Predstavljanje Globalnog sporazuma o migracijamaSarajevo, 11. maj 2017. godine

Peter Van der Auweraert, Subregionalni koordinator IOM-a za Zapadni Balkan

Mission in Bosnia and Herzegovina

Zmaja od Bosne bb, UN Common House, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Tel: +387 33 293 400; Fax: +387 33 293 726

E-mail: missionsarajevo@iom.int • Internet: http://www.iom.ba,

Globalne migracije – ključne brojke i trendovi

Broj međunarodnih migranata širom svijeta, odnosno osoba koje borave zemlji u kojoj nisu rođeni, dostigao je u 2015. godini

rekordan nivo od 244 miliona (u 2013. taj broj je iznosio 232 miliona). Međutim, kad je riječ o udjelu u svjetskoj populaciji,

međunarodne migracije već nekoliko decenija drže relativno konstantan nivo od oko 3%1.

Migracioni tokovi jug-jug (kroz razvijene zemlje) nastavili su sa rastom u poređenju sa kretanjima duž pravca jug-sjever (iz

razvijenih ka razvijenim zemljama). Broj migranata sa Globalnog juga dostigao je 90,2 miliona u 2015. godini za razliku od

85,3 miliona međunarodnih migranata sa Globalnog juga na Globalni sjever1.

Većina prisilnog raseljavanja na globalnom nivou se i dalje odvija unutar granica zemalja:

• 40,8 miliona interno raseljenih lica zbog sukoba i nasilja2 (do kraja 2015. godine)

• Ne postoje globalni pokazatelji koji se odnose na broj lica raseljenih katastrofama. Samo tokom 2015. godine oko 19,2

miliona ljudi u 113 zemalja raseljeno je zbog katastrofa što je preko dva puta više od broja osoba koje su izbjegle

zbog sukoba i nasilja2

21,3 miliona izbjeglica i 10 miliona apatrida3 (2015)

*16,1 milion pod mandatom UNHCR-a, 5,2 miliona palestinskih izbjeglica koje je registrovala UNRWA1Informativni list IOM-a o globalnim migracionim trendovima. Preuzeto sa: http://gmdac.iom.int/global-migration-trends-factsheet2 iDMC Grid – Globalni izvještaj o interno raseljavanju za 2016. 3 UNHCR Figures at Glance. Preuzeto sa: http://www.unhcr.org/figures-at-a-glance.html

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Pregled: Migracioni tokovi prema Zapadnom Balkanu u 2015. godiniRegistrovani i prijavljeni dolasci u Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku od 1. januara 2015. do 31. decembra 2015.

Ukupan broj

dolazaka u

2015.

Izvor: IOM Mješoviti migracioni tokovi na prostoru Mediterana i šire (2015). Preuzeto sa: https://www.iom.int/sites/default/files/situation_reports/file/Mixed-Flows-Mediterranean-and-Beyond-Compilation-Overview-2015.pdf

Ukupan broj dolazaka u Evropu

Ukupan broj dolazaka u

Evropu kopnom

Ukupan broj dolazaka u

Evropu morem

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Pregled: Tokovi migranata prema Evropi i Zapadnom Balkanu u 2016. 1. januar 2016 – 31. decembar 2016.

Total arrivals 2016

Izvor: IOM Mješoviti migracioni tokovi na prostoru Mediterana i šire (2016). Preuzeto sa: http://migration.iom.int/docs/2016_Flows_to_Europe_Overview.pdf

Ukupan broj dolazaka u Evropu tokom 2016. morem (1. jan. –31. dec. 2016.

Ukupan broj dolazaka u Evropu tokom 2016. kopnom (1. jan. –31. dec. 2016.

Ukupan broj dolazaka u Evropu tokom 2016. (1. jan. – 31. dec. 2016.

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Pregled: Migracioni tokovi prema Evropi u 2017. godini1. januar -31. mart 2017.

Najnoviji podaciAžurirani 7. maja 2017.

Izvor: IOM Migracioni tokovi – Evropa. Preuzeto sa: http://migration.iom.int/europe/

50,215 dolazaka u Evropu

u 2017 godini.

49,450 morem

765 kopnom(podaci ažurirani 7. maja 2017.)

1,309 mrtvih/nestalih na

Sredozemnom moru u 2017.

387,739 dolazaka u Evropu u

2016.

5,098 mrtvih/nestalih na

Sredozemnom moru u 2016.

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Pregled: blokirani migranti i izbjeglice31. mart 2017.

Blokirani migranti i tražitelji azila

(mart 2016. / mart 2017.)

Izvor: IOM Migracioni tokovi u Evropu – 2017. Kvartalni pregled – Podaci za mart preuzeti sa: http://migration.iom.int/docs/Q1_2017_statistical_Overview.pdf

• Prema zvaničnim procjenama bh. dijaspora * – definira se kao osobe

koje su porijeklom iz, a borave izvan teritorije BiH (uključujući njihovo

potomstvo) – broji otprilike 2 miliona. Bh. dijaspora predstavlja oko 53%

bh. populacije.

• Više od 80% bh. dijaspore živi u evropskim zemljama, oko 16% u SAD i

Kanadi i otprilike 2,5% u Australiji. 4

• Stepen zaposlenosti radno sposobnih pripadnika bh. dijaspore je preko

80%.4

• Bh. dijaspora je jedna od najkvalifikovanijih dijaspora. 21% njenih

pripadnika u Australiji ima visokoškolsko obrazovanje, 17% u SAD i 29%

u Švedskoj. 5

Zemlja domaćin Broj osoba

Hrvatska 409,358

Srbija 335,992

Njemačka 159,380

Austrija 149,755

Sjedinjene Američke Države

132,255

Slovenija 96,921

Švicarska 57,542

Švedska 56,477

Australija 41,449

Kanada 39,583

Bosanskohercegovačka dijaspora 10 vodećih zemalja domaćina6

*Diplomatska i konzularna predstavništva BiH; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice; Statističke agencije BiH4 Izvor: Dijaspora i Razvoj – BiH, Švicarska ambasada, 2014.5 Izvor: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Preuzeto sa: http://www.mhrr.gov.ba/iseljenivsto/lstrazivanja/default.aspx?is=5133&langTag=bs-BA.6 Statističke knjige Eurostata – Ljudi u EU, izdanje za 2015. Podaci Eurostata o: zemlji rođenja, godina 2011; Odjeljenje Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja (2013);Odjeljenje Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja (2015)

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

• Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u regionu unapređenjem kapaciteta vlasti na otkrivanju krijumčarenjamigranata i trgovine ljudima, kao i izgradnjom tehničkih i ljudskih kapaciteta za prekograničnu saradnju i razmjenupodataka.

• Izgradnja kapaciteta vlasti na identifikaciji, upućivanju, pružanju pomoći i zaštite ranjivim migrantima, uključujući djecu bez pratnje i djecu odvojenu od porodice, žrtve trgovine ljudima i prokrijumčarene migrante.

• Pružanje podrške vlastima na Zapadnom Balkanu u uspostavljanju neophodnih mehanizama za provedbu Potpomognutog dobrovoljnog povratka i reintegracije za migrante blokirane u regiji.

• Pružanje podrške vlastima u uspostavljanju mehanizama za prikupljanje podataka, razmjenu podataka i dijeljenje podataka između zemalja u svrhu analize regionalnih migracionih trendova na temelju dokaza.

Promoviranje sigurnih, uređenih i regularnih migracija: Primjeri aktivnosti IOM-a u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu

Gore navedene aktivnosti se provode kroz projekte: Jačanje borbe protiv trgovine ljudima u krizama na Zapadnom Balkanu, projekat finansira Ured za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima američkog State Departmenta (J/TIP); Jačanje kapaciteta i mehanizama za identifikaciju i zaštitu ranjivih migranata na Zapadnom Balkanu, projekat finansira Biro za populaciju, izbjeglice i migracije američkog State Departmenta; i Regionalna podrška zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama na Zapadnom Balkanu i Turskoj, proiekat se finansira iz EU IPA II.

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Obaveze prema izbjeglicama Obaveze prema migrantima

Human, dostojanstven, rodno osjetljiv i brz prihvat

Poštivanje i zaštita ljudskih prava, naročito žena i djece

Rješavanje potreba osoba u ranjivim situacijama, naročito žena i djece

Kontrola granica u skladu sa međunarodnim pravom

Prikupljanje tačnih informacija i podataka

Rješavanje problema nesigurnih kretanja, naročito na moru

Stavljanje naglaska na pitanja rodne osjetljivosti, borbe protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja

Osnovne zdravstvene, obrazovne i psihosocijalne usluge za svu djecu

Izgradnja kapaciteta u zemljama koje primaju veliki broj izbjeglica i migranata

Pronalazak alternativnih rješenja za zadržavanje

Bolja integracija i inkluzija (pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, pravosuđu i učenju jezika)

Odgovarajuće, fleksibilno, pouzdano i kontinuirano finansiranje humanitarnih usluga

Borba protiv ksenofobije, rasizma i diskriminacije

Borba protive trgovine ljudima i krijumčarenja

Pružanje zaštite svima kojima je potrebna

Rješavanje temeljnih uzroka velikih kretanja izbjeglica, uključujući oružanih sukoba, progona i nasilja

Ponovna potvrda međunarodnog izbjegličkog prava, prava na traženje azila i zabrane progona (non-refoulement)

Ravnomjernija raspodjela tereta i odgovornosti za primanje i pružanje podrške izbjeglicama u svijetu (uključujući kroz

pružanje više podrške zemljama domaćinima)

Prijem izbjeglica u skladu sa međunarodnim pravom

Pristup upisu u evidencije i dokumentovanju

Bolja sigurnost za izbjegličke kampove i zajednice u njihovom okruženju

Rad na postizanju trajnih rješenja, uključujući kroz preseljenje i druga rješenja sa trećim zemljama

Humanitarna pomoć za izbjeglice (zdravstvena zaštita, sklonište, hrana, voda, higijenski uslovi)

Otvaranje radnih mjesta i stvaranje prihoda

Bliska saradnja između humanitarnih i razvojnih aktera

Provedba sveobuhvatnog okvira za odgovor na izbjegličke krize s ciljem olakšavanja pritiska na zemlje domaćine,

podupiranja samostalnosti izbjeglica, proširivanja pristupa rješenjima u trećim zemljama i pružanja podrške uslovima u

zemljama porijekla kako bi se omogućio siguran i dostojanstven povratak

Rad na usvajanju globalnog sporazuma o izbjeglicama

Bliska saradnja na pospješivanju i osiguravanju sigurnih, uređenih i regularnih migracija, uključujući povratka i

readmisije

Zaštita prava i interesa, kao i pružanje pomoći migrantskim zajednicama u inostranstvu

Rješavanje uzroka koji pokreću ili pogoršavaju velika kretanja, uključujući i kroz iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva i nejednakosti; promovisanje miroljubivih i

inkluzivnih društava; stvaranje uslova za ujednačen, održiv i inkluzivan ekonomski rast i zapošljavanje;

jačanje obrazovnih institucija u borbi protiv uništavanja životne sredine.

Smanjenje troškova radnih migracija i promovisanje pravednih politika zapošljavanja

Brži, jeftiniji i sigurniji transfer doznaka

Ugrađivanje migracija u razvojne i humanitarne programe, programe za izgradnju mira i zaštitu ljudskih

prava

Jačanje globalnog upravljanja i međunarodne saradnje po pitanju migracija

Pružanje pomoći migrantima u zemljama koje se suočavaju sa sukobima i katastrofama

Pokretanje procesa koji će dovesti do usvajanja globalnog sporazuma za sigurne, uređene i regularne

migracije

Obaveze premaobje kategorije

NJUJORŠKA DEKLARACIJA: NEKE OD OBAVEZA

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Globalni sporazum o migracijama – Vizija IOM-a

IOM bi želio vidjeti globalni sporazum koji će se temeljiti na pravima, potrebama, kapacitetima i doprinosu

migranata sa ciljem osiguravanja njihove sigurnosti, dostojanstva i ljudskih prava.

Četiri ključna elementa predstavljaju osnov ove vizije:

1. Zaštita prava migranata;

2. Omogućavanje sigurnih, uređenih i regularnih migracija;

3. Smanjenje učestalosti i uticaja prisilnih i neregularnih migracija; i

4. Rješavanje posljedica prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem po mobilnost.

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Rezolucija o modalitetima koju je Generalna skupština UN usvojila 7. aprila 2017. godine

- Precizira elemente i rokove u ovom procesu

„Globalni sporazum će se izraditi kroz otvoren, transparentan i inkluzivan proces konsultacija i pregovora i djelotvorno učešće svih relevantnih aktera, uključujući civilno društvo, privatni sektor, akademske institucije, parlamente, dijasporu i organizacije migranata, kako tokom međuvladine konferencije tako i tokom pripremnog procesa“.

Faza I Faza II

Međuvladinipregovori

Faza Ill

Sagledavanje stanja

Konsultacije

Globalni sporazum o migracijama

april 2017 – novembar 2017 novembar 2017 – januar 2018 februar 2018 – juli 2018

GLOBALNI SPORAZUM O SIGURNIM, UREĐENIM I REGULARNIM MIGRACIJAMA

Hvala!Misija IOM-a u Bosni i Hercegovini

missionsarajevo@iom.int

Mission in Bosnia and Herzegovina

Zmaja od Bosne bb, UN Common House, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Tel: +387 33 293 400; Fax: +387 33 293 726

E-mail: missionsarajevo@iom.int • Internet: http://www.iom.ba,