25ISSN 1332-4594

AtlantbulletinIzvješće predsjednika Uprave za 2013. godinu

dioničarima Atlantske

plovidbe d.d.

33srpanj 2014.

ATLANT CENTARATLANT CENTAR

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

predsjednik kap. Vlaho lonza, dipl. ing; zamjenik predsjednika mag.oec, Boris rozić, članovi: kap. niko Bratoš, dipl. ing; Boško ErcEgoVac, dipl.ing; kap. Antun ŠepArović, ing; kap. Želimir uskoković, dipl. ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. PEro kUlaš, dipl.ing. predsjednik uprave

kap. pAvo ŠiŠević, dipl.ing. član uprave

za komercijalne poslove

mArin mAtAnA, dipl.ing. član uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUško vlADović relJA, dipl.oecc.

član uprave za financijske poslove

iviCA Šurković, dipl.iur.član uprave

za pravne poslove

Kap. Ante Jerković1944. - 2014.

u 70. godini zauvijek nas je napustio kap. Ante Jerković, predsjednik nadzornog odbora Atlantske plovidbe d.d.

svi koji smo ga poznavali i koji smo imali sreću i privilegiju surađivati s njime i sanjati iste snove, zasigurno ćemo zauvijek pamtiti njegov iskreni smijeh, brigu za sve njemu bliske ljude, pažnju koju nam je iskazivao i, premda više nije sa nama, njegov lik i drage uspomene pratit će sve nas do onoga

dana kad dođe vrijeme da mu se i mi pridružimo.

nakon kap. Ante, ostaje život vrijedan poštovanja i radni vijek pun ostvarenih rezultata, ali i tiha i duboka praznina koja se ne može ispuniti ni protekom vremena, ni bilo kakvim riječima.

ATLANTSKA PLOVIDBA D.D.

IN MEMORIAM

2

3

Izvješće predsjednika Uprave za 2013. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d.

Iako su se tijekom promatrane poslovne godine putem zakonski propisanih izvješća ili pak povre-

menim istupima u javnosti, a i putem društvenog biltena, dioničari i šira javnost obavještavali o događanjima u društvu, te o financijskim i poslovnim izvješćima i planovima, dužnost nam je na kraju poslovne godine rezimirati rezultate poslovanja.

nakon višegodišnjeg konstantnog silaznog trenda, tržište rasutih tereta je konačno pokazalo i svoju pozitivnu stranu ali, nažalost, samo nakratko tijekom posljednjeg kvartala 2013. godine. ipak, zahvaljujući navedenom pora-stu vozarina u zadnjim mjesecima (a osobito značajnom skoku vozarina u segmentu Capesize-a), prosječni go-dišnji BDi index je za oko 15% veći od istog u 2012. godini. veće vozarine popraćene su i pora-stom vrijednosti brodova tako da su cijene jedinica u svim segmentima na kraju 2013. bile veće između 27-35% u odnosu na godinu prije.

unatoč svemu, kratkotrajni uzlet u zadnjem kvartalu nije bio najznačaj-nija vijest za naslovnice pomorskih magazina. umjesto toga, može se reći da je zapanjujući val narudžbi novo-gradnji bio najvažnija aktivnost tije-kom 2013. godine. nakon samo 25 miljuna tona nosivosti naručenih u 2012., narudžbe u segmentu tržišta rasutih tereta dosegle su brojku od 76 miljuna tona u 2013. godini, što je četvrta najveća godišnja aktivnost narudžbi novogradnji u povijesti! uz ovo treba naglasiti i činjenicu da su prosječne vozarine još uvijek ispod

povijesnog prosjeka što navedenoj či-njenici daje još veći značaj.

u međuvremenu još uvijek kina na-stavlja biti izvor potencijalnog uzleta pomorskog tržišta. kina je uvelike stajala iza jakog oporavka Capesize-a u posljednjem kvartalu sa svojom proizvodnjom čelika i impresivnim uvozom, ne samo željezne rude već i različitih vrsta žitarica koje su dosegle rekordne uvozne kvote tijekom listo-pada i studenog 2013. godine. par zapanjujućih brojki, kineska proi-zvodnja čelika porasla je 8% na godiš-njoj razini, uvoz željezne rude 10%, uvoz žitarica 14% od čega najveći dio uvoza istih otpada na zadnji kvartal, kada je relativno povećanje uvoza, u odnosu na isto razdoblje 2012. godi-ne, bilo čak 25%. Jedino usporavanje tijekom 2013. godine kina je imala u trgovini i uvozu ugljena što je na-doknadila indija strahovitim pove-ćanjem uvoza ugljena od skoro 50% povećanja na godišnjoj razini.

općenito gledajući, porast svjetske trgovine rasutim teretima se povećao 6,5% tijekom 2013. s naglaskom da je najveći dio povećanja ostvaren ti-jekom posljednjih mjeseci. u 2013. godini, rast svjetske flote je značajno usporio u odnosu na 2012. godinu ali i dalje iznosi velikih 62 miljuna tona dwt-a. uzimajući u obzir i nešto us-poreni odlazak starih brodova u reza-lišta (cca 23 miljuna tona nosivosti) netto povećanje svjetske flote za pri-jevoz rasutih tereta u 2013. iznosilo je oko 6,6%.

početkom 2013. godine flotu Atlant-ske plovidbe je činilo 17 brodova

kap. Pero Kulaš predsjednik Uprave

3

ukupne tonaže DWt 959.882, a krajem godine 15 brodova s ukupno DWt 872.984 što predstavlja sma-njenje DWt-a od 9,1%. prodani bro-dovi sveti nikola i i oluja su nakon prodaje uzeti u dugoročni najam tako da je zadržana ista operativna tonaža. prodajom starijih brodova prosječna starost brodova je još uvijek ispod šest godina.

Što se daljnje obnove flote tiče, u kineskom brodogradilištu Qingshan ugovorena je gradnja četiri broda, dva od 38.800 DWt i dva od 63.800 DWt, vrijednosti preko 90 milijuna USD.

s takvim sastavom flote Grupa Atlantska plovidba ostvarila je ukupni prihod od 537,6 milijuna kuna, što je 3,2% više nego godinu ranije. u toj strukturi prihoda očekivano je najvi-

še sudjelovalo brodarstvo s ukupnim prihodom od 446,2 milijuna kuna ili povećanjem od 1,8%, odnosno u tom segmentu ostvaren je gubitak od 16,9 milijuna kuna što je znatno manje od prošlogodišnjeg gubitka od 82,4 mili-juna kuna.

segment hotelijerstva je zahvaljujući još jednoj veoma uspješnoj sezoni po-većao prihode u odnosu na 2012. go-dinu i to za 6,5%, što je rezultiralo s oko 10,5 milijuna kuna dobiti, što je u odnosu na dobit od 6,1 milijuna kuna u 2012. godini čak 71,7% više.

Dvije agencije - lučka i putnička po-slovale su uobičajeno dobro i pozitiv-no, no brojevi nisu od značajnijeg utje-caja na poslovanje Grupe.

ove godine imamo i značajniji prihod, odnosno dobit pridruženih poduzetni-ka u iznosu od 1,8 milijuna kuna.

nakon konsolidiranih rezultata svih djelatnosti kako su pobrojane, dola-zimo do konačnog gubitka Grupe od 5,4 milijuna kuna ili nešto manje od milijun dolara (2012. godine gubitak je iznosio 76,6 milijuna kuna ili oko 12,6 milijuna dolara).

reviziju naših financijskih izvještaja obavlja splitska revizijska tvrtka list d.o.o., kao i jedna od vodećih svjet-skih big four revizijskih kuća Deloitte, koje potvrđuju da su ona rađena pre-ma međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima kako bi isti mogli biti predočeni našim ino-ban-kama, vjerovnicima i što je najvažnije našim dioničarima.

Dionica Atlantske plovidbe, izlistana na zagrebačkoj burzi, tijekom godine je zabilježila rast od 94%. početkom godine cijena je bila 203 kune, a na kraju godina 394 kune, dok je prosječ-na godišnja cijena iznosila 317 kuna, uz maksimalnu vrijednost od 401 kunu i minimalnu od 201 kunu. kako ni jedna druga dionica nije zabilježi-la ovakav rast cijene tijekom godine, Atlantska plovidba je krajem 2013. godine primila nagradu zagrebačke burze za dionicu s najvećim porastom cijene u 2013. godini.

Govoreći o 2014. godini možemo na-glasiti samo jedno: Brodovlasnici sami kontroliraju svoju sudbinu! ulazak raznih private equity fondova na pomorsko tržište i preveliki broj špekulativnih narudžbi unutar krat-kog perioda isporuke mogao bi po-novno dovesti do poremećaja tržišta. ipak, očekivano godišnje povećanje u pomorskoj trgovini rasutim teretima od cca 6% u kombinaciji sa očekiva-nim isporukama novogradnji od oko 4,5%, trebali bi biti dovoljan jamac da će se negativni trendovi zaustaviti.

4

kap. Nedjeljko Zelen zamjenik komercijalnog direktora za operativne poslove

TRŽIŠTE BRODOVA ZA PRIJEVOZ RASUTIH TERETA

Capesize

nakon loše prve polovine 2013. godi-ne kad je prosječna vozarina Capesize brodova iznosila usD 6.435 dnevno, došlo je do poboljšanja tržišta kra-jem godine. u drugoj polovini 2013. godine prosječna vozarina iznosila je usD 25.553 dnevno. nakon slabi-jeg početka u 2014. godini, došlo je do poboljšanja u ožujku. rast flote Capesize brodova usporen je zadnjih nekoliko godina, dok je potražnja za željeznom rudom i dalje stabilna.

Panamax

u 2013. godini prosječna vozarina po tekućem putovanju ostala je na niskoj razini, dosežući usD 6.600 dnevno, većinom zbog stalnog rasta flote no-vih brodova. rast panamax flote bio je največi u 2013. godini i dosegnuo je 9%.

Handy

prosječna vozarina po putovanju su-pramax brodova ostala je relativno slaba, usD 9.468 dnevno u 2013. zbog stalnog rasta flote, ali je zabi-lježeno poboljšanje na godišnjoj ra-zini. potražnja za Handy brodovima potpomognuta je rastom trgovine mineralima i ugljenom unutar Azije u 2013. godini, a posebno zbog po-većanja izvoza sirovina iz indonezije.

Osvrt na tržište i poslovanje brodova za prijevoz suhih tereta u 2013. kao i predviđanja za 2014. godinu

U 2013. godini kao rezultat kontinuirano preve-

like ponude brodskog prostora prosječna voza-

rina za sve vrste brodova za prijevoz rasutog

tereta ostala je relativno mala. u 2013. godini brodovi za

rasute terete zarađuju u prosjeku usD 7.731 dnevno što

predstavlja 63% manje od desetogodišnjeg prosjeka koji

iznosi usD 21.179 dnevno. rezultat toga je činjenica da

brodari rade smanjenim intezitetom tijekom posljednjih

godina. većim dijelom godine, prosječna vozarina za sve

vrste brodova za prijevoz rasutog tereta ostala je ispod

ili blizu razine potrebne za pokrivanje uobičajenih ope-

rativnih troškova. međutim, prosječna vozarina u 2013.

godini bila je neznatno viša nego u 2012. godini s najzna-

čajnim poboljšanjem vozarine (na putovanje) za Capesize

brodove u drugoj polovini godine. u zadnjem tromje-

sečju 2013. godine vozarina Capesize brodova prešla je

usD 40,000 dnevno kroz dva kratkotrajna perioda, što je

uzrokovano jakim sezonskim rastom uvoza željezne rude

u kini. istovremeno nastavio se poprilično snažni rast

trgovine rasutim teretima te se u 2013 godini povećalo

za 5%, na godišnoj razini, čime se približilo prijašnjem

prosjeku. značajan rast potražnje brodskog prostora na

tržištu tijekom zadnjih godina dogodio se zbog povećanja

uvoza u kinu željezne rude, ugljena kao i ostalih manje

zastupljenih rasutih tereta. kombiniran uvoz željezne

rude i ugljena pomorskim putem iznosio je otprilike 55%

ukupnog rasta trgovine rasutim teretima u prošloj go-

dini. u 2013 godini rast flote smanjen je za 6%, nakon

11% smanjenja rasta u 2012. i 15% smanjenja rasta u

2011. god. u međuvremenu, u 2013. godini povećao se

broj naručenih novogradnji, nakon manjeg interesa koji

je bio tijekom 2012. godine. sve zajedno, 87 miljuna

dwt je ugovoreno u 2013. godini bez obzira na negati-

van trend vezan za narudžbe. ovo vodi porastu narudžbi

brodova za rasute terete tijekom druge polovine 2013.

godine, nakon tri godine konstantnog pada.

5

Tržište Panamax brodova

u 2013. godinu vozarina za panamax brodove po tekućem putovanju bila je prosječno usD 6.600 dnevno, što je 25% više na godišnoj razini, ali 71% manja u odnosu na prosječnu vozarinu u prethodnom periodu od 10 godina, a koja iznosi prosječno usD 22.934 dnevno.vozarina panamax brodova ostala je blizu ili ispod razine potrebne za po-kriće osnovnih operativnih troškova, djelomično zbog prevelike ponude nastale ubrzanim rastom flote. rast flote uzrokovan je konstantnim ispo-rukama novih brodova, a vrlo malim brojem brodova koji odlaze u rezalište. panamax vozarine za vremenski peri-od također su porasle u 2013. godini pa je za brod od 75.000 dwt iznosila prosječno usD 10.099 dnevno. za us-poredbu prosjek vozarina za isti brod u 2012. godini iznosio je dnevno usD 9.706, a u 2011. godini usD 14.662 dnevno. u proteklih šest mjeseci cije-na polovnog panamax broda, starog 5 godina, od dwt 76.000, porasla je sa 22 miljuna na 27 miljuna usD.

Potražnja

u 2013. god. trgovina uglje-nom povećala se 5% na godišnjoj ra-zini i dosegla 1.11 biljuna tona, čemu je uzrok velika potražnja kine i indije za ugljenom. u indiji je potražnja za ugljenom uvjetovana sve većom po-tražnjom ugljena u u raznim sferama gospodarstva, dok je u kini ista pota-knuta niskim međunarodnim cijena-ma ugljena koje su konkurentnije od cijena u kini. uvoz ugljena pomor-skim putem porastao je 74% u 2013. godini i dosegao 60 miljuna tona, a što je potpomognuto i zbog prekida opskrbe ugljenom iz mongolije. u kini također postoji i realna opasnost smanjenja uvoza ugljena obzirom da vlada nastoji smanjiti zagađenje oko-liša. u europi proizvodnja čelika i taljenog željeza poprilično je mala u

Pregled istraživanja stanja flote Panamax brodova

250 Miljunadwt, kraj godine(2014.prognoza) 35

2013. god., ali očekuje se poboljšanje u 2014. god. koje će utjecati na po-većanje uvoza ugljena. Što se tiče po-nude, izvoz ugljena iz sAD pao je za 3% na godišnjoj razini zbog visokih troškova proizvodnje i niskih cijena ugljena, što je rezultiralo malim profi-tom proizvođača ugljena. u kolumbiji izvoz ugljena pao je za 8% na godiš-njoj razini uslijed brojnih prekida u proizvodnji tijekom godine. međutim, spomenuto smanjenje izvoza ugljena iz ovih zemalja nadoknađen je porastom proizvodnje u Australiji i povećanjem opskrbe iz indonezije. očekuje se da će globalna trgovina ugljenom porasti za 5% na godišnjoj razini u 2014. god. što iznosi ukupno 1.164 miljuna tona.

Ponuda

kapacitet panamax brodova povećan je za 9% u 2013. god. dok se povećanje nastavilo i početkom ožuj-ka 2014. god. i brojio je 2.386 bro-dova ukupne nosivosti 188.1 miljuna dwt. u 2013 god. isporučeno je 77% kamsarmax brodova (nosivosti 80-90 dwt) koji su, ugovoreni u 2010. god., a ostali će se naknadno isporučiti. Da-kle tako je 20 miljuna dwt bilo ispo-

ručeno u panamax flotu, dok je samo 4.5 miljuna dwt završilo u rezalištu. početkom ožujka 2014. god. bilo je naručeno 431 brodova kombinirane nosivosti od 36.9 miljuna dwt (što predstavlja 20% ukupne flote). Broj naručenih panamax brodova i dalje je relativno velik, i očekuje se da se na-stavi relativno brza isporuka istih u sljedećih nekoliko godina.

Predviđanja na tržišta Panamax brodova

u 2014. predviđa se povećanje panamax flote od 6%, te daljnjih 3% u 2015. god. povećanje panamax flote bilo je značajno proteklih godina, a oče-kuje se da će se nastaviti i u sljedećim godinama. iako postoji potencijalni ri-zik od smanjenja uvoza ugljena u kinu, očekivano povećanje široke upotrebe ugljena drugdje u Aziji trebalo bi imati povoljan utjecaj na pomorsku trgovi-nu ugljenom. mjere za zaštitu okoliša vjerojatno će ograničiti uvoz ugljena u europske zemlje, pa će povećanje flote, za koje se predviđa da će biti postojano u 2014. god., što uvjetuje preveliku is-poruku brodova, koja će dalje utjecati na panamax tržište.

