FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA …rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1387_2.5.pdf · Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti upisao je na Pedagoškom fakultetu

1

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA JOSIPA

JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Predmet: Ocjena rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora

za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, na

Katedri za staru hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog

fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i prijedlog da se na mjesto redovitog

profesora izabere izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin.

Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, održanoj 27. svibnja 2009. godine, imenovani smo u stručno

povjerenstvo za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za područje

humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti, za predmet stara

hrvatsku književnost, pa podnosimo sljedeće

SKUPNO IZVJEŠĆE

Na natječaj objavljen u Glasu Slavonije 12. lipnja 2009. godine prijavio se jedan

kandidat: izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin. Prijavi na natječaj priložio je sljedeće: a) ovjerenu

kopiju diplome, diplome magistra znanosti i diplome doktorata znanosti; b) životopis s podacima

o školovanju i radnom odnosu; c) kopiju domovnice; d) kopiju rodnog lista; e) CD s izvornim

znanstvenim i stručnim radovima koji su objavljeni nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje

izvanrednog profesora, tj. koji nisu ušli u izvješće za izbor u to zvanje.

Milovan Tatarin roñen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Srednju školu završio je u Dardi

(1980–1982) i Belom Manastiru (1982–1984). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti

upisao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1984. godine, gdje je diplomirao 21. rujna 1989.

Od 15. siječnja 1990. radi na osječkom Pedagoškom fakultetu, na Odsjeku za hrvatski jezik i

književnost, prvo kao »pripravnik-istraživač iz područja filologije za književnost na odreñeno

vrijeme« (znanstveni novak), na projektima Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera

razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985–1990, broj projekta 210010004) i Corpus

Strossmayeranum (1996–2000, broj projekta 122011), koje je vodio prof. dr. sc. Stanislav

Marijanović, a od 2000. kao docent za predmet stara hrvatska književnost. Od 1. travnja 2002. u

stalnom je radnom odnosu na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku.

2

Milovan Tatarin završio je poslijediplomski studij književnosti na Pedagoškom fakultetu

u Osijeku i 17. studenog 1993. stekao stupanj magistra znanosti, obranivši rad Crnorizac Hrabar

i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika (mentor: prof. dr. sc Stanislav Marijanović, članovi

povjerenstva: prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Dunja Fališevac). Doktorski rad

Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti obranio je na Filozofskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu 30. ožujka 1999. pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stanislav

Marijanović (predsjednik povjerenstva), akademik Josip Bratulić (mentor) i prof. dr. sc. Stjepan

Damjnović (član povjerenstva). Dana 8. lipnja 2000. održao je na Pedagoškom fakultetu

nastupno predavanje (Srednjovjekovna legenda o pokajanoj bludnici i njezini

zapadnoeuropski izvori) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta (stručno

povjerenstvo: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović i prof. dr.

sc. Milorad Nikčević), 26. lipnja 2000. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz

područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, za predmet stara hrvatsku

književnost, a 31. siječnja 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog

profesora, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika.

Nastavnu djelatnost obavlja od 1992 (uz prekid od rujna 1993. do lipnja 1994): do 2000.

godine vodio je seminare iz hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini

1999/2000. seminare iz nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. predaje staru hrvatsku

književnost na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od

listopada 2005. do listopada 2007. bio je voditelj Katedre za hrvatsku književnost Odsjeka za

hrvatski jezik i književnost. Godine 2006. osmislio je doktorski studij Književnost i kulturni

identitet, čiji je voditelj bio 2006–2009. Služi se engleskim i ruskim jezikom.

Nakon zbora u zvanje izvanrednog profesora kao gostujući predavač održao je pet

predavanja na 34, 35, 37. i 38. seminaru Zagrebačke slavističke škole: Uloga pučkih kalendara

u formiranju hrvatske čitateljske publike (Dubrovnik, 30. kolovoza 2005), Držić i Machiavelli

(Dubrovnik, 30. kolovoza 2006), Držićev obračun s pozornice – dva prologa Tirene

(Dubrovnik, 6. rujna 2008). Kamo su bježali hrvatski prozaici sedamdesetih? (Dubrovnik, 1.

rujna 2009) i Uskraćeni užitak: o spolnim zabranama u hrvatskoj srednjovjekovnoj i

ranonovovjekovnoj književnoj kulturi (Dubrovnik, 5. rujna 2009).

Kao suradnik sudjelovao je u sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima:

Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (projekt 0130403, 2002–2006, voditelj: dr. sc.

Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb), Književni dokumentarizam u Slavoniji (projekt

0122008, 2002–2008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet, Osijek),

Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (projekt 122–1222665–2677, 2007–,

3

voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić, Filozofski fakultet, Osijek). Uz višu leksikografkinju

Mirjanu Mataiju (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb), doc. dr. sc. Lea Rafolta

(Filozofski fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Slobodana P. Novaka (Sveučilište u Splitu) jedan je

od urednika Leksikona Marina Držića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009).

Od posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Milovan

Tatarin održao je šest priopćenja na znanstvenim simpozijima: »Život Antuna Mandića« Adama

Filipovića, biografija u stihovima, Dani Hvarskoga kazališta (Prostor i granice hrvatske

književnosti i kazališta), Hvar, 4–7. svibnja 2005; Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz

18. stoljeća, Dani Hvarskoga kazališta (Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj

književnosti i kazalištu), Hvar, 3–6. svibnja. 2006; Nekoliko rečenica s početka prvoga

prologa »Dunda Maroja«, Dani Hvarskoga kazališta (Počeci u hrvatskoj književnosti i

kazalištu), Hvar, 2–5. svibnja 2007; Tri rimska krčmara, Dani Hvarskoga kazališta (Nazbilj i

nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana

u čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), Hvar, 7–10. svibnja 2008; Novo čitanje

»Grižule«, Meñunarodni znanstveni skup »Marin Držić: 1508.–2008.«, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti, Zagreb, 5–7. studenoga 2008; Putovanje Mande Krkarke, Dani

Hvarskoga kazališta (Putovanje, lutanje, bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 6–9.

svibnja 2009. Za francusko izdanje zbornika Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse (u

kojemu će biti objavljeni radovi s meñunarodnog znanstvenog skupa Marin Držić, svjetionik

dubrovačke renesanse, Universitè Paris IV – Sorbonne, Francuska, 23–25. listopada 2008)

prihvaćen mu je rad »Gorki smijeh« komedije Tripče de Utolče.

Milovan Tatarin bio je mentor pri izradi sedamnaest (17) diplomskih radnji. Uredio je

zbornik radova iz stare hrvatske književnosti studenata Hrvatskoga jezika i književnosti

Pjenušava kupka prošlih vremena (Pedagoški fakultet, Osijek, 2003, 383 str.). Pod njegovim

mentorstvom prihvaćen je sinopsis doktorske disertacije Hrvatska religiozna lirika 16. stoljeća

mr. sc. Krešimira Šimića.

Milovan Tatarin ispunjava minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje

redovitog profesora što ih je propisao Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske (čl.

105., stavka 4. podstavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Narodne

novine br. 123/03, 105/04. i 174/04, i članak 5., stavka 2. Poslovnika Rektorskog zbora

2005/2006), a to su:

1. U svojstvu nastavnika na visokom učilištu (Filozofski fakultet, Osijek) održao je više od šesto

(600) norma sati;

2. Autor je triju (3) knjiga (Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki,

Zagreb, 2003; Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004; Ljubavi nebeske, ljubavi

4

zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Zagreb, 2007) koje se rabe kao

sveučilišni udžbenici te je autor šest (6) znanstvenih i stručnih knjiga;

3. Pod njegovim mentorstvom obranjeno je sedamnaest (17) diplomskih radnji, a mentor je

jednom doktorantu.;

4. Održao je trideset tri (33) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga šest (6) na

meñunarodnim;

5. Urednik je zbornika Zavičajnik: zbornik stanislava Marijanovića (Pedagoški fakultet, Osijek,

2005) te jedan od urednika Leksikona Marina Držića;

6. Recenzirao je dvanaest (12) znanstvenih knjiga i četiri (4) rada;

7. Bio je voditelj projekta Leksikon Marina Držića, koji se u Leksikografskom zavodu Miroslav

Krleža u Zagrebu izrañivao od 2006. do 2009.

Milovan Tatarin autor je devet (9) autorskih knjiga, od toga su dvije (2) objavljene od

posljednjeg izbora. Priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije (2) od posljednjeg izbora. Napisao je

četrdeset pet (45) znanstvenih radova, od toga petnaest (15) od posljednjega izbora. Autor je

dvije čitanke: za peti razred (Psst! Knjige govore!, u suradnji s Jagnom Pogačnik, Profil,

Zagreb, 2003) i osmi razred (Početnica za odrasle, u suradnji s Julijanom Matanović, Profil,

Zagreb, 2001).

Opisat ćemo njegove znanstvene autorske knjige do posljednjeg izbora, a zatim knjige objavljene

od posljednjeg izbora, kao i znanstvene, stručne i tekstološke radove od posljednjeg izbora.

Knjige objavljenje do izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora

1. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (Književni krug,

Split, 1997, 470 str., ISBN: 953–163–083–6).

Knjiga okuplja sedam opsežnih studija o raznim aspektima slavonske nabožne

književnosti: o prepjevima psalama u slavonskoj književnosti, o nabožnim spjevovima Antuna

Josipa Knezovića, o Svetoj Rožaliji Antuna Kanižlića i metametričkim aspektima stiha i oblika, o

književnim utjecajima u Bogomolnoj knjižici Marijana Lanosovića, o Životu svetoga Eustakije

Antuna Josipa Turkovića, o pismama jadovitim Josipa Stojanovića, o Dilima svetih mučenika

Ivana Marevića. Pristupajući relativno nepoznatom korpusu starije, ponajprije slavonske

književnosti, Tatarin je predmetu svojih analiza pristupio s jedne strane tradicionalnom

filološkom metodom (pitanje biografije autora, bibliografije, izvora tekstova, pitanje rukopisa ili

pak tiskanih djela), a zatim modernijim, najčešće stilističkim ili strukturalističkim pristupima

5

analizirao pojedine korpuse. Ispitujući slavonsku književnost kao specifičnu i relativno

autonomnu književnokulturnu dionicu ranonovovjekovne hrvatske književnosti, osvijetlio je

razloge njezine otvorenosti kršćanskoreligioznoj tematici, kao i njezino odustajanje od visokih

estetičkih motivacija književnog teksta. No, istodobno je otkrivao i povezanost slavonskog

segmenta stare hrvatske književne kulture s onim dubrovačko-dalmatinskim.

2. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (Matica hrvatska,

Zagreb, 1999, 253 str., ISBN: 953–150–193–9).

Knjiga sadrži šest studija koje se bave raznim aspektima slavonske nabožne književnosti

18. stoljeća. Uvodna studija Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća analizira

doprinos toga povjesničara književnosti proučavanju slavonske književnosti, a na izvjestan način

govori i o Tatarinovoj intenciji da nastavi njegovim tragom. I uistinu, u ostalih pet studija knjige

autor analizira pojedine slavonske pisce ili pojedina djela koja su ostala izvan

književnopovijesnih interesa. U jednoj od njih bavi se slavonskim crkvenim prikazanjima,

pokazujući da je taj srednjovjekovni žanr u uvjetima nerazvijenog književnokulturnog života

Slavonije bio struktura duga trajanja te da je i u 18. stoljeću obnašao važnu ulogu u religioznom i

književnokulturnom životu. U studiji o pitanju Kanižlićeva autorstva nekih pjesama u

Bogoljubnim pismama Jurja Muliha analizom stila i pokazivanjem visoke estetske razine

pojedinih tekstova Tatarin nastoji dokazati da je riječ o Kanižlićevu autorstvu odreñenog broja

pjesama. Tri studije u knjizi posvećene su spjevu Život svete Olive. Prva se bavi izdanjima spjeva

u 19. stoljeću, druga studija analizira strukturu spjeva Antuna Josipa Knezovića, a treća govori o

rukopisnoj tradiciji spjeva. Priča o »djevojci bez ruku« zainteresirala je Tatarina nekolikim

svojim aspektima: tematikom, specifičnim svijetom koji oblikuje, medievalnim svjetonazorom,

ali isto tako i dugotrajnom prisutnošću u hrvatskoj književnoj kulturi. Knjiga Zaboravljena

Oliva, obrañujući i analizirajući zapostavljena nabožna djela različite generičke pripadnosti u

slavonskoj književnosti 18. stoljeća, osvjetljava specifičnu književnu kulturu Slavonije u 18.

stoljeću, onaj njezin segment koji je bio vrlo produktivan, postojeći paralelno, ali ne i

antagonistički, sa sekularnom prosvjetiteljskom književnom kulturom osamnaestostoljetne

Slavonije. Na taj je način knjiga lijep i relevantan doprinos osvjetljavanju pluralizma tematskih i

idejnih svjetova slavonske književnosti 18. stoljeća.

3. Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi (Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN: 953–195–

244–2).

