Preddiplomski studij engleskog jezika i književnosti ......Preddiplomski studij engleskog jezika i književnosti Dvopredmetni studij IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU GODINU 2019./2020

Preddiplomski studij engleskog jezika i književnosti Dvopredmetni studij IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU GODINU 2019./2020. I. godina

I. semestar

Obvezni kolegiji

Predmet Nastavnik/ica P V S ECTS

Uvod u studij engleskog jezika R. Šamo 30 0 15 4

Uvod u studij engleske književnosti I. Grbić 45 0 15 4

Suvremeni engleski jezik 1 M. Novak/N. Jurišić 0 60 0 4

Izborni predmet 3

15

Izborni predmeti


Britanska kultura i civilizacija M. Dujmović 15 0 15 3

Izborni kolegij edukacijskog paketa M. Plavšić 30 0 0 3

Temeljni lingvistički pojmovi R. Šamo 15 0 15 3

II. semestar

Obvezni kolegiji


Fonetika i fonologija I. Fabijanić 30 30 0 4

Književnost romantizma I. Grbić 45 0 15 4

Suvremeni engleski jezik 2 M.Novak/N. Jurišić 0 60 0 4

Izborni predmet 3

15

Izborni predmeti


Američka kultura i civilizacija I. Grbić 15 0 15 3


Sociolingvistika R. Blagoni 15 0 15 3

II. godina

III. semestar

Obvezni kolegiji


Morfosintaksa R. Šamo 30 15 0 4

Književnost realizma I. Grbić 45 0 15 4


Izborni predmet 3

15

Izborni predmeti



Teorija jezika i kultura u doticaju R. Blagoni 15 0 15 3

Dječja književnost na engleskom jeziku I. Grbić 15 0 15 3

Vanjska izbornost

IV. semestar

Obvezni kolegiji


Semantika M. Brala Vukanović 30 30 0 4

Moderna britanska književnost I. Grbić 45 0 15 4

Suvremeni engleski jezik 4 M.Novak/N. Jurišić 0 60 0 4

Izborni predmet 3

15

Izborni predmeti


Psiholingvistika R. Šamo 15 0 15 3

Izborni kolegij edukacijskog paketa E. Piršl / M. Diković 30 0 0 3

Vanjska izbornost

III. godina

V. semestar

Obvezni kolegiji


Književna kritika I. Grbić 30 0 15 4

Uvod u američku književnost I. Grbić 45 0 15 4


Izborni predmet 3

15

Izborni predmeti


Izborni kolegij edukacijskog paketa E. Piršl / M. Diković 30 0 0 3

Antički utjecaji na englesku književnost V. Moretti 15 0 15 3

Vanjska izbornost

VI. semestar

Obvezni kolegiji

Predmet Nastavnik P V S ECTS

Shakespeare i njegovi suvremenici I. Grbić 30 0 15 4

Književno prevođenje I. Grbić 0 60 0 4


Završni rad 3 (+3)

15

IZVEDBENI PLAN NASTAVE KOLEGIJA

STUDIJSKI PROGRAM: PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI DVOPREDMETNI STUDIJ ENGLESKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Kod i naziv kolegija kod: 189409 EJ1 naziv: UVOD U STUDIJ ENGLESKOG JEZIKA

Nastavnik Suradnik

Izv. prof. dr. sc. Mauro Dujmović

Vrsta kolegija Obvezni

Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođenja Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Jezik izvođenja

ENGLESKI

Broj ECTS bodova 4 Broj sati u semestru

P – V – S 30 – 0 – 15

Preduvjeti za upis i za svladavanje

upisan studij engleskog jezika

Korelativnost Suvremeni engleski jezik 1- 6, Temeljni lingvistički pojmovi, Fonetika i fonologija, Morfologija i sintaksa, Semantika, Sociolingvistika, Psiholingvistika, Povijest jezika

Cilj kolegija upoznati studente najprije s glavnim značajkama suvremenog engleskog jezika, a zatim s osvrtom na njegov povijesni razvoj te im omogućiti nastavak studija u smislu uspješnog praćenja ostalih lingvističkih kolegija

Ishodi učenja

(1) prepoznati osnovne značajke suvremenog engleskog jezika, (2) primijeniti temeljna pravila komunikacije u pisanom i govornom engleskom jeziku, (3) kompetentno pratiti nastavu ostalih lingvističkih kolegija, kroz što će (4) usavršavati svjesnost o globalnoj važnosti engleskog jezika u suvremenim uvjetima života i rada.

Sadržaj kolegija

1. Engleski jezik i njegovi govornici: status engleskog jezika u suvremenom svijetu 2. Glasovni sustav engleskog jezika 3. Ortografska specifičnost engleskog jezika 4. Morfološke strukture u engleskom jeziku 5. Sintaktičke strukture u engleskom jeziku 6. Semantička obilježja engleskog jezika 7. Diskurs na engleskom jeziku i njegovo tumačenje 8. Jezik i um u kontekstu engleskog jezika 9. Jezik i kultura u kontekstu engleskog jezika 10. Povijesni razvoj engleskog jezika

Planirane aktivnosti, metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

Obveze (brisati nepotrebne retke)

Ishodi (navodi se redni broj)

Sati Udio u ECTS-u*

Maksimalni udio u ocjeni (%)

pohađanje P, S 1. – 4. 34 1.2 10%

aktivnosti u nastavi i 1. – 4. 22 0.8 40%

priprema za nastavu

ispit (pismeni) 1. - 4. 56 2 50 %

ukupno 112 4 100 %

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja):

1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru 3. Ispit: pismeni

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora: redovito pohađati nastavu u sklopu predavanja i seminara; aktivno sudjelovati u nastavi i položiti pismeni ispit.

Rokovi ispita Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i u ISVU.

Ostale važne činjenice vezane uz kolegij

Ovo je temeljni jezični kolegij stoga je obavezan uvjet za slušanje i polaganje svih ostalih jezičnih kolegija tijekom studija.

Literatura

Obvezna: 1. Jackson, Howard i Peter, Stockwell (2011). An Introduction to the Nature and Functioning of Language. 2nd ed. London & New York: Continuum. 2. Yule, George (2010). The Study of Language. 4th ed. Cambridge: CUP Izborna: 1. Crystal, David (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics. 6th ed. Oxford: Blackwell Publishing



Kod i naziv kolegija kod: 189410 EJ2 naziv: UVOD U STUDIJ ENGLESKE KNJIŽEVNOSTI

Nastavnik Suradnik

Igor Grbić Krešimir Vunić

Vrsta kolegija Obavezni

Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

I.

Mjesto izvođenja Sveučilište Jurja Dobrile u Jezik ENGLESKI

Puli izvođenja


P – V – S 45 – 0 – 15


Poznavanje engleskog jezika

Korelativnost Povijest, umjetnost, glazba, hrvatska književnost, ina strana književnost

Cilj kolegija Upoznavanje s glavnim pravcima i značajkama književnosti engleskog govornog područja

Ishodi učenja

Od studenata se po završetku kolegija očekuje: 1. faktualno poznavanje traženog primarnog materijala u smislu identifikacije imena, djela, te povijesti istih; 2. argumentirana evaluacija književnog djela (poezija, proza, drama) i njegova interpretacija u skladu s teorijskom osnovom obrađenom tijekom nastave. 3. korištenje pristupa i terminologije književne kritike, te osnovnih metoda samostalnog istraživanja.

Sadržaj kolegija

Periodi u engleskoj književnosti, najznačajniji predstavnici; na primjeru njihovih djela koriste se osnovne tehnike, principi i analitičke procedure koje se koriste u književnom istraživanju, kao i kritički osvrti i metode pri analizi književnih djela (proza, poezija, drama) Cilj kolegija jest dati pregled glavih pravaca i najznačajnijih predstavnika pojedinih razdoblja u engleskoj književnosti, omogućiti studentima uvid u književnu povijest i teoriju unutar danog materijala, te isti koristiti za razvitak umijeća samostalne kritičke evaluacije i interpretacije književnih djela (proza, poezija, drama). Kolegij je u izravnoj vezi s strukturom studija te sa ostalim programom predviđenim kolegijima. Materijal se analizira u kontekstu engleske književnosti od Chaucera do modernog doba.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1-3 24 10% 0

aktivnosti u nastavi i priprema za nastavu

1.3 15 30% 30

pisani rad i usmeno izlaganje

1-3 15 30% 30

ispit (usmeni) 1-3 58 30% 40

Ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave: 1 bod po satu; 3-5 opravdanih izostanaka zbog preklapanja ili drugog opravdanog razloga 2. Aktivnost u nastavi: 2 boda po satu ukoliko se student javi s komentarom ili pitanjem

3. Pisani rad: prezentacija: 10 bodova za ispravnost vokabulara i gramatike, 15 za iscrpnost i fokus u obradi teme, 5 za diskusiju 4. Ispit: ovisi o broju te kompleksnosti pitanja: kratka činjenična pitanja nose do 2 boda, esejska do 8 (od kojih 2-4 za gramatičku ispravnost te 4-6 za sadržajnu ispravnost) Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene

B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: redovito pohađati nastavu u sklopu predavanja i seminara; aktivno sudjelovati u nastavi i položiti pismeni ispit.



TEME Introduction /General accounts of the main forms of English Lit: drama, essays, poetry, fiction Middle english literature and the significance thereof, Chaucer’s “Canterbury Tales”: understanding, interpretation The elements of poetry: meter, accent, foot, verse &c. The renaissance: beginnings od drama; revenge tragedy Sonnets: Sidney, Spenser, Shakespeare The elements of poetry: blank verse, paradox, metaphor/simile, &c. Test 1 (KOLOKVIJ) Metaphysical poetry: metaphysical conceits, imagery Satire The Commonwealth period: Milton’s Paradise Lost as tradition & innovation Beginnings of criticism, Dryden: Heroic couplets/closed couplets The Augastan age, Age of reason (rhetorical figures) Test 2 (KOLOKVIJ)

The Romantic Period: Poetic diction

The Victorian Period: criticism The emergence of the novel: elements and analysis of a novel Elements and analysis of a novel (continued) The Modern period, Postmodernism

Literatura

Obvezna: Abrams MH, Greenblatt Stephen, Norton Anthology of English Literature, Norton & Company, 2000 Sanders, Andrew, An Introduction to english literature, Harcourt,1985, Brace Jovanovic,inc Eagleton, Terry, Literary Theory, University of Minnesota Press, USA Selden, Raman, A reader's Guide to Contemporary Literary Theory, Prentice Hall/ Harvester Wheatsheaf 1997 Scholes, Robert, Klaus, Carl H, Comley, Nancy, R, Silverman, Michael, Elements of Literature, Oxford University Press, 1996 Simpson, Louis, An Introduction to Poetry, St. Martin's Press, New York Guth, Hans, P, Rico, Gabriele, L, Discovering Literature, A Blair Press Book, Prentice Hall, Englewood Cliffs, NJ Izborna: Paket odabranih odlomaka iz proznih djela, poezije i drame – po dogovoru sa

studentima.



Kod i naziv kolegija kod: 189411 naziv: SUVREMENI ENGLESKI JEZIK 1

Nastavnik Suradnik

Maja Novak Nikolina Jurišić


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 0 – 60 – 0


U skladu s preduvjetima za upis na studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Engleski jezik i književnost.

Korelativnost Kolegij je u korelaciji sa svim drugim standardnojezičnim kolegijima preddiplomskoga studija.

Cilj kolegija

Cilj je kolegija usavršiti znanja o temeljnim gramatičkim elementima i strukturama engleskog jezika, kao i sposobnosti pismenog i usmenog izražavanja kroz proučavanje engleske normativne gramatike i rad na tekstu. Studenti će naučiti koristiti različite jezične priručnike (rječnike i gramatike) te kako detaljno obraditi tekst s ciljem proširenja vokabulara, razumijevanja stilski različitih tekstova, upoznavanja anglofonih kultura i razvijanja vlastitih jezičnih vještina i kompetencija.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će moći: 1. svrhovito rabiti jednojezične gramatike, rječnike i ostale priručnike; 2. samostalno opisati gramatička i leksikološka obilježja jezične izvedbe; 3. oprimjerivati i tumačiti odnose i značenja gramatičkih elemenata; 4. analizirati i usporediti gramatičke strukture prema njihovoj

prihvatljivosti u jezičnoj tvorbi; 5. identificirati i ispraviti vlastite i tuđe pogreške u uporabi jezika; 6. analizirati različite vrste tekstova kroz prepričavanje, sažimanje i

identificiranje glavnih ideja; 7. procijeniti i argumentirati povezanost ideja iz teksta sa širim jezičnim i

društvenim kontekstom; 8. izraziti se u govoru i pismu s visokom razinom jezične točnosti; 9. pravilno upotrijebiti usvojene gramatičke strukture kroz usmene i

pisane zadatke;

10. pravilno odabrati i upotrijebiti usvojeni vokabular kroz samostalnu jezičnu produkciju;

11. s obzirom na kontekst i komunikacijsku svrhu, prikladno odabrati jezične strukture i vokabular iz svoga repertoara.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća intenzivno proučavanje engleske normativne gramatike i rad na tekstu. Detaljnoj obradi različitih tekstova prethodi upoznavanje studenata s pravilnom upotrebom rječnika (jednojezičnih i dvojezičnih), fonološkom transkripcijom i obradom vokabulara. U radu na tekstu posebna se pozornost posvećuje usvajanju kolokacija, prepozicijskih fraza, idiomatskih izraza i sl. te prepoznavanju kulturološke pozadine teksta. Također, kroz rad na tekstu utvrđuju se i analiziraju pravila normativne gramatike koja se obrađuju na kolegiju:

• Uvod u gramatiku engleskoga jezika. Jezične razine: fonologija, morfologija, semantika, sintaksa. Preskriptivna i deskriptivna gramatika.

• Gramatičke jedinice: word, phrase, clause, sentence. Pregled vrsta riječi. Pregled fraza. Rečenični elementi (S, V, O, C, A).

• Izjavne rečenice. Performativni glagoli. Niječne rečenice. Imperativ. Usklične rečenice.

• Upitne rečenice i upitni oblici. Izravna i neizravna pitanja. Question tags.

• Glagoli i glagolski oblici. Glagolska fraza (finite, non-finite). Glagol kao vrsta riječi, glagolska fraza, funkcija u rečenici.

• Glagolske kategorije: voice, tense, aspect, modality. Jednostavni i složeni glagolski oblici. Pomoćni, modalni i obični glagoli.

• Time, tense, aspect – kombinacije i značenja. Pregled glagolskih vremena. Sadašnja glagolska vremena. Prošla glagolska vremena. Izražavanje budućnosti.

• Izražavanje modalnosti. Modalni glagoli - značenja i specifičnosti.

• Glagolska stanja: radno i trpno stanje (active & passive voice). Prijelazni glagoli i pasivni glagolski oblici.

• Nesprezivi/infinitni glagolski oblici: infinitives, participles, gerunds.

U nastavi se izmjenjuju učenje gramatike i rad na tekstovima. Tekstovi obuhvaćaju kratka prozna djela suvremenih autora, autorske novinske članke i izbor iz aktualnih priručnika. Obzirom da je važno da tekstovi budu recentni, u izvedbenom planu ne navode se njihovi naslovi. Gramatičke strukture uvježbavaju se prema zadanoj literaturi te na zadacima koje tijekom semestra pripremaju nastavnici.


Obveze Ishodi Sati Udio u ECTS-u*


Pohađanje V 1.-11. 45 1,6 0 %

Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi

1.-11. 23 0,8 0 %

Kolokviji (2x pismeni) 8.-11. 16 0,6 0 %

Završni pismeni ispit 8.-11. 14 0,5 50 %

Završni usmeni ispit 2.-7. 14 0,5 50 %

Ukupno 112 4 100 %


1. Pohađanje nastave:

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 10 % izostanaka (dakle, ukupno tri), koje nije potrebno opravdati. U slučaju da student/ica izostane s više od 10 % nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i pravo pristupa završnom ispitu. Pohađanje nastave ne donosi udio u ocjeni, ali u bitnome utječe na uspješno polaganje kolegija. 2. Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi: Studenti su dužni redovito se pripremati za nastavu: unaprijed čitati i pripremati zadane tekstove i materijale iz zadanih priručnika, samostalno rješavati zadaće te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Tijekom semestra nastavnici bilježe napredak svakog pojedinog studenta kroz riješene zadaće i testove (kolokvije) koje studenti pišu na nastavi. Pod uvjetom da su ispunili sve predviđene obveze (pohađanje, zadaće i kolokviji) do kraja redovne nastave, studenti u okviru ispitnih rokova polažu završni ispit (pisani i usmeni), kojim se provjerava gradivo čitavog semestra. 3. Redovne provjere znanja (kolokviji): Tijekom semestra studenti su dužni položiti dva kolokvija, odnosno pisane provjere vokabulara i gramatike. Oni studenti koji iz opravdanih razloga ne pristupe kolokvijima ili ne ostvare minimalni postotak, krajem semestra polažu popravni kolokvij. Da bi uspješno položio kolokvije, student mora ostvariti najmanje 50% točnih odgovora. Obzirom da kolokviji ne nose udio u konačnoj ocjeni, rezultati kolokvija izražavaju se opisnom ocjenom („zadovoljio/la“ ili „nije zadovoljio/la“). Studenti moraju položiti oba kolokvija (ili popravni test) da bi ostvarili pravo pristupa završnom ispitu. 4. Završni ispit (pisani i usmeni dio) Studenti koji su tijekom semestra ispunili sve predviđene obveze, pristupaju završnom (pisanom i usmenom) ispitu u okviru ispitnih rokova. Za uspješno polaganje pisanog ispita, studenti moraju ostvariti minimalno 50% točnih odgovora. Nakon položenog pisanog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Položi li student usmeni ispit, nastavnik utvrđuje konačnu ocjenu, pri čemu pismeni i usmeni dio ispita nose po 50% ukupnog udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi usmeni ispit, mora iznova pristupiti i pismenom i usmenom dijelu ispita na nekom od sljedećih ispitnih rokova.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu 2. Pripremati se za nastavu i redovito izrađivati domaće zadaće 3. Položiti pisane kolokvije s minimalno 50% točnih odgovora 4. Položiti završni pisani ispit s minimalno 50% točnih odgovora 5. Položiti završni usmeni ispit

Rokovi ispita Objavljuju se početkom akademske godine na mrežnim stranicama Odsjeka i u ISVU sustavu (na Studomatu).


Uvjeti za pristupanje završnom ispitu Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je redovito pohađati nastavu, redovito se pripremati za nastavu i položiti oba kolokvija (ili popravni test)

tijekom semestra. Konačni uspjeh na kolegiju ovisi o redovitom izvršavanju svih studijskih obveza, stoga se od studenata očekuje odgovornost i samostalnost u radu. Materijali za kolegij One materijale koji nisu obuhvaćeni zadanom literaturom (materijali za vježbu i domaće zadaće, obvezni tekstovi, zadaci i sl.) tijekom semestra pripremaju nastavnici. Studenti će potrebne materijale dobivati tijekom redovne nastave i/ili konzultacija, a mogu se, prema potrebi, objavljivati i na e-učenju. Studenti su dužni zadane materijale imati u ispisu i donositi ih na nastavu prema potrebi. Informiranje o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom (dvosmjerno), a povremeno i putem internetskih stranica (jednosmjerno). Studenti moraju redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: • Eastwood, J. (2005). Oxford Learner’s Grammar: Grammar Finder, Oxford:

Oxford University Press

• Biber, D., Conrad, S. & Leech, G. (2002). Longman Student Grammar of Spoken and Written English. Harlow, Essex: Pearson Education Ltd

• Biber, D., Conrad, S. & Leech, G. (2002). Longman Student Grammar of Spoken and Written English – Workbook. Harlow, Essex: Pearson Education Ltd.

• Vince, M. (2003): Advanced Language Practice – English Grammar and Vocabulary. Oxford: Macmillan Publishers Ltd.

Izborna: • Greenbaum, S. & Quirk, R. (1990): A Student’s Grammar of the English

Language. Harlow, Essex: Pearson Education Ltd. (poglavlja 1–4)

• Quirk, R., Greenbaum, S., Leech, G. & Svatvik, J. (1985): A Comprehensive Grammar of the English Language. Harlow, Essex: Longman Group Ltd. (poglavlja 1–4)

• Hewings, M. (1999): Advanced Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University Press

• Swan, M. (2005). Practical English Usage, Oxford: Oxford University Press

• Karlovčan, V. (2002). A Survey of English Grammar, Zagreb: Profil International

• McCarthy, M. & O'Dell, F. (2005). English Collocations in Use. Cambridge: Cambridge University Press

• O'Dell, F. & McCarthy, M. (2010). English Idioms in Use – Advanced.Cambridge: Cambridge University Press

Rječnici: Studenti trebaju koristiti barem jedan jednojezični rječnik engleskog jezika, primjerice:

• Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Seventh edition. (2005). Oxford: Oxford University Press

Preporuka je da studenti raspolažu i dvojezičnim rječnicima, primjerice:

• Bujas, Ž. (1999). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

• Bujas, Ž. (1999). Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: BRITANSKA KULTURA I CIVILIZACIJA

Nastavnik Suradnik

Izv. prof. dr. sc. Mauro Dujmović

Vrsta kolegija Izborni

Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski Godina studija

I.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 15 – 0 – 15


Nema preduvjeta za upis kolegija

Korelativnost Jezične vježbe, engleska književnost

Cilj kolegija

Cilj kolegija je što bolje upoznati studente s najvažnijim značajkama i dostignućima britanske kulture i civilizacije i njezinih najvažnijih institucija kao dobre polazišne osnove za predavanja iz drugih kolegija iz engleskog jezika i književnosti. Kolegij je usmjeren na upoznavanje studenata s kulturnim različitostima i multikulturalizmom Velike Britanije i njihovog utjecaja na formiranje i stvaranje globalnih kulturnih trendova. Krajnji cilj kolegija je uspješna interkulturalna komunikacija i razvoj vještina čitanja, pisanja, govorenja, kao i analitičkih vještina te upoznavanja studenata s brojnim britanskim tekstovima koji odražavaju društvene i kulturne trendove.