Izvor : Clarksonov odjel za istraživanje tržišta

6

Tržište Handymax brodova

prevelika isporuka bro-dova nastavila je utjecati na tržište Handymax brodova posljednjih go-dina i prosječna vozarina od charter putovanja još uvijek ostaje ispod dese-togodišnjeg prosjeka od usD 23.118 dnevno. prosječna vozarina supramax brodova po putovanju povećala se za 9% na godišnjoj razini i iznosi usD 9.648 dnevno u 2013. god. iako još uvijek niske, vozarine u Handymax sektoru počimlju se oporavljati zahva-ljujući velikoj potražnji za minerali-ma. razlog tome je što kina gomila rezerve boksita i nikla, kao i stvaranje zaliha ugljena unutar Azije. vozarine supramax brodova mogle su biti dosta iznad onih koje su potrebne za pokri-vanje uobičajenih operativnih troškova u određenim periodima u 2013. god., ali se operativni troškovi nisu smanji-li. početkom ožujka 2014. god. cije-na polovnog supramax broda starog pet godina dosegla je usD 27 milju-na, dok je za usporedbu krajem rujna 2013. god. bila usD 22.5 miljuna.

Potražnja

Handymax brodovi (40-65 k dwt) se najviše koriste za prijevoz žita, zatim ostalih manje zastupljenih rasu-tih tereta i nekih vrsta ugljena. pred-viđa se povećanje trgovine žitom za 9% u 2013./2014. god. u odnosu na 2012./2013. god. kad je suša uništila usjeve. očekuje se povećanje izvoza žita iz sAD, kanade i europske unije što bi ukupno iznosilo do 295 milju-na tona u 2013./2014. god. također, očekuje se stabilan rast trgovine sojom obzirom da Brazil i sAD nastavljaju opskrbljivati povećanu kinesku potra-žnju. u 2013. god. trgovina minera-lima na tihom oceanu bila je također značajna za tržište Handymax brodo-va. svjetska trgovina niklom i boksi-tom ukupno je iznosila oko 186 mil t. u 2013. god. od kojih se 77% od-nosilo na kineski uvoz. rast trgovine

ovom robom bio je značajan u 2013. god. obzirom da je kina stvorila zalihe da bi se pripremila na zabranu izvoza neprerađenih minerala iz indonezi-je koja je stupila na snagu sredinom siječnja 2014. godine. kao rezultat toga predviđa se pad trgovine niklom i boksitom u 2014. godini. očekuje se da će Filipini povećati izvoz, međutim time se neće u potpunosti kratkoročno kompenzirati smanjen izvoz iz indo-nezije.

Ponuda

tijekom cijele 2013. god. flota Handymax brodova porasla je za 7% na godišnjoj razini. početkom ožujka 2014. god. flota broji 3.007 brodova ukupne nosivosti 158.9 mi-ljuna dwt. povećavanje flote uzroko-vano je isporukom novih brodova čiji je broj premašio broj brodova poslanih u rezalištu (tijekom cijele 2013. god. 14.3 miljuna dwt je bilo isporučeno, dok je 3.3 miljuna dwt završilo u re-zalištu). narudžba novih Handymax brodova se povećala zadnjih mjeseci, a posebno je izražen trend ugovaranja gradnje ultramax brodova (približno 60-65 k dwt). početkom 2014. god. bilo je naručeno 658 Handymax bro-

dova kombinirane nosivosti od uku-pno 38.8 miljuna dwt (što odgovara 25% ukupnog kapaciteta sadašnje flo-te).

Predviđanja za Handymax tržište

u 2014. godini predviđa se rast Handymax flote od 7% te daljnji rast od 6% u 2015. godini. povećanje ponude brodskog prostora vjerojatno će nastaviti utjecati na tržište kratko-ročno, a možda i srednjeročno, poseb-no zbog činjenice da se nastavlja ugo-varanje gradnje ultramax brodova čija se isporuka očekuje tijekom sljedećih nekoliko godina. zabrana izvoza iz in-donezije dovodi u pitanje odvijanje tr-govine mineralima, te se očekuje njeno kratkoročno slabljenje. istovremeno, povećanje iskopane rudače u Australiji i Africi uvjetuje lagani porast trgovine rasutim teretima u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. unutar Azije, očekuje se stabilna trgovina ugljenom zbog sve veće upotrebe ugljena na tom prostoru. iako trenutačno stanje trži-šta pokazuje da ima više brodova nego što tržište zahtjeva i da broj narudžbi za novogradnje raste, to će biti vjero-jatno kratkoroćna nestabilnost.

Pregled istraživanja stanja flote „Handymax“ brodova

180 Miljunadwt, Kraj godine(2014.predviđanja) 25

Izvor : Clarksonov odjel za istraživanje tržišta

7

Tržište Handysize brodova

u 2013. god. vozarine po putovanju za Handysize brodova povećale su se i na godišnjoj razini iznose usD 8.577 dnevno. ipak, zarada je ostala na izra-zito niskoj razini, zbog malog rasta trgovine manje zastupljenim rasutim teretima. Jednogodišnji vremenski na-jam za brod od 30.000 dwt, iznosio je prosječno usD 8.106 dnevno u 2013. god., što je znatno manje od deseto-godišnjeg prosjeka koji iznosi usD 15.229 dnevno. međutim, od počet-ka 2014. godine do danas, dolazi do porasta vozarina za vremenski najam Handysize brodova i one prelaze usD 10.000 dnevno, po prvi put od stude-nog 2011. god. krajem 2013. god. cijena polovnog Handysize broda, sta-rog 5 godina, iznosi 19 miljuna usD, u odnosu na usD 15,5 miljuna počet-kom iste godine. od početka 2014. godine cijena je i dalje rasla da bi na početku ožujka 2014. godine dosegla usD 21 miljuna

Potražnja

potražnja za Handysize brodovima je uvelike potaknuta trgovinom ma-nje zastupljenim rasutim teretima. u 2013. godini trgovina manje zastu-pljenim rasutim teretima povećala se prema procjenama za 4% na godišnjoj razini, dosežući 1.466 miljuna tona, što je nešto manje od zabilježenog rasta od 5% koji je bio u 2012. god. i rasta od 8% u 2011. god. u 2013. god. otprilike 67% rasta trgovine ma-nje zastupljenim rasutim teretima ot-pada na trgovinu metalima i minerali-ma. od čega trgovina niklom zauzima najveći postotak (gotovo 20%). ipak to je i manje nego u periodu između 2011. god. i 2012. god. trgovina ni-klom nastavila je rasti u 2013. god. obzirom da su proizvođači čelika, ni-kla i sirovog željeza u kini nagomilali zalihe zbog zabrane izvoza iz indone-zije koje je stupilo na snagu u siječnju 2014. god. ova zabrana izvoza uzro-kuje poremećaj u potražnji Handysize brodova kratkoročno. trgovina poljo-privrednim proizvodima u 2013. god. činila je otprilike 21% trgovine manje

Pregled istraživanja stanja flote „Handysize“ brodova

110 Miljunadwt, Kraj godine(2014.predviđanja) 25

u 2014. god. predviđa se rast od 4% ukupne pomorske trgovine rasutim teretima, predvođen planiranim ra-stom trgovine željeznom rudom (9%). na početku ožujka 2014. flota bro-dova za rasute terete sastojala se od 10.046 brodova ukupne kombinira-ne nosivosti od 729.8 miljuna dwt. u 2014. god. očekuje se danji manji porast flote otprilike za 4.5% kao re-zultat odgođenih isporuka. kao po-sljedica istog, očekuje se da će raspon između planiranog rasta flote i tržišta rasutih tereta, biti najmanji u sljedećih nekoliko godina. porast tonaže novoi-zgrađenih brodova koji se akumulirao kroz nekoliko zadnjih godina, kratko-ročno će utjecati na tržište dok se ne postigne uravnoteženje.

zastupljenim rasutim teretima, te je porasla za 1% u 2013. god., što pred-stavlja sporiji rast u odnosu na onaj zabilježen prethodnih godina. uspo-ren rast je rezultat smanjene trgovine uljnim sjemenkama, stočnom hranom i ograničenim porastom trgovine šeće-rom. trgovina željeznim i drvnim pro-izvodima činila je 33% trgovine manje zastupljenih rasutih tereta u 2013. god. i porasla je za 4% na godišnjoj razini.

Ponuda

na početku ožujka 2014. god. flota Handysize brodova broji ukupno 3.077 brodova kombinira-ne nosivosti od ukupno 87.3 miljuna dwt. tijekom cijele 2013. god. broj starih Handysize brodova odvedenih u rezalište (6.3 miljuna dwt) premašio je isporuku novih brodova (6.1 miljuna dwt). Broj brodova za rezalište popri-lično je visok u ovom sektoru zbog re-lativno stare flote. premda je odlazak brodova u rezališta bio stalan, udio brodova starijih od 20 godina ostaje i dalje relativno visok (22%), stoga se očekuje i daljni odlazak brodova u re-zalište poprilično ubrzanim tempom u godinama koje slijede. za očekivati je da će ovo rezultirati potrebom za za-

mjenom spomenutih brodova u sljede-ćih nekoliko godina, iako se predviđa da će rast flote biti prilično ograničen u usporedbi s drugim sektorima u 2014. god. na početku ožujka 2014. god. naručena su ukupno 422 broda kombinirane namjene ukupne nosivo-sti 14.6 miljuna dwt (što iznosi 17% postojeće flote).

Predviđanja za Handysize tržište

u 2014. god. očekuje se da će se rast trgovine manje zastupljenim rasutim teretima smanjiti za 2% na godišnjoj razini. očekuje se da će se veći dio trgovine manje zastupljenih rasutih tereta prevoziti većim brodovima u nadolazećem razdoblju da bi brodari izvukli što veći profit. usprkos tome, manji brodovi specijalizirane namje-ne su u mogućnosti poslovati u širem opsegu od većih brodova, tako da će razina potražnje i za ovim tipom bro-dova ostati ista. istovremeno, predvi-đa se da će cjelokupna flota Handysize brodova porasti manje od 1% ukupno u 2014. god. i u 2015. god., što zna-či da će porast iste flote biti manji od porasta flote u sektoru većih brodova za prijevoz rasutih tereta. ovo će se djelomično odraziti na očekivanu viso-ku razinu odlaska brodova u rezališta što je rezultat relativno starije flote Handysize brodova.

Izvor : Clarksonov odjel za istraživanje tržišta

8

Vijesti IZ DRUŠTVA

Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

ZAMJENA HANDY NOVOGRADNJI ZA ULTRAMAX NOVOGRADNJE

kako smo već prethodno izvještavali, Atlantska plovidba d.d. je u 2013.g. sklopila četiri ugovora o gradnji bro-dova sa brodogradilištem Qingshan u nr kini. Dva od ukupno skloplje-na četiri ugovora o gradnji brodova su stupila na snagu 25.04.2013.g., a preostala dva ugovora su tzv. opcijski ugovori. prema odredbama tih opcij-skih ugovora, Atlantska plovidba d.d. je imala pravo – opciju – deklarirati gradnju tih brodova do kraja stude-nog 2013.g. (za prvi opcijski brod) odnosno do kraja siječnja ove godine (za drugi opcijski brod). u skladu sa odredbama tih opcijskih ugovora, Atlantska plovidba d.d. je dana 22. studenog 2013.g. deklarirala opciju gradnje prvog opcijskog broda u na-vedenom brodogradilištu, a naknadno je deklarirana opcija gradnje i drugog opcijskog broda.

u razgovorima sa predstavnicima bro-dogradilišta, dogovoreno je da se ta dva deklarirana opcijska broda zami-jene sa ugovorima o gradnji tri bro-da tipa ultramax, svaki nosivosti od 63.800 DWt. ugovori o gradnji ta tri nova ultramax broda sklopljeni su u veljači ove godine. Dva od tri navede-na ugovora o gradnji su odmah stupili na snagu, a treći je bio ponovno tzv. opcijski brod, a Atlantska plovidba je imala opciju deklarirati gradnju do 15. svibnja ove godine. kad se prima-kao datum deklariranja opcije grad-nje, Atlantska plovidba je zatražila od brodogradilišta Qingshan produljenje roka deklariranja opcije do 15. rujna ove godine, a brodogradilište je tom zahtjevu udovoljilo. tako će se odluka

da li (ili ne) deklarirati opciju za grad-nju tog trećeg broda donijeti počet-kom rujna ove godine.

inače, ultramax brodovi su dosta tra-ženi na tržištu zbog svoje velike nosi-vosti od 61.000-64.000 DWt, čime su po nosivosti blizu nosivosti pana-max brodova, s time da za razliku od panamax brodova imaju i brodske di-zalice što im daje povoljniji položaj i iskoristivost na tržištu.

IZBOR NOVOG PREDSJEDNIKA NADZORNOG ODBORA

zbog prerane smrti dosadašnjeg pred-sjednika nadzornog odbora Atlantske plovidbe – kapetana Ante Jerkovića, nadzorni odbor Atlantske plovidbe je na svojoj 12. sjednici održanoj 16. ve-ljače ove godine za predsjednika nad-zornog odbora izabrao kapetana vlaha lonzu koji je do sada obnašao dužnost člana nadzornog odbora.

PRODAJA BRODOVA ZA PRIJEVOZ TEŠKIH TERETA

Dana 14. veljače ove godine skloplje-ni su ugovori o prodaji dva preostala broda za prijevoz teških tereta: m/b AtlAnt FrAuke i m/b AtlAnt trinA. u skladu sa ugovorenim naj-prije je kupcima izvršena primopreda-

ja m/b AtlAnt FrAuke, a krajem svibnja i m/b AtlAnt trinA.

PRODAJA I UZIMANJE PRODANIH BRODOVA U BAREBOAT

Atlantska plovidba je dana 28. veljače ove godine sklopila ugovore o kupo-prodaji svoja dva broda: m/b CitY oF DuBrovnik i m/b orsulA. istoistovremeno je sa kupcem ta dva broda sklopljen bareboat charter party na vrijeme od 5 godina tako da će spo-menuta dva broda i dalje, kroz nared-nih 5 godina, ploviti u floti Atlantske plovidbe d.d. primopredaja brodova kupcima i ponovno preuzimanje bro-dova u bareboat je obavljena istovre-meno.

9

SKUPŠT

INA

na temelju odluke uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, od svetoga mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 68. sjednici iv. saziva održanoj dana 08. svibnja 2014.g., sukladno odredbi iz članka 60. stavak 2. statuta Društva, objavljuje se

P o z i Vza redovitu Glavnu skupštinu Društva

I. redovita Glavna skupština Društva održat će se u četvrtak, 14. kolovoza 2014.g., s početkom u 18,00 sati u zgradi „mala venecija“, u okviru Hotela lapad, u Dubrovniku, lapadska obala 37 (i. kat).

II. za sazvanu redovitu Glavnu skupštinu utvrđuje se slijedeći

D n e v n i r e d :

1. otvaranje skupštine i podnošenje izvješća povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj skupštini;

2. izbor dva brojača glasova;3. izvješće uprave o stanju i poslovanju Društva u 2013. godini;4. izvješće nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2013. godini;5. izvješće revizora za 2013. godinu;6. Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2013. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);7. Donošenje odluke o gubitku iz poslovanja Društva u 2013. godini;8. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad upravi Društva;9. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad nadzornom odboru Društva;10. Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2014. godinu;11. Donošenje odluke o izmjeni statuta Društva;12. izbor jednog člana nadzornog odbora Društva;13. izvještaj uprave o stjecanju vlastitih dionica;14. informacije uprave o važnijim događajima u Društvu.

III. temeljem odredbi zakona o trgovačkim društvima, uprava i nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane skupštine:

AD-2uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez.

AD-3uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2013. godini.

AD-4uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2013. godini.

AD-5uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2013. godini.

AD-6uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2013. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.

AD-7uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Utvrđuje se da gubitak nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2013. godinu iznosi 16.887.529,77 Kuna, koja će se pokriti iz zadržane dobiti prethodnih poslovnih godina.

10

SKUPŠT

INA

AD-8uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2013. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad.

AD-9uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2013. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad.

AD-10nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:Za revizora Društva u 2014. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split.

AD-11uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

I.

Mijenja se Statut Atlantske plovidbe d.d. i to kako slijedi:

IZMJENE I DOPUNES T A T U T A

DIONIČKOG DRUŠTVA ATLANTSKA PLOVIDBA DUBROVNIK

Članak 1.

Članak 9. stavak (1) statuta Društva mijenja se i glasi:

(1) sjedište Društva je u Dubrovniku u ulici Dr. Ante starčevića 24.