Iako knjiga ima za predmet suvremenu hrvatsku književnost, dvije studije uvelike su

odreñene pristupnikovim dobrim poznavanjem starije hrvatske književnosti. Riječ je o studiji Tri

6

stranca hrvatske komedije ili kako smo se smijali povijesti (Drame Tahira Mujičića, Borisa

Senkera i Nine Škrabea (str. 29–51) u kojoj se analiziraju farse Novela od stranca, Domagojada i

Trenk iliti Divji baron navedenog trojca i intertekstualni odnos tih dramskih parodija s hrvatskom

ne samo književnom nego i kulturnom baštinom. Uočavajući da je u svim tekstovima riječ o

dramskim parodijama s ironičkim odmakom prema predlošcima i snopovima značenja koje su

prototekstovi i protolikovi imali, Tatarin razmatra niskomimetske moduse suvremenih dramskih

tekstova i funkcioniranje njihovih parodičkih obrata u odnosu na visokomimetske moduse

predložaka. U studiji Tvrña – nevidljivi tragovi (str. 145–173) Tatarin u obliku fikcionalne

memoarske proze evocira osječku Tvrñu kao kulturni spomenik i kao mjesto gdje su živjeli i

radili brojni stari slavonski pisci (Marijan Lanosović, Josip Stojanović, Matija Petar Katančić,

Matija Antun Relković, Martin Pustaić, Antun Josip Turković i drugi). Iako na rubu publicistike,

taj rad ima i osobine znanstvenog rada.

4. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (Naklada Ljevak, Zagreb, 2003,

494 str., ISBN: 953–178–595–3).

Knjiga predstavlja najpotpuniju analizu književne obrade legende o Mariji Egipćanki u

hrvatskoj književnosti. U prvom dijelu autor je analizirao legendu s hagiografskog i književnog

aspekta te se pozabavio hagiografskim tradicijama u legendi, kao i motivsko-tematskim

podudarnostima u raznim legendarnim tekstovima o »pokajanoj prostitutki«. Zatim je, nakon

osvrta na dosadašnja proučavanja legendarne grañe o Mariji Egipćanki u hrvatskoj književnoj

historiografiji, kronološkim redom istražio sve hrvatske književne tekstove u kojima se legenda

oblikovala, od srednjovjekovnih tekstova (u beneventanskome privezu Pasionalu MR 164 i u

Ivančićevu zborniku, u kojem je legenda oblikovana kao mirakul), preko analize obrade legende

u Životu nikoliko izabranih divic Fausta Vrančića i u Dubrovačkom legendariju pa do obrade

legende u djelu Cvet sveteh kajkavskog hagiografa Hilariona Gašparotija i spjevu Život i pokora

svete Marije Egipkinje Dubrovčanina Nikole Marčija. U knjizi je Tatarin, prezentirajući obradu

jedne teme i jednog lika u različitim razdobljima hrvatske književnosti, od srednovjekovlja do

baroka, detaljno i precizno analizirao hagiografska djela o Mariji Egipćanki s pozicija

tradicionalnih filoloških, ali isto tako i strukturalističkih, komparativnih te kulturoloških

aspekata. Ta knjiga, kojoj, doduše, u temeljima leži pristupnikov doktorski rad, uvelike je

prerasla okvire toga rada i do te je mjere prerañena da se može smatrati novim djelom.

5. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str.,

ISBN: 953–185–091–7).

7

U prvom dijelu knjige (1–183) monografski je obrañen život i rad Nikolice Bunića (oko

1635–1678), a u drugom dijelu nalaze se prema kritičkim tekstološkim načelima prireñena

Bunićeva djela. Knjiga Feniks za povijest hrvatske književnosti dvostruko je važna. S jedne

strane predstavlja prvi monografski prikaz života i rada sedamnaestostoljetnog dubrovačkog

diplomata i pjesnika Nikolice Bunića; s druge strane, budući da djela tog pisca ili uopće nisu

objavljena ili su objavljena nekritički, tekstološki kritičko objavljivanje cjelokupna autorova

opusa toga autora na jednom mjestu od nemala je značenja za hrvatsku književnu kulturu. U

knjizi su objavljena sljedeća djela Nikolice Bunića: epilij Glavosječenje navještitelja

Jezusova, Ivana Krstitelja slavnog, u kojem se opjevava novozavjetna priča o Ivanu Krstetelju

i njegovoj smrti; lament Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju i alegorijski spjev Feniče u

kojem se pripovijeda o katastrofalnom potresu te izražava vjera da će se grad Dubrovnik

obnoviti kao antička ptica Feniks. U monografskom dijelu knjige na temelju historiografskih

izvora prikazuje se život Nikolice Bunića, a isto tako opisuju se sva njegova djela, analizira se

tematika, stil, stih, kompozicijska struktura, a isto tako i izvanknjiževna – riječ je o djelima s

angažiranom moralno-kršćanskom i rodobljubnom tendencijom – funkcija. Tako se i život i

rad toga zanemarenog pjesnika, koji je uvijek ostajao na rubu književnopovijesnih opisa, u

knjizi ocrtava precizno i detaljno, uz uvijek relevantnu historiografsku i književnopovijesnu

argumentaciju.

6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217. str.,

ISBN: 953–196–300–2).

U knjizi su skupljeni članici i kritike o suvremenoj hrvatskoj proznoj produkciji.

Smatramo važnim napomenuti i tu pristupnikovu djelatnost.

Knjige i znanstveni i stručni radovi objavljeni nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje

izvanrednog profesora

Poslije izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Milovan Tatarin objavio je

dvije (2) autorske knjige, a dvije (2) je priredio. Osim toga, objavio je petnaest (15) radova, od

toga trinaest (13) izvornih znanstvenih radova i dva (2) stručna rada.

I. Znanstvena knjiga (a3)

Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća

(Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7).

8

Knjiga sadrži sedam studija: Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj

knjizi 18. stoljeća (str. 7–105). U radu se analizira Gospin plač u djelima slavonskih autora

18. stoljeća (Šimun Mecić, Ivan Velikanović, ðuro Sertić, Antun Josip Turković) te se

pokušavaju utvrditi njihovi predlošci. Istraživanje pokazuje da se Mecić oslanjao na Nauk

krstjanski (1616) franjevca Matije Divkovića, ðuro Sertić na Cvit razlika mirisa duhovnoga

(1726) franjevca Tome Babića, dok je Turković preuzeo Sertićevu obradu Babića. Za razliku

od spomenutih autora, u čijim djelima nalazimo narativno-dijalošku, a ne dramsku verziju

Gospina plača, Ivan Velikanović će jezično prilagoditi Muku Gospodina našega Isukrsta i

plač matere njegove (1753) Petra Kneževića.

Studija Hagiografski epilij o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića (str. 107–209)

obrañuje Život svete Olive (1761), jedan od tri hagiografska epilija slavonskoga pjesnika

Antuna Josipa Knezovića. Nastao je na temelju anonimne i danas nepoznate čakavske verzije,

objavljene u Mlecima 1698. godine. Popularnu legendu o »djevojci bez ruku« Knezović je

ispjevao dvanaesteračkim distisima, a čakavski je tekst prenio u štokavsku ikavicu.

Studija Epilij Nikole Marčija o svetoj Mariji Egipćanki (str. 211–315). analizira

hagiografski epilij Život i pokora svete Marije Egipkinje Nikole Marčija (1718–1806), jedino

djelo u stihovima posvećeno toj svetici. Marčiju je kao predložak poslužilo djelo Španjolca

Pedra de Ribadeneyre Flos Sanctorum. Epilij ima šest pjevanja i u njemu je kronološki

ispripovijedana priča o srednjovjekovnoj pokajanoj bludnici Mariji. Tematsko-motivski blizak

sedamnaestostoljetnim pjesnicima koji su opjevavali živote pokajanih grešnika (Ivan

Gundulić, Suze sina razmetnoga, Ivan Bunić Vučić Mandalijena pokornica, Ignjat ðurñević

Uzdasi Mandalijene pokornice), pisan osmeračkom sestom rimom, sa zamjetnom uporabom

baroknoga ornatusa, s križanjem dionica epskoga i neepskoga podrijetla (monološko-

refleksivne partije), sa živopisnim opisom pakla i Luciferova bijesa, epilij Život i pokora svete

Marije Egipkinje možda po vremenu tiskanja pripada kraju 18 stoljeća, no istodobno uskrsava

ponešto od najboljih proizvoda prethodne barokne epohe.

Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor (str.

317–346). U radu je riječ o latiničnom rukopisu legende o svetoj Mariji Egipćanki koji se

čuva u Arhivu Male braće u Dubrovniku (br. 1207). Nastao najvjerojatnije u 18. stoljeću,

rukopis je ostao nezamijećen, a predstavlja dio korpusa hrvatskih prijevoda žitija spomenute

svetice, koji su nastajali od 11. do kraja 18. stoljeća, pisanih latinicom i glagoljicom, latinskim

i hrvatskim jezikom, u prozi i stihu. Komparativna analiza rukopisa br. 1207 pokazuje da je

nepoznati prevoditelj kao predložak koristio talijanski prijevod djela Flos Sanctorum

Španjolca Alonsa de Villegasa.

9

Metastasijev »Giuseppe riconosciuto« u Slavoniji (str. 347–380). Biblijska priča o

Josipu Prekrasnom (Postanak, 37–50) bila je iznimno popularna u staroj hrvatskoj

književnosti (Brevijar Vida Omišljanina, Oksfordski zbornik, Libro od mnozijeh razloga,

Mavro Vetranović: Skazanje od Osiba, sina Jakova patrijarke, Petar Vuletić: Osip pravedni,

Lukrecija Bogašinović: Očitovanje Jozefa pravednoga, sina patrijarke Jakoba, Grgur

Čevapović: Josip, sin Jakoba patrijarke), obrañivana u prozi i stihovima, koliko danas znamo,

od 14. do početka 19. stoljeća. Drama Josip poznan od svoje braće (1791) osječkog franjevca

Aleksandra Tomikovića (1743–1829), inače prijevod oratorija Giuseppe riconosciuto Pietra

Metastasija, zauzima posebno mjesto u tomu korpusu budući da je riječ o jedinom hrvatskom

tiskanom prijevodu kojega Metastasijeva djela u hrvatskoj ranonovovjekovnoj književnoj

kulturi.

Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika (str. 381 –404). U radu je riječ o

rukopisnom dnevniku koji je Turković počeo voditi 1798. kad je postao župnik u Tvrñi.

Pokušava se pokazati da je riječ o specifičnom autobiografskom žanru, tzv. dnevniku-kronici,

u kojemu se prepleću podaci iz Turkovićeva javnog i privatnog života.

Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda (str. 405–

436). Zanimanje za Antuna Kanižlića (1699–1777), jedinog slavonskoga pjesnika 18. stoljeća

u čijim je nabožnim pjesmama i poemi Sveta Rožalija (1780) barokni stil posljedica svjesnog

estetičkog izbora, nije prestalo ni tijekom 19. stoljeća: u Danici ilirskoj tiskane su pjesme iz

njegovih molitvenika, prireñivana su nova izdanja njegovih djela, nabožni lirski sastavci iz

njegovih molitvenika uvrštavani su u knjige iste žanrovske pripadnosti, ali drugih autora, Ivan

Krizmanić prepjevao je Svetu Rožaliju na kajkavsko narječje, Miroslav Kraljević u Požegi

1863. iznova je tiskao Svetu Rožaliju, pojavljuju se prvi biografski i književnopovijesni

prikazi Kanižlićeva života i djela (Andrija Rumpler, Josip Forko, Matija Pavić, Ivan

Scherzer), a sjećanje na tog požeškoga isusovca oživjet će i u pripovijetki Opančareva kći

(Vijenac, 1871) Josipa Eugena Tomića.

Sve studije u knjizi pisane su na filološki najvišoj razini, s uvidom u korpuse pojedinih

djela, njihovu književnopovijesnu sudbinu, sve teze dobro su argumentirane, izlaganje o

pojedinom problemu jasno i transparentno.

II. Znanstveni radovi u znanstvenim časopisima, periodičkim publikacijama i ostalim

edicijama (skupina a1 i a2)

Od posljednjega izbora Milovan Tatarin objavio je petnaest (15) radova, od toga trinaest (13)

izvornih znanstvenih radova i dva (2) stručna rada u časopisima i publikacijama vrednovanima

a2. Navest ćemo ih kronološkim redom.

A) Izvorni znanstveni radovi (a2)

10

1. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003.

(Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio

Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske

književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb,

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str.

45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU) (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u

znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora zbornik se još nije pojavio, nego

početkom prosinca 2004).

U radu se analiziraju dramski tekstovi Ači i Galatea i Ero vila plačući nad Leandrom

mrtvijem Džora Palmotića (1606–1675). Osim što se pokušava ukazati na utjecaj Ivana

Gundulića i Junija Palmotića, analiza je ponajprije usmjerena na verzifikacijski i stilski aspekt

spomenutih djela: proučavanjem stihovno-strofičkoga izbora (osmerački katreni, abab, abba)

Tatarin pokazuje da nije samo riječ o uobičajenom metričkom izboru pisaca seičenta, nego da

stih i rima u djelima tog pjesnika imaju i dodatna značenja, uposlena u karakterizaciju likova.

Analiza fonda uporabljenih retoričkih sredstava (jake metafore, poliptoton, paregmenon,

antiteze, gomilanja, nabrajanja) vodi zaključku da je Palmotić vješto vladao baroknim stilom i

nipošto nije zaostajao za suvremenicima: premda je nasljedovao tematsko-motivske i

figuralne obrasce, a opus mu je više no malen, ipak je važan za razumijevanje doba u kojemu

je nastao.

2. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta

31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić,

Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149,

ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug).

Analizirajući nekoliko tekstova nastalih u Slavoniji u 18. stoljeću iz

književnoantropološke perspektive, autor pokušavaj rekonstruirati onodobne prehrambene

navike. Tatarinovu su pozornost zaokupili prozni rukopisni Dijarij Antuna Josipa Turkovića

(1758–1806), Kućnik (1796) i Čestitanje godovno Josipa Stipana Relkovića (1754–1801),

Zeca priponizna tužba Antuna Josipa Turkovića te Razgovor priprosti iliti vrtlar s povrtaljem

se razgovara (1822) Adama Filipovića Heldentalskoga (1792–1871). Motivacije za nastanak

tih sastavaka nisu bile iste, a moglo bi se zaključiti da je potreba pisanja o hrani bila motiviran

isto toliko zbiljom koliko i literarnim ambicijama pisaca.

