Click here to load reader

predmeti smjera

  • View
    229

  • Download
    3

Embed Size (px)

Text of predmeti smjera

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta

    Drutva kapitala

    Nositelj predmeta

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi

    Predavai

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi Prof. dr. sc. Zoran Para Prof. dr. sc. Sinia Petrovi Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pravo drutava opi dio, s kojim se polae skupno

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    6

    Okvirni sadraj predmeta

    Dioniko drutvo: pojam, povijesni razvoj, gospodarski znaaj, pravna obiljeja, dionice, temeljni kapital, osnivanje, statut, lanska prava i lanske obveze dioniara, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi drutva (uprava, nadzorni odbor, glavna skuptina), izmjena statuta, poveanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak. Drutvo s ogranienom odgovornou: pojam, osnivanje, drutveni ugovor, prava i obveze lanova, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, organi drutva (uprava, nadzorni odbor, skuptina), izmjena drutvenog ugovora, poveanje temeljnog kapitala, smanjenje temeljnog kapitala, statusne promjene, prestanak drutva. Drutvo za uzajamno osiguranje.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti stjeu znanja vezana uz djelovanje drutava kapitala kao najvanijh nositelja poduzetnitva. Podruje prava drutava jedno je od najdinaminijih i najsloenijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava drutava hrvatski bi pravnici bili suoeni su s tekoama prilikom usklaivanja domaeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklaenih propisa.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Pravo drutava - opi dio i Drutva kapitala. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje se provjerava kroz usmeni ispit.

    Popis literature Jaka Barbi, Pravo drutava, Knjiga druga, tree izmijenjeno i dopunjeno

  • potrebne za studij i za polaganje ispita

    izdanje, Zagreb, 2005. Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 odluka Ustavnog suda, 118/03) preporuuje se koristiti proieni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Kln, Berlin, Bonn, Mnchen, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Instrumenti osiguranja plaanja

    Nositelj predmeta

    Dr. sc. Branko Vukmir

    Predavai

    Dr. sc. Branko Vukmir

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Plaanja u trgovakim ugovorima s kojim se polae skupno

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Nacionalna zakonodavstva i trgovaki obiaji u podruju plaanja (Jednoobrazna pravila MTK) Trasirana i vlastita mjenica (Meunarodne konvencije i model zakoni u podruju plaanja) ekovi i kreditne kartice Akreditivi i standby akreditivi Bankarske garancije, bankarska jamstva i bondovi Vrste garancija i bondova Escrow Accounts Krediti i ugovorna osiguranja kredita Klauzule ouvanja vrijednosti valuta Inkaso trgovakih papira Promjene na strani dunika ili vjerovnika Cesija (ustupanje potraivanja) Preuzimanje ispunjenja druga Asignacija (upuivanje) Pristupanje dugu Prijenos ugovora

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se ue o opim pravnim i praktinim pitanjiima vezanim uz brojne vrste plaanja u domaem i meunarodnom pravnom i poslovnom prometu.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Instrumenti osiguranja plaanja i Plaanja u trgovakim ugovorima. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polae usmeno. Mogunost sudjelovanja istaknutih praktiara i teoretiara s predmetnog podruja.

    Popis literature potrebne za studij i

    Branko Vukmir, Pravo meunarodnih plaanja, Pravni fakultet, sijeanj 1997;

  • za polaganje ispita

    Branko Vukmir, Pravo dokumentarnih akreditiva (1), (2) i (3), Pravo i porezi br. 4, 5 i 6 iz 2001. Branko Vukmir, Pravo dokumentarnih akreditiva i standardna meunarodna bankarska praksa, Pravo i porezi br. 1 iz 2004. Branko Vukmir, Elektronski akreditivi, Pravo i porezi br. 5 iz 2005. Branko Vukmir, Pravo bankarskih garancija (1), (2) i (3), Pravo i porezi br. 4, 5 i 6 iz 2002.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Dopunska literatura e biti odreena ovisno o obraivanoj tematici kao i interesima polaznika.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Ovrno pravo

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika

    Predavai

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr sc. Jasnica Garai

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Parnino procesno pravo s kojim se polae skupno

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    4

    Okvirni sadraj predmeta

    - Pojam i struktura ovrnoga prava i prava osiguranja te ovrnoga postupka i postupka osiguranja; - naela ovrnoga prava i prava osiguranja; - subjekti ovrnoga postupka i postupka osiguranja; sredstva i predmet ovrhe i osiguranja; - trabina koja se ostvaruje i osigurava; - osnove za odreivanje ovrhe; - pravni lijekovi u ovrnom postupku; - sredstva osiguranja.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisa sa podruja ovrnog prava, kao i razrada brojnih teoretskih i praktinih pitanja.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Mogunost sudjelovanja istaknutih praktiara i teoretiara s predmetnog podruja. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Parnino procesno pravo i Ovrno pravo. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polae usmeno.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Dika, Graansko ovrno pravo, u pripremi.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Triva, Belajec, Dika, Sudsko izvrno pravo, Zagreb, Informator 1978.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem

  • rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Parnino procesno pravo

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika

    Predavai

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr sc. Jasnica Garai

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Ovrno pravo s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    4

    Okvirni sadraj predmeta

    - Jurisdikcijska pitanja (pravo na sudsku zatitu u graanskim stvarima; sadraji pravne zatite koja se prua u graanskim stvarima); - pravna priroda pozicije stranaka u parninom postupku (slobodan pristup sudovima; pravo na negativnu procesnu odluku, pravo na suenje, pravo na povoljnu meritornu odluku); - procesna legitimacija i pravni interes; - naelo sasluanja stranaka (pravino suenje); - teorijske osnove utvrivanja injeninoga stanja u parninom postupku; - sudske odluke i njihovi uinci, pravomonost; - problem prejudcijaliteta, - pravni lijekovi (alba i revizija).

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti usavravaju svoje znanje o postupovnim pitanjima steeno tijekom dodiplomskog studija. Predmet je usmjeren prema rjeavanju konkretnih praktinih pitanja parninog postupka, kao to su, primjerice, pitanja vezana uz tubu, presudu, pravne lijekove, dokaze i rokove.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Mogunost sudjelovanja istaknutih praktiara i teoretiara s predmetnog podruja. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Parnino procesno pravo i ovrno pravo. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Ispit se polae usmeno.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Triva - Dika, Graansko parnino procesno pravo, 2005. (izabrana poglavlja); Dika, Pravo na tubu, 1984. (izabrana poglavlja); Dika, O biti i granicama pravomonosti, I., 1990. (izabrana poglavlja); Triva, Esej o otvorenom pravosuenju (u Triva-Belajec-Dika, Novo parnino procesno pravo, 1977.; Uzelac, istina u sudskom postupku, 1997; Uzelac, Teret dokazivanja, 2003.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Triva, Esej o otvorenom pravosuenju (u Triva-Belajec-Dika, Novo parnino procesno pravo, 1977.; Uzelac, istina u sudskom postupku, 1997; Uzelac, Teret dokazivanja, 2003.

  • Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Plaanja u trgovakim ugovorima

    Nositelj predmeta

    Dr. sc. Branko Vukmir

    Predavai

    Dr. sc. Branko Vukmir

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Instrumenti osiguranja plaanja s kojim se polae skupno

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Kupoprodaja (Beka konvencija, Naela UNIDROIT 2004, Naela europskog ugovornog prava) Plaanja kod ugovora o pruanju savjetnikih usluga Plaanja kod ugovora o izvoenju graevinskih radova Plaanja kod ugovora o isporuci opreme Plaanja kod ugovora o izgradnji kompletnih objekata (graevinski radovi, isporuka opreme, montaa opreme, putanje u pogon, "klju u ruke" ili "proizvod u ruke") Plaanja kod ugovora o podizvoenju Plaanja i vrste kapitala kod ugovora B.O.T. (Build, Operate, Transfer) i koncesija Plaanja kod ugovora o prijenosu tehnologije Plaanja kod ugovora o zajednikim ulaganjima Plaanja kod ugovora o komisionu Plaanja kod ugovora o trgovakom zastupanju Plaanja kod dealersko - distributivnih ugovora Plaanja kod barter ugovora (Countertrade) Plaanja kod ugovora o leasingu Plaanja kod factoring ugovora Plaanja kod ugovora o forfaitingu Plaanja kod ugovora just-in-time Plaanja kod ugovora o kreditnim karticama