Ishodi učenja

1. Usporediti i analizirati sličnosti i različitosti britanske kulture sa vlastitom i drugim kulturama. 2. Opisati povijesne, društveno-političke i gospodarske aspekte britanske kulture i društva. 3. Raspravljati o temama iz područja britanske kulture i civilizacije. 4. Usmeno prezentirati i sažeti stručne tekstove na engleskom jeziku. 5. Argumentirano raspravljati o glavnim obilježjima kulture Velike Britanije i objasniti osnovne stručne pojmove.

Sadržaj kolegija

1. History (prehistory, the Roman period, the Germanic invasions, the medieval period, the sixteenth, seventeenth and eighteenth centuries, the nineteenth and twentieth centuries) 2. Geography (climate, land and settlement, the environment and pollution, London, Southern England, the Midlands of England, Northern England, Scotland, Wales and Northern Ireland 3. Political life (the constitution and the party system) 4. The legal system 5. The economy 6. Religion

7. Education 8. The media 9. Sports, leisure, food and drink 10. The arts (theatre and cinema)




Sati Udio u ECTS-u*



1-5 14 0,5 10%

pisani rad (seminarski) i usmeno izlaganje

1-5 28 1 30%

Pismeni ispit 1-5 42 1,5 60%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Student je dužan napisati seminarski rad tijekom semestra. Isto podrazumijeva prezentaciju, sudjelovanje u raspravi kao i predaju seminarskog rada. Seminarski rad se predaje na pregled predmetnom nastavniku tjedan dana prije izlaganja (word dokument) te PPT prezentacija najkasnije tri dana prije termina izlaganja. Finalni rad studenti su obvezni predati najkasnije na dan pisanog ispita. Studenti su dužni sami istražiti aktualnu literaturu vezano za problematiku i dati je na uvid nastavniku. Upute o izradi seminarskog rada daju se na prvom nastavnom satu/satu seminara u okviru PPT prezentacije o aktivnostima kolegija. Položenim pismenim ispitom smatra se test na kojem je student ostvario najmanje 50% od ukupnog broja bodova. Konačna ocjena iz predmeta izvodi se iz ukupno ostvarenog postotka uspješnosti na pismenom ispitu, iz seminara te pohađanja nastave. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Napisati seminar i predati ga u roku koji utvrdi predmetni nastavnik 2. Izvršiti prezentaciju seminara

3. Položiti pismeni ispit Da bi se pristupilo završnom pismenom ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u dogovoreno vrijeme.



Literatura

Obvezna: McDowall, D (1989). An Illustrated History of Britain. London: Longman. McDowall, D. (2000) Britain in Close up. London: Longman Oakland, J. (2010). British Civilization: an Introduction. London: Routledge Izborna: Bujas, Ž., (2011), Veliki englesko-hrvatski rječnik, Nakladni zavod Globus, Zagreb McDowall, D., (2008), Britain in Close-Up, Longman, London

Oakland, J., (2011), British Civilization, An Introduction, Routledge, London/New York O'Driscoll, J., (2009), Britain (Workbook), OUP, Oxford



Kod i naziv kolegija kod: 189413 EJ5 naziv: TEMELJNI LINGVISTIČKI POJMOVI

Nastavnik Suradnik

Renata Šamo


Razina kolegija

preddiplomska


I.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 15 – 0 – 15


Znanje engleskog jezika (za ostale studente upisane u razne studijske programe)

Korelativnost Uvod u studij engleskog jezika, Suvremeni engleski jezik 1- 6, Fonetika i fonologija, Morfologija i sintaksa, Semantika, Sociolingvistika, Psiholingvistika, Povijest jezika

Cilj kolegija

Upoznati studente s (a) osnovnim pogledima na tako složen fenomen kao što je jezik, uključujući također različite razine jezične analize i glavne jezične djelatnosti; (b) razvojem znanosti o jeziku (ugl. u toku XX. stoljeća), ističući njenu sve izraženiju orijentaciju prema drugim disciplinama; (c) širokim rasponom istraživačkih tema koje dominiraju suvremenom lingvistikom. Ispunjenje svakog od navedenih ciljeva bit će nužno fokusirano na primjenu i tumačenje odgovarajuće terminologije.

Ishodi učenja

(1) naučiti koristiti osnovnu terminologiju potrebnu za tumačenje jezika i vođenje rasprave o temeljnim lingvističkim temama uz dobro poznavanje glavnih pravaca razvoja znanosti o jeziku, (2) znati objasniti najsuvremenija lingvistička kretanja u području istraživanja, (3) naučiti promatrati jezik u kontekstu ostalih znanosti i tako ga još intenzivnije povezati sa svakodnevnom uporabom na razini pojedinca, skupine ili društva.

Sadržaj kolegija

1. jezik i njegova različita tumačenja, 2. temeljne razine jezične analize (fonetika i fonologija, morfologija,

sintaksa, semantika); 3. temeljne jezične djelatnosti ili vještine (receptivne – produktivne)¸

4. znanost o jeziku i kratki pregled njenog povijesnog razvoja (strukturalizam – post-strukturalizam),

5. tradicionalne lingvističke discipline (psiholingvistika, sociolingvistika, pragmalingvistika, tekstna lingvistika, kognitivna lingvistika)

6. suvremeni interdisciplinarni pristupi istraživanju jezika




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1. – 3. 23 0,8 10


1. – 3. 5 0,2 40

ispit (pismeni) 1. – 3. 56 2 50

ukupno 84 3 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): 1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru 3. Ispit: pismeni


Studentske obveze Da položi kolegij, student/studentica mora: redovito pohađati nastavu u sklopu predavanja i seminara; aktivno sudjelovati u nastavi (najčešće na temelju dobre prethodne pripreme) i položiti pismeni ispit.



Ovaj kolegij na stanoviti način nadopunjuje Uvod u studij engleskog jezika, a namijenjen je prije svega studentima koji pokazuju veće zanimanje za sam jezik kao fenomen i lingvistiku kao znanost o jeziku.

Literatura

Obvezna: 1. Crystal, David (2008). A Dictionary of Linguistics and Phonetics. 6th ed. Oxford: Blackwell Publishing. 2. Yule, George (2010). The Study of Language. 4th ed. London i New York: Continuum. 3. Radford, Andrew et al. (2009). Linguistics. An Introduction. 2nd ed. Cambridge: CUP. Izborna: 1. Jackson, Howard i Stockwell, Peter (2011). An Introduction to the Nature and Functions of Language. 2nd ed. Cambridge: CUP.


STUDIJSKI PROGRAM:

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI DVOPREDMETNI STUDIJ ENGLESKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI

Kod i naziv kolegija kod: 41576 EPOPPSIH naziv: OPĆA PSIHOLOGIJA

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Marlena Plavšić


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 15 – 15 – 0


Nema preduvjeta

Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije

Cilj kolegija Steći znanja o osnovnim procesima i obilježjima ljudskog doživljavanja i ponašanja

Ishodi učenja 1. definirati osnovne pojmove u psihologiji 2. uspoređivati različite teorije i modele u psihologiji 3. analizirati osnovne procese u psihologiji

Sadržaj kolegija

1. razvoj, grane i pravci psihologije 2. metode istraživanja 3. kognitivni procesi 4. afektivno-motivacijski procesi 5. stres 6. stavovi 7. ličnost




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja 1-3 11,2 0,4 0%

samostalni zadaci 1-3 30,8 1,1 70%

pismeni ispit 1-3 42 1,5 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Samostalni zadaci sastoje se od tri serije pitanja, ukupno 14 pitanja. Ukupno je moguće steći od 0 do 70% udjela u konačnoj ocjeni. Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći: • 5 % ako je odgovor u potpunosti ili vedim dijelom točan • 2,5 % ako je odgovor polovično točan •0 % ako odgovora nema ili ako je u potpunosti ili većim dijelom netočan. Ako odgovora nema ili nisu predani do predviđenog roka, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se mijenjati, npr. ponovljenim pisanjem odgovora. Oni su konačni i sudjeluju u ukupnoj ocjeni.

Pismeni ispit sastoji se od 30 pitanja različitog tipa (višestruki izbor i tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor točan • 0,5 % ako je odgovor polovično točan • 0 % ako odgovora nema ili ako je netočan Ako je manje od 50 % točnih odgovora u ispitu, ispit nije položen. No i 50 % točnih odgovora nije garancija pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati minimalno 50% nastave. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. 2. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra. U samostalnim zadacima očekuje se da student / studentica samostalno istraži literaturu, zaključuje te primjejuje naučeno u zadanim primjerima. 3. Položiti pismeni ispit koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.

Rokovi ispita Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i ISVU.


Prezentacije s predavanja objavljuju se na e-učenju.

Literatura

Obvezna: 1. Rathus, S. A.: Temelji psihologije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. (str.: 15. – 22., 35. – 62., 122. – 157., 207. – 238 ., 247. – 278., 343. – 369., 377. – 386., 404. – 415., 469. – 495., 513. – 548., 605. – 620., 649. – 662.) ILI 1. Smith, E. i sur.: Atkinson/Hilgard. Uvod u psihologiju. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007. (str.: 5. – 26., 116. – 139., 146. – 170., 232. – 255., 266. – 293., 326. – 348., 352. – 363., 388. – 410., 426. – 448., 452. – 481., 492. – 521., 526. – 562., 658. – 664.) Izborna: 1. Andrilović, V., Čudina, M.: Osnove opće i razvojne psihologije. Školska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Andrilović, V.: Metode i tehnike istraživanja u odgoju i obrazovanju. Školska knjiga, Zagreb, 1986. 3. Beck, R. C.: Motivacija, teorije i načela. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003. 4. Bruce Goldstein, E.: Osjeti i percepcija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2011. 5. Fulgosi, A.: Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Školska knjiga, Zagreb, 1985. 6. Hudek-Knežević, J. i Kardum, I.: Stres i tjelesno zdravlje.: Naklada Slap, Jastrebarsko, 2006. 7. Oatley, K., Jenkins, J.: Razumijevanje emocija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003. 8. Zarevski, P.: Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2000.

Priručna: Petz, B. (ur.): Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: FONETIKA I FONOLOGIJA

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Ivo Fabijanić

Vrsta kolegija Obavezni Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 30 – 30 – 0


Nema

Korelativnost Suvremeni engleski jezik 1- 6, Temeljni lingvistički pojmovi

Cilj kolegija

Razviti jezične kompetencije različitim tipovima vježbi (fonetskih, fonoloških) da bi se studenti mogli služiti suvremenim engleskim jezikom na razinama osnovnih jezičnih vještina s posebnim naglaskom na korektnom izgovoru i fonetskoj transkripciji.

Ishodi učenja

1) Definirati osnovne jedinice na razini fonetike i fonologije; 2) poznavati govorne organe u produkciji govora i znati opisati njihovu funkciju u produkciji govora; 3) na grafičkoj razini (IPA simboli), prepoznavati aspekte i razliek između fonema, fona i grafema; 4) razumjeti razlike između monoftonga, diftonga i triftonga te zapamtiti vrste (klasifikaciju) takvih vokala u engleskom jeziku; 5) znati osnovne karakteristike konsonanata prema načinu, mjestu i intenzitetu artikulacije odnosno vokala prema ulozi jezika i usana u njihovoj produkciji; 6) znati koristiti adekvatne IPA simbole za konsonante i vokale, znati opisati karakteristike fonema i fona, naučiti osnove varijacije alofona; 7) razlikovati, odrediti i znati opisati artikulacijske osobitosti vezanoga govora od onih izgovorenih u izolaciji; 8) opisati i analizirati dijelove sloga; 9) zapamtiti osnovne intonacijske uzorke, funkciju intonacije i strukturu intonacijske jedinice u engleskome jeziku; 10) korištenjem IPA simbola (transkripcijom) prikazati artikulacijske karakteristike pojedinačnih glasova govora i vezanoga govora; 11) razumjeti i znati opisati činjenice vezanoga govora; razumjeti i znati opisati dijelove sloga; 12) razumjeti i znati razlikovati naglašene slogove u jednostavnim i složenim riječima; 13) razumjeti i znati koristiti/razlikovati funkcije koje

intonacija ima u jeziku.

Sadržaj kolegija

1) Phonetics; phonology; RP, traditional spelling; phonetic transcription; IPA sounds and notation; 2) The production and description of speech sounds: speech organs; The phoneme; speech sounds; phonetic features 3) Consonants: place and manner of articulation; 4) Vowels: place and manner of articulation; long and short vowels; diphthongs and triphthongs 5) Revision 6) Allophonic variations and criteria; allophone vs. phoneme; 7) Connected speech 8) The syllable; the structure of the syllable and its analysis; strong and weak syllables; 9) Stress: simple and complex word stress 10) Intonation 11) Differences between NAE (GA) and BE 12) Revision




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V

1-13

60 40% 40%


20% 20%


--- --- ---

ispit (usmeni) --- 40 % 40%

ukupno 60 100 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): 1. Pohađanje nastave: redovitost na nastavi omogućuje studentima dobivanje informacija o konceptima i terminologiji važnim za kolegij Fonetika i fonologija; dobivanje informacija važnim za snalaženje u literaturi iz fonetike i fonologije 2. Aktivnost u nastavi: redovitost u rješavanju praktičnih zadataka, vezanih (ponajviše) za transkripciju i poznavanje IPA simbola, pomaže studentima u lakšem svladavanju specifičnoga gradiva i kvalitetnijem razumijevanju karakteristika engleskoga glasovnog sustava 3. Ispit: rješavanjem pismenoga ispita omogućava se potpuniji i kvalitetniji uvid u razinu usvojenosti gradiva iz engleske fonetike i fonologije


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati nastavu. 2. Aktivno sudjelovati u nastavnim aktivnostima (vježbama). 3. Redovito i zainteresirano rješavati postavljene zadatke na vježbama. 4. Redovito i zainteresirano rješavati postavljene zadatke za domaću zadaću. 5. Na kraju semestra položiti ispit iz predviđenih tema prema sadržaju kolegija

Rokovi ispita Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnim stranicama

Sveučilišta i ISVU.


Literatura

Obvezna: 1) Roach, P. (2009). English Phonetics and Phonology. Cambridge

University Press. 2) Skandera, P., P. Burleigh (2011) A Manual of English Phonetics and

Phonology. Narr Verlag

3) Fabijanić, Ivo (2016) A Workbook of English Phonetics and Phonology

for Students of EFL. Zadar : Sveučilište u Zadru

Izborna: 1) Roach, Peter Glossary of Phonetic Terms from English Phonetics and

Phonology (http://www.cambridge.org/elt/peterroach, 'Glossary’);

2) http://www.langsci.ucl.ac.uk/ipa (International Phonetic Association);

3) http://journals.cambridge.org/action/displayJournal?jid=IPA (Journal of

IPA)

4) http://www.phonetics.ucla.edu/course/chapter1/chapter1.html 5) Hornby,A. S. (2005 ) Oxford Learner's Dictionary, Oxford University

Press. 6) Crystal, D. (1990) A Dictionary of Linguistics and Phonetics. Oxford:

Blackwell. 7) Cruttenden, A. (2014), Gimson's Pronunciation of English. Routledge.



Kod i naziv kolegija kod: 189420 naziv: KNJIŽEVNOST ROMANTIZMA

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Igor Grbić


Razina kolegija

Semestar Ljetni Godina studija

I.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 45 – 0 – 15


Uvod u studij engleske književnosti

Korelativnost Svi književni kolegiji

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=815218

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=815218

http://www.cambridge.org/servlet/file/EPP_PED_Glossary.pdf?ITEM_ENT_ID=2491706&ITEM_VERSION=1&COLLSPEC_ENT_ID=7

http://www.cambridge.org/servlet/file/EPP_PED_Glossary.pdf?ITEM_ENT_ID=2491706&ITEM_VERSION=1&COLLSPEC_ENT_ID=7

http://www.cambridge.org/elt/peterroach

http://www.phonetics.ucla.edu/course/chapter1/chapter1.html

Cilj kolegija Opisati glavne predstavnike i značajke engleskog romantizma.

Ishodi učenja

1. definirati osnovne pojmove engleskog romantizma u književnosti; 2. usporediti engleski romantizam s ostalim evropskim romantizmima; 3. analizirati teorijsko-kritičke dosege; 4. analizirati odabrane tekstove.

Sadržaj kolegija

1. romantičarska ideja i reakcija na neoklasicističku poetiku; 2. predromantici; 3. Blake, uloga imaginacije i vizije; 4. Coleridge i Wordsworth; 5. druga generacija (Byron, Keats, Shelley); 6. romantičarska teorija stvaranja i umjetnosti; 7. engleski romantizam izvan poezije.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje nastave 1-4 18 0,6 16


1-4 19 0,7 17


1-4 19 0,7 17

ispit (usmeni) 1-4 56 2 50

ukupno 112 4 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): 1. Pohađanje nastave je obavezno. Dozvoljena su 3 izostanka za koja se student ne treba posebno opravdati, no četvrti i svaki daljnji izostanak znači dodatno opterećenje studenta novim zadacima koji predstavljaju kompenzaciju njegova zalaganja na satu, u obliku dodatnih istraživanja i pisanih radova. Student koji je izostao s više od 50% gubi segment ocjene prisutnosti na nastavi. 2. Aktivnost u nastavi: 0% = Ne dolazi na nastavu. 3% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu. 6% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna - uz veće nedostatke. 10% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna - uz manje nedostatke. 14% = Redovito je pripremljen(a), priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 17% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen(a), postavlja pitanja i problematizira sadržaje.

3. Pisani rad: Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju.

4. Završni ispit donosi maksimalno 50% ocjene. Uključuje gradivo cijelog kolegija. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70 % nastave. Za izostanak od 30 do 50 % dodatni zadaci. Za više od 50 % izostalih sati gubi se pravo na potpis, ispis i upis bodova. 2. Napisati seminarski rad. 3. Izvršiti bar 60 % samostalnih zadataka. 4. Položiti ispit.



Literatura

Obvezna: 1. Bloom, H. i Trilling, L. (ur.), Romantic Poetry and Prose (The Oxford

Anthology of English Literature, sv. 4), Oxford: Oxford University Press, 1974. (odabrani dijelovi).

2. odabrani tekstovi. Izborna:

1. Abrams, M. H., The Mirror and the Lamp, Oxford: Oxford University Press, 1953.

2. Bowra, M., The Romantic Imagination, Oxford: Oxford University Press, 1950.

3. Davies, P., Romanticism and Esoteric Tradition: Studies in Imagination, Hudson: Lindisfarne Books, 1998.

4. Hough, G., The Romantic Poets, London: Hutchinson University Library, 1953.

5. Praz, M., The Romantic Agony, London, New York: Oxford University Press, 1970. (odabrani dijelovi).



Kod i naziv kolegija kod: 189421 naziv: SUVREMENI ENGLESKI JEZIK 2

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

ENGLESKI

Broj ECTS bodova 4 Broj sati u P – V – S

semestru 0 – 60 – 0


Preduvjet za upis i polaganje jest položen kolegij Suvremeni engleski jezik 1.

Korelativnost Kolegij je korespondentan, odnosno izravno se nadovezuje na kolegij Suvremeni engleski jezik 1. Kolegij je u korelaciji sa svim drugim standardnojezičnim kolegijima preddiplomskoga studija.

Cilj kolegija

Cilj je kolegija usavršiti znanja engleskog jezika i razviti sposobnosti pismenog i usmenog izražavanja kroz proučavanje engleske normativne gramatike i rad na tekstu. Kolegij će osposobiti studente za samostalnu analizu teksta i samostalno korištenje jezičnih priručnika, s ciljem kontinuiranog rada na proširenju vokabulara, razumijevanju stilski različitih tekstova, upoznavanju anglofonih kultura i razvijanju vlastitih jezičnih vještina i kompetencija.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će moći: 1. svrhovito rabiti jednojezične gramatike, rječnike i ostale priručnike; 2. samostalno opisati gramatička i leksikološka obilježja jezične izvedbe; 3. oprimjerivati i tumačiti odnose i značenja gramatičkih elemenata; 4. analizirati i usporediti gramatičke strukture prema njihovoj

prihvatljivosti u jezičnoj tvorbi; 5. identificirati i ispraviti vlastite i tuđe pogreške u uporabi jezika; 6. analizirati različite vrste tekstova kroz prepričavanje, sažimanje i

identificiranje glavnih ideja; 7. procijeniti i argumentirati povezanost ideja iz teksta sa širim jezičnim i

društvenim kontekstom; 8. izraziti se u govoru i pismu s visokom razinom jezične točnosti; 9. pravilno upotrijebiti usvojene gramatičke strukture kroz usmene i

pisane zadatke; 10. pravilno odabrati i upotrijebiti usvojeni vokabular kroz samostalnu

jezičnu produkciju; 11. s obzirom na kontekst i komunikacijsku svrhu, prikladno odabrati

jezične strukture i vokabular iz svoga repertoara.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća proučavanje engleske normativne gramatike i rad na tekstu. Pri detaljnoj obradi različitih tekstova studenti se služe rječnicima i ostalim priručnicima te samostalnom obradom vokabulara. Posebna se pozornost posvećuje usvajanju kolokacija, prepozicijskih fraza, idiomatskih izraza i složenih glagola te razumijevanju kulturološke pozadine teksta. Također, kroz rad na tekstu utvrđuju se i analiziraju pravila normativne gramatike koja se obrađuju na kolegiju:

• Gramatika iz perspektive diskursa. Jezični varijeteti: registri, dijalekti; standardni i nestandardni varijeteti engleskoga jezika.

• Imenice, vrste imenica i jednostavna imenička fraza. Kategorija broja (countable/uncountable); množina imenica. Kategorija roda. Posvojni oblici.

• Članovi (određeni, neodređeni) – značenje i pravila o upotrebi. Izostavljanje članova.

• Posvojni pridjevi i zamjenice, pokazni pridjevi i zamjenice (possessives & demonstratives).

• Zamjenice i vrste zamjenica (pronouns).

• Kvantifikatori, brojevi, mjerne jedinice (quantifiers, numerals, measurements).

• Složena imenička fraza (premodification & postmodification).

• Pridjevi i prilozi (adjectives & adverbs). Stupnjevi i komparacija.

• Priložne oznake – semantičke i gramatičke uloge (adverbials).

• Prijedlozi – prijedlozi mjesta, prijedlozi vremena i ostala značenja. Idiomatski izrazi s prijedlozima.

• Složeni, prijedložni i frazalno-prijedložni glagoli (phrasal, prepositional & phrasal-prepositional verbs).

• Prijedlozi i višeriječni glagoli (prepositions & multi-word verbs).

U nastavi se izmjenjuju učenje gramatike i rad na tekstovima. Tekstovi obuhvaćaju kratka prozna djela suvremenih autora, autorske novinske članke i izbor iz aktualnih priručnika. Obzirom da je važno da tekstovi budu recentni, u izvedbenom planu ne navode se njihovi naslovi. Gramatičke strukture uvježbavaju se prema zadanoj literaturi te na zadacima koje tijekom semestra pripremaju nastavnici.




Pohađanje V 1.-11. 45 1,6 0 %


1.-11. 23 0,8 0 %




Ukupno 112 4 100 %


5. Pohađanje nastave: Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 10% izostanaka (dakle, ukupno tri), koje nije potrebno opravdati. U slučaju da student/ica izostane s više od 10% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i pravo pristupa završnom ispitu. Pohađanje nastave ne donosi udio u ocjeni, ali u bitnome utječe na uspješno polaganje kolegija. 6. Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi: Studenti su dužni redovito se pripremati za nastavu: unaprijed čitati i pripremati zadane tekstove i materijale iz zadanih priručnika, samostalno rješavati zadaće te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Tijekom semestra nastavnici bilježe napredak svakog pojedinog studenta kroz riješene zadaće i testove (kolokvije) koje studenti pišu na nastavi. Pod uvjetom da su ispunili sve predviđene obveze (pohađanje, zadaće i kolokviji) do kraja redovne nastave, studenti u okviru ispitnih rokova polažu završni ispit (pisani i usmeni), kojim se provjerava gradivo čitavog semestra. 7. Redovne provjere znanja (kolokviji): Tijekom semestra studenti su dužni položiti dva kolokvija, odnosno pisane provjere vokabulara i gramatike. Oni studenti koji iz opravdanih razloga ne pristupe kolokvijima ili ne ostvare minimalni postotak, krajem semestra polažu popravni kolokvij. Da bi uspješno položio kolokvije, student mora ostvariti najmanje 50% točnih odgovora. Obzirom da kolokviji ne nose udio u konačnoj ocjeni, rezultati kolokvija izražavaju se opisnom ocjenom („zadovoljio/la“ ili „nije zadovoljio/la“). Studenti moraju položiti oba kolokvija (ili popravni test) da bi ostvarili pravo pristupa završnom ispitu. 8. Završni ispit (pisani i usmeni dio) Studenti koji su tijekom semestra ispunili sve predviđene obveze, pristupaju završnom (pisanom i usmenom) ispitu u okviru ispitnih rokova. Za uspješno

polaganje pisanog ispita, studenti moraju ostvariti minimalno 50% točnih odgovora. Nakon položenog pisanog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Položi li student usmeni ispit, nastavnik utvrđuje konačnu ocjenu, pri čemu pismeni i usmeni dio ispita nose po 50% ukupnog udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi usmeni ispit, mora iznova pristupiti i pismenom i usmenom dijelu ispita na nekom od sljedećih ispitnih rokova.


Studentske obveze




Uvjeti za pristupanje završnom ispitu Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je redovito pohađati nastavu, redovito se pripremati za nastavu i položiti oba kolokvija (ili popravni test) tijekom semestra. Konačni uspjeh na kolegiju ovisi o redovitom izvršavanju svih studijskih obveza, stoga se od studenata očekuje odgovornost i samostalnost u radu. Materijali za kolegij One materijale koji nisu obuhvaćeni zadanom literaturom (materijali za vježbu i domaće zadaće, obvezni tekstovi, zadaci i sl.) tijekom semestra pripremaju nastavnici. Studenti će potrebne materijale dobivati tijekom redovne nastave i/ili konzultacija, a mogu se, prema potrebi, objavljivati i na e-učenju. Studenti su dužni zadane materijale imati u ispisu i donositi ih na nastavu prema potrebi. Informiranje o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom (dvosmjerno), a povremeno i putem internetskih stranica (jednosmjerno). Studenti moraju redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: • Eastwood, J. (2005). Oxford Learner’s Grammar: Grammar Finder, Oxford:





Izborna:

• Greenbaum, S. & Quirk, R. (1990): A Student’s Grammar of the English Language. Harlow, Essex: Pearson Education Ltd. (poglavlja 5–9; 17)


• Hewings, M. (1999): Advanced Grammar in Use. Cambridge: Cambridge University Press


• Karlovčan, V. (2002). A Survey of English Grammar, Zagreb: Profil International

• McCarthy, M. & O'Dell, F. (2005). English Collocations in Use. Cambridge: Cambridge University Press

• O'Dell, F. & McCarthy, M. (2010). English Idioms in Use – Advanced. Cambridge: Cambridge University Press

• McCarthy, M. & O'Dell, F. (2004). English Phrasal Verbs in Use. Cambridge: Cambridge University Press



Preporuka je da studenti raspolažu i dvojezičnim rječnicima, primjerice: • Bujas, Ž. (1999). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod

Globus.




Kod i naziv kolegija kod: 189422 naziv: AMERIČKA KULTURA I CIVILIZACIJA

Nastavnik Suradnik

Igor Grbić


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 15 – 0 – 15


Poznavanje engleskog jezika

Korelativnost Kulturni studiji, medijski studiji; kolegij je u izravnoj vezi s strukturom studija te ostalim programom predviđenim kolegijima. Materijal se analizira u kontekstu kulture i civilizacije SAD.

Cilj kolegija Upoznavanje s SAD - njenom kulturom i civilizacijom dotičući razne sfere života kako bi studenti dobili uvid u njenu kompleksnost i raznolikost.

Ishodi učenja 1. Argumentirano i informirano promišljanje različitih aspekata jedne multikulturalne zajednice kao što su SAD, te načina na koji se ti aspekti prenose na druge regije u svijetu.

Sadržaj kolegija

• Introduction

• Immigrants, Ethnic Groups, Multiculturalism -Film

• The Melting Pot, Croatian Immigrants to the US

• A Brief History of the USA - current political situation

• The Civil War- Restauration, Film America's Battleground

• Organization of American Dovernment- film The Congress

• American Presidents - film JFK

• Beatniks & The Hippies

• The Beat Generation--film

• Civil Rights Movement

• The Black America - film

• American Popular Culture

• American Holidays , Education

• Conclusion




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1 9 10% 0


1 15 30% 30


1 15 30% 30

ispit (usmeni) 1 45 30% 40

Ukupno 84 100% 100


1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru 3. Pisani rad: pripremiti i izložiti pisani rad 4. Ispit: usmeni


Studentske obveze Od studenata se očekuje pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, samostalan rad



Literatura

Obvezna: Kellogg, William, O, American History, The Easy Way, Barron's Educational Series Datesman, Datesman, Maryann; Crandall, JoAnn; Kearny, Edward N., The American ways: An Introduction to American Culture, Prentice Hall Regents, 1997. Cristopher, Maura, Cusack, Anne, ... Portrait of the USA, United States Information Agency Birdsdall, Stephen, Florin, John, Outline of American Geography, Office of International Information Programs – US Department of State Izborna: U dogovoru sa studentima (eseji i članci iz trenutnih vijesti, itd.)



Kod i naziv kolegija kod: 41577 EPRAZPSI naziv: RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 15 – 15 – 0


Za upis Razvojne psihologije potrebno je izvršiti sve obveze iz Opće psihologije osim polaganja ispita. Položen ispit iz Opće psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Razvojne psihologije

Korelativnost Opća psihologija, Psihologija učenja i nastave, Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji.

Cilj kolegija Steći znanja o razvoju čovjekovih psihičkih procesa i osobina

Ishodi učenja 1. definirati bitna fizička, kognitivna, emocionalna i socijalna obilježja i procese u pojedinim ontogenetskim razvojnim razdobljima čovjeka 2. prepoznati doprinos nasljeđa i odgoja u razvoju čovjeka

3. prepoznati učinkovite metode i postupke učenja u skladu s osobinama dobne skupina

Sadržaj kolegija

1. faktori razzvoja 2. tjelesni i psihomotorni razvoj 3. kognitivni razvoj 4. razvoj govora 5. razvojni poremećaji 6. socijalni i emocionalni razvoj 7. moralni razvoj 8. razvoj ličnosti 9. filogenetski razvoj čovjeka




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja 1-3 11,2 0,4 0%

domaća zadaća 1-3 14 0,5 70%

samostalni zadaci 1-3 14 0,5 0

pismeni ispit 1-3 44,8 1,6 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Domaća zadaća sastoji se od deset pitanja. Ukupno je moguće steći od 0 do 70% udjela u konačnoj ocjeni. Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći: • 7 % ako je odgovor u potpunosti ili vedim dijelom točan • 3,5 % ako je odgovor polovično točan •0 % ako odgovora nema ili ako je u potpunosti ili vedim dijelom netočan. Ako odgovora nema ili nisu predani do predviđenog roka, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se mijenjati, npr. ponovljenim pisanjem odgovora. Oni su konačni i sudjeluju u ukupnoj ocjeni. Obavljanje samostalnih zadataka je obavezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci nisu napravljeni prema uputama, student / studentica ih treba doraditi do roka koji će biti naznačen. Ako in ne odradi do tog roka, gubi 5% od ukupne ocjene, a ako ih doradi djelomično gubi 2,5%. Pismeni ispit sastoji se od 30 pitanja različitog tipa (višestruki izbor i tvrdnje koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći: • 1 % ako je odgovor točan • 0,5 % ako je odgovor polovično točan • 0 % ako odgovora nema ili ako je netočan Ako je manje od 50 % točnih odgovora u ispitu, ispit nije položen. No i 50 % točnih odgovora nije garancija pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene

E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati minimalno 50% nastave. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. 2. Napisati i predati domaće zadaće do rokova koji se određuju tijekom semestra. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra. 4. Položiti pismeni ispit koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.




Literatura

Obvezna: 1. Berk, L.: Psihologija cjeloživotnog razvoja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2008 (str.: 8. – 41., 44. – 73., 277. – 308., 314. – 340., 344. -361., 382. – 407., 434. – 443., 446., 449. – 477., 494. – 509., 512. – 514., 518. – 542., 570. – 581., 584., 587. – 615.) Izborna: 1. Ambrosi-Randić, N. (Ur.). Razgovori o nasilju nad djecom. DND Pula,

Gradska knjižnica i čitaonica Pula, 2001. 2. Ambrosi-Randić, N. (Ur.). Razgovori o videomedijskoj ovisnosti. DND Pula,

Gradska knjižnica i čitaonica Pula, 2002. 3. Ambrosi-Randić, N. i Plavšić, M. Uspješno starenje, Društvo psihologa Istre-

Istarska županija-Sveučilište J. Dobrile, Pula, 2008. 4. Brajša-Žganec, A. Dijete i obitelj – emocionalni i socijalni razvoj. Naklada

Slap, Jastrebarsko, 2003. 5. Buggle, F. Razvojna psihologija Jeana Piageta. Naklada Slap, Jastrebarsko,

2002. 6. Cesar, S. i sur. Imaš pravo znati. CESI, Zagreb 7. Kardum, I. Evolucija i ljudsko ponašanje. Jesenski i Turk, Zagreb, 2003. 8. Lacković-Grgin, K. Stres u djece i adolescenata: izvori, posrednici, učinci.

Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994. 9. Pečjak, V. Psihologija trede životne dobi. IP Prosvjeta, Zagreb, 2001. Priručna: Petz, B. (ur.): Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.



Kod i naziv kolegija kod: 53538 naziv: PSIHOLOGIJA KOMUNICIRANJA

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

I.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 15 – 15 – 0


Ne postoje preduvjeti za upis ovog kolegija.

Korelativnost Svi kolegiji iz psihologije.

Cilj kolegija Razvijati komunikacijske kompetencije.

Ishodi učenja 1. analizirati komunikacijske poruke 2. razlikovati oblike i elemente verbalne i neverbalne komunikacije 3. prepoznavati smetnje u komunikaciji

Sadržaj kolegija

1. jezik i komunikacija 2. verbalna komunikacija 3. smetnje u komunikaciji 4. konstruktivno rješavanje sukoba 5. nenasilna komunikacija 6. neverbalna komunikacija




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja 1-3 19,4 0,7 0 %

domaća zadaća 1-3 22,6 0,8 70 %

samostalni zadaci 1-3 14 0,5 0 %

pismeni ispit 1-3 28 1 30 %

ukupno 84 84 3

Domaća zadaća sastoji se od deset pitanja. Ukupno je moguće steći od 0 do 70 % udjela u konačnoj ocjeni. Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći:

• 7 % ako je odgovor u potpunosti ili većim dijelom točan • 3,5 % ako je odgovor polovično točan • 0 % ako odgovora nema ili ako je u potpunosti ili većim dijelom

netočan. Ako odgovora nema ili nisu predani do predviđenog roka, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se mijenjati, npr. ponovljenim pisanjem odgovora. Oni su konačni i sudjeluju u ukupnoj ocjeni. Obavljanje samostalnih zadataka je obvezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci nisu napravljeni prema uputama, student/ studentica ih treba doraditi do roka koji će biti naznačen. Ako ih ne doradi do tog roka, gubi 5% od ukupne ocjene, a ako ih doradi djelomično gubi 2,5%. Pismeni ispit sastoji se od 30 pitanja različitog tipa (višestruki izbor i tvrdnje

koje treba dopuniti). Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći:

• 1 % ako je odgovor točan • 0,5 % ako je odgovor polovično točan • 0 % ako odgovora nema ili ako je netočan

Ako je manje od 50 % točnih odgovora u ispitu, ispit nije položen. No i 50 % točnih odgovora nije garancija pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka.

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati minimalno 70 % cjelokupne nastave (predavanja i vježbe izvode se u zajedničkom terminu). Na nastavi je potrebno aktivno sudjelovati u predviđenim aktivnostima (vježbe, radionice). Tolerira se 30 % izostanaka i njih nije potrebno opravdati. 2. Napisati i predati domaće zadaće do rokova koji se određuju tijekom semestra. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra. 4. Položiti pismeni ispit koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.




Literatura

Obvezna: 1. Hall, J. A., Knapp, M. L. Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010. (str.: 3. – 17., 71. – 97., 109. – 135., 143. – 152., 229. – 296., 347. – 410.)

Izborna: 1. Haviland, W. A. Kulturna antropologija (4. poglavlje - Jezik i

komunikacija). Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002. 2. Pečnik, N. Nenasilno rješavanje sukoba. Alinea, Zagreb, 1993. 3. Pennington, D. C. Osnove socijalne psihologije (pogl. 9.). Naklada slap,

Jastrebarsko, 2001. 4. Reardon, K. Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću. Alinea,

Zagreb, 1998. 5. Rosenberg, M.: Nenasilna komunikacija. Centar za mir, nenasilje i ljudska

prava, Osijek, 2006. 6. Rot, N. Znakovi i značenja: Verbalna i neverbalna komunikacija. Beograd:

Nolit, 1982. Priručna: 1. Petz, B. (ur.). Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: MORFOLOGIJA I SINTAKSA

Nastavnik Suradnik

Renata Šamo


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 30 – 15 – 0


Položeni kolegiji Suvremeni engleski jezik 1 i 2

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim kolegijima s područja engleske gramatike.

Cilj kolegija

Cilj kolegija jest upoznati studente s temeljima kako tradicionalnih tako i suvremenih sintaktičkih teorija i analitičkih pristupa. Cilj se postiže kroz niz doljeopisanih ishoda. Postizanje ishoda odnosno temeljnoga cilja kolegija nužan je temelj i preduvjet je za a) praćenje određenog broja jezikoslovnih kolegija na višim studijskim godinama; b) učinkovitu međujezičnu (i interkulturalne) analize lingvističkih fenomena te c) buduće nastavne, prevoditeljske ili vezane jezične prakse.

Ishodi učenja

Po odslušanome kolegiju i položenome ispitu studenti će biti u stanju: 1. Prepoznati temeljne sintaktičke kategorije te samostalno provesti

morfosintaktičku analizu engleske rečenice; 2. Prepoznati i nacrtati strukturu kako engleske fraze tako i rečenice; 3. Provesti sintaktičku analizu kompleksne engleske rečenice kroz

crtanje sintaktičkih stabala; 4. uspoređivati i kritički se osvrtati na opise pojedinih morfosintaktičkih

pojava u engleskim deskriptivnim gramatikama 5. uspoređivati temeljne morfosintaktičke fenomene u engelskome i

hrvatskome jeziku, ali i diskutirati o tome kako se ti fenomeni reflektiraju na ukupnu strukturu pojedinoga jezika

Sadržaj kolegija

Kolegijom su obuhvaćene sljedeće teme:

• Vrste morfema i morfološki procesi

• Vrste riječi i njihovi skupovi/fraze

• Jednostavna rečenica

• Sintaktičke funkcije riječi/fraza u rečenici

• Klasifikacija prema poziciji u rečenici

• Načini tvorbe složenih rečenica – koordinacija i subordinacija

• Vrste zavisnih rečenica

• Usporedba strukture riječi i rečenica na engleskome jeziku i drugim jezicima, posebice hrvatskome

• Suvremene sintaktičke teorije

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati Udio u Maksimalni

metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

(brisati nepotrebne retke) (navodi se redni broj)

ECTS-u* udio u ocjeni (%)

pohađanje P, S 1-5 24 1 10


1-5 15 1 40


1-5 15 2 50

ispit (usmeni) 1-5 58

ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave: Studenti smiju izostati s maksimalno 30% nastave. 2. Aktivnost u nastavi: Bilježi se aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, kako na predavanjima tako i kroz izvršavanje zadataka koji su zadani prethodni sat, za idući. 3. Pisani rad: Tijekom semestra studenti na predavanju dobivaju zadatku koje u pisanome obliku donose na idući sat. Detaljene upute bit će predane na prvome satu predavanja. Pišu se i dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi na kraju kolegija (završni kolokvij). 4. Ispit: usmeni


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora u svakoj ocjenskoj komponenti ostvariti minimalno 50% ocjenskih bodova (da bi se komponenta položila). Da bi student/-ica pristupio/-la završnome kolokviju, potrebno je položiti sve ocjenske komponente provedene prije njega, odnosno ostvariti bodove za aktivnosti kao i za polusemestralni kolokvij. Samo se jedna od tih ocjenskih komponenti može popravljati, i to samo jednom (na posljednjem satu predavanju u semestru).



Prepisivanje ili pokušaj prepisivanja na kolokviju i/ili plagijat u pisanim radovima (zadacima), čak i u najmanjem obliku, rezultira nedodjelom ocjenskih bodova.

Literatura

Obvezna: • Aronoff, M. and Fudeman, K. (2005). What is Morphology? Malden,

Massachusetts, USA: Blackwell Publishing.

• Berk, L. M. (1999). English Syntax, New York: Oxford University Press.

• Carstairs-McCarthy, A. (2002). An Introduction to English

Morphology. Edinburgh: Edinburgh University Press.

• Katamba, F. (1993). Morphology. New York: Palgrave.

• Kuiper, Koenraad and Scott Allan, W. (1996). An Introduction to

English Language. London: Macmillan.

• Miller, J. (2002). An Introduction to English Syntax. Edinburgh:

Edinburgh University Press.

Izborna: • Huddleston, R. (1984) An Introduction to the Grammar of English.

Cambridge: CUP.

• Matthews, P.H. (1991) Morphology. Cambridge: CUP.

• Quirk, R., Greenbaum, S. (1990) A Student's Grammar of the English

Language. Harlow, Essex: Logman.

• The companion website for Kuiper, Koenraad & Scott Allan, W.

(2010). An Introduction to English Language. Word, Sound and

Sentences.

• http://www.palgrave.com/companion/Kuiper-An-Introduction-To-

The-English-Language/student-zone/

• University College London. The Internet Grammar of English [On-

line]

http://www.ucl.ac.uk/internet-grammar/home.htm



Kod i naziv kolegija kod: naziv: KNJIŽEVNOST REALIZMA

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 45 – 0 – 15


Uspješno pohađanje prve godine studija.

http://www.palgrave.com/companion/Kuiper-An-Introduction-To-The-English-Language/student-zone/

http://www.palgrave.com/companion/Kuiper-An-Introduction-To-The-English-Language/student-zone/

http://www.ucl.ac.uk/internet-grammar/home.htm

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim kolegijima s područja engleske književnosti, interpretacije književnog teksta, teorije jezika i stilistike.

Cilj kolegija

Dati uvid u razvoj engleske književnosti realizma. Predstaviti faze realizma, pojasniti njezine karakteristike, naglasiti i pokazati vezu s modernističkim kretanjima. Predočiti i pojasniti društveno-povijesni kontekst ovog razdoblja u Engleskoj, engeskom govornom području i u Evropi. Analizirati odabrane naslove realizma različitim pristupima. Potaknuti dijalog s tradicionalnijim pristupima i raspravu o sredstvima filmskih adaptacija.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita studenti/ce će biti osposobljeni: 1. objasniti pojavu realizma u engleskoj književnosti, 2. objasniti karakteristike realizma i njegov utjecaj na modernističke tendencije koje slijede u povijesti svjetske književnosti, 3. analizirati teorijsko-kritičke dosege, 4. analizirati odabrane tekstove kroz različite pristupe.

Sadržaj kolegija

Činjenično znanje o realizmu kontekstualizirat će se kroz predavanja i seminarsku analizu odabranih tekstova engleskog realizma kroz različite pristupe. Zaseban vid pristupa nekim od naslova bit će filmske projekcije nakon kojih će slijediti rasprava o adaptaciji književnog predloška u filmski medij.




Sati Udio u ECTS-u*




1-4 19 0,7 17


1-4 19 0,7 17


ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru o pročitanome, čitajući redovito lektiru i književnopovijesnu literaturu (kontinuirana provjera znanja). 3. Pisani rad: Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju. 4. Ispit: Usmeni.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako izostane od 30 do 50 % nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, a ako izostane više od 50 %, gubi pravo na potpis, ispit i upis bodova.

2. Napisati i izložiti referat. Rad treba biti dovršen i predan prije kraja nastave. 3. Položiti kolokvij. 4. Položiti pismeni ispit. Dodatna pojašnjenja: Kolokvij se piše krajem studenog/početkom prosinca, a ispravak kolokvija tjedan dana kasnije. Završnom ispitu smije se pristupiti samo ukoliko su izvršene sve predviđene obveze. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i završnoga ispita, ocjena referata, ocjena izlaganja, pohađanje nastave, domaće zadaće te aktivnost na nastavi.



Materijali za predavanja i seminare objavljuju se na e-učenju.

Literatura

Obvezna: Daniel Defoe 'Moll Flanders' Tobias Smollet 'Humphrey Clinker' Henry Fielding 'Joseph Andrews' Jane Austen 'Sense and Sensibility' Chralotte Bronte 'Jayne Eyre' Charles Dicken 'Great Expectations' The Cambridge Companion to the Eighteenth-Century Novel The Cambridge Companion to the Victorian Novel Izborna: Ian Watt 'The Rise of the Novel' Pam Morris 'Realism'



Kod i naziv kolegija kod: naziv: SUVREMENI ENGLESKI JEZIK 3

Nastavnik Suradnik

M. Novak Nikolina Jurišić


preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 0 – 60 – 0

Preduvjeti za upis i za Preduvjet za upis i polaganje jest položen kolegij Suvremeni engleski jezik 2.

svladavanje


Cilj kolegija

Cilj je kolegija razvijati usmeno i pismeno izražavanje studenata kroz rad na tekstu, usvajanje novoga vokabulara i analizu sintaktičkih struktura engleskoga jezika te upoznati studente s osnovama akademskog diskursa i pravilima akademskog pisma. Kroz zadatke na kolegiju studenti će razvijati sposobnost analitičkog i kritičkog mišljenja i dodatno unaprijediti svoje jezične i kulturološke kompetencije.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će moći: 1. Oprimjerivati i tumačiti odnose i značenja gramatičkih elemenata u

jednostavnim rečeničnim strukturama; 2. Analizirati i uspoređivati gramatičke i sintaktičke strukture prema

njihovoj prihvatljivosti u jezičnoj tvorbi; 3. Razlikovati i tumačiti stilske značajke različitih tekstualnih žanrova

(akademski, znanstveni, književni, novinski,...); 4. Analizirati i uspoređivati širi raspon književnih i neknjiževnih tekstova

kroz prepričavanje, sažimanje i argumentiranje glavnih ideja; 5. Procijeniti i argumentirati povezanost ideja iz teksta sa širim jezičnim

i društvenim kontekstom; 6. Analizirati određene aspekte britanske i američke kulture; 7. Identificirati pogreške u uporabi jezika te predlagati i opravdati bolja

rješenja; 8. Pravilno upotrijebiti usvojene gramatičke i sintaktičke strukture kroz

usmene i pisane zadatke; 9. Pravilno odabrati i upotrijebiti usvojeni vokabular kroz samostalnu

jezičnu produkciju; 10. Izraziti se u govoru i pismu s visokom razinom jezične točnosti; 11. Identificirati jezične posebnosti akademskoga diskursa te ispravno

rabiti isti; 12. Formulirati i organizirati strukturirane tekstove u skladu s pravilima

akademskog pisma; 13. S obzirom na kontekst i komunikacijsku svrhu, prikladno odabrati


Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća proučavanje i analizu sintaktičkih aspekata suvremenoga engleskog jezika (vrste rečenica) te čitanje i analizu tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, boljeg razumijevanja stilski različitih tekstova i njihove kulturološke pozadine, i razvijanja jezičnih kompetencija u govoru i pismu. Također, studenti će usvajati vještine pisanja (writing skills) i razvijati kompetencije pismenoga izražavanja, s naglaskom na akademski diskurs i akademsko pismo (pisanje sažetaka i uvoda, vođenje bilježaka, organizacija eseja, parafraziranje, pravilno citiranje i sl.). Kroz rad na tekstu i pisane zadatke utvrđuju se sintaktičke i gramatičke strukture koje se obrađuju na kolegiju:

• Odlike engleske sintakse: red riječi u rečenici i rečenični naglasak. Isticanje početne pozicije (fronting) i inverzija.

• Analiza rečenice. Rečenični elementi (S, V, O, C, A) – sintaktička i semantička obrada.

• Osnove slaganja subjekta i predikata (subject-verb concord).

• Sintaksa jednostavne rečenice – subjekt, predikat i ostale funkcije u rečenici (S, V, O, C, A).

• Rečenična negacija, njezini oblici i opseg. Dvostruka negacija.

• Vrste rečenica i diskursne funkcije. Izjavne i upitne rečenice. Imperativni oblici i usklične rečenice.

• Izostavljanje sintaktičkih dijelova rečenice i izbjegavanje ponavljanja. Pro-forms i eliptične rečenice.

• Koordinacija i subordinacija rečenica (koordinatori, korelativi; jednostavna i složena koordinacija).

• Upravni i neupravni govor. Neupravne izjavne rečenice i promjene glagolskih vremena. Neupravna pitanja, naredbe i zahtjevi. Glagoli izvještavanja.

• Izražavanje hipotetičkih radnji. Pogodbene rečenice (hypothetical and other conditionals).

• Objektne i atributne dopunske rečenice (that-clauses, wh-clauses, to-clauses, ing-clauses).

• Egzistencijalne rečenice (egzistencijalno 'there') i rascijepljene rečenice (cleft sentences).

U nastavi se izmjenjuju učenje gramatike, rad na tekstovima i vještine pisanja (writing skills), s naglaskom na osobitostima akademskoga pisma. U okviru kolegija studenti će razvijati jezične vještine čitanja, pisanja, slušanja i govorenja kroz diskusiju i analizu raznovrsnih autentičnih tekstova (kratka prozna djela, književni/filmski/kazališni osvrti, popularno-znanstvena literatura, autorski novinski članci i sl.) te izradu pisanih zadataka. Obzirom da je važno da tekstovi budu recentni, u izvedbenom planu ne navode se njihovi naslovi. Gramatičke i sintaktičke strukture te vještine pisanja uvježbavaju se prema zadanoj literaturi te na zadacima i materijalima koje tijekom semestra pripremaju nastavnici.




Pohađanje V 1.-13. 45 1,6 0 %


1.-13. 23 0,8 0 %




Ukupno 112 4 100 %


9. Pohađanje nastave: Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 10 % izostanaka (dakle, ukupno tri), koje nije potrebno opravdati. U slučaju da student/ica izostane s više od 10 % nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i pravo pristupa završnom ispitu. Pohađanje nastave ne donosi udio u ocjeni, ali u bitnome utječe na uspješno polaganje kolegija. 10. Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi: Studenti su dužni redovito se pripremati za nastavu: unaprijed čitati i pripremati zadane tekstove i materijale iz zadanih priručnika, samostalno rješavati zadaće te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Tijekom semestra nastavnici bilježe napredak svakog pojedinog studenta kroz riješene zadaće i testove (kolokvije) koje studenti pišu na nastavi. Pod uvjetom da su ispunili sve predviđene obveze (pohađanje, zadaće i kolokviji) do kraja redovne nastave, studenti u okviru ispitnih rokova polažu završni ispit (pisani i usmeni), kojim se provjerava gradivo čitavog semestra.

11. Redovne provjere znanja (kolokviji): Tijekom semestra studenti su dužni položiti dva kolokvija, odnosno pisane provjere vokabulara i gramatike. Oni studenti koji iz opravdanih razloga ne pristupe kolokvijima ili ne ostvare minimalni postotak, krajem semestra polažu popravni kolokvij. Da bi uspješno položio kolokvije, student mora ostvariti najmanje 50% točnih odgovora. Obzirom da kolokviji ne nose udio u konačnoj ocjeni, rezultati kolokvija izražavaju se opisnom ocjenom („zadovoljio/la“ ili „nije zadovoljio/la“). Studenti moraju položiti oba kolokvija (ili popravni test) da bi ostvarili pravo pristupa završnom ispitu. 12. Završni ispit (pisani i usmeni dio) Studenti koji su tijekom semestra ispunili sve predviđene obveze, pristupaju završnom (pisanom i usmenom) ispitu u okviru ispitnih rokova. Za uspješno polaganje pisanog ispita, studenti moraju ostvariti minimalno 50% točnih odgovora. Nakon položenog pisanog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Položi li student usmeni ispit, nastavnik utvrđuje konačnu ocjenu, pri čemu pismeni i usmeni dio ispita nose po 50% ukupnog udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi usmeni ispit, mora iznova pristupiti i pismenom i usmenom dijelu ispita na nekom od sljedećih ispitnih rokova.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu

2. Pripremati se za nastavu i redovito izrađivati domaće zadaće

3. Položiti pisane kolokvije s minimalno 50% točnih odgovora

4. Položiti završni pisani ispit s minimalno 50% točnih odgovora

5. Položiti završni usmeni ispit



Uvjeti za pristupanje završnom ispitu Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je redovito pohađati nastavu, redovito se pripremati za nastavu i položiti oba kolokvija (ili popravni test) tijekom semestra. Konačni uspjeh na kolegiju ovisi o redovitom izvršavanju svih studijskih obveza, stoga se od studenata očekuje odgovornost i samostalnost u radu. Materijali za kolegij One materijale koji nisu obuhvaćeni zadanom literaturom (materijali za vježbu i domaće zadaće, obvezni tekstovi, zadaci i sl.) tijekom semestra pripremaju nastavnici. Studenti će potrebne materijale dobivati tijekom redovne nastave i/ili konzultacija, a mogu se, prema potrebi, objavljivati i na e-učenju. Studenti su dužni zadane materijale imati u ispisu i donositi ih na nastavu prema potrebi.

Informiranje o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom (dvosmjerno), a povremeno i putem internetskih stranica (jednosmjerno). Studenti moraju redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: • Greenbaum, S. & Quirk, R. (1990): A Student’s Grammar of the English


• Hewings, M. & Thaine, C. (2012): Cambridge Academic English: An integrated course for EAP, Student's Book. Cambridge: Cambridge University Press




Izborna:


• Eastwood, J. (2005). Oxford Learner’s Grammar: Grammar Finder, Oxford: Oxford University Press


• Karlovčan, V. (2002): An Advanced Learner’s English Grammar. Zagreb: Profil International








Kod i naziv kolegija kod: naziv: LINGVISTIKA JEZIČNIH DODIRA

Nastavnik Suradnik

Izv. prof. dr. sc. Robert Blagoni

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija

Preddiplomska i diplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

HRVATSKI


P – V – S 30 – 0 – 0


Nema preduvjeta

Korelativnost Kolegij korelira s obveznim lingvističkim kolegijima preddiplomskog studija.

Cilj kolegija Temeljni cilj kolegija je stjecanje temeljnih znanja iz područja teorije jezika u kontaktu u cilju osvještavanja jezičnih pojava koje su rezultat jezičnih dodira.

Ishodi učenja

1. Pravilno definirati bitne pojmove i karakteristike teorije jezika u kontaktu; 2. Pravilno primijeniti pojmove kontaktne lingvistike na područje sociolingvistike, na područje poučavanje stranih jezika, na prevođenje i na područje dvojezične leksikografije; 3. Pravilno odrediti situacije jezičnog dodira i interferencije kao njezine posljedice; 4. Prepoznati i kritički analizirati postojeća saznanja na području proučavanja odnosa jezika, kultura i društva; 5. Analizirati modele jezičnih dodira na različitim jezičnim razinama: fonološkoj, morfosintaktičkoj te leksičkoj i semantičkoj razini, kao i načine prilagodbe elemenata jezika L1 jeziku L2; 6. Izraditi osnovna bibliografska istraživanja.

Sadržaj kolegija

1. pojmovi i karakteristike teorije jezika u kontaktu; 2. pojmovi kontaktne lingvistike i sociolingvistika, poučavanje stranih jezika, prevođenje i dvojezična leksikografija; 3. situacije jezičnog dodira i interferencija kao posljedice; 4. postojeća saznanja na području proučavanja odnosa jezika, kultura i društva; 5. konkretni oblici mehanizama i oblika jezičnog kontakta; 6. bibliografsko istraživanje; 7. usporedba i analiza konkretnog jezičnog kontakta s teorijskim razmatranjima odabranog problema.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1-5 23 0,5 27%

istraživanje 4-5 21 0,5 25%

ispit (usmeni) 1-5 40 2 48%

ukupno 84 3 100%


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu 2. sudjelovati u provođenju istraživanja 3. položiti završni usmeni ispit

Rokovi ispita Određuju se na početku svake akademske godine i objavljuju se u ISVU.


Literatura

Obvezna: • Carbaugh, Donal A., Cultures in conversation, Lawrence Erlbaum

Associates, Inc., Publishers, Mahwah, New Jersey, 2005. (180 str.)

• Crystal, David, Language Death, Cambridge University Press,

Cambridge 2000. (208 str.)

• Weinreich, Uriel, Languages in contact. Findings and problems,

Mouton, The Hague – Paris – New York, 1968. (150 str.)

Izborna:

• Fishman, Joshua, Reversing Language Shift: Theoretical and Empirical

Foundations of Assistance to Threatened Languages, Multilingual

Matters, Clevedon, 1991.

• Filipović, Rudolf ,Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jezičnih

dodira, JAZU – Školska knjiga, Zagreb, 1986.



Kod i naziv kolegija kod: 118954 naziv: DJEČJA KNJIŽEVNOST NA ENGLESKOM JEZIKU

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

2.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 15 – 0 – 15


Nema preduvjeta

Korelativnost Program je povezan sa svim književnim kolegijima i s Književnom kritikom.

Cilj kolegija Steći uvid u dječju književnost na engleskom jeziku, svodeći ovu složenu i

kompleksnu problematiku na razmjere omogućene opsegom kolegija.

Ishodi učenja

1. usporediti stavove, raspoloženje i atmosferu pojedinih književnih epoha, djela i autora dječje književnosti na engleskom jeziku 2. kritički razmatrati odabrane teorijske teme 3. temeljito analizirati odabrane tekstove 4. argumentirati mogućnosti što češće i kvalitetnije primjene dječje književnosti u nastavi engleskoj jezika

Sadržaj kolegija

Razvoj dječje književnosti na engleskom jeziku, njegovanje čitalačkih navika djece. Povijest i razvoj dječje književnosti na engleskom jeziku. Žanrovi i podžanrovi dječje književnosti: fantastična književnost. Najznačajniji, najprisutniji i najutjecajniji prozni pisci. Mjesto i uloga izvorne dječje književnosti u nastavi engleskog kao stranog jezika. Nefikcionalni žanrovi: biografije, putopisi, enciklopedije i rječnici.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje nastave i aktivnost

1-4 14 0,5 17


1-4 28 1 33

ispit (usmeni) 1-4 42 1,5 50

Ukupno 84 3 100


1. Pohađanje nastave je obavezno. Dozvoljena su 3 izostanka za koja se student ne treba posebno opravdati, no četvrti i svaki daljnji izostanak znači dodatno opterećenje studenta novim zadacima koji predstavljaju kompenzaciju njegova zalaganja na satu, u obliku dodatnih istraživanja i pisanih radova. Student koji je izostao s više od 50% gubi segment ocjene prisutnosti na nastavi.

2. Aktivnost u nastavi: 0% = Ne dolazi na nastavu. 3% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu. 6% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna − uz veće nedostatke. 10% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna − uz manje nedostatke. 14% = Redovito je pripremljen(a), priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 17% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen(a), postavlja pitanja i problematizira sadržaje. 3. Pisani rad Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju. 4. Završni ispit donosi maksimalno 50% ocjene. Uključuje gradivo cijelog kolegija.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70 % nastave i sudjelovati u radu. Za izostanak od 30 do 50 % dodatni zadaci. Za više od 50 % izostalih sati gubi se pravo na potpis, ispis i upis bodova. 2. Napisati i izložiti seminarski rad. 3. Položiti ispit.



Literatura

Obvezna: Hunt, Peter. Children's literature – an illustrated history. Oxford and New

York: Oxford Unitversity Press, 1995. (odabrana poglavlja) Anderson, Nancy A. Elementary children's literature – the basics for teachers

and parents. Boston: Pearson Education, 2006. (odabrana poglavlja) Russell, David L. Literature for children – a short introduction. Boston:

Pearson Education, 2005. (odabrana poglavlja) Odabrana djela i ulomci iz književnih djela. Izborna: Carpenter, H., Prichard, M. The Oxford Companion to Children's Literature.

Oxford i New York: Oxford University Press, 1999. Hunt, Peter. International companion. Encyclopedia of children's literature.

London i New York: Routledge, 2004. Hunt, Peter. Understanding children's literature. London i New York:

Routledge, 2005. Nikolajeva, Maria. Aspects and issues in the history of children's

literature.Westport: Greenwood publishing group, 1995. Tatar, Maria. The classic fairy fales. New York i London: W. W. Norton &

Company, Inc., 1999. Thorough, Darren R. The nursery rhymes of dreamland. Devon: Bluebell

Lane, 1995. Zipes, Jack. When dreams came true – classical fairy tales and their tradition.

London i New York: Routledge, 2007.



Kod i naziv kolegija kod: 41578 EPPSIUIN naziv: PSIHOLOGIJA UČENJA I NASTAVE

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 15 – 15 – 0


Za upis Psihologije učenja i nastave potrebno je izvršiti sve obveze iz Razvojne psihologije osim polaganja ispita. Položen ispit iz Rasvojne psihologije uvjet je za izlazak na ispit iz Psihologije učenja i nastave.

Korelativnost Opća psihologija, Razvojna psihologija, Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji, Pedagogija, Didaktika, Metodike

Cilj kolegija Steći znanja o osnovnim psihološkim procesima u obrazovanju

Ishodi učenja 1. analizirati bitne psihološke procese i obilježja u obrazovanju 2. izraditi praktične primjere vezane za psihološke procese u obrazovanju

Sadržaj kolegija

1. psihologija nastavnika/nastavnice 2. motivacija 3. kognitivni procesi 4. disciplina 5. asertivnost 6. suradnja s roditeljima 7. kreativnost i darovitost 8. medijska pismenost




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja i radionica

1-2 15,8 0,6 0%

domaća zadaća 1-2 10,1 0,7 70%

samostalni zadaci 1-2 10,1 0,7 0

usmeni ispit 1-2 28 1 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Domaća zadaća sastoji se od deset pitanja. Ukupno je moguće steći od 0 do 70% udjela u konačnoj ocjeni. Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći: • 7 % ako je odgovor u potpunosti ili vedim dijelom točan • 3,5 % ako je odgovor polovično točan •0 % ako odgovora nema ili ako je u potpunosti ili vedim dijelom netočan. Ako odgovora nema ili nisu predani do predviđenog roka, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ostvareni postoci ne mogu se mijenjati, npr. ponovljenim pisanjem odgovora. Oni su konačni i sudjeluju u ukupnoj ocjeni. Obavljanje samostalnih zadataka je obavezno, ali se ne ocjenjuje. Ako nisu predani, gubi se pravo na kolegij u toj akademskoj godini. Ako zadaci nisu napravljeni prema uputama, student / studentica ih treba doraditi do roka koji će biti naznačen. Ako in ne odradi do tog roka, gubi 5% od ukupne ocjene, a ako ih doradi djelomično gubi 2,5%.

Usmeni ispit sastoji se od 5 pitanja. Udio pojedinog odgovora u ukupnoj ocjeni kolegija je sljedeći: • 6 % ako je odgovor točan • 3 % ako je odgovor polovično točan • 0 % ako odgovora nema ili ako je netočan Ako je manje od 50 % točnih odgovora u ispitu, ispit nije položen. No i 50 % točnih odgovora nije garancija pozitivne ocjene iz kolegija jer se ukupna ocjena dobiva zbrajanjem svih postotaka. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati minimalno 70% nastave. Na nastavi je potrebno aktivno sudjelovati u predviđenim aktivnostima (vježbe, radionice). Tolerira se 30% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. 2. Napisati i predati domaće zadaće do rokova koji se određuju tijekom semestra. 3. Izraditi samostalne zadatke i predati do rokova koji se određuju tijekom semestra. 4. Položiti usmeni ispit koji obuhvaća gradivo cijelog kolegija.