11

3. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi

Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo

Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–

8.

Rad je uvršten u knjigu Ljubavi nebeske,ljubavi zemaljske te je tamo i opisan.

4. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava

Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498,

ISBN: 953–6456–54–0.

U radu je riječ o jedinom poznatom većem djelu Vlaha Skvadrovića (1643–1691),

kratkom spjevu Mačuš i Čavalica. Analiziraju se postupci preuzeti iz tradicionalne epike,

konvencionalni motivi karakteristični za pastoralnu književnost, utvrñuje se autorova ovisnost

o baroknim religioznim poemama te se podrobnije opisuje stilski aspekt spjeva.

5. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga

kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola

Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hravatska akademija znanosti i

umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4

(HAZU), 953–163–274–X (Književni krug).

U radu je riječ o stihovanom životopisu ñakovačkog biskupa Antuna Mandića koji je

napisao i u Pečuhu 1823. objelodanio Adam Filipović. Život Antuna Mandića djelo je po

svojemu sadržaju heterogeno i sadrži – osim podataka o biskupovu životu – moralne pouke,

zapise o recepciji književnih tekstova, ponekad podatke o samome autoru. Pristupom i

obradom teme Filipović je proširio granice jednoga žanra, a spjev je osobito važan zbog stava

o znanju kao preduvjetu čovjekova napretka. Prosvjetiteljsko-racionalistička komponenta o

jednakosti svih ljudi, želja da se u predstavljanju Mandićeva života bude istinit, objektivan i

kritičan te pokušaj ocrtavanja društvenoga konteksta, čine Filipovićev biografski spjev

zanimljivim kako u književnopovijesnom, tako i u kulturološkom smislu.

6. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija

Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke

slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF

pres, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3.

Polazeći od teze da su pučki kalendari, namijenjeni neobrazovanim i socijalno nižim

slojevima, odigrali iznimno važnu ulogu u stjecanju navike čitanja i bili jedina veza pretežitog

12

dijela slavonskog puka s knjigom u predilirsko i ilirsko doba, autor se posebno pozabavio

kalendarima koje je od 1836. do 1855. ureñivao Ignjat Alojzije Brlić (1795–1855). Tatarina

su osobito privukli oni prilozi koji potvrñuju Brlićevo izvrsno poznavanje nacionalne

književne baštine, i to u vremenima kad ona nije bila ni istražena ni – što je još važnije –

dostupna onako kako je danas. Naime, u analiziranim kalendarima nalaze se djela kao što su

Radonja Vladislava Menčetića, Nadodanje glavni dogañaja Razgovoru ugodnomu naroda

slovinskoga (1768) Emerika Pavića, spjev Anka i Stanko Ane Vidović (1800–1879), Od

privare i zle naravi ženske Ivana Ivaniševića (1608 – ?1665), Fedra, Augustova odsužnjika,

pričice Esopove ðura Ferića (1739–1820).

7. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje

Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin

Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN:

953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost).

U radu je riječ o kalendarima franjevca Emerika Pavića (1716–1780), o čemu je prvu

vijest donio Ivan Kukuljević Sakcinski u Bibliografiji hrvatskoj (1860). Potonja su

istraživanja utvrdila da je on kalendare ureñivao dosta dugo, od 1746. do 1780. godine. U

Novoureñenom ilirskom kalendaru iliti Svetodaniku za prosto godište 1842. tiskanom u

Budimu sačuvani su ulomci iz Pavićevih kalendara za 1761. i 1767. godinu. Na temelju

bilješke o njihovu sadržaju donosi se nešto podataka o tom aspektu Pavićeve književno-

prosvjetne djelatnosti, posebno pak o vremenu kad je čitatelje počeo upoznavati s djelom

Andrije Kačića Miošića Razgovor ugodni naroda slovinskoga, kojega je, inače, djelomično

preveo na latinski jezik (Descriptio soluta et rytmica regum, banorum caeterorumque heroum

slavinorum seu illyricorum, 1764) te ga na poseban način nadopunio u djelu Nadodanje

glavni dogañaja Razgovoru ugodnomu naroda slovinskoga (1768).

8. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«,

u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko

Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF Press, Zagreb, 2006, str. 87–111,

ISBN: 953–175–265–6.

Ovidijeva priča o Piramu i Tizbi iz četvrte knjige Metamorfoza više je puta obrañivana

u staroj hrvatskoj književnosti. Najopsežniji je epilij Barne Karnarutića Izvarsita ljubav i

napokom nemila i nesrićna smart Pirama i Tižbe (1586), a tu je i Ljubav Pirama i Tizbe

(1597) Dominka Zlatarića te Zgoda V. Ignjata ðurñevića (Razlike zgode nesrećne ljubavi).

Prepjev Antuna Nagya (1774–1847), tiskan u Novom i starom kalendaru iliričkom 1813.

13

godine, razlikuje se od spomenutih obrada i prilagoñen je pučkome čitatelju: priča je

skraćena, izostavljeni su mnogi detalji, stilska razina je siromašna, česte su gramatičke i

verzifikacijske nezgrapnosti. Nagy je očito čitateljima Kalendara htio ponuditi priču koja će

ih ponajprije zabaviti i ganuti.

9. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33

(Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige:

Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i

umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0

(HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug).

Premda je bilo poznato da je Emerik Pavić prireñivao kalendare i tiskao ih u Budimu,

u napisima o toj pučkoj publikaciji uglavnom se tvrdilo da se nijedan primjerak Pavićeva

kalendara nije sačuvao. U radu se meñutim nastoji dokazati da su primjerci kalendara za

1766. i 1769. godinu upravo njegovi. Njihov je književni dio osobito zanimljiv: prozni i

stihovani sastavci iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića i

stihovane basne, pretežno Ezopove te jedna Fedrova. Da je Pavić prepjevavao basne nigdje

nije zabilježeno, no čini se da je riječ o prvome slavonskom prepjevu ezopovskih priča u stihu

koji je u tiskanom obliku bio dostupan najširem sloju čitatelja.

10. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i

književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik

Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu,

Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85,

ISBN: 978–953–175–286–2.

Autor je u studiji ublažio tezu da je Marin Držić u doba prikazivanja Dunda Maroja

već imao koncept urote te iznio pretpostavku da je, meñu ostalim, ironizirao stavove Niccolòa

Machiavellija o »novom vladaru«, a ideje o sreći i vrlini prekodirao u drugi sustav vrijednosti.

11. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga

kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić,

Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46,

ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug).

U radu se analizira nekoliko rečenica s početka prvoga prologa Dunda Maroja kojima

Dugi Nos podsjeća na negromanciju koju je pred dubrovačkim gledateljima izveo prije tri

14

godine, tj. 1548, misleći pritom na – danas izgubljenu – komediju Pomet. Tatarin pokazuje da

je Petar Kolendić svojedobno pogrešno tumačio negromantovo spominjanje Place, utruñujući

se objasniti nesklad izmeñu odreñenja scenskoga prostora Dunda Maroja u Rešetarovu

rukopisu (Vijećnica) i spomena Place u prvom prologu. Zaključuje da Dugi Nos ne govori o

mjestu izvoñenja Dunda Maroja, nego Pometa te da potonja Držićeva komedija nije

prikazana na Placi već u istome prostoru u kojemu i Dundo Maroje, u Vijećnici.

12. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti

u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice

roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić,

Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i

umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0

(HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug).

U kritičkom izdanju Dunda Maroja, koje je 1930. za sedmu knjigu edicije Stari pisci

hrvatski priredio Milan Rešetar, meñu dramatis personae navode se »tri rimska krčmara«. Na

sceni se pojavljuju triput: u prvom prizoru prvog čina, devetom prizoru drugog čina te

devetom prizoru četvrtog čina U radu se ispituje koliko se krčmi i koliko krčmara pojavljuje u

komediji te nisu li njihove replike izmiješane te se dolazi do zaključka da je u komediji

zapravo dva krčmara, a da su zabune nastale zbog prepsivačkih pogreški u Rešetarovu

rukopisu.

13. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik

radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti

Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola,

Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1.

U radu se analiziraju dva prologa Tirene te se nastoji pokazati da je sadržaj prvog

prologa u vezi s prigovorima koji su upućeni Držiću nakon izvedbe Pometa, čime se na

drukčiji način želi potvrditi da je Pomet izveden prije Tirene. Takoñer se razlučuju napadi na

Držića na one poslije izvedbe Pometa, a prije Tirene, i na one poslije izvedbe Tirene, da bi se

na kraju dala nova definicija metafore »katanaca«.

B) Stručni radovi (a2)

1. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3,

urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–

15

344, ISBN: 953–6310–33–3 (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno

zvanje izvanrednog profesora knjiga se još nije pojavila, nego tijekom 2005.)

U radu je riječ o epiliju Glavosječenje navještitelja Jezusova Ivana Krstitelja

slavnoga, koji za života autorova nije tiskan, a u kojemu je, na barokni način, ispripovijedana

biblijska priča o Ivanu Krstitelju, Herodu, Herodijadi i Salomi. Pisan u tri pjevanja,

osmeračkim katrenima (abab), s razrañenom karakterološkom shemom, Bunićevo je djelo

lijep primjer seičenteskne naracije u stihu. U dodatku rada u suvremenoj se grafiji, prema

načelima kritičke tekstologije, donosi epilij prema rukopisu br. 108 iz 18. stoljeća, koji se

čuva u Arhivu Male braće u Dubrovniku. U kritičkom aparatu zabilježena su bitnija

odstupanja u trima osamnaestostoljetnim rukopisima: br. 342 (Znanstvena knjižnica,

Dubrovnik;), br. 203 (Arhiv Male braće; Dubrovnik) i I b 103 (Arhiv Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti, Zagreb).

2. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova

Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992 (broj se pojavio

početkom 2005).

U radu se daje osvrt na mizogine tekstove hrvatske srednjovjekovne i

ranonovovjekovne književne kulture, a zatim se u tom kontekstu motri knjiga Slava ženska

(Padova, 1643) Jakova Armolušića (oko 1575–1649), napisana kao reakcija na jedan dio

knjige Ivana Ivaniševića Kita cvitja razlikova (Venecija, 1642), pri čemu se zaključuje da je

Armolušić za svoje doba zastupao demokratska stajališta o ravnopravnosti spolova, toleranciji

i pravu na razliku.

III. Tekstološko-prireñivački rad

Osim navedenih znanstvenih i stručnih radova, Milovan Tatarin je od posljednjeg izbora u

suvremenoj grafiji priredio i komentarom popratio i nekoliko tekstova starije hrvatske

književnosti. Kako je tekstološki posao ne samo relevantan za pristupnikovu struku nego isto

tako i zahtjevan u pogledu tekstološke educiranosti, opisat ćemo i te radove:

1. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str.,

ISBN: 953–6929–44–9.

Skupivši sva poznata tiskana Stojanovićeva djela, autor ih je transkribirao

suvremenom latiničnom grafijom te tako prvi put okupio na jednom mjestu i učinio ih

dostupnima književnim povjesničarima. Riječ je o sljedećim tekstovima: Kratak pridgovor

16

duhovni (1780), Dvostruka ljubav otvorena u prikazalištu od Josipa Stojanovića (1787),

Pisma od slavne regimente gradiške složena u vrime rata turskoga godine 1788. (1792), Smrt

priuzvišenoga gospodina Gedeona Loudona (1794), Tužba duše i tila osuñena (1794),

Uspomena općenskoga suda (1795).

2. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje

Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin

Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 302–314, ISBN:

953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost) (dodatak izvornom znastvenom radu pod brojem 7).

Kao dodatak radu u suvremenoj se grafiji donosi osamnaest zagonetki i devet pjesama

iz Novoureñenog ilirskog kalendara za 1842. godinu, koje je iz izgubljenog kalendara

Emerika Pavića pretiskao Ignjat Alojzije Brlić (I. Iz kalendara od god. 1761. izdanog u

Budimu po o. Emer. Paviću; II. Iz kalendara od god. 1767 izdanog u Budimu od o. Emerika

Pavića).

3. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«,

u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko

Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF Press, Zagreb, 2006, str. 107–111,

ISBN: 953–175–265–6 (dodatak izvornom znanstvenom radu pod brojem 8).

U dodatku radu u suvremenoj se grafiji donosi spjev o Piramu i Tizbi (Iz IV.

Priobrazne knjige Publije Ovidije Nasona pisma II.), koji je – prema Ovidijevim

Metamorfozama – napisao Antun Nagy.

Opća ocjena

Znanstveni rad Milovana Tatarina obilježuju sljedeće karakteristike: vrsno poznavanje

korpusa hrvatske srednjovjekovne i ranonovovjekovne književnosti; odlično poznavanje korpusa

(objavljenog i neobjavljenog) starije slavonske književnosti; suvereno vladanje tradicionalnim

filološkim disciplinama, od arhivskog istraživanja, tekstologije, problematike rukopisa, retorike,

stilistike, književne genologije, književne povijesti, versologije i drugih filoloških disciplina. Uz

to, Milovan Tatarin vrstan je poznavatelj rada i djelovanja kanonskog hrvatskog dramatičara

Marina Držića. Osim toga, posebice u novijim radovima, Milovan Tatarin ulazi i u probleme šire

od tradicionalne književne povijesti: spomenimo da se na relevantan način bavi počecima

popularne, trivijalne književnosti, sociologijom književnosti i pitanjima čitalačke publike, isto

tako pokazuje interes za književnoantropološko i kulturološko istraživanje tekstova starije

17

hrvatske književnosti, a nerijetko se bavi i problematikom intertekstualnih veza starije i novije

hrvatske književnosti. Sve navedeno pokazuje da se dr. sc. Milovan Tatarin profilirao kao vrstan

znanstveni radnik koji je svojim bogatim i plodnim znanstvenim opusom ostvario vrsne

rezultate. Jednom riječju, pouzdan kao tekstolog, precizan kao književni povjesničar, s dobrim

uvidima u povijesni i društveni kontekst u kojem pojedino djelo nastaje, zainteresiran ne samo za

velike i kanonske pisce nego isto tako i one male i zaboravljene, vrstan analitik religiozno-

nabožnog štiva, ali isto tako i svjetovnih djela hrvatske ranonovovjekovne književnosti, Milovan

Tatarin jedan je od ponajboljih proučavatelja starije hrvatske književnosti u nas. Navedenome

nije naodmet dodati da se Milovan Tatarin često bavi i novijom hrvatskom književnošću i da se

nerijetko pojavljuje i u ulozi kritičara najnovijih djela hrvatske književnosti. Koliko znamo od

osječkih kolega, Tatarin je vrstan nastavnik, pouzdan i savjestan predavač koji mladim

generacijama na adekvatan i zanimljiv način prenosi znanja o staroj hrvatskoj književnoj kulturi.

Zaključak

Temeljem izloženoga povjerenstvo je utvrdilo da pristupnik, izvanredni profesor dr. sc.

Milovan Tatarin, udovoljava uvjetima iz članka 32., 35., 91. i 95. Zakona o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 123/03, 105/04 i 174/04), uvjetima za

ocjenu stručne i nastavne djelatnosti propisanima Odlukom o utvrñivanju nužnih uvjeta za

ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (Narodne

novine br. 84, od 11. srpnja 2005) i uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koje je utvrdilo

Nacionalno vijeće za znanost (Narodne novine br. 84/05). Isto tako Milovan Tatarin ispunjava

uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora što ih propisuje Rektorski zbor

visokih učilišta Republike Hrvatske (čl. 105., stavka 4. podstavka 1. Zakona o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju i članak 5., stavka 2. Poslovnika Rektorskog zbora

2005/2006), a to su sljedeći uvjeti:

1. U svojstvu nastavnika na visokom učilištu (Filozofski fakultet, Osijek) održao je više od šesto

(600) norma sati; 2. Autor je triju (3) znanstvenih knjiga (Bludnica i svetica: starohrvatska

legenda o Mariji Egipćanki, Zagreb, 2003; Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004;

Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Zagreb,

2007) koje se rabe kao sveučilišni udžbenici te je autor šest (6) znanstvenih i stručnih knjiga; 3.

Pod njegovim mentorstvom obranjeno je sedamnaest (17) diplomskih radnji, a mentor je jednom

doktorantu.; 4. Održao je trideset tri (33) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga šest (6)

na meñunarodnim; 5. Urednik je zbornik Zavičajnik: zbornik stanislava Marijanovića

18

(Pedagoški fakultet, Osijek, 2005) te jedan od urednika Leksikona Marina Držića; 6. Recenzirao

je dvanaest (12) znanstvenih knjiga i četiri (4) rada; 7. Bio je voditelj projekta Leksikon Marina

Držića, koji se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu izrañivao od 2006. do

2009. godine.

Milovan Tatarin autor je devet (9) knjiga, od toga su dvije (2) objavljene od posljednjeg izbora

(jedna znanstvena i jedna stručna). Priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije od posljednjeg izbora.

Napisao je četrdeset pet (45) znanstvenih, stručnih i preglednih radova: trideset (30) do

posljednjeg izbora (izvorni znanstveni rad = 26; stručni rad = 3; pregledni rad = 1) i petnaest (15)

od posljednjega izbora (izvorni znanstveni rad = 13; stručni rad = 2).

Bodovanje radova (u prilogu) pokazalo je da pristupnik sveukupno ima 195,7 bodova: 141,1

do posljednjeg izbora, 54,6 od posljednjeg izbora.

Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku da prihvati naše izvješće o izboru izv. prof. dr. sc. Milovana Tatarina u

znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za

znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti.

U Zagrebu, 19. studenog 2009.

19

OBRAZAC ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA

(POPUNJAVA STRUČNO POVJERENSTVO)

I. OPĆI PODACI O PRISTUPNIKU/PRISTUPNICI Ime i prezime: MILOVAN TATARIN Datum i mjesto roñenja: 9. prosinca 1965, Osijek, Republika Hrvatska Državljanstvo: Republika Hrvatska Adresa: Sjenjak 33, 31 000 Osijek E-mail: [email protected] Web stranica: www.ffos.hr Ustanova u kojoj je pristupnik zaposlen: Filozofski fakultet, Lorenza Jägera 9, 31 000 Osijek Broj u Upisniku znanstvenih djelatnika RH: 173546 Stručna sprema odnosno akademski stupnjevi: doktor znanosti iz područja humanističkih znanosti, polje filologija Stručno i znanstveno usavršavanje u zemlji i inozemstvu: Pedagoški fakultet u Osijeku (1984–1988): diplomirao 21. rujna 1989. na studiju Hrvatski ili srpski jezik i književnost. Pedagoški fakultet u Osijeku: magistrirao 17. studenoga 1993. (Crnorizac Hrabar i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika, mentor: dr. sc. Stanislav Marijanović). Filozofski fakultet u Zagrebu: doktorirao 30. ožujka 1998. (Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti, mentor: dr. sc. Josip Bratulić). Kretanje u službi: 15. siječnja 1990. – zaposlio se na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (danas Filozofski fakultet) kao pripravnik-istraživač (znanstveni novak) iz područja filologije za književnost na odreñeno vrijeme. 1. travnja 2002. – zasnovao stalni radni odnos na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 26. lipnja 2000. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, predmet stara hrvatska književnost. 31. siječnja 2005. izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika. Znanstvena djelatnost: stara hrvatska književnost, slavonska nabožna književnost 18. stoljeća Članstvo i rad u znanstvenim i strukovnim institucijama i organizacijama: Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski centar ITI, Hrvatski P.E.N. centar Nagrade za znanstveni rad:

20

24. svibnja 1999. nagrañen godišnjom državnom nagradom Republike Hrvatske za znanost za znastvene novake u području humanističkih znanosti za knjigu Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (Književni krug, Split, 1997). 25. lipnja 2004. na VII. ðakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara nagrañen nagradom »Julije Benešić« za knjigu Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (Mozaik knjiga, Zagreb, 2004). 22. travnja 2008. nagrañen nagradom »Judita« za knjigu Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (Disput, Zagreb, 2007), koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sadašnje znanstveno zvanje pristupnika: izvanredni profesor Znanstveno zvanje za koje se pristupnik predlaže: redoviti profesor Znanstveno područje u koje se pristupnik bira: humanističke znanosti Znanstveno polje u koje se pristupnik bira: filologija Datum posljednjeg izbora u znanstveno zvanje: 31 siječnja 2005. Način pokretanja postupka izbora: – na osnovi zahtjeva postupka izbora: – na zahtjev ustanove u kojoj je pristupnik uposlen – na temelju javnog natječaja Datum kad je postupak za izbor pokrenut: 27. svibnja 2009. Sastav stručnog povjerenstva za izbor: 1. dr. sc. Dunja Fališevac, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. dr. sc. Josip Bratulić, red. prof. u miru 3. dr. sc. Pavao Pavličić, red. prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Datum kad je postupak za izbor pokrenut: 27. svibnja 2009. Datum izvješća stručnog povjerenstva: 19. studenog 2009.

II. OCJENA ZNANSTVENIH RADOVA RELEVANTNIH ZA IZBOR 1. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7. 2. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9. 3. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–344, ISBN: 953–6310–33–3 (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora knjiga se još nije pojavila, nego tijekom 2005). 4. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU) (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora zbornik se još nije pojavio, nego početkom prosinca 2004).

21

5. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992 (broj se pojavio početkom 2005). 6. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149, ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug). 7. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–8. 8. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498, ISBN: 953–6456–54–0. 9. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4 (HAZU), 953–163–274–X (Književni krug). 10. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF press, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3. 11. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN: 953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost). 12. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«, u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF press, Zagreb, 2006, str. 87–111, ISBN: 953–175–265–6. 13. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33 (Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0 (HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug). 14. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85, ISBN: 978–953–175–286–2. 15. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46, ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug). 16. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0 (HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug). 17. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1.

III. ZAKLJUČAK, MIŠLJENJE I PRIJEDLOG POVJERENSTVA

22

Znanstvena biografija i bibliografija dr. sc. Milovana Tatarina svjedoči o tome da pristupnik ispunjava sve uvjete za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika: ima objavljenu jednu znanstvenu knjigu i petnaestak znanstvenih radova, čime ostvaruje više od 20 bodova.

23

Prilog br. 1. POPIS RADOVA

A) Popis radova objavljenih do prethodnog izbora Popis objavljenih knjiga (a3) Autorske: 1. Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991, 108 str. 2. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN: 953–163–083–6. 3. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN: 953–150–193–9. 4. Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN: 953–195–244–2. 5. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN: 953–178–595–3. 6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2. 7. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN: 953–185–091–7. Priredio: 1. Janko Ibler: Kritike, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 97 str., ISBN: 953–156–059–5 (Pogovor: Književna kritika kao društveno važan posao, str. 83–94). 2. Dragutin Prohaska: Ilirizam u Osijeku, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 110 str., ISBN: 953–156–067–6 (Pogovor: Usporedna razmišljanja o književnoj povijesti i književnoj suvremenosti, str. 69–79). 3. Stara hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2003, 519 str., ISBN: 953–195–357–0 (Predgovor: O ženskim mukama, robinjama, ljudima nazbilj i nahvao, grabancijaškim čarolijama i još koječemu, str. 5–31). 4. Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (recenzenti akademik Nikola Batušić i dr. sc. Zoran Kravar), Riječ, Vinkovci, 2003, 175 str., ISBN: 953–6929–35–X. Popis objavljenih radova u časopisima (a1) 1. Kanižlićeva »Sveta Rožalija« i metametrički aspekti stiha i oblika, Umjetnost riječi, XXXIX, 2, Zagreb, 1995, str. 105–126, ISSN: 0503–1583. 2. Izmeñu pjesničke imaginacije i estetičkih normativa: o Franji pl. Markoviću, uz sto i pedesetu obljetnicu roñenja, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, XXII, 1–2(43–44), Zagreb, 1996, str. 211–236, ISSN: 0350–2791. 3. Književni utjecaji u »Bogomolnoj knjižici« Marijana Lanosovića, Croatica christiana periodica, XXI, 39, Zagreb, 1997, str. 61–76, ISSN: 0350–7823. 4. Spjev o svetoj Genuvevi Antuna Josipa Knezovića, Umjetnost riječi, XLI, 1–2, Zagreb, 1997, str. 53–72, ISSN: 0503–1583. Popis objavljenih radova u časopisima (a2) 1. Šoljanov »Izvještaj s druge strane«: prolegomena za jednu teoriju istine, Republika, XLVIII, 11–12, Zagreb, 1992, str. 100–111, ISSN: 0350–1337.

24

2. Struktura »Svete Rožalije« Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta, u: Ključevi raja: hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, priredila Julijana Matanović, recenzenti Živa Benčić i Mirko Tomasović, Meandar, Zagreb, 1995, str. 253–267, ISBN: 953–6181–30–4. 3. Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća, u: Književni Osijek: književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas, priredio Stanislav Marijanović, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996, str. 185–196, ISBN: 953–96006–6–9 (Pedagoški fakultet). 4. Kako su se u Slavoniji u 18. stoljeću prepjevavali psalmi, u: Dani Hvarskog kazališta XXII (Hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1996, str. 229–291, ISBN: 953–163–054–2. 5. Oporuka ðurña Crnojevića: prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga, u: Pola milenijuma Crnojevića štamparije, glavni i odgovorni urednik Milorad Nikčević, recenzenti Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Milorad Nikčević, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb, 1996, str. 115–139, ISBN: 953–96403–1–8. 6. Antuna Josipa Turkovića »Život svetoga Eustakije«, u: Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II., glavni i odgovorni urednik Stjepan Damjanović, recenzenti Vinko Brešić (Zagreb), Karlo Gadanyi (Szombathely), Peter Grzybek (Graz), Ivo Pranjković (Zagreb), Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1997, str. 235–270, ISBN: 953–6050–14–5 (cjelina), 953–6050–87–0 (sv. 2). 7. »Dila svetih mučenika« Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum, u: Dani Hvarskog kazališta XXIII (Hrvatska književnost uoči preporoda), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1997, str. 471–555, ISBN: 963–163–079–8. 8. Slavonska crkvena prikazanja: Ivan Velikanović i Aleksandar Tomiković, u: Krležini dani u Osijeku 1996 (Osijek i Slavonija – hrvatska dramska književnost i kazalište), priredio Branko Hećimović, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, Osijek – Zagreb, 1997, str. 45–62, ISBN: 953–154–321–6 (HAZU). 9. Ponovljena izdanja spjeva o Olivi u 19. stoljeću, u: Dani Hvarskog kazališta XXIV (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1998, str. 229–276, ISBN: 953–163–105–0. 10. Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnoga preporoda, u: Dani Hvarskog kazališta XXV (Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1999, str. 222–239, ISBN: 953–163–130–1. 11. Tvrña – nevidljivi tragovi, Kolo, IX, 4, Zagreb, 1999, str. 312–334, ISSN: 1331–0992. 12. Janko Ibler – kritičar i romanopisac, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVI (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000, str. 173–190, ISBN: 953–154–467–0 (HAZU, Zagreb), 953–163–149–2 (Književni krug, Split). 13. Utvara povijesti, utvara individualnosti: »Utvare« Ive Brešana – zahtjev za oslobañanjem od prošlosti, Dometi, X, 1–4, Rijeka, 2000, str. 31–37, ISSN: 0419–6252. 14. Pjesni razlike pisaocâ stonskih, Dubrovnik, XI, 1–2, Dubrovnik, 2000, str. 305–333, ISSN: 0353–8559. 15. Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika, u: Drugi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, recenzenti Stipe Botica, Vinko Brešić, Stjepan Damjanović, Julijana Matanović, Mira Menac Mihalić, Krešimir Nemec, István Nyomárkay (Budimpešta), Marko Samardžija, Krystyna Pieniazek Marković (Poznanj), Ivo Pranjković, Zdenka Ribarova (Prag), Josip Užarević, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2001, str. 263–271, ISBN: 953–175–112–9 (Filozofski fakultet), 953–175–114–5. 16. Novelistika Branimira Livadića, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVII (Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš,

25

Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2001, str. 307–319, ISBN: 953–154–522–7 (HAZU), 953–163–166–2 (Književni krug). 17. Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća, u: Krležini dani u Osijeku 2000. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija – prvi dio), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001, str. 80–101, ISBN: 953–154–518–9 (HAZU). 18. Može li prostitutka postati svetica?, Kolo, XI, 2, Zagreb, 2001, str. 243–289, ISSN: 1331–0992. 19. Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti, Kazalište, 5–6, Zagreb, 2001, str. 170–179, ISSN: 1332–3539. 20. Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića, Hrvatska književna baština, knjiga 1, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2002, str. 305–402, ISBN: 953–6310–11–2. 21. Vještice i inkvizitori, Kazalište, 9–10, Zagreb, 2002, str. 186–193, ISSN: 1332–3539. 22. »Opscenacija« Zvonimira Mrkonjića, u: Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća – Vizualnost, urednici Aleksandar Flaker i Josip Užarević, recenzenti Vladimir Biti i Zoran Kravar, Filozofski fakultet, Naklada Slap, Zagreb, 2003, str. 455–480, ISBN: 953–175–186–2 (Filozofski fakultet), 953–191–226–2 (Naklada Slap). 23. »Mandaljena pobjednica« Velimira Deželića st., u: Dani Hvarskoga kazališta XXIX (Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Milan Moguš, Josip Vončina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2003, str. 296–317, ISBN: 953–154–580–4 (HAZU), 953–163–205–7 (Književni krug). 24. Sreća, slučaj ili sudbina, Republika, LIX, 3, Zagreb, 2003, str. 46–57, ISSN: 0350–1337. 25. Iznevjerena tradicija u »Josipu Prekrasnom« Ivana Bakmaza, Kazalište, 17–18, Zagreb, 2004, str. 96–100, ISSN: 1332–3539. 26. Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta XXX (Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2004, str. 107–135, ISBN: 953–154–628–2 (HAZU), 953–163–228–6 (Književni krug).

B) Popis radova objavljenih nakon prethodnog izbora Popis objavljenih knjiga (a3) Autorske: 1. Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6. 2. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7. Priredio: 1. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9. 2. Marin Držić: Dundo Maroje – Novela od Stanca, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007, 258 str., ISBN: 978–953–14-0060–2 (Pogovor: Stav’te pamet na komediju i zbogom!, str. 251–258). Popis objavljenih radova u časopisima (a1)

26

1. 2. 3… Popis radova objavljenih u časopisima (a2) 1. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–344, ISBN: 953–6310–33–3 (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora knjiga se još nije pojavila, nego tijekom 2005). 2. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU) (u vrijeme kad se pisalo izvješće za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora zbornik se još nije pojavio, nego početkom prosinca 2004). 3. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992 (broj se pojavio početkom 2005). 4. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149, ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug). 5. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–8. 6. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498, ISBN: 953–6456–54–0. 7. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4 (HAZU), 953–163–274–X (Književni krug). 8. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF press, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3. 9. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN: 953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost). 10. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«, u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF press, Zagreb, 2006, str. 87–111, ISBN: 953–175–265–6. 11. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33 (Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0 (HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug). 12. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85, ISBN: 978–953–175–286–2.

27

13. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46, ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug). 14. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0 (HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug). 15. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1. Broj radova objavljenih nakon posljednjeg izbora: (a1) (a2) (a3) (a1)+(a2)+(a3) (a1) = 0 (a2) = 15 (a3) = 2 (autorske) + 2 (priredio) Ukupno (a1)+(a2)+(a3) = 19 Ukupan broj objavljenih radova: (a1) (a2) (a3) (a1)+(a2)+(a3) (a1) = 4 (a2) = 41 (a3) = 9 (autorske) + 6 (priredio) = 15 Ukupno (a1)+(a2)+(a3) = 60

28

Prilog br. 2 LISTA RADOVA Radovi do posljednjeg izbora u znanstveno zvanje Rad Opseg Mjesto Vrsnoća Bodovi 1. Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991,

108 str.

5,8 ar. = 5,8 bodova

a3 = 1 str. rad = 0,5

2,9

2. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN: 953–163–083–6.

18,7 ar. = 18,7 bodova

a3 = 1 izv. zn. rad = 1

18,7

3. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN: 953–150–193–9.

10,2 ar. = 10,2 bodova

a3 = 1 izv. zn. rad = 1

10,2

4. Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN: 953–195–244–2.


a3 = 1 izv. zn. rad = 1

9,9

5. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN: 953–178–595–3.

28,5 ar. = 28,5 bodova

a3 = 1 izv. zn. rad = 1

28,5

6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2.


a3 = 1 izv. zn. rad = 1

9,1

7. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN: 953–185–091–7.

10,3 ar. = 10,3 bodova

a3 = 1 izv. zn. rad = 1

10,3

8. Janko Ibler: Kritike, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 97 str., ISBN: 953–156–059–5 (Pogovor: Književna kritika kao društveno važan posao, str. 83–94).


a3 =1 str. rad = 0,5

0,3

9. Dragutin Prohaska: Ilirizam u Osijeku, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 110 str., ISBN: 953–156–067–6 (Pogovor: Usporedna razmišljanja o književnoj povijesti i književnoj suvremenosti, str. 69–79).


a3 = 1 str. rad = 0,5

0,3

10. Stara hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2003, 519 str., ISBN: 953–195–357–0 (Predgovor: O ženskim mukama, robinjama, ljudima nazbilj i nahvao, grabancijaškim čarolijama i još koječemu, str. 5–31).


a3 = 1 str. rad = 0,5

0,9

11. Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (recenzenti akademik Nikola Batušić i dr. sc. Zoran Kravar), Riječ, Vinkovci, 2003, 175 str., ISBN: 953–6929–35–X.


a3 = 1 str. rad = 0,5

4,5

12. Kanižlićeva »Sveta Rožalija« i metametrički aspekti stiha i oblika, Umjetnost riječi, XXXIX, 2, Zagreb, 1995, str. 105–126, ISSN: 0503–1583.


a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1

2,2

13. Izmeñu pjesničke imaginacije i estetičkih normativa: o Franji pl. Markoviću, uz sto i pedesetu obljetnicu roñenja, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, XXII, 1–2(43–44), Zagreb, 1996, str. 211–236, ISSN: 0350–7823.


a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1

2,8

14. Književni utjecaji u »Bogomolnoj knjižici« Marijana Lanosovića, Croatica christiana periodica, XXI, 39,


a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1

1,3

29

Zagreb, 1997, str. 61–76, ISSN: 0350–7823. 15. Spjev o svetoj Genuvevi Antuna Josipa Knezovića,

Umjetnost riječi, XLI, 1–2, Zagreb, 1997, str. 53–72, ISSN: 0503–1583.


a1 = 1,5 izv. zn. rad = 1

1,9

16. Šoljanov »Izvještaj s druge strane«: prolegomena za jednu teoriju istine, Republika, XLVIII, 11–12, Zagreb, 1992, str. 100–111, ISSN: 0350–1337.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,2

17. Struktura »Svete Rožalije« Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta, u: Ključevi raja: hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeća, priredila Julijana Matanović, recenzenti Živa Benčić i Mirko Tomasović, Meandar, Zagreb, 1995, str. 253–267, ISBN: 953–6181–30–4.

1,0 ar. = 1,0 bod

a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,0

18. Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća, u: Književni Osijek: književnost u Osijeku i o Osijeku od početaka do danas, priredio Stanislav Marijanović, Pedagoški fakultet, Osijek, 1996, str. 185–196, ISBN: 953–96006–6–9 (Pedagoški fakultet).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,1

19. Kako su se u Slavoniji u 18. stoljeću prepjevavali psalmi, u: Dani Hvarskog kazališta XXII (Hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1996, str. 229–291, ISBN: 953–163–054–2.

3,2 ar. = 3,2 boda

a2 = 1 izv. zn. rad = 1

3,2

20. Oporuka ðurña Crnojevića: prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga, u: Pola milenijuma Crnojevića štamparije, glavni i odgovorni urednik Milorad Nikčević, recenzenti Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Milorad Nikčević, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Zagreb, 1996, str. 115–139, ISBN: 953–96403–1–8.

1,5 ar- = 1,5 bodova

a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,5

21. Antuna Josipa Turkovića »Život svetoga Eustakije«, u: Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II., glavni i odgovorni urednik Stjepan Damjanović, recenzenti Vinko Brešić (Zagreb), Karlo Gadanyi (Szombathely), Peter Grzybek (Graz), Ivo Pranjković (Zagreb), Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1997, str. 235–270, ISBN: 953–6050–14–5 (cjelina), 953–6050–87–0 (sv. 2).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,7

22. »Dila svetih mučenika« Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum, u: Dani Hvarskog kazališta XXIII (Hrvatska književnost uoči preporoda), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1997, str. 471–555, ISBN: 963–163–079–8.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,8

23. Slavonska crkvena prikazanja: Ivan Velikanović i Aleksandar Tomiković, u: Krležini dani u Osijeku 1996 (Osijek i Slavonija – hrvatska dramska književnost i kazalište), priredio Branko Hećimović, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, Osijek – Zagreb, 1997, str. 45–62, ISBN: 953–154–321–6 (HAZU).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,5

24. Ponovljena izdanja spjeva o Olivi u 19. stoljeću, u: 2,0 ar. = 2,0 boda

a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,0

30

Dani Hvarskog kazališta XXIV (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1998, str. 229–276, ISBN: 953–163–105–0.

25. Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnoga preporoda, u: Dani Hvarskog kazališta XXV (Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Rudolf Filipović, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, Književni krug, Split, 1999, str. 222–239, ISBN: 953–163–130–1.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,9

26. Tvrña – nevidljivi tragovi, Kolo, IX, 4, Zagreb, 1999, str. 312–334, ISSN: 1331–0992.


a2 = 1 pregl. rad = 0,75

1,3

27. Janko Ibler – kritičar i romanopisac, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVI (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2000, str. 173–190, ISBN: 953–154–467–0 (HAZU, Zagreb), 953–163–149–2 (Književni krug, Split).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,2

28. Utvara povijesti, utvara individualnosti: »Utvare« Ive Brešana – zahtjev za oslobañanjem od prošlosti, Dometi, X, 1–4, Rijeka, 2000, str. 31–37, ISSN: 0419–6252.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,6

29. Pjesni razlike pisaocâ stonskih, Dubrovnik, XI, 1–2, Dubrovnik, 2000, str. 305–333, ISSN: 0353–8559.


a2 = 1 str. rad = 0,5

0,8

30. Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika, u: Drugi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova II, uredile Dubravka Sesar i Ivana Vidović Bolt, recenzenti Stipe Botica, Vinko Brešić, Stjepan Damjanović, Julijana Matanović, Mira Menac Mihalić, Krešimir Nemec, István Nyomárkay (Budimpešta), Marko Samardžija, Krystyna Pieniazek Marković (Poznanj), Ivo Pranjković, Zdenka Ribarova (Prag), Josip Užarević, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2001, str. 263–271, ISBN: 953–175–112–9 (Filozofski fakultet), 953–175–114–5.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,9

31. Novelistika Branimira Livadića, u: Dani Hvarskoga kazališta XXVII (Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2001, str. 307–319, ISBN: 953–154–522–7 (HAZU), 953–163–166–2 (Književni krug).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,7

32. Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća, u: Krležini dani u Osijeku 2000. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija – prvi dio), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,9

31

književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2001, str. 80–101, ISBN: 953–154–518–9 (HAZU).

33. Može li prostitutka postati svetica?, Kolo, XI, 2, Zagreb, 2001, str. 243–289, ISSN: 1331–0992.


a2 = 1 str. rad = 0,5

1,6

34. Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti, Kazalište, 5–6, Zagreb, 2001, str. 170–179, ISSN: 1332–3539.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,3

35. Hagiografski spjev o svetoj Olivi Antuna Josipa Knezovića, Hrvatska književna baština, knjiga 1, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2002, str. 305–402, ISBN: 953–6310–11–2.


a2 = 1 str. rad = 0,5

2,4

36. Vještice i inkvizitori, Kazalište, 9–10, Zagreb, 2002, str. 186–193, ISSN: 1332–3539.

2,0 ar. = 2,0 boda

a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,0

37. »Opscenacija« Zvonimira Mrkonjića, u: Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća – Vizualnost, urednici Aleksandar Flaker i Josip Užarević, recenzenti Vladimir Biti i Zoran Kravar, Filozofski fakultet, Naklada Slap, Zagreb, 2003, str. 455–480, ISBN: 953–175–186–2 (Filozofski fakultet), 953–191–226–2 (Naklada Slap).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,4

38. »Mandaljena pobjednica« Velimira Deželića st., u: Dani Hvarskoga kazališta XXIX (Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Milan Moguš, Josip Vončina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2003, str. 296–317, ISBN: 953–154–580–4 (HAZU), 953–163–205–7 (Književni krug).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,3

39. Sreća, slučaj ili sudbina, Republika, LIX, 3, Zagreb, 2003, str. 46–57, ISSN: 0350–1337.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,2

40. Iznevjerena tradicija u »Josipu Prekrasnom« Ivana Bakmaza, Kazalište, 17–18, Zagreb, 2004, str. 96–100, ISSN: 1332–3539.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,6

41. Što žene žele ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta XXX (Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Franjo Švelec, Josip Vončina, recenzenti Dubravko Jelčić i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2004, str. 107–135, ISBN: 953–154–628–2 (HAZU), 953–163–228–6 (Književni krug).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,2

UKUPNO BODOVA 141,1

32

Radovi nakon posljednjeg izbora u znanstveno zvanje Rad Opseg Mjesto Vrsnoća Bodovi 1. Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike,

Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6.

15,9 ar. = 15,9 bodova

a3 = 1 str. rad = 0,5

7,9

2. Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9.


a3 = 1 str. rad = 0,5

2,1

3. Marin Držić: Dundo Maroje – Novela od Stanca, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007, 258 str., ISBN: 978–953–14-0060–2 (Pogovor: Stav’te pamet na komediju i zbogom!, str. 251–258).


a3 = 1 str. rad = 0,5

0,3

4. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7.

19,3 ar. = 19,3 bodova

a3 = 1 izv. zn. rad = 1

19,3

5. Epilij Nikolice Bunića o svetom Ivanu Krstitelju, Hrvatska književna baština, knjiga 3, urednici Dunja Fališevac, Josip Lisac, Darko Novaković, Ex libris, Zagreb, 2004, str. 311–344, ISBN: 953–6310–33–3.


a2 = 1 str. rad = 0,5

0,5

6. Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), priredio Branko Hećimović, recenzenti Nikola Batušić i Pavao Pavličić, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta – Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, Zagreb – Osijek, 2004, str. 45–63, ISBN: 953–154–647–9 (HAZU).

2,0 ar. = 2,0 boda

a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,0

7. Muškarac koji je javno branio i slavio žene (Uz 430. obljetnicu roñenja Jakova Armolušića), Kolo, XIV, 4, Zagreb, 2004, str. 197–216, ISSN: 1331–0992.


a2 = 1 str. rad = 0,5

0,5

8. Trpezarijske svečanosti u slavonskoj književnosti 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 31 (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Miroslav Šicel i Pavao Pavličić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2005, str. 97–149, ISBN: 953–154–672–X (HAZU), 953–163–257–X (Književni krug).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,7

9. Jedna latinična verzija legende o svetoj Mariji Egipćanki i njezin talijanski izvor, u: Drugi Hercigonjin zbornik, uredio Stjepan Damjanović, recenzenti Krešimir Nemec i Ivo Pranjković, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 411–428, ISBN: 953–169–108–8.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,5

10. »Mačuš i Čavalica« Vlaha Skvadrovića, spjev pun mora, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, priredio Milovan Tatarin, Filozofski fakultet, Osijek, 2005, str. 465–498, ISBN: 953–6456–54–0.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,2

11. »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, u: Dani Hvarskoga kazališta 32 (Prostori i granice hrvatske književnosti i kazališta), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,1

33

Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2006, str. 122–163, ISBN: 953–154–708–4 (HAZU), 953–163–274–X (Književni krug).

12. Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike (Kalendar Ignjata Alojzija Brlića), u: Raslojavanje jezika i književnosti, Zbornik radova 34. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, FF press, Zagreb, 2006, str. 107–141, ISBN: 953–175–258–3.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,3

13. Je li se što sačuvalo od kalendara Emerika Pavića?, u: Tkivo kulture: zbornik Franje Emanuela Hoška, urednica s. Nela Veronika Gašpar, recenzenti Marijan Jurčević i Irvin Lukežić, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2006, str. 289–314, ISBN: 953–11–0254–6 (Kršćanska sadašnjost).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,8

14. »Priobrazna pisma« o Piramu i Tizbi u kalendaru Antuna Nagya, »slavonskoga Ovidije«, u: Osmišljavanja: zbornik u čast 80. roñendana akademika Miroslava Šicela, priredio Vinko Brešić, recenzenti Julijana Matanović i Josip Užarević, FF press, Zagreb, 2006, str. 87–111, ISBN: 953–175–265–6.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,5

15. Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 33 (Prešućeno, zabranjeno i izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2007, str. 131–185, ISBN: 978–953–154–771–0 (HAZU), 978–953–163–286–7 (Književni krug).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

2,9

16. Držić i Machiavelli: nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, u: Jezik književnosti i književni ideologemi, Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Bagić, recenzenti Stjepan Damjanović i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2007, str. 63–85, ISBN: 978–953–175–286–2.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

3,2

17. Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, u: Dani Hvarskoga kazališta 34 (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2008, str. 35–46, ISBN: 978–953–154–815–1 (HAZU), 978–953–163–163–1 (Književni krug).


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,7

18. Tri rimska krčmara, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), uredništvo knjige: Nikola Batušić, Rafo Bogišić, Pavao Pavličić, Milan Moguš, recenzenti Dunja Fališevac i Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb –


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

0,9

34

Split, 2009, str. 72–82, ISBN: 978–953–154–870–0 (HAZU), 978–953–163–314–7 (Književni krug).

19. Dva prologa »Tirene«, u: Prostor u jeziku / Književnost i kultura šezdesetih, Zbornik radova 37. seminara Zagrebačke slavističke škole, urednik Krešimir Mićanović, recenzenti Tvrtko Vuković i Mateo Žagar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, Zagreb, 2009, str. 139–153, ISBN: 978–953–175–337–1.


a2 = 1 izv. zn. rad = 1

1,2

UKUPNO BODOVA 54,6 SVEUKUPNO BODOVA 195,7

35

IZV. PROF. DR. SC. MILOVAN TATARIN UVJETI

REKTORSKOGA ZBORA Odluka Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u potupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Narodne novine br. 123/03., 105/04. i 174/04.

Posljednji izbor u zvanje izvanrednog profesora 31. siječnja 2005.

1. da je u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od barem šesto (600) norma sati.

Održao više od šesto (600) norma sati na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

ISPUNJAVA UVJET

2. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika ili priruč-nika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva.

a) Znanstvene knjige: 1.Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991, 108 str. 2.Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN 953–163–083–6. 3.Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN 953–150–193–9. 4.Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN 953–195–244–2. 5.Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN 953–178–595–3. 6.Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2. 7.Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN 953–185–091–7.

ISPUNJAVA UVJET

36

8.Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6. 9.Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7. b) Priredio: 1.Janko Ibler: Kritike, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 97 str., ISBN: 953–156–059–5. 2.Dragutin Prohaska: Ilirizam u Osijeku, Privlačica, Biblioteka »Slavonica«, Vinkovci, 1994, 110 str., ISBN: 953–156–067–6. 3.Stara hrvatska drama, Znanje, Zagreb, 2003, 519 str., ISBN: 953–195–357–0. 4.Ivan Velikanović: Ogledalo pokore (recenzenti akademik Nikola Batušić i dr. sc. Zoran Kravar) Riječ, Vinkovci, 2003, 175 str., ISBN: 953–6929–35–X. 5.Josip Stojanović: Djela (recenzent Franjo Emanuel Hoško), Riječ, Vinkovci, 2005, 119 str., ISBN: 953–6929–44–9. 6.Marin Držić: Dundo Maroje – Novela od Stanca, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007, 258 str., ISBN: 978–953–14-0060–2. Knjiga Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki uvrštena je u obveznu literaturu kolegija Hrvatska srednjovjekovna književnost u europskom kontekstu (red. prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, Studij komparativne književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

3. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom.

1.Blaženka Brlošić, Preokrenuti mit u »Orfeu« Mavra Vetranovića Čavčića (obranjen 19. prosinca 2005) 2.Valentina Perčić, Epilij »Pjesan od upućenja riječi vječne i poroda Djevičkoga« Paskoja Primovića (obranjen 10. ožujka 2006) 3.Sanja Micevski, Novozavjetna

DJELOMIČNO ISPUNJAVA UVJET (nema rad u koautorstvu sa studentom)

37

apokrifna evanñelja (obranjen 17. ožujka 2006) 4.Stjepana Kadić, Holofernovo ubojstvo (obranjen 20. ožujka 2006) 5.Morana Juginović, Biblijska priča o Juditi u djelima starih hrvatskih pisaca (obranjen 9. svibnja 2006) 6.Emina Bećović, Ženska lica u Palmotićevim melodramama (obranjen 26. lipnja 2006) 7.Maksimilijana Kujavec, Pjesništvo Saba Bobaljevića Mišetića Glušca (obranjen 25. rujna 2006) 8.Ivana Jurišić, Dubrovački legendarij – kasni odjek hrvatske srednjovjekovne proze (obranjen 25. rujna 2006) 9.Katica Medved, Posebnosti Relkovićeva »Satira« u kontekstu slavonske osamnaestostoljetne stihovane epike (obranjen 2. srpnja 2007) 10.Ante Milišić, Fantastično i egzotično u pseudopovijesnim dramama Junija Palmotića (obranjen 12. studenoga 2007) 11.Monika Lucić, Cvijeta Zuzorić – dubrovačka »plemkinja« i inspiracija hrvatskih književnika (obranjen 3. prosinca 2007) 12.Lidija Ban, Zašto je »skarestija« od Antuna Gleñevića? (obranjen 21. srpnja 2008) 13.Sanja Posavec, Motiv pakla u baroknim epskim djelima u stihu (obranjen 13. studenoga 2008) 14.Ivana Marić, Držićev idealni čovjek (obranjen 27. studenoga 2008) 15.Jelena Kelava, Ivan Gundulić i Vlaho Bukovac (obranjen 28. studenoga 2008) 16.Irene Sudar, Slika svijeta u hrvatskoj srednjovjekovnoj poučnoj prozi (obranjen 29. siječnja 2009) 17.Tijana Pavliček, Ženske sudbine u hrvatskim renesansnim tragedijama

38

(obranjen 6. ožujka 2009) 4. da se dokazao kao sposoban

mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij.

NE ISPUNJAVA UVJET

5. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga najmanje četiri (4) priopćenja na meñunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na meñunarodnom znanstvenom skupu.

Znanstveni skupovi: a) do posljednjeg izbora (31. siječnja 2005): 1.Znanstveni skup Hrvatski književni barok i slavonska književnost XVIII. stoljeća, Osijek – Požega, 10–12. studenoga 1993. Tema: Struktura »Svete Rožalije« Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta 2.Znanstveni skup Pola milenijuma Crnojevića štamparije, Zagreb, 25–26. studenoga 1994. Tema: Oporuka ðurña Crnojevića: : prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga 3.III. znanstveni skup Folklor i barok u Hrvatskoj, Varaždin, 8. prosinca 1994. Tema: Metrički drukčiji dijelovi u Kanižlićevoj »Svetoj Rožaliji« 4.Meñunarodni znanstveni skup Vizualnost, Zagreb, 29. travnja – 1. svibnja 1995. Tema: Vizualnost – nositelj smislova u poeziji Zvonimira Mrkonjića 5.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost 18. stoljeća – tematski i žanrovski aspekti), Hvar, 4–6. svibnja 1995. Tema: Kako su se u Slavoniji 18. stoljeću prepjevavali psalmi 6.International Medieval Congress, Leeds, Velika Britanija, 10–13. srpnja 1995. Tema: Glagolistic Letter of Nikola Modruški as Historical and Artistic Prose 7.Prvi hrvatski slavistički kongres, Pula, 19–23. rujna 1995. Tema: Antuna Josipa Turkovića »Život

ISPUNJAVA UVJET

39

svetoga Eustakije« 8.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost uoči preporoda), Hvar, 16–18. svibnja 1996. Tema: »Dila svetih mučenika« Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum 9.Književnost o Osijeku i u Osijeku od početaka do danas, Osijek, 12–14. lipnja 1996. Tema: Tomo Matić i slavonska književna baština 18. stoljeća 10.Hrvatski filološki skup (Meñunarodni slavistički simpozij), Rijeka, 24–25. lipnja 1996. Tema: Nabožni spjevovi Antuna Josipa Knezovića 11.Krležini dani u Osijeku 1996: Osijek i Slavonija – hrvatska dramska književnost i kazalište, Osijek, 9–11. prosinca 1996. Tema: Slavonska crkvena prikazanja: Ivan Velikanović i Aleksandar Tomiković 12.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost u doba preporoda – ilirizam, romantizam), Hvar, 7–10. svibnja 1997. Tema: Ponovljena izdanja spjeva o Olivi u 19. stoljeću 13.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost od preporoda do Šenoina doba), Hvar, 6–9. svibnja 1998. Tema: Sjećanje na Antuna Kanižlića u vrijeme hrvatskoga narodnoga preporoda 14.Dani Hvarskog kazališta (Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 5–8. svibnja 1999. Tema: Janko Ibler – kritičar i romanopisac 15.Drugi hrvatski slavistički kongres, Osijek, 14–18. rujna 1999. Tema: Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika 16.VIII. stručno-znanstveni skup Folkloristička istraživanja u tijeku, Varaždin, 19–20. studenoga 1999. Tema: Izvori legende o Mariji Egipćanki u Gašparotijevu »Cvetu sveteh«

40

17.Znanstveno savjetovanje Suvremena hrvatska drama u osamdesetim i devedesetim godinama, Zagreb, 9–11. ožujka 2000. Tema: Utvara povijesti, utvara individualnosti (»Utvare« Ive Brešana – zahtjev za oslobañanjem od prošlosti) 18.Dani Hvarskog kazališta (Književnost i kazalište hrvatske moderne – bilanca stoljeća), Hvar, 3–6. svibnja 2000. Tema: Novelistika Branimira Livadića 19.Krležini dani u Osijeku 2001. (Hrvatska dramska književnost i kazalište – inventura milenija), Osijek, 7–9. prosinca 2000. Tema: Plač Gospin i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća 20.Znanstveno savjetovanje Hrvatska komedija dvadesetoga stoljeća, Zagreb, 22–24. veljače 2001. Tema: Tri stranca hrvatske komedije ili Kako smo se smijali povijesti 21.Znanstveno savjetovanje Hrvatska drama kao refleksija društvene zbilje u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća, Zagreb, 21–23. veljače 2002. Tema: Vještice u suvremenoj hrvatskoj drami 22.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost i kazalište dvadesetih godina 20. stoljeća), Hvar, 8–11. svibnja 2002. Tema: »Mandaljena pobjednica« Velimira Deželića st. 23.Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost i kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća), Hvar, 7–10. svibnja 2003. Tema: Što žene želi ili ponešto o feminizmu dvadesetih godina prošloga stoljeća 24. Krležini dani u Osijeku 2003. (Hrvatska dramska književnost i kazalište u svjetlu estetskih i povijesnih mjerila), Osijek, 8–10. prosinca 2003. Tema: Galateja i Heroja – tužne žene Palmotićevih melodrama 25.Znanstveno savjetovanje Tematske i stilske posebnosti hrvatske drame i

41

kazališta, Zagreb, 26–28. veljače 2004. Tema: Iznevjerena tradicija u »Josipu Prekrasnom« Ivana Bakmaza 26.Dani Hvarskoga kazališta (Igra i svečanost u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 5–8. svibnja 2004. Tema: Trpezarijske svečanosti u slavonskoj šaljivo-satiričnoj književnosti 18. stoljeća b) od posljednjeg izbora: 1.Dani Hvarskoga kazališta (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), Hvar, 4–7. svibnja 2005. Tema: »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima 2.Dani Hvarskoga kazališta (Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 3–6. svibnja. 2006. Tema: Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća 3.Dani Hvarskoga kazališta (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 2–5. svibnja 2007. Tema: Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja« 4.Dani Hvarskoga kazališta (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana u čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), Hvar, 7–10. svibnja 2008. Tema: Tri rimska krčmara 5.Meñunarodni znanstveni skup Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse, Universitè Paris IV – Sorbonne, Francuska, 23–25. listopada 2008. Tema: »Gorki smijeh« komedije Tripče de Utolče 6.Meñunarodni znanstveni skup »Marin Držić: 1508. – 2008.«, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 5–7. studenoga 2008. Tema: Novo čitanje Grižule 7.Dani Hvarskoga kazališta (Putovanje, lutanje, bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 6–9. svibnja 2009. Tema: Putovanje Mande Krkarke

42

Pozvana predavanja: 1. 34. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 30. kolovoza 2005. (Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike) 2. 35. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 30. kolovoza 2006. (Držić i Machiavelli) 3. 37. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 6. rujna 2008. (Dva prologa Tirene) 4. 38. seminar Zagrebačke slavističke škole, Dubrovnik, 1. rujna 2009. (Kamo su bježali hrvatski prozaici sedamdesetih?), 5. rujna 2009. (Uskraćeni užitak: o spolnim zabranama u hrvatskoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj kulturi)

6. da je bio najmanje četiri godine član ureñivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga.

Uredio: 1.Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, Pedagoški fakultet, Osijek, 2005. 2.Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (urednici: Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt)

ISPUNJAVA UVJET

7. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova.

a) Knjige: 1.Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002. 2.Julijana Matanović, Krsto i Lucijan: rasprave i eseji o povijesnom romanu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. 3.Divna Mrdeža Antonina, Davidova lira u versih harvackih, Književni krug, Split, 2004. 4.Ana Lederer, Ključ za kazalište, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2004. 5.Zlata Šundalić, Čitajući slavonske libarice, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2005. 6.Adriana Car Mihec, Mlada hrvatska drama, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007.

ISPUNJAVA UVJET

43

7.Leo Rafolt, Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Disput, Zagreb, 2007. 8.Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008. 9.Jagna Pogačnik, Tko govori, tko piše: antologija suvremene hrvatske proze, Dispt, Zagreb, 2008. 10.Vlasta Rišner – Zlata Šundalić, Rad na dar – Radar, Filozofski fakultet, Osijek, 2008. 11.Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Disput, Zagreb, 2009. 12.Zlata Šundalić, Životinje i Vidra: o životinjskome svijetu u djelu Marina Držića Vidre (u tisku) b) Radovi: 1.Od krimi romana do krimi radiodrame (Riječki filološki dani, 2004, Filozofski fakultet, Rijeka, 2006) 2.Tema globalizacije u drami »Kako ubiti predsjednika« Mire Gavrana (Riječki filološki dani, 2004) 3.Prilog istraživanju pučkog kazališta Hrvata u mañarskoj županiji Vas (Riječki filološki dani, 2004) 4.Prostorno kodiranje značenja: »Planine« Petra Zoranića (Riječki filološki dani, 2008)

8. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom meñunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu;

Voditelj projekta: Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Suradnik u projektima: 1.Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (0130403, 2002–2005, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb) 2.Književni dokumentarizam u Slavoniji (0122008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet Osijek) 3.Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić,

ISPUNJAVA UVJET

44

Filozofski fakultet, Osijek) 9. da je kao gostujući profesor ili

znanstvenik boravio ukupno dvije godine, od čega barem godinu kontinuirano, na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja.

NE ISPUNJAVA UVJET

ŽIVOTOPIS Milovan Tatarin roñen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Srednju školu završio je u Dardi

(1980–1982) i Belom Manastiru (1982–1984). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti upisao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1984. godine, gdje je diplomirao 21. rujna 1989. Od 15. siječnja 1990. radi na osječkom Pedagoškom fakultetu, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, prvo kao »pripravnik-istraživač iz područja filologije za književnost na odreñeno vrijeme« (znanstveni novak), na projektima Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985–1990, broj projekta 210010004) i Corpus Strossmayeranum (1996–2000, broj projekta 122011), koje je vodio prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, a od 2000. kao docent za predmet stara hrvatska književnost. Od 1. travnja 2002. u stalnom je radnom odnosu na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku.

Milovan Tatarin završio je poslijediplomski studij književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i 17. studenog 1993. stekao stupanj magistra znanosti, obranivši rad Crnorizac Hrabar i Nikola Modruški u obrani slavenskog jezika (mentor: prof. dr. sc Stanislav Marijanović, članovi povjerenstva: prof. dr. sc. Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Dunja Fališevac). Doktorski rad Legenda o Mariji Egipćanki u staroj hrvatskoj književnosti obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 30. ožujka 1999. pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović (predsjednik povjerenstva), akademik Josip Bratulić (mentor) i prof. dr. sc. Stjepan Damjnović (član povjerenstva). Dana 8. lipnja 2000. održao je na Pedagoškom fakultetu nastupno predavanje (Srednjovjekovna legenda o pokajanoj bludnici i njezini zapadnoeuropski izvori) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta (stručno povjerenstvo: prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, prof. dr. sc. Stjepan Damjanović i prof. dr. sc. Milorad Nikčević), 26. lipnja 2000. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta iz područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, za predmet stara hrvatsku književnost, a 31. siječnja 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana kroatistika.

Nastavnu djelatnost obavlja od 1992. (uz prekid od rujna 1993. do lipnja 1994): do 2000. godine vodio je seminare iz hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini 1999/2000. seminare iz nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. predaje staru hrvatsku književnost na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od listopada 2005. do listopada 2007. bio je voditelj Katedre za hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Godine 2006. osmislio je doktorski studij Književnost i kulturni identitet, čiji je voditelj bio 2006–2009. Služi se engleskim i ruskim jezikom.

Nakon izbora u zvanje izvanrednog profesora kao gostujući predavač održao je pet predavanja na 34, 35, 37. i 38. seminaru Zagrebačke slavističke škole: Uloga pučkih kalendara u formiranju hrvatske čitateljske publike (Dubrovnik, 30. kolovoza 2005), Držić i Machiavelli (Dubrovnik, 30. kolovoza 2006), Držićev obračun s pozornice – dva prologa Tirene (Dubrovnik, 6. rujna 2008). Kamo su bježali hrvatski prozaici sedamdesetih? (Dubrovnik, 1. rujna 2009) i Uskraćeni užitak: o spolnim zabranama u hrvatskoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj književnoj kulturi (Dubrovnik, 5. rujna 2009).

45

Kao suradnik sudjelovao je u sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima: Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (projekt 0130403, 2002–2006, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb), Književni dokumentarizam u Slavoniji (projekt 0122008, 2002–2008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet, Osijek), Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (projekt 122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić, Filozofski fakultet, Osijek). Uz višu leksikografkinju Mirjanu Mataiju (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb), doc. dr. sc. Lea Rafolta (Filozofski fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Slobodana P. Novaka (Sveučilište u Splitu) jedan je od urednika Leksikona Marina Držića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009). Od posljednjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora Milovan Tatarin održao je šest priopćenja na znanstvenim simpozijima: »Život Antuna Mandića« Adama Filipovića, biografija u stihovima, Dani Hvarskoga kazališta (Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta), Hvar, 4–7. svibnja 2005; Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća, Dani Hvarskoga kazališta (Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 3–6. svibnja. 2006; Nekoliko rečenica s početka prvoga prologa »Dunda Maroja«, Dani Hvarskoga kazališta (Počeci u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 2–5. svibnja 2007; Tri rimska krčmara, Dani Hvarskoga kazališta (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana u čast 500-obljetnice roñenja Marina Držića), Hvar, 7–10. svibnja 2008; Novo čitanje »Grižule«, Meñunarodni znanstveni skup »Marin Držić: 1508.–2008.«, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 5–7. studenoga 2008; Putovanje Mande Krkarke, Dani Hvarskoga kazališta (Putovanje, lutanje, bijeg u hrvatskoj književnosti i kazalištu), Hvar, 6–9. svibnja 2009. Za francusko izdanje zbornika Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse (u kojemu će biti objavljeni radovi s meñunarodnog znanstvenog skupa Marin Držić, svjetionik dubrovačke renesanse, Universitè Paris IV – Sorbonne, Francuska, 23–25. listopada 2008) prihvaćen mu je rad »Gorki smijeh« komedije Tripče de Utolče. Milovan Tatarin bio je mentor pri izradi sedamnaest (17) diplomskih radnji. Uredio je zbornik radova iz stare hrvatske književnosti studenata Hrvatskoga jezika i književnosti Pjenušava kupka prošlih vremena (Pedagoški fakultet, Osijek, 2003, 383 str.). Pod njegovim mentorstvom prihvaćen je sinopsis doktorske disertacije Hrvatska religiozna lirika 16. stoljeća mr. sc. Krešimira Šimića. Autor je triju (3) knjiga (Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki, Zagreb, 2003; Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004; Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća, Zagreb, 2007) koje se rabe kao sveučilišni udžbenici te je autor šest (6) znanstvenih i stručnih knjiga; Pod njegovim mentorstvom obranjeno je sedamnaest (17) diplomskih radnji, a mentor je jednom doktorantu.; Održao je trideset tri (33) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga šest (6) na meñunarodnim; Urednik je zbornika Zavičajnik: zbornik stanislava Marijanovića (Pedagoški fakultet, Osijek, 2005) te jedan od urednika Leksikona Marina Držića; Recenzirao je dvanaest (12) znanstvenih knjiga i četiri (4) rada; Bio je voditelj projekta Leksikon Marina Držića, koji se u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu izrañivao od 2006. do 2009. Milovan Tatarin autor je devet (9) autorskih knjiga, od toga su dvije (2) objavljene od posljednjeg izbora. Priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije (2) od posljednjeg izbora. Napisao je četrdeset pet (45) znanstvenih radova, od toga petnaest (15) od posljednjega izbora. Autor je dvije čitanke: za peti razred (Psst! Knjige govore!, u suradnji s Jagnom Pogačnik, Profil, Zagreb, 2003) i osmi razred (Početnica za odrasle, u suradnji s Julijanom Matanović, Profil, Zagreb, 2001).

46

Osijek, 23. ožujka 2010.

47

Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja prof. dr. sc. Sanda Ham, predsjednica prof. dr. sc. Nada Babić, članica prof. dr. sc. Vlado Obad, član prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, članica prof. dr. sc. Milorad Nikčević, član

Filozofski fakultet

Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 31000 Osijek

L. Jägera 9 Razmatrajući prijavu na natječaj za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana povijest i teorija književnosti, Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja, slijedom Odluke Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku o raspisivanju natječaja od 27. svibnja 2009. podnosi sljedeće

IZVJEŠĆE Na natječaj objelodanjen u Glasu Slavonije od 12. lipnja 2009. za izbor u zvanje redovitoga profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana povijest i teorija književnosti prijavio se izv. prof. dr. sc. Milovan Tatarin. Prijavi za natječaj priložio je svu potrebitu dokumentaciju koja se prilaže uz ovo izvješće.

Životopis Milovan Tatarin roñen je 9. prosinca 1965. u Osijeku. Srednju školu završio je u Dardi

(1980. – 1982.) i Belom Manastiru (1982. – 1984.). Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti upisao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku 1984. godine, gdje je diplomirao 21. rujna 1989.

Završio je poslijediplomski studij književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku i 17. studenog 1993. stekao stupanj magistra znanosti. Doktorski rad obranio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 30. ožujka 1999. Izabran je 26. lipnja 2000. u znanstveno-nastavno zvanje docenta, a 31. siječnja 2005. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. U znanstveno zvanje znanstvenoga savjetnika izabran je 18. ožujka 2010.

Nastavna djelatnost

Od 15. siječnja 1990. radi na osječkom Pedagoškom fakultetu, na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, prvo kao znanstveni novak, na projektima Udio i doprinos Josipa Jurja Strossmayera razvitku prosvjete, kulture i umjetnosti (1985. – 1990., broj projekta 210010004) i Corpus Strossmayeranum (1996. – 2000., broj projekta 122011), koje je vodio prof. dr. sc. Stanislav Marijanović, a od 2000. kao docent za predmet Stara hrvatska književnost. Od 1. travnja 2002. u stalnom je radnom odnosu na Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku.

Nastavnu djelatnost obavlja od 1992. Do 2000. godine vodio je seminare iz Hrvatske srednjovjekovne književnosti, u akademskoj godini 1999/2000. seminare iz Nove hrvatske književnosti, a od 2000/2001. predaje Staru hrvatsku književnost na Odsjeku za hrvatski jezik

48

i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Od listopada je 2005. do listopada 2007. bio voditelj Katedre za hrvatsku književnost Odsjeka za hrvatski jezik i književnost. Godine 2006. osmislio je doktorski studij Književnost i kulturni identitet, čiji je voditelj bio 2006–2009.

Služi se engleskim i ruskim jezikom.

Znanstvena i stručna djelatnost

Kao suradnik sudjelovao je u sljedećim znanstveno-istraživačkim projektima: Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (projekt 0130403, 2002–2006, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb), Književni dokumentarizam u Slavoniji (projekt 0122008, 2002–2008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet, Osijek), Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (projekt 122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić, Filozofski fakultet, Osijek). Uz višu leksikografkinju Mirjanu Mataiju (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb), doc. dr. sc. Lea Rafolta (Filozofski fakultet, Zagreb) i prof. dr. sc. Slobodana P. Novaka (Sveučilište u Splitu) jedan je od urednika Leksikona Marina Držića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009). Milovan Tatarin autor je devet (9) autorskih knjiga, priredio je šest (6) knjiga, od toga dvije (2) od posljednjeg izbora. Napisao je četrdeset pet (45) znanstvenih radova. Autorom je dviju čitanki: za peti razred (Psst! Knjige govore!, u suradnji s Jagnom Pogačnik, Profil, Zagreb, 2003) i osmi razred (Početnica za odrasle, u suradnji s Julijanom Matanović, Profil, Zagreb, 2001). Dobio je sljedeće nagrade: 24. svibnja 1999. nagrañen je Godišnjom državnom nagradom Republike Hrvatske za znanost za znanstvene novake u području humanističkih znanosti za knjigu Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji u 18. stoljeću (Književni krug, Split, 1997); 25. lipnja 2004. na VII. ðakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara nagradom »Julije Benešić« nagrañena mu je knjiga Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi (Mozaik knjiga, Zagreb, 2004); 22. travnja 2008. nagrañen je nagradom »Judita« za knjigu Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (Disput, Zagreb 2007), koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga centra ITI, Hrvatskoga PEN centra.

Svi ostali bitni podatci za izbor Milovana Tatrina u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora navedeni su u tablici uvjeta Rektorskoga zbora u ovom Izvješću.

UVJETI REKTORSKOGA ZBORA ZA IZBOR

U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE REDOVITOGA PROFESORA Milovan Tatrin izabran je 31. siječnja 2005. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednoga profesora jer je ispunio uvjete iz članka 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine – 123/03., 198/03., 105/04. i 174/04.) i uz te opće uvjete ispunio je i uvjet da je da je u svojstvu nastavnika na nekom visokom učilištu ukupno izvodio nastavu od barem šesto (600) norma sati – u svojstvu nastavnika izveo je nastavu više od 600 norma sati. Nastavu održava na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora pristupnik Milovan Tatarin treba ispuniti četiri (4) od osam (8) uvjeta. Milovan Tatrin ispunjava 5 uvjeta u potpunosti i 1 nepotpuno. Pristupnik je priložio pozitivno ocjenjene rezultate studentske ankete.

49

Ovaj je popis uvjeta rañen prema Odluci Rektorskoga zbora.

UVJETI REKTORSKOGA ZBORA (preuzeto iz Odluke Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u potupku izbora u znanstveni nastavna zvanja koja je donesena na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju „Narodne novine br. 123/03., 105/04. i 174/04.“

Posljednji je izbor bio u zvanje izvanrednog profesora 31. siječnja 2005.

1. - da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja

Pristupnik je autorom sljedećih knjiga: 1. Polomljeno poetičko zrcalo, SKUC, Osijek, 1991, 108 str. 2. Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim Priopćenjema u Slavoniji u 18. stoljeću (recenzenti dr. sc. Zoran Kravar i akademik Pavao Pavličić), Književni krug, Split, 1997, 470 str., ISBN 953–163–083–6. 3. Zaboravljena Oliva: rasprave o hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti dr. sc. Josip Bratulić i dr. sc. Dunja Fališevac), Matica hrvatska, Zagreb, 1999, 253 str., ISBN 953–150–193–9. 4.Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002, 179 str., ISBN 953–195–244–2. 5. Bludnica i svetica: starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki (recenzenti akademik Josip Bratulić i dr. sc. Stjepan Damjanović), Naklada Ljevak, Zagreb, 2003, 494 str., ISBN 953–178–595–3. 6. Kućni prijatelj: ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004, 217 str., ISBN: 953–196–300–2. 7. Feniks: život i djelo Nikolice Bunića (recenzenti dr. sc. Dunja Fališevac i akademik Pavao Pavličić), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2004, 285 str., ISBN 953–185–091–7. 8. Potpisnik ovih redova: književne i kazališne kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2005, 413 str., ISBN: 953–242–009–6. 9. Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske: prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća (recenzenti akademik Pavao Pavličić i dr. sc. Amir Kapetanović), Disput, Zagreb, 2007, 446 str., ISBN: 978–953–260–037–7.

ispunjava uvjet

2. - da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) završnih ili diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom

Pristupnik je mentorom 17 diplomskih radova (ovdje se navodi 10), ali nema rad u suautorstvu sa studentom. 1. Blaženka Brlošić, Preokrenuti mit u Orfeu Mavra Vetranovića Čavčića (obranjen 19. prosinca 2005.) 2. Valentina Perčić, Epilij Pjesan od upućenja riječi vječne i poroda Djevičkoga Paskoja Primovića (obranjen 10. ožujka 2006.) 3. Sanja Micevski, Novozavjetna apokrifna evanñelja (obranjen 17. ožujka 2006.) 4. Stjepana Kadić, Holofernovo ubojstvo (obranjen 20. ožujka 2006.) 5. Morana Juginović, Biblijska priča o Juditi u djelima starih hrvatskih pisaca (obranjen 9. svibnja 2006.) 6. Emina Bećović, Ženska lica u Palmotićevim melodramama (obranjen 26. lipnja 2006.) 7 .Maksimilijana Kujavec, Pjesništvo Saba

ispunjava uvjet o broju mentorstva, nepotpuno ispunjen uvjet

50

Bobaljevića Mišetića Glušca (obranjen 25. rujna 2006.) 8. Ivana Jurišić, Dubrovački legendarij – kasni odjek hrvatske srednjovjekovne proze (obranjen 25. rujna 2006.) 9. Katica Medved, Posebnosti Relkovićeva Satira u kontekstu slavonske osamnaestostoljetne stihovane epike (obranjen 2. srpnja 2007.) 10. Ante Milišić, Fantastično i egzotično u pseudopovijesnim dramama Junija Palmotića (obranjen 12. studenoga 2007.)

3. - da se dokazao kao sposoban mentor/ komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski studij

ne ispunjava uvjet

4. - da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima, od toga najmanje četiri (4) priopćenja na meñunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na meñunarodnom znanstvenom skupu

Pristupnik je sudionikom 33 znastvena skupa, od toga 6 meñunarodnih skupova, ovdje se samo navodi potreban broj skupova tražene vrsnoće s priopćenjima. Pristupnik nije imao pozvanih predavanja. 1. Znanstveni skup Hrvatski književni barok i slavonska književnost XVIII. stoljeća, Osijek – Požega, 10.–12. studenoga 1993. Priopćenje: Struktura Svete Rožalije Antuna Kanižlića u optici Greimasovog semiotičkog četverokuta 2. Znanstveni skup Pola milenijuma Crnojevića štamparije, Zagreb, 25.–26. studenoga 1994. Priopćenje: Oporuka ðurña Crnojevića: prilog razumijevanja njegova zalaganja za tiskanje knjiga 3. III. znanstveni skup Folklor i barok u Hrvatskoj, Varaždin, 8. prosinca 1994. Priopćenje: Metrički drukčiji dijelovi u Kanižlićevoj Svetoj Rožaliji 4. Meñunarodni znanstveni skup Vizualnost, Zagreb, 29. travnja – 1. svibnja 1995. Priopćenje: Vizualnost – nositelj smislova u poeziji Zvonimira Mrkonjića 5. Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost 18. stoljeća – Priopćenjetski i žanrovski aspekti), Hvar, 4.–6. svibnja 1995. Priopćenje: Kako su se u Slavoniji 18. stoljeću prepjevavali psalmi 6. International Medieval Congress, Leeds, Velika Britanija, 10. –13. srpnja 1995. Priopćenje: Glagolistic Letter of Nikola Modruški as Historical and Artistic Prose 7. Prvi hrvatski slavistički kongres, Pula, 19.–23. rujna 1995. Priopćenje: Antuna Josipa Turkovića Život svetoga Eustakije 8. Dani Hvarskog kazališta (Hrvatska književnost uoči preporoda), Hvar, 16.–18. svibnja 1996. Priopćenje: Dila svetih mučenika Ivana Marevića – slavonska bibliotheca sanctorum 9. Hrvatski filološki skup (Meñunarodni slavistički simpozij), Rijeka, 24.–25. lipnja 1996. Priopćenje: Nabožni spjevovi Antuna Josipa Knezovića 10. Drugi hrvatski slavistički kongres, Osijek, 14.–18. rujna 1999. Priopćenje: Dijarij Antuna Josipa Turkovića, osječkoga župnika

ispunjava uvjet

51

5. - da je bio najmanje četiri godine član ureñivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga

Pristupnik je uredio jedan zbornik i suurednik je u leksikonu: 1.Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića, Pedagoški fakultet, Osijek, 2005. 2.Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. (urednici: Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt)

ispunjava uvjet

6. - da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova

Pristupnik je ocjenjivač knjiga, zbornika radova i radova: Knjige i zbornici: 1. Davor Dukić, Poetike hrvatske epike 18. stoljeća, Književni krug, Split, 2002. 2. Julijana Matanović, Krsto i Lucijan: rasprave i eseji o povijesnom romanu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. 3. Divna Mrdeža Antonina, Davidova lira u versih harvackih, Književni krug, Split, 2004. 4. Ana Lederer, Ključ za kazalište, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2004. 5. Zlata Šundalić, Čitajući slavonske libarice, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2005. 6. Adriana Car Mihec, Mlada hrvatska drama, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2007. 7. Leo Rafolt, Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Disput, Zagreb, 2007. 8. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008. 9. Jagna Pogačnik, Tko govori, tko piše: antologija suvremene hrvatske proze, Dispt, Zagreb, 2008. 10. Vlasta Rišner – Zlata Šundalić, Rad na dar – Radar, Filozofski fakultet, Osijek, 2008. 11. Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse, Disput, Zagreb, 2009. 12. Zlata Šundalić, Životinje i Vidra: o životinjskome svijetu u djelu Marina Držića Vidre (u tisku) Radovi: 1. Od krimi romana do krimi radiodrame (Riječki filološki dani, 2004, Filozofski fakultet, Rijeka, 2006) 2. Tema globalizacije u drami »Kako ubiti predsjednika« Mire Gavrana (Riječki filološki dani, 2004) 3. Prilog istraživanju pučkog kazališta Hrvata u mañarskoj županiji Vas (Riječki filološki dani, 2004) 4. Prostorno kodiranje značenja: »Planine« Petra Zoranića (Riječki filološki dani, 2008)

ispunjava uvjet

7. - da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom meñunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu

Voditelj projekta: Leksikon Marina Držića, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Suradnik u projektima (koji nisu meñunarodni) 1. Leksikon hrvatske književne kulture 16. stoljeća (0130403, 2002–2005, voditelj: dr. sc. Davor Dukić, Filozofski fakultet, Zagreb) 2. Književni dokumentarizam u Slavoniji (0122008, voditeljica: dr. sc. Helena Sablić Tomić, Filozofski fakultet Osijek) 3. Rubni žanrovi hrvatske književnosti 18. stoljeća (122–1222665–2677, 2007–, voditeljica: dr. sc. Zlata Šundalić

ispunjava uvjet

8. - da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije godine na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja

ne ispunjava uvjet

52

Zaključak Na temelju iznesenoga o znanstvenoj, stručnoj i nastavnoj djelatnosti izv. prof. dr. sc. Milovana Tatarina, zaključujemo da ispunjava sve uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 105/04. i 174/04.) i smatramo da može biti izabran u zvanje redovitoga profesora. Predlažemo Vijeću Filozofskoga fakulteta u Osijeku da postupi u skladu sa zaključkom Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja i da izv. prof. dr. sc. Milovana Tatrina izabere u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora iz područja humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti.

53

54

Documents

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA …rektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1387_2.5.pdf · Studij hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti upisao je na Pedagoškom fakultetu