Članak 2.

izmjene i dopune statuta stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.

ii.

ovlašćuje se nadzorni odbor izraditi potpuni pročišćeni tekst statuta.

predsjednik nadzornog odbora:

_____________________________kap. vlaho lonza

predsjedavajući Glavne skupštine:

_____________________________ivica Šurković

AD-12nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:„Za člana Nadzornog odbora Atlantske plovidbe d.d. izabire se Nikola Mišetić, iz Zagreba, Sveti Duh 46, OIB 54059516115, umjesto dosadašnjeg člana Borisa Rozića. Mandat novoizabranog člana Nadzornog odbora trajati će do isteka mandata svim članovima V. Saziva Nadzornog odbora Društva.Nikola Mišetić nije član niti jednog nadzornog odbora trgovačkih društava u zemlji i inozemstvu.“

AD-13uprava i nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese slijedeću Odluku:

11

SKUPŠT

INA

Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi: „Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 23. kolovoza 2013.g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“

IV. na Glavnoj skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva na završetku radnog dana 07. kolovoza 2014. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne skupštine i to na prijavnom mjestu na poslovnoj adresi Društva u Dubrovniku, Dr. Ante starčevića 24, u službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog poziva u narodnim novinama republike Hrvatske do zaključno 07. kolovoza 2014. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati. Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj skupštini Društva. punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na Glavnoj skupštini Društva koja se održava dana 14. kolovoza 2014. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu. Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike:

1. tonći miloslavić, oiB 17392747822;2. nedjeljko zelen, oiB 79795967066;3. edo taslaman, oiB 61584770189;4. nikša Bjelokosić, oiB 64605000450; i5. Božo stanić, oiB 08560377218;svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Dr. Ante starčevića 24, 20000 Dubrovnik.

kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu. obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr). ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog poziva u narodnim novinama republike Hrvatske do 07. kolovoza 2014. godine, na poslovnoj adresi Društva, Dr. Ante starčevića 24, u službi dionica Društva. Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 07. kolovoza 2014. godine do 15,00 sati. posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne skupštine Društva.

V. prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog poziva u narodnim novinama republike Hrvatske pa do 14. kolovoza 2014.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. prema odredbi članka 280. zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva biti će objavljeni u narodnim novinama – glasilu Društva.

VI. u skladu sa člankom 277. st. (4) zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:- dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračunava dan primitka zahtjeva u Društvu;- svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. zakona o trgovačkim društvima;- svaki dioničar ima pravo tražiti da mu uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) zakona o trgovačkim društvima.

VII. ovaj poziv za redovitu Glavnu skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HinA-e, narodnim novinama – službenom glasilu republike Hrvatske i glasilu Društva, na internet stranicama zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr) i na internet stranicama Društva (www.atlant.hr).

VIII. svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

SKUPŠT

INA

Novogradnje Atlantske plovidbe

Marin Matana, dipl. ing., član Uprave za rukovođenje brodovima

XIV. nastavak

Nastavak obnove flote Atlantske plovidbe d.d.

GREEN DOLPHIN 38 kao sto je u prethodnim Bulletinima vec objavljeno, u brodogradilištu Qin-gshan, koje se nalazi u kineskom gradu Wuhan, a na osnovu ugovora potpisa-nog u travnju 2013 godine, zapocela je gradnje dva broda tipa handymax pod nazivom green Dolphin.kidanje limova za prvi brod, koji će biti kršten pod imenom aP DUBra-Va, izvršeno je 16. sijecnja 2014., a polaganje kobilice 17. lipnja 2014., kada je kidanjem limova sluzbeno za-počela i gradnja drugog broda koji će nositi ime aP rEVElin.

osnovne karakteristike ova dva broda su:

- Dužina preko svega: 180,00 m- širina: 32,00 m- Visina: 15,00 m- max. gaz: 10,50 m- nosivost na max. gazu: 38.700,00 t- Brzina: 14,00 nm/h- porivni stroj: mAn B&W 5s50me-B9,3 tier ii- palubne dizalice: 4 x sWl 36 t - Broj skladišta: 5

isporuka prvog broda planirana je za ožujak 2015. godine, dok bi drugi brod trebao zaploviti u floti aP u listopadu iste godine.

Slika 1: Novogradnja u brodogradilištu Qingshan, Wuhan, China

13

Slike 3, 4, 5 i 6: Tijek dosadašnje gradnje broda “AP Dubrava”

Slika 2: General Arrangement

14

Slika 7: Do sada izgrađeni blokoviosnovne karakterisike:

- Dužina preko svega: 199,90 m- Širina: 32,26 m- visina: 18,50 m- max. gaz: 13,30 m- nosivost na max. gazu: 63.800,00 mt- Brzina: 4,00 nm/h- porivni stroj: mAn B&W 5s60me-C8,2 (tier ii)- palubne dizalice: 4 x sWl 36 t - Broj skladišta: 5

DOLPHIN 64

pored ranije spomenuta dva broda Green Dolphin, sa istim brodogra-dilištem potpisan je ugovor za grad-nju jos dva ultramax broda za rasute terete Dolphin 64, nosivosti 63.800 mt koji bi trebali biti preuzeti tije-kom 2016. godine. karakteristike brodova prikazane su na opcem pla-nu u nastavku.

Slika 8: Opći plan broda Dolphin64

15

Razgovor

Kap.DAVOR MOJSIĆ

Na brodovima Atlantske plovidbe, među zapo-vjednicima, ste s najdu-

žim radnim stažom. Ne i najsta-riji. Kao što su neki, u medijima, objavili. Nedavno na prigodnoj svečanosti, otvorili ste novu po-slovnu zgradu Atlantske plovid-be u Gružu i tako dobili još jed-no priznanje.

- upravi, onima koji su tako odre-dili, zahvaljujem. to je čast. u ime svih uposlenika, posebno pomoraca, Atlantske plovidbe, od njezinog osni-vanja do danas. Jedan sam od starijih zapovjednika. Drugi su bili na brodu. ponosni smo na novu zgradu Atlant-ske plovidbe. Dominira cijelim po-dručjem Grada.

- Dakle, posljednji odmor pam-tit ćete i po najnovijoj svečanosti Atlantske plovidbe. Prije ste od-mor provodili u Lapadu. Danas u Konavlima. U Čilipima.

- u jednoj od općina, u konavlima, gdje je najbolje živjet, a Čilipi su nje-zin sunčani dio. Čime se bavim kada nisam na brodu? ono što obitelj ne-može riješiti bez mene. kuća u Čilipi-

16

ma, djelomično porušena u ratu, još uvijek se obnavlja. vrijeme provodim na način kakav sam, kao dijete imao u lapadu, gdje danas ne možeš ostaviti ni iglicu, a ne parkirati auto. malo u vrtu. prijatelji. ribanje. Jednostavno, „baterija“ se puni za sljedeći ugovor.

- Novi brod?

- Ap sveti vlaho. trebao sam se već ukrcati. razlozi su: kašnjenje ukrcaja tereta u indoneziji i dolazak broda u singapur, gdje je obavljena smje-na. za mene, koliko je važan brod, o kojem se u Atlantskoj plovidbi dosta vodi računa, još su važniji ljudi. po-sada.

- Sjećate li se, na kojim brodovima Atlantske plovidbe ste, do sada, bili? Još 1974. godine zaposleni ste, na poslovima kadeta, a 1995.godine unaprijeđeni u zvanje za-povjednika.

- sjećam. počeo sam, kao kadet, na Gunduliću, gdje je bilo mnogo više članova posade nego danas. sjećam se i kada sam unaprijeđen za prvog ofičala i kasnije za zapovjednika, kada je boravak na brodu bio duži nego danas. sve je ubrzanije i nemaš vre-mena napuniti „baterije“ za sljedeći dan ili putovanje. zato su i ugovori kraći. zbog zahtjeva modernog trži-šta, stajanje u lukama svedeno je na minimum. velike su obveze i stalne kontrole. kada sam preuzeo brod Ap slano, 70 tisuća tona, sa četiri diza-lice, specifično je bilo što je, uz šest hrvatskih pomoraca, posada bila s Fi-lipina. vrsni su pomorci i međusobno organizirani. mogu pohvaliti tu fili-pinsku posadu i bilo mi je uživanje s njima raditi.

- Na brodovima Atlantske plovid-be, posljednjih godina, mnogo je promjena. I novogradnji. Kažu: na moru sada je mnogo lakše. Sta-riji se, i dalje s nostalgijom sjećaju vremena kada su se brodovi u lu-kama duže zadržavali, nego danas, i kada se navegavalo i više od jed-

ne godine, a profesionalni odnos u poslu, uvijek, bio na prvom mje-stu. I najvažniji. I posebno uvaža-van.

- Apsolutno. međutim, danas, dok radiš, moraš planirati unaprijed ne-koliko dana, jer se sve prebrzo odvija. i veća je odgovornost. na moru je, u nekim stvarima, lakše. imaš bolje uređene i sigurnije brodove, ali i više brodova, veći promet i stalne kontro-le. recimo, singapur ili gore – Baltik, gdje sam zadnjih godina najviše bio uposlen. i kada bi se mogao odmo-rit, nemaš kada, radi raznih kontrola, specifičnih za indiju, kinu ili Filipine. po mojem shvaćanju tamo je to malo pobjeglo pravilima i onome zašto su

te kontrole uspostavljene. Američka kontrola brodova danas je najprofe-sionalnija i najbolja. postavili su svoje zahtjeve i znamo se ponašati prema njima. njihovi strogi zahtjevi moraju se poštovati, ali kada dođeš u zemlju, gdje je velika sirotinja, oni su prinu-đeni, valjda radi svoje egzistencije, da te stave u poziciju: „ili – ili“.

- Kakvu još poruku, danas ostav-ljate ili šaljete mlađima? Pomor-cima koji nastavljaju uspješnu tradiciju dubrovačke Atlantske plovidbe?

- i danas u Atlantskoj plovidbi ima-mo sposobne, vrijedne, pametne i lo-jalne mlađe časnike, što je jedna od bitnih stvari. Japanci govore da svo-je poduzeće moraš postaviti na prvo mjesto, ispred svoje obitelji. ne daj

Bože, mi nismo takvi, ali iza svoje obitelji je, ipak poduzeće za koje ra-diš i od kojeg živiš. i tako se uvijek ponašam.

- S obzirom na ekonomsku situa-ciju, i kod nas i u svijetu, a tako je oduvijek, za pomorce poseb-no je važan onaj financijski dio. I njihove plaće. Zapovjednici, upravitelji stroja i časnici uvijek su, kao što i treba, bolje plaćeni, u odnosu na druge poslove na ko-pnu.

- Dubrovčani većinom, još uvijek se ponašaju u duhu tradicije. mnogo mladića kažu „bit ću jednoga dana kao tata ili dundo“, ali ima i onih koji ne znaju što ih čeka, misleći samo na novac. Časnički kadar Atlantska plovidba uvijek će imat. međutim, u zadnje doba, i u nas, zanimanje za „niže“ kadrove sve je manja, posebno u Dubrovniku, zbog standarda sta-novnika.

- Za kraj: što slijedi u vašoj život-noj priči, čija je naslovnica, do mi-rovine, opet dubrovačka Atlantska plovidba?

- Do mirovine – na istom pravcu. znači, gledat je kao svoju, jer moj život je ukomponiran u Atlantskoj plovidbi, kako god me tko shvatio. nastojat ću, iako bioritam pomalo pada, odgovorno raditi, u svom, ali onda i u interesu svih nas, da jednoga dana, kada dođe vrijeme mirovine, mogu s ponosom pogledati svakoga u oči. zahvaliti i reći sretno onima koji ostaju.

„DUBROVČANI SE PONAŠAJU

U DUHU TRADICIJE“

17

ATLANT CENTARATLANT CENTAROtvorenje, 15. travnja 2014.

18

19

20

Marko Asić, voditelj prodaje i marketinga

U povijesti Atlantske plovid-be, rame uz rame s ostalim velikim i važnim datumima

iz bogate prošlosti, ostat će upisan 15. travanj 2014. kao datum otvore-nja nove poslovno stambene zgrade Atlant centra. kapetan Davor moj-sić, kao kapetan s najduljim stažom u kompaniji, svečano je prerezao vrpcu uz blagoslov rektora Crkve sv. vlaha don tome lučića i uz nazočnost za-poslenika Društva, visokih gradskih i županijskih dužnosnika, budućih kori-snika zgrade i brojnih uzvanika. otvo-renje zgrade bio je uvod za preseljenje ureda tvrtke sredinom svibnja kad je nakon pola stoljeća Atlantska plovid-ba „digla sidro“ sa stare adrese u ulici od svetoga mihajla i preselila na novu adresu u ulici dr. Ante starčevića 24. usporedno sa svečanim otvorenjem zgrade i useljenjem ureda Atlantske plovidbe u zgradi su svoju djelatnost započeli i drugi korisnici: Atlant put-nička agencija, Atlant Agent, laus CC, Hrvatska poštanska banka i eu-ropa 92 dok se u trenutku pisanja teksta dovršava uređenje i ostalih pro-stora, trgovina, ureda, restorana, ban-ke i stanova čije se useljenje očekuje

uskoro, kada će zgrada u potpunosti zaživjeti. početkom travnja otvorena je i javna garaža sa 142 parkirna mje-sta, na dvije od ukupno tri podzemne etaže, koja svakim danom privlači sve više korisnika i koja je znatno pomo-gla u rješavanju problema parkiranja u ovom dijelu grada. posebnost garaže je da je njena najdonja etaža ukopana devet metara ispod razine mora pa je tako tijekom gradnje bilo potrebno neprestano ispumpavati vodu iz gra-đevinske jame do trenutka kada je te-žina same zgrade postala veća od sile uzgona kako uzgon ne bi podigao naš „brod“.otvorenjem zgrade i pripadajuće nove gradske prometnice, između nje i gradskog bazena, nakon nešto malo više od dvije godine građevinskih ra-dova završen je period gradnje ali i ci-klus koji je počeo još 1989. godine kad je Atlantska plovidba stekla vlasništvo nad zemljištem gdje će kasnije niknuti zgrada. u to vrijeme započela su prva ispitivanja terena i izrada idejnog pro-jekta za gradnju međutim događanja koja su uslijedila, Domovinski rat i teške godine nakon njega odgodile su projekt sve do sada kada je napokon

dovršen trudom mnogih bivših i sa-dašnjih članova uprave i zaposlenika Društva ali i svih drugih uključenih u proces od idejnog projekta do gotovog objekta. o obujmu odrađenog posla govori podatak da je tijekom dvije godine gradnje na gradilištu bilo prosječno stotinjak radnika dok je u vrijeme naj-intenzivnije gradnje na objektu bilo i do 250 radnika. za izgradnju zgrade čija je površina 25 tisuća kvadratnih metara prostora i koja se prostire na tri podzemne i šest nadzemnih etaža bilo je potrebno iskopati i zbrinuti 50.000 kubnih metara zemlje, ugra-đeno je 22.000 m3 betona, 2.500.000 kilograma armature, 75.000 kilogra-ma čelične konstrukcije, 700 komada vrata, 250 kilometara kabela i više od 4.000 komada utičnica. na prostoru Gruškog polja stvara se poslovni centar Dubrovnika a njegov centralni dio – „kralježnicu“ čini zgra-da Atlantske plovidbe na ponos Gradu ali prvenstveno svim pomorcima i za-poslenicima kompanije.

APC Atlant poslovni centar

APC Atlant poslovni centar

21

ATLANT AGENTDanijel Obuljen - dipl. ing.

pomorskog prometa i direktor agencije.

poštovani čitatelji Atlant bulletina.

Premda u srcu cruising sezone, kad nas poslovne obveze stišću sa svih strana i kada nemamo baš „viška“ slobodnog vremena, zadovoljstvo mi je napisati tekst o poslovanju Atlantske pomor-ske agencije iz više razloga, od kojih ću tri posebno naglasiti. kao prvo, u fizičkom obujmu posla 2013. smo završili na rekordnim ra-zinama. vratili smo se na brojke koje smo imali zadnjih godina prije svjetske ekonomske krize. povećali smo broj ti-canja za 51% u usporedbi s godinom prije. to znači da smo u prošloj godinu „odradili“ 524 ticanja u svim hrvat-skim lukama koji ugoščuju brodove na kružnim putovanjima, napravili isto toliko računa otpreme, platili tisu-će računa razno-raznim dobavljačima, izmjenili na tisuće e-mailova s brodo-vima i kompanijama, pronašli i ispo-ručili na desetke izgubljenih kofera, desetinama pomoraca i putnika osigu-rali adekvatnu zdravstvenu pomoć te omogućili ukrcaj i iskrcaj više od dvije stotine pomoraca. naravno da to nije sve i da bi se puno toga moglo još navesti ali vjerujemo da gornji brojevi govore sami za sebe. na našu sreću i financijski rezultati su pratili fizičko povećanje posla te smo i u tom segmentu imali dvoznamenka-sto povećanje prihoda i dobiti. ono što nadasve veseli je podatak da ćemo i u 2014., premda će se ukupan broj dolazaka brodova na kružnim pu-tovanjima u Jadran smanjiti, zadržati razinu prošlogodišnjeg posla ili imati blagi porast broja ticanja. također, nastavili smo i proširili do-sadašnju suradnju s tvrtkom premier Cruises limited, ruskog brodovlasnika gospodina. vladimira esakova, kojeg kao generalni agenti za njegov brod

serenissima zastupamo u svim svjet-skim lukama. ta nam pozicija pro-širuje poslovanje i pomalo nas uvlači u ulogu brodovlasnika s obzirom da između ostalih poslova zaduženi smo za nominaciju agenata, prikupljanje proforma troškova, doznačavanje nov-čanih sredstava i kontrolu računa ot-preme iz bilo koje luke ili mjesta kojeg brod posjeti. kao drugu zanimljivost koja nam je svima u agenciji uljepšala prošlu go-dinu je činjenica da po prvi put ot-kad radimo agencijski posao predmet agenture nije bio brod nego živa bića. naime, krajem rujna 2013. organi-zirali smo „prihvat i otpremu“ šest pacifičkih dupina koji su dovezeni u dubrovačku zračnu luku golemim transportnim zrakoplovom direktno iz njihove baze u san Diegu. zapra-vo, naš posao je više bio logističke i kordinacijske naravi ali i iznimno za-htjevan zbog vremenskih rokova koji se moraju ispoštovati u transportu po suhom, a da se ne bi ugrozili životi tih sisavaca. pacifički su dupini pripadnici specijal-ne postrojbe ratne mornarice sAD-a, zvane mk 7 i tvore tim u sklopu pro-grama morskih sisavaca (us navy marine mammal program), posebno

obučen za pronalaženje i markiranje podmorskih mina. Američka voj-ska koristi njihove posebne vještine i sposobnosti a sama obuka traje do tri godine. naime, dupini se služe svojim biološkim sonarima za pronalaženje mina i označavanje istih pomoću spe-cijalnih Gps uređaja. oni ne deakti-viraju mine, nego uz njih postavljaju oznaku po kojima ronioci izrađuju precizne karte koje specijalni timovi koriste za vađenje opasnih sredstava iz mora. mi smo gotovo čitav mjesec imali priliku izbliza sve to vidjeti i svjedočiti njihovoj prirodnoj inteligen-ciji i volji za radom.kao treću činjenicu želim naglasiti da smo prva firma koja je „probila led“ i krajem travnja se uselila i počela s radom u novoj zgradi Atlant centra. to nam je, s obzirom na uvjete, poslu dalo potpuno novu dimenziju. na kraju bi se zahvalio na uspješnoj suradnji i podršci svim kolegama u agenciji bez kojih bi bilo gotovo ne-moguće polučiti tako dobre poslovne rezultate, a posebno našem dugogo-dišnjem direktoru, sada u ulozi savjet-nika, gosparu miroljubu vukšiću koji s krajem ove kalendarske godine odla-zi u mirovinu.

22

mr.oec. Željko Miletić,direktor Hotela Lapad d.d.

Hotel Lapad100 Godina

Bi j e l og dvor ca na lapadu

Pred sam prvi svjetski rat u Du-brovniku se započimaju raditi dva veća hotela, na pločama

hotel odak (današnji excelsior otvara se 1913. godine), a na lapadu Bijeli dvorac 1914. godine. prije sto godina, 24. ožujka 1914, otvoren je u lapadu hotel kojega je dao izgraditi austrijski veleposjednik Wilhelm lerch, nazvavši ga “Weisses schloss”. no, “pobunom” građana Dubrovnika i lokalne vlasti, morao ga je preimenovati u “Bijeli dvorac”. Ho-tel je izgrađen na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade koja je pripadala zemljišnom posjedu ljetnikovca zva-nog mleci ili mala venecija kojega je lerch kupio i zadržao kao svoj reziden-cijalni objekt.turbulentna povijesna vremena i rato-vi proživljeni u stotinu proteklih godi-na ispisivala su i promjene u životu ho-tela koji je bio i bolnica i stacionar za vojsku i ugostiteljska škola, na kraju stoljeća, u Domovinskom ratu postao je skloništem za brojne izbjegle i pro-gnane iz domova dubrovačke okolice. nekoliko je “prijelomnih” godina u životu stogodišnjaka – osim same go-dine otvaranja i 1953. kada je na dva izgrađen i treći kat, svakako treba spomenuti 1986. kada se na glavnu zgradu nadograđuje čitavo jedno novo hotelsko krilo kojim se postiže značaj-no proširenje smještajnih kapaciteta, te 2005. kada Hotel “lapad” kupuje respektabilna dubrovačka brodarska tvrtka “Atlantska plovidba” koja ga u nadolazećim godinama renovira i podiže na kategoriju visoke 4*. po-četkom rujna svečano ćemo obilježit 100. godišnjicu hotela lapad, bijelog dvoraca na lapadu.

Financijski rezultati 2013. godineHotel lapad je u svoj stoti rođendan ušao uspiješniji nego ikad ranije. iza nas je najuspješnija sezona. u 2013. godini posjetilo nas je 14.094 turi-sta, koji su ostvarili 60.173 noćenja. ostvareni ukupni prihodi hotela bili su 32,7 milijuna kuna što je 8% više nego godinu ranije, a ukupni ostvare-ni rashodi bili su 26,9 milijuna kuna što je 2,9% više nego u 2012. godini. ostvarena dobit hotela u 2013. godi-ni bio je 5,8 milijuna kuna što je 42% više nego godinu ranije. ostvareni financijski rezultati društva u 2013. godini rezultirali su i nominacijom za najbolje srednje trgovačko društvo u našoj Županiji gdje je hotel lapad osvojio drugo mjesto, tj. gdje je drugo najuspješnije srednje poduzeće u Žu-paniji. osim te nominacije hotel će do-bit i priznanje Hrvatske gospodarske komore za 100 – tu obljetnicu uspješ-nog poslovanja i doprinosa hrvatskom gospodarstvu.osim uspješnih financijskih poka-zatelja hotel konstantno drži kvali-tetu pružene usluge u hotelu, što je ponovno i u 2013. godini rezultiralo dobivanjem trip Advisorove nagrade za izvrsnost, takozvani Certificate of excellence. ova nagrada za izvrsnost se dodjeljuje najbolje ocjenjenim hote-lima u svijetu.

Dosadašnji tijek sezone 2014. u Dubrovniku i hotelu Lapadpo tz Županije za prvih 6. mjeseci u svim vrstama smještajnih objekata u Županiji bilježimo rast noćenja od 9%, dok u Gradu za prvih šest mjeseci u svim vrstama smještajnih objekata bilježimo rast noćenja od 5%. Ako gledamo samo noćenja zaključili bi da imamo odličnu sezonu, budući je i prošla bila odlična, ali to nije baš tako ako pogledamo financijske pokazate-lje poslovanja, prihode i troškove, te ih usporedimo sa prihodima i troškovima prošle godine. Hoteli ove sezone bilje-že porast noćenja, ali uslijed povećanja pDv-a i uslijed značajnog smanjenja prihoda hrane i pića uslijed lošeg vre-mena hoteli ove godine nemaju finan-cijske rezultate kao prošle godine u ovo vrijeme. Hotel lapad za prvih šest mjeseci ove godine bilježi 3% manje prihoda nego godinu ranije, s tim da su prihodi smještaja isti kao i lani, dok su prihodi hrane i pića uslijed lošeg vremena zna-čajno lošiji nego lani. ista je situacija u skoro svim hotelima i restoranima. tvrtke koje se bave prodajom vode bilježe pad od 10-tak % u odnosu na lani. Jednostavno, svi smo svjedo-ci vrlo lošeg vremena ove sezone. na kraju ipak očekujemo jednu dobru se-zonu, bez većih oscilacija.

23

U povijesti hrvatskoga brodarstva malo je brodova koje se spominjalo poput “Dubrovnika”, ostarje-log parobroda izgrađenog još tamo 1880. godine

u škotskome gradu Dumbartonu. nikakvo čudo jer bijaše to prvi dubrovački parobrod, najmoderniji putničko-teretni brod svoga doba. Danas je teško shvatiti da se taj parobrodić, dug jedva 39,4 metra, koji je uz slabašni parni stroj za svaku sigurnost imao i jedra, nosio s kušnjama zahtjevne pruge ka-kva je trst-zadar-split-Dubrovnik-Bari! upravo se gradnja “Dubrovnika”, koji je u matičnu luku prvi puta pristao 19.veljače 1880., smatra ne samo po-četkom dubrovačkoga parobrodarstva nego i djelovanja Du-brovačke parobrodarske plovidbe. ipak, kronike s konca 19. stoljeća bilježe da je taj brodar utemeljen mnogo kasnije, tek u kolovozu 1892. godine. uz “Dubrovnika” njegovu su flo-tu činili parobrodi “Arrigo”, “Albania”, “Bojana”, “epidauro” i “Gruž”. no, ti su brodovi ostali posve zaboravljeni u sjeni slavnoga prvijenca, te se o njima pisalo nadasve rijetko i šturo. u njihovu predstavljanju polazimo od parobroda “Arrigo”, koji je pod oznakama Dubrovačke parobrodarske plovidbe, plovio samo dvije godine. Bio je to i jedini od šest prvijenaca koji nije bio novogradnja. kao “Heathercliff ” brod je 3. listo-pada 1883. godine porinut u port Glasgowu u brodogradi-lišta William Hamilton & Co., koje će kasnije steći svjetsku slavu. tada uobičajene duljine od 50 metara, izgrađen za tvrt-ku J. melmore & Co. iz engleskoga gradića maryporta. vrlo brzo vlasnik mu postaje stanoviti A.n. de ponthonier, također iz maryporta, koji ga još brže prodaju talijanskim poduzetni-cima, braći pastorino iz Genove.u italiji je brod najprije upisan pod imenom “liguria p.”, da bi 1885. postao “Carolina p.” u vlasništvu jednog od braće pastorina, Giacoma. on će 1889. godine brod prodati tvrtki Filippo Artelli & C. iz trsta, no brodom je upravljao Fabijan matijević. osnutkom Dubrovačke parobrodarske plovidbe “Arrigo” je upisan kao njezino vlasništvo, a kao upravitelj bro-da navodi se tomo kosović. nedugo zatim, 17. studenoga

Od šest parobroda s kojima je 1892. utemeljena Dubrovačka parobrodarska plovidba ostao je poznat i slavan samo “Dubrovnik”, dok se o brodovima “Arri-go”, “Albania”, “Bojana”, “Epidauro” i “Gruž” pisalo nadasve rijetko i šturo

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE U temeljima

dubrovačkoga

parobrodarstva -

zaboravljeni brodovi

“Bojana”

Marijan Žuvić

24

Pet vapora za povijest1892., “Arrigo” se sudario s brodom “stephanie” koji je bio toliko oštećen da je potonuo. Dvije godine poslije, 31. listopada 1894. godine, zla je sre-ća sustigla i “Arriga”: dok je pun tereta plovio iz Barija u veneciju potonuo je nadomak Brijuna nakon sudara s paro-brodom “venezia”.tršćanska tvrtka Filippo Artelli & C. pojavljuje se kao prvi vlasnik parobroda “Albania” koji je 1892. godine izgrađen u brodogradilištu san rocco u muggiji, dijelu poznatog društva stabilimento tecnico triestino. samo nekoliko mje-seci poslije taj je brod ušao u sastav Dubrovačke parobrodarske plovidbe, a tomo kosović se ponovno spominje kao upravitelj. Bio je to mlađi od dva du-brovačka parobroda izgrađena posebno za liniju trst-rijeka-Dubrovnik-obod. Dvije godine prije u muggiji je izgrađen parobrod “Bojana”. upravo za plovidbu tom rijekom brodovi su imali – ravno dno. no, do kuda su zapravo plo-vili? talijanski i neki domaći izvori kao odredište navode luku obotti na Bo-jani, drugi pak spominju samo obod, što je ime naselja na rijeci Crnojevi-ća, utoci skadarskoga jezera. kako se obod nalazio u blizini Cetinja, tadašnje prijestolnice Crne Gore, a brodovi “Al-bania” i “Bojana” su obavljali i poštan-sku službu, moglo bi se zaključiti da su plovili sve do njega. no, ipak nisu nego samo do obottija. tu su luku Crnogorci nazivali obod na Bojani, ali su najčešće pisali samo obod, pa je lako dolazilo do zabune.mnogo je važnije znati da je obotti bila posljednja luka otvorena za među-narodnu plovidbu, jer su još od Berlin-skoga kongresa 1878. godine sjevernije Bojanom i cijelim Skadarskim jezerom mogli samo brodovi pod turskom i cr-nogorskom zastavom.kako je izgledala “Bojana” otkriva nam neumorni dubrovački pomorski entuzi-

jast ivo Batričević koji je nedavno pro-našao stoljeće staru razglednicu na kojoj se ističe upravo taj brod.na pruzi do obottija “Bojana” je ostao do izbijanja prvoga svjetskoga rata, a tada je prodana Bonaventuri pariću iz splita. on je brod odmah preinačio u klasični teretnjak i nadjenuo mu ime “Cement”. no, početkom 1915. rekvi-rira ga k. und k. ratna mornarica, da bi nakon rata bio jedan od rijetkih koji su mogli ploviti Jadranom pod save-zničkom zastavom.nevolje su “Cement” snašle u stude-nome 1921. godine. na putu iz paga u split s teretom soli brod se u prolazu između vrgade i pakoštana našao na udaru orkanske bure. u pomoć mu je iz zadra krenuo parobrod “zrmanja”, a zatim su talijani poslali tegljač “Aqui-leia” i torpedni čamac “Calipso”, nopomoći nije bilo: “Cement” je bačen na obalu. kasnije je ipak spašen. Godine 1924. kao vlasnica je upisana vesela pa-rić, koja ga 1928. prodaji leonidi Gher-baz iz tada talijanske rijeke. pod novim imenom “Alda” nekadašnjoj “Bojani” nije bilo suđeno ploviti! već iste godi-ne, 25. rujna, na putu iz trsta u rijeku, nasukao se i ubrzo potonuo kod rta ka-menjak u istri.Što je pak bilo s brodom “Albania” osta-je tajnom! i taj su parobrod Dubrovča-ni prodali Bonaventuri pariću, ali tek 1919. godine. i on je preuređen samo za prijevoz tereta, a godine 1923. ime mu je promijenjeno u “Albanija”, pod ko-jim će u upisniku trgovačke mornarice kraljevine sHs ostati do 1926. godine. pretpostavlja se da je tada prodan u ita-liju, ali se u tamošnjem upisniku nikad nije pojavio. na kraju je lloyd”s regi-ster of shipping, zbog pomanjkanja po-dataka o sudbini broda, 1931. godine izbrisao “Albaniju” iz svojih knjiga.Još jedan parobrod iz početne postave Dubrovačke parobrodarske plovidbe morao je lloyd”s register brisati zbog

neznane sudbine, ali mnogo prije, još 1903. godine. Bio je to 45 metara dugi “epidauro”, izgrađen u prosincu 1888. godine u brodogradilištu J. scott & Co. u škotskome gradiću kinghornu za paroplovidbu epidauro sa sjedištem u trstu. Dubrovčani su brod prodali u Grčku već 1899. godine, a brodovlasnik Cosmetti iz pireja dao mu je ime “elli”. i od tada ni traga. no, trag “epidaura” ostao je na neobičnome mjestu, u hrvat-skome “Šumarskome glasniku” iz siječ-nja 1899. godine, koji bilježi da je “pa-robrodom Epidauro kuća J.B.M. Gairard odpremila iz Rieke za Italiju 9018 komada francuzkih dužica”. riječ je o hrastovini za vinske bačve, tada važnom teretu na-ših brodara. i na kraju priče “Gruž”, jedan od rijetkih parobroda koje su Dubrovčani naručili u njemačkoj. izgradila ga je u kolovozu 1892. tvrtka Howaldtswer-ke A.G. u kielu, da bi ga već 1896. Dubrovačka parobrodarska plovidba prodala - brodograditeljima. posve neo-bično, no odgovor čini se leži u činjenici da se tom poznatom brodogradilištu za Dubrovčane tada gradio nadasve mo-derni, ali i vrlo skupi parobrod “petka”, pa je veliki trošak dijelom pokriven bro-dom “Gruž”!pod imenom “Dirksdörp” brod je tri godine radio za Howaldtswerke, a onda je prodan staroj brodarskoj kompaniji sartori & Berger iz kiela. pod imenom “Adele” za nju će raditi gotovo četvrt stoljeća, a 1923. nakratko ga preuzima slavni brodar leonhardt & Blumberg iz Hamburga i daje mu ime “lothar”. ko-načno je već ostarjeli brod 1929. prodan Francescu pisanu iz licate, te postaje ta-lijanski “impravido”. no, ne zadugo, jer je u ožujku 1931. godine potonuo kod taranta...

25

Prolazeći Gružom mjesecima

sam gledala kako raste nova

zgrada Atlantske plovidbe

i sve se više ističe šiljasti iskorak na

pročelju zgrade. Danas, kad je zgra-

da gotova, taj trokutasti iskorak cr-

veno obojen, podsjeća me, uz malo

mašte, na šiljasti pramac broda koji

se pojavljuje, kao da će nastaviti plo-

viti iza velikog zida zgrade koji ga

zaklanja. na pročelju zgrade ističe se

natpis „Atlant centar“ i mada je to

danas razgranata tvrtka, sidro govori

da je brod početak svega.

stoga mi pada na um koliko je Du-

brovnik i u doba republike u 17. i

18. stoljeću i kasnije, sve do 20. sto-

ljeća prolazio kriza, ali se, upravo

pomorstvom uspijevao gospodarski

oporaviti.

turbulentna vremena napoleono-

vih ratova, okupacije, pa ukinuća

Dubrovačke republike 1808. kata-

strofalno su djelovala na dubrovačko

pomorstvo. Jadranom su prolazile i

sukobljavale se razne flote, poglavi-

to engleska i ruska, sve neprijatelj-

ski raspoložene prema Dubrovniku.

tijekom prvih desetljeća 19. stoljeća

dubrovačko se pomorstvo veoma teš-

ko oporavljalo, ali su ipak, zahvalju-

jući ukorijenjenoj tradiciji, ostali naj-

značajnijim pomorskim i trgovačkim

središtem austrijske pokrajine Dal-

macije. Dubrovački brodovi koji su

na različite načine preživjeli, dugo su

se snalazili ploveći pod engleskom,

ruskom ili francuskom zastavom.

zajedničkim kapitalom braća sen-

kići odlučili su 1817. sagraditi prvi

novi jedrenjak duge plovidbe i pro-

buditi staru slavu na sveopće odu-

ševljenje Dubrovčana. oživjelo je

staro gruško brodogradilište iz 16.

stoljeća, koje su 1806. rusi i Cr-

nogorci bili zapalili, da po riječima

luja vojnovića nije „ostalo ni jedne

slamke na tom teatru dubrovačke

pomorske sile“. Brodogradilište je

srećom bilo brzo obnovljeno, ali na

njemu su se dugo popravljali ili gra-

dili samo manji brodići i brodovi.

veći udio kapitala uložio je stijepo

senkić, a brodu su dali ime „Bete“

po nadimku slavnog dubrovačkog

matematičara i fizičara na prijelazu

iz 17. u 18. stoljeće marina Getal-

dića. planirali su trgovati „žitnom

hranom“ odnosno ruskim žitom,

računajući na tadašnju konjunktu-

ru, a imali su i velike planove trgo-

vanja s obje Amerike. Braća senkići

bili su pomorski kapetani i ujedno

trgovci i sanjali su o tome da njiho-

va mati kate bude tako bogata da

može pomagati siromahe, a njihovi

potomci da mogu slaviti podvige

broda „Bete“ i slavno Getaldićevo

ime.

entuzijazam i nadanja braće senkića

dijelili su svi dubrovčani, a grupa in-

telektualaca je, u čast broda i mari-

na Getaldića, čiji nadimak je nosio,

tiskali 1819. knjižicu pod naslovom:

NAVE RAGUSEA

Distinta col nome

Del celebre antico matematico

mArino GHetAlDi

Componimenti

latini, italiani ed illirici

italia 1819.

Glavni pokretač ovog izdanja bio je

kap. ivan kaznačić, izuzetna osoba

toga vremena. o njemu je dosta pi-

sano (najviše J. luetić), a prilog sam

i sama dala u Atlantu 2007. godi-

ne. kap. kaznačić neko je vrijeme

plovio, ali je uvijek bio i ostao in-

telktualac i spisateljski obdaren. Bio

je frankofilski orijentiran, što znači

pristaša Francuske revolucije. prija-

teljevao je s pjesnikom latinistom

Faustinom Galjufom. nakon pada

republike kratko je bio na položaju

vice-komesara francusko-talijanske

mornarice na Jadranu sa sjedištem

u veneciji, i bio direktor Arsenala

u veneciji, pa službovao kratko kao

prvi sudac u Dubrovniku, nakon

čega se povukao iz javnog života i

bavio se književnim radom.

u prigodničarskoj knjižici „nave

raguseo“ okupio je većinu dubro-

vačkih intelektualaca, latinista i pje-

snika, koji su svi dali svoje pjesnič-

ke priloge u slavu broda „Bete“ na

latinskom talijanskom i hrvatskom

jeziku.

u uvodnom slovu na talijanskom je-

ziku kaznačić se obraća braći senki-

mr. Anica Kisić, prof.

Porinuće jedrenjaka „Bete“ Braće Senkića 1817. godine

26

ćima i podsjeća na stoljeća pomorske

slave male republike kada su stajali

uz bok ostalih pomorskih zemalja

europe. nastavlja na talijanskom

tekst o životu marina Getaldića.

slijede na latinskom epigrami lati-

nista Brnje zamagne, urbana Ap-

pendinija, miha Grgurevića, luke

stullija, Đura Hiđe na latinskom i

na hrvatskom, marka Bruerovića,

Antuna kerše, Jakova Betondija.

na talijanskom su lijepe sonete na-

pisali G. rosani i r. radelja, a Cvije-

to tvrdiša napisao je na hrvatskom

pjesmu o „korablji“ koja nosi ime

neumrlog Bete. svi oni slave bra-

ću senkiće i brod „Bete“ i slavnog

našeg matematičara Getaldića. Đ.

Hiđa piše pjesmu i na hrvatskom je-

zik o znanstveniku Beti koji „bistre

glave bi i znanja velika, pa umom

sve priteče svoga vika“. neka od

ovih prezimena vodećih intelektua-

laca 19. stoljeća i danas žive među

dubrovčanima, mada ne u direktnoj

vezi s prethodnicima (primjerice Gr-

gurević, stulli, Hiđa, Bruer-Bruero-

vić, radelja, obitelj Galjuf se iselila

u peru i naravno kaznačić).

miho Galjuf, kaznačićev najbolji

prijatelj u pjesmi na latinskom opi-

suje krštenje broda i sve sudionike

iz koje zaključujemo da je kazna-

čić u toj svečanosti imao najvažniju

ulogu i vodio učene razgovore s n.

pucićem i zamagnom o Getaldiću i

Boškoviću.

kaznačić je u ovoj knjižici na hrvat-

skom jeziku napisao veoma dugač-

ku pjesmu u deset strofa s po četiri

stiha u čast broda „Bete“ i Getadića

s istim nadimkom, a to je ujedno je-

dina sačuvana kaznačićeva pjesma.

pjesma je u hrvatskom pjesništvu

ocjenjena kao umjetnički vrsni ura-

dak, s kompozicijski i jezičnim viso-

kim dometom.

na kraju su stihovi:

„neka svieta na okoli

sgodno gnjega slide, i pratu

Bjesni vjettri, vali oholi›,

i srechnoga k›nami vratu.

pak› sa dosta, i dosta ljeta

nek› od vasce Djeze Djete

Doglascivat bude opeta:

na sdravgljenam ide „Bete.“

nažalost, sudbina je htjela da je

brod „Bete“ već na prvom putova-

nju nastradao u havariji.

Čini nam se ipak da gradnja ovoga

broda i oduševljenje koje je izazva-

lo nije bilo uzaludno, već je izrazio

želju i poticaj novim naraštajima

da ne zaborave staru pomorsku sla-

vu nedavno izgubljene Dubrovačke

republiku, kako lijepo Galjuf piše

kaznačiću 1819.“…..vi ste kazali

moralne, umne, naravne i pjesnič-

ke stvari. onu klicu u ovoj današ-

njoj suši, onaj srebrni potočić, onaj

skut…“

ipak, unatoč stalnim nastojanjima

trebalo je proći još gotovo pola 19.

stoljeća, da se dubrovačko pomor-

stvo počne pomalo gospodarski uz-

dizati uz stalnu političku potporu

dalmatinske narodne stranke, (koja

je pobijedila autonomaše 1869.) da

bi konačno došlo do osnivanja po-

znatog Dubrovačkog pomorskog društva

1868. i nabavkom 13 jedrenjaka

duge plovidbe, a neki su sagrađeni

na gruškom brodogradilištu. njihov

uspjeh na svjetskom tržištu trajao je

kratko, do 1888. zbog nezadržive

konkurencije parobroda u svijetu.

Porinuće jedrenjaka „Bete“ Braće Senkića 1817. godine

27

(eng. figurehead, fr. poulaine, njem. galionsfigur, šp. mascaron, tal. la polena) je ukrasna figura,često ljudski lik u prirodnoj veličini, koja je ukrašavala pramac jedrenjaka. u Dubrovniku se često upotrebljavao naziv bestion.

Pulenaobičaj ukrašavanja brodova,

bilo krme ili pramca, potječe iz najstarijih vremena, a po-

rijeklo samih pulena, kao pramčanih ukrasa i obilježja identifikacije brodo-va, je toliko staro i mračno kao i sama vještina plovidbe. u starom vijeku bro-dovi su nosili umjetnički izrezbarene skulpture većinom na brodskoj krmi. Feničani su bojali svoje brodove crnom bojom, a pramac broda su obično ukra-šavali figurom konjske glave, po čemu su bili prepoznatljivi. kod egipćana se posebno ističe važnost brodova kroz po-grebni ritual, njihovom ulogom u tran-sferu mumificiranih tijela preko nila kao simboličko sredstvo tranzicije duše na drugi svijet. Često su prikazivani na zidnim slikama ili kao modeli ostavlja-ni u grobovima. pramce svojih brodova egipćani su ukrašavali glavama raznih životinja, ali i prikazima očiju koje omogućavaju “živom” brodu gledanje preko mora. te se “oči” kasnije pretva-raju u otvore za sidrene konope, ali se još uvijek može naići na poneki prikaz očiju koje otklanjaju „zlo“ na starijim trabakulima i bracerama. preživjele su i do danas na pramcima sicilijanskih, portugalskih i indijskih brodica za riba-renje, a ponajviše na kineskim džunka-ma – jedrenjacima plosnata dna.

po mišljenju većine pomorskih arheologa, vikinzi su bili prvi koji su pulene postavljali isključivo na pramac. te pramčane skulpture su prikazivale razne zastrašujuće likove – zmajeve, morske zmije, ptice grabežljivice i ču-desna bića svih vrsta i oblika. simbolič-no značenje kipa svoje porijeklo ima u mitologiji i praznovjerju: pramčana fi-gura trebala je udobrovoljiti božanstvo ili poslužiti kao sredstvo zastrašivanja neprijatelja.

kako se s vremenom na pram-cu srednjovjekovnih brodova stao po-dizati “kaštel”, ponestalo je mjesta za pulene i one su se pomalo prorijedile. naročito početkom Xvii. stoljeća jav-ljaju se brodovi s bogato izrezbarenom i ukrašenom krmom. zlatne šare, rez-barije, stupovi i kipovi smještaju se na stražnjoj strani krme. to je ukrašavanje dostiglo vrhunac polovinom Xvii. sto-ljeća, a najvažniji primjeri tog umijeća bili su engleski brodovi “prince royal” iz 1610. godine, te “sovereign of the seas” iz 1637. godine. takva dekoracija nije imala korisne funkcije i bila je tako brojna da je predstavljala rizik za na-vigaciju. od Xviii. stoljeća smanjuje se dekoracija na brodovima, pogotovo ratnim. pulena se, sa cijele figure, skra-ćuje na tri četvrtine ili na samo poprsje, koje postaje jako popularno. Cijela fi-gura ne samo da je bila znatno skuplja već je zahtijevala puno više vještine u izradi. manje je pulene bilo teže ošteti-ti i lakše su se održavale. Cijele figure, sa svojim ispruženim rukama, bile su podložne češćim oštećenjima u oluja-ma. može se zaključiti da su veličina i oblik pulena bili proizvoljni. mogla je biti prikazana samo glava, torzo, cijelo tijelo, pa i nekoliko figura odjednom. također, nisu morale biti u ljudskom obliku, već i u obliku školjke ili šti-ta, i u tom bi slučaju često nosile grb vlasnika broda. mnogi su brodovi bili nazivani imenima svetaca, pa se može pretpostaviti da su bili ukrašeni upravo pulenama s likom tih svetaca.

pulene su se sačuvale na jedre-njacima sve do pojave parobroda i čelič-nih brodova kao dekorativni element, sa svrhom da prezentiraju simboliku samog broda ili njegovu “dušu”. ideja dekoriranja broda da bi on bio sretniji ili ljepši je univerzalna.

Brodovi su jako dugo bili najve-ći pomični objekti izgrađeni od strane čovjeka, još od noine arke, te su uvijek imali posebno značenje. Doživljavani su kao ženski i polazili su na djevičan-ska putovanja. za neke se brodove dr-žalo da su sretni i da donose sreću, dok su drugi bili ukleti i donosili nesreću. samo oštećenje ili još gore, gubitak pu-lene značilo je veliku nesreću za brod. to praznovjerje, o puleni kao srećono-ši ima porijeklo u starim vremenima. philip thomas u svom djelu “British Figureheads and ship Carvers” tiska-nom 1995. godine navodi da porijeklo pulena vodi iz prapovijesti i da su prve glave na pramcima brodova bile uisti-nu ljudske i životinjske glave žrtvovane bogovima mora

Činjenica je, da usprkos različitim te-orijama, ni danas ne znamo što je mo-tiviralo graditelje brodova i pomorce na ukrašavanje brodova. Jedan od mogućih, praktičnijih, razloga zašto su postavljali pulene na pramce svojih brodova je zbog prepoznavanja. kroz povijest u razdobljima kad je većina ljudi bila nepismena, znakovi i simboli prenosili su informaciju.

pulene danas možemo vidjeti u pomorskim muzejima diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, ali i u drugim muzejima, crkvama i u privatnom vla-sništvu. sačuvane pulene, odvojene od svojih brodova, koji su ili potonuli, ili se jednostavno istrošili, često su bile “spa-šene” i našle svoje mjesto u interijerima privatnih kuća za dekoraciju. iz njihova izgleda, načina obrade i stanja u kojem se danas nalaze dalo bi se zaključiti da je samo dio njih bio uistinu postavljen na pramcima brodova dok su se ostale vjerojatno držale kao brodski kipovi u samoj unutrašnjosti broda u prosto-riji predviđenoj za molitvu. samo tri

Ljerka Dunatov, prof.

28

hrvatske pulene pripadaju razdoblju Xvi. stoljeća, a to su: Bogorodica iz Blata na korčuli, hvarski zmaj, te tro-girski pivac. najviše pulena je iz perio-da XiX. stoljeća.

takozvano zlatno doba Dubrov-nika, Xv. i Xvi. stoljeće, bilo je razdo-blje velikog ekonomskog i kulturnog uzleta, tako da je prirodno da u sredini gdje su slikarstvo i drugi umjetnički zanati bili prilično razvijeni, i ukraša-vanje državnih trgovačkih i ratnih bro-dova nije zaostajalo za ukrašavanjem brodova drugih mediteranskih pomor-skih republika i gradova. Djelatnost slikara u Xvi. i početku Xvii. stoljeća obuhvaćala je i ukrašavanje dubrovač-kih brodova i slikanje pomorskih za-stava i brodskih plamenaca. na tom su poslu u razdoblju od 1554. godine do 1628. godine bili angažirani ovi slikari i rezbari: krile, petar nanov, Šimun, petar, petar Božov, nikola i luka ven-tunić. nisu pronađeni zapisi o radio-nicama za izradu pramčanih figura na jadranskoj obali, što naravno ne znači da ih nije bilo. na hrvatskoj obali – u dubrovačkim arhivskim izvorima o rezbarima koji su ukrašavali državne – ratne brodove navode se majstori – rez-bari Bartul Baptistov i kristo Francese. rezbarski majstor Bartul i njegov šegrt bili su neprekidno zaposleni od 19. ko-lovoza do 3. studenog 1554. godine na drvorezbarijama cijelog krmenog dije-la dubrovačke fuste, a osim rezbarija izradio je i male drvene stupiće. Drugi rezbar, koji je ostao registriran u služ-benim spisima Dubrovačke republike, bio je krsto Francese, koji je rezbario na državnoj – ratnoj fusti u listopadu 1554. godine.

u arhivu Dubrovačkog pomor-skog društva sačuvan je dopis od 15. srpnja 1871. godine iz trsta s nacrtom uresa krmenog nakita i s podatkom da će pulena biti zgotovljena za “peti dubrovački”. taj arhivski dokument iznimno je važan jer pokazuje isti način na koji su bili ukrašavani jedrenjaci i u ranijim razdobljima.u pomorskom muzeju u Dubrovniku čuva se pet pulena. Četiri pulene su iz XiX. stoljeća, dok nam za pulenu s prikazom sv. stjepana nije poznato iz kojeg je razdoblja.

Pulena s likom sv. Nikole

Pulena s likom svetog nikole je služila kao pramčani ukras jedrenja-ka “Dušan”. Prikazuje poprsje svetog nikole, zaštitnika brodova, mornara i putnika, položeno na morskom valu. lice pulene je precizno izrezbareno, s bujnom kosom i dugom bradom. sve-tac je odjeven u biskupski plašt koji je oko vrata i rukava ukrašen poja-som izrezbarenih ukriženih linija. na prsima, s obje ruke drži svoju mitru, također ukrašenu izrezbarenim poja-som. na sredini mitre nalazi se kristov monogram “Shi” (salvator hominum iesus), a ispod nje je knjiga. Poprsje završava oblim zavojem razdijeljenim u obliku jedne veće i tri manje vitice koje predstavljaju morski val. kako je stražnja strana poprsja bila prilju-bljena za pramac broda, plosnata je i nije detaljnije obrađena. ra-nije je postojao drveni postament sa šiljkom koji je bio utaknut u visoko drveno postolje na kojem svetac stoji. napravljena je od drva i dobro očuvana, ali je drvo ipak na mjestima ispucalo. Po ostacima boje koji su danas jedva vid-ljivi, jasno je da je originalno pule-na bila obojana. Danas je drvo pulene izlizano i tamne patine. Pulena je, kao i ostale u vla-sništvu mu-zeja izlože-na na katu, na odjelu XiX. st. Prema po-dacima iz i n v e n t a r -ne knjige ova je pulena bila pramčani ukras broda “Du-šan” u vlasništvu J. Grgurevića i a. Uco-vića. Prema podacima iz annuario marittimo brod je bio tipa trabakul(a). izgrađen je 1857. godine u brodogradi-

29

lištu u Gružu, težak 63 tone, dužine 19,10 m., širine 5,34 m., visine 2,69 m. vlasništvo je bilo podijeljeno na dva dijela: dvanaest karata bilo je vlasništvo Antonia ucovića (Antonio uzzovich), a drugih dvanaest ivana Gargurevića (Giovanni Gargurevich).

Druga pulena koja se čuva izlo-žena u Pomorskom muzeju je pulena u obliku figure žene koja je bila ukras na pramcu jedrenjaka “Abraham”. Pulena prikazuje ženu u stojećem stavu, desne noge iskoračene naprijed. ruke nedo-staju, ali se iz položaja ostataka može zaključiti da joj je desna ruka bila po-dignuta, a lijeva spuštena. obučena je u strukiranu haljinu, čiji nabori padaju do dna figure ocrtavajući desnu isture-nu nogu. Glava je podignuta, a pogled uperenog prema gore. kosa je kratka. stražnja strana pulene nije obrađena, jer je bila priljubljena uz pramac bro-da te taj dio nije bio vidljiv. izložena je na manjem postamentu. izrađena je od drva koje je obojano bijelom bojom koja je mjestimično otpala i vidi se ispuca-lo drvo. Da bi se spasila od propadanja pulena je bila povjerena na restauraci-ju slikaru ivu Dulčiću. nažalost, u in-ventarnoj knjizi se ne navode detaljniji podaci. interesantna je priča o tome što se događalo s pulenom nakon što je odvojena od svog broda. služila je kao ukras u vrtu obitelji Papi u rijeci du-brovačkoj. od njih je pulenu otkupio gospodin radić i postavio je na bastion kod svoje vile, koja se nalazi na mjestu ostataka Gundulićevog dvorca u rijeci dubrovačkoj, gdje je služila kao lantina, tj. motka za jarbol. kasnije je spomenu-ta vila prešla u vlasništvo gospodina a. kristića koji je pulenu poklonio muze-ju 1. prosinca 1951. godine. gospodin lujo Bruer, koji je u vrijeme darivanja pulene muzeju, imao 79 godina, bio je svjedok rasprodaje opreme barka “Abra-ham” kupnju same pulene od strane ka-petana Papi. Bark “Abraham” izgrađen je u trstu, 1870. godine. tonaža broda bila je 671 tonu. Dužina broda je 48,67 m, širine 9,23 m, a visina 5,92 m. Brod je bio u vlasništvu Pomorskog društva pelješac (24 karata).

treća pulena u stalnom postavu je pulena u obliku kosog pravokutnika oblih rubova koja je bila ukras pram-ca velikog trabakula i bila je smješte-

na na pramčanoj statvi. tijelo pulene je izrezbareno ornamentalnim i figu-ralnim ukrasima. uzduž rubova teče ornamentalni niz palmeta i astragala. na bočnim stranama izrezbaren je po jedan veliki cvijet rastvorenih dvostru-kih latica. na dužim stranama pulene prikazana je životinja, riba ili zmaj, ve-like glave, razjapljenih usta s zubima i jezikom. tijelo na sebi ima izrezbarene ljuske, izvijeno je i završava perajom. gornja ploha je ravna i bez ornamen-talnih ukrasa. Pulena je šuplja jer se po-stavljala na statvu. na donjoj plohi na-lazi se otvor u koji bi se ukras nataknuo na pramac broda. ornament na puleni je rađen grubim potezima, ali vrlo li-jepo, dekorativno i znalački. Prema dostupnim podacima, ovaj je predmet otkupljen 25. travnja 1958. godine, od gospodina pava Bakore iz maranovića na mljetu, za cijenu od 4.900,00 on-dašnjih dinara. on je pulenu naslijedio od svog djeda. Detaljnije podatke o nje-nom porijeklu nemamo. Pulena je izra-đena od drva koje je tijekom vremena poprimilo tamnu boju. gornja je ploha oštećena i ima ožiljke od udaraca oštrim predmetom, te izgleda kao da je služila kao podloga za cijepanje drva. orna-mentalne plohe imaju manje ozljede i jednu veću pukotinu na kraćoj plohi, ali je uglavnom dobro sačuvana. Prema-zana je terpentinom i uljem. Prilikom obnove tvrđave sv. ivana, 80-ih godina XX. stoljeća, pulena je podvrgnuta re-stauraciji.

Četvta pulena je, premda najma-nja, zapravo najinteresantnija. riječ je o puleni žene ratnice koja je pripadala trabakuli s kraja XiX. stoljeća. ono što je razlikuje od drugih je činjenica da je izrađena od željeza. Pulena predstavlja glavu žene ratnice duge valovite kose s kacigom na glavi, koja je po sredini ukrašena cvijetom s izraženim listovima i izbočenim središnjim dijelom. oko vrata je krupna ogrlica sastavljena od manjih i većih kugli. lice žene je jako izražajno, a pogled joj je tužan i uperen u morske dubine. Pulena je malih di-menzija, pogotovo ako je uspoređujemo s ostalim pulenama u vlasništvu muzeja. pretpostavlja se da je ukrašavala manji brod, po svoj prilici trabakulu. Pulena je izrađena od željeza i šuplja poput ma-ske. U visini uha su dvije rupe pomoću kojih se pričvršćivala na pramac traba-

kule. Bila je obojena, međutim boja je uglavnom otpala. odabir materijala je izuzetno zanimljiv, s obzirom da su pulene inače rađene od drva. nažalost, nemamo podatke o porijeklu, niti kada je i kako postala vlasništvo muzeja.za posljednju pulenu u vlasništvu po-morskog muzeja nije poznato iz kojeg je perioda. pretpostavka je da predstav-lja svetog stjepana. U muzej je došla kao poklon oskara gjike davne 1946. godine. Prikazuje mladića odjevenog u togu s pojasom oko struka. na glavi mu se nalazi stilizirani cvijet. ruke su mu odlomljene, ali se po položaju pre-ostalog dijela da zaključiti da su bile sklopljene u molitvi.o porijeklu same pulene nemamo po-dataka.

mnogobrojna hrvatska brodo-gradilišta, u vrijeme kad je gola ljud-ska radna snaga bila osnovni temelj brodogradnje, a drvo glavni materijal za gradnju brodova, bila su poznata ne samo na Jadranu i mediteranu, nego širom svijeta. Hrvatski brodogradite-lji i pomorci od starina su znali cijeniti more kao izvor života i u plovljenju su prepoznali potrebu, ali i ljepotu. Da-nas su stara brodogradilišta i škverovi uglavnom pali u zaborav, a kao sjećanje na njih ostali su nam likovi naših starih jedrenjaka na zavjetnim slikama i plo-čicama duž naše obale i po otocima, te poneka, s velikom pažnjom izrađena, pulena. tako i dubrovački Pomorski muzej čuva i izlaže pet pulena sa sta-rih jedrenjaka, i simbolično ukazuje na iščezavanje drvenih jedrenjaka, a s nji-ma i pulena, kao uresa i ukrasa brodo-va te nagovještava jedno novo moder-no doba koje romantična vjerovanja u dušu i duh broda potiskuje u zaborav. muzej, nažalost, nije u posjedu niti jed-nog originala iz najvažnijeg razdoblja slavne prošlosti Dubrovačke republike tzv. zlatnog doba – Xv. i Xvi. stoljeća. Uzroke ne treba tražiti samo u slaboj očuvanosti predmeta iz tog razdoblja, već i stoga što je većina pulena doživjela istu sudbinu kao i brodovi koji su ih no-sili. počivaju na morskom dnu.

30

BattiStino Frana Lucijana gundulića

Tamara Spajić, prof.

Jedan je manje poznati dubrovački latinist krajem petnaestog stolje-

ća napisao zanimljivu novelu o jednoj srednjovjekovnoj prijevari lažljivca i pustolova imenom Antonio moneglia, koji se, došavši u Dubrovnik, lažno predstavio kao vladar Genove Batti-stino. ovaj latinski tekst, pisan na tragu Boccacciovih novela, zanimljiv je spomen stvarnih suvremenika ovog tragikomičnog događaja u kojem je nekoliko dubrovačkih vlastelina i pu-čana ostalo bez dijela imetka.njen autor je Frano lucijan Gundulić, rođen godine 1451. u bogatoj plemić-koj obitelji. prema sačuvanim spisima, proveo je barem dvadeset godina u italiji, baveći se očevim trgovačkim poslovima. Davni dokumenti zabilje-žili su ispade temperamentne naravi ovog učenog čovjeka humanizma, suvremenika pjesnika ilije Crijevića - spominje se da je u dobi od dvadeset godina istukao jednog Dubrovčanina s nekolicinom svojih prijatelja te da je za ovo nedjelo ostao nekažnjen. sli-jede zapisi o svađi u luži, vrijeđanju nekog plemića, zatvorskim kaznama koje je služio zbog neplaćanja kuplje-nog imanja te o izvanbračnoj djeci sa sluškinjom. ovo djelce Frana lucijana Gundulića, pisano u obliku pisma prijatelju ma-rinu Gradiću, nalazi se danas u na-cionalnoj biblioteci u napulju. izašlo je na svjetlo dana zahvaljujući trudu Šime Jurića, a prijevod na hrvatski je-zik uz komentar i fus-note napravile

su Dora ivanišević i petra Šoštarić te se djelo može u potpunosti pročitati na stranicama Filozofskog fakulteta u zagrebu.radnja djela počinje dolaskom nekog bijedno odjevenog čovjeka u Dubrov-nik godine 1489. stranac se pred-stavlja kao Battistino, vladar Genove koji pokušava vratiti izgubljenu vlast i veliko bogatstvo. snalažljivi preva-rant odmah je našao naivne ljude koji su povjerovali u njegovu priču i ugo-stili ga s pratnjom i slugama. među njima najlakovjerniji je bio petar mi-latović, koji je bio zaveden pričama o njegovom bogatstvu i htio se nabrzinu obogatiti. plemić Bartul Gučetić pri-mio je Battistina s počastima jer je bio pomogao njegovu ocu te ga je odveo na lokrum, gdje je Battistino potku-pio opata iz Genove vrećicom lažnih dukata.u međuvremenu je poslao petra mila-tovića u konstantinopol da bi odande od njegovih pouzdanika tobože donio zlatnike, a uzeo je na upravljanje nje-govo imanje i obrt. počeo je raskošno živjeti te posuđivati novac od Du-brovčana obećavajući njegov povrat uz kamatu. iznajmljeni stan bogato je opremio raskošnim namještajem po-suđenim od plemića i trgovaca, a svoje je sluge odijevao u svilena odijela.

kao što je prevarant pravim imenom Antonio maneglia bio predvidio, petar milatović vratio se iz konstantinopola praznih ruku. zano je da će se saznati

njegova prijevara te se žurno ukrcao na brod koji je prevozio drvo na korčulu. iz picena se u međuvremenu vratio u Dubrovnik brod s dubrovačkim i fi-rentinskim trgovcima od kojih se sa-znalo da je navodni Battistino zapravo Antonio moneglia, koji je bio u službi Battistina Fregosa i da je stoga o nje-mu znao mnoge pojedinosti. vidjevši da je njegov novac potrošen, petar mi-latović uputio se na korčulu gdje je na jedvite jade uspio doći do varalice koji mu je u svom stilu obećao da će mu jednog dana vratiti njegov izgubljeni novac te žurno otplovio prvom lađom u Veneciju. tako je nekolicina dubrovačkih pu-čana i plemića zauvijek izgubila dio svoga imetka, vjerujući laskavim ri-ječima Antonia moneglie, koji se u italiji izdavao za kardinala te stoga bio kažnjen bičevanjem. ovaj pustolov otplovio je u nove avanture koje vje-rojatno nisu bile zapisane kao ova prva novela hrvatskog latinizma koju nam je u obliku pisma prenio Frano lucijan Gundulić.

31

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 1. srpnja 2013.g.

Popis posade na dan 01. srpnja 2014.g.AP Sveti City of Miho

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula ZagrebZapovjednik Slavko Lukša Marinko Juan Hrvoje Vicko Božo Vojko Ivan Zvonimir AP AP AP

Koncul Jovica Radić Knego Hure Svilokos Orlić Jovanović Poropat Cetinić Astarea Slano StonI. časnik Adis Tomislav Petar Miho Nikola Danijel Ivan Ivica Kristijan Luko Zapovjednik Ante Antun Mladenpalube Mulalić Majstorović Đorić Dadić Hajdić Jelavić Družijanić Lučić Ramadan Dobrić Dujić Rakigjija Spužević

II. časnik Mario Mladen Ante Kristijan Dubravko Ivan Juraj Vlaho Narcis Đurica I. časnik Stjepan Antonio Antunpalube Majkovica Orlić Kriste Laptalo Buratović Ivanović Butigan Andreuzzi Ćimić Gustin palube Popović Milošević Kelez

III. časnik Tonći Luka Marko Vlaho Adam Mate Valentino Frano Nikša Blaženko Upravitelj Davor Miho Dinkopalube Grandov Kriletić Belin Jerinić Bočina Ivić Marinković Živković Japunčić Carević stroja Popadić Lonac Radićkadet Antun Luko Damir Ilija Hrvoje Josip Nino Ivan Vlaho Lujo Mate Vladimir Predrag

Staničić Radulić Ćormehić Bilić Konsuo Vlastelić Mikulandra Vukić Boro Šoletić Elektroničar Madunić Pipus Mikelićkadet Tomislav

./. ./. ./. ./. Tomljanović ./. ./. ./. ./. ./.vođa Arsen Niko Dragan Pero Vlatko Vide Darijo Rajko Nikša Pero

palube Madir Bezek Žilić Radovac Veraja Boro Bjeliš Jurković Gavrilica Đurašvođa Đino

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Marinović ./.kormilar Budimir Nikica Maro Dario Zdravko Marijan Miho Ivko Boško Marko

Milin Maslać Hančević Saulan Paić Miletić Vlašić Kero Šarić Marojicakormilar Marinko Denis Vinko Robert Daniel Maroje Renat Ivica Nedo Leon

Batistić Alerić Cvjetković Kaser Bebić Piantanida Borovina Baća Rastočić Glaviškićkormilar Željko Mikulić Ivica Saša Dalibor Dražen Srđan Ivica Nikica Nenad Zoran

Stijepo Mozara Brletić Žorić Pešut Jadrić Bebić Mihovilović Vučić Drenovski Brguljankormilar Sanjin Joško Serđo Rene Milan Dominko Erkapić Igor

Španjić Vučić Đivoje Načinović Malvić ./. ./. Nikola Čornenki ./. Jelačićmornar Bore Neđo Elvis Jerko Petar Mario

./. ./. Mitrović ./. ./, Beno Glaviškić Jakas Zdjelar NodiloUpravitelj Rade Zoran Pero Miho Zvonko Petar Miro Ivo Nikola Baldo

stroja Ljubibratić Milat Batinić Begović Miljan Petronio Tomašević Prce Pavlina SmrdeljI. časnik Joško Ivica Mato Baldo Marijan Pavo Miho Nikša Nikša Željko

stroja Vuleša Romac Silić Dender Brač Kraljević Skaramuca Karaman Miloslavić BanII. časnik Desimir Ivica Miho Pero Nino Tomislav Pavo Ante Robert Boris

stroja Surjan Burđelez Salatić Jeljenić Laptalo Marević Bašica Goleš Dobrić ŠijakovićIII. časnik Ivo Goran Tonći Vlaho Igor Ronnie Mario Đuro Toni Mario

stroja Petković Čupić Pavković Šutalo Kovač Jurišić Tošić Vladimir kresić Trailovićvježbenik Jurica Domagoj Luka Danijel Ivan Božidar

stroja ./. ./. ./. Jurić Arambašić Durdov Buble Sentić ./. Rožić Govićvježbenik Hrvoje

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miloslavić ./.brodski Mersad Zoran Jozo Ivo Alen Bruno

električar Mehmedinović ./. ./. ./. Bačić Crnogorac Vojvoda Čampara Lopac ./.elektroničar Mario Boris Vjekoslav Mile Borko

./. Milošević Miošić Bukarica ./. ./. Bilić ./. ./. Forstingerpripravnik Nikša

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Radulović ./. ./.brodski Mojaser Robert Antun Niko Nenad Alen Ivo Nazif Mile Miro

mehaničar Seidijevski Žuvela Korunić Barać Radošević Žustra Burmas Čustović Maričić Crnčevićbrodski Veljko

mehaničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Strukan ./.glavni Bačko Luko Emilio Drago Zoran Emil Mato Želimir Marko Ivicakuhar Perica Pavličević Stražičić Ivić Poša Mustać Radoje Jurišić Petranović Jeljenić

konobar Baldo Petar Ante Ivo Leo Marko Igor Igor Damir JosipVuličević Puhjera Boro Hrdalo Franić Gleđ Čorkalo Stražičić Majić Mikelin Opara

pomoćni Saša Pavo Neven Josip Valentino Ivo Pero Markokonobar Mihalić Hajdić ./. Alajbeg Rebac Josip Kalfić Ravnjak Burum Dikenšajt ./.

Popis posade na dan 01. srpnja 2014.g.AP Sveti City of Miho

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula ZagrebZapovjednik Slavko Lukša Marinko Juan Hrvoje Vicko Božo Vojko Ivan Zvonimir AP AP AP

Koncul Jovica Radić Knego Hure Svilokos Orlić Jovanović Poropat Cetinić Astarea Slano StonI. časnik Adis Tomislav Petar Miho Nikola Danijel Ivan Ivica Kristijan Luko Zapovjednik Ante Antun Mladenpalube Mulalić Majstorović Đorić Dadić Hajdić Jelavić Družijanić Lučić Ramadan Dobrić Dujić Rakigjija Spužević

II. časnik Mario Mladen Ante Kristijan Dubravko Ivan Juraj Vlaho Narcis Đurica I. časnik Stjepan Antonio Antunpalube Majkovica Orlić Kriste Laptalo Buratović Ivanović Butigan Andreuzzi Ćimić Gustin palube Popović Milošević Kelez

III. časnik Tonći Luka Marko Vlaho Adam Mate Valentino Frano Nikša Blaženko Upravitelj Davor Miho Dinkopalube Grandov Kriletić Belin Jerinić Bočina Ivić Marinković Živković Japunčić Carević stroja Popadić Lonac Radićkadet Antun Luko Damir Ilija Hrvoje Josip Nino Ivan Vlaho Lujo Mate Vladimir Predrag

Staničić Radulić Ćormehić Bilić Konsuo Vlastelić Mikulandra Vukić Boro Šoletić Elektroničar Madunić Pipus Mikelićkadet Tomislav

./. ./. ./. ./. Tomljanović ./. ./. ./. ./. ./.vođa Arsen Niko Dragan Pero Vlatko Vide Darijo Rajko Nikša Pero

palube Madir Bezek Žilić Radovac Veraja Boro Bjeliš Jurković Gavrilica Đurašvođa Đino

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Marinović ./.kormilar Budimir Nikica Maro Dario Zdravko Marijan Miho Ivko Boško Marko

Milin Maslać Hančević Saulan Paić Miletić Vlašić Kero Šarić Marojicakormilar Marinko Denis Vinko Robert Daniel Maroje Renat Ivica Nedo Leon

Batistić Alerić Cvjetković Kaser Bebić Piantanida Borovina Baća Rastočić Glaviškićkormilar Željko Mikulić Ivica Saša Dalibor Dražen Srđan Ivica Nikica Nenad Zoran

Stijepo Mozara Brletić Žorić Pešut Jadrić Bebić Mihovilović Vučić Drenovski Brguljankormilar Sanjin Joško Serđo Rene Milan Dominko Erkapić Igor

Španjić Vučić Đivoje Načinović Malvić ./. ./. Nikola Čornenki ./. Jelačićmornar Bore Neđo Elvis Jerko Petar Mario

./. ./. Mitrović ./. ./, Beno Glaviškić Jakas Zdjelar NodiloUpravitelj Rade Zoran Pero Miho Zvonko Petar Miro Ivo Nikola Baldo

stroja Ljubibratić Milat Batinić Begović Miljan Petronio Tomašević Prce Pavlina SmrdeljI. časnik Joško Ivica Mato Baldo Marijan Pavo Miho Nikša Nikša Željko

stroja Vuleša Romac Silić Dender Brač Kraljević Skaramuca Karaman Miloslavić BanII. časnik Desimir Ivica Miho Pero Nino Tomislav Pavo Ante Robert Boris

stroja Surjan Burđelez Salatić Jeljenić Laptalo Marević Bašica Goleš Dobrić ŠijakovićIII. časnik Ivo Goran Tonći Vlaho Igor Ronnie Mario Đuro Toni Mario

stroja Petković Čupić Pavković Šutalo Kovač Jurišić Tošić Vladimir kresić Trailovićvježbenik Jurica Domagoj Luka Danijel Ivan Božidar

stroja ./. ./. ./. Jurić Arambašić Durdov Buble Sentić ./. Rožić Govićvježbenik Hrvoje

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miloslavić ./.brodski Mersad Zoran Jozo Ivo Alen Bruno

električar Mehmedinović ./. ./. ./. Bačić Crnogorac Vojvoda Čampara Lopac ./.elektroničar Mario Boris Vjekoslav Mile Borko

./. Milošević Miošić Bukarica ./. ./. Bilić ./. ./. Forstingerpripravnik Nikša

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Radulović ./. ./.brodski Mojaser Robert Antun Niko Nenad Alen Ivo Nazif Mile Miro

mehaničar Seidijevski Žuvela Korunić Barać Radošević Žustra Burmas Čustović Maričić Crnčevićbrodski Veljko

mehaničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Strukan ./.glavni Bačko Luko Emilio Drago Zoran Emil Mato Želimir Marko Ivicakuhar Perica Pavličević Stražičić Ivić Poša Mustać Radoje Jurišić Petranović Jeljenić

konobar Baldo Petar Ante Ivo Leo Marko Igor Igor Damir JosipVuličević Puhjera Boro Hrdalo Franić Gleđ Čorkalo Stražičić Majić Mikelin Opara

pomoćni Saša Pavo Neven Josip Valentino Ivo Pero Markokonobar Mihalić Hajdić ./. Alajbeg Rebac Josip Kalfić Ravnjak Burum Dikenšajt ./.

Popis posade na dan 01. srpnja 2014.g.AP Sveti City of Miho

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula ZagrebZapovjednik Slavko Lukša Marinko Juan Hrvoje Vicko Božo Vojko Ivan Zvonimir AP AP AP

Koncul Jovica Radić Knego Hure Svilokos Orlić Jovanović Poropat Cetinić Astarea Slano StonI. časnik Adis Tomislav Petar Miho Nikola Danijel Ivan Ivica Kristijan Luko Zapovjednik Ante Antun Mladenpalube Mulalić Majstorović Đorić Dadić Hajdić Jelavić Družijanić Lučić Ramadan Dobrić Dujić Rakigjija Spužević

II. časnik Mario Mladen Ante Kristijan Dubravko Ivan Juraj Vlaho Narcis Đurica I. časnik Stjepan Antonio Antunpalube Majkovica Orlić Kriste Laptalo Buratović Ivanović Butigan Andreuzzi Ćimić Gustin palube Popović Milošević Kelez

III. časnik Tonći Luka Marko Vlaho Adam Mate Valentino Frano Nikša Blaženko Upravitelj Davor Miho Dinkopalube Grandov Kriletić Belin Jerinić Bočina Ivić Marinković Živković Japunčić Carević stroja Popadić Lonac Radićkadet Antun Luko Damir Ilija Hrvoje Josip Nino Ivan Vlaho Lujo Mate Vladimir Predrag

Staničić Radulić Ćormehić Bilić Konsuo Vlastelić Mikulandra Vukić Boro Šoletić Elektroničar Madunić Pipus Mikelićkadet Tomislav

./. ./. ./. ./. Tomljanović ./. ./. ./. ./. ./.vođa Arsen Niko Dragan Pero Vlatko Vide Darijo Rajko Nikša Pero

palube Madir Bezek Žilić Radovac Veraja Boro Bjeliš Jurković Gavrilica Đurašvođa Đino

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Marinović ./.kormilar Budimir Nikica Maro Dario Zdravko Marijan Miho Ivko Boško Marko

Milin Maslać Hančević Saulan Paić Miletić Vlašić Kero Šarić Marojicakormilar Marinko Denis Vinko Robert Daniel Maroje Renat Ivica Nedo Leon

Batistić Alerić Cvjetković Kaser Bebić Piantanida Borovina Baća Rastočić Glaviškićkormilar Željko Mikulić Ivica Saša Dalibor Dražen Srđan Ivica Nikica Nenad Zoran

Stijepo Mozara Brletić Žorić Pešut Jadrić Bebić Mihovilović Vučić Drenovski Brguljankormilar Sanjin Joško Serđo Rene Milan Dominko Erkapić Igor

Španjić Vučić Đivoje Načinović Malvić ./. ./. Nikola Čornenki ./. Jelačićmornar Bore Neđo Elvis Jerko Petar Mario

./. ./. Mitrović ./. ./, Beno Glaviškić Jakas Zdjelar NodiloUpravitelj Rade Zoran Pero Miho Zvonko Petar Miro Ivo Nikola Baldo

stroja Ljubibratić Milat Batinić Begović Miljan Petronio Tomašević Prce Pavlina SmrdeljI. časnik Joško Ivica Mato Baldo Marijan Pavo Miho Nikša Nikša Željko

stroja Vuleša Romac Silić Dender Brač Kraljević Skaramuca Karaman Miloslavić BanII. časnik Desimir Ivica Miho Pero Nino Tomislav Pavo Ante Robert Boris

stroja Surjan Burđelez Salatić Jeljenić Laptalo Marević Bašica Goleš Dobrić ŠijakovićIII. časnik Ivo Goran Tonći Vlaho Igor Ronnie Mario Đuro Toni Mario

stroja Petković Čupić Pavković Šutalo Kovač Jurišić Tošić Vladimir kresić Trailovićvježbenik Jurica Domagoj Luka Danijel Ivan Božidar

stroja ./. ./. ./. Jurić Arambašić Durdov Buble Sentić ./. Rožić Govićvježbenik Hrvoje

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miloslavić ./.brodski Mersad Zoran Jozo Ivo Alen Bruno

električar Mehmedinović ./. ./. ./. Bačić Crnogorac Vojvoda Čampara Lopac ./.elektroničar Mario Boris Vjekoslav Mile Borko

./. Milošević Miošić Bukarica ./. ./. Bilić ./. ./. Forstingerpripravnik Nikša

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Radulović ./. ./.brodski Mojaser Robert Antun Niko Nenad Alen Ivo Nazif Mile Miro

mehaničar Seidijevski Žuvela Korunić Barać Radošević Žustra Burmas Čustović Maričić Crnčevićbrodski Veljko

mehaničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Strukan ./.glavni Bačko Luko Emilio Drago Zoran Emil Mato Želimir Marko Ivicakuhar Perica Pavličević Stražičić Ivić Poša Mustać Radoje Jurišić Petranović Jeljenić

konobar Baldo Petar Ante Ivo Leo Marko Igor Igor Damir JosipVuličević Puhjera Boro Hrdalo Franić Gleđ Čorkalo Stražičić Majić Mikelin Opara

pomoćni Saša Pavo Neven Josip Valentino Ivo Pero Markokonobar Mihalić Hajdić ./. Alajbeg Rebac Josip Kalfić Ravnjak Burum Dikenšajt ./.

Popis posade na dan 01. srpnja 2014.g.AP Sveti City of Miho

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula ZagrebZapovjednik Slavko Lukša Marinko Juan Hrvoje Vicko Božo Vojko Ivan Zvonimir AP AP AP

Koncul Jovica Radić Knego Hure Svilokos Orlić Jovanović Poropat Cetinić Astarea Slano StonI. časnik Adis Tomislav Petar Miho Nikola Danijel Ivan Ivica Kristijan Luko Zapovjednik Ante Antun Mladenpalube Mulalić Majstorović Đorić Dadić Hajdić Jelavić Družijanić Lučić Ramadan Dobrić Dujić Rakigjija Spužević

II. časnik Mario Mladen Ante Kristijan Dubravko Ivan Juraj Vlaho Narcis Đurica I. časnik Stjepan Antonio Antunpalube Majkovica Orlić Kriste Laptalo Buratović Ivanović Butigan Andreuzzi Ćimić Gustin palube Popović Milošević Kelez

III. časnik Tonći Luka Marko Vlaho Adam Mate Valentino Frano Nikša Blaženko Upravitelj Davor Miho Dinkopalube Grandov Kriletić Belin Jerinić Bočina Ivić Marinković Živković Japunčić Carević stroja Popadić Lonac Radićkadet Antun Luko Damir Ilija Hrvoje Josip Nino Ivan Vlaho Lujo Mate Vladimir Predrag

Staničić Radulić Ćormehić Bilić Konsuo Vlastelić Mikulandra Vukić Boro Šoletić Elektroničar Madunić Pipus Mikelićkadet Tomislav

./. ./. ./. ./. Tomljanović ./. ./. ./. ./. ./.vođa Arsen Niko Dragan Pero Vlatko Vide Darijo Rajko Nikša Pero

palube Madir Bezek Žilić Radovac Veraja Boro Bjeliš Jurković Gavrilica Đurašvođa Đino

palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Marinović ./.kormilar Budimir Nikica Maro Dario Zdravko Marijan Miho Ivko Boško Marko

Milin Maslać Hančević Saulan Paić Miletić Vlašić Kero Šarić Marojicakormilar Marinko Denis Vinko Robert Daniel Maroje Renat Ivica Nedo Leon

Batistić Alerić Cvjetković Kaser Bebić Piantanida Borovina Baća Rastočić Glaviškićkormilar Željko Mikulić Ivica Saša Dalibor Dražen Srđan Ivica Nikica Nenad Zoran

Stijepo Mozara Brletić Žorić Pešut Jadrić Bebić Mihovilović Vučić Drenovski Brguljankormilar Sanjin Joško Serđo Rene Milan Dominko Erkapić Igor

Španjić Vučić Đivoje Načinović Malvić ./. ./. Nikola Čornenki ./. Jelačićmornar Bore Neđo Elvis Jerko Petar Mario

./. ./. Mitrović ./. ./, Beno Glaviškić Jakas Zdjelar NodiloUpravitelj Rade Zoran Pero Miho Zvonko Petar Miro Ivo Nikola Baldo

stroja Ljubibratić Milat Batinić Begović Miljan Petronio Tomašević Prce Pavlina SmrdeljI. časnik Joško Ivica Mato Baldo Marijan Pavo Miho Nikša Nikša Željko

stroja Vuleša Romac Silić Dender Brač Kraljević Skaramuca Karaman Miloslavić BanII. časnik Desimir Ivica Miho Pero Nino Tomislav Pavo Ante Robert Boris

stroja Surjan Burđelez Salatić Jeljenić Laptalo Marević Bašica Goleš Dobrić ŠijakovićIII. časnik Ivo Goran Tonći Vlaho Igor Ronnie Mario Đuro Toni Mario

stroja Petković Čupić Pavković Šutalo Kovač Jurišić Tošić Vladimir kresić Trailovićvježbenik Jurica Domagoj Luka Danijel Ivan Božidar

stroja ./. ./. ./. Jurić Arambašić Durdov Buble Sentić ./. Rožić Govićvježbenik Hrvoje

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miloslavić ./.brodski Mersad Zoran Jozo Ivo Alen Bruno

električar Mehmedinović ./. ./. ./. Bačić Crnogorac Vojvoda Čampara Lopac ./.elektroničar Mario Boris Vjekoslav Mile Borko

./. Milošević Miošić Bukarica ./. ./. Bilić ./. ./. Forstingerpripravnik Nikša

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Radulović ./. ./.brodski Mojaser Robert Antun Niko Nenad Alen Ivo Nazif Mile Miro

mehaničar Seidijevski Žuvela Korunić Barać Radošević Žustra Burmas Čustović Maričić Crnčevićbrodski Veljko

mehaničar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Strukan ./.glavni Bačko Luko Emilio Drago Zoran Emil Mato Želimir Marko Ivicakuhar Perica Pavličević Stražičić Ivić Poša Mustać Radoje Jurišić Petranović Jeljenić

konobar Baldo Petar Ante Ivo Leo Marko Igor Igor Damir JosipVuličević Puhjera Boro Hrdalo Franić Gleđ Čorkalo Stražičić Majić Mikelin Opara

pomoćni Saša Pavo Neven Josip Valentino Ivo Pero Markokonobar Mihalić Hajdić ./. Alajbeg Rebac Josip Kalfić Ravnjak Burum Dikenšajt ./.

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenoga 2013. do 1. srpnja 2014. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

AP Argosy Luka Vrijeme U / I Teret

BELFAST 21.11.2013. I Coal

UST LUGA 4.12.2013. U Coal

PORTBURY 14.12.2013. I Coal

UST LUGA 25.12.2013. U Coal

WILHELMSHAVEN 2.1.2014. I Coal

UST LUGA 9.1.2014. U Coal

AMSTERDAM 20.1.2014. I Coal

UST LUGA 27.1.2014. U Coal

AMSTERDAM 3.2.2014. I Coal

UST LUGA 13.2.2014. U Coal

ROSTOCK 18.2.2014. I Coal

UST LUGA 24.2.2014. U Coal

AMSTERDAM 3.3.2014. I Coal

UST LUGA 12.3.2014. U Coal

PORTBURY 22.3.2014. I Coal

RIGA 31.3.2014. U Coal

AMSTERDAM 9.4.2014. I Coal

UST LUGA 15.4.2014. U Coal

NORDENHAM 21.4.2014. I Coal

RIGA 29.4.2014. U Coal

AMSTERDAM 8.5.2014. I Coal

UST LUGA 14.5.2014. U Coal

PORTBURY 25.5.2014. I Coal

RIGA 3.6.2014. U Coal

AMSTERDAM 11.6.2014. I Coal

UST LUGA 19.6.2014. U Coal

AMSTERDAM 26.6.2014. I Coal

AP AstareaJOSE TERMINAL 1.12.2013. U Petroleum Coke

AMSTERDAM 22.12.2013. I Petroleum Coke

BREMEN 3.1.2014. U Scrap

HAMBURG 10.1.2014. U Scrap

ISKENDERUN 25.1.2014. I Scrap

INAGUA 3.3.2014. U Salt

BOSTON 15.3.2014. I Salt

NORFOLK 25.3.2014. U Wood Pellets

TYNE 15.4.2014. I Wood Pellets

RIGA 24.4.2014. U Coal

FOS SUR MER 9.5.2014. I Coal

PUERTO BOLIVAR 4.6.2014. U Coal

CORONEL 19.6.2014. I Coal

AP Drzic PARADIP 4.12.2013. I Urea

PARADIP 12.12.2013. U Iron Ore

RIZHAO 5.1.2014. I Iron Ore

VANCOUVER-USA 20.2.2014. U Wheat

MANILA 18.3.2014. I Wheat

HONDAGUA 27.3.2014. I Wheat

SAMARINDA 6.4.2014. U Coal

ENNORE 13.5.2014. I Coal

MUARA SABAK 23.5.2014. U Coal

VIZAG 3.6.2014. I Coal

HALDIA 8.6.2014. I Coal

PARADIP 15.6.2014. U Coal

KRISHNAPATNAM 21.6.2014. I Coal

VISAKHAPATNAM 27.6.2014. U Iron Ore

AP JadranWILHELMSHAVEN 20.11.2013. I Coal

RIGA 29.11.2013. U Coal

GDANSK 8.12.2013. I Coal

UST LUGA 16.12.2013. U Coal

ROSTOCK 20.12.2013. I Coal

UST LUGA 26.12.2013. U Coal

PORTBURY 5.1.2014. I Coal

RIGA 15.1.2014. U Coal

AMSTERDAM 23.1.2014. I Coal

RIGA 29.1.2014. U Coal

AMSTERDAM 9.2.2014. I Coal

UST LUGA 17.2.2014. U Coal

AMSTERDAM 26.2.2014. I Coal

UST LUGA 4.3.2014. U Coal

PORTBURY 14.3.2014. I Coal

UST LUGA 24.3.2014. U Coal

ROTTERDAM 2.4.2014. I Coal

RIGA 10.4.2014. U Coal

AMSTERDAM 20.4.2014. I Coal

RIGA 26.4.2014. U Coal

AMSTERDAM 5.5.2014. I Coal

UST LUGA 11.5.2014. U Coal

ANTWERPEN 19.5.2014. I Coal

UST LUGA 26.5.2014. U Coal

WILHELMSHAVEN 2.6.2014. I Coal

UST LUGA 13.6.2014. U Coal

BELFAST 23.6.2014. I Coal

AP SlanoBAYUQUAN 22.11.2013. I Sugar

GROOTE EYLANDT 18.12.2013. U Manganese Ore

QINZHOU 4.1.2014. I Manganese Ore

TIANJIN 16.1.2014. I Manganese Ore

GLADSTONE 5.2.2014. U Alumina

SOHAR 9.3.2014. I Alumina

MINA SAQR 13.3.2014. U Limestone

PARADIP 25.3.2014. I Limestone

HALDIA 30.3.2014. I Limestone

HALDIA 3.4.2014. U Iron Ore

HALDIA 3.4.2014. U Iron Ore

PARADIP 12.4.2014. U Iron Ore

QINGDAO 5.5.2014. I Iron Ore

LONGKOU 12.5.2014. U General Cargo

LUANDA 23.6.2014. I General Cargo

AP StonINCHON 19.11.2013. I Rapeseed

KUNSAN 23.11.2013. I Rapeseed

ULSAN 3.12.2013. I Rapeseed

TABONEO 16.12.2013. U Coal

ENNORE 12.1.2014. I Coal

PORT ELIZABETH 1.2.2014. U Manganese Ore

QINZHOU 1.3.2014. I Manganese Ore

XINGANG 10.3.2014. I Manganese Ore

PRINCE RUPERT 18.4.2014. U Wheat

AP Sveti Vlaho KANDLA 17.11.2013. I Coils

DIGHI 23.11.2013. I Coils

MUMBAI (BOMBAY) 30.11.2013. I Coils

SAKHRI 2.12.2013. U Bauxite

LONGKOU 5.1.2014. I Bauxite

JIANGYIN 19.1.2014. U Steel Products

ZHANGJIAGANG 25.1.2014. U Steel Products

SHANGHAI 27.1.2014. U Steel Products

SINGAPORE 6.2.2014. I Steel Products

GEELONG 12.3.2014. U Wheat

JAKARTA 1.4.2014. I Wheat

TABONEO 9.4.2014. U Coal

ENNORE 16.5.2014. I Coal

DARWIN 2.6.2014. U Manganese Ore

QINZHOU 15.6.2014. I Manganese Ore

City of Dubrovnik UST LUGA 20.11.2013. U Coal

BELFAST 28.11.2013. I Coal

VYSOTSK 7.12.2013. U Coal

PORTBURY 8.1.2014. I Coal

UST LUGA 18.1.2014. U Coal

GDYNIA 22.1.2014. I Coal

UST LUGA 27.1.2014. U Coal

DUNKERQUE 4.2.2014. I Coal

UST LUGA 13.2.2014. U Coal

AMSTERDAM 19.2.2014. I Coal

UST LUGA 26.2.2014. U Coal

GDANSK 3.3.2014. I Coal

UST LUGA 10.3.2014. U Coal

AMSTERDAM 17.3.2014. I Coal

RIGA 22.3.2014. U Coal

AMSTERDAM 30.3.2014. I Coal

RIGA 6.4.2014. U Coal

VENTSPILS 8.4.2014. U Coal

AMSTERDAM 14.4.2014. I Coal

UST LUGA 21.4.2014. U Coal

AMSTERDAM 2.5.2014. I Coal

UST LUGA 9.5.2014. U Coal

AMSTERDAM 16.5.2014. I Coal

RIGA 22.5.2014. U Coal

AMSTERDAM 29.5.2014. I Coal

UST LUGA 10.6.2014. U Coal

AMSTERDAM 17.6.2014. I Coal

UST LUGA 25.6.2014. U Coal

Imperial NIIHAMA 16.11.2013. I Coal

NEWCASTLE AUS 7.12.2013. U Coal

HIGASHI HARIMA 26.12.2013. I Coal

NEWCASTLE AUS 17.1.2014. U Coal

PORT KLANG 6.2.2014. I Coal

GERALDTON 22.2.2014. U Iron Ore

LANSHAN 12.3.2014. I Iron Ore

SAMARINDA 21.4.2014. U Coal

DAHEJ 24.5.2014. I Coal

Libertas PUERTO BOLIVAR 28.11.2013. U Coal

TOCOPILLA 11.12.2013. I Coal

BAYOVAR 23.12.2013. U Phosphate Rock

PARADIP 7.2.2014. I Phosphate Rock

PORT ELIZABETH 13.3.2014. U Manganese Ore

RICHARDS BAY 18.3.2014. U Chrome Ore

QINZHOU 18.4.2014. I Manganese Ore

LIANYUNGANG 26.4.2014. I Chrome Ore

LIANYUNGANG 26.4.2014. I Chrome Ore

XINGANG 29.4.2014. I Manganese Ore

Miho Pracat RIGA 22.11.2013. U Coal

UST LUGA 25.11.2013. U Coal

AMSTERDAM 2.12.2013. I Coal

MURMANSK 12.12.2013. U Coal

PORTBURY 27.12.2013. I Coal

UST LUGA 7.1.2014. U Coal

BELFAST 15.1.2014. I Coal

RIGA 24.1.2014. U Coal

AMSTERDAM 1.2.2014. I Coal

UST LUGA 8.2.2014. U Coal

LIVERPOOL 17.2.2014. I Coal

RIGA 27.2.2014. U Coal

AMSTERDAM 8.3.2014. I Coal

UST LUGA 17.3.2014. U Coal

AMSTERDAM 24.3.2014. I Coal

UST LUGA 31.3.2014. U Coal

BELFAST 11.4.2014. I Coal

UST LUGA 22.4.2014. U Coal

IMMINGHAM 4.5.2014. I Coal

UST LUGA 11.5.2014. U Coal

IMMINGHAM 24.5.2014. I Coal

UST LUGA 1.6.2014. U Coal

IMMINGHAM 9.6.2014. I Coal

RIGA 14.6.2014. U Coal

AMSTERDAM 24.6.2014. I Coal

UST LUGA 29.6.2014. U Coal

Oluja TOPOLOBAMPO 21.11.2013. U Corn

PUERTO CABELLO 9.1.2014. I Corn

SANTO THOMAS DE CASTILLA

7.2.2014. U Nickel Ore

THESSALONIKI 10.3.2014. I Nickel Ore

MARIUPOL 19.3.2014. U Pig Iron

MOBILE 21.4.2014. I Pig Iron

POINT LISAS 16.5.2014. U Iron Ore

BILBAO 12.6.2014. I Iron Ore

LA PALLICE 18.6.2014. U Wheat

Orsula IJMUIDEN 20.11.2013. U Steel Coils

CLEVELAND 7.12.2013. I Steel Coils

DULUTH 16.12.2013. U Wheat

MONTREAL 1.1.2014. U Nepheline Syenite

CASTELLON 23.1.2014. I Nepheline Syenite

TRIESTE 30.1.2014. I Wheat

PORTO MARGHERA 5.2.2014. I Wheat

NOVOROSSIYSK 19.3.2014. U Wheat

CASABLANCA 21.4.2014. I Wheat

SAGUNTO 26.4.2014. U Hot Rolled Steel Coils

HAMILTON 15.5.2014. I Hot Rolled Steel Coils

THUNDER BAY 28.5.2014. U Lentils In Bulk

DAMIETTA 29.6.2014. I Lentils In Bulk

Sveti Nikola I PRAIA MOLE 17.11.2013. U Steel Products

RIO DE JANEIRO 21.11.2013. U Steel Products

COSIPA 4.12.2013. U Steel Products

SAO FRANCISCO DO SUL

9.12.2013. U Steel Products

SAN ANTONIO 30.12.2013. I Steel Products

CHIMBOTE 24.1.2014. I Steel Products

GUAYAQUIL 26.1.2014. I Steel Products

PUNTA LOBITOS 30.1.2014. U Zinc Concentrate

SALAVERRY 31.1.2014. U Copper Concentrates

CALLAO 10.2.2014. U Copper Concentrates

CALLAO 10.2.2014. I Steel Products

AVILES 7.3.2014. I Zinc Concentrate

BRUNSBUTTEL 16.3.2014. I Copper Concentrates

CORINTO 30.4.2014. I Urea

PUERTO QUETZAL 11.5.2014. I Urea

CEDROS ISLAND 23.5.2014. U Salt

WILMINGTON (DELAWARE)

14.6.2014. I Salt

Zagreb UST LUGA 19.11.2013. U Coal

GDANSK 22.11.2013. I Coal

UST LUGA 6.12.2013. U Coal

HUNTERSTONE 15.12.2013. I Coal

RIGA 22.12.2013. U Coal

AMSTERDAM 29.12.2013. I Coal

MONTOIR 17.1.2014. I Coal

UST LUGA 29.1.2014. U Coal

BELFAST 7.2.2014. I Coal

UST LUGA 17.2.2014. U Coal

PORTBURY 27.2.2014. I Coal

RIGA 11.3.2014. U Coal

AMSTERDAM 19.3.2014. I Coal

RIGA 25.3.2014. U Coal

GDANSK 2.4.2014. I Coal

UST LUGA 8.4.2014. U Coal

AMSTERDAM 16.4.2014. I Coal

UST LUGA 24.4.2014. U Coal

GDANSK 28.4.2014. I Coal

UST LUGA 2.5.2014. U Coal

LIVERPOOL 12.5.2014. I Coal

UST LUGA 20.5.2014. U Coal

BELFAST 27.5.2014. I Coal

UST LUGA 6.6.2014. U Coal

BELFAST 13.6.2014. I Coal

UST LUGA 21.6.2014. U Coal

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

Atlant Frauke HODEIDAH 26.11.2013. I Project Cargo

MUMBAI (BOMBAY) 3.12.2013. U Project Cargo

ABU DHABI 10.12.2013. I Project Cargo

UMM AL QASR 17.12.2013. I Project Cargo

JUBAIL 20.12.2013. I Coal

DAMMAM 23.12.2013. U Project Cargo

DOHA 26.12.2013. I Project Cargo

BAHRAIN 26.12.2013. U Project Cargo

RAS LAFFAN 1.1.2014. U Project Cargo

ABU DHABI 2.1.2014. I Project Cargo

JEBEL ALI 6.1.2014. U Project Cargo

PORT KHALID 6.1.2014. I Project Cargo

BALHAF 16.1.2014. I Project Cargo

MUKALLA 22.1.2014. I Project Cargo

MUKALLA 22.1.2014. U Project Cargo

PORT SUDAN 28.1.2014. I Project Cargo

JEDDAH 31.1.2014. I Project Cargo

AQABA 3.2.2014. U Project Cargo

LAVRION 8.2.2014. I Project Cargo

GEMLICK 13.2.2014. I Project Cargo

POTI 17.2.2014. I Project Cargo

HOPA 20.2.2014. I Project Cargo

ABU QIR 28.2.2014. U Project Cargo

MARSAXLOKK 6.3.2014. I Project Cargo

Atlant Trina SKIKDA 16.11.2013. I Project Cargo

ROTTERDAM 26.11.2013. U Project Cargo

PORT SUDAN 14.12.2013. I Project Cargo

UMM AL QASR 25.12.2013. I Coal

JUBAIL 26.12.2013. I Project Cargo

JEBEL ALI 29.12.2013. U Project Cargo

ABU DHABI 4.1.2014. U Project Cargo

SOHAR 8.1.2014. U Project Cargo

KARACHI 15.1.2014. I Project Cargo

MUMBAI (BOMBAY) 19.1.2014. U Project Cargo

MUMBAI (BOMBAY) 19.1.2014. I Project Cargo

MALE 29.1.2014. I Project Cargo

RICHARDS BAY 15.2.2014. I Project Cargo

DURBAN 19.2.2014. U Project Cargo

CAPE TOWN 24.2.2014. U Project Cargo

LUDERITZ 28.2.2014. I Project Cargo

WALVIS BAY 7.3.2014. U Project Cargo

LUANDA 13.3.2014. I Project Cargo

SOYO 20.3.2014. I Project Cargo

CABINDA 21.3.2014. I Project Cargo

BATA 3.4.2014. I Project Cargo

BATA 3.4.2014. U Project Cargo

LUBA 6.4.2014. I Project Cargo

TEMA 14.4.2014. U Project Cargo

SETUBAL 28.4.2014. U Project Cargo

DJIBOUTI 15.5.2014. I Project Cargo

DOHA 22.5.2014. I Project Cargo

PRVA POSADA BRODA BANJA LUKA – lipanj 1968. g.

Brnin Vjekoslav, zapovjednik; Ramadan Vlaho, i. časnik palube; Radovan Antun, ii. časnik palube; Ipšić Vlaho,

iii. časnik palube; Radanović Zdenko, upravitelj stroja; Radman Josip, i. časnik stroja; Orlandini Benjamin, ii.

časnik stroja; Dobrić Ćiro, iii. časnik stroja; Medanić Šime, vođa palube; Gačina Josip, kormilar; Grbas Ivan,

kormilar; Jukas Ivan, kormilar; Marinović Ivo, kormilar; Perić Niko, kormilar; Milošević Ivica, mornar; Silić

Mato, vođa stroja; Bonačić Nikola, električar; Matuško Pero, mehaničar; Bergam Antun, mazač; Carević Stipe,

mazač; Grgurinović Ivica, mazač; Žižek Branko, čistač; Oreb Goran, čistač; Banović Željko, i. kuhar; Katić

Ivo, ii. kuhar; Hađija Ivo, i. konobar; Vuleša Josip, ii. konobar; Matijević Božidar, kadet; Rusković Ivo, kadet;

Kakarigji Eduard, vježbenik stroja; Pavlović Boris, vježbenik stroja; Žitnik Ante, mladić palube; Sutić Pero,

mladić palube; Akšam Momčilo, mladić sobe.

Sagrađen u brodogradilištu „Cantieri Riuniti dell’Adriatico – Cantiere San Marco“ - Trieste 1968. g.BRT 16.018NRT 11.790DWT 26.191Dužina preko svega: 190,46 mNajveća širina: 22,80 mVisina na sredini broda: 13,04Pogonski stroj: FIAT CRDA od 8.826 kWNajveća brzina: 16,0 NMPreuzet u flotu od brodogradilišta „Cantiere San Marco“ - Trieste dana 05.06.1968. g.Prodan 03.07.1986.g. tvrtki “Scopus Shipping Services Ltd.“ - Gibraltar

m/b BANJA LUKA

Ure

dn

ički

kol

egij

: D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Kam

insk

i, To

nći M

ilosl

avić

, Žel

jan

Petr

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar, D

esig

n:

m&

mFo

tog

rafi

je:

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, T

isak

: Ti

skar

a AL

FA-2

, Dub

rovn

ik, N

akla

da:

100

kom

., P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. P

ero

Kula

š

bulletinAtlant

www.atlant.hr