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti svladavaju tehnike plaanja i pravna pitanja vezana uz pojedine vrste plaanja.Nakon uspjenog polaganja ispita student je osposobljen samostalno raspravljati o pravnim problemima vezanim uz meunarodna plaanja.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Instrumenti osiguranja plaanja i Plaanja u trgovakim ugovorima. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Mogunost sudjelovanja istaknutih praktiara i teoretiara s predmetnog

  • podruja. Ispit se polae usmeno.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Branko Vukmir, Pravo meunarodnih plaanja, Zagreb , 2007.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Branko Vukmir, Meunarodni bankarski ugovori o zajmu i kreditu, Pravo i porezi br. 12 iz 2002. Branko Vukmir, Valutne zatitne klauzule, Pravo i porezi br. 7 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o leasingu, Pravo i porezi br. 10 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o franchisingu, Pravo i porezi br. 5 iz 1999. Branko Vukmir, Ugovori o pruanju savjetodavnih usluga, Pravo i porezi br. 9 iz 2001. Branko Vukmir, Ugovori kartinog poslovanja, Pravo i porezi br. 11 iz 2004.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Pomorsko osiguranje

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar

    Predavai

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenkovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pravo osiguranja opi dio, s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Analiziraju se meunarodni i nacionalni izvori pomorskoga osiguranja. Naglaavaju se specifinosti u odnosu na ope pravo osiguranja. U kontekstu pomorskog osiguranja osobiti se naglasak stavlja na osiguranje osoba, imovine (tereta, brodova) i osiguranje odgovornosti za tetu. 1. tematska cjelina: UVOD U PRAVO POMORSKOG OSIGURANJA

    Tematske jedinice: Pojam i znaaj pomorskog osiguranja. Pravo pomorskog osiguranja pojam, odnos prema opem pravu osiguranja i pravu transportnog osiguranja. Predmet osiguranja. Povijesni razvitak pomorskog osiguranja. Pravni izvori.

    2. tematska cjelina: OSIGURANJE ROBE (TERETA)

    Tematske jedinice: Vrijednost robe kao osiguranog predmeta. Osiguranje robe u meunarodnom pomorskom prijevozu. Osiguranje robe prema Institutskim klauzulama vrste institutskih klauzula za osiguranje robe, ope karakteristike institutskih klauzula, institutske klauzule za osiguranje pomorskih rizika, institutske klauzule za osiguranje ratnih rizika, institutske klauzule za osiguranje rizika trajka. Osiguranje robe u domaem pomorskom prijevozu.

    3. tematska cjelina: OSIGURANJE BRODOVA Tematske jedinice: Brod kao predmet osiguranja. Klasifikacija brodova i osiguranje. Ugovorno ogranienje podruja plovidbe. Osiguranje brodova prema institutskim klauzulama institutske klauzule za osiguranje brodova. Osiguranje brodova na odreeno vrijeme. Osiguranje brodova za odreeno putovanje. Osiguranje ratnih rizika. Usporedba Institutskih klauzula za osiguranje brodova (revizija 1983. i 1995.).

    4. tematska cjelina: OSIGURANJE ODGOVORNOSTI OPENITO Tematske jedinice: Odgovornost za tetu kao predmet osiguranja. Osiguranje odgovornosti prema Pomorskom zakoniku. Pravo na direktnu tubu (actio directa). Osiguranje odgovornosti pomorskih brodara putem P.& I. klubova povijesni razvoj P. & I. klubova, suvremeni sustav P. & I. osiguranja, osiguranje prema pravilima P. & I. klubova.

    5. tematska cjelina: OBVEZNO OSIGURANJE ODGOVORNOSTI U

  • POMORSKOM OSIGURANJU Tematske jedinice: Obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon od odgovornosti za tete nanesene treim osobama. Sluajevi obveznog osiguranja odgovornosti za tete zbog oneienja okolia s brodova. Obvezno osiguranje odgovornosti za tete zbog smrti i tjelesne ozljede putnika u pomorskom prijevozu.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko osiguranje studenti dobivaju vana saznanja iz vrlo vanog specifinog podruja osiguranja. Tako upotpunjuju ope znanje iz materije osiguranja steeno nastavom iz predmeta Pomorsko osiguranje opi dio. Prouavanje pomorskog osiguranja neophodno je zbog njegovih specifinosti i razliitosti u odnosu na ope pravo osiguranja kao i zbog gospodarske vanosti pomorskog transporta.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    D. Pavi: Pravo pomorskoga osiguranja s osnovama kopnenog transportnog osiguranja, Zagreb, 1997. B. Jakaa: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Pravni izvori Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004, l. 684.-747. Zakon o osiguranju, Narodne novine br. 46/1997, 116/1999, 11/2002 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005., l. 234., 921.-989.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    D. Pavi: Pomorsko osiguranje I, Zagreb, 1986. D. Pavi: Pomorsko osiguranje II, Zagreb, 1994. I. Grabovac: Pomorsko pravo Republike Hrvatske, Split, 1997., str. 200.-221. H. Ivany: Marine Insurance, London, 1985.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Pomorsko pravo I pomorski prijevoz

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar

    Predavai

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenkovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko pravo II- odgovornost brodovlasnika s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Analiziraju se odredbe meunarodnih izvora prava, u prvom redu konvencija i protokola, koji ureuju pitanja prijevoza stvari i putnika morem. U skladu s tim, materija koja se prouava podijeljena je na tematske cjeline pojedine unifikacijske pomorskopravne instrumente. Svaka tematska cjelina podijeljena je na vie tematskih jedinica pojedinih specifinih pitanja koja se ureuju konkretnim meunarodnim ugovorom. Posebna panja posveuje se primjeni i tumaenju ovih ugovora u sudskoj i arbitranoj praksi

    1.tematska cjelina: UVOD U PRAVO POMORSKIH PRIJEVOZA Tematske jedinice: Znaaj pomorskog prijevoza stvari i putnika u meunarodnoj trgovini roba i usluga. Unifikacija (ujednaavanje) prava pomorskog prijevoza stvari i putnika. Povijesni pregled razvitka prava pomorskih prijevoza stvari i putnika. Djelovanje Meunarodnog pomorskog odbora (CMI), Meunarodne pomorske organizacije (IMO) i Komisije Ujedinjenih naroda za meunarodno trgovako pravo (UNCITRAL).

    2.tematska cjelina: MEUNARODNA KONVENCIJA ZA IZJEDNAAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, 1924. (HAKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donoenje Hakih pravila. Podruje primjene. Definicija prijevoznika, ugovora o prijevozu, robe, broda. Pojam i pravni znaaj teretnice. Prava i obveze prijevoznika, krcatelja i primatelja. Odgovornost prijevoznika za teret. Vremenske granice odgovornosti prijevoznika. Ogranienje visine prijevoznikove odgovornosti. Sposobnost broda za plovidbu. Duna panja. Institut izuzetih sluajeva. Odgovornost prijevoznika za tetu na teretu prouzroenu poarom i nautikom pogrekom. Zastara trabina prema prijevozniku. Haka pravila i rjeenja hrvatskog prava.

    3. tematska cjelina: PROTOKOL IZ 1968. O IZMJENI MEUNARODNE KONVENCIJE ZA IZJEDNAAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, 1924. (VISBYJSKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donoenje Visbyjskih pravila. Podruje primjene. Promjene u odnosu na Haka pravila. Izmjene u pogledu

  • dokazne snage teretnice. Visina prijevoznikove odgovornosti za teret. Pravni poloaj prijevoznikovih radnika i zastupnika. Primjena Hakih pravila i/ili Visbyjskih pravila i pitanje unifikacije prava pomorskog prijevoza stvari. Visbyjska pravila i rjeenja hrvatskog prava. 4. tematska cjelina: PROTOKOL IZ 1979. O IZMJENI MEUNARODNE KONVENCIJE ZA IZJEDNAAVANJE NEKIH PRAVILA O TERETNICI, IZ 1924. KAKO JE IZMIJENJENA PROTOKOLOM IZ 1968. (SDR PROTOKOL) Tematske jedinice: Razlozi za donoenje SDR Protokola. Promjene u odnosu na Hako-Visbyjska pravila. Pojam Posebnog prava vuenja kao obraunske jedinice za izraun svote prijevoznikove odgovornosti. SDR Protokol i rjeenja hrvatskog prava.

    5. tematska cjelina: KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PRIJEVOZU ROBE MOREM, 1978 (HAMBURKA PRAVILA) Tematske jedinice: Razlozi za donoenje Hamburkih pravila. Usporedba Hako-Visbyjskih i Hamburkih pravila. Podruje primjene Hamburkih pravila. Definicija ugovora o prijevozu. Ugovorni i stvarni prijevoznik. Vremensko trajanje prijevoznikove odgovornosti. Odgovornost za tetu zbog gubitka ili oteenja robe te zbog zakanjenja u predaji. Duna panja prijevoznika i sposobnost broda za plovidbu. Odgovornost za tetu na robi prouzroenu poarom. Ogranienje prijevoznikove odgovornosti. Pravni poloaj krcatelja i primatelja. Izravni prijevoz. Zastarni rokovi. Hamburka pravila i rjeenja hrvatskog prava.

    6. tematska cjelina: NACRT NOVE KONVENCIJE O PRIJEVOZNOM PRAVU Tematske jedinice: Razlozi za donoenje nove Konvencije o prijevoznom pravu. Podruje primjene. Obveze prijevoznika. Osposobljavanje broda za plovidbu. Vremensko ogranienje prijevoznikove odgovornosti za teret. Pravo nadzora. Dostava primatelju. Usporedba rjeenja iz Nacrta s Hako-Visbyjskim i Hamburkim pravilima.

    7. tematska cjelina: MJEOVITI (MULTIMODALNI) PRIJEVOZ STVARI Tematske jedinice: Pojam multimodalnog prijevoza. Problem unifikacije prava mjeovitog prijevoza. Izvori prava. Jednoobrazna pravila za ispravu mjeovitog prijevoza. Opi uvjeti za ispravu mjeovitog prijevoza. Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnom prijevozu robe, 1980: Podruje primjene. Konvencijska definicija multimodalnog prijevoza. Jedinstvena prijevozna isprava. Poduzetnik multimodalnog prijevoza. Jedinstvena odgovornost za robu. Mreasta odgovornost. Osnove i granice odgovornosti poduzetnika multimodalnog prijevoza za robu. Odgovornost poduzetnika za radnike i zastupnike. Multimodalni prijevoz i rjeenja hrvatskog prava.

    8. tematska cjelina: PRIJEVOZ PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM Tematske jedinice: Pojam ugovora o prijevozu putnika morem. Pojam ugovora o prijevozu prtljage morem. Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o prijevozu putnika morem, iz 1961. Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, iz 1974. Podruje primjene. Pitanje aktivne i pasivne legitimacije. Odgovornost prijevoznika

  • i stvarnog prijevoznika za tetu zbog smrti i tjelesne ozljede putnika. principi i granice odgovornosti. Odgovornost prijevoznika i stvarnog prijevoznika za prtljagu principi i granice odgovornosti. Odgovornost prijevoznika i stvarnog prijevoznika za njihove radnike i zastupnike. Zastara. Protokoli iz 1976., 1990. i 2002. o izmjenama Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem. Atenska konvencija i rjeenja hrvatskog prava.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko pravo I pomorski prijevozi, student dobiva neophodna saznanja o pravnom ureenju transportnog poduzetnitva. Poznavanje pravnog ureenja prijevoza stvari i usluga neophodno je za cjelovito izuavanje trgovakog prava, odnosno pravnih odnosa do kojih dolazi prilikom kupoprodaje roba i usluga. Pravo pomorskih prijevoza usko je vezano s predmetom Trgovako pravo te posebice s predmetom Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika,, s kojim s nadopunjuje i ini sustavnu i cjelovitu analizu pravnog ureenja sustava brodarskog poduzetnitva.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    V. Filipovi-E.Pallua: Nova meunarodna konvencija o prijevozu robe morem (Uvod, prijevod i komentar), Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja (UPPK), br. 78, Zagreb, 1978; V. Filipovi: Jugoslavija bi trebala to prije ratificirati Visbijska pravila, UPPK br. 3-4/88, str. 219.-226. V. Filipovi: Zato Jugoslavija nije ratificirala Hamburka pravila? UPPK, br. 1/89, str. 65,-72. I. Grabovac, Dragan Bolana: Problematika meunarodne regulative prijevoza stvari morem: prijedlog unifikacijskog usklaivanja, Poredbeno pomorsko pravo Comparative Maritime Law, god. 40, br. 155 (2001), str. 33.-56. V. Skorupan: Obveze prijevoznika recentna rjeenja nacrta Konvencije o prijevoznom pravu (Draft Instrument on Transport Law), Poredbeno pomorsko pravo Comparative Maritime Law, god. 43 (2004), br. 158, str. 101.-152. J. Marin: Ugovori o prijevozu putnika i prtljage morem, Zagreb, 2005. Izvori prava: I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i meunarodne konvencije, Split, 1995., str. 237 i dalje; Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    D. Pavi: Prijevoz kontejnerima, Zagreb, 1983; Tetley, William: Marine Cargo Claims, Toronto, 1988

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem

  • rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar

    Predavai

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenkovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko pravo I- pomorski prijevozi s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Analiziraju se odredbe meunarodnih izvora prava koji ureuju materiju opeg ogranienja odgovornosti brodovlasnika i brodara, pitanje izvanugovorne odgovornosti s posebnim naglaskom na odgovornost i naknadu tete koja je posljedica izlijevanja ulja koje se prevozi kao teret na brodu, kao i na odgovornost kod prijevoza opasnih i tetnih tvari morem te odgovornost od oneienja brodskim pogonskim gorivom. Rjeenja meunarodnih konvencija i protokola usporeuju se s rjeenjima hrvatskog prava. Posebna panja posveuje se primjeni i tumaenju ovih ugovora u sudskoj praksi. 1. tematska cjelina: SUSTAVI OPEG OGRANIENJA ODGOVORNOSTI BRODOVLASNIKA KONVENCIJE Tematske jedinice: Pojam opeg ogranienja odgovornosti brodovlasnika. Razlika opeg i posebnog ogranienja odgovornosti. Sustav abandona (mediteranski sustav). Sustav egzekucije (njemaki sustav). Sustav odgovornosti ograniene na odreenu svotu (engleski sustav). Izvori prava. Meunarodna konvencija za izjednaenje odreenih pravila o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1924. Meunarodna konvencija o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova, iz 1957. Protokol iz 1979. o izmjenama meunarodne konvencije o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova iz 1957. Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine, iz 1976. Protokol iz 1996. o izmjeni Konvencije o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine, iz 1976. Usporedba meunarodnih izvora prava i rjeenja hrvatskog Pomorskog zakonika.

    2. tematska cjelina: MEUNARODNI SUSTAV ODGOVORNOSTI I NAKNADE TETE ZBOG ONEIENJA MORA ULJEM KOJE SE PREVOZI KAO TERET NA BRODU Tematske jedinice: Uvod prikaz problema i izvori prava. Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneienja uljem iz 1969. godine (razlozi za donoenje, podruje primjene, temelj odgovornosti, razlozi za osloboenje odgovornosti, granice odgovornosti, obvezno osiguranje, direktna tuba protiv osiguratelja brodovlasnikove odgovornosti, nadlenost suda, zastara). Meunarodna konvencija o osnivanju Meunarodnog fonda za naknadu tete zbog oneienja uljem

  • iz 1971. godine (razlozi za donoenje, podruje primjene, osnovni zadaci Fonda, naknada brodovlasniku, financiranje Fonda, ostvarivanje prava na naknadu od Fonda). Izmjene sustava odgovornosti utvrenog Konvencijom o odgovornosti iz 1969. i Konvencijom o Fondu iz 1971.( Protokoli iz 1976., Protokoli iz 1984., Protokoli iz 1992. Protokol iz 2003. o Dodatnom fondu za naknadu tete zbog oneienja mora uljem). Smjernice Meunarodnog pomorskog odbora (CMI) u vezi sa tetom zbog oneienja uljem, iz 1994. Ameriki Zakon o oneienju uljem (OPA) iz 1990. Usporedba meunarodnog sustava i rjeenja Pomorskog zakonika.

    3. tematska cjelina: ONEIENJE MORA POGONSKIM ULJEM Tematske jedinice: Uvod i prikaz problema. Pravni izvori. Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneienja pogonskim uljem iz 2001. Razlozi za donoenje. Podruje primjene. Odgovornost za oneienje odgovorne osobe, ogranienje odgovornosti. Obvezno osiguranje odgovornosti. Direktna tuba. Zastara. Nadlenost suda. Ureenje materije u hrvatskom pravu.

    4. tematska cjelina: PRIJEVOZ OPASNIH I TETNIH TVARI MOREM Tematske jedinice: Uvod i prikaz problema. Pravni izvori. Meunarodna konvencija o odgovornosti i naknadi tete u vezi s prijevozom opasnih i tetnih tvari morem, iz 1996. (HNS Konvencija). Razlozi za donoenje. Podruje primjene. Definicija opasnih i tetnih tvari. Definicija tete uslijed prijevoza opasnih i tetnih tvari. HNS Fond ustrojstvo, zadaci i postupak ostvarivanja naknade tete. Odgovornost brodovlasnika principi i granice odgovornosti. Obvezno osiguranje odgovornosti brodovlasnika. Direktna tuba protiv osiguratelja odgovornosti. Nadlenost suda. Zastara. Protokol o pripravnosti, akciji i suradnji za sluajeve nezgode oneienja opasnim i tetnim tvarima, iz 2000. Ureenje materije u hrvatskom pravu.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Kroz nastavu iz predmeta Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika studenti dobivaju neophodna saznanja o meunarodnom i nacionalnom pravnom ureenju vanih pitanja opeg ogranienja odgovornosti brodovlasnika (brodara) i izvanugovorne odgovornosti brodovlasnika (osobito odgovornosti glede oneienja okolia). Uz upoznavanje i svladavanje materije koja se predaje na predmetu Pomorsko pravo I Pomorski prijevozi, studenti stjeu neophodnu sustavnu i cjelovitu sliku o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti brodarskih poduzetnika za tetu. Ujedno, studenti uoavaju specifina pravila pravne regulacije pomorske djelatnosti u odnosu na opa pravila opeg trgovakog (i graanskog) prava.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    A. Bravar: Meunarodna unifikacija opeg ogranienja odgovornosti brodara i nae pravo, Uporedno pomorsko pravo i pomorska kupoprodaja, broj 100, str. 25.-42. J. Marin: Treba li Republika Hrvatska pristupiti Protokolu iz 1996. o izmjeni Konvencije o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine iz 1976., Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, god. 53., br. 1., Zagreb, 2003., str. 75.-94. D. ori: Meunarodni sustav odgovornosti i naknade tete zbog oneienja mora uljem, Zagreb, 2002.

  • D. ori: Najnovije izmjene meunarodnog sustava graanske odgovornosti za tetu zbog oneienja uljem iz 1992., Poredbeno pomorsko pravo Comparative Maritime Law, god 41 (2002), br. 156., str. 2.-12. Lj. Periin: Odgovornost brodovlasnika i osnivanje fonda u Meunarodnoj konvenciji o odgovornosti i naknadi tete u prijevozu opasnih i tetnih tvari morem (London 1996), Pomorski zbornik, Knjiga 38 (2000), str. 243.-265. Izvori prava: I. Grabovac: Hrvatsko pomorsko pravo i meunarodne konvencije, Split, 1995., str. 237 i dalje; Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Griggs, Patrick; Williams, Richard: Limitation of Liability for Maritime Claims, Third edition, LLP, London, Hong Kong, 1998.; I. Grabovac: Ogledi o odgovornosti brodara, Split, 1997.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Pravo drutava opi dio

    Nositelj predmeta

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi

    Predavai

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi Prof. dr. sc. Zoran Para Prof. dr. sc. Sinia Petrovi Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Drutva kapitala s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    6

    Okvirni sadraj predmeta

    Pojam i predmet prava drutava. Razgranienje i odnos prava drutava prema drugim granama prava, posebice, prema trgovakom pravu, iz kojega se i razvilo kao posebna grana prava, i obveznom pravu. Nezaobilazna je meutim njegova povezanost i s drugim pravnim podrujima. Odnos prava drutava prema drugim granama prava izuava se u okviru predmeta pravo drutava. Podjela drutava na drutva osoba i drutva kapitala te druga razgranienja drutava. Europsko pravo drutava. Pojam drutva i trgovca. Poduzee. Tvrtka. Predmet poslovanja. Sjedite. Podrunice. Zastupanje drutava. Uloga, ustroj i rad sudskog registra.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisima s podruja prava drutava (Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o obveznim odnosima odredbe o ortatvu, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o sudskom registru). Studenti stjeu znanja vezana uz djelovanje drutava kao vanih nositelja poduzetnitva. Podruje prava drutava jedno je od najdinaminijih i najsloenijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava drutava hrvatski bi pravnici bili suoeni su s tekoama prilikom usklaivanja domaeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklaenih propisa.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Pravo drutava - opi dio i Drutva kapitala. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature Jaka Barbi, Pravo drutava, Knjiga prva, Opi dio, Zagreb, 1999.

  • potrebne za studij i za polaganje ispita

    Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 odluka Ustavnog suda, 118/03) preporuuje se koristiti proieni tekst Zakona Zakon o sudskom registru (NN 1/95, 57/96, 45/99, 54/05)

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Kln, Berlin, Bonn, Mnchen, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Pravo osiguranja opi dio

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar

    Predavai

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenkovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Pomorsko osiguranje s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    1. tematska cjelina: UVOD U PRAVO OSIGURANJA Tematske jedinice: Suvremeni gospodarski znaaj osiguranja. Pojam prava osiguranja. Povijesni razvitak prava osiguranja. Pravni izvori. 2. tematska cjelina: UVJETI I NAIN OBAVLJANJA POSLOVA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Tematske jedinice: Poslovi osiguranja. Drutva za osiguranje pojam i vrste. Dioniko drutvo za osiguranje. Drutvo za uzajamno osiguranje. Vlastito drutvo za osiguranje. Javno drutvo za osiguranje. Pool za suosiguranje i reosiguranje. Poslovanje stranih osiguravajuih drutava u Hrvatskoj. Potrebna sredstva drutva za osiguranje. Nadzor nad poslovanjem drutva za osiguranje. Hrvatski ured za osiguranje. Posredovanje i zastupanje u osiguranju.

    3. tematska cjelina: UGOVOR O OSIGURANJU OPENITO Tematske jedinice: Definicija ugovora o osiguranju. Opa obiljeja ugovora. Ugovorne strane. Osiguravatelj prava i obveze. Ugovaratelj osiguranja prava i obveze. Osiguranik. Sklapanje ugovora forma, vrijeme, tipini i atipini ugovori, ugovori po pristupanju. Polica osiguranja bitni elementi, dokazna snaga, odnos police prema drugim ispravama o osiguranju.

    4. tematska cjelina: PRIJENOS UGOVORA O OSIGURANJU Tematske jedinice: Pojam prijenosa ugovora o osiguranju. Prijenos osiguravateljevih prava i obveza. Prijenos osiguranikovih prava i obveza. Naini i uinak prijenosa.

    5. tematska cjelina: ELEMENTI OSIGURATELJNOG ODNOSA Tematske jedinice: Rizik pojam, vrste rizika, bitni elementi, individualizacija rizika. Predmet osiguranja. Premija osiguranja pojam, elementi za utvrivanje visine premije, nepromjenjivost i nedjeljivost premije, vraanje premije, pravne posljedice neplaanja premije. Svota osiguranja i vrijednost osiguranog interesa. Isplata osigurnine i pravo subrogacije. Puno osiguranje. Nadosiguranje. Podosiguranje. Djelomino osiguranje. Osigurani sluaj.

  • 6. tematska cjelina: REOSIGURANJE Tematske jedinice: Pojam reosiguranja. Odnosi izmeu stranaka kod reosiguranja. Vrste reosiguranja. 7. tematska cjelina: DOBROVOLJNO OSIGURANJE Tematske jedinice: Naelo dobrovoljnosti osiguranja. Analiza najeih vrsta dobrovoljnog osiguranja openito. ivotno osiguranje. Osiguranje od posljedica nesretnog sluaja.

    8. tematska cjelina: OBVEZNO OSIGURANJE Tematske jedinice: Pojam obveznog osiguranja. Sluajevi obveznog osiguranja u hrvatskom pravu. Osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja. Osiguranje odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila za tete poinjene treim osobama. Osiguranje odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova za tete poinjene treim osobama.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Kroz nastavu iz predmeta Pravo osiguranja opi dio student dobiva neophodna opa saznanja o pravnom ureenju iznimno vane djelatnosti osiguranja. U suvremenim uvjetima trgovakog poslovanja osiguranje je od presudnog znaaja. Zbog toga specijalistika saznanja iz podruja trgovine moraju obuhvaati i znanja iz podruja osiguranja. Predmet Pravo osiguranja opi dio povezan je s nizom drugih predmeta na Studiju. Ponajprije, povezan je s predmetom Pomorsko osiguranje s kojim se nalazi u odnosu opeg prema posebnom istovremeno inei sustavnu cjelinu. Osim toga, povezan je i s predmetima koji obrauju materiju prava trgovakih drutava jer se, izmeu ostalog, u okviru ovog predmeta izuavaju specifinosti ustrojstava drutava koje se bave poslovima osiguranja. Konano, vezan je i s predmetima koji obrauju materiju trgovakog prava jer se naglaavaju specifinosti sklapanja i izvravanja ugovora o osiguranju.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    B. Jakaa: Pravo osiguranja, Zagreb, 1984. Izvori prava: Zakon o osiguranju, Narodne novine br. 46/1997, 116/1999, 11/2002; Zakon o posredovanju i zastupanju u osiguranju, Narodne novine br. 27/1999 Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005, l. 234., 921.-989.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    M. urkovi (i sur.): Zbirka propisa iz osiguranja, Inenjerski biro d.d., Zagreb, 2002.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem

  • rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Trgovaki ugovori

    Nositelj predmeta

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi

    Predavai

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi Prof. dr. sc. Zoran Para Prof. dr. sc. Sinia Petrovi Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Trgovako pravo-opi dio, s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    6

    Okvirni sadraj predmeta

    Predmet trgovaki ugovori obuhvaa trgovaku prodaju; ugovor o graenju; ugovor o uskladitenju; komisioni ugovor; ugovor o trgovakom zastupanju; ugovor o posredovanju; ugovor o pediciji; ugovore u turizmu (ugovor o alotmanu, ugovor o organiziranju turistikog putovanja); ugovore autonomnog trgovakog prava (engineering, leasing, franchising, factoring, ugovor o managmentu).

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisima s podruja trgovakog prava (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o mjenici, Zakon o eku, Zakon o tritu vrijednosnih papira, Konvencija UN o meunarodnoj prodaji robe 1980). Ui ih se posebnostima vezanim uz primjenu Zakona o obveznim odnosima na trgovake odnose te o trendu komercijalizacije graanskog prava. Studenti stjeu znanja vezana uz tehniku ugovaranja i rizike kojima se ugovaratelji izlau te ih se ui kako te rizike otkloniti odnosno umanjiti.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Trgovako pravo - opi dio i Trgovaki ugovori. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Zakon o obveznim odnosima: II dio (Glava VIII odjeljak 2 odsjek 1, 5, 11, 12, 15, 17, 18, 19, 20, 21,22, 23, 24, 25, 26, 28, 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35). III dio. (NN 35/05). Zakon o mjenici, NN 74/94 Zakon o eku, NN 74/94 Zakon o tritu vrijednosnih papira (NN 84/02, 87/02), osim odredbi o dionici

  • Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Martinek, M., Moderne Vertragstypen, Bd I, II, III, Mnchen, 1992. Chitty on Contracts, 27. ili kasnije izd., London, 1994.

  • Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Trgovako pravo opi dio

    Nositelj predmeta

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi

    Predavai

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi Prof. dr. sc. Zoran Para Prof. dr. sc. Sinia Petrovi Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

    Status predmeta

    Predmet smjera Upis vezan uz upis predmeta Trgovaki ugovori, s kojim se polae skupno.

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    6

    Okvirni sadraj predmeta

    Predmet trgovako pravo - opi dio obuhvaa pojam i predmet trgovakog prava; razgranienje trgovakog i drugih grana prava; povijest trgovakog prava; izvore trgovakog prava; meunarodno trgovako pravo i u okviru toga posebno Konvenciju UN o meunarodnoj prodaji robe 1980, UNIDROIT naela meunarodnog trgovakog ugovornog prava i Naela europskog ugovornog prava - Landova naela. Predmet trgovako pravo - opi dio obuhvaa opi dio ugovornog prava u kom se obrauje pojam trgovakog ugovora; sklapanje trgovakih ugovora posebice putem opih uvjeta poslovanja; posebnosti vezane uz sklapanje trgovakih ugovora u odnosu na ugovore graanskog prava; tumaenje trgovakih ugovora; ispunjenje trgovakih ugovora; osiguranje ispunjenja trgovakih ugovora; odgovornost za neuredno ispunjenje i posljedice neispunjenja; nemogunost ispunjenja; raskid ili izmjena trgovakih ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisima s podruja trgovakog prava (Zakon o obveznim odnosima, Zakon o mjenici, Zakon o eku, Zakon o tritu vrijednosnih papira, Konvencija UN o meunarodnoj prodaji robe 1980). Ui ih se posebnostima vezanim uz primjenu Zakona o obveznim odnosima na trgovake odnose te o trendu komercijalizacije graanskog prava. Studenti stjeu znanja vezana uz tehniku ugovaranja i rizike kojima se ugovaratelji izlau te ih se ui kako te rizike otkloniti odnosno umanjiti. Doprinos izuavanja trgovakog prava za daljnje pravno obrazovanje oituje se u injenici da je svladavanje temelja trgovakog prava pretpostavka za izuavanje brojnih specijaliziranih predmeta koji se predaju kao izborni predmeti na dodiplomskom studiju i na Poslijediplomskom studiju iz trgovakog prava i prava drutava (pravo industrijskog vlasnitva, pravo konkurencije, pravo meunarodnih plaanja, arbitrano pravo).

    Oblici provoenja Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije.

  • nastave i nain provjere znanja

    Provjera znanja predviena je u obliku jednog seminarskog rada kojega su studenti duni izraditi iz podruja koje zajedno pokrivaju Trgovako pravo - opi dio i Trgovaki ugovori. Seminarski rad studenti su duni izraditi nakon to odsluaju spomenute predmete u prvoj godini Studija. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    A. Goldtajn: Trgovako ugovorno pravo meunarodno i komparativno, 4. izdanje, Zagreb, 1991. (itati usporedno s odredbama Zakona o obveznim odnosima navedenima na str. 492-493 i u sluaju neslaganja dati im prednost, te bez propisa bive drave citiranih uz pojedine uzance, jer vie ne vae), str. 1 - 134, 143 147, 152 161, 165 175, 190 195, 208 225, 312 351, 356 515. J. Barbi: Sklapanje ugovora po Zakonu o obveznim odnosima, Zagreb, 1980. (osim pozivanja na propise bive drave jer su prestali vaiti) Zakon o obveznim odnosima: I dio (Glava I; Glava III.; Glava IV.; Glava V- odjeljak 1 i 4.; Glava VI - odjeljak 1 odsjek 6 i odsjek 8, odjeljak 2 - odsjek 2.; Glava VII - odjeljak 1, 2 i 3). II dio (Glava VIII - odjeljak 1 odsjek 1 - I, II, III, VI, VII, XI, odsjek 4 i 5.; Glava IX odjeljak 1 odsjek 5). III dio. (NN 35/05). Konvencija UN o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe 1980. (uiti zajedno s odgovarajuim dijelovima Zakona o obveznim odnosima; tekst Konvencije otisnut je u knjizi A. Goldtajn: Trgovako ugovorno pravo meunarodno i komparativno, 4. izdanje Zagreb, 1991, str. 494 515) UNIDROIT naela meunarodnog trgovakog ugovornog prava Naela europskog ugovornog prava - Landova naela

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Goldtajn, Aleksandar, Meunarodna trgovaka arbitraa i lex mercatoria, u: Goldtajn, A./Triva, S., Meunarodna trgovaka arbitraa, Zagreb, 1987, str. 1 120 Para, Zoran, Trgovac tko je i tko bi mogao (trebao) biti, Pravo u gospodarstvu, 40 (2001) 6; str. 97 - 125

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Arbitrano procesno pravo

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika

    Predavai

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr. sc. Jasnica Garai

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    - Osnovne teorijske odrednice arbitranog rjeavanja sporova; - arbitrabilnost; ugovor o arbitrai; - arbitri i konstituiranje arbitranoga suda; - arbitrani postupak; - pobijanje arbitranoga pravorijeka; - sud i arbitraa; - priznanje i ovrha arbitranih pravorijeka.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se ue o teoretskim i praktinim pitanjima vezanim uz arbitrani postupak i produbljuju ve steena znanja kroz sluajeve iz prakse.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije Ispit se polae usmeno.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Triva-Uzelac, Arbitrano pravo, Zagreb, Narodne novine 2007.;

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    lanci o arbitrai u Croatian Arrbitration Yearbook, 1998. 2007.g. iji e popis biti prezentiran studentima, u ovisnosti o temama koje e biti obraivane.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij Naziv predmeta

    Bankarsko pravo

    Nositelj predmeta

    Doc. dr. sc. Petar Miladin

    Predavai

    Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Pojam bankarskog prava. Razgranienje i odnos bankarskog prava prema drugim podrujima prava. Pravna priroda poslovnog odnosa izmeu banke i klijenta. Bankarska tajna i bankarsko obavjetavanje. Pravni poloaj drutava za zatitu kreditne sigurnosti. Vrste i pojam bankarskog rauna. iro ugovor. Kontokorentna pogodba iro ugovora. Plaanje doznakom. Plaanje tereenjem rauna. Plaanje debitnim i kreditnim karticama. Ugovor o kreditu. Pravni poloaj Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisima s podruja bankarskog prava (Zakon o bankama, Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, Zakon o platnom prometu u zemlji, brojni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke, Zakon o obveznim odnosima odredbe koje ureuju bankarske ugovore i ope odredbe primjenjive na pravne poslove u bankarstvu). Studenti stjeu znanja vezana uz primjenu opih uvjeta poslovanja u bankarstvu i ugovore koji su specifini u bankarskom poslovanju.

    Bankarsko pravo je najue povezano s obveznim i trgovakim pravom iz kojega se i razvilo kao specijalizirano ue pravno podruje. Nezaobilazna je njegova povezanost i s drugim pravnim podrujima.

    Bez svladavanja temelja bankarskog prava hrvatski bi pravnici bili suoeni s tekoama vezanim uz bankarsko poslovanje. Potreba za znanjima iz bankarskog prava oituje se i u injenici da trgovaki sudovi esto u svom sastavu imaju sudska vijea specijalizirana za bankarske sporove.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    U pripremi je izrada udbenika iz izbornog predmeta bankarsko pravo.

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Ellinger, E.P./Lomnicka, E/Hooley, R., Modern banking law, 2. izdanje Oxford, 2002. Canaris, C.W., Bankvertragsrecht Erster Teil, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Berlin-New York, 1988.

  • Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Drutva osoba

    Nositelj predmeta

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi

    Predavai

    Akademik prof. dr. sc. Jaka Barbi Prof. dr. sc. Zoran Para Prof. dr. sc. Sinia Petrovi Doc. dr. sc. Petar Miladin Doc. dr. sc. Hrvoje Markovinovi

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Ortatvo pojam, prava i obveze lanova, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze drutva, prestanak. Udruga pojam, prava i obveze lanova, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze drutva, prestanak. Zadruga pojam, prava i obveze lanova, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze drutva, prestanak. Javno trgovako drutvo pojam, odnos prema ortatvu, prava i obveze lanova, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze drutva, iskljuenje i istupanje lana, prestanak drutva. Komanditno drutvo pojam, odnos prema javnom trgovakom drutvu i ortatvu, prava i obveze lanova, voenje poslova, zastupanje, odgovornost za obveze, prestanak lanstva u drutvu, prestanak drutva. Tajno drutvo pojam, pravni odnosi u drutvu, prestanak. Gospodarsko interesno udruenje pojam, lanstvo, voenje poslova, zastupanje, prestanak drutva.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisima s podruja drutava osoba (Zakon o trgovakim drutvima, Zakon o obveznim odnosima odredbe o ortatvu, Zakon o udrugama, Zakon o zadrugama, Zakon o sudskom registru). Podruje prava drutava jedno je od najdinaminijih i najsloenijih u Europskoj uniji. Bez svladavanja temelja prava drutava hrvatski bi pravnici bili suoeni su s tekoama prilikom usklaivanja domaeg prava s pravom Europske unije, jednako kao i prilikom primjene takvih usklaenih propisa.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Nastava obuhvaa izradu i obranu seminarskog rada, a provodi se konzultativnim putem uz koritenje znanstvene literature kao i sudske prakse. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i

    Jaka Barbi, Pravo drutava, Knjiga trea, Drutva osoba, Zagreb, 2002.

  • za polaganje ispita

    Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 odluka Ustavnog suda, 118/03) preporuuje se koristiti proieni tekst Zakona Zakon o obveznim odnosima (l. 637 do 660) (NN 35/05) Zakon o zadarugama (NN 36/95, 67/01, 12/02) Zakon o udrugama (NN 88/01, 11/02)

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Schmidt, K., Gesellschaftsrecht, Kln, Berlin, Bonn, Mnchen, 2002. Gower's Principles of Modern Company Law, London, 1992.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Insolvencijsko pravo

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika

    Predavai

    Prof. dr. sc. Mihajlo Dika Doc. dr. sc. Jasnica Garai

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    - Osnovne teorijske odrednice insolvencijskoga prava i insovencijskih postupaka; - steajni razlozi; - subjekti insolvencijskih postupaka; - insolvencijski postupci (pokretanje, otvaranje, zakljuenje); - pravne posljedice otvaranja insolvencijskih postupka; - provedba insolvencijskih postupaka; -meunarodni insolvencijski postupci.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno tumaenje i primjenu insolvencijskih propisa. Stjeu znanje o zatiti vjerovnikih prava u steajnom postupku i o praktinim posljedicama otvaranja steajnog postupka.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Ispit se polae usmeno.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Dika, Insolvencijsko pravo, 1998; Dika, Pravne posljedice otvaranja steajnoga postupka, 2002.;

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Garai, Annerkenung auslaendischer Insolvenzverfahren,I., II., 2005. Ostala dopunska literatura (lanci) bit e prezentirana studentima u ovisnosti o temama koje e biti obraivane.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda

  • izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Meunarodno privatno pravo

    Nositelj predmeta

    Prof. em. dr. sc. Kreimir Sajko

    Predavai

    Prof. em. dr. sc. Kreimir Sajko Prof. dr. sc. Hrvoje Sikiri Prof. dr. sc. Vilim Bouek

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    A. Pravo mjerodavno za ugovore s meunarodnim obiljejem

    1. Pravni izvori - hrvatsko meunarodno privatno pravo; europskomeunarodno privatno pravo (Rimska konvencija o mjerodavnom pravu zaugovorne obveze iz 1980.); 2. Primarni statut (nain izbora; trenutak izbora prava i izmjena izabranog prava; depecage); 3. Podredni statut (naelo najue veze, izbjegavajua klauzula, depacage); 4. Posebna materijalnopravna pitanja (sposobnost ugovornih stranaka, formalna i materijalna valjanost glavnog ugovora i sporazuma o izboru prava; pristanak ugovornih stranaka), polje primjene mjerodavnog prava, prijenos potraivanja i preuzimanje duga; 5. Prisilni propisi i pravila neposredne primjene; 6. Opi instituti meunarodnog privatnog prava (uzvrat i upuivanje na daljnje pravo, javni poredak, prijevarno zaobilaenje prava); 7. Mjerodavno pravo za pojedine ugovore: a) Ugovor o prodaji; b) Potroaki ugovor; c) Ugovor o radu; d) Ugovor o prijenosu tehnologije

    B. Mjerodavno pravo za izvanugovornu odgovornost za naknadu tete. 1. Openito; 2. Rjeenja po nacionalnim pravima i meunarodnim konvencijama; 3. Hrvatska rjeenja de lege lata i de lege ferenda. C. Rjeavanje sporova iz ugovora s meunarodnim obiljejem pred dravnim sudovima 1. Pravni izvori - hrvatsko meunarodno procesno pravo; europsko meunarodno procesno pravo (Uredba vijea br. 44/2001 od 22. 12. 2000. o sudskoj nadlenosti i izvrenju sudskih odluka u graanskim i trgovakim predmetima; 2. Opa nadlenost; 3. Posebne nadlenosti a) izberiva nadlenost; b) iskljuiva nadlenost; c) nadlenost na temelju stranakog sporazuma .

  • Opa i specifina znanja i vjetine

    U doba slobode kretanja ljudi, robe i usluga sve se vie sklapaju ugovori s prekograninim/meunarodnim obiljejem. Ovim predmetom opa znanja iz meunarodnog privatnog prava upotpunjuju se posebnim znanjima o svim aspektima prava ugovora s prekograninim/meunarodnim obiljejem. Opa znanja o ureivanju privatnopravnih odnosa s meunarodnim (i prekograninim) obiljejem nadupunjuju se i posebnim znanjima koja se odnose na izvanugovorne (deliktne) odnose (npr. zatita okolia, zatita trinog natjecanja i sl.). Izuavaju se posebna procesnopravna pitanja ureivanja privatnopravnih situacija s prekograninim/ meunarodnim obiljejem koja se odnose na meunarodnu nadlenost. Na taj nain studenti stjeu produbljena znanja o ovim za praksu vrlo vanim dijelovima meunarodnog privatnog i procesnog prava.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Ugovorni statut Sajko, K.: Meunarodno privatno pravo - Opi dio, 4. izdanje, Informator, Zagreb, 2005; Ovisno o stranom jeziku kojim student vlada: Kassis, A. : Le nouveau droit europen des contrats internationaux, 1993. Nygh, P.: Autonomy in International Contracts, Oxford, 1999. Plender, R./ Wilderspin, M.: The European Contract Convention: The Rome Convention on the Choice of Law for Contracts, London, 2001. Reithmann, C./ Martiny, D. (Eds.) Internationales Vertragsrecht, Bd. I, Bd. II, 5. Aufl., Kln, 1996. Vischer, F.: Internationales Vertragsrecht, 2. Aufl., Bern, 2000. Report on the Convention on the law applicable to contractual obligations by Mario Giuliano and Paul Lagarde OJ C 282 p. 1 1980/10/31 - www.europa.int Green Paper on the conversion of the Rome Convention of 1980 on the law applicable to contractual obligations into a Community instrument and its modernisation COM(2002)654 final of 14.1.2003. Deliktni statut Sajko, K.: Meunarodno privatno pravo - Opi dio, 4. izdanje, Informator,

    Zagreb, 2005, str. 150-156. Bouek, V.: Prijedlog uredbe Rim II iz 2003. i ope odredbe deliktnog statuta u hrvatskom Zakonu o meunarodnom privatnom pravu, Zbornik radova meunarodne znanstvene konference "Evropski sodni prostor-European Judical Area", Maribor, 2005. Proposal for a Regulation of the European Parliament and the Council on the Law Applicable to Non-contractual Obligations ("Rome II"), Brussels, COM(2003) 427 final of 22. 7. 2003.

  • Regulation (EC) No 864/2007 of the European Parliament and of the Council of 11. July 2007 on the law applicable to non-contractual obligations (Rome II) OJ L 199 of 31. 7. 2007, pp. 40-49; Internet adresa: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_199/l_19920070731 en 00400049 .pdf Meunarodna nadlenost Sajko, K.: Meunarodno privatno pravo - Opi dio, 4. izdanje, Informator, Zagreb, 2005; Sajko, K.: Uredba Europskog vijea br. 44/2001. o sudskoj nadlenosti, priznanju i ovrsi odluka u graanskim i trgovakim predmetima od 22. prosinca 2000. i hrvatske parnine stranke, Zbornik PFZ (2003) 3-4, 653-670. Ovisno o stranom jeziku kojim student vlada Briggs, A.: Civil Jurisdiction and Judgments, London, 2002. Gaudemet- Tallon, H.: Comptence et excution des jugements en Europe: Rglement No 44/2001, Conventions de Bruxelles et de Lugano, 3. ed, Paris, 2002. Kropholler, J.:Europisches Zivilprozessrecht, 7 Aufl., Heidelberg, 2002. Report by Mr. P. Jenard on the Convention of 27 September 1968 on jurisdiction and the enforcement of judgments in civil and commercial matters, OJ C 59 p. 1 1979/5/3 Sajko, K. - Sikiri, H. - Bouek, V. - Babi, D. - Tepe, N.: Izvori hrvatskog i europskog meunarodnog privatnog prava, Informator, Zagreb, 2001 (I; II.1, II.2.1, 2.6, 2.7; III, IV - teze 1-15, 21-39).

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Ugovorni statut Odgovori na "Green Paper on the conversion of the Rome Convention of 1980 on the law applicable to contractual obligations into a Community instrument and its modernisation" http://europa.eu.int/comm/justice:home/news/consulting:public/rome:i/wai/news:summary:romel:en.htm Deliktni statut Bouek, V.: Ope odredbe deliktnog statuta u njemakom meunarodnom privatnom pravu, Hrvatska pravna revija, br. 8/2004., str. 36-48. Bouek, V.: Ope odredbe deliktnog statuta u engleskom meunarodnom privatnom pravu - model za novi hrvatski Zakon o meunarodnom privatnom pravu? Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu. Vol. 49, br. 5/1999, str. 615-627. Bouek, V.: Ope odredbe deliktnog statuta - prinos tezama za nacrt novog hrvatskog zakona o meunarodnom privatnom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 48, br. 1-2/1998, str. 117-148. Bouek, V.: Hrvatski Zakon o zatiti trinog natjecanja iz 2003. i mjerodavno pravo za izvanugovornu odgovornost za tetu, Hrvatska pravna revija, 10/2004., str. 39. do 46. Mati, .: Meunarodno privatno pravo posebni dio, Zagreb, 1982, dijelovi koji se odnose na Hake konvencije iz 1971. i 1973. Mati, .: Meunarodno privatno pravo izvanugovorne odgovornosti za tetu kod prometnih nezgoda na cestama, Zbornik PFZ (1972) 1-2, str. 27.

  • Meunarodna nadlenost Vukovi, ./ Kuntek, E.: Meunarodno graansko postupovno pravo, Zagreb, 2005. Sajko, K.: Perspektive razvoja meunarodnog privatnog prava: O Bruxellskoj i Luganskoj konvenciji o nadlenosti i izvrenju sudskih odluka u graanskim i trgovakim predmetima i kako hrvatsko pravo uskladiti s tim konvencijama, u: Hrvatsko graanskopravno ureenje i kontinentalnoeuropski pravni krug, Zagreb, 1994., str. 208-269. Literatura na stranom jeziku ovisno o jeziku koji polaznik poslijediplomskog studija zna.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Opeprometno pravo

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar

    Predavai

    Prof. dr. sc. Aleksandar Bravar Doc. dr. sc. Jasenko Marin Doc. dr. sc. Nikoleta Radionov Radenkovi

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Prouava se meunarodno i nacionalno ureenje eljeznikog, cestovnog i zranog prijevoza. Poseban naglasak stavlja se na pitanje odgovornosti prijevoznika za robu, putnike i prtljagu. Osobito se prouavaju pitanja koja su aktualna (i) na meunarodnoj razini, npr. pitanje transportne politike u EU. tematska cjelina: LIBERALIZACIJA ELJEZNIKOG TRITA I RAZVOJ ZAJEDNIKE TRANSPORTNE POLITIKE U EUROPSKOJ UNIJI Tematske jedinice: Demonopolizacija trita. Organizacija trita u EU i Hrvatskoj nakon Zakona o eljeznici iz 2003. Razdvajanje upravljanja infrastrukturom i operatera. Uvjeti financiranja, licenciranja operatera, pristupa na trasu i alokacije trase. Reguliranje trita. tematska cjelina: ODGOVORNOST ELJEZNICE ZA PRIJEVOZ ROBE PUTNIKA I PRTLJAGE Tematske jedinice: Utjecaj liberalizacije trita u EU na izmjene meunarodnih pravnih izvora (COTIF 1999). Povijesni razvoj i struktura COTIF 1999. Ugovor o meunarodnom prijevozu robe eljeznicom. Odgovornost eljeznice za tete na robi. Ugovor o meunarodnom prijevozu putnika i prtljage. Odgovornost eljeznice za tjelesne povrede i smrt putnika. Pregled i komparativna analiza hrvatskog eljeznikog prava (ugovor o prijevozu). Prikaz recentne sudske prakse. tematska cjelina: ODGOVORNOST CESTOVNOG PRIJEVOZNIKA ZA ROBU S OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU Tematske jedinice: Organizacija trita cestovnih usluga u Hrvatskoj. Izvori prava (CMR konvencija, hrvatski zakoni). Ugovor o prijevozu robe cestom prema CMR. Odgovornost cestovnog prijevoznika za tete na robi. Prikaz i analiza otvorenih pitanja iz meunarodne sudske prakse. Aktualna pitanja i nepravilnosti hrvatskog cestovnog zakonodavstva. tematska cjelina: ODGOVORNOST CESTOVNOG PRIJEVOZNIKA ZA PUTNIKE I PRTLJAGU S OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU Tematske jedinice: CVR konvencija. Hrvatski propisi (kritiki osvrt). Ugovor o meunarodnom prijevozu putnika i prtljage cestom. Odgovornost cestovnog prijevoznika za tjelesne povrede i smrt putnika. Prikaz recentne meunarodne sudske prakse.

  • tematska cjelina: ODGOVORNOST ZRANOG PRIJEVOZNIKA ZA ROBU Tematske jedinice: Izvori prava.: Varavski sustav 1929. IATA Intercarrier Agreement. Uredba EU o odgovornosti zranog prijevoznika. Montrealska konvencija 1999. Prikaz hrvatskog zakonodavstva u zranom prijevozu. Ugovor o prijevozu robe zrakom. Odgovornost zranog prijevoznika za tete na robi: komparativna analiza. tematska cjelina: ODGOVORNOST ZRANOG PRIJEVOZNIKA ZA TJELESNE POVREDE I SMRT Tematske jedinice: Ugovor o prijevozu putnika i prtljage zrakom: komparativni prikaz u meunarodnom i domaem pravu. Odnos opih uvjeta prijevoza domaeg avio-prijevoznika s vaeim izvorima prava i utjecaj na sustav odgovornosti. Odgovornost zranog prijevoznika za tjelesne povrede i smrt putnika i gubitak prtljage.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Kroz nastavu iz predmeta Opeprometno pravo studenti dobivaju opa i posebna znanja o domaem i meunarodnom ureenju eljeznikog, cestovnog i zranog prijevoza. Ovaj kolegij je u uskoj vezi s predmetima Pomorsko pravo I pomorski prijevozi i Pomorsko pravo II odgovornost brodovlasnika jer zajedno ine sustavnu cjelinu transportnog prava. Takoer, Opeprometno pravo povezano je i s predmetima iz podruja opeg prava drutava budui da se, izmeu ostalog, prouavaju i posebni uvjeti za osnivanje i djelovanje drutava koja obavljaju kopneni transport. Odnos posebnog prema opem oituje se i u povezanosti Opeprometnog prava s predmetima Studija iz podruja opeg trgovakog prava.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Ispit se polae usmeno.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    Radionov, Nikoleta: Hrvatsko eljezniko pravo i mjere prilagodbe pravu Europske Unije prema Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Suppl. br. 2./2002. Radionov, Nikoleta: Restrukturiranje trita eljeznikih usluga u Europskoj Uniji i nova Konvencija o eljeznikom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003. Radionov, Nikoleta: Komparativni prikaz odgovornosti prijevoznika za prijevoz stvari cestom i eljeznicom, Vladavina prava god. br.1/2000. Radionov, Nikoleta: Odgovornost prijevoznika za putnike i prtljagu u kopnenom prijevozu, Vladavina prava god. br. 2/2000. Radionov Radenkovi, N: Gubitak prava na ogranienje odgovornosti prijevoznika u cestovnom prijevozu robe s osvrtom na sudsku praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2/2005. Radionov, Nikoleta; Novai, Tomislav: Aktualnosti u sustavu odgovornosti zranog prijevoza stari interesi i nova rjeenja, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 67-68/2002. Filipovi, V.: Montrealska konvencija iz 1999. o meunarodnom zranom prijevozu stupila na snagu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu br. 1/2004. Izvori prava

  • Zakon o eljeznici, Narodne novine 123/2003. Zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu; Narodne novine 87/96. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu, Narodne novine 132/98. Zakon o obveznim odnosima (l. 661-698 Ugovor o prijevozu), Narodne novine 35/2005. Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF) iz 1999., Narodne novine meunarodni ugovori 12/2000. Konvencija za izjednaavanje nekih pravila u meunarodnom zranom prijevozu iz 1999. (prijevod), Zbornik PFZ br. 1/2004, str. 203.-224. Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe cestom (CMR), Slubeni list FNRJ meunarodni ugovori 11/58. Konvencija o ugovoru o meunarodnom prijevozu putnika i prtljage cestom, Narodne novine meunarodni ugovori 12/93

    Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

    Graaves, Rosa: EC Transport Law, European Law Series, Longman Pearson Education Ltd., 2000. Stevens, Handley: Transport Policy in the European Union, The European Union Series, Palgrave Macmillan, 2004.

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking) U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave , te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronike pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stejcanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koje se stjeu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Porezno pravo trgovakih drutava

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Jure imovi

    Predavai

    Prof. dr. sc. Jure imovi Prof. dr. sc. Hrvoje Arbutina Doc. dr. sc. Nikola Mijatovi

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    1). Porez na dobit trgovakih drutava. Financijsko-fiskalna obiljeja. Razlozi oporezivanja dobiti trgovakih drutava. Naela oporezivanja neto dobiti. Povlatenja u sustavu poreza na dobit. Metode zakonskog izbjegavanja porezne obveze i mjere za njeno spreavanje. Porezni tretman rasporeene dobiti trgovakih drutava. Harmonizacija oporezivanja dobiti u Europskoj Uniji; Smjernica o spajanjima, Smjernica o trgovakom drutvu roditelju i supsidijariji, Kodeks ponaanja pri oporezivanju poduzea. 2) Porez na dodanu vrijednost. Trgovako drutvo kao obveznik poreza na dodanu vrijednost. Indirektna metoda obrauna poreza na dodanu vrijednost. Pretporez i njegove funkcije u sustavu PDV-a. Odbitak, ispravak, te raspodjela pretporeza. Porezne evidencije i inspekcijski nadzor u sustavu PDV-a. 3) Porez na dohodak. Specifinosti oporezivanja pojedinih oblika dohotka. Plaanje poreza na dohodak po odbitku i obveze poslodavca (trgovakog drutva).

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno tumaenje i primjenju poreznih propisa. Teite je na praktinim znanjima o poreznom tretmanu trgovakih drutava kapitala.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

    J. imovi, H. imovi : Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije, Pravni fakultet Zagreb, 2006, odabrani dijelovi. B. Jeli, O. Lonari-Horvat, J. imovi, H. Arbutina, N. Mijatovi: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2004., odabrani dijelovi. B. Jeli, O. Lonari-Horvat, J. imovi, H. Arbutina, N. Mijatovi: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2002, odabrani dijelovi.

    Popis literature koja se preporuuje kao

    Promjene u sustavu javnih prihoda, Zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb, HAZU, 2003.

  • dopunska Hrvatska pred vratima EU fiskalni aspekti, Zbornik radova znanstvenog skupa, Zagreb, HAZU, 2005. Feld, L.P., (2005), Tax Competition: How Great is the Challenge? Ekonomski pregled, 56 (9), 723-758 Code of Conduct Group, (2000), Report on Code of conduct ( Business Taxation ) Primarolo Group, Brussels, dostupno na http://europa.eu.int/comm/taxation_customs/taxation/law/primarolo/primarolo_en.pdf

    Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe predmeta

    U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa slinim programima koji se izvode na drugim fakultetima (benchmarking). U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem pohaanja nastave, te praenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pote. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vjetine koji se stiu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvoenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvoenja nastave.

  • Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu Poslijediplomski doktorski studij

    Naziv predmeta

    Pravo industrijskog vlasnitva

    Nositelj predmeta

    Prof. dr. sc. Zoran Para

    Predavai

    Prof. dr. sc. Zoran Para

    Status predmeta

    Predmet smjera izborni

    Broj nastavnih sati

    18

    Broj ECTS bodova

    5

    Okvirni sadraj predmeta

    Pojam prava industrijskog vlasnitva. Razgranienje i odnos prava industrijskog vlasnitva prema drugim granama prava. Patent. ig. Zatita oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga. Zatita planova rasporeda integralnih sklopova. Prijenos prava industrijskog vlasnitva. Meunarodno pravo industrijskog vlasnitva.

    Opa i specifina znanja i vjetine

    Studenti se osposobljavaju za samostalno koritenje propisima s podruja industrijskog vlasnitva (Zakon o patentima, Zakon o igu, Zakon o industrijskom obliju, Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga, Zakon o zatiti rasporeda integralnih sklopova, Zakon o obveznim odnosima odredbe koje ureuju ugovor o licenciji).Studenti stjeu znanja vezana uz zatitu i raspolaganje pravima industrijskog vlasnitva.

    Pravo industrijskog vlasnitva je najue povezano s obveznim i trgovakim pravom iz kojega se i razvilo kao specijalizirano pravno podruje. Nezaobilazna je meutim njegova povezanost i s drugim pravnim podrujima. Odnos prava industrijskog vlasnitva prema drugim granama prava izuava se u okviru izbornog predmeta pravo industrijskog vlasnitva.

    Bez svladavanja temelja prava industrijskog vlasnitva hrvatski bi pravnici bili suoeni s tekoama vezanim uz zasnivanje, zatitu i raspolaganje pravima industrijskog vlasnitva. Potreba za znanjima iz prava industrijskog vlasnitva oituje se i u injenici da trgovaki sudovi esto u svom sastavu imaju sudska vijea specijalizirana za sporove s podruja prava industrijskog vlasnitva.

    Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

    Interaktivni oblik nastave predavanja i konzultacije. Znanje studenta provjerava se kroz usmeni ispit.

    Popis lit