Literatura

Obvezna: Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., lahović-Štetić, V., Miljkovikć, D. Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, 2003. (70. – 84. i 127. – 334.) Izborna: 1. Andrilović, V. Samostalno učenje. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. 2. Andrilović, V., Čudina, M. Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Čudina-Obradović, M. Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Školska knjiga, Zagreb, 1991. 4. Grgin, T. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997. 5. Olweus, D. Nasilje među djecom u školi. Školska knjiga, Zagreb, 1998. 6. Rijavec, M. i Miljković, D. Pozitivna disciplina u razredu. IEP, Zagreb, 2010. 7. Woolfolk, A. Edukacijska psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007. 8. Zarevski, P. Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001. 9. Zarevski, P. Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2000. 10. Zarevski, P. (ur.). Učitelji za učitelje. IEP d.o.o. Zagreb, 2000. Priručna: Petz, B. (ur.): Psihologijski rječnik. Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: SEMANTIKA

Nastavnik Suradnik

Prof. dr. sc. Marija Brala Vukanović


preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 30 – 30 – 0


Položeni kolegiji Suvremeni engleski jezik 1 i 2

Korelativnost Kolegij je u korelaciji sa svim lingvističkim kolegijima

Cilj kolegija

Cilj kolegija jest upoznati studente s temeljima semantičke teorije i analize. Cilj se postiže kroz niz doljeopisanih ishoda. Postizanje ishoda odnosno temeljnoga cilja kolegija nužan je temelj i preduvjet je za a) praćenje određenog broja jezikoslovnih kolegija na višim studijskim godinama; b) učinkovitu međujezičnu (i interkulturalne) analize lingvističkih fenomena te c) buduće nastavne, prevoditeljske ili vezane jezične prakse.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će biti sposobni: 1. Opisati i objasniti temeljne pojmove i teorijske postavke semantike i

pragmatike, te opisati i objasniti načine na koje se one uklapaju u odnosno nadovezuju na ostale komponente lingvističke strukture;

2. Opisati i primijeniti temeljne pristupe analizi značenja (filozofski, leksički i kognitivni);

3. Usporediti prednosti i mane različitih pristupa analizi značenja; 4. Razlikovati semantičke od pragmatičkih dimenzija jezika odnosno

značenja; 5. Samostalno napraviti definiciju značenja riječi; 6. Usporediti različite leksikološke pristupe istim riječima i

argumentirano ukazati na sve prednosti i/li mane svakoga pristupa; 7. Uspješno se nositi s problemom prijenosa značenja na medjujezičnoj

odnosno interkulturalnoj razini

Sadržaj kolegija

Ovaj kolegij studentima pruža pregled problema odnosno pitanja značenja u jeziku iz četiri temeljne perspektive: filozofske, deskriptivne (tradicionalne), kognitivne (mentalističke) te s aspekta pragmatike. Studenti se upoznaju s temeljnim pojmovima i razlikama semiotičkih podkategorija odnosa značenja znaka spram drugog znaka odnosno koncepta (semantika) te značenja znaka u odnosu na korisnike znaka (pragmatika). Razmatra se i problem promatranja

jezičnoga sustava isključivo kao sustava simbola, i nameta potrebe sagledavanja jezika kao sustava značenja utemeljenih u utjelovljenom. Prati se razvojni put rješenja problema odnosno pitanja značenja od filozofije (Plato, Locke, Russel, Frege, Ogden & Richards, Quine) preko leksikologije i pragmatike (Davidson, Austin, Searle, Sperber i Wilson) pa sve do spoznaje da niti jedno od ponuđenih rješenja ne nudi potpune odgovore na temeljna pitanja semantike i najnovijih uvida (i novih rješenja) iz područja kognitivne semantike. Novi putovi traženja odgovora na vječno pitanje ’kako riječi znače’ vode preko deskriptivnih teorija značenja (primjerice leksičke semantike, komponencijalne analize itd.) do ljudskoga uma, odnosno 'značenja' kao kognitivnog pitanja, čiji se odgovori temelje u 'otjelovljenosti' značenja, iskustvenoj dimenziji svijeta i konstrukciji stvarnosti.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1-7 30 1 10


1-7 15 1 40


1-7 67 2 50

Ukupno 112 4 100

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): 1. Pohađanje nastave: Studenti smiju izostati s maksimalno 30% nastave. 2. Aktivnost u nastavi: Bilježi se aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, kako na predavanjima tako i kroz izvršavanje zadataka koji su zadani prethodni sat, za idući. 3. Pisani rad: Studenti vode blog o značenju. Detaljene upute bit će predane na prvome satu predavanja. Pišu se i dva kolokvija, jedan sredinom semestra, a drugi na kraju kolegija (završni kolokvij). 4. Ispit: Ispitna obavezea rješava se polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora u svakoj ocjenskoj komponenti ostvariti minimalno 50% ocjenskih bodova (da bi se komponenta položila). Da bi student/-ica pristupio/-la završnome kolokviju, potrebno je položiti sve ocjenske komponente provedene prije njega, odnosno ostvariti bodove za aktivnosti kao i za polusemestralni kolokvij. Samo se jedna od tih ocjenskih komponenti može popravljati, i to samo jednom (na posljednjem satu predavanju u semestru).



Prepisivanje ili pokušaj prepisivanja na kolokviju i/ili plagijat u pisanim radovima (zadacima), čak i u najmanjem obliku, rezultira nedodjelom ocjenskih bodova.

Literatura

Obvezna literatura: 1. Aitchinson, J. 1987 / 2003. Words in the Mind: An Introduction to the

Mental Lexicon. Oxford, Blackwell. (350 str.) 2. Austin, J. L. 1962. How to Do Things With Words (William James

Lectures). Oxford. Clarendon Press. (200 str.) 3. Chapman, S. 2000. Philosophy for linguists. London and New York:

Routledge. (200 str.) 4. Goddard, C. 1998. Semantic Analysis. A Practical Introduction. Oxford,

Oxford University Press. (200 str.) 5. Lyons, J. 1995. Linguistic Semantics. An Introduction. Cambridge:

Cambridge University Press. (400 str.) 6. Saeed, J. I. 1997. Semantics. Oxford, Blackwell. (480 str.)

Izborna:

1. Gardefors, P. 2014. The Geometry of Meaning. MIT Press. 2. Gumperz, J.J. & Levinson, S.C. (eds.) 1996. Rethinking Linguistic

Relativity, Cambridge: Cambridge University Press. 3. Johnson, M. 1987. The body in the mind, The University of Chicago

Press 4. Landau, B. & Jackendoff, R. 1993. ‘’What’ and ‘where’ is spatial

language and spatial cognition’. In Behavioral and Brain Sciences No. 16. pp 217-265.

5. Levin, B. and Pinker, S (eds.) 1992. Lexical and Conceptual Semantics. Oxford, Blackwell (posebice Introduction and Chapter 4 by Choi & Bowerman, pp. 83-123)

6. Pinker, S. 1994. The Language Instinct. London: Penguin. 7. Sperber, D. & Wilson, D. 1986. Relevance. Communication and

Cognition. Cambridge, MA: Harvard University Press. 8. Talmy, L. (2000). “Toward a Cognitive Semantics”, “Vol I: Concept

Structuring System”, and “Vol. II: Typology and Process in Concept Structuring”: Cambridge, MA: MIT Press.

7. Lakoff, G. i M. Johnson. 1980. Metaphors We Live By. Chicago: The University of Chicago Press. (300 str.)

8. Levinson, S. H. Pragmatics. Cambridge: Cambridge University Press. (436 str.)

9. Lyons, J. 1977. Semantics. Vol. I and Vol. II. Cambridge: Cambridge University Press. (388+540 str.)

10. Wierzbicka, A. 1996. Semantics - primes and universals. Oxford: Oxford University Press.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: MODERNA BRITANSKA KNJIŽEVNOST

Nastavnik Suradnik



preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 45 – 0 – 15




Cilj kolegija

Dati uvid u razvoj moderne engleske književnosti. Predstaviti faze njezina razvoja, pojasniti njezine karakteristike, naglasiti i pokazati vezu s civilizacijskim kretanjima. Predočiti i pojasniti društveno-povijesni kontekst razdoblja u Engleskoj, engeskom govornom području i u Evropi. Analizirati odabrane naslove različitim pristupima. Potaknuti dijalog s tradicionalnijim pristupima i raspravu o sredstvima filmskih adaptacija, razviti kritičko mišljenje i vještinu kritičkog izlaganja.

Ishodi učenja

Nakon savladavanja sadržaja kolegija i položenog ispita studenti/ce će biti osposobljeni: 1. pojasniti pojavu moderne engleske književnosti, karakteristike i njezin utjecaj na civilizacijske tendencije u kontekstu svjetske književnosti. 2. analizirati odabrane tekstove kroz različite pristupe, 3. kontekstualizirati književne pojave u okvirima modernizma.

Sadržaj kolegija

Kolegij će dati pregled britanske književnosti tijekom razdoblja modernizma u širem smislu te upoznati studente s najznačajnijim književnim pravcima kroz odabrane relevantne tekstove. Studenti će dobiti podroban uvid u odnos između obrađenih književnih tekstova i najvažnijih političkih, socioloških i kuturnih događaja stoljeća (svjetski ratovi, dekolonizacija, feminizam). Činjenično znanje o modernoj engleskoj književnosti kontekstualizirat će se kroz predavanja i seminarsku analizu odabranih tekstova engleskog realizma kroz različite pristupe.




Sati Udio u ECTS-u*




1-3 19 0,7 17


1-3 19 0,7 17


ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih

nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru o pročitanome, čitajući redovito lektiru i književnopovijesnu literaturu (kontinuirana provjera znanja). 3. Pisani rad: Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju. 4. Ispit: Usmeni.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako izostane od 30 do 50 % nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, a ako izostane više od 50 %, gubi pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Napisati i izložiti referat. Rad treba biti dovršen i predan prije kraja nastave. 3. Položiti kolokvij. 4. Položiti pismeni ispit. Dodatna pojašnjenja: Kolokvij se piše krajem studenog/početkom prosinca, a ispravak kolokvija tjedan dana kasnije. Završnom ispitu smije se pristupiti samo ukoliko su izvršene sve predviđene obveze. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i završnoga ispita, ocjena referata, ocjena izlaganja, pohađanje nastave, domaće zadaće te aktivnost na nastavi.




Literatura

Obvezna: 1. Proza

• Joseph Conrad, Heart of Darkness

• D. H. Lawrence, Women in Love; The Man who Loved Islands

• Virginia Woolf, A Room of One’s Own

• James Joyce, A Portrait of the Artist as a Young Man; The Dead

• Zadie Smith, White Teeth 2. Drama:

• Oscar Wilde, The Importance of Being Earnest

• Samuel Beckett, Waiting for Godot; Endgame

• John Osborne, Look Back in Anger

• Harold Pinter, The Dumb Waiter 3. Izbor pjesama: W. B. Yeats, Sigfried Sassoon, Wilfred Owen, T. S. Eliot, W. H. Auden, Dylan Thomas, Seamus Heaney 4. Kritika:

• Abrams, M. H. and Greenblatt S. eds. The Norton Anthology of

English Literature, 7th edition,Vol. II. New York, London: W.W. Norton and Company, 2000. (izbor)

• Ford, Boris (ed.). The Pelican Guide to English Literature, The Modern Age, London: Penguin Books (izbor)

• Bradbury, Malcolm. The Modern British Novel. Rev. ed. London: Penguin, 2001 [1993].

• Brown, John Russell. A Short Guide to Modern British Drama. London: Heinemann Educational, 1982. (izbor)

• Burgess, Anthony. English Literature: A Survey for Students. New ed. London: Longman, 1974 [1958].str. 201-225

• English Critical Texst, 16th Century to 20th Century. Oxford: Oxford University Press, 1962, str. 286-292 (D.H. Lawrence: Why the Novel Matters)

Izborna:

• Vidan, Ivo, Nepouzdani pripovjedač, Matica Hrvatska, Zagreb, 1970, str. 53- 63 (Conrad), 207-213 (Pinter)

• Beker, Miroslav. Moderna kritika u Engleskoj i Americi. Zagreb: Liber i Mladost , str. 227-246. (D.H. Lawrence)

• Levenson, Michael H. The Cambridge Companion to Modernism. 2nd ed. Cambridge: Cambridge University Press, 2011. (izbor)

• David Daiches, A Critical History of English Literature, Vol. 2, (London: Mandarin, 1994)

• David Cowart, History and the Contemporary Novel, (Carbondale: Southern Illinois Press, 1989)

• Scott, Bonnie Kime, and Mary Lynn Broe. The Gender of Modernism: A Critical Anthology. Bloomington, Ind: Indiana University Press, 1990. str. 217-229 (Lawrence)

• Snaith, Anna. Palgrave Advances in Virginia Woolf Studies. Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2007. (izbor)




Nastavnik Suradnik

M. Novak Nikolina Jurišić


preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 0 – 60 – 0




Cilj kolegija

Cilj je kolegija razvijati usmeno i pismeno izražavanje studenata kroz rad na tekstu, usvajanje novoga vokabulara i analizu složenih sintaktičkih struktura engleskoga jezika te usavršiti vještine pisanja, s naglaskom na akademskom diskursu i pravilima akademskog pisma. Kroz zadatke na kolegiju studenti će razvijati sposobnost analitičkog i kritičkog mišljenja i dodatno unaprijediti svoje jezične i kulturološke kompetencije.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će moći: 1. Oprimjerivati i tumačiti sintaktičke odnose i značenja u složenim

rečeničnim strukturama; 2. Analizirati i uspoređivati gramatičke i sintaktičke strukture prema

njihovoj prihvatljivosti u jezičnoj tvorbi; 3. Razlikovati, tumačiti i uspoređivati stilske značajke različitih

tekstualnih žanrova (akademski, znanstveni, književni, novinski,...); 4. Analizirati i uspoređivati širi raspon književnih i neknjiževnih tekstova

kroz prepričavanje, sažimanje i argumentiranje glavnih ideja; 5. Procijeniti i argumentirati povezanost ideja iz teksta sa širim jezičnim

i društvenim kontekstom; 6. Analizirati određene aspekte britanske i američke kulture; 7. Identificirati pogreške u uporabi jezika te predlagati i opravdati bolja

rješenja; 8. Pravilno upotrijebiti složene sintaktičke strukture kroz usmene i

pisane zadatke; 9. Pravilno odabrati i upotrijebiti usvojeni vokabular kroz samostalnu

jezičnu produkciju; 10. Izraziti se u govoru i pismu s visokom razinom jezične točnosti; 11. Identificirati jezične posebnosti akademskoga diskursa te ispravno

rabiti isti; 12. Formulirati i organizirati strukturirane tekstove u skladu s pravilima

akademskog pisma; 13. S obzirom na kontekst i komunikacijsku svrhu, prikladno odabrati


Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća proučavanje i analizu sintaktičkih aspekata suvremenoga engleskog jezika (prvenstveno vrste složenih rečenica) te čitanje i analizu tekstova, s ciljem proširenja vokabulara, boljeg razumijevanja stilski različitih tekstova i njihove kulturološke pozadine, i razvijanja jezičnih kompetencija u govoru i pismu. Također, studenti će usavršavati vještine pisanja (writing skills) i razvijati kompetencije pismenoga izražavanja, s naglaskom na akademski diskurs i akademsko pismo (pisanje sažetaka i uvoda, vođenje bilježaka, organizacija eseja, parafraziranje, pravilno citiranje i sl.). Kroz rad na tekstu i pisane zadatke utvrđuju se jezične strukture koje se obrađuju na kolegiju:

• Sintaksa složene rečenice – subordinacija i koordinacija.

• Nezavisno složena rečenica. Sintaktički odnosi ravnopravnih surečenica.

• Zavisnosložena rečenica. Sintaktički odnosi glavne i zavisne surečenice.

• Zavisne surečenice – finite, nonfinite & verbless clauses.

• Sintaktičke i semantičke funkcije zavisnih surečenica.

• Vrste i funkcije zavisnih surečenica – nominal clauses

• Vrste i funkcije zavisnih surečenica – adverbial clauses

• Vrste i funkcije zavisnih surečenica – relative clauses

• Vrste i funkcije zavisnih surečenica – comparative clauses

• Dopunjavanje glagola i pridjeva (complementation of verbs & adjectives).

• Tema, fokus i procesiranje informacija – leksički izbor i gramatička organizacija.

• Od rečenice do teksta – Vremenski odnosi u tekstu, organizacija jezičnog iskaza i komunikacijska funkcija teksta.

U nastavi se izmjenjuju proučavanje složenih rečeničnih struktura, rad na tekstovima i vještine pisanja (writing skills), s naglaskom na osobitostima akademskoga pisma. U okviru kolegija studenti će razvijati jezične vještine čitanja, pisanja, slušanja i govorenja kroz diskusiju i analizu raznovrsnih autentičnih tekstova (kratka prozna djela, književni/filmski/kazališni osvrti, popularno-znanstvena literatura, autorski novinski članci i sl.) te izradu pisanih zadataka. Obzirom da je važno da tekstovi budu recentni, u izvedbenom planu ne navode se njihovi naslovi. Gramatičke i sintaktičke strukture te vještine pisanja uvježbavaju se prema zadanoj literaturi te na zadacima i materijalima koje tijekom semestra pripremaju nastavnici.




Pohađanje V 1.-13. 45 1,6 0 %


1.-13. 23 0,8 0 %




Ukupno 112 4 100 %


13. Pohađanje nastave: Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 10 % izostanaka (dakle, ukupno tri), koje nije potrebno opravdati. U slučaju da student/ica izostane s više od 10 % nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i pravo pristupa završnom ispitu. Pohađanje nastave ne donosi udio u ocjeni, ali u bitnome utječe na uspješno polaganje kolegija. 14. Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi: Studenti su dužni redovito se pripremati za nastavu: unaprijed čitati i pripremati zadane tekstove i materijale iz zadanih priručnika, samostalno rješavati zadaće te aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Tijekom semestra nastavnici bilježe napredak svakog pojedinog studenta kroz riješene zadaće i testove (kolokvije) koje studenti pišu na nastavi. Pod uvjetom da su ispunili sve predviđene obveze (pohađanje, zadaće i kolokviji) do kraja redovne nastave, studenti u okviru ispitnih rokova polažu završni ispit (pisani i usmeni), kojim se provjerava gradivo čitavog semestra. 15. Redovne provjere znanja (kolokviji): Tijekom semestra studenti su dužni položiti dva kolokvija, odnosno pisane provjere vokabulara i gramatike. Oni studenti koji iz opravdanih razloga ne pristupe kolokvijima ili ne ostvare minimalni postotak, krajem semestra

polažu popravni kolokvij. Da bi uspješno položio kolokvije, student mora ostvariti najmanje 50% točnih odgovora. Obzirom da kolokviji ne nose udio u konačnoj ocjeni, rezultati kolokvija izražavaju se opisnom ocjenom („zadovoljio/la“ ili „nije zadovoljio/la“). Studenti moraju položiti oba kolokvija (ili popravni test) da bi ostvarili pravo pristupa završnom ispitu. 16. Završni ispit (pisani i usmeni dio) Studenti koji su tijekom semestra ispunili sve predviđene obveze, pristupaju završnom (pisanom i usmenom) ispitu u okviru ispitnih rokova. Za uspješno polaganje pisanog ispita, studenti moraju ostvariti minimalno 50% točnih odgovora. Nakon položenog pisanog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Položi li student usmeni ispit, nastavnik utvrđuje konačnu ocjenu, pri čemu pismeni i usmeni dio ispita nose po 50% ukupnog udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi usmeni ispit, mora iznova pristupiti i pismenom i usmenom dijelu ispita na nekom od sljedećih ispitnih rokova.


Studentske obveze




Uvjeti za pristupanje završnom ispitu Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je redovito pohađati nastavu, redovito se pripremati za nastavu i položiti oba kolokvija (ili popravni test) tijekom semestra. Konačni uspjeh na kolegiju ovisi o redovitom izvršavanju svih studijskih obveza, stoga se od studenata očekuje odgovornost i samostalnost u radu. Materijali za kolegij One materijale koji nisu obuhvaćeni zadanom literaturom (materijali za vježbu i domaće zadaće, obvezni tekstovi, zadaci i sl.) tijekom semestra pripremaju nastavnici. Studenti će potrebne materijale dobivati tijekom redovne nastave i/ili konzultacija, a mogu se, prema potrebi, objavljivati i na e-učenju. Studenti su dužni zadane materijale imati u ispisu i donositi ih na nastavu prema potrebi. Informiranje o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom (dvosmjerno), a povremeno i putem internetskih stranica (jednosmjerno). Studenti moraju redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura Obvezna: • Greenbaum, S. & Quirk, R. (1990): A Student’s Grammar of the English


• Hewings, M. & Thaine, C. (2012): Cambridge Academic English: An integrated course for EAP, Student's Book. Cambridge: Cambridge University Press

• Biber, D., Conrad, S. & Leech, G. (2002). Longman Student Grammar of Spoken and Written English. Harlow, Essex: Pearson Education Ltd.



Izborna: • Quirk, R., Greenbaum, S., Leech, G. & Svatvik, J. (1985): A Comprehensive

Grammar of the English Language. Harlow, Essex: Longman Group Ltd. (poglavlja 14–18)

• Eastwood, J. (2005). Oxford Learner’s Grammar: Grammar Finder, Oxford: Oxford University Press


• Karlovčan, V. (2002): An Advanced Learner’s English Grammar. Zagreb: Profil International








Kod i naziv kolegija kod: naziv: PSIHOLINGVISTIKA

Nastavnik Suradnik

Izv. prof. dr. sc. Renata Šamo

Vrsta kolegija Izborni Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 15 – 0 – 15


Znanje engleskog jezika (za ostale studente upisane u razne studijske programe)

Korelativnost Temeljni lingvistički pojmovi, Uvod u studij engleskog jezika, Suvremeni engleski jezik 1- 6, Fonetika i fonologija, Morfologija i sintaksa, Semantika, Sociolingvistika, Povijest jezika

Cilj kolegija

Upoznati studente s nastankom i razvojem psiholingvistike kao zasebne discipline te glavnim istraživačkim i metodološkim pitanjima u njenoj domeni, te potaknuti njihovo zanimanje za promatranje jezika s jednog novog aspekta zasnovanog na razumijevanju temeljnih mentalnih mehanizama jezične recepcije i produkcije.

Ishodi učenja

1. Razumjeti uvjete u kojima je nastala psiholingvistika, prevladavajućim temama u psiholingvističkim istraživanjima s obzirom na njihovu specifičnu metodologiju te smjernicama budućeg teorijskog i istraživačkog razvoja psiholingvistike. 2. Pokazati svjesnost o promatranju fenomena jezika iz dominantno mentalne perspektive, 3. Pokazati motivaciju za jedno potpuno novo usmjerenje u svom dotadašnjem lingvističkom obrazovanju.

Sadržaj kolegija

1. Nastanak psiholingvistike (osobito u kontekstu svjetskih/europskih i američkih lingvističkih kretanja) 2. Temeljne psiholingvističke teme (osobito danas) 3. Usvajanje jezika (etape urednog jezičnog razvoja) 4. Jezična produkcija (konceptualizacija, formulacija, artikulacija i samonadgledanje) 5. Razumijevanje govornog i pisanog jezika (glasovi, riječi, rečenice, tekstovi) 6. Gubitak jezika i poremećaji pri jezičnoj uporabi 7. Glavne metode istraživanja u psiholingvistici (eksperimentalna psiholingvistika) 8. Budućnost psiholingvistike kao samostalne lingvističke discipline




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1. – 3. 23 0,8 10%


1. – 3. 5 0,2 40%

ispit (usmeni) 1. – 3. 56 2 50%

ukupno 84 3 100 %


1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru 3. Ispit: usmeni


Studentske obveze Redovito pohađati nastavu u sklopu predavanja i seminara; aktivno sudjelovati u nastavi (najčešće na temelju dobre prethodne pripreme) i položiti usmeni ispit.



Premda će kolegij omogućiti studentima uvid u nastanak, razvoj i dosadašnja postignuća psiholingvistike općenito, ipak će fokus u nastavi biti na engleskom jeziku (ujedno najviše istraživan u psiholingvističkom kontekstu).

Literatura

Obvezna: 1. Scovel, Thomas. (2014). Psycholinguistics. Oxford: OUP. 2. Warren, Paul (2012). Introducing Psycholinguistics. Cambridge: CUP. Izborna: 1. Sedivy, Julie (2014). Language in Mind. An Introduction to Psycholinguistics. Sunderland, MA: Sinauer Associates, Inc. 2. Šamo, Renata (2012). Some processes underlying text comprehension. Rassegna Italiana di Linguistica Applicata. XLIV (2-3) / 243 – 254. 3. Traxler, J. Mathew (2012). Introduction to Psycholinguistics. Understanding Language Science. Sunderland, MA: Sinauer Associates, Inc.



Kod i naziv kolegija kod: 159096 UUDNOV naziv: UVOD U PEDAGOGIJU

Nastavnik Suradnik

Izv. prof. dr. sc. Elvi Piršl


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 30 – 0 – 0


Preduvjet za upis kolegija Uvod u pedagogiju određen je odredbama programskog studija za upis studija, a za svladavanje ovog kolegija nema preduvjeta.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Općom pedagogijom, Sociologijom odgoja, Filozofijom odgoja, Općom psihologijom, Uvodom u didaktiku.

Cilj kolegija Cilj kolegija je usvojiti i primijeniti temeljne pojmove pedagogije, bitne

karakteristike odgojnog rada te najvažnija kulturna obilježja pojedinog društva u svakodnevnom životu, a posebno u školskoj praksi.

Ishodi učenja

1. definirati i interpretirati bitne pojmove pedagogije te ih primjeniti u svakodnevnom životu, posebno u školskom okruženju; 2. pravilno odrediti, objasniti i usporediti osnovne dimenzije odgojno-obrazovnog rada; 3. analizirati i zaključiti važnost utjecaja primarne i sekundarne socijalizacije na odgoj pojedinca te usporediti u kojoj mjeri djeluju usklađeno na razvoj jedinke; 4. kritički analizirati ulogu pojedinih institucija (škola, obitelj, radna sredina, mass-media i dr.) kao i njihov utjecaj, mogućnosti i domente u odgoju i obrazovanju pojedinca; 5. prepoznati, usporediti i kritički analizirati najvažnija kulutnra obilježja i elemente kulture te njihovu ulogu u području odgoja i obrazovanja.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u pedagogiju: pojam pedagogije; mjesto pedagogije u sustavu znanosti; pedagogijske discipline. 2. Pojam odgoja. Humanistički pristup odgoju i obrazovanju: funkcionalna jezična komunikacija i uloga učitelja; glavne pretpostavke humanističkog obrazovanja; temeljni principi humanističkog odgoja i obrazovanja. Odgoj i manipulacija. 3. Socijalizacija: primarna (obitelj) i sekundarna socijalizacija (škola, mass-media, vršnjaci, itd.). Mladi i mass-media (uloga i značenje medija u životu mladih; ideologija; jezik i mediji; manipulacija). 4. Kultura: Tri značenja kulture. Osnovna obilježja. Najvažniji elementi kulture (vjerovanja, vrijednosti, norme i sankcije, simboli, jezik, tehnologija). Običaji i vrste običaja. Subkulture i kontrokulture. Idealna i realna kultura. Eksplicitna i implicitna kultura. Hofstedov model „nacionalne kulture” (odnos perma vlasti – hijerarhijska distanca; individualizam-kolektivizam; muževnost-ženstvenost; kontrola neizvjesnosti – anksioznost).




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja 1-5 22 0,8 10%

pismeni rad – esej: Odgoj i manipulacija (esejski rad sadrži kritički osvrt na problem)

2-4 20 0,7 45%

pismeni rad – seminar: Običaji: životni/obiteljski; godišnji/kalendarski; gospodarski/radni običaj

5 28 1 45%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze Da student/studentica stekne pravo na upis kredita i pravo na potpis, student/studentica mora:

a) Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na predavanjima. Tolerira se 30% izostanaka. Ukoliko studentica/student izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i upis bodova. b) Napisati i prikazati 2 rada na zadane teme: 1. Odgoj i manipulacija (odgoj; socijalizacija) 2. Običaji: životni, kalendarski, radni (kultura). Studenti/studentice će samostalne zadatke (1 esej i 1s eminar) napisati, usmeno izložiti i prikazati u PowerPoint prezentaciji. Radovi/seminari moraju biti pisani računalom, otisnuti na formatu A4, veličina fonta 12 točaka, prored 1,5 a opseg rada je 5 stranica. Na početku nastave seminara studentima će se objasniti način izrade seminarskog rada kao i korištenje i citiranje literature. Pismeni radovi se predaju uvezano spojnicom ili u elektroničkom obliku. Radove/eseje su studenti/studentice dužni predati 15 dana nakon zadavanja teme. Prilikom vrednovanja u obzir se uzimaju sljedeći elementi: a) poštivanje zadanih normi (jezična, grafička forma...) b) uporaba izvora (pravilno citiranje, navođenje u tekstu...) c) razina obrađenosti teme (kritičnost, argumentacija, navođenje primjera..) d) prezentacija (usmena; PPT)

Rokovi ispita Nisu predviđeni u ovome kolegiju


Materijali za predavanja i vježbe objavljuju se na e-učenju.

Literatura

Obvezna: 1. Bratanić, M. (1993). Mikropedagogija. Zagreb: Školska knjiga (187 str.) 2. Čačić-Kumpes, J. (ur.) (1999.). Kultura, etničnost, identitet. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko Sociološko društvo. (Poglavlje: Kultura, etničnost, razvoj: izazovi rekonstrukcije identiteta; Kultura, etničnost i obrazovanje: naznake o interakciji i perspektivi, 139-152 str. 3. Delores, J. (1998.). Učenje – blago u nama. (Drugi dio: 4. Četiri potpornja obrazovanja, str. 95-108; 5. Doživotno učenje, str. 110-124). 4. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb:Educa (200 str.). 5. Katunarić, V. (1995.). Tri lica kulture. Društvena istraživanja, br. 25-26, str. 831-859. 5. Mesić, M. (2006.). Multikulturalizam: društveni i teorijski izazovi. Zagreb: Školska knjiga (Poglavlja: II. dio: Kultura, str. 233-259). 6. Miljević-Riđički, R., Maleš, D., Rijavec, M. (1999.) Odgoj za razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap, str. 13-155. Izborna: 1. Spajić-Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001.). Interdisciplinarni rječnik: obrazovanje za ljudska prava i demokraciju. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske škole, str. 99-101; 285-290; 368-383. 2. Spajić-Vrkaš, V., Stričević, I., Maleš, D., Matijević, M. (2004).Poučavati prava i slobode. Zagreb: Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 169. Priručna: 1. Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske: http://hrcak.srce.hr

http://hrcak.srce.hr/



Kod i naziv kolegija kod: 159031 naziv: UVOD U DIDAKTIKU

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Marina Diković


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

II.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 15 – 15 – 0


Preduvjet za upis kolegija Uvod u didaktiku određen je odredbama programskog studija za upis u višu godinu studija, a za svladavanje ovoga kolegija nema preduvjeta.

Korelativnost Uvod u pedagogiju i Opća pedagogija, Razvojna psihologija i Psihologija učenja i nastave.

Cilj kolegija

Usvojiti osnovne zakonitosti nastave i odgojno obrazovnoga procesa u osnovnim i srednjim školama te temeljna stručna didaktička (nastavna) znanja neophodna za uspješno i kompetentno poučavanje u školskoj i izvanškolskoj praksi.

Ishodi učenja

1. definirati temeljne pojmove didaktike i karakteristike nastavnoga procesa, 2. objasniti didaktička načela, metode poučavanja i učenja i oblike rada u simulaciji nastavne situacije s naglaskom na interaktivne oblike rada koji potiču individualizirani pristup i suradničko učenje, 3. sastaviti odgojno-obrazovne ciljeve ovisno o vrsti nastavnoga sata, 4. objasniti što su ishodi te pravilno formulirati ishode učenja prema kriteriju kompleksnosti procesa učenja.

Sadržaj kolegija

1. Temeljni pojmovi didaktike: učenje, poučavanje, obrazovanje, nastava 2. Didaktička načela 3. Poučavanje i planiranje poučavanja: Taksonomija obrazovnih ciljeva 4. Ciljevi nastave 5. Ishodi učenja 6. Metode poučavanja i učenja i njihova primjena u nastavi 7. Oblici rada u nastavi 8. Nastavna sredstva i pomagala. Izvori znanja u nastavi




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1-4 23 0,8 10%

samostalan zadatak (didaktička načela)

2 23 0,8 30%

vježba (metode poučavanja i učenja / oblici rada)

2 19 0,7 30%

vježba (ciljevi nastave i ishodi učenja)

3-4 19 0,7 30%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Studenti/studentice će vježbu – metode poučavanja i učenja/oblici rada napisati (15%) i prikazati (15%) tijekom nastave pred skupinom studenata/studentica (PPT) prema dogovorenom rasporedu prezentiranja. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Napisati i predati samostalan zadatak na zadanu temu: Didaktička načela. 3. Izraditi i prikazati vježbu – Metode poučavanja i učenja i oblici rada (simulacija nastavne situacije). 4. Izraditi i predati vježbu – Ciljevi nastave i ishodi učenja. Napomena: (vrijedi za obveze 2., 3., 4.) Student/studentica treba napisati/izraditi samostalan zadatak/vježbu u zadanome roku – petnaest (15) dana od uputa za pisanje zadatka/vježbe. Ako ne riješi obvezu do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Zadane rokove u ovome kolegiju treba poštivati.

Rokovi ispita Nisu predviđeni u ovome kolegiju.



Literatura

Obvezna: 1. Bognar, L., Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (Poglavlja: Teorijski pristupi i terminološka pitanja, 13-34.; Metodološka pitanja didaktike, 71-97. ; Cilj i zadaci odgoja i obrazovanja, 151-164.; Socijalni oblici u odgojno-obrazovnom procesu, 233-262.; Odgojno-obrazovne strategije, 267-294.; Školska ekologija, 299-320.; Mediji u odgoju i obrazovanju, 323-352.) 2. Borić, E. (2013). Metodika visokoškolske nastave. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku. (Poglavlja: Ciljevi nastave, 47-53.; Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva, 54-63.; Ishodi učenja, 64-74.; Nastavne metode aktivnog učenja, 93-124.; Oblici nastave, 125-136.; Nastavni mediji, 137-145.) 3. Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.(Poglavlja: Didaktika: značenje pojma, utemeljitelji i zadaci didaktike, 15-68.; Sastavnice kurikulumskog plana – Organizacija nastave, 145-194.) 4. Terhart, E. (2001). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa. (Poglavlja: Poučavanje i učenje izvan škole, 121-145.; Metode poučavanja kao uvjeti za procese učenja, 147-189.; Superučenje – mega poučavanje: prema alternativnim oblicima učenja i poučavanja,

191-201.) Izborna: 1. Bašić, S. (2007). Obrazovni standardi – didaktički pristup metodologiji izrade kurikuluma. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: Teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb: Školska knjiga, 117-155. 2. Diković, M., Lordanić, D., Sinožić, A. (2015). Il curricolo fondato sulle competenze attese, Studia Polensia, 4 (1), 33-50. 3. Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa 4. Jensen, E. (2003). Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje). Zagreb: Educa. 5. Mattes, W. (2007). Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike). Zagreb: Naklada Ljevak. 6. Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa. 7. Nimac, E. (2014). Planiranje nastavnih ciljeva. Zagreb: Školska knjiga. Priručna: 1. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. (2011). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 2. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta, Cjelovita kurikularna reforma. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 3. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 4. Nastavni plan i program za srednje škole.



Kod i naziv kolegija kod: 147000 naziv: KNJIŽEVNA KRITIKA

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija


III.


Jezik izvođenja

Engleski i hrvatski


P – V – S 45 – 0 – 15




Cilj kolegija Opisati razne tipove književne kritike i njihove osobitosti te definirati modalitete ocjenjivanja književnog djela.

Ishodi učenja

1. definirati osnovne pojmove važne za razumijevanje književne kritike; 2. definirati kritičko i argumentirano promišljanje i ocjenjivanje književnog djela; 3. razlikovati književnokritičke pristupe, njihov nastanak, zakonitosti i primjenjivosti; 4. analizirati književno djelo u kritičkom smislu; 5. formulirati vlastite književnokritičke prosudbe na osnovi poznavanja postojećih kritičkih struja; 6. razlikovati poznate kritičke metode i promišljati književno djelo.

Sadržaj kolegija

1. odnos između književne kritike, teorije i povijesti; 2. odnos između književne kritike, analize i interpretacije; 3. načelni problemi kritike; 4. moment ukusa, konteksta, obrazovanja; 5. intrinzični i ekstrinzični aspekti; 6. kritičke zablude; 7. kritika prije 20. st.; 8. ruski formalizam: predstavljanje pojmova, karakteristika i odjeka u književnoj kritici; 9. značenje i novosti doprinosa praškog lingvističkog kruga; 10. nova kritika; 11. pojmovi, značenje i utjecaj francuskog strukturalizma; 12. interdisciplinarni pristup, njegov utjecaj i primjerenost (Jacobson, Propp. Lévi-Strauss); 13. semiološka kritika kroz Ecov doprinos, osnovni pojmovi i primjena; 14. predstavljanje osnovnih načela, glavnih značajki i primjenjivosti psihološke, arhetipske i mitske kritike; 15. hermeneutička kritika; 16. stilistička kritika; 17. Genette i njegova nova retorika, Barthes, naratologija, Derridà i dekonstrukcija, američke kritike 70-ih i negativna kritika frankfurtske škole; 18. rodna, postkolonijalna, marksistička, queer kritika; 19. autorska kritika; 20. nezapadne kritike.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje 1-6 18 0,6 16


1-6 19 0,7 17


1-6 19 0,7 17


ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave je obavezno. Dozvoljena su 3 izostanka za koja se student ne treba posebno opravdati, no četvrti i svaki daljnji izostanak znači dodatno opterećenje studenta novim zadacima koji predstavljaju kompenzaciju njegova zalaganja na satu, u obliku dodatnih istraživanja i pisanih radova. Student koji je izostao s više od 50% gubi segment ocjene prisutnosti na nastavi. 2. Aktivnost u nastavi: 0% = Ne dolazi na nastavu. 3% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu.

6% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna uz veće nedostatke. 10% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna uz manje nedostatke. 14% = Redovito je pripremljen(a), priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 17% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen(a), postavlja pitanja i problematizira sadržaje. 3. Pisani rad Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju. 4. Završni ispit donosi maksimalno 50% ocjene. Uključuje gradivo cijelog kolegija.


Studentske obveze




Literatura

Obvezna: 3. Eagleton, T., Literary Theory: An Introduction, 2nd rev.ed., Oxford:

Blackwell, 1996. (250 str.) 4. Grbić, I., "Genetska zabluda: književnikovi poslovi i dani, umjesto

književnosti", Tabula: zbornik radova povodom dvadesetogodišnjice osnutka dvopredmetne talijanistike, br. 13/2015., str. 104-123. (19 str.)

5. Grbić, I., "Occidentocentric Fallacy: Downsizing the World, or Keeping the Otherness of the Other", Palimpsest, http://js.ugd.edu.mk/index.php/PAL/article/view/1738/1565, sv. 1, br. 2/2016, str. 35-47. (12 str.)

6. Wellek, R. i Warren, A., Theory of Literature, New York: Harcourt, Brace and Company, 1948. (odabrana poglavlja, 200 str.)

Izborna: 1. Brooks, C. i Warren, R. P., Fundamentals of Good Writing, New York:

Harcourt, Brace and Company, 1949.

2. Frye, N., Anatomy of Criticism, Princeton: Princeton University Press,

1957.

3. Hawthorn, J., Studying the Novel: An Introduction, 2nd ed., London, New

York: Edward Arnold, 1992.

4. Hirsch, E. D., Validity in Interpretation New Haven: Yale University Press,

1967.

5. Meagher, D., Handbook for Critical Reading, Orlando: Harcourt Brace &

Company, 1997.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: UVOD U AMERIČKU KNJIŽEVNOST

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Igor Grbić Krešimir Vunić, predavač


preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 45 – 0 – 15




Cilj kolegija

Pružiti cjeloviti sažeti pregled američke književnosti. Predstaviti faze njezina razvoja, pojasniti njezine karakteristike, naglasiti i pokazati vezu s civilizacijskim kretanjima. Predočiti i pojasniti društveno-povijesni kontekst. Analizirati odabrane naslove različitim pristupima. Potaknuti dijalog s tradicionalnijim pristupima, razviti kritičko mišljenje i vještinu kritičkog izlaganja.

Ishodi učenja

Nakon savladavanja sadržaja kolegija i položenog ispita studenti/ce će biti osposobljeni: 1. pojasniti razvoj američke književnosti, karakteristike i njezin utjecaj na civilizacijske tendencije u kontekstu svjetske književnosti. 2. analizirati odabrane tekstove kroz različite pristupe, 3. kontekstualizirati književne pojave.

Sadržaj kolegija

Kolegij će dati pregled američke književnosti te upoznati studente s najznačajnijim književnim pravcima kroz odabrane relevantne tekstove. Studenti će dobiti podroban uvid u odnos između obrađenih književnih tekstova i najvažnijih političkih, socioloških i kuturnih događaja stoljeća. Činjenično znanje o američkoj književnosti kontekstualizirat će se kroz predavanja i seminarsku analizu odabranih tekstova.

Planirane aktivnosti, Obveze Ishodi Sati Udio u Maksimalni

metode učenja i poučavanja i načini vrednovanja

(brisati nepotrebne retke) (navodi se redni broj)

ECTS-u* udio u ocjeni (%)



1-4 19 0,7 17


1-4 19 0,7 17


ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru o pročitanome, čitajući redovito lektiru i književnopovijesnu literaturu (kontinuirana provjera znanja). 3. Pisani rad: Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju. 4. Ispit: Usmeni


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako izostane od 30 do 50 % nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, a ako izostane više od 50 %, gubi pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Napisati i izložiti referat. Rad treba biti dovršen i predan prije kraja nastave. 3. Položiti kolokvij. 4. Položiti pismeni ispit. Dodatna pojašnjenja: Kolokvij se piše krajem studenog/početkom prosinca, a ispravak kolokvija tjedan dana kasnije. Završnom ispitu smije se pristupiti samo ukoliko su izvršene sve predviđene obveze. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i završnoga ispita, ocjena referata, ocjena izlaganja, pohađanje nastave, domaće zadaće te aktivnost na nastavi.




Literatura

Obvezna: Ralph Waldo Emerson, Self-Reliance (izbor) Henry David Thoreau, Walden (izbor) Washington Irving, Rip Van Winkle (kratka priča) Edgar Allan Poe, The Purloined Letter (kratka priča), Walt Whitman, Leaves of Grass (izbor poezije) Robert Frost, Stopping by Woods on a Snowy Evening (izbor poezije) T. S. Eliot, The Love Song of J. Alfred Prufrock (poezija)

Nathaniel Hawthorne, The Scarlet Letter (roman) Herman Melville, Moby Dick or the Whale (roman) Upton Sinclair: The Jungle (roman) William Faulkner, The Sound and the Fury (roman) F.S. Fitzgerald: The Great Gatsby (roman) Ezra Pound, izbor poezije Ernest Hemingway, The Sun Also Rises (roman) Margaret Walker, For My People (poezija) John Dos Passos, USA Trilogy (izbor) Sandra Cisneros, One Holy Night (kratka priča) Donald Barthelme, Snow White (roman) Robert Coover, The Babysitter (kratka priča) Thomas Pynchon, Entropy (kratka priča) Cormac McCarthy, No Country for Old Men Kritika: Richard Ruland and Malcolm Bradbury, From Puritanism to Postmodernism: A History of American Literature Richard Godden, Fictions of Capital: The American Novel from James to Mailer Emory Elliott (gl. ur.), The Columbia History of The American Novel McQuade, Donald et al., eds. The Harper American Literature. New York: Harper Collins College Publishers, 1994. (izabrani tekstovi) Izborna: Rowe, John Carlos. At Emerson’s Tomb: The Politics of Classic American Literature. New York: Columbia UP, 1997. (izbor) Robert Alter, Motives for Fiction Robert Detweiler, Uncivil Rites: American Fiction, Religion, and the Public Sphere




Nastavnik Suradnik



preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 0 – 60 - 0



Korelativnost Kolegij se izravno nadovezuje na temelje stečene u okviru kolegijâ Suvremeni engleski jezik 1 – 4. Kolegij je u korelaciji sa svim drugim standardnojezičnim kolegijima preddiplomskoga studija.

Cilj kolegija

Cilj je kolegija usvojiti temeljne prijevodne vještine kroz vježbu i praktično iskustvo. U okviru kolegija, studenti će naučiti samostalno analizirati izvorni tekst, prepoznati prevodilačke probleme i primijeniti odgovarajuću prijevodnu strategiju i postupke za uspješno prevođenje s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik. Također, studenti će naučiti služiti se najvažnijim pomagalima i resursima potrebnim za prevođenje te usvojiti vještinu redakture vlastitog i tuđeg prijevoda. Kroz zadatke na kolegiju studenti će dodatno unaprijediti svoje jezične i kulturološke kompetencije.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će moći: 1. Samostalno se služiti najvažnijim pomagalima i resursima potrebnim

za uspješno prevođenje s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik;

2. Samostalno analizirati izvorni tekst i razumjeti njegovu jezičnu i kulturološku pozadinu;

3. Primijeniti odgovarajuću prijevodnu strategiju i postupke s obzirom na specifičnosti i zahtjeve komunikacijske situacije;

4. Razumjeti potrebe krajnjega korisnika i uspješno im prilagoditi konačni prijevod;

5. Analizirati temeljne prijevodne probleme i uspješno predlagati njihova rješenja;

6. Odabrati, prilagoditi i kombinirati temeljne prijevodne postupke za uspješno prevođenje s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik;

7. Samostalno redigirati vlastite i tuđe prijevode na hrvatskom i engleskom jeziku;

8. Kvalitetno prevoditi novinske članke i promidžbene tekstove s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća upoznavanje osnova pisanoga prevođenja i temeljnih prijevodnih strategija i postupaka. Najveći je dio kolegija posvećen praktičnome radu s ciljem da studenti kroz praktično iskustvo usvoje i razviju temeljne prijevodne vještine za uspješno prevođenje s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Praktični rad podrazumijeva prevođenje aktualnih novinskih članaka (dnevne novosti, domaća i međunarodna politika, kultura, turizam, mediji, ekologija, i sl.) te promidžbenih materijala, s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Ovakva je vrsta tekstova odabrana zbog njihove relativne jednostavnosti i manje zastupljenosti stručne terminologije i nazivlja, što studentima omogućava koncentriranje na temeljne aspekte procesa prevođenja. Također, dio će kolegija biti posvećen upoznavanju s tiskanim i elektroničkim pomagalima i resursima potrebnim prevoditelju.

• Uvod u prevođenje i temeljni pojmovi.

• Tiskana i elektronička pomagala i resursi potrebni prevoditelju.

• Razumijevanje jezične i kulturološke pozadine teksta.

• Uspješna prilagodba različitim komunikacijskim situacijama.

• Specifičnosti vokabulara i stila u različitim vrstama tekstova.

• Različite funkcije teksta i prilagodba prijevoda čitateljstvu.

• Samostalna izrada glosara za vlastite potrebe.

• Osnove procesa pisanoga prevođenja, temeljni prijevodni postupci i

strategije.

• Praktični rad – prevođenje aktualnih novinskih članaka i promidžbenih materijala, s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik.

Studenti će se u svome radu služiti jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima, gramatičkim i drugim jezičnim priručnicima, pretraživanjem Interneta te izrađivati glosare za vlastite potrebe. Kroz praktični rad, studenti će primjenjivati i uvježbavati znanja stečena kroz kolegije Suvremeni engleski jezik 1–4. Prijevodni postupci uvježbavaju se prema materijalima i zadacima koje tijekom semestra pripremaju nastavnici.




Pohađanje V 1.-8. 45 1,6 0 %

Pripreme za nastavu, aktivnost i samostalni prijevodi

1.-8. 45 1,6 50 %

Kolokviji (2x pismeni) ili završni pismeni ispit

1.-8. 22 0,8 50 %

Ukupno 112 4 100 %


1. Pohađanje nastave: Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 10% izostanaka (dakle, ukupno tri), koje nije potrebno opravdati. U slučaju da student/ica izostane s više od 10% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i pravo pristupa završnom ispitu. Rad tijekom nastave u obliku obveznih zadaća i samostalnih prijevoda donosi 50% udjela u ocjeni.

2. Način rada: Studenti prevode zadane tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako tijekom vježbi, tako i u obliku obveznih zadaća. Na vježbama također redigiraju vlastite prijevode i prijevode kolega. Od nastavnika primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja. Tekstove za prijevod studenti dobivaju od nastavnika u tiskanom ili elektroničkom obliku. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama ili u vrijeme konzultacija. Nastavnik ocjenjuje cjelokupni rad studenta tijekom semestra u obliku samostalnih prijevoda i obveznih zadaća, što u konačnici nosi 50 % udjela u ocjeni.

3. Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi: Osim redovitog pohađanja, od studenata se očekuje dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi. Tijekom semestra studenti moraju redovito samostalno prevoditi zadane tekstove i donositi ih na nastavu te aktivno sudjelovati u nastavi i raspravi o pojedinim prevodilačkim rješenjima. Nastavnik također može tražiti da student preda svoje prijevode u elektroničkom obliku. Od studenata se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina. Od studenata se također očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima i sadržaju kolegija, a prema nastavnikovim uputama i savjetima. Tijekom semestra nastavnici bilježe napredak svakog pojedinog studenta kroz riješene zadaće i kolokvije koje studenti pišu na nastavi. O cjelokupnom radu studenta tijekom semestra

nastavnik donosi ocjenu koja u konačnici nosi 50% udjela u ocjeni. Drugih 50% udjela u konačnoj ocjeni studenti ostvaruju putem pisanih kolokvija ili završnog pisanog ispita. 4. Pisani kolokviji, završni ispit i konačna ocjena: Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija. Svaki kolokvij podrazumijeva po jedan prijevod s engleskog na hrvatski i jedan prijevod s hrvatskog na engleski, duljine izvornog teksta oko 150 riječi. Studenti koji polože oba kolokvija (ukupno 4 prijevoda) oslobađaju se završnog pismenog ispita. Drugim riječima, studenti mogu tijekom semestra ostvariti 100% udjela u ocjeni, od čega 50% putem pisanih kolokvija, i 50% putem samostalnih prijevoda i obveznih zadaća. Oni studenti koji ne polože oba kolokvija, tijekom ispitnih rokova izlaze na završni pisani ispit, koji se sastoji od prijevoda jednog teksta s engleskog na hrvatski, i jednog teksta s hrvatskog na engleski jezik, ukupne duljine oko 150 riječi za izvorni tekst. Položi li student oba prijevoda, nastavnik utvrđuje konačnu ocjenu, pri čemu cjelokupan rad tijekom semestra nosi 50% i pismeni ispit 50% udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi oba dijela ispita, mora iznova pisati oba prijevoda (hrv-eng i eng-hrv) na nekom od sljedećih ispitnih rokova. Na pisanim kolokvijima i ispitima dozvoljeno je koristiti se rječnicima, isključivo u tiskanom obliku.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati nastavu, pripremati se za nastavu i aktivno sudjelovati

u nastavnom procesu 2. Redovito izrađivati samostalne prijevode i domaće zadaće (50 % udjela u

ocjeni) 3. Položiti dva kolokvija ili završni pisani ispit – prijevod jednog teksta s

engleskog na hrvatski i jednog s hrvatskog na engleski duljine oko 150 riječi za izvorni tekst (50 % udjela u ocjeni)



Uvjeti za pristupanje završnom ispitu Pod uvjetom da su ispunili sve predviđene obveze (pohađanje nastave, samostalni prijevodi i zadaće) i položili oba kolokvija do kraja redovne nastave, studenti već tijekom semestra ostvaruju 100% udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi oba kolokvija (ukupno 4 prijevoda), a ispunio je sve ostale obveze, pristupa završnom ispitu u okviru ispitnih rokova. Konačni uspjeh na kolegiju ovisi o redovitom izvršavanju svih studijskih obveza, stoga se od studenata očekuje odgovornost i samostalnost u radu. Materijali za kolegij Studenti će potrebne materijale i tekstove za prijevod dobivati od nastavnika tijekom redovne nastave i/ili u elektroničkom obliku. Studenti su dužni zadane materijale i vlastite prijevode imati u ispisu i donositi ih na nastavu prema potrebi.

Informiranje o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom (dvosmjerno), a povremeno i putem internetskih stranica (jednosmjerno). Studenti moraju redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: Studenti ne trebaju kupovati sve rječnike, ali trebali bi imati barem jedan dvojezični (u svakome smjeru) i barem jedan jednojezični. Dvojezični rječnici, primjerice: • Bujas, Ž. (1999). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod

Globus.


Jednojezični rječnici, primjerice: • Oxford Advanced Learner’s Dictionary. (2005). Oxford: Oxford University

Press

Enciklopedijski rječnici, primjerice: • The New Oxford Dictionary of English, ili

• Webster’s Third New International Dictionary

Kolokacijski rječnici, primjerice: • Oxford Collocations Dictionary for Students of English. (2003). Oxford:


Tezaurusi, primjerice: • Waite, M. (ed.) (2001). Oxford PaperbackThesaurus. Oxford: Oxford

University Press

Dopunska: • Anić, V. (2003). Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber

• Hrvatski enciklopedijski rječnik (2003). Zagreb: Novi Liber

• Anić, V. i Silić, J. (2001). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber

• Bendow, I. (2006). Englesko-hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak

• Bendow, I. (2009). Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak



Kod i naziv kolegija kod: naziv: ANTIČKI UTJECAJI NA ENGLESKU KNJIŽEVNOST

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Violeta Moretti


Razina kolegija

Preddiplomski

Semestar Zimski

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

hrvatski, engleski


P – V – S 15 – 0 – 15


Upis u studijsku godinu. Poznavanje engleskog jezika na razini treće godine preddiplomskog studija.

Korelativnost Program korelira s programom kolegija Shakespeare i njegovi suvremenici, Književnost romantizma, Književnost realizma i Engleska književnost modernizma.

Cilj kolegija - usvojiti spoznaje o utjecajima antičke grčke i rimske književnosti na englesku književnost te o preoblikama motiva i sižea u kontekstu engleske književnosti

Ishodi učenja

1. definirati elemente antičke književnosti u engleskoj književnosti 2. ispravno interpretirati značaj pojedinih elemenata antičke književnosti u

engleskoj književnosti 3. primijeniti stečena znanja, vještine i stavove u predstavljanju spoznaja

stečenih tijekom rada na kolegiju

Sadržaj kolegija

1. Intertekstualni odnosi antike i engleske književnosti. 2. Sadržaji i elementi grčke i rimske antičke književnosti u novom kontekstu – pregled mijena na planu motivike, sadržaja i tema kroz povijest engleske književnosti (Chaucer, elizabetansko kazalište, neoklasicizam, romantizam, 20. i 21. stoljeće). 3. Stilski utjecaji na planu izraza. 4. Mitološki utjecaji.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, S 1-3 30 0,25 10%

aktivnosti, priprema za nastavu

1-3 20 1 20%


1-3 10 0,75 20%

ispit (usmeni) 1-3 24 1 50%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Pohađanje nastave je obavezno. Dozvoljena su 3 izostanka za koja se student ne treba posebno opravdati, no četvrti i svaki daljnji izostanak znači dodatno opterećenje studenta novim zadacima koji predstavljaju kompenzaciju njegova zalaganja na satu, u obliku dodatnih istraživanja i pisanih radova, i to po formuli: svaki dodatni izostanak nosi sa sobom 3 stranice prijevoda engleskog teksta na hrvatski ili pisanje triju stranica dodatnog pismenog zadatka. Student koji je izostao s više od 50% nastave (= 8 izostanaka) gubi segment

ocjene prisutnosti na nastavi. Aktivnosti se ocjenjuju se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu, tj. nije spreman za prevođenje ili nije pročitao zadane tekstove više od 4 puta.

8% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna − uz veće nedostatke (domaće su zadaće redovito s pogreškama, više od 4 puta).

12% = Pripremljen/-na je, no priprema je nepotpuna − uz manje nedostatke (domaće su zadaće i prijevodni tekstovi s tek ponekim pogreškama,).

16% = Redovito je pripremljen/-na, priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

20% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen/-na; postavlja pitanja i problematizira sadržaje.

Seminarski rad donosi max. 20% ocjene. Završni ispit donosi maksimalno 50% ocjene. Uključuje gradivo cijelog kolegija. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze

Da položi kolegij, student mora:

1. Pohađati više od 70% nastave. Ako izostane od 30 do 50 % nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, a ako izostane više od 50 %, gubi pravo na potpis, ispit i upis bodova.

2. Samostalno i redovito provoditi istraživanja i ispunjavati zadatke vezane uz aktivnosti na nastavi.

3. Napisati seminarski rad.

4. Položiti završni ispit.



Literatura

Obvezna: Gilbert Highet, The Classical Tradition : Greek and Roman Influences on Western literature, Oxford University Press, New York – Oxford, 2015. (poglavlja posvećena engleskoj književnosti, 450 str.) - uručci nastavnika s odabranim izvornim tekstovima Izborna: A. Sanders, The short Oxford History of English Literature, bilo koje izdanje; dijelovi koji se odnose na sadržaj kolegija R. Carter – J. McRae, The Routledge History of Literature in English – Britain and Ireland, bilo koje izdanje; dijelovi koji se odnose na sadržaj kolegija E. M. W. Tillyard, The Elizabetan World Picture, bilo koje izdanje; dijelovi koji se odnose na sadržaj kolegija



Kod i naziv kolegija kod: 41572 EPOPPED naziv: OPĆA PEDAGOGIJA

Nastavnik Suradnik

Izv. prof. dr. sc. Elvi Piršl


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 30 – 0 – 0


Preduvjet za upis kolegija Opća pedagogija određen je odredbama programskog studija za upis u višu godinu studija, a za savladavanje ovog kolegija odslušani kolegij Uvod u pedagogiju.

Korelativnost Kolegij je korelativan s Uvodom u pedagogiju, Općom didaktikom, Sociologijom odgoja i Filozofijom odgoja.

Cilj kolegija

Cilj kolegija je usvojiti temeljne pojmove u području obiteljskog odgoja i obrazovanja, primijeniti ih u svakodnevnom životu, a posebno u školskoj praksi. Isto tako, od studenata se očekuje da prepoznaju ulogu, važnost i odgovornost učitelja/nastavnika u poučavanju, tj. odgoju i obrazovanju mladih naraštaja u društvu brzog tehnološkog napretka i rastuće globalizacije.

Ishodi učenja

1. navesti, usporediti i kritički analizirati postojeće (tradicionalne) i alternativne modele obitelji u zapadnoj civilizaciji te njihovu važnost, utjecaj i ulogu u odgajanju djece; 2. pravilno objasniti oblike obrazovanja (formalno, neformalno, informalno/samoobrazovanje te cjeloživotno učenje) i njihovu važnost i utjecaj u životu svakog pojedinca; 3. navesti i objasniti važnost temeljnih domaćih i međunarodnih dokumenata o pravu na/u obrazovanje; 4. tumačiti i interpretirati temeljne učiteljske/nastavničke kompetencije te usporediti ih sa zajedničkim europskim principima učiteljske/nastavničke kompetencije.

Sadržaj kolegija

Kolegij uključuje sljedeće sadržaje: 1. Obitelj. Tradicionalna obitelj. Obilježja suvremene obitelji. Vrste (modeli) obitelji. Karakteristike suvremenog braka. Vrednote u braku/obitelji. Odnosi roditelja i djece te odnosi između djece. Alternativne obitelji. Uzroci i posljedice rastave. Nasilje u obitelji. Suradnja između obitelji i škole. 2. Obrazovanje. Temeljni pojmovi. Pristupi obrazovanju (funkcionalističko, liberalno, interakcionističko). (Ne)jednakost obrazovnih šansi. Razlike u

obrazovnom uspjehu. Inteligencija i obrazovni uspjeh. Klasne i etničke subkulture i uspjeh u školovanju. Temeljni domaći i međunarodni dokumenti: Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju; Cjelovit okvir djelovanja u obrazovanju za mir, ljudska prava i demokraciju. Pravo na obrazovanje. 3. Učitelj/nastavnik: osobne i profesionalne (stručne ) kompetencije za rad u školi. Zajednički europski principi učiteljeve/nastavničke kompetencije i kvalifikacije.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje predavanja 1-4 28 1 10%

seminarski rad: Alternativni modeli obitelji

1 14 0,5 30%

esej: Pravo na obrazovanje 3-4 14 0,5 30%

ispit (pismeni) 1-4 20 0,5 25%

ispit (usmeni) 1-4 8 0,3 5%

ukupno 84 3 100%


1. Pohađanje nastave: 2. Aktivnost u nastavi: 3. Pisani rad: 4. Ispit:


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na predavanjima. Tolerira se 30% izostanaka. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Napisati i prikazati 2 rada - esej na zadane teme: a) Alternativni modeli obitelji b) Pravo na obrazovanje Studenti/studentice će samostalne zadatke ( 1 seminar i 1 esej) napisati, usmeno izložiti i prikazati u PowerPoint prezentaciji. Radovi/seminari moraju biti pisani računalom, otisnuti na formatu A4, veličina fonta 12 točaka, prored 1,5 a opseg rada je 5-8 stranica. Na početku nastave seminara studentima će se objasniti način izrade seminarskog rada kao i korištenje i citiranje literature. Pismeni radovi se predaju uvezano spojnicom ili u elektroničkom obliku. Radove/seminare su studenti/studentice dužni predati 15 dana nakon zadavanja teme. 3. Položiti pismeni ispit Da bi se pristupilo završnome ispitu, potrebno je izvršiti sve obveze u dogovoreno vrijeme. U konačnu ocjenu ulazi: prisutnost i aktivnost na nastavi, ocjene iz zadanih radova i ocjena iz pismenog ispita.

Student/studentica se uz literaturu i predavanja može pripremati za usmeni ispit koji ima oblik sinteze sadržaja završnog pismenog ispita, objašnjavanje nejasnoća, raspravu i produbljivanja sadržaja koji nisu najuspješnije realizirani na završnom pismenom ispitu.




Literatura

Obvezna: 1. Čudina - Obradović M. i Obradović L. (2003). Potpora roditeljstvu: izazovi i mogućnosti. Revija za socijalnu politiku, 10 (1), 54-59. 2. Gordon, T. (1996.). Škola roditeljske odgovornosti: kako s djetetom biti prijatelj (P.E.T.). Zagreb: Tiskara D-GRAF. 3. Haralambos, M. (1989.). Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus. (Poglavlja: Obrazovanje – funkcionalističko gledište, 173-178 str.; Obrazovanje – liberalno gledište, 178-180 str.; Obrazovanje – interakcionističko gledište, 205-212 str.; Obrazovanje, šanse i nejednakost, 215-220 str. ). 4. Kyriacou, C. (1998.). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: EDUCA (Poglavlje: Razvoj nastavnih umijeća 13-35 str.). 5. Rosić, V., Zloković, J. (2002.). Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Graftrade, 11-205 str. Izborna: 1. Institut za razvoj obrazovanja (IRO): www.iro.hr/razvoj-visokog- obrazovanja/pravo na obrazovanje/međunarodni dokumenti. 2. Temeljni dokumenti europskih obrazovnih politika s naglaskom na kompetencije učitelja: • Common European Principles for Teachers Competences and

Qualifications http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf

• Improving the Quality of Teacher Education (http://ec.europa.eu/education/com392_en.pdf)

• Tuning educational structures in Europe: Summary of Outcomes – Education http://tuning.unideusto.org/tuningeu/images/stories/template/Template_Education.pdf



Kod i naziv kolegija kod: 159269 naziv: OPĆA DIDAKTIKA

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Marina Diković


Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Zimski

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

Hrvatski


P – V – S 30 – 15 – 0


Preduvjet za upis kolegija Opća didaktika određen je odredbama programskog studija za upis u višu godinu studija, a za savladavanje ovog kolegija odslušani kolegij Uvod u didaktiku.

Korelativnost Uvod u didaktiku, Uvod u pedagogiju i Opća pedagogija, Razvojna psihologija i Psihologija učenja i nastave

Cilj kolegija Usvojiti kompetencije za povezivanje teorijskoga i praktičnoga rada u nastavi te za planiranje i programiranje nastavnog procesa u sklopu nastavnoga plana i programa i kurikuluma za osnovnu i srednju školu.

Ishodi učenja

1. kritički analizirati proces učenja i poučavanja u školi te prepoznati koji glavni čimbenici utječu na ovaj proces s naglaskom na kompetencije učenika u sklopu integriranog poučavanja, 2. objasniti temeljne karakteristike kurikuluma i njegove bitne odrednice, 3. izraditi dnevnu pripremu za jedan nastavni sat u osnovnoj i srednjoj školi, 4. izraditi mjesečni izvedbeni nastavni plan i program za osnovnu i srednju školu, 5. pravilno formulirati zadatke objektivnoga tipa, 6. sastaviti protokol za (samo)vrednovanje postignuća učenika.

Sadržaj kolegija

1. Oblici integriranog poučavanja: tematski pano, integrirana nastavna tema, pojmovna mreža ili mentalna mapa, individualni učenički projekt, skupni učenički projekt ili projektna nastava. 2. Artikulacija i etape nastavnoga procesa (makroartikulacija) . 3. Nastavni sat – organizacija nastavnoga sata (vrste nastavnih sati) – dnevna priprema (mikroartikulacija). 4. Pojam kurikuluma i njegove bitne odrednice 5. Planiranje i programiranje u nastavi – pripremanje za nastavnu godinu, tematsko planiranje i programiranje, dnevno pripremanje nastave. 6. Vrste nastave: izvanučionička (terenska) nastava, dopunska i dodatna nastava. 7. Vrednovanje obrazovnih postignuća učenika u nastavnim aktivnostima. 8. Razredno ozračje i školska kultura.




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje P, V 1-6 23 0,8 10%

vježba (dnevna nastavna priprema)

3 11 0,4 20%

vježba (mjesečni izvedbeni nastavni plan i program)

4 15 0,5 20%

ispit (pismeni) 1-6 30 1,1 40%

ispit (usmeni) 1-6 5 0,2 10%

ukupno 84 3 100%

Dodatna pojašnjenja (kriteriji ocjenjivanja): Studenti/studentice će vježbu – mjesečni nastavni plan i program izraditi (10%) i prikazati (10%) tijekom nastave pred skupinom studenata/studentica (PPT) prema dogovorenom rasporedu prezentiranja.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako student/studentica izostane od 30% do 50% nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, odnosno ako izostane više od 50%, uskratit će mu/joj se pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Izraditi i predati vježbu – dnevna nastavna priprema. 3. Izraditi i prikazati vježbu – mjesečni izvedbeni nastavni plan i program. Napomena: (vrijedi za obvezu 2. i 3.) Student/studentica treba izraditi vježbu u zadanome roku – petnaest (15) dana od uputa za izradu vježbe. Ako ne riješi obvezu do zadanoga roka, tada gubi pravo na ECTS-e iz kolegija u toj akademskoj godini. Zadane rokove u ovome kolegiju treba poštivati. 4. Položiti pismeni ispit. 5. Položiti usmeni ispit. Napomena: (vrijedi za obvezu 5.) Student/studentica se uz literaturu i predavanja može pripremati za usmeni ispit koji ima oblik sinteze sadržaja završnog pismenog ispita, objašnjavanje nejasnoća, raspravu i produbljivanja sadržaja koji nisu najuspješnije realizirani na završnom pismenom ispitu.




Literatura

Obvezna: 1. Bognar, L., Matijević, M. (2005). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.(Poglavlja: Sadržaji odgoja i obrazovanja, 167-192.; Dinamika odgojno-obrazovnoga procesa, 195-226.; Odgojno-obrazovna komunikacija, 357-372.; Odgojno-obrazovna klima, 377-396.) 2. Borić, E. (2013). Metodika visokoškolske nastave. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku. (Poglavlja: Metodika nastave, 24-28.; Nastavna načela, 29-36.; Nastava, 37-42.; Nastavni sat, 146-200.) 3. Cindrić, M., Miljković, D., Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2. (Poglavlja: Teorija kurikuluma, 77-142.; Sastavnice kurikulumskog plana – Vrednovanje učeničkih postignuća i kurikuluma, 205-213.) 5. Marsh, J. C. (1994). Kurikulum. Zagreb: Educa. (Poglavlje: Planiranje i izrada kurikuluma, 91-152.) 6. Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju, Školska knjiga. (Poglavlja: Pedagogija i metodologija kurikuluma, 15-34.; Hrvatski nacionalni kurikulum, 157-202.; Kurikulum suvremene škole, 253-303.; Evaluacija u nastavnom kurikulumu škole, 309-346.) Izborna: 1. Diković, M. (2010). Individualizirani kurikulum kao pretpostavka uspješne integracije učenika s posebnim potrebama. Magistra Iadertina, 5(5), 185-200. 2. Diković, M., Lordanić, D., Sinožić, A. (2015). Il curricolo fondato sulle competenze attese, Studia Polensia, 4(1), 33-50. 3. Domović, V. (2004). Školsko ozračje i učinkovitost škole. Zagreb: Naklada

Slap. 4. Halačev, S. (ur.) (2002). Udžbenik i virtualno okruženje. Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa. Zagreb: Školska knjiga. 5. Hrvatić, N., Piršl., E.(2007). Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: Teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb: Školska knjiga, 385-412. 6. Jurčić, M. (2012). Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o. 7. Matijević, M. (2007). Evaluacija u nastavnom kurikulumu škole. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: Teorije – metodologija – sadržaj – struktura. Zagreb: Školska knjiga, 309-349. 8. Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole: Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu škola. Zagreb: Educa. 9. Tatković, N., Močinić, S. (2012). Učitelj za društvo znanja. Pedagogijske i tehnologijske paradigme bolonjskog procesa. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Priručna: 1. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. (2011). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 2. Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta, Cjelovita kurikularna reforma. (2016). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 3. Nastavni plan i program za osnovnu školu. (2006). Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. 4. Nastavni plan i program za srednje škole.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: SHAKESPEARE I NJEGOVI SUVREMENICI

Nastavnik Suradnik

Doc. dr. sc. Igor Grbić Krešimir Vunić, predavač


preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 30 – 0 – 15


Uspješnjo pohađanje druge godine studija.

Korelativnost Kolegij je u uskoj vezi sa svim kolegijima s područja engleske

književnosti, interpretacije književnog teksta, teorije jezika i stilistike.

Cilj kolegija

Dati uvid u razvoj engleske književnosti tog razdoblja sa naglaskom na poeziju i dramsko stvaralaštvo. Pojasniti karakteristike poezije i drame tog razdoblja. Predočiti i pojasniti društveno-povijesni kontekst ovog razdoblja u Engleskoj, engleskom govornom području i u Evropi. Analizirati odabrane naslove različitim pristupima. Potaknuti dijalog s tradicionalnijim pristupima i raspravu o sredstvima filmskih adaptacija.

Ishodi učenja

Nakon apsolviranog sadržaja kolegija i pripreme za ispit studenti/ce će biti osposobljeni: - pojasniti karakteristike poezije i drame tog razboblja i utjecaj na kasniju englesku književnost - analizirati odabrane tekstove realizma kroz različite pristupe

Sadržaj kolegija

Činjenično znanje o poeziji i drami tog razdoblja kontekstualizirat će se kroz predavanja i seminarsku analizuodabranih tekstova kroz različite pristupe. Zaseban vid pristupa nekim odnaslova bit će filmske projekcije nakon kojih će slijediti rasprava o adaptaciji književnog predloška u filmski medij.




Sati Udio u ECTS-u*




1-4 19 0,7 17


1-4 19 0,7 17


ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave: Tolerira se 20 % izostanaka (dakle, 3 izostanka) i njih nije potrebno opravdati. 2. Aktivnost u nastavi: sudjelovati aktivno i kompetentno u raspravi na seminaru o pročitanome, čitajući redovito lektiru i književnopovijesnu literaturu (kontinuirana provjera znanja). 3. Pisani rad: Seminarski rad se vrednuje kao dokaz samostalnog i kompetentnog vladanja literaturom i problematikom iznesenom na kolegiju. 4. Ispit: Usmeni.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora 1. Pohađati više od 70% nastave. Ako izostane od 30 do 50 % nastave, trebat će izvršiti dodatne zadatke, a ako izostane više od 50 %, gubi pravo na potpis, ispit i upis bodova. 2. Napisati i izložiti referat. Rad treba biti dovršen i predan prije kraja nastave.

3. Položiti kolokvij. 4. Položiti pismeni ispit. Dodatna pojašnjenja: Kolokvij se piše krajem studenog/početkom prosinca, a ispravak kolokvija tjedan dana kasnije. Završnom ispitu smije se pristupiti samo ukoliko su izvršene sve predviđene obveze. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i završnoga ispita, ocjena referata, ocjena izlaganja, pohađanje nastave, domaće zadaće te aktivnost na nastavi.

Rokovi ispita Daju se na početku akademske godine, objavljuju se na mrežnimstranicama Sveučilišta i u ISVU.



Literatura

Obvezna: Christopher Marlowe: 'Hero and Leander' (40 str.) Christopher Marlowe: 'Doctor Faustus' (60 str.) William Shakespeare: 'Venus and Adonis' (40 str.) William Shakespeare: 'A Midsummer Night's Dream' (60 str.) William Shakespeare: 'Othello' (50 str.) William Shakespeare: 'The Tempest' (80 str.) John Donne: izbor iz djela (40 str.) Benjamin Jonson: 'The Alchemist' (100 str.) A. R. Braunmuller, Michael Hattaway (eds.), The Cambridge Companion to English Renaissance Drama, Cambridge 2003. (350 str.) Thomas N. Corns (ed.), The Cambridge Companion to English Poetry, Donne to Marvel, Cambridge 1993. (izbor tekstova, 150 str.) Izborna: Germaine Greer: Shakespeare's Wife, London 2007.



Kod i naziv kolegija kod: naziv: KNJIŽEVNO PREVOĐENJE

Nastavnik Suradnik



Razina kolegija

preddiplomska

Semestar Ljetni Godina studija

3.


Jezik izvođenja

Engleski i hrvatski

Broj ECTS bodova 4 Broj sati u P – V – S

semestru 30 – 30 – 0




Cilj kolegija

Glavni je cilj predočiti osebujnost književnog prevođenja unutar prevodilačke djelatnosti, s obzirom na osebujnost i same književnosti među jezičnim izričajima. Takvo prevođenje ne zahtijeva samo poznavanje polaznog i dolaznog jezika s pripadajućim im kulturama, već i senzibilitet za književno oblikovanje riječi.

Ishodi učenja

1. odrediti književno osjetljive odrednice izvornog teksta (leksičke, sintaktičke, općegramatičke, stilske, dobne...), kao preduvjet za pristupanje autentičnom književnom prevođenju; 2. cjelovitije analizirati probleme vezane uz prevođenje poezije, pogotovo one u vezanom stihu, a zbog izrazitijeg udjela forme, kao sastavnog dijela pjesničkog sadržaja; 3. analizirati i vrednovati prijevod; 4. kritički preispitati odnos između metode prevođenja kroz prilagođavanje jezika i kulture izvornika onima prijevoda te metode koja djeluje u suprotnom smjeru; 5. osviješteno se služiti rječnicima i ostalim jezičnim priručnicima, s posebnim osvrtom na nezamjenjivost jednojezičnih rječnika u književnom, najzahtjevnijem, prevođenju

Sadržaj kolegija

1. Uvod u književno prevođenje 2. Moment sadržaja i forme 3. Primjeri književnog prevođenja: komentari i kritike 4. Kompromisi u književnom prevođenju 5. Prevoditelj između jednojezičnog rječnika, dvojezičnog rječnika i vlastitog

jezičnog osjećaja 6. Hibrid i ekvivalencija u prevođenju 7. Fusnote 8. Dijalekt i drugi nestandardni jezični registri 9. Prevođenje umjetničke proze 10. Prevođenje poezije: prijevod i prepjev 11. Prevođenje drama 12. Prevođenje eseja 13. Prevođenje kao pripitomljavanje izvornika i/ili očuđavanje prijevoda 14. Hipoprijevod i hiperprijevod 15. Prevođenje kao popravljanje i/ili poštovanje izvornika




Sati Udio u ECTS-u*


pohađanje 1-5 18 0,6 16


1-5 19 0,7 17


1-5 19 0,7 17


ukupno 112 4 100


1. Pohađanje nastave je obavezno. Dozvoljena su 3 izostanka za koja se student ne treba posebno opravdati, no četvrti i svaki daljnji izostanak znači dodatno opterećenje studenta novim zadacima koji predstavljaju kompenzaciju njegova zalaganja na satu, u obliku dodatnih istraživanja i pisanih radova. Student koji je izostao s više od 50% gubi segment ocjene prisutnosti na nastavi. 2. Aktivnost u nastavi:

0% = Ne dolazi na nastavu. 3% = Prisustvuje nastavi, no ne sudjeluje u radu. 6% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna - uz veće nedostatke. 10% = Pripremljen(a) je, no priprema je nepotpuna - uz manje nedostatke. 14% = Redovito je pripremljen(a), priprema je korektna, dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu. 17% = Student/studentica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, uvijek je pripremljen(a), postavlja pitanja i problematizira sadržaje.

3. Pisani rad donosi max. 17% ocjene. 4. Završni ispit donosi maksimalno 50% ocjene. Uključuje gradivo cijelog kolegija. Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 90 − 100% 5 (izvrstan) = 89 − 100% ocjene B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 − 88,9% ocjene C = 70 − 79,9% 3 (dobar) = 63 − 75,9% ocjene D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan) = 50 − 62,9% ocjene E = 50 − 59,9%

Studentske obveze




Literatura

Obvezna: 1. Bassnett, S., Translation Studies: New Accents, London: Methuen & Co.,

1980. (200 str.) 2. Eco, U., Otprilike isto, Zagreb: Algoritam, 2006. (376 str.) 3. Grbić, I., "Kako je I. G. Kovačić prevodio englesku poeziju: primjer četvero

pjesnika", Književna smotra, br. 149/2008., str. 77-92. (15 str.)

Izborna: 6. Grbić, I., "Translation vs. Cislation: Should the Reader Be Pampered or

Challenged?", Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum Susret kultura, Zbornik radova, knjiga II, Filozofski fakultet, Novi Sad, http://digitalnabiblioteka.tk/digitalna-biblioteka?task=view&id=119&catid=921, 2013., str. 773-780.

7. Levy, J., Umjetnost prevođenja, Sarajevo: Svjetlost, 1982.

8. Ljubičić, M., Studije o prevođenju, Zagreb: Zavod za lingvistiku Filozofskog Fakulteta, 2000.

9. Premur, K., Modeli prevođenja, Zagreb: Naklada Lara, 2005. 10. Steiner, G., After Babel: Aspects of Language and Translation, Oxford:

Oxford University Press, 1975. 11. Venuti, L., The Translation Studies Reader, London, New York: Routledge,

2000.




Nastavnik Suradnik



preddiplomska

Semestar Ljetni

Godina studija

III.


Jezik izvođenja

ENGLESKI


P – V – S 0 – 60 – 0



Korelativnost

Kolegij je korespondentan, odnosno izravno se nadovezuje na kolegij Suvremeni engleski jezik 5. Također se nadovezuje i na temelje stečene u okviru kolegijâ Suvremeni engleski jezik 1 – 4. Kolegij je u korelaciji sa svim drugim standardnojezičnim kolegijima preddiplomskoga studija.

Cilj kolegija

Cilj je kolegija usavršiti temeljne prijevodne vještine kroz vježbu i praktično iskustvo te usvojiti kompetencije za samostalnu analizu izvornog teksta, uspješno rješavanje prevodilačkih problema i primjenu odgovarajućih prijevodnih strategija za uspješno prevođenje s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik. Također, studenti će naučiti služiti se najvažnijim pomagalima i resursima potrebnim za prevođenje te usvojiti vještinu redakture vlastitog i tuđeg prijevoda. Kroz zadatke na kolegiju studenti će dodatno unaprijediti svoje jezične i kulturološke kompetencije.

Ishodi učenja

Po odslušanom kolegiju odnosno položenom ispitu studenti će moći: 1. Samostalno se služiti najvažnijim pomagalima i resursima potrebnim

za uspješno prevođenje s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik;

2. Samostalno analizirati izvorni tekst i razumjeti njegovu jezičnu i kulturološku pozadinu;

3. Prepoznati terminološke i druge probleme pojedinih stručnih

registara i uspješno im se prilagoditi; 4. Primijeniti odgovarajuću prijevodnu strategiju i postupke s obzirom

na specifičnosti i zahtjeve komunikacijske situacije; 5. Razumjeti potrebe krajnjega korisnika i uspješno im prilagoditi

konačni prijevod; 6. Analizirati temeljne prijevodne probleme i uspješno predlagati

njihova rješenja; 7. Odabrati, prilagoditi i kombinirati temeljne prijevodne postupke za

uspješno prevođenje s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik;

8. Samostalno redigirati vlastite i tuđe prijevode na hrvatskom i engleskom jeziku;

9. Kvalitetno prevoditi općejezične tekstove iz različitih područja s hrvatskog na engleski, i s engleskog na hrvatski jezik.

Sadržaj kolegija

Sadržaj kolegija obuhvaća daljnje savladavanje procesa pisanoga prevođenja, vježbanje prevodilačkih postupaka te upoznavanje i proučavanje pojedinih stručnih registara. Naglasak je kolegija na praktičnome radu, što podrazumijeva prevođenje općejezičnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Kroz rad na različitim tekstovima, studenti će se upoznati sa specifičnostima prevodilačkih problema u različitim komunikacijskim situacijama, kao i s terminološkim problemima pojedinih registara te savladati načine njihovog nadilaženja. Kroz praktični rad biti će obuhvaćene sljedeće teme: politika, ekonomija i gospodarstvo, pravo, zdravstvo i medicina, znanost i tehnologija, turizam, kultura i umjetnost. Posebna se pozornost posvećuje analizi odabranih tekstova, jezičnih struktura i vokabulara koji se u njima pojavljuju te pojedinih stručnih registara.

• Razumijevanje jezične i kulturološke pozadine teksta.

• Uspješna prilagodba različitim komunikacijskim situacijama.

• Razumijevanje stilističkih obilježja teksta i pojedinih stručnih registara.

• Specifičnosti vokabulara, stila i strukture u različitim vrstama tekstova.

• Specifičnosti prevođenja različitih tipova teksta: funkcija teksta, čitateljstvo, stil.

• Terminološki problemi različitih područja za koje prevoditelj nije stručnjak i strategije za njihovo prevođenje.

• Prevoditeljevo (ne)poznavanje određenog područja i prevodilački problemi.

• Norme ciljne kulture i njihova uloga pri odabiru prijevodne strategije.

• Samostalna izrada glosara za pojedine stručne registre.

• Praktični rad – prevođenje općejezičnih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik.

Studenti će se u svome radu služiti jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima, gramatičkim i drugim jezičnim priručnicima, pretraživanjem Interneta te izrađivati glosare za vlastite potrebe. Kroz praktični rad, studenti će primjenjivati i uvježbavati znanja stečena kroz kolegije Suvremeni engleski jezik 1–5. Prijevodni postupci uvježbavaju se prema materijalima i zadacima koje tijekom semestra pripremaju nastavnici.




Pohađanje V 1.-9. 45 1,6 0 %

Pripreme za nastavu, aktivnost i samostalni prijevodi

1.-9. 45 1,6 50 %

Kolokviji (2x pismeni) ili završni pismeni ispit

1.-9. 22 0,8 50 %

Ukupno 112 4 100 %


1. Pohađanje nastave: Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 10% izostanaka (dakle, ukupno tri), koje nije potrebno opravdati. U slučaju da student/ica izostane s više od 10% nastave, uskratit će mu/joj se pravo na potpis i pravo pristupa završnom ispitu. Rad tijekom nastave u obliku obveznih zadaća i samostalnih prijevoda donosi 50% udjela u ocjeni.

2. Način rada: Studenti prevode zadane tekstove s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, kako tijekom vježbi, tako i u obliku obveznih zadaća. Na vježbama također redigiraju vlastite prijevode i prijevode kolega. Od nastavnika primaju savjete i smjernice za rad te povratne informacije o (ne)prihvatljivosti pojedinih rješenja. Tekstove za prijevod studenti dobivaju od nastavnika u tiskanom ili elektroničkom obliku. Povratne informacije o svojim prijevodima dobivaju u usmenom obliku, na vježbama ili u vrijeme konzultacija. Nastavnik ocjenjuje cjelokupni rad studenta tijekom semestra u obliku samostalnih prijevoda i obveznih zadaća, što u konačnici nosi 50 % udjela u ocjeni.

3. Pripreme za nastavu i aktivnost u nastavi: Osim redovitog pohađanja, od studenata se očekuje dobra pripremljenost za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi. Tijekom semestra studenti moraju redovito samostalno prevoditi zadane tekstove i donositi ih na nastavu te aktivno sudjelovati u nastavi i raspravi o pojedinim prevodilačkim rješenjima. Nastavnik također može tražiti da student preda svoje prijevode u elektroničkom obliku. Od studenata se očekuje da aktivno surađuju s kolegama u grupi i jedni drugima pomažu oko usvajanja prijevodnih vještina. Od studenata se također očekuje da pokažu samostalnost i odgovornost za razvijanje vještina opisanih u ciljevima i sadržaju kolegija, a prema nastavnikovim uputama i savjetima. Tijekom semestra nastavnici bilježe napredak svakog pojedinog studenta kroz riješene zadaće i kolokvije koje studenti pišu na nastavi. O cjelokupnom radu studenta tijekom semestra nastavnik donosi ocjenu koja u konačnici nosi 50% udjela u ocjeni. Drugih 50% udjela u konačnoj ocjeni studenti ostvaruju putem pisanih kolokvija ili završnog pisanog ispita. 4. Pisani kolokviji, završni ispit i konačna ocjena: Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija. Svaki kolokvij podrazumijeva po jedan prijevod s engleskog na hrvatski i jedan prijevod s hrvatskog na engleski, duljine izvornog teksta oko 150 riječi. Studenti koji polože oba kolokvija (ukupno 4 prijevoda) oslobađaju se završnog pismenog ispita. Drugim riječima, studenti mogu tijekom semestra ostvariti 100% udjela u ocjeni, od čega 50% putem pisanih kolokvija, i 50% putem samostalnih prijevoda i obveznih zadaća. Oni studenti koji ne polože oba kolokvija, tijekom ispitnih rokova izlaze na završni pisani ispit, koji se sastoji od prijevoda jednog teksta s engleskog na hrvatski, i jednog teksta s hrvatskog na engleski jezik, ukupne duljine oko 150 riječi za izvorni tekst. Položi li student oba prijevoda, nastavnik utvrđuje konačnu ocjenu, pri čemu cjelokupan rad tijekom semestra nosi 50% i pismeni ispit 50% udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi oba dijela ispita, mora iznova pisati oba prijevoda (hrv-eng i eng-hrv) na nekom od sljedećih ispitnih rokova.

Na pisanim kolokvijima i ispitima dozvoljeno je koristiti se rječnicima, isključivo u tiskanom obliku.


Studentske obveze

Da položi kolegij, student/studentica mora: 1. Redovito pohađati nastavu, pripremati se za nastavu i aktivno sudjelovati

u nastavnom procesu 2. Redovito izrađivati samostalne prijevode i domaće zadaće (50 % udjela u

ocjeni) 3. Položiti dva kolokvija ili završni pisani ispit – prijevod jednog teksta s

engleskog na hrvatski i jednog s hrvatskog na engleski duljine oko 150 riječi za izvorni tekst (50 % udjela u ocjeni)



Uvjeti za pristupanje završnom ispitu Pod uvjetom da su ispunili sve predviđene obveze (pohađanje nastave, samostalni prijevodi i zadaće) i položili oba kolokvija do kraja redovne nastave, studenti već tijekom semestra ostvaruju 100% udjela u ocjeni. Ukoliko student ne položi oba kolokvija (ukupno 4 prijevoda), a ispunio je sve ostale obveze, pristupa završnom ispitu u okviru ispitnih rokova. Konačni uspjeh na kolegiju ovisi o redovitom izvršavanju svih studijskih obveza, stoga se od studenata očekuje odgovornost i samostalnost u radu. Materijali za kolegij Studenti će potrebne materijale i tekstove za prijevod dobivati od nastavnika tijekom redovne nastave i/ili u elektroničkom obliku. Studenti su dužni zadane materijale i vlastite prijevode imati u ispisu i donositi ih na nastavu prema potrebi. Informiranje o kolegiju Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, elektroničkom poštom (dvosmjerno), a povremeno i putem internetskih stranica (jednosmjerno). Studenti moraju redovito pratiti obavijesti na e-stranicama i na oglasnoj ploči.

Literatura

Obvezna: Studenti ne trebaju kupovati sve rječnike, ali trebali bi imati barem jedan dvojezični (u svakome smjeru) i barem jedan jednojezični. Dvojezični rječnici, primjerice: • Bujas, Ž. (1999). Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod

Globus.


Jednojezični rječnici, primjerice: • Oxford Advanced Learner’s Dictionary. (2005). Oxford: Oxford University

Press

Enciklopedijski rječnici, primjerice: • The New Oxford Dictionary of English, ili

• Webster’s Third New International Dictionary

Kolokacijski rječnici, primjerice: • Oxford Collocations Dictionary for Students of English. (2003). Oxford:


Tezaurusi, primjerice: • Waite, M. (ed.) (2001). Oxford PaperbackThesaurus. Oxford: Oxford

University Press

Dopunska: • Anić, V. (2003). Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber

• Hrvatski enciklopedijski rječnik (2003). Zagreb: Novi Liber

• Anić, V. i Silić, J. (2001). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber

• Bendow, I. (2006). Englesko-hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak

• Bendow, I. (2009). Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak

Documents

Preddiplomski studij engleskog jezika i književnosti ......Preddiplomski studij engleskog jezika i književnosti Dvopredmetni studij IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU GODINU 2019./2020