svojim rješenjem, nadležni osnovni sud koji je donio rješenje o prekršaju koje se pobija. Protiv rješenja kojim se dozvoljava povraćaj u pređašnje stanje žalba nije dozvoljena, dok je, žalba dozvoljena protiv rješenja kojim se ne dozvoljava povraćaj u pređašnje stanje.Sud će uvažiti prijedlog okrivljenog za PPS i odobriti PPS ukoliko okrivljeni može dokazati da je propuštanje učinjeno iz opravdanih razloga, odnosno da mu PN ili ZPP nisu uručeni, odnosno ukoliko okrivljeni može dokazati da je iz opravdanih razloga propustio da se pojavi, ili blagovremeno postupi, odnosno izjavi žalbu.- Šta je dužan navesti okrivljeni u prijedlogu za PPS? Okrivljeni je dužan u prijedlogu za PPS navesti razloge zbog kojih je bio opravdano spriječen da se pojavi i postupi, odnosno da u propisanom roku izjavi žalbu na rješenje o prekršaju.Prijedlog za PPS podnosi se u roku od tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan, odnosno od dana donošenja prvostepenog rješenja o prekršaju.Posljedice podnošenja prijedloga za PPS--prekršajni nalog odnosno prvostepeno rješenje o prekršaju stavljaju se van snage ukoliko je sud uvažio prijedlog za PPS. -ukoliko je uvažio prijedlog za PPS koji je podnio okrivljeni, odnosno ovlašćeni organ sud određuje dan i vrijeme održavanja usmenog pretresa i o tome obavještava okrivljenog i ovlašćeni organ. -ako okrivljeni propusti da se pojavi na ponovo zakazanom usmenom pretresu u vrijeme određeno od strane suda, sud će novim rješenjem odbiti prijedlog za PPS,s tim da prvobitni prekršajni nalog, ostaju na snazi. -Ako se okrivljeni pojavi na usmenom pretresu u vrijeme određeno od strane suda, ali se na usmenom pretresu ne pojavi predstavnik ovlašćenog orana, sud će donijeti rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak, odnosno sud će staviti van snage PN ukoliko je prekršajni postupak pokrenut putem PN.

27.Troškovi prekršajnog postupka

Troškovi prekršajnog postupka su stvarno učinjeni materijalni izdaci učinjeni povodom prekršajnog postupka, od njegovog pokretanja do završetka postupka. U troškove prekršajnog postupka spadaju:-troškovi potrebni za svjedoke, vještake, tumače i druga stručna lica koja učestvuju u postupku-troškovi uviđaja-troškovi prevoza okrivljenog-podvozni i putni troškovi službenih lica koja učestvuju u prekršajnom postupku-nužni izdaci oštećenog, odnosno njegovog zakonskog zastupnika-nagrada i nužni izdaci branioca okrivljenog, odnosno kažnjenog lica-paušalni iznos ( predstavlja naknadu za sitne sudske troškove i ne plaća se nikada unaprijed; odluku o visini paušalnog iznosa donosi sud po službenoj dužnosti).Visina troškova prekršajnog postupka utvrđuje se prema njihovom stvarnom iznosu, a visina paušalnog iznosa određuje se zavisno od složenosti postupka i imovnog stanja lica obaveznog da taj iznos plati. Troškovi prekršajnog postupka, kao i paušalni iznos, padaju na teret lica koje je pravosnažnim rješenjem o prekršaju oglašeno odgovornim. Solidarno snošenje troškova i oslobađanje okrivljenog troškova-ako je u istom postupku više lica kažnjeno za prekršaj, svako od njih snosi odgovarajući dio ukupnih troškova (koliko - određuje sud, a ako to nije moguće tačno odrediti, svi okrivljeni snose troškove solidarno). Sud može osloboditi okrivljenog naknade troškova postupka u cjelini ili djelimično ukoliko bi bilo dovedeno u pitanje izdržavanje okrivljenog ili lica koja je on dužan da izdržava.

28.Dokazi i dokazni postupak

P oja m dokaza ima dva oblika: 1-Pod pojmom dokaz smatra se dokazni osnov ili dokaz kao činjenica, iz kojeg se utvrđuje postojanje prekršaja i odgovornost učinioca2- Pod pojmom dokaz podrazumijeva se dokazno sredstvo, odnosno izvor saznanja iz koga se crpe dokazne činjenice. Dokaz obuhvata sledece elemente-predmet dokaza,dokazni osnov idokazno sredstvoDokazi se dijele na:1-neposredne i posredne, 2-potpune i nepotpune, 3-optužne i odbrambene 4-lične i stvarne, odnosno materijalne dokaze. Dokazni postupak – pojam-je postupak izvođenja dokaza i čini posebnu fazu u prekršajnom postupku. Pod dokaznim postupkom podrazumijeva se faza usmenog pretresa koja slijedi nakon ispitivanja okrivljenog, u kojoj se izvode radnje dokazivanja s ciljem formiranja ubjeđenja kod suda o postojanju ili nepostojanju činjenica koje mogu uticati na njegovu odluku.

29.Vrste dokaznih sredstava

U našem pravu dokazna sredstva, odnosno dokazne radnje jesu:1. saslušavanje svjedoka, 2. vještačenje, 3. ispitivanje okrivljenog, 4. uviđaj 5. rekonstrukcija događaja. Saslušavanje svjedoka- ili ispitivanje svjedoka je prekršajno-procesna radnja koju preduzima sud s ciljem utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja, koje je preduslov za donošenje zakonitog rješenja o prekršaju. Tokom ove radnje svjedok iznosi sve činjenice koje se utvrđuju u postupku, a do kojih je došao u postupku vlastitog opažanja ili na osnovu iskaza drugih lica. Svjedok je fizičko lice koje nije okrivljeni kome su poznate određene činjenice ili okolnosti koje se utvrđuju u postupku, a pozvano je od suda koji vodi postupak da da iskaz o tim činjenicama ili okolnostima. Vještačenje- je procesna radnja, odnosno posebno dokazno sredstvo koje se sastoji u utvrđivanju činjenica i okolnosti važnih za postupak i davanje mišljenja o tim činjenicama na osnovu znanja ili vještina stručnih lica, kada opšte znanje i stručna sprema sudije koji vodi prekršajni postupak za to nije dovoljno.Vještačenje se određuje kao dokazno sredstvo i ima dvije faze:

1. otkrivanje činjenica važnih za postupak (nalaz vještaka) i 2. davanje mišljenja o tim činjenicama (mišljenje vještaka).

Vještak je stručno lice koje posjeduje određena znanja i vještine, a kome je sud naredio da, na osnovu svojih znanja i vještina, utvrdi i ocijeni pravno relevantne činjenice i o tome da svoj nalaz i mišljenje. Okrivljeni je fizičko ili pravno lice protiv koga je pokrenut, odnosno protiv koga se vodi prekršajni postupak zbog osnovane sumnje da je učinilo prekršaj. Cilj ispitivanja okrivljenog-je utvrđivanje činjenica

bitnih za prekršajni postupak. ispitivanje okrivljenog je prekršajno-procesna radnja koju preduzima sud,

a putem koje se uzima usmena izjava okrivljenog u cilju saznanja relevantnih činjenica o prekršaju i učiniocu prekršaja. Ispitivanje okrivljenog vrši se, po pravilu, usmeno, uz puno poštovanje ličnosti okrivljenog. Uviđaj- je lično i neposredno čulno opažanje sudije koji vodi prekršajni postupak o činjenicama važnim za utvrđivanje ili odlučivanje koje su vezane za konkretan prekršaj ili za učinioca prekršaja.Uviđaj predstavlja jedno od najvažnijih dokaznih sredstava i njime se na licu mjesta utvrđuju i razjašnjavaju važne činjenice za odlučivanje i donošenje rješenja u prekršajnom postupku.Uviđaj je usmjeren na:1-otkrivanje prekršaja, 2-pronalaženje učinioca prekršaja, te 3-otkrivanje i obezbjeđivanje predmeta i tragova prekršaja. Predmet uviđaja su najčešće pokretne stvari, a mogu da budu i nepokretne stvari. Rekonstrukcija događaja je sredstvo dokazivanja kojim se vrši ponavljanje i vještačko izazivanje toka i postupka već izvršene radnje prekršaja. rekonstrukciju provodi posebna stručna ekipa, a prisustvuju joj

svjedoci prethodno izvršenog uviđaja, svjedoci prekršaja i okrivljeni. Rekonstrukcija se provodi pod istim uslovima i sa potpuno identičnim stanjem, kao u vrijeme izvršenja prekršaja, na kraju izvršene rekonstrukcije sačinjava se zapisnik, u čijem prilogu su skice, fotografije, spisi i dr. materijal.

30.Prekršajni nalog

Institut PN zamjenjuje sve dosadašnje postupke naplate novčane kazne na licu mjesta i on predstavlja jedan od dva načina pokretanja prekršajnog postupka (drugi način je podnošenjem ZPP nadležnom sudu).Clan 32. ZOP odredjuje u kojim situacijama se moze izdati PNPN se mogu izdavati samo u sljedećim slučajevima: (2) Prekršajni nalog se može izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ odluči da izrekne minimalnu novčanu kaznu, (3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju.Sadržaj i forma PN-Sadržaj i forma PN detaljno su određeni zakonom.Zakon predviđa da se PN obavezno donosi u pisanoj formi i Treba da sadrži:1-naziv (PN),2-naziv ovlašćenog organa koji ga je izdao,3-ime i svojstvo ovlašćenog službenog lica koje ga je izdalo,4-jedinstveni broj određen od strane ovlašćenog organa koji je različit za svaki PN,5-datum izdavanja,6-datum uručenja,7-prekršaj koji je počinjen od strane okrivljenog,8-ako je okrivljeni fizičko lice, ime i prezime, adresa, jedinstveni matični broj i mjesto zaposlenja fizičkog lica(za strance, broj pasoša),9-ako je okrivljeni pravno lice, naziv i sjedište, kao i jedinstveni identifikacioni broj pravnog lica,10-činjenični opis radnje iz koje proizlazi pravno obilježje prekršaja, vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebne da se prekršaj što tačnije odredi; 11-utvrđenu sankciju,12-iznos naknade štete) i troškove postupka,13-uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku od osam dana od dana uručenja,14-uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne15-potpis ovlašćenog organa.

31.Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, pojam i način podnošenja

U slučajevima kada nije moguće izdati prekršajni nalog, podnosilac zahtjeva će pokrenuti prekršajni postupak protiv okrivljenog podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu. Zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka ograničava se područje djelovanja suda, jer se rješenje o prekršaju može odnositi:1. samo na lice koje se zahtjevom tereti i 2. samo na prekršaj koji je predmet podnesenog zahtjeva. Pored PN kao načina pokretanja prekršajnog postupka, drugi način koji se primjenjuje kada izdavanje prekršajnog naloga nije moguće predstavlja pokretanje prekršajnog postupka protiv okrivljenog podnošenjem ZPP nadležnom sudu od strane ovlašćenog organa (član 39. ZOP), ZPPP je alternativni način pokretanja prekršajnog postupka, ovlašćeni organ može pokrenuti prekršajni postupak na ovaj način samo kada nije moguće izdati PNPrekršajni postupak može se pokrenuti isključivo na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ovlašćenog organa, a nikako po službenoj dužnosti od strane suda. FORMA- Obrazac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka propisuje Ministarstvo pravde RS sacinjava se u pismenoj formi i sadrži sljedeće podatke:-naziv ovlašćenog organa koji podnosi zahtjev,-prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret-u slučaju da se radi o fizičkom licu, ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, njegov JMB, ili za strance broj pasoša, kao i mjesto zaposlenja,-ako se radi o pravnom licu, naziv i sjedište, kao i registarski broj okrivljenog pravnog lica

-činjenični opis radnji-procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove-prijedlog dokaza koje treba izvesti-potpis ovlašćenog predstavnika ovlašćenog organa i pečat podnosioca zahtjevaPodnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a drugu kopiju dostavlja okrivljenom, lično ili putem pošte.

32.Sporazum o sankciji

Ovlašteni organ uz ZPPP može priložiti ponudu okrivljenom da prihvati predloženu sankciju, koja može biti novčana kazna i/ili predložene zaštitne mjere. Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji se može predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da isti ispunjava zakonske uslove.Sporazum o sankciji mora biti formalno-pravno uredan, odnosno mora sadržavati sve zakonske elemente, a posebno:1-podatke o ovlašćenom organu i okrivljenom, 2-uslove priznanja krivice, 3-potpise sporazumnih strana

33.Mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog, pojam i vrste

Da bi se obezbijedilo prisustvo okrivljenog i dr. lica u prekršajnom postupku mogu se preduzimati zakonom propisane mjere za obezbjeđenje njihovog prisustva. Po svojoj prirodi ove mjere su različite i kreću se od pozivanja lica do lišenja slobode osumnjičenog u cilju njegovog prisustva u postupku, ove mjere nisu posebne sankcije prema okrivljenom, već one služe uspješnom vođenju prekršajnog postupka. Vrste mjera za obezbje đ enje prisustva okrivljenog :1. pozivanje, 2. dovođenje, 3. jemstvo i 4. zadržavanje ili pritvor (negdje se javlja i peta mjera, tzv. zabrana napuštanja boravišta). ZOP RS propisuje :1. pozivanje okrivljenog, 2. lišenje slobode okrivljenog, 3. predaju putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta okrivljenog i 4. polaganje novčane garancije od strane okrivljenog.Pozivanje okrivljenog-se smatra kao prvom i najblažom mjerom za obezbjeđenje prisustva okrivljenog, poziv upućuje sud i to pismenim pozivom. U pozivu kojim se okrivljeni poziva naznačiće se da li on mora lično prisustvovati radi isipitivanja ili može svoju odbranu dati usmeno.Lišenje slobode okrivljenog- novina je u ZOP. Mjeru lišenja slobode preduzima policijski službenik ili drugo ovlašćeno službeno lice uz obavezu da osumnjičenog odmah, a najkasnije u roku od 12 časova izvede pred sud. Uslovi za lišenje slobode osumnjičenog s ciljem obezbjeđenja njegovog prisustva na sudu:1. kada lice odbija ili nije u mogućnosti da otkrije svoj identitet, 2. kada lice nije nastanjeno u BiH ili privremeno boravi u inostrans, a postoji sumnja da može pobjeći, te tako izbjeći odgovornost za prekršaj i 3. kada postoji opasnost da će lice nastaviti sa vršenjem prekršaja ili ponovo počiniti istovrsni prekršaj.

Predaja putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta okrivljenog- predaja putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta, do pojavljivanja na sudu (ali ne duže od 24 časa), posebna je mjera jemstva, a radi obezbjeđenja prisustva okrivljenog pred sudom. Predaju dokumenata može zahtijevati policijski službenik.Polaganje novčane garancije od strane okrivljenog- polaganje novčane garancije u visini maksimalne novčane kazne koja može biti izrečena za određeni prekršaj, predstavlja mjeru koju može naložiti sudija ukoliko posumnja u mogućnost bjekstva okrivljenog koji nema prebivalište u BiH prije okončanja postupka.. Sastoji se u polaganju gotovog novca u visini maksimalne novčane kazne koja može biti izrečena za konkretni prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret. Može se odrediti u dva slučaja: 1. da je pokrenut postupak protiv lica koje nema prebivalište u BiH i 2. prema licu koje privremeno boravi u inostranstvu, a želi da napusti BiH,

kao i u drugim slučajevima kada postoji opasnost i sumnja da bi lice bjekstvom moglo izbjeći odgovornost za prekršaj.

34.Usmeni pretres

Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac. Usmeni pretres je moguća, ali ne i obavezna faza u prekršajnom postupku. Zakazivanje usmenog pretresaSud po prijemu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ispituje da li je zahtjev podnesen u roku koji je određen zakonom. Ako sud utvrdi da zahtjev nije blagovremeno podnesen ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi donijeće rješenje o odbacivanju zahtjeva. Ukoliko je zahtjev blagovremeno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog i podnosioca zahtjeva.Pozivanje na usmeni pretresDa bi se usmeni pretres uspješno odvijao, neophodno je da se na njega pozovu:1.okrivljeni,2.ovlašćeni organ i 3.oštećeni. Pozivanje ovih lica se vrši dostavljanjem pismenog poziva.Obustavljanje prekršajnog postupka prije početka usmenog pretresaPrije početka usmenog pretresa, okrivljeni može svojim pismenim prijedlogom zatražiti od suda obustavljanje prekršajnog postupka, ukoliko smatra da postoji neki od zakonskih uslova ili razloga za obustavljanje prekršajnog postupka Razlozi za o bustavljanje prekršajnog postupka p rije početka usmenog pretresa 1. ako je utvrđeno da radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj; 2. ako se utvrdi da sud nije nadležan za odlučivanje; 3. ako se utvrdi da je prekršajni postupak vođen bez zahtjeva ovlašćenog organa; 4. ako se utvrdi da je okrivljeni zbog istog prekršaja pravosnažno osuđen u drugom prekršajnom postupku;5. ako se utvrdi da je okrivljeni u krivičnom postupku oglašen krivim za djelo koje obuhvata i prekršaja6. ako se utvrdi da okrivljeni ima imunitet; 7. ako se utvrdi da je nastupila zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka; 8. ako se utvrdi da je okrivljeni u toku prekršajnog postupka umro ili obolio od trajnog duševnog oboljenja; 9. ako se utvrdi da je podnosilac odustao od zahtjeva prije donošenja rješenja o prekršaju; 10. ako nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj; 11. ako postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj Pravila usmenog pretresaPrekršajni postupak bi trebao,da se završi na jednom usmenom pretresu - princip ekonomičnosti.

35.Rješenje o prekršaju

Prekršajni postupak se završava donošenjem rješenja o prekršaju. Rješenje o prekršaju se ni u kom slučaju ne može zasnivati na dokazima koji nisu izvedeni na usmenom pretresu, odnosno tokom prekršajnog postupka. Rješenje o prekršaju se odnosi samo:1. na lice protiv koga je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (subjektivni identitet) i 2. samo na onaj prekršaj koji je predmet podnesenog zahtjeva (objektivni identitet). Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti:a) da se prekršajni postupak obustavlja;b) da je okrivljeni oglasi odgovoran zbog propuštanja ili v) da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj.Rješenje o prekršaju sud donosi na propisanom obrascu. Obrazac rješenja o prekršaju sadrži sljedeće podatke:

a) naziv i sastav suda;b) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju;v) prekršaj koji je počinjen g) kratku ocjenu činjeničnog stanja i propisa;d) da li je prekršajni postupak obustavljen, ili je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili je oglašen krivim;đ) sankciju koja je izrečena;e) odluku o troškovima prekršajnog postupka;ž) odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu;z) pouku o pravnom lijeku; i i) potpis sudije. Rješenje o prekršaju sud dostavlja okrivljenom i podnosiocu zahtjeva lično ili putem pošte u roku od tri dana od dana donošenja rješnja o prekrašju.

36.Žalba

Žalba je redovan pravni lijek, sa suspenzivnim dejstvom, koji mogu izjaviti okrivljeni i ovlašćeni organ protiv rješenja o prekršaju. Pravo na izjavljivanje žalbe na rješenje o prekršaju ima i oštećeni, i to samo u pogledu imovinskopravnog zahtjeva. Žalba se može izjaviti u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja o prekršaju. Sud u složenim predmetima, po zahtjevu bilo koje od stranaka može produžiti rok za izjavljivanje žalbe za najduže još 8 dana.Žalba mora da sadrži -1. broj i datum rješenja o prekršaju protiv koga se žalba izjavljuje 2. potpis žalioca 3. žalbene osnove i razloge zbog kojih se žalba izjavljuje.Žalbeni osnovi su taksativno nabrojani u zakonu, te se rješenje o prekršaju može pobijati zbog:1. bitnih povreda prekršajnog postupka,2. povrede materijalnog propisa o prekršajima ili 3. odluke o prekršajnoj sankciji, odnosno zaštitnoj mjeri.Ukoliko žalba ispunjava sve formalne uslove, nastavlja se žalbeni postupak koji vodi okružni sud po službenoj dužnosti, a u kojem sud razmatra žalbu na osnovu spisa predmeta, žalbe i odgovora druge strane na žalbu.. Drugostepenim rješenjem ne može se izreći prekršajna sankcija stroža od sankcije izrečene u prvostepenom postupku. S obzirom na ovo, okružni sud može:1. izreći blažu novčanu kaznu, 2. smanjiti trajanje ili ukinuti odluku o zaštitnoj mjeri ili 3. izreći blažu vrstu prekršajne sankcije. Odluke okružnog suda po žalbiOkružni sud po žalbi može donijeti sljedeće rješenje: 1. rješenje kojim se žalba odbija kao neosnovana i prvostepeno rješenje potvrđuje2. rješenje kojim se žalba uvažava i prvostepeno rješenje o prekršaju preinačava,3. rješenje kojim se žalba uvažava u cijelosti, prvostepeno rješenje ukida i održava usmeni pretres

37.Ponavljanje postupka

Je vanredni pravni lijek kojim se kažnjenom omogućava da ponovi prekršajni postupak koji je završen pravosnažnim rješenjem. Uslovi za ponavljanje postupka1. ako se dokaže da je rješenje suda zasnovano na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka,2. ako se dokaže da je do rješenja suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili drugog službenog lica koje je učestvovalo u prekršajnom postupku,3.ako se utvrdi da je kažnjeni za istu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku 4.ako se iznesu nove činjenice ili novi dokazi koji bi doveli do drugačijeg rješenja da su bili poznati u ranijem postupku5. ako Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava pronađu kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Ustava RS, odnosno BiH, pod uslovom da je rješenje o prekršaju zasnovano na tim kršenjima.Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana pravosnažnosti rješenja.Sadržaj ZPPP-Kažnjeni obavezno navodi:1-zakonski osnov zbog koga se traži ponavljanje prekršajnog postupka, 2-kojim dokazima se potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. 3-ako ZPP ne sadrži ove podatke, sud odbacuje zahtjev svojim rješenjem. Odluke suda po ZPPP-Rješavajući po ZPPP, osnovni sud može1. izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju 2. odrediti dan i vrijeme za novi usmeni pretres

38.Posljedice koje trpi kažnjeni zbog neplaćanja novčane kazne i troškova postupka

Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi koji su evidentirani u registru novčanih kazni kažnjenom se neće dozvoliti: a) registracija ili produženje registracije motornog vozila;b) izdavanje ili produženje vozačke dozvole;v) učestvovanje na javnom tenderu; g) regisatracija odnosno promjena registracije pravnog lica ili zanatsko preduzetničke djelatnosti.

39.Registar novčanih kazni i praćenje izvršenja novčanih kazni

Sve novčane kazne i troškovi postupka koji su izrečeni na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga se upisuju u registar novčanih kazni i evidentiraju kao dug. Novčane kazne i troškovi postupka se evidentiraju kao dug u Registru novčanih kazni dok kažnjeni ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i troškovi postupka brišu se iz registra novčanih kazni po proteku pet godina od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju