I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanost o književnosti Studij Preddiplomski studij HJK - dvopredmetni Semestar 1. Akademska godina:

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

TEORIJA JEZIKA

4 15+15 Predavanja F-601 Utorkom 10.15 – 11.00 Seminari F-601 Četvrtkom 10.15 – 11.00

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije

Kabinet Telefon E-mail

prof. dr. sc. Marija Turk

ponedjeljkom od 10.30 do 12.00

606

265663

[email protected]

Asistent



Maja Opašić, prof.

Ponedjeljkom i četvrtkom od 12.45 do 13.45

610

265678

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik i govor. Jezik kao sustav. Jezik kao struktura. Trihotomija sustav – norma – govor. Lingvistički znak.

Fonetika. Fonologija. Fonem. Segmentni fonem. Suprasegmentni fonem (prozodem). Fonemska varijanta (alofon).

Distribucija fonema. Neutralizacija fonema. Grafem. Grafematika. Ortoepija. Ortografija. Sinkronijska fonologija.

Dijakronijska fonologija.

Gramatika. Gramatička kategorija. Morfološke kategorije. Sintaktičke kategorije. Leksičko značenje riječi. Gramatičko

značenje riječi. Morfem. Morfemska varijanta (alomorf). Tipologija morfema. Gramatička homonimija (sinkretizam).

Gramatička sinonimija (suspenzija).

Sintagma. Rečenica. Gramatičko raščlanjivanje rečenice. Aktualno raščlanjivanje rečenice.

Leksikologija. Semantika. Leksem. Semem. Mnogoznačnost (polisemija). Primarno i sekundarno značenje riječi.

Metafora. Metonimija. Homonimi. Sinonimi. Antonimi. Paronimi. Raslojavanje leksika. Frazeologija. Frazemi.

Leksikografija.

Kratka povijest lingvistike.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: razvijati sposobnost za kritičko mišljenje o jezičnim pojavama općenito i za samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja, razvijati logičko mišljenje i sposobnosti uravnoteživanja jezične dedukcije s jezičnom indukcijom, te objektivno gledanje na jezičnu pragmatiku. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo�

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA

BODOVIMA Međuispiti 2 50 Zadaci za samostalan rad 0,75 20 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

1. Međuispiti. Studenti su dužni tijekom semestra položiti dva međuispita. Na međuispitima je moguće ostvariti 50 bodova, odnosno 20 ocjenskih bodova za I.međuispit i 30 ocjenskih bodova za II. međuispit. Na I. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 11 ocjenskih bodova, a na drugome međuispitu najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni tijekom semestra na nastavi riješiti pismene zadatke za samostalan rad iz kojih mogu ostvariti 20 ocjenskih bodova. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova i položena oba međuispita. Završni ispit je usmeni ispit. Na svako pitanje mora odgovoriti najmanje 50 % da bi ostvario ocjenske bodove. Student mota ostvariti najmanje 15 ocjenskih bodova.

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

80 – 100 bodova = izvrstan (5) 70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 – 69 bodova = dobar (3) 50 - 59 bodova = dovoljan (2)

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, 2001. (odabrana poglavlja) Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (priredio M. Samardžija), Zagreb 1999. (odabrana poglavlja) Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980. i dr. izdanja (odabrana poglavlja) Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: de Saussure, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb, 2000. Guillaume, G., Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1988. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, Zagreb 1988. Katičić, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 21992. (odabrana poglavlja) Martinet, A., Osnove opće lingvistike, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) Pranjković, I., Lingvistički komentari, Rijeka, 1997. Simeon, R., Enciklopedijski rječnik lingvističkih pojmova, I i II, Zagreb 1969. Škiljan, D., Govor realnosti i realnost jezika, Zagreb 1978.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 0.25 ECTS-a . Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se svih dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja uradaka na nastavi i međuispita.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. Studenti koji imaju položen jedan međuispit ili najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak određenoga međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit. Studenti koji su iz prvog pokušaja položili oba međuispita, uspješno riješili zadatke na nastavi, redovito pohađali nastavu te tijekom semestra ostvarili 61 ili više ocjenskih bodova mogu biti oslobođeni završnoga ispita te ocjenjeni s izvrsnim (5). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1.10. 2013. 3. 10. 2013.

Predavanje: Jezik kao sustav; jezik kao struktura; Jezični znak, trihotomija sustav – norma – govor ; Jezične razine, jezične discipline Seminar: Predstavljanje izvedbenoga plana kolegija

8. 10. 10. 10.

Neradni dan. Seminar: Slijedi temu prethodnoga predavanja.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

15. 10. 17. 10.

Predavanje: Fonologija, fonetika, Glas – fon – fonem Seminar: Slijedi temu predavanja.


22. 10. 24. 10.

Predavanje: Fonem: segmentni fonem, suprasegmentni fonem (prozodem), alofon Seminar: Slijedi temu predavanja.


29.10. 31. 10.

Predavanje: Distribucija i neutralizacija fonema Seminar: Slijedi temu predavanja.


5. 11. 7. 11.

Predavanje: Grafematika, grafem Seminar: Slijedi temu predavanja.


12. 11.

Predavanje: Morfologija, morfem, alomorf, tipologija morfema


14. 11.

Seminar: I. MEĐUISPIT

19.11. 21. 11.

Predavanje: Integracija, reintegracija, superpozicija i aglutinacija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja.


26. 11. 28. 11.

Predavanje: Gramatička sinonimija (suspenzija), gramatička homonimija (sinkretizam), distribucija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja.


3. 12. 5. 12.

Predavanje: Gramatička kategorija, Rečenica: gramatička i aktualna raščlamba Seminar: Slijedi temu predavanja.


10. 12. 12. 12.

Predavanje: Leksikologija. predmet i discipline, leksem Seminar: II. MEĐUISPIT


17. 12. 19. 12.

Predavanje: Semantika: semem, primarno i sekundarno značenje riječi, Metafora i metonimija, polisemija, Seminar: Slijedi temu predavanja.


24. i 26. 12.

Neradni dani

7. 1. 2014. 9. 1. 2014.

Predavanje: Semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija Seminar: Slijedi temu predavanja.


14. 1. 2014. 16. 1. 2014.

Predavanje: Raslojavanje leksika (vremensko, prostorno, funkcionalno) Seminar: Slijedi temu predavanja.


21. 1. 2014. 23. 1. 2014.

Predavanje: Frazeologija Seminar: Slijedi temu predavanja.


Napomena: Termini međuispita podložni su promjenama.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanost o književnosti Studij Preddiplomski studij HJK - dvopredmetni Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 10:15 - 12:00, F-601 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Biti Suradnik Saša Stanić, prof. Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru te putem maila

Kabinet 709 Telefon E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Naziv i pojam književnosti. Književnost kao umjetnost. Shvaćanje književnosti: funkcija, oblik sadržaja, oblik izraza. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika). Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost. Trodimenzonalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija. Stih i proza. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. Mikrostrukture stila. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. Umjetnička proza. Trivijalna književnost. Moderna i postmoderna književnost. Drama, dramaturgija i kazalište.


Nakon položenog ispita iz kolegija Uvod u znanost o književnosti studenti će biti sposobni: 1. objasniti i pravilno tumačiti temeljne pojmove znanosti o književnosti 2. objasniti i pravilno tumačiti odnos znanosti o književnosti i estetike, lingvistike, semiologije 3. opisati i objasniti razne teorijske pravce u znanosti o književnosti 4. objasniti i interpretirati odnose: književnost i pisac, književnost i jezik, književnost i čitatelj 5. opisati, tumačiti i interpretirati mikrostrukture stila i mikrostrukture književnih formi 6. primijeniti stečena teorijska znanja u analizi književnoga djela

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 40 Kontinuirana provjera znanja 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb 1979. Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997. Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb 1983. Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb 1999. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. Compagnon, A., Demon teorije, Zagreb 2007. Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb 1987. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Friedrich, H. Struktura modern lirike, Zagreb, 1989. Jolles, A. Jednostavni oblici, Zagreb 2000. Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb 1995. Solar, M., Granice znanosti o književnosti, Zagreb 2000. Steiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996.


POHAĐANJE NASTAVE • Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. • Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje na nastavu tolerira se do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk mobitela i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. • Studenti se za seminarsku nastavu trebaju pripremati unaprijed budući da moraju poznavati građu koja će se na nastavi problematizirati. • Tijekom semestra moraju napisati i usmeno izložiti vlastiti seminarski rad.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema; tijekom pisanja seminarskoga rada

nastavnik je za vrijeme konzultacija na raspolaganju studentu. Seminarski se radovi prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s

profesorom. Prije izlaganja seminarskog rada student kolegama treba podijeliti sažetke svoga izlaganja zajedno s ključnim

riječima i popisom korištene literature. Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 40):

- pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina književnopovijesne i teorijske elaboracije) – 30 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10

Da bi studenti dobili ocjenu iz seminarskog rada trebaju skupiti minimalno 50% od maksimalno mogućih bodova; način bodovanja je sljedeći:

Ostvareni bodovi: Ocjena:

20-27 dovoljan (2) 28-31 dobar (3) 32-35 vrlo dobar (4) 36-40 izvrstan (5)

Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: 1. uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi 2. razrada teme (glavni dio) 3. zaključak: navođenje ključnih teza do kojih se došlo prilikom pisanja rada 4. popis korištene literature Seminarski rad treba sadržavati najmanje 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman, veličina slova 14, prored

1,5); slikovno-grafički prilozi ne ulaze u broj stranica. U seminarskom radu valja pravilno citirati tuđu literaturu (o tome će studenti biti podučeni u tijeku prvih seminara);

popis korištene literature ne ulazi u minimalni opseg rada. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i primjena relevantne literature,

struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na obrađenu temu. Teme svih seminara koji će tijekom semestra biti izloženi ulaze u dio pismenih ispitnih pitanja; time će se provjeriti

aktivnost studenata na nastavi u tijeku seminara. Seminarski se radovi predaju prije kraja semestra, u pisanom obliku (tijekom vremena konzultacija) i u elektronskom

obliku ([email protected]). Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih dvaju sati seminara.

Kolokvij

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na kolokviju se maksimalno može ostvariti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

Bodovi na kolokviju:

Ocjenski bodovi:

10 1 11 4 12 7 13 10 14 13 15 16 16 19 17 22 18 25 19 28 20 30

Završni rad

• Ocjenjuje se na istovjetan način kao kolokvij

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova, kolokvija te aktivnosti u nastavi. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70-79,9% ocjenskih bodova C – 60 - 69,9% ocjenskih bodova D – 50 - 59,9% ocjenskih bodova E – 40 - 49,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS sustavom na sljedeći način: Izvrstan (5) – A Vrlo dobar (4) – B Dobar (3) – C

Dovoljan (2) – D i E

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti. Književnost i jezik. Književnost i zbilja.

2. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti.

3. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija književnosti, povijest književnosti, kritika).

4. Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost.

5. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. 6. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika,

lingvistika, semiologija.

7. Stih i proza. 8. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. 9. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. 10. Mikrostrukture stila. 11. Temeljni pojmovi versifikacije.

Kvalitativna i kvantitativna versifikacija.

12. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. 13. Umjetnička proza. Porijeklo i razvoj umjetničke proze. Struktura proznog

književnog djela. Prozne vrste.

14. Trivijalna književnost. Postmodernizam u književnosti 15. Drama, dramaturgija i kazalište. Film i književnost.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fonologija i morfologija staroslavenskoga jezika Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Semestar 1. Akademska godina: 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 10,15 – 14,00, učionica 230 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Zubčić Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorkom 12,00 -13,30

Kabinet 717 Telefon 051 265 680 E-mail [email protected]


I. Obavijesno (u osnovnim vremenskim, prostornim i jezičnim odrednicama): praslavenski jezik, slavenski jezici, južnoslavenski prajezik i njegovo grananje. Staroslavenski jezik: pojam, termini i sadržaji, njegovo mjesto među slavenskim jezicima i značenje za izučavanje povijesti slavenskih jezika, počeci slavenske pismenosti, slavenska pisma, redakcije i recenzije, hrvatska redakcija. II. Gramatička struktura staroslavenskoga jezika: Vokalni sustav staroslavenskoga jezika: podrijetlo i razvoj vokala (prema praslavenskome vokalnome sustavu izvedenu iz praindoeuropskog); vokalne alternacije (prijevoj, prijeglas, promjene jerova, kontrakcije, epenteze, proteze i metateze).

Konsonantski sustav staroslavenskoga jezika: rasterećenje sustava u praslavenskome razdoblju u odnosu na praindoeuropski sustav; pojava novih konsonanata izazvanih trima palatalizacijama i jotovanjima.

Iz morfološkog sustava staroslavenskoga jezika: sklonidba imenica; deklinacija zamjenica; pridjevi (prosta i složena deklinacija i komparacija); brojevi i njihova promjena; sprezanje glagola; tvorba priloga.


• Pravilno interpretirati genezu slavenskih jezika iz praindoeuropskoga jezika i jezične odnose među pojedinim granama, tumačiti okolnosti i način postanka prvoga slavenskoga književnog jezika i slavenskih grafija, objasniti termine koji se rabe za taj jezik, kritički protumačiti termine kanon, redakcija i recenzija; protumačiti važnost staroslavenskoga jezika u studiju slavenskih jezika;

• Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi staroslavenskoga jezika i hrvatskoga tipa toga jezika određene nastavnim programom;

• Samostalno i stručno analizirati jezične i stilske značajke tekstova pisanih kanonskim tipom staroslavenskoga jezika; • Protumačiti vrijednost staroslavenskoga jezika i književnosti i glagoljaškoga kompleksa za hrvatsku kulturu;

• Sistematizirati stečena znanja i moći ih primijeniti u jezičnopovijesnim i dijalektološkim kolegijima. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 1,5 20 25

Kontinuirana provjera znanja 1. međuispit 0,3 2. međuispit 0,6 3. međuispit 0,6 25

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti su obavezni tijekom semestra položiti tri pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na svakom međuispitu. Prvi se međuispit sastoji od kratkih esejskih zadataka, a drugi od zadataka višestrukog izbora, dopisivanja i dr. Studenti će imati mogućnost dvaju ispravaka svakoga od triju kolokvija s time da

će prvi biti održan u terminima koji su navedeni u napomenama, a drugi početkom veljače 2013.

I. Na prvom međuispitu ispituju se sadržaji iz povijesnoga razvoja prvoga slavenskoga književnoga jezika i može se maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 15 bodova Dobar (3) – 10 bodova Dovoljan (2) – 8 bodova

Napomena: Kolokvij se polaže početkom studenoga. Literatura za prvi kolokvij: 1. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela) 2. Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. 3. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. 4. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 1994. 5. Nazor, A., Ja slovo znajući govorim, Erasmus, Zagreb, 2008. II. Na drugom međuispitu ispituju se znanja iz fonologije staroslavenskoga jezika. Studenti moraju ostvariti najmanje 50% bodova. Na kolokviju se može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način:.

35-42 – 17 62-64 – 22 43-48 – 18 65, 66 – 23 49-51 – 19 67, 68 – 24 52-56 – 20 69, 70 – 25 57-61– 21

Napomena: Kolokvij se polaže koncem prosinca. III. Na trećemu se međuispitu polažu sadržaji iz morfologije imenica. Prag prolaznosti je 50% i može se maksimalno dobiti 60 bodova koji se u 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način:

30-34 – 15 50-52 – 20 59 – 24 35-39 – 16 53, 54 – 21 60 – 25 40-43 – 17 55, 56 – 22 44-46 – 18 57, 58 – 23 47-49 – 19

Napomena: Kolokvij se polaže u siječnju. Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Studenti imaju pravo na jedan ispravak svakoga od triju kolokvija. Završni ispit Prag prolaznosti je 50%. Na završnome se ispitu može maksimalno dobiti 70 bodova koji se u 30 ocjenskih bodova pretvara na sljedeći način:.

35-37 – 10 56, 57 – 18 65 – 25 38-40 – 11 58, 59 – 19 66 – 26 41-45 – 12 60 – 20 67 – 27 46-48 – 13 61 – 21 68 – 28 49-51 – 15 62 – 22 69 – 29 52, 53 – 16 63 – 23 70 – 30 54, 55 – 17 64 – 24

Literatura za drugi i treći međuispit te za završni ispit:

1. Damjanović, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. 2. Hamm, J., Staroslavenska gramatika – bilo koje izdanje. 3. Mihaljević, M., Hrvatski crkvenoslavenski jezik, u: Povijest hrvatskoga jezika, Zagreb 2009., str. 283-350.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. (poglavlja autora Milana Mihaljevića, Stjepana Damjanovića i Matea Žagara i dio naslovljen Antologija hrvatskih srednjovjekovnih djela) Damjanović, S., Slovo iskona, Zagreb 2002. Damjanović, S., Staroslavenski jezik, Zagreb 2003. Deković, D., Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu, Zagreb 2011. Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. .

Izborna literatura: Damjanović, S. i dr., Mali staroslavensko-hrvatski rječnik, Zagreb 2004. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljaša, Zagreb 2008. Damjanović, S., Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova, u: Katičić, R. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, 16. stoljeće, knj. 2, Croatica, Zagreb, 2011., str. 275-320. Hamm, J., Staroslavenska čitanka – bilo koje izdanje. Hercigonja, E., Nad iskonom hrvatske knjige (Rasprave o hrvatskom srednjovjekovlju), Zagreb 1983. Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, 1. dio, Zagreb 2002. Nazor, A., Ja slovo znajući govorim, Erasmus, Zagreb, 2008.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. U

slučaju kolizije s nastavom na drugome studiju, primjenjuju se odredbe Pravilnika. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju izvanrednih

okolnosti ili kolizije u rasporedu, student se dužan javiti predmetnom nastavniku kako bi dogovorili obaveze. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. Svi studenti koji upisuju ovaj kolegij obavezni su prijaviti se na e-kolegij. Studenti ponavljači moraju se javiti predmetnom nastavniku u prvom tjednu nastave kako bi dogovorili svoje predmetne

obaveze.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije mrežne stranice fakulteta e-pošta e-kolegij

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

u vrijeme konzultacija e-pošta e-kolegij

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvod: plan; program; literatura; ispiti. Staroslavenski jezik: definicija, termini, razdoblja, kanon, redakcije.

nije potrebna

2. Okolnosti razvoja prvoga slavenskoga književnoga jezika. Slavenska pisma: nazivi, prioritet, autorstvo, tipovi; hrvatska tradicija.

nije potrebna

3. Glagoljaštvo i staroslavenski jezik na hrvatskom tlu; Samoglasnički sustav staroslavenskoga jezika: inventar i podrijetlo jedinica; praslavenske mijene uvjetovane akcentuacijom i zakonom otvorenih slogova.

nije potrebna

4. Hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika i njezino sudjelovanje u izgradnji hrvatskoga književnoga jezika; Samoglasničke mijene u staroslavenskome jeziku.

nije potrebna

5. Suglasnički sustav staroslavenskog jezika: inventar jedinica i njihova geneza. nije potrebna 6.

Palatalizacije i jotacija; palatalnost u suglasničkom sustavu; epenteze. poznavanje suglasničkoga inventara

7. Morfologija staroslavenskoga jezika: uvod. 8. Imenice u staroslavenskome jeziku: glavne promjene. 9.

Imenice u staroslavenskome jeziku: sporedne promjene. poznavanje glavne imenske promjene

10. Zamjenice u staroslavenskome jeziku: deklinacija osobnih i neosobnih zamjenica. 11.

Pridjevi u staroslavenskome jeziku: sklonidba i komparacija

poznavanje glavne imenske promjene i sklonidbe anaforičke zamjenice

12. Glagoli u staroslavenskome jeziku: glagolske osnove; prosti oblici; infinitiv i supin; prezent.

13. Glagoli u staroslavenskome jeziku; prosti oblici: aoristi, imperfekt, imperativ. poznavanje glagolskih osnova

14. Glagoli u staroslavenskome jeziku; participi. 15. Glagoli u staroslavenskome jeziku; složeni oblici: perfekt, pluskvamperfekt, futuri,

kondicionali. poznavanje participa i prostih gl. oblika

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Norme i normativni priručnici Studij Preddiplomski studij HJK 2 Semestar I. Akademska godina: 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 +15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom, 17:15–19:00; 701 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Lada Badurina Suradnik Nikolina Palašić, prof. Vrijeme za konzultacije

Kabinet 705, 718 Telefon 265-661; 265-668 E-mail [email protected]; [email protected]


Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi (gramatičke norme, leksička norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika – njihov sadržaj i način služenja njima. Pravopis ili ortografija; pravopis kao norma i pravopis kao knjiga (priručnik). Pravopisna načela i pravopisna pravila. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi. Jezično i nejezično u pravopisu: pisanje velikih i malih početnih slova. Pravopisni znakovi. Rečenični znakovi. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Računalni pravopis. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije. Aktualna pravopisna norma. Aktualne pravopisne knjige. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. Hrvatski jednojezični rječnici. Lektorske vježbe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezična pitanja. Poštivanje gramatičkih, leksičkih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezični registar/diskursni tip/funkcionalni stil.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktičan pristup proučavanju standardnojezičnih normi kategorizirati jezične činjenice prema jezičnim razinama i planovima na odgovarajući način primjenjivati normativne priručnike uočiti i ispraviti odstupanja od standardnojezičnih normi u vlastitom i tuđem pisanom tekstu


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 3,5 100 ZAVRŠNI ISPIT nema završnoga ispita - UKUPNO 4 -

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija: 1. kolokvij – Uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne stilistike 2. kolokvij – Pravopisni test 3. kolokvij – Pravopisna i teorijska pitanja Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. 1. i 2. kolokvij donose najviše po 30 bodova, a 3. kolokvij donosi najviše 40 bodova (30 + 30 + 40 = 100). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 30 bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova.

Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 30 bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 3. kolokviju studenti moraju ostvariti 16 ili više bodova. Ostvarenih 16 bodova na testu jednako je 16 ocjenskih bodova, 17 bodova na testu 17 ocjenskih bodova… 40 bodova na testu jednako je 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova - studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova - studentima koji su na 3. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave iz kolegija Norme i normativni priručnici kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na 3. kolokvij položena su prva dva kolokvija. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2014. Popravak 3. kolokvija održat će se u drugom redovitom ispitnom terminu u veljači 2014. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Badurina, L., Hrvatska pravopisna norma u 20. stoljeću, Hrvatski jezik u 20. stoljeću – zbornik radova, ur.

M. Samardžija i I. Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb 2006, str. 145-158. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. (odabrana

poglavlja) Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) Obavezni normativni priručnici

pravopisi: Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Babić, S., Finka, B., Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. (ili koje kasnije izdanje) Babić, S., Ham, S., Moguš, M., Hrvatski školski pravopis, Zagreb 2005. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 12007. ili 22008.

gramatike: Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika (za gimnazije i visoka učilišta), Zagreb 2005. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995.

rječnici: Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000.

Izborna literatura: Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Badurina, L., Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: Metodologija rada na pravopisu, Rijeka 1986. (odabrana poglavlja) Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965.

Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).


predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s naznakom

studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku)




studenata

1.

Jezik kao sustav – jezik kao standard. Pojam (jezične) norme. Hrvatski standardni jezik. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Standardni jezik i njegove norme. Tipovi normativnih priručnika.

2. Oblici realizacije standardnoga jezika – funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Funkcionalno jezično raslojavanje.

3. Opisi pojedinih funkcionalnih stilova. Pregled norma standardnog (gramatičke, leksička, pravogovorna, pravopisna); granice kompetencija.

4. Jezične razine i jezični planovi. Normativni priručnici: vrste i način služenja njima: gramatike, rječnici, jezični savjetnici.

5. Pravopis ili ortografija. Načela i pravila. Pravopisne teme/područja. Pravopisna norma i jezične norme.

6. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije i odnosa prema tradiciji. / Aktualna hrvatska pravopisna norma i aktualne pravopisne knjige.

7. Fonologija – morfonologija i pravopis. 1. kolokvij – uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne stilistike)

8. Morfologija/tvorba riječi i pravopis: sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi. 9. Transkripcija i transliteracija. Strane riječi i strana vlastita imena.

10. Jezično i nejezično u pravopisu: veliko i malo početno slovo. 2. kolokvij – pravopisni test

11. Sintaksa i pravopis. Pravopisni znakovi.

12. Leksikologija i pravopis. Pravopisni rječnici i način služenja njima. 13. O pravopisu sintetski – pravopisna norma i metodologija pravopisnog normiranja

14. Konačna provjera znanja 3. kolokvij – pravopisna i teorijska pitanja


Broj ECTS-a


Vrijeme I mjesto održavanja nastave

Hrvatska kultura i civilizacija

4

15+15+0

srijedom od 11:15 do 13:00, F-107

Nositelj kolegija



prof. dr. sc. Irvin Lukežić

Srijeda 10-11.00 711 051 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Problem akulturacije i stvaranja izvorne narodne baštine. Opće definicije pojma kultura i civilizacija. Kulturna baština, razvoj umjetnosti na našim prostorima (regionalni pristup s isticanjem osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva). Problem urbane i ruralne kulture, mjesta dodira slavensko-romanske, slavensko-germanske i ostalih kulturnih simbioza. Graditeljstvo, plastika, slikarstvo, umjetnički obrt, zanatstvo u Hrvatskoj od početaka do danas (osnovne tendencije i stilske osobitosti). Dodiri sa susjednim kulturnim krugovima (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, ostale slavenske zemlje, orijentalne kulture, itd.). Hrvatski umjetnisi u nas i u drugim europskim sredinama. Problem revitalizacije i zaštita spomeničkih vrednota te umjetničke baštine uopće. Sadržaj kolegija podrazumijeva najširi kulturno-povijesni i interdisciplinarni pristup u obradi građe, obuhvaćajući razdoblje od prethistorije do početka XX. stoljeća. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje procesa razvoja kulture i civilizacije na tlu Hrvatske. Upoznavanje s osnovnim pretpostavkama za razvitak kulture i civilizacije na hrvatskim povijesnim prostorima. Kolegij studentima hrvatskoga jezika i književnosti pruža temeljne informacije o sveukupnom kulturnopovijesnom razvitku Hrvatske čime stječu cjelovitiju i potpuniju sliku o složenoj problematici književnojezične povijesti i društvenom kontekstu u okviru kojega se ona oblikuje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 0,5 20 Seminarski rad 1,5 30 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Kolokvij 1,5 30 UKUPNO 4 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave – redovito pohađanje (20 bodova) i 0,5 ECTS

Aktivnosti u nastavi – redovita aktivnost (20 bodova) i 0,5 ECTS Seminarski rad - dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova);

izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-65 bodova 1,5 ECTS 65-85 bodova 2 ECTS 86-95 bodova 3 ECTS 96-100 bodova 4 ECTS

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Braudel, F., Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. I-III, Rijeka 1978. Horvat, J., Cultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. 1. i 2., Zagreb 1980. Kale, E., Uvod u znanost o kulturi, Zagreb 1982.

Izborna literatura: Ekl, V., Gotico kiparstvo u Istri, Zagreb 1982. Fučić, B., Istarske freske (predgovor monografici), Zagreb 1963. Horvat, J., Politička povijest Hrvatske, Zagreb 1936. Juraj Dalmatinac (monografija), Zagreb 1982. Pejaković, M. – Gattin,N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988. Raukar, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. Stipčević, A., Iliri, II. izd., Zagreb 1989. Stipčević, E., Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do20. stoljeća, Zagreb 1997. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976. Šidak, J. – Gross. M. – Karaman, I. – Šepić, D., Povijest hrvatskoga naroda 1860-1914, Zagreb 1968.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare. Kandidati moraju predati seminarski rad u pismenom obliku, te njegova ocjena ulazi i u konačnu ispitnu ocjenu. Kolokvij se polaže pismeno.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Budući da je sadržaj predavanja i seminara izravno povezani, studenti trebaju ažurno pratiti njihovo odvijanje.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama seminara daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. Seminarski radovi predaju se isključivo osobno, u pisanom obliku, a ne putem elektronske pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Program je zamišljen u obliku izbornoga kolegija kao svojevrstan kulturološki repetitorij namijenjen studentima kroatistike I drugih humanističkih studija kojim se upotpunjuju znanja o povijesnim aspektima literarnog fenomena.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

I. tjedan Pojam kulture i civilizacije II. tjedan Prethistorijsko doba III. tjedan Liburni i Iliri IV. tjedan Grčka civilizacija V. tjedan Rimska civilizacija VI. tjedan Etnogeneza Hrvata VII. tjedan Starohrvatsko doba VIII. tjedan Doba romanike IX. tjedan Doba gotike X. tjedan Humanizam i renesansa XI. tjedan Reformacija i protureformacija

(barok)

XII. tjedan Prosvjetiteljstvo i klasicizam XIII. tjedan Dubrovnik i Venecija XIV. tjedan Kultura devetnaestoga stoljeća Kolokvij XV. tjedan Kultura dvadesetoga stoljeća


Broj ECTS-a



POVIJEST LINGVISTIKE

4 15+0 F-601 Utorkom od 14.15 do 15.00

Nositelj kolegija



prof. dr. sc. Marija Turk

ponedjeljkom od 10.30 do 12.00

606

265663

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Metode proučavanja jezika: deskriptivna, komparativna, komparativno-historijska, strukturalna, statistička, geografska.

Rekonstrukcija prajezika.

Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti, mladogramatičari, lingvistička geografija, kazanjska

škola, marizam, strukturalna lingvistika (Ženevska, Kopenhaška, Praška), logički simbolizam u lingvistici, matematička

lingvistika.

Sociolingvistika. Psiholingvistika. Kognitivna lingvistika.

Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici.


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu:

� Poznavati metode proučavanja jezika

� Objasniti i prepoznati različite jezikoslovne teorije, pravce i škole


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Teren�ka nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo�




Međuispit 1 30 Seminarski rad 1,75 40 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

1. Međuispit. Studenti su dužni tijekom semestra položiti jedan međuispit na kojemu je potrebno ostvariti najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Seminarski rad. Studenti su dužni izraditi seminarski rad o jednoj od ponuđenih tema ili prema vlastitom izboru u dogovoru s nastavnikom. Seminarski rad se predaje u pisanom obliku, a komentira s nastavnikom na završnome ispitu. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova, predan seminarski rad i položen međuispit. Na završnom ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 ocjenskih bodova.

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu.

Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 80 – 100 bodova = izvrstan (5) 70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 – 69 bodova = dobar (3) 50 - 59 bodova = dovoljan (2)

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, Zagreb 2001. Pranjković, I., Kronika hrvatskoga jezikoslovlja, Zagreb 1993. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi)

Izborna literatura: Pranjković, I. Jezikoslovna sporenja, Zagreb 1997. Pranjković, I., Adolfo Weber Tkalčević, Zagreb 1993. Pranjković, I., August Musić, Zagreb 1998. Samardžija M., Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb 1997. Samardžija, M., Filološki portreti, Zaprešić 1993. Samardžija, M., Ljudevit Jonke, Zagreb 1990. Stolac, D., Riječki filološki portreti, Rijeka, 2006.

Popis obvezne i izborne literature dopunjava se recentnim radovima, kao i radovima potrebnima za pisanje seminarskih radova. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja za što dobivaju 0.25 ECTS-a . Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova pri predaji seminarskoga rada te pisanju međuispita. Ako student rad preda izvan dogovorena roka, oduzima mu se 10 ocjenskih bodova.


Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati jedan ispravak međuispita. Studenti koji imaju najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. U tom slučaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne može ostvariti maksimalan broj bodova koliko je određeno za pojedini međuispit.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

8. 10.

Neradni dan

15. 10. Upoznavanje s izvedbenim planom kolegija

22. 10.

Metode proučavanja jezika


29. 10.

Metode proučavanja jezika


5.11.

Dogovor o temama seminarskih radova

Rekonstrukcija prajezika.


12. 11.

Povijest svjetske lingvistike: komparatisti, naturalisti, psihologisti,


19. 11.

Povijest svjetske lingvistike mladogramatičari,


26.11.

Povijest svjetske lingvistike lingvistička geografija, kazanjska škola, marizam


3.12..

Strukturalna lingvistika


10. 12.

Strukturalna lingvistika


17. 12.

MEĐUISPIT


24. 12.

Neradni dan

7. 1.

Logički simbolizam u lingvistici,

matematička lingvistika.


14. 1.

Sociolingvistika. Psiholingvistika.

Kognitivna lingvistika.


21. 1.

Razvoj jezikoslovne misli u kroatistici. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

Napomena: Termin međuispita podložan je promjenama.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonska kultura i civilizacija

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 30+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedeljak 16,15 – 20,00 S 230

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vasil Tocinovski

Vrijeme za konzultacije Ponedeljak 15.00-16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail vtocinovski@hotmail. com

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Proširivanje znanja o kulturi i civilizaciji Makedonije, njene geografske odrednice, demografski podaci, geopolitički položaj. Pregled povijesog razdoblja s osvrtom na političku i društvenu povijest. Makedonska kultuta od najstarijeg doba do srednovekovlja, Ćirilo-Metodijevska tradicija i Ohridska književna škola, klasni i socijalni karakter Bogumilskog pokreta, Makedonija pod Otomanskim carstvom, stvaranje Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) i afirmacija nacionalne posebnosti Makedonaca, Ilindenski ustanak i Makedonija u odnosu naspram velikih sila, zatim hrvatsko-makedonske kulturne i političke veze kroz teme: Zagreb kao makedonistički centar između dvaju svjetskih ratova, Makedonci i makedonistika u Hrvatskoj, makedonska opera čiji utemeljitelji su poznati hrvatski kulturni radnici. Kroz osobna predavanja slijedi se pojava i razvitak makedonskog kazališta, filma, likovnih umjetnosti i drugo. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz kolegija Makedonka kultura i civilizacija te stecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć omoguđuje praćenje i razumjevanje programom predviđenih književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija. Student će nakon odšlušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: nabrojati glavne zemljopisne, demografske i geopolitičke značajke, navesti najvažnija događanja u oivijesti Makedonije te objasniti njihov utjecaj na povijest Europe, makedonsku umjetnost, književnost, kulturu; najbrojati najznačajnije makedonske ličnosti za makedonsku kulturu i znanost, osobito hrvatsko-makedonske književne i političke veze, kao i razvoj svakodnevnog života. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20 Seminarski rad 50 ... ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. Goran Kalogjera, Južnoslovenska književna prožimanja, Rijeka, 1991. Goran Kalogjera, Racin u Hrvatskoj, Rijeka, 2000. Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, 2000. Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Rijeka, 2001. Gane Todorovski, Začarano poprište, Rijeka, 1990. Radomir Ivanović, Književne paralele, Pula, 1985. Ognen Bojadžiski, Kronologija Ohridske arhiepiskopije, Zagreb, 1994. Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb, 1998. Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Suvremena makedonska drama, Zagreb, 1961. Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, Rijeka, 2006.

Izborna literatura: Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova, SM u RH, Zagreb, 2003. Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Beograd, 1979. Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Zagreb, 1991. Vasil Tocinovski, Korenot, Skopje, 2006. Ognen Bojadžiski, Krleža i Makedonija, Zagreb, 2005. Ognen Bojadžiski, Makedonci u Hrvatskoj, Zagreb, 2007. Blagoja Jovanovski, Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća, Zagreb-Osijek, 2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjerene.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaja seminara potrebno je pridržavati se zadatih rokova. Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Redovito pohađanje nastave. Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predati prema dogovoru s profesorom. Ako student ne ostvari minimalno 40 bodova u nastavnim aktvinostima i seminarskom radu ne može pristupiti usmenom ispitu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

14. 10. 2013 Makedonska povijest od najstarijeg doba do danas Pregled srednostoljetne makedonske književnosti

21. 10. 2013 Sledbenici učenja Ćirila i Metodija Ohridska književna škola

28. 10. 2013 Hrvati i narodni preporod Makedonaca Zbornik braće Miladinov

Predavanje prof.dr. sc. Goran Kalogjera

03. 11. 2013 Stvaranje VMRO i borba makedonskog naroda za izvojevanje nacionalnih prava i slobode

10. 11. 2013 Geogi Kapčev prvi makedonski tiskar u Hrvatskoj

Dokumentarni film Dimitrija Čupovski

18. 11. 2013 Krste Petkov Misirkov ličnost makedonskog 20. stoljeća

Dokumentarni film Krste P. Misirkov

25. 11. 2013 Stvaranje VMRO i borba makedonskog naroda za izvojevanje nacionalnih prava i slobode

Igrani film Mis Ston

02. 12. 2013 Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća

09. 12. 2013 Hrvati i makedonska revolucija 16. 12. 2013 Makedonci u Hrvatskoj 06. 01. 2014 Makedonsko kazalište 13. 01. 2014 Makedonski film Igrani film

Poslije kiše

20. 01. 2014 Zlatno doba makedonske opere i baleta


Broj ECTS-a



Francuski jezik 1 4 2 Utorkom 16.15 – 17.45 na Filozofskom fakultetu, Sveučilišna avenija 4

Nositelj kolegija



Tatjana Paškvan-Čepić, predavač

302

Asistent



Špela Buterin [email protected]

Nakon nastave

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija Francuski 1 upoznavanje s osnovama francuskoga jezika te usvajanje osnovne jezične kompetencije, što podrazumijeva sposobnost razumijevanja elementarnih sadržaja u pisanom i govornom iskazu vezanom uz tipične komunikacijske situacije. Praktično ovladavanje gramatikom francuskoga jezika (uvod u osnovne morfološke kategorije, fonetske vježbe, ortografske vježbe, morfološke vježbe, deklinacija, konjugacija, prezent, perfekt, futur).

uvod, osnovne informacije o francuskome jeziku (abeceda, naglasak); osnovni pozdravi, predstavljanje (formalni i neformalni način), osnovna pitanja kod upoznavanja; nazivi osnovnih aktivnosti, profesija; osobne zamjenice, posvojni pridjevi; glagoli I, II i III konjugacije; prezent odabranih glagola (être, avoir, s’appeler, aller, prendre, manger, boire, venir,

faire, dire, pouvoir, vouloir, devoir); izjavna, niječna i upitna rečenica; određeni, neodređeni i partitivni član, rod i broj imenica, brojevi, bliska budućnost (futur proche) prošlo vrijeme passé composé s pomoćnim glagolom avoir i être;

Znanja i vještine koje student stječe su poznavanje francuskog jezika na razini A1 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban:

razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i vrlo jednostavne fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba

predstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje

vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura tražiti ili dostaviti osobne podatke u pisanom obliku razumjeti vrlo kratke, jednostavne tekstove

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 1 0 Aktivnost u nastavi 1 20

Kontinuirana provjera znanja (kolokviji)* 1 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

*Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prvi nosi 20, a drugi 30 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50 % točno riješenih zadataka.

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

Objectif Express 1, Le monde professionnel en français, Hachette, 2013, Paris Objectif Express 1, cahier d’exercices, Hachette, 2013, Paris

Izborna literatura:

Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski džepni rječnik, Školska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Précis pratique de grammaire française, osnove francuske gramatike, Školska knjiga,Zagreb

Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rječnik, IX. izdanje, Školska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de français, Larousse, 2000, Paris

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obveznim.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Uvod, osnovne informacije o francuskom jeziku - abeceda, čitanje/pisanje; osnovni pozdravi, predstavljanje; glagol s'appeler, être

2. Osnovna pitanja kod upoznavanja (upitni pridjevi quel, quelle); muški i ženski rod imenica i pridjeva (nacionalnost); članovi; glagol aller; davanje osnovnih osobnih podataka (ispunjavanje formulara)

Ponoviti materijal s prethodnog sata

3. Brojevi od 0-20; glagoli na –er; negacija; glagol avoir (pitati nekoga koliko godina ima); mjeseci u godini; profesije

Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.

4. Prijedlozi uz države i gradove; izražavanje ukusa; posvojni pridjevi, vremenska prognoza


(glagol faire); pisanje razglednice 5. Brojevi od 20-100; telefonski razgovori (glagoli

pouvoir, vouloir, devoir) Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.

6. Slobodno vrijeme, hobiji; dani u tjednu; ostavljanje poruke na telefonskoj sekretarici, pisanje sms-ova


7. Pisanje e-mailova (pravila). Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij (30').


8. Upitne zamjenice; imperativ glagola na –er (rezerviranje karte za vlak); opisni pridjevi (rezerviranje sobe u hotelu) prijedlozi mjesta; konjugacija glagola prendre, descendre


9. Reći koliko je sati; zamjenica On, povratni glagoli (opis privatnih i poslovnih dnevnih aktivnosti)


10. Futur proche (za izražavanje bliske budućnosti), glagoli aller, partir, venir i arriver s prijedlozima


11. Partitivni član, prehrana, nazivi namirnica, prehrambeni običaji u Francuskoj


12. Naručivanje jela u restoranu, direktni objekt (COD)


13. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij (30'). Postavljanje pitanja prilikom različitih kupovina;pokazni pridjevi i zamjenice; komparativ


14. Prošlo vrijeme passé composé, internet kupovina, vokabular vezan uz odjeću


15. Ponavljanje. Ispit: Test A1 Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.

II. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Francuski jezik 3 4 2 Utorkom 16.15 – 17.45 na Filozofskom fakultetu, Sveučilišna avenija 4

Nositelj kolegija



Tatjana Paškvan-Čepić, predavač

302

Asistent



Špela Buterin [email protected]

Nakon nastave

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija Francuski 3 proširivanje prethodno stečenog znanja francuskoga jezika i jezične kompetencije, što podrazumijeva sposobnost razumijevanja sadržaja u pisanom i govornom iskazu vezanom uz svakodnevne komunikacijske situacije. Nastavak gramatike francuskoga jezika ( konjugacija: prezent, perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt, kondicional, konjuktiv; komparacija; pasiv; gerundiv; upravni i neupravni govor).

Prepričavanje nekog događaja korištenjem prošlih vremena (perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt) Vremenske oznake ( il y a, pendant, dans, en, depuis, de…à ) Odnosne zamjenice( qui, que, à qui, où, dont ) Konjuktiv Neodređene zamjenice (quelque chose/rien, quelqu’un/personne ) Pokazne zamjenice (celui, celle, ceux, celles) Zamjenice y i en Gerundiv Pasiv Upravni i neupravni govor Kondicional prezenta

Znanja i vještine koje student stječe su poznavanje francuskog jezika na razini A2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban:

razumjeti i koristiti rečenice u vezi sa neposrednim okruženjem i iskustvima ( osnovne informacije o profesijama, medijima, kupovini, obitelji, prijateljima, susjedima itd.)

jednostavnim rečenicama izražavati informacije o sebi i neposrednom okruženju vladati određenim brojem gramatičkih i rečeničkih struktura tražiti ili dostaviti osobne i profesionalne podatke u pisanom obliku razumjeti tekstove iz neposrednog okruženja (osobna i jednostavna službena pisma, novinski članci,

reklamni oglasi, turističke informacije itd.)

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 1 0 Aktivnost u nastavi 1 20 Kontinuirana provjera znanja (kolokviji)* 1 50

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

*Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prvi nosi 20, a drugi 30 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50 % točno riješenih zadataka.


Alter ego 2, méthode de français, Hachette, 2006, Paris Alter ego 2, cahier d’exercices, Hachette, 2006, Paris

Izborna literatura:

Benini, Horetzky, Francusko-hrvatski i Hrvatsko-francuski džepni rječnik, Školska knjiga, Zagreb Horetzky, Edita, Précis pratique de grammaire française, osnove francuske gramatike, Školska knjiga,Zagreb

Charand (du), Henry Bertrand, Dictionnaire des synonymes, , Robert, 2000, Paris Putanec, Valentin, Francusko-hrvatski rječnik, IX. izdanje, Školska knjiga, 2003, Zagreb Dictionnaire unilingue de français, Larousse, 2000, Paris

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obveznim.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013./2014. Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Ponavljanje gradiva. Odnosne zamjenice ( qui, que, à qui ); opis karakternih osobina (opisni pridjevi); opisivanje neke bliske osobe (vježba)

2. Upravni i neupravni govor. Komparacija. Ponoviti materijal s prethodnog sata 3. Prošla vremena passé composé i imperfekt;

prepričavanje nekog prošlog događaja. Vremenske oznake ( il y a , pendant, dans )


4. Naučiti kako se prijaviti za posao, pravila pisanja životopisa, pisanje formalnog pisma; vokabular. Vremenske oznake (en, depuis, de…à, pendant).


5. Priprema za razgovor za posao. Konjuktiv.


6. Pluskvamperfekt.Prepričavanje profesionalnog Ponoviti materijal s prethodnog sata i

iskustva. Neodređene zamjenice (quelque chose/rien, quelqu’un/personne).Poslovi u Francuskoj.

riješiti zadane jezične vježbe.

7. Pričanje o zemlji i njezinim stanovnicima. Odnosne zamjenice où i dont. Stereotipi. Pokazne zamjenice (celui, celle, ceux, celles)


8. Zamjenice y i en. Naučiti napraviti rezervaciju putem e-maila. Gerundiv


9. Superlativ. Opis mjesta stanovanja.Francuska mjesta. Komparacija.


10. Analiza novinskih članaka.Izražavanje vlastitog mišljenja. Vokabular vezan uz radio i televiziju. Rod imenica.


11. Korištenje prošlih vremena (perfekt, imperfekt, pluskvamperfekt) za prepričavanje raznih događaja. Pasiv.


12. Vokabular vezan uz filmsku umjetnost. Osobne zamjenica nakon prijedloga de i à.


13. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kolokvij (30'). Izražavanje pozitivnog/negativnog mišljenja vezano uz film.


14. Zamišljanje budućnosti. Izražavanje želje i nade. Kondicional prezenta.


15. Ponavljanje. Ispit: Test A1 Ponoviti materijal s prethodnog sata i riješiti zadane jezične vježbe.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Topos smrti u svjetskoj književnosti Studij HJK 1 preddiplomski Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 15:15 do 17:00, F-232 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanjin Sorel Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 718 Telefon E-mail [email protected]


Kolegij Topos smrti u književnosti sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio obuhvaća definiranje temeljnih pojmova (tanatologije kao pojma koji referira na studiju o smrti; fenomena smrti kao jedne od najfrekventnijih tema u povijesti svjetske i hrvatske književnosti; pojmova ekocid, etnocid, biocid, kulturocid, homicid, urbicid, tericid i sl.). Empirijski dio obuhvaća rad na tekstovima iz hrvatske i svjetske književnosti, i to odabirom prema sinkronijskoj i dijakronijskoj perspektivi. Tesktovi koji će se analizirati bit će iz područja poezije, drame i proznih vrsta, stoga će se uz interpretaciju samog fenomena smrti u pojedinim djelima ujedno i usporedno analizirati stilističke varijante u pristupu ovom fenomenu. Pri tom će se imati u vidu individualne karakteristike koje pisci unose baveći se toposom smrti te izvanliterarne determinante poput povijesnog perioda i političke situacije, spolno/rodne ili klasne kategorije. Topos/fenomen smrti (thanatos) u odabranim primjerima proučavat će se iz interdisciplinarne perspektive sa ciljem da se epistemološki obuhvate relevantne lingvističke, antropološke, sociološke, filozofske, povijesne i ostale humanističke i društvene discipline i što preciznije interpretira uzrok, značenje i priroda postojanja toposa smrti u književnosti.


Kolegij Topos smrti u književnosti ima namjeru razvijati kod studenata/ica analitičke kompetencije u susretu s tematikom smrti u književnosti. Nakon završnog ispita od studenata/ica se očekuje da su u mogućnosti: 1. Nabrojiti ključne simbole i metafore u lirskome/proznom/dramskom odgovoru na temu smrti. 2. Nabrojiti i definirati ekocid, etnocid, biocid, kulturocid, homicid, urbicid, tericid i sl. i pronaći književne primjere tih faceta smrti, odnosno povezati topos smrti s kulturalnim, situacijskim i ideologijskim diskursnim praksama. 3. Analizirati lirski/prozni/dramski odgovor na tanatološku motiviku od tzv. stvarne (tjelesne) do simboličke (duhovne) smrti. 4. Usporediti i obrazložiti sličnosti i razlike u tematiziranju smrti i umiranja u dva izabrana lirska/prozna/dramska predloška te izdvojiti ključne simboličko-metaforičke signale naslovne teme.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave 0,5 30 Seminarski rad 1 40 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 2,5 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij: Vrednovanje obveza studenata / studentica: 1.Seminarski rad/istraživanje: • Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature. • Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 70): - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, zaključak) –– 35/40 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5 • Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. • Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). • Valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. • Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. • Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku “sprženi” na CD-u. • Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. • Nakon izlaganja student će biti ispitan kako bi se vidjelo razumije li izloženu građu. Maksimalan broj bodova je 30.


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Agmben, Giorgio (2006) Language and Death: The Place of Negativity (Theory and History of Literature), University of Minnesota Press Calinescu, Matei (1988) Lica moderniteta, prev. G. Slabinac, Zagreb: Stvarnost E. Morin (1981) Čovek i smrt, Beograd Solar, M., Vježbe tumačenja, Zagreb Thomas, L.V. (1975) Antropologija smrti, Zagreb Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme, Zagreb

Izborna literatura: Buzov, I. (1989) Psihoanaliza žalovanja, Zagreb Delimo, Ž. (J. Delumeau) (1986) Greh i strah, 1-2., Novi Sad i: Strah na Zapadu


POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. • Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati. • Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] • Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. • Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • Web stranice fakulteta • e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e - mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvodno upoznavanje s kolegijem 2. Povijesni aspekti, mitovi, običaji

3. Smrt u filmu

4. Smrt i suvremena glazba

5. Trivijalizacija smrti

6. Smrt u slikarstvu

7. Topos smrti i književnost (zapadni kontekst)



10. Topos smrti i književnost (hrvatski kontekst)



13. Studentski seminari

14. Studentski seminari

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika Studij Dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ČET 8.15. – 10.00, 10.15 – 12.00, F-232 Nositelj kolegija dr. sc. Kristian Novak Suradnik Vrijeme za konzultacije ČET 12.00 – 13.00 i prema dogovoru

Kabinet 608 Telefon 265-667 E-mail [email protected]


Morfologija i morfonologija. Morfem, morf i alomorf. Vrste morfema. Korijen, oblična osnova, tvorbena osnova. Oblikotvorni i rječotvorni morfemi. Fonološki i morfološki uvjetovane alternacije. Vrste riječi: punoznačne (samoznačne, autosemantične) i suznačne (sinsemantične); promjenjive i nepromjenjive. Fleksija i derivacija. Proizvodnost i otvorenost. Tvorbeni i značenjski uzorci. Tvorbena veza, plodnost morfema, tvorbena raščlamba. Tvorbene i netvorbene (motivirane i nemotivirane) riječi. Osnovna riječ i tvorenica. Grafički prikaz tvorbenih veza. Semantička analiza, preoblike. Morfološka tipologija i univerzalije. Morfološke osobitosti hrvatskoga jezika. Inherentne kategorije, kategorije slaganja i konfiguracijske kategorije. Leksička i gramatička obilježja glagola. Hrvatske glagolske vrste. Tvorba glagola. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Normativni aspekti u tvorbi glagola s posebnim osvrtom na vidskoznačenjske faze. Leksička i gramatička obilježja imenica. Hrvatske imeničke vrste. Tvorba imenica. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Normativni aspekti u tvorbi imenica s posebnim osvrtom na tvorbu etnika, ktetika, etnonima. Pridjevi u hrvatskome standardnom jeziku. Leksička i gramatička obilježja pridjeva. Deklinacija pridjeva. Određeni i neodređeni oblici pridjeva i njihova uporaba. Stupnjevanje pridjeva. Tvorba pridjeva. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Normativni aspekti u tvorbi pridjeva s posebnim osvrtom na tvorbu odnosnih pridjeva i predatribuciju u hrvatskome standardnom jeziku Zamjenice. Vrste zamjenica. Deklinacija zamjenica. Brojevi. Glavni brojevi i njihovi oblici. Redni brojevi i njihovi oblici. Brojevne imenice. Brojevni pridjevi. Prilozi. Značenje priloga. Stupnjevanje (komparacija) priloga. Tvorba priloga. Tvorbeni načini, plodnost, semantička analiza. Neki normativni aspekti. Nepromjenjive vrste riječi: prijedlozi, veznici, čestice, uzvici. Morfostilistika. Morfologija hrvatskoga standardnoga jezika u suvremenim jezičnim tehnologijama. Hrvatski morfološki leksikon i lematizacijski poslužitelj. Struna – projekt izgradnje hrvatskoga strukovnoga nazivlja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: - služiti se terminologijom morfološke razine jezičnoga opisa; - služiti se stručnom literaturom iz područja morfologije hrvatskoga jezika i kritički joj pristupiti; - provesti morfsku (obličnu) raščlambu i tvorbenu raščlambu; - prepoznati, objasniti i kritički vrednovati tvorbene načine u hrvatskome standardnom jeziku; - navesti paradigme za sve promjenjive riječi; - sagledati neriješena pitanja norme i uporabe morfologije hrvatskoga standardnoga jezika.






Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave, u obliku praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika (testovi za samoprocjenu znanja). Student kontinuiranom provjerom znanja može steći najviše 70 ocjenskih bodova. Pristup popravku međuispita Popravak međuispita obavlja se isključivo usmenom provjerom znanja. Završni ispit Završni ispit je pismeni. Sastoji se od 30 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju cjelokupnoga gradiva kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30. Za pozitivnu ocjenu na završnome ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 bodova (ako je student ostvario 14 ili manje bodova, završni se ispit ponavlja). UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: . Babić, Stjepan (2002): Tvorba riječi u hrvatskome književnome jeziku (Treće, poboljšano izdanje). Zagreb: HAZU, Nakladni zavod Globus (odabrana poglavlja). Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica; Pavešić, Slavko; Peti, Mirko; Zečević, Vesna; Znika, Marija (1997): Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. Marković, Ivan (2012): Uvod u jezičnu morfologiju. Zagreb: Disput. Silić, Josip; Pranjković, Ivo (2005): Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.

Izborna literatura: Babić, Stjepan (1981): “Tvorba imenica nultim sufiksima”. Bilten Zavoda za lingvistiku 4, str. 4–52. Babić, Stjepan; Dalibor Brozović; Moguš, Milan; Pavešić, Slavko; Škarić, Ivo; Težak, Stjepko (1991): Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: Nacrti za gramatiku. Zagreb: Globus. (“Oblici”, str. 453 – 741) Babić, Stjepan (2006): “Zatvorenost i-sklonidbe u hrvatskome književnom jeziku”. Suvremena lingvistika 62, 141– 150. Barić, Eugenija (1987): “Mocijski parnjaci i njihova upotreba”. Rasprave ZJ 13, str. 9–18. Bauer, Laurie (2003): Introducing Linguistic Morphology. Edinburgh: Edinburgh University Press.

Brozović, Dalibor (1976-77): “O suvremenoj morfološkoj normi hrvatskoga jezičnog standarda i o morfološkim značajkama standardne novoštokavštine uopće”. Jezik XXIV (1976–77), 1 – 12, 41 – 49, 109 – 114. (objavljeno kasnije u: Samardžija, Marko (ur.) (1999): Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska, str. 151 – 181.) Birtić, Matea (2004): “Događajnost i unutarnji ustroj glagolskih imenica na –nje”. Filologija 42, str. 23–46. Birtić, Matea (2004): “Neakuzativnost, vidske oznake i struktura imenica na –ač”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30, str. 17–29. Haspelmath, Martin (2002): Understanding Morphology. London: Hodder. Kačić, Miro (1994): “Hrvatski glagolski sustav”. Suvremena lingvistika 37, 59 – 74. Katamba, Francis (1993): Morphology. London: Macmillan. Kuna, Branko (2006): “Nazivlje u tvorbi riječi”. Filologija 46–47, str. 165–182. Kuna, Branko (2007): “Sintaktičke i semantičke kategorije u nominalizaciji“, u: Kuna, Branko (ur.) (2007a): Sintaktičke kategorije. Zbornik Hrvatskih sintaktičkih dana. Osijek: Filozofski fakultet – Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, str. 125-144. Marković, Ivan (2007): “Do kosti: Imenice hrvatske i-sklonidbe”. Lahor 3, 14 – 36. Marković, Ivan (2010): Uvod u pridjev. Zagreb: Disput. Matešić, Mihaela (2005): “Uzvici u hrvatskom standardnom jeziku”. Riječki filološki dani 5, 337 – 344. Matthews, Peter H. (1993): Morphology. Cambridge University Press. Mønnesland, Svein (2003): “Glagolski vid u hrvatskome jeziku”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, 21 – 31. Zagreb: FF Press. Onysko, Alexander; Michel, Sascha (ur.) (2010): Cognitive Perspectives on Word Formation. Berlin – New York: De Gruyter Mouton. Peti, Mirko (1997–1998): “Kojoj skupini imenskih riječi pripadaju pluralia tantum”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 23–24, 289 – 312. Peti, Mirko (2002): “Broj u glagola”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 28, 161 – 179. Pintarić, Neda (1992–1993): “Semantičke i gramatičke teorije kategorije roda imenica”. Filologija 20–21, 351 – 361. Pišković, Tatjana (2009): “Dvorodne imenice u hrvatskome standardnom jeziku”. Hrvatski Kupido - Zbornik radova. Budimpešta: Hrvatska samouprava II. okruga, 31 – 39. Pišković, Tatjana (2011): Gramatika roda. Zagreb: Disput. Pranjković, Ivo (1982): “Klasifikacija riječi na vrste i razine gramatičke analize”. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 17, 23 – 30. Pranjković, Ivo (1992): “Prilozi kao »riječi sviju vrsta«”. Suvremena lingvistika 34, 243 – 249. Pranjković, Ivo (2000): “Izražavanje neodređenosti/određenosti imenica u hrvatskome jeziku”. Riječki filološki dani 3, 343 – 350. Pranjković, Ivo (2003): “Glagolske kategorije prema imenskima”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, 9 – 15. Pranjković, Ivo (2004): “Kategorijalna svojstva imenskih riječi”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2003, 25 – 32. Pranjković, Ivo (2005): “Suznačne riječi i njihove vrste”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2004, 19 – 27. Raguž, Dragutin (2010): Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Vlastito izdanje. (odabrana poglavlja) Samardžija, Marko (1987–1988): “Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku”. Jezik 35, 129 – 136.

Sesar, Dubravka (1992): “O mogućnostima kategorizacije partikula u hrvatskom jezičnom standardu”. Suvremena lingvistika 34, 251 – 261. Sesar, Dubravka (2005): “Čestice”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2004, 59 – 67. Silić, Josip (1991): “Ustrojstvo glagolske osnove”. Suvremena lingvistika 31–32, 3 – 12. Silić, Josip (1998): “Morfonologija hrvatskoga glagola: Tipovi osnova”. Riječki filološki dani 2, 241 – 274. Silić, Josip (2003): “Ustrojstvo glagolske osnove uvjetovane glagolskovidskim promjenama”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, 16 – 20. Silić, Josip (2005): “Suznačne (sinsemantične) i samoznačne (autosemantične) riječi”. Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2004, 13 – 18. Spencer, Andrew; Zwicky, Arnold M. (1998): The Handbook of Morphology. Oxford: Blackwell. Štekauer, Pavol; Lieber, Rochelle (ur.) (2005): The Handbook of Word-Formation. Dordrecht: Springer. Tafra, Branka (1981–1982): “Vrste imeničke deklinacije”. Jezik 29, 44 – 47. Tafra, Branka (1988): “Razgraničavanje opisnih i odnosnih pridjeva (leksikološki i leksikografski problem)”. Rasprave Zavoda za jezik 14, 185 – 197. Tafra, Branka (1989): “Što su brojevi (gramatički i leksikografski problem)”. Rasprave Zavoda za jezik 15, 219 – 237. Tafra, Branka (2000): “Morfološka obilježja brojevnih riječi”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 26, 261 – 275. Tafra, Branka (2001): “Razgraničavanje roda i spola (gramatički i leksikografski problem)”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 27, 251 – 266. Tafra, Branka (2007): “Broj i rod ispočetka”. Filologija 49, 211 – 233. Tekavčić, Pavao (1989): “Prema kontrastivnoj pragmatici tzv. čestica u hrvatskom ili srpskom jeziku i talijanskom jeziku”. Rad JAZU 427, 127 – 194. Tekavčić, Pavao (1997): “Neki dodaci kategoriji tzv. judikativa”. Filologija 29, 171 – 177. Težak, Stjepko (1977–1978): “Upotrebna vrijednost imperfekta u suvremenom hrvatskom književnom jeziku”. Jezik 25, 2 – 12, 42 – 53. Težak, Stjepko (1980–1981): “Genitiv množine imenica vrste e s višesuglasničkim osnovnim završetkom”. Jezik 28, 1 – 15. Težak, Stjepko (1984–1985): “Pridjevsko-zamjenički alomorfi”. Jezik 32, 33 – 43. Vukojević, Luka; Hudeček, Lana (2003): “Jetra – imenica ženskoga ili srednjega roda”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 29, 355 – 362. Znika, Marija (1997): “Opisni i odnosni pridjevi”. Suvremena lingvistika 43–44, 341 – 357. Znika, Marija (1999): “Posvojni i odnosni pridjevi”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 25, 377 – 389. Znika, Marija (2002): “Određenost komparativa i superlativa”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 28, 281 – 289. Znika, Marija (2005): “Status glagolskih pridjeva”. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 31, 429 – 440.


POHAĐANJE NASTAVE Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • predavanja i seminari • konzultacije • mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • osobno na predavanjima i seminarima • u vremenu predviđenom za konzultacije • elektroničkom poštom



studenata

1. Predstavljanje detaljnog izvedbenog nastavnog plana kolegija. Dogovor sa studentima o izvođenju kolegija.

2. Morfologija kao jezikoslovna disciplina i kao svojstvo jezika. Morfonologija – temeljna pitanja i problemi.

Preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

3. Riječ. Pravopisna riječ. Gramatička riječ. Paradigma. Leksem, kanonski oblik, citatni oblik. Fonološka / fonetska riječ. Perifrastičnost. Leksička jedinica ili listem.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

4. Uvodno o vrstama riječi. Otvorene i zatvorene te promjenljive i nepromjenljive vrste riječi. Punoznačne i nepunoznačne riječi – problematika podjele.


5. Morfem. Morf. Alomorf. Osnove morfske raščlambe: komutacija i opreka. Vrste morfova. Korijenski (leksički) i afiksalni (funkcionalni) morfovi.


6. Oblikotvorni i rječotvorni afiksi. Oblična osnova i tvorbena osnova. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

7. Rječogradbeni postupci. Tvorbeni načini u hrvatskome jeziku. Prefiksalna tvorba, sufiksalna tvorba, prefiksalno-sufiksalna tvorba, slaganje, složeno-sufiksalna tvorba, srastanje, preobrazna, tvorba polusloženica.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na

adresi: http://mudri.uniri.hr

8. Fleksija. Razlike i sličnosti između fleksijskih i derivacijskih postupaka. Povezanost sintakse i fleksije.


9. Inherentne kategorije, kategorije slaganja i konfiguracijske kategorije. Proizvodnost / produktivnost i njezina ograničenja. Otvorenost, poopćenost i plodnost.


10. Morfološka tipologija. Izolativni, aglutinativni, flektivni, polisinteticki i uzoracni jezici. Morfološke osobitosti hrvatskoga jezika.


11. Glagol kao vrsta riječi. Semantička obilježja. Glagolske kategorije. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

12. Glagolske vrste u hrvatskome jeziku. Tvorba glagola u hrvatskome standardnom jeziku.


13. Imenica. Semantička obilježja. Imeničke kategorije.


14. Imeničke vrste u hrvatskome jeziku. Tvorba imenica u hrvatskome standardnom jeziku.


15. Gramatički rod – tradicionalni i suvremeni pristupi.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti

nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

16. Pridjev. Semantička obilježja. Pridjevske kategorije.


17. Pridjevske vrste u hrvatskome jeziku. Tvorba pridjeva u hrvatskome standardnom jeziku.


18. Određenost i neodređenost – tradicionalni i suvremeni pristupi.


19. Zamjenice. Semantička obilježja. Zamjeničke kategorije.


20. Vrste zamjenica u hrvatskome jeziku.


21. Brojevi. Semantička obilježja. Glavni brojevi. Redni brojevi.


22. Brojevne imenice. Brojevni pridjevi.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Morfologija i tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na

adresi: http://mudri.uniri.hr

23. Prilozi. Vrste priloga. Semantička i gramatička obilježja. Stupnjevanje. Tvorba priloga u hrvatskome standardnom jeziku.


24. Nepromjenjive riječi i njihov položaj u morfološkim opisima hrvatskoga jezika.


25. Čestice. Veznici.


26. Prijedlozi. Uzvici.


27. Primijenjena morfologija: hrvatski jezik i jezične tehnologije. Hrvatski nacionalni korpus. Morfološki leksikon i lematizacijski poslužitelj. Struna – hrvatsko stručno nazivlje.


28. Rekapitulacija i sinteza, pripreme za završni ispit.


29. Rekapitulacija i sinteza, pripreme za završni ispit.


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Dijalektologija hrvatskoga jezika

Studij Preddiplomski studij HJK dvopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 2+2 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak 10,15 – 12,00 (P) F-402; utorak 12,15-14 (S) F-139 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Silvana Vranić

Suradnik Ivana Nežić, prof.

Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 12,00 do13, 30 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); srijedom od 13,00

do 14,30 (Ivana Nežić, prof.) Kabinet 706 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); 610 (Ivana Nežić, prof.) Telefon 265-682 (prof. dr. sc. Silvana Vranić); 265-690 (Ivana Nežić, prof.) E-mail [email protected], silvana @ffri.hr; [email protected],

[email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Definiranje pojma dijalektologije. Klasifikacijska terminologija: mjesni govor i skupine govora, poddijalekti, dijalekti i narječja. Primjena generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih sustava. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke. Kvalitativne i kvantitativne jezične posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narječja. Dijalekti čakavskoga narječja, dijalekti kajkavskoga narječja i dijalekti štokavskoga narječja. Različiti pristupi u određivanju kriterija za utvrđivanje pripadnosti pojedinoga mjesnoga govora nekomu narječju i klasifikaciji dijalekata svakoga pojedinog narječja. Povijesna stratifikacija i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Razlikovni jezični kriteriji najvišega ranga koji čakavsku, kajkavsku i štokavsku formaciju određuju kao zasebne sustave ranga narječja. Razlikovni jezični kriteriji nižega ranga koji nisu svojstveni čakavskomu, kajkavskomu ili štokavskomu narječju u cjelini nego dijelove svakog od ta tri narječja blisko povezuju s dijalektima ili dijelovima dijalekata drugih dvaju narječja hrvatskoga jezika, bilo kao jedinice apstraktnoga ranga, bilo kao grupacije govora konkretnoga ranga.


definirati pojam dijalektologije i pojmove klasifikacijske terminologije: mjesni govor i skupina govora, poddijalekt,

dijalekt i narječje razlikovati kriterije zasebnosti (alijeteta) narječja hrvatskoga jezika definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje jezičnih značajki narječja hrvatskoga jezika usporediti razlikovnosti hijerarhijski nižega razlikovnoga ranga (alteriteta) narječja hrvatskoga jezika primijeniti prepoznate kriterije razlikovnosti različitih jezičnih razina pri određivanju sustava na tekstovima pisanim na

kojemu organskom idiomu i argumentirati pripadnost pojedinomu konkretnomu i apstraktnomu sustavu napraviti morfološki opis teksta pisanoga na kojemu organskom idiomu usporediti povijesnu stratifikaciju i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga

narječja imenovati dijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga narječja i nabrojiti

njihove posebnosti


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet




Pohađanje nastave 1,0 Seminarski rad 0,5 15 Kontinuirana provjera znanja 1,5 55 ZAVRŠNI ISPIT 1,0 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) 1. Seminarski rad: Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na organskim idiomima

(dvaju narječja). Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom, v. i Pridržavanje dog. rokova). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način:

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 10

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za seminarske radove (maksimalno 15) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 15 bodova Vrlo dobar (4) – 13 bodova Dobar (3) – 11 bodova Dovoljan (2) – 10 bodova

2. Međuispiti: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 60%, odnosno 50% točno riješenih zadataka na međuispitu. Prvi međuispit iz morfologije obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju:

36 – 13 42 – 16 48 – 19 54 – 22 37 – 13 43 – 16 49 – 19 55 – 22 38 – 14 44 – 17 50 – 20 56 – 23 39 – 14 45 – 17 51 – 20 57 – 23 40 – 15 41 – 15

46 – 18 47 – 18

52 – 21 53 – 21

58 – 24 59 – 24 60 – 25

Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2013. Drugi međuispit se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 30 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26 -17 34, 35, 36 - 21 41, 42 -24 48-28 27, 28 -18 37, 38 -22 43, 44 -25 49-29 29, 30 -19 39, 40 -23 45, 46 -26 50-30 31, 32, 33 -20 47-27 Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja 2014. 3. Završni ispit Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Završni ispit je usmeni. Usmeni se ispit sastoji od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 30. Ispitom su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u propisanoj literaturi prema sljedećemu kriteriju:

za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 20 ocjenskih bodova za ocjenu dobar 15 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 9 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, 80-90. Brozović, D., Kajkavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski,

Zagreb 1988, 90-99. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing -Tehnička knjiga, Zagreb, 2009 Lončarić, M., Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. Lukežić, I., Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, 1998,

107-115. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Lukežić, I., Zajednička povijest hrvatskih narječja, Zagreb 2012. Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005.

Izborna literatura: Brozović, D., Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 8, 1970, 5-

32. Brozović, D., O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata, u: Zbornik za filologiju i

lingvistiku, 3, 1960, 68-88. Finka, B., O čakavskom identitetu, u: Suvremena lingvistika, 7-8, 1973, 11-15. Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. Ivšić, S., Današnji posavski govor, u: Rad JAZU, 196, 1913, 124-254, 197, 9-138. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka, 1993. Moguš, M., Današnji senjski govor, u: Senjski zbornik, 2, 1966, 5-152. Šimundić, M., Govor Imotske Krajine i Bekije, u: Djela ANUBIH, knj. XLI, Odjeljenje društvenih nauka, 26, Sarajevo 1971. Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 2. Morfologija, Rijeka, 2011.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Web stranice Fakulteta e-pošta Mudri


u vrijeme konzultacija e-pošta

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Prilikom predaje seminarskoga rada u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju po 2 ocjenska boda za svaki dan

prekoračenja.


VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u dijalektologiju kao kolegij i kao znanost, klasifikacijska terminologija

2. Razvoj hrvatskoga jezika i struktura narječja hrvatskoga jezika – osnovne razvojne smjernice;

Savladani prethodni sadržaji

3. Razlikovnosti uspostavljene pred kraj starojezičnoga razdoblja; Inicijalno prepoznavanje ogleda govora hrvatskih narječja


4. Povijesna i geografska stratifikacija čakavskoga narječja; Fonetski zapis predloška čakavskoga narječja


5. Povijesna i geografska stratifikacija kajkavskoga narječja; Fonetski zapis predloška kajkavskoga narječja


6. Povijesna i geografska stratifikacija štokavskoga narječja; Fonetski zapis predloška štokavskoga narječja


7. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji; Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu narječju


8. Usporedba alijetetnih značajki svih triju narječja hrvatskoga jezika na razini fonologije; Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu narječju


9. Alteriteti hrvatskih narječja- usporedna analiza; Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška


10. Alteriteti hrvatskih narječja- usporedna analiza; Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška


11. Podsustavi hrvatskih narječja; Utvrđivanje značajki na predlošku Savladani prethodni sadržaji

12. Sinteza; Transkripcija ogleda govora: načela; Zapis konkretnoga ogleda govora Savladani prethodni sadržaji


Broj ECTS-a



Hrvatska srednjovjekovna i renesansna književnost

4 15+15+0 srijedom od 8:15 do 10:00, F-601

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Irvin Lukežić

Vrijeme za konzultacije Srijeda 10-11.00

Kabinet 711

Telefon 051 265 672 091 79 79 538

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij obrađuje sadržaje koji tematiziraju razdoblje hrvatske medijevalne literature i pismenosti, u vremenskome rasponu od IX. do konca XV. stoljeća. Oblikovanje hrvatska srednjovjekovna književnosti na granicama kršćanskoga Zapada i Istoka; kulturne interferencija; fenomeni tropismene (latinica, glagoljica, ćirilica) i trojezične (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat višestoljetne političke i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora; regionalna trojnost: glagoljaško-čakavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiničko-čakavsko--štokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiničko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim područjima društvenog i književnog života. Posebna pozornost unutar kolegija posvećena je glagoljskim epigrafskim spomenicima i fenomenu tiskarstva. Kulturološka i poetološka slika renesanse. Temeljne značajke europske renesanse. Petrarkizam i njegove distribucije u nas; počeci renesansne poezije u Hrvatskoj; prva petrarkistička generacija (zbornik Nikše Ranjine iz 1507, Dž. Držić, Š. Menčetić). M. Marulića; M. Vetranovića. Žanrovi dramske književnosti u nas: pastorala, komedija, farsa, maskerata, itd. Pisci: M. Pelegrinović (v.s. "Čubranović"), N. Nalješković, H. Lucić, M. Benetović, A. Sasin. Posebna pozornost posvećuje se svim razinama djela M. Držića. Pastirski roman P. Zoranića, djelo P. Hektorovića i žanrovske dvojbe glede njega. Kulturno--književni rad hrvatskih protestanata (Vergerije ml., S. Konzul Istranin, A. Dalmatin i dr.). Književnost u drugoj polovici XVI. stoljeća. D. Ranjina, D. Zlatarić. Učeni krugovi, društva i akademije, njihov rad i djelovanje. Književnost kajkavskog književnog izraza u XVI. stoljeću. Veze između književnih središta. Književnost na prijelazu stoljeća i pojava manirističkih elemenata u književnim djelima hrvatskih pisaca: J. Baraković."Inventura" minornih pisaca i njihovo značenje za renesansnu i hrvatsku književnost. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz povijesti hrvatske književnosti, stjecanje temeljnih informacija o hrvatskom srednjovjekovlju i razdoblju renesanse

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivnost u nastavi 0,5 10 Provjera znanja (1 kolokvij) 2,0 50 Seminarski rad 1,0 40 Pohađanje nastave 0,5 0 UKUPNO 100



1. Hrvatsko književno srednjovjekovlje (prir. S. Damjanović), Zagreb 1994. 2. Štefanić, V., Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb 1969. 3. Čale, F., Marin Držić 1972. 4. Franičević, M., Razdoblje renesansne književnosti, u: Franičević, M. – Švelec, F. – Bogišić, R.,

Od renesanse do prosvjetiteljstva. Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Zagreb 1974. 5. Gortan. V. – Vratović, V., Temeljne značajke hrvatskog latinizma, PSHK, knj. 2, Zora MH,

Zagreb 1969. 6. Kolumbić, N. Hrvatska književnost od humanizma do manirizma, Zagreb 1989. 7. Tomasović, M., Marko Marulić, Zagreb 1989. 8. Čale, F,. Marin Držić, Zagreb 1972. 9. Franičević, M., Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb 1983.

Izborna literatura:

1. Bašćanska ploča I-II, Zagreb-Krk-Rijeka 1988. 2. Bratulić, J., Sjaj baštine, Split 1990. 3. Damjanović, S., Filološki razgovori, Zagreb 2000. 4. Fisković, C., Baština starih hrvatskih pisaca, ČS, Split 1978. 5. Katičić, R., Uz početke hrvatskih početaka, Split 1993. 6. Katičić, R., Na ishodištu (književnost u hrvatskim zemljama od 7. do 12. st.), Zagreb

1994. 7. Katičić, R., Litterarum studia (književnost i naobrazba ranoga srednjega vijeka), Zagreb

1998. 8. Kekez, J., Prva hrvatska rečenica, Zagreb 1988. 9. Kolumbić, N., Po običaju začinjavac (Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj

književnosti), Split 1994. 10. Žubrinić, D., Hrvatska glagoljica, Zagreb 1996.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira.


- Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova a oni ovise o dogovoru profesora i studenata. - Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije, e-mail, mobitel…

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - u vrijeme konzultacija - e – mail OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

1. Aktivnost u nastavi

- Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku 2. Seminarski rad:

- Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom o literaturi. - Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. - Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 40):

- pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina književno povijesne i teorijske elaboracije)

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada - Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:

- uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu, dogovorom izabranu teorijsku spoznaju te je primijeniti na odgovarajući književni tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

- Seminarski rad može sadržavati najmanje 5 kartica (najviše 10) pisanog teksta (Times New Roman 12, ili Garamond 14, prored između redaka i odlomaka 1,5; slikovno-grafički prilozi prilažu se samo u zadaći teme a ne „estetske“ dekoracije zbog „punjenja“ stranica). - U seminarskom radu valja pravilno, tehnički i teorijski, citirati i navoditi tuđu literaturu, o čemu će biti podučeni u tijeku prvih seminara; na kraju rada prilaže se (kronološki ili abecedni) popis literature, koja ne ulazi u minimalni opseg rada. - Teme svih seminara koji su usmeno interpretirani u tijeku seminara dio su usmenih ispitnih pitanja; na taj se način provjerava i aktivnost u tijeku seminara. - Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost, ona ulazi u elaborativni dio ocjene. - Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku osobno u tijeku vremena za konzultacije. - Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. - Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih dvaju sati seminara.

- ispitna pitanja bi će u okviru gradiva iz ispitne literature i iz tema podastrijetih na seminarima. 3. Kolokvij - Kolokvij se sastoji od pitanja u obliku testa. Pitanja se odnose samo na odabranu građu iz obvezne i izborne literature, a njezin najnužniji opseg bit će utanačen u dogovoru profesora i studenata. KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova, aktivnosti u nastavi i pokazana znanja na pismenom dijelu ispita (kolokvija).

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E


studenata Napomena

1. Uvod u srednjovjekovnu književnost

2. Srednjovjekovna estetika 3. Srednjovjekovni žanrovi 4. Poezija 5. Proza 6. Drama 7. Hrvatski humanizam (opće

značajke)

8. Marko Marulić 9. Hrvatski petrarkisti 10. Šiško Menčetić i Džore Držić 11. Mavro Vetranović i Mikša

Pelegrinović Kolokvij

12. Hanibal Lucić i Petar Hektorović 13. Marin Držić životopis 14. Marin Držić djela Kolokvij (P) 15. Zaključno predavanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonski jezik 2

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 16.15 - 20.00 S. 230


Vrijeme za konzultacije Ponedeljkom od 15.00 do 16.00

Kabinet 611

Telefon 265679

E-mail vtocinovski@ hotmail.com

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s osnovama makedonskoga jezika te usvajanje jezične norme. Studentima se omoguđuje upoznavanje fonoloških, morfoloških i sintaktičkih značajki, te određena leksika izabranog slavenkog jezika te se omoguđuje proširenje stečenih znanja. Sadržaj kolegija e napredni studij slavenskog jezika. Poznavanje ovih sadržaja izravno pomaže boljem razumjevanju kolegija iz staroslavjanskog jezika, povijesti hrvatskog jezika te dijalektologije hrvatkog jezika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: - razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba, - pretstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje, - vladati gramatičkim i rečeničnih struktura, - napisati tekstove i prevoditi sa makedonkog na hrvatski jezik i obrnuto. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivnost i sudjelovanje na nastavi 20 Seminarski rad 50 ... ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 100


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Roza Tasevska, Makedonski so maka, Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Skopje, 2007, s. 208.

Izborna literatura:

Borislav Pavlovski, Dragi Stefanija, Hrvatsko-makedonski rečnik, Žakan Juri, Pula, 2006. Blaže Koneski, Gramatika na makedonskiot jazik, Skopje. Blaže Koneski, Istorija na makedonskiot jazik, Skopje. Tekstovi iz suvremene makedonske književnosti.



NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail.



studenata Napomena

08.10.2013 11 lekcija 15.10.2013 12 lekcija 22.10.2013 13 lekcija 29.10.2013 14 lekcija 05.11.2013 15 lekcija 12.11.2013 Citanje i prijevod 19.11.2013 16 lekcija 26.11.2013 17 lekcija 03.12.2013 18 lekcija 10.12.2013 19 lekcija 17.12.2013 Diktat 07.01.2014 Pisanje i prevođenje 14.01.2014 20 lekcija 21.01.2014 Pisanje i prevođenje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljski jezik 2 Studij Preddiplomski studij HJK Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 16:15 do 20:00, F-230 Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije



Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa kolegija Poljski jezik 1, u okviru kolega su studenti već poznali dio osnovnih elemenata poljskog jezika. Kolegij omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje osnovne gramatike poljskog jezika i proširivanje gramatičkog znanja (futur, prezent, perfekt, deklinacija), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija. Praktično ovladavanje poljskim jezikom na fonetskoj i morfološkoj razini te osnovnim ortografskim normama.


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban

razumjeti izolirane rečenice i često rabljene riječi iz područja od neposrednog osobnog interesa (npr. jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za kupovanje, neposrednu okolinu)

komunicirati unutar jednostavnih aktivnosti koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacije o poznatim temama i aktivnostima

snaći se u kraći društvenim kontaktima vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura napisati niz jednostavnih fraza i rečenica o svojoj obitelji, uvjetima života i sl. te napisati kratki,

jednostavni izmišljeni životopis. razumjeti kratke, jednostavne tekstove koje sadržavaju najučestaliji vokabular, uključujući česte

internacionalizme


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 2 10 Kontinuirana provjera znanja 2 90 ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005.

Izborna literatura: M. Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujących, Wrocław 2001. J. Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Łódź 2001 P.Garncarek, Czas na czasownik, Kraków 2002. E.Lipińska, Z polskim na ty, Kraków 2003.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obaveznim.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



studenata

1. Hrana i piće (osnovne i omiljene namjernice i obroci). Pružanje informacija o tome što se kada jede odnosno s kojim priborom. Brojevi: 100-1000.

Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

2. U restoranu (nazivi jela, vrste restorana, naručivanje jela i pića u restoranu, kafiću, tipični dijalozi za stolom).

Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane

jezične vježbe. 3. Moj dan. Nazivi dana u tjednu.

Glagoli koji opisuju svakodnevne radnje od ujutro do navečer. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

4. Koliko je sati? Prepričavanje događaja iz cijelog dana, tjedni plan događaja. Parovi glagola: iść – chodzić i jechać-jeździć.


5. U koliko sati? i Koliko dugo? Traženje informacija na kolodvoru, naručivanje buđenja i taksija; televizijski program; dogovaranje sastanka.


6. Pružanje informacija o tome što ne volimo raditi i jesti te što nemamo. (genetiv jednine imenica i pridjeva).


7. U dućanu (vrste osnovnih tipova; dućana i nazivi proizvoda koje možemo u njima kupiti), tipični dijalozi u dućanu. Jedinice mjere i količine. Genetiv množine imenica i pridjeva.


8. Odjeća - kupovanje i opisivanje odjeće (nazivi odjeće, brojevi, vrsta materijala, načini oblačenja).


9. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema.


10. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

11.

Prošlost - opisivanje radnji u prošlosti (prošla godina, pošli tjedan), nazivi mjeseci, Perfekt.


12. Planovi i novogodišnje odluke; moj život za 20 godina. Futur (nesvršeni glagoli).


13. Futur (nastavak) - glagoli: móc, chcieć, musieć . Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.


15.

Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, pomiędzy, za, przed. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema.



Broj ECTS-a



Andrija Kačić Miošić i njegovi sljedbenici

4

15+15+0

ponedjeljkom od 8:15 do 10:00 F-601

Nositelj kolegija



prof. dr. sc. Irvin Lukežić

Srijeda 10-11.00 711 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Razgovor ugodni naroda slovinskoga A. K. Miošića kao uspješan model književne i jezične homogenizacije. Afirmacija deseterca junačke narodne poezije u umjetničkom pjesništvu. Težnja za poučavanjem naroda o povijesti korištenjem djela pravih historičara. Kačićeva knjiga – knjiga koja „govori” i koja je govorena, djelo koje izražava pučkim duhom i pučkim jezikom. Ostvarivanje važne zadaće – u zaostaloj kulturnoj situaciji stvara publiku kadru da svoju usmenu književnost prima i posredstvom knjige, čitanja, a ne samo pjevanja. Kačić kao preteča ne samo preporoda u Dalmaciji, već i Gajeva ilirizma koji ima dva velika uzora: Gundulića, kojega svi uznose, i Kačića, kojega svi čitaju. Kolegij obrađuje i fenomen mnogobrojnih Kačićevih sljedbenika koji pokušavaju nastaviti djelo svoga uzoritog prethodnika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje konkretnog problema iz povijesti hrvatske književnosti (književnost prosvjetiteljstva). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0,5 35 Aktivnost u nastavi 0,5 35 Kolokvij 1 30 UKUPNO 2 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi donosi po 0,5 ECTS, odnosno, po 35 bodova (redovito pohađanje i aktivnost).

Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-75 bodova 1 ECTS 76-90 bodova 1,75 ECTS 91-100 bodova 2 ECTS

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bogišić, R. Književnost prosvjetiteljstva, u: Franičević/Švelec/Bogišić – Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Zagreb 1974. Georgijević, K., Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969. Kačić Miošić, ., Razgovor ugodni naroda slovinskoga, prir. T. Matić, Zagreb 1942. Kombol, M. – Novak, S. P. Hrvatska književnost do Narodnog preporoda, Zagreb 1992. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od Gundulićeva Poroda od tmine do Kačićeva Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756. III. knjiga, Zagreb 1999.

Izborna literatura: Jurišić, K. Tri nova priloga bio-bibliografiji Fra Andrije Kačića Miošića, Građa za povijest književnosti Hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956., 7-23. Kačićevi imitatori u Makarskom primorju do polovice 19. stoljeća, prir. G. Bujas, Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 30, Zagreb 1971, str. 183-289. Kolumbić, N. Folklorno i umjetničko u Razgovoru ugodnom Andrije Kačića Miošića (Kačićevo djelo u okviru poetike prosvjetiteljstva). Hrvatska književnost 18. st., u Dani Hvarskoga kazališta XXI, Split 1995, str. 163-173. Matić, T., Kačićev Razgovor ugodni među kajkavcima, Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956, 209-213. Pederin, I. Slovinstvo i patriotizam kod Kačića, u: Makarski zbornik, I (1971), str. 407-416. Ratković, M. Andrija Kačić Miošić i njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti. u: Makarski zbornik, Makarska 1970, str.545-565. Slamnig, I. Antologija hrvatske poezije od Andrije Kačića Miošića do Antuna Gustava Matoša, Zagreb 1981. Šetka, J., Fra Andrija Kačić Miošić i narodna pjesma, u: Zbornik za narodni život i običaje, knj. 38, Zagreb 1954, str. 5-74.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja, tijekom kojih je predviđena kontinuirana provjera znanja. Kolokvij se polaže usmeno.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama kolokvija daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte.



studenata Napomena

I. tjedan Pojam prosvjetiteljstva II. tjedan Pojam klasicizma III. tjedan Francusko prosvjetiteljstvo IV. tjedan Englesko prosvijetiteljstvo V. tjedan Njemačko prosvjetiteljstvo VI. tjedan Hrvatska u 18. stoljeću VII. tjedan Franjevačka tradicija VIII. tjedan Andrija Kačić Miošić – životopis IX. tjedan Korabljica X. tjedan Razgovor ugodni naroda

slovinskoga

XI. tjedan Kačić kao pjesnik XII. tjedan Kačić kao povjesničar XIII. tjedan Kačićev stil XIV. tjedan Kačić u hrvatskoj književnoj

povijesti Kolokvij

XV. tjedan Kačićevi sljedbenici

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonska književnost 19. i 20. stoljeća

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak 16.15 – 20.00 P 138


Vrijeme za konzultacije Ponedeljkom 15.00 – 16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Nova makedonska književnost i njen razvitak u prvoj i drugoj polivici 19. stoljeća, s posebnim osvrtom na periodizaciju. Počeci nove makedonske književnosti: književnici prosvetitelji (Joakim Krčovski i Kiril Pejčinović), makedonske tiskare i tiskari, istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači, pisci udžbenika i jezične koncepcije i period od romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, braća Konstantin i Andreja D. Petkovič, braća Dimitrije i Konstantin Miladinov, Grigor Prličev, Marko Cepenkov, Krste Misirkov). Književnost 20. stoljeća: makedonska književnost između dva svjetska rata (društveno-političke prilike, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin, Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama: Nikola Vapcarov, Stojan Hristov, Angelko Kstić, Hristo Smirnenski i dr.); makedonska književnost u NOB-u i makedonska suvremena književnost (kulturne prilike i kjniževno stvaralaštvo, život i djelo: Stale Popov, Slavko Janevski, Aco Šopov, Blaže Koneski, Kole Čašule i dr.) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: nabrojiti najzačajnije predstavnike pojedinih razdoblja makedonske književnosti te njihova najvažnija dijela, interpretirati utjecaj povijesti Makedonije na određena književna razdoblja, usporediti makedonski romantizam sa romantizmom u Zapadnoj Evropi te u Hrvatskoj, usporediti tradiciju romana u pozitivizmu u odnosu na razdoblje 20. stoljeća, prezentirati najvažnija književna dijela međuratnog razdoblja, pretstaviti najvažnija dostignuća makedonske suvremene književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20 Seminarski rad 50 ... ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 100


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001. Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. Goran Kalogjera, Prilozi istraživanju makedonske povijesti književnosti, Skopje, 2009. Gane Todorovski, Začarano poprište, Hvratski izdavački centar, Rijeka, 1990. Radomir Ivanović, Književne paralele, Istarska naklada, Pula,1985. Dani Dimitrija i Konstantina Miladinovi, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2003. Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb,1998. 100 djela kjiževnosti južnoslovenskih naroda, Stvarnost, Zagreb, 1980. Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, izd.Filozofski fakultet, Rijeka, 2006. Vasil Tocinovski, Makedonskiot raskaz vo 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2009. Suvremena makedonska drama, Znanje, Zagreb, 1961. Goran Kalogjera, Makedonsko 19. stoljeće, Zajednica Makedonaca u R Hrvatskoj, Zagreb, 2011. Vasil Tocinovski, Stoletni opstojbi, Zajednica Makedonaca u R Hrvatskoj, Zagreb, 2012.

Izborna literatura: Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. Milan Đurčinov, Nova makedonska književnost, Nolit, Beograd, 1988. Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2000. Suvremena makedonska poezija i proza, Nolit, Beograd, 1961, Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Narodna kniga, Beograd, 1979. Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Vasil Tocinovski, Prevodite na makedonskiot 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2005.



NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail



studenata Napomena

10. 10. 2013 Književnost 19. stoljeća Makedonija u prvoj i u drugoj polovici 19. stoljeća; periodizacija makedonske književnosti; počeci nove makedonske kniževnosti

17. 10. 2013 Književnici prosvetitelji: Joakim Krčovski, Kiril Pejčinović, makedonske tiskare i tiskari

24. 10. 2013 Istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači; pisci udžbenika i jezične koncepcije

31. 10. 2013 Od romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, Konstantin i Andreja D. Petkovič, Rajko Žinzifov, Dimitrija i Konstantin Miladinov

07. 11. 2013 Od romantizma prema realizmu (Grigor Prličev, reformatori, revolucionari i kroničari, Marko Cepenkov, Vojdan Černodrinski, Krste Misirkov, novine i časopisi

Dokumentarni filmovi o K. Misirkov i D. Čupovski

14. 11. 2013 Književnost 20. stoljeća Makedonska književnost između dva svetska rata, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin

Igrani film o K. Racinu Elegija za tebe

21. 11. 2013 Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama, makedonska književnost u NOB-u

28. 11. 2013 Makedonska poslijeratna književnost Kulturne prilike i književno stvaralaštvo, prestavnici: Stale Popov, Đorđi Abadžiev, Vlado Maleski, Slavko Janevski

05. 12. 2013 Kole Čašule, Blaže Koneski, Aco Šopov, Tome Arsovski, Gane Todorovski, Mateja Matevski

Dokumentarni film Blaže Koneski

12.12.2013 Dimitar Solev, Simon Drakul, Ante Popovski, Petre M. Andreevski, Taško Georgievski, Živko Čingo

Igrani film Crveni konj

19.12.2013 Književnost za djecu 09.01.2014 Književna kritika


Broj ECTS-a



Povijest književnih teorija

4 15+15 srijedom od 14:15 do 16:00 F-601

Nositelj kolegija



doc.dr.sc. Aleksandar Mijatović

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Teorija književnosti je razmjerno mlada disciplina čiji razvoj započinje početkom 20. stoljeća. Međutim, refleksija o stvaranju, izvođenju i prenošenju književnih djela postoji od antičkih početaka europske kulture. Kolegij prati pojedine povijesne etape te refleksije unutar kojih su se postupno oblikovale suvremena ideje književnosti i teorije književnosti. Posebna se pozornost posvećuje onim autorima koji su nastojali teorijsko mišljenje o književnosti odvojiti od drugih disciplina (gramatika, retorika, logika, filozofija) ili pak argumentirati u prilog ili protiv teze o samostalnosti književnosti u odnosu na druge ljudske sposobnosti ili djelatnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

1. Poznavanje pojedinih etapa povijesti teorije književnosti, 2. Objasniti teorije književnosti, 3. Razumijevanje razlika između različitih teoretičara, 4. Objasniti vezu između proučavanja književnosti, jezika i drugih područja ljudskog djelovanja, 5. Napraviti periodizaciju teorijskog mišljenja o književnosti, 6. Prepoznavanje teorijske refleksije o književnosti u konkretnim književnim djelima.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


BODOVIMA MAX BROJ �ODOVA

1. Pohađanje nastave 0,5 - 2. Seminarski rad - - 3. Međuispit (kolokvij) 1,5 40 4. ZAVRŠNI ISPIT 2 60

UKUPNO 4 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje


- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979.

- Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999.

- Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000.

- Culler, J., Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001.

- Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb, 1987. Izborna literatura:

- A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

- Barthes, R., Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971.

- Barthes, R., Kritika i istina, Zagreb, 2009.

- Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb, 1991.

- Eco, U., Granice tumačenja, Beograd, 2001.

- Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1965.

- Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb, 2000.

- Guiraud, P., Semiologija, Beograd, 2001.

- Kramarić, Z., Uvod u naratologiju, Čakovec, 1989.

- Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988.

- Mukařovský, J., Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb, 1999.

- Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.


Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obaveza studenata:

1. Međuispit ( kolokvij) : Studenti su tijekom semestra obavezni položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova

je 50% točno riješenih zadataka. Na kolokviju se može ostvariti maksimalno 40 ocjenskih bodova. Ispit se sastoji se od 5 zadataka esejskoga tipa.

Napomena: Kolokvij se polaže u drugom tjednu mjeseca prosinca. Studenti imaju pravo i na

popravni ispit koji se polaže u drugom tjednu u veljači. 2. ZAVRŠNI ISPIT:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti

najmanje 50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno

dobiti 60 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (20 bodova). Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario na međuispitu te završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju.

Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/2014. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Platon – mahnitost pjesnika i zanos publike

2. Platon – tragedija, ep i istina

3. Aristotel – prepoznavanje: logika zanesenosti/zanesenost logike

4. Horacije – Ars Poetica

5. Longin - sublimno

6. Dante – De vulgari eloquentia

7. Rensansa – riječi kao stvari/stvari kao riječi; Sir Philip Sidney – Apologija pjesništvu; Rabelais – „sleđene riječi“

8. Međuispit

9. Kritika – mahniti pjesnici/staložena publika

10. Romantizam – književnost u/izvan doba revolucije

11. Romantizam – 'Moć skrivena duboko u duši' ili imaginacija

12. Realizam

13. Naturalizam

14. Simbolizam, 'Knjiga o ničemu, svijet u knjizi' – Flaubert i Mallarmé

15. Pjesnik kao 'komadić platine' – T. S. Eliot

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest romana Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost - dvopredmetni Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 16:15 do 18:00, F-601 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Danijela Marot Kiš Suradnik Vrijeme za konzultacije

Kabinet 714 Telefon 051 265 703 E-mail [email protected]


Definiranje područja istraživanja. Određivanje korpusa. Počeci romana. Antički roman (Ksenofont, Heliodor). Odnos romana i epa. Srednjovjekovni roman u stihu, viteški i pikarski roman. Roman i izvanknjiževna zbilja u srednjem vijeku. Klasični roman: razdoblje renesanse (Cervantes). Uspon romana u 18. stoljeću: Engleska, Francuska i Njemačka. Odgojno-razvojni roman. Romantizam i roman (epistolarni roman, roman u stihu, gotički roman). Kriza romana i roman krize u 19. stoljeću. Roman i zbilja: razdoblje realizma. Odnos književnosti i historiografije. Naturalizam: eksperimentalni roman. Znanstvena objektivnost i determinizam. Ekspresionizam i roman. Nefabularni roman (Benn). Roman u 20. stoljeću: roman struje svijesti, teorija novog romana, problematika postmoderne.


Nakon položenog ispita iz kolegija Povijest romana studenti će biti sposobni: 1. definirati i tumačiti osnovne značajke pojedinih razdoblja u povijesnom razvoju romana 2. objasniti karakteristike pojedinih vrsta romana 3. opisati i objasniti periodizaciju romana do 20. stoljeća i u 20. stoljeću 4. objasniti različite klasifikacije i tipologije romana i usporediti ih s današnjim stanjem u književnoteorijskom pristupu romanu 5. na temelju stečenih znanja analizirati izabranu vrstu romana/književnoteorijski pristup romanu.






Pohađanje nastave 0,5 - Seminarski rad 1,5 40 Međuispit 1 1 30 Međuispit 2 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Seminarski rad:

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: izlaganje u tjednu prezentacije (3 boda), sadržaj i struktura seminarskoga rada: uvod, razrada teme i zaključak (15 bodova), konzultacije u vezi literature (2 boda), korištenje preporučene literature (2 boda), interpretacija literature (4 boda), trajanje izlaganja: 15 – 20 minuta (2 boda), jasnoća izlaganja (3 boda), zanimljivost i način izlaganja (3 boda), dodatni materijali (3 boda), pitanja za raspravu i uključivanje studenata (3 boda).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

2. Međuispiti:

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u trećem tjednu u siječnju. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 2004. McKeon, M, Theory of the Novel: A Historical Approach, Baltimore-London, 2000. Moderna teorija romana, ur. M. Solar, Beograd 1979. Solar, M., Teorija proze, Zagreb 1989.

Izborna literatura: Alberes, R.M. Historija modernog romana, Sarajevo 1967. Bahtin, M., O romanu, Beograd 1989. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije (odabrani pojmovi), Zagreb 1997. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Nemec, K, Povijest hrvatskog romana, Zagreb 2003.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka oduzimaju se

ocjenski bodovi. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova.

Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija

Elektronska pošta.


VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod. Definiranje područja istraživanja. 2. Počeci romana.

3. Antički roman. Odnos romana i epa.

4. Srednjovjekovni roman.

5. Klasični roman: razdoblje renesanse.

6. Roman u 18. stoljeću. Odgojno-razvojni roman.

7. Romantizam i roman.

8. Kriza romana u 19. stoljeću.

9. Roman u razdoblju realizma.

10. Naturalizam: eksperimentalni roman.

11. Ekspresionizam i roman.

12. Nefabularni roman.

13. Roman struje svijesti.

14. Teorija novog romana.

15. Roman i postmoderna.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Žensko pismo Studij HJK1 preddiplomski Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 17:15 do 19:00, F-232 Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanjin Sorel Suradnik Vrijeme za konzultacije



Program se temelji na činjenici da su sudionici te nastave studenti viših studijskih godina što pretpostavlja izvjesnu ovladanost književnoanalitičkim i kritičkim postupcima pri susretu s djelom. Poziva se na dijalog o pojedinim djelima. Sintagma "žensko pismo" podvrgava se kritičko-analitičkome raspravljanju, porijeklo i (muške) autore te sintagme nastoji se identificirati, sučeliti s potencijalitetom tzv. "muškoga pisma"; uvodno se skicira teorijski (antropološki) okvir kasnijem, aplikativnom pristupu u nastavi, koji je prvenstveno temeljen na "odgonetanju" ženskoga rukopisa u pojedinom djelu, bez obzira na autorov spol. Pretresti sintagme žensko pismo, ženska književnost(žene-autori književnih djela) i književnost za žene (kroz povijest tzv. dvorske knjiž., gotskih romana i dalje do herc-romana i tzv. čik-lit.i foto-romanci).


Studenti/ica će nakon ispitnih obveza moći: 1.s razumijevanjem rabiti rodnu terminologiju 2. kritički čitati, analizirati i uspoređivati književna djela raznih žanrova koja zastupaju ili nadilaze logocentričku/falokratsku sliku svijeta 3. objasniti i argumentirati što je sporno a što jasno i opravdano u sintagmi «žensko pismo», «muško pismo», rubno/dominantno s obzirom na rodnu problematiku u književnosti i književnoj kritici 4. prepoznati i obrazložiti tehnologiju (postupke izvođenja) tematsko-motivskih preokupacija u korpusu djela zadanih lektirom 5. samostalno izabrati, mimo zadane lektire, neko relevantno umjetničko ili književnokritičko djelo na kojemu će demonstrirati elemente logocentričkoga ili rubnoga postava djela


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave 0,5 5 Esej 1 40 Seminar 1 25 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena: Preddiplomski studij: Vrednovanje obveza studenata / studentica: 4. Seminarski rad/istraživanje:

Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature.

Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 5): - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme, zaključak) - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada

Seminarski rad/istraživanje treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je primijeniti na

odgovarajući tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta, dok je opseg istraživanja određen isovrsno (Times New Roman 12, prored 1,5).

U oba rada valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku kao i „sprženi“ na zajednički CD. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

5. Esej

Forma eseja je vrlo slobodna, prilikom njegove izrade nema nikakvog formalnog pravila, osim njegova opsega (10-ak kartica). Ocjenjuje se informiranost, stil, intelektualna kreativnost/mašta. Lucidnost i sl. Maksimalan broj bodova je 40.

KONAČNA OCJENA

Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, jednog eseja, aktivnosti na nastavi te usmene provjere znanja. Napomena: ocjena se zarađuje tijekom trajanja kolegija, izvršavanjem svih obaveza te usmenim ispitom.


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Baranović, B., "Slika" žene u udžbenicima književnosti, Zagreb 2000. Bošković-Stulli, M., O mizoginim pričama, Nar. umjetnost, 1996, 33/2, str.51-69. Detoni Dujmić, D., Ljepša polovica književnosti, Zagreb 1998. Fališevac, D., Žena u hrvatskoj književnoj kulturi (od 16. do 18. stoljeća), u: Gordogan, Zagreb, 1995-1996, 41-42,

str. 123-146. Katunarić, V., Ženski eros i civilizacija smrti, Zagreb 1984. Sklevicky, L., (ur. D. Rihtman Auguštin) Konji, žene, ratovi, Zagreb 1996.

Izborna literatura: Bačić-Karković, Danijela, Kosa, škare i poetika prijelaza, u: Drugo čitanje, ICR, Rijeka, 2005.(str. 244 – 253) Drakulić, S., Smrtni grijesi feminizma, Zagreb 1984. Feldman Čale, L., Postoji li suvremeno hrvatsko žensko dramsko pismo?, u: Republika, 1996, 3-4, str. 29-39. Gjurgjan, Lj., Dvoznačnost funkcije mita 'domaćeg anđela' u romanu Virginije Woolf 'Ka svjetioniku', u: Republika,

1983, 11-12, istr. 156 – 162. Iveković, R., Žena i jezik, u: Žena, 1980, 3, str. 70 – 78.

Jakobović, S., Upit(a)nost ženskoga pisma, u: Republika, 1983, 11-12, str. 4-6. Jakobović, S., Bibliografija o ženskom pismu, u: Republika, 1983, 11-12, str. 258-260. Jakobović, S., 'Zmijski jezik', u: Republika,1983,11-12, 147-152. Marković. Z., Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970. Solar, M., Karakterizacija ženskih likova, u: Književna kritika i filozofija književnosti, Zagreb 1976. Šafranek, I., Ženska književnost i žensko pismo, u: Republika, 1983,11-12. Šimunković, L./ Rožman, M., Žensko pismo u renesansi, dubrovački primjer: Mara Gundulić i Cvijeta Zuzorić, u:

Mogućnosti, 1998, 4-6.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na

80% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • Web stranice fakulteta • e-mail poruke KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e - mail



studenata

1. Ženska književnost i žensko pismo 2. Povijest ženske književnosti Cvijeta Zuzorić,

Dragojla Jarnević, Marija Jurić Zagorka, Sida Košutić...

3. Ženski glas u književnosti 4. Predodžba žene u udžbenicima književnosti 5. Opstojnost ženskog pisma 6. Rodno čitanje teksta 7. Žene i filozofija 8. Tijelo, trauma, grad, egzil/azil Slavenka Drakulić

(“Božanska glad”, Daša Drndić (“Canzone di guerra”, “Leica format”), Dubravka Ugrešić (“Muzej bezuvjetne predaje”)

9. Suvremene hrvatske pjesnikinje Vesna Parun, Andriana Škunca, Dorta Jagić, Jagoda Zamoda...

10. Suvremeno hrvatsko žensko prozno i dramsko stvaralaštvo Olja Savičević Ivančević (“Adio kauboju”), Mima Simić (“Pustolovine Glorije Scott”), Tatjana Gromača (“Crnac”), Ivana Sajko (“Žena-bomba”)

11. Žensko pismo i mediji 12. Čik lit : suvremena urbana ženska proza? Rujana Jeger,

Arijana Čulina, Julijana Matanović, Milana Vuković Runjić

13. O čemu to piše Vedrana Rudan? “Uho, grlo, nož”, “Crnci u Firenci”, “Kad je muškarac peder/Kad je žena kurva”

14. Moda i književnost 15. Dva u jednom: književnost i konzumerizam za 39 kuna

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija SINTAKSA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Studij Preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti

(dvopredmetni studij) Semestar 5. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 11,15 – 12,00 (P); 12,15 – 13,00 (S); F-348 Nositelj kolegija dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Vrijeme za konzultacije srijedom 11,00 – 12,00 i četvrtkom 10,00 – 11,00

Kabinet F – 615 Telefon 265-683 E-adresa [email protected]


Temeljni je cilj kolegija usvajanje sintaktičke norme hrvatskoga standardnog jezika. Osnovna je jedinica rečenica, koja se promatra i kao jezična i kao komunikacijska jedinica, a sintaktičke se pojave proučavaju unutar granica diskursa, odnosno teksta. Izbor korpusa istraživanja iz različitih tekstnih vrsta omogućava studentima uočavanje stilogenih elemenata na razini sintakse.


Nakon odslušanih predavanja i seminara te proučene literature studenti će moći: definirati temeljne i specifične pojmove iz područja sintakse; znati tumačiti jezikoslovne teorije i znati primjenjivati spoznaje i metodologiju; rangirati jezične činjenice na sintaktičkoj razini; usvojiti sintaktičku normu hrvatskoga standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaksu; samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku sintaktičku i sintaktostilističku literaturu.






Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 2 100 (60 + 40) ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave: - u obliku pismenih vježbi na kojima student može steći najviše 60 ocjenskih bodova, a najmanje 20 ocjenskih bodova. - u obliku dvaju kolokvija (međuispita) na kojima student može steći najviše 40 ocjenskih bodova (20 + 20), a najmanje 20 ocjenskih bodova (10+10). Pristup popravku međuispita Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu : - studentima koji su na pojedinom kolokviju u redovitom terminu ostvarili 10 ili manje bodova; - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA Obvezna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Katičić, R., Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991. Silić, J., Od rečenice do teksta, Zagreb 1984. Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2005. Znika, M., Odnos atribucije i predikacije, Zagreb 1988.

Izborna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

Chomsky, N., Syntactic Structures, The Hague 1957. Chomsky, N., Aspects of the Theory of Syntax, Cambridge 1965. Peti, M., Predikatni proširak, Zagreb 1979. Pranjković, I., Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb 1984. Pranjković, I., Hrvatska skladnja, Zagreb 1993. Pranjković, I., Druga hrvatska skladnja, Zagreb 2001. Raguž, D., Praktična hrvatska gramatika, Zagreb 1997. Weber, A., Skladnja ilirskoga jezika za niže gimnazije, Beč 1859. Zbornici radova Zagrebačke slavističke škole.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na [email protected]. Mole se studenti da ne kasne na početak nastave. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

konzultacije mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta elektronička pošta oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija; elektroničkom poštom.

Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


VI. POPIS TEMA (PREDAVANJA) Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u sintaksu

-

2. Narav sintaktičkih odnosa I

-

3. Narav sintaktičkih odnosa II. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

4. Teorijske osnove za proučavanje sintakse Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 5. Povijest hrvatske sintakse Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 6. Sintaktičko nazivlje I. (sintaksa, sintagma) Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 7. Sintaktičko nazivlje II. (sintagmatski odnosi, rečenica, diskurs) Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 8. Rečenica kao gramatička / komunikacijska jedinica Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 9. Sintaktičke teorije I. (gostovanje prof. dr. sc. Diane Stolac) Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 10. Sintaktičke teorije II. Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 11. Prostor u jeziku (gostovanje prof. dr. sc. Diane Stolac) Svladani prethodni nastavni

sadržaji kolegija 12.

Preoblike I. (negacija, pitanje, usklik, zahtjev) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

13. Preoblike II. (pasiv, obezličenje)


14. Sintaktostilistika I. (uvod) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

15. Sintaktostilistika II. (rad na tekstu) Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

POPIS TEMA (SEMINARI) Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Inicijalni ispit; podjela tema za seminare

-

2. Sintaktičke kategorije I. (predikat; subjekt; objekt)

-

3. Sintaktičke kategorije II. (priložne oznake; atribut; apozicija; predikatni proširak)


4. Nezavisnosložene rečenice I. (sastavne; suprotne; rastavne)


5. Nezavisnosložene rečenice II.(isključne; zaključne)


6. Priprema za kolokvij


7. Kolokvij I.


8. Redoslijed sintaktičkih jedinica u rečenici


9. Zavisnosložene rečenice I. (subjektna; predikatna; objektna; mjesna)


10. Zavisnosložene rečenice II. (vremenska; načinska; uzročna; posljedična)


11. Zavisnosložene rečenice III. (dopusna; pogodbena; atributna; apozicijska)


12. Najčešće pogreške u sintaksi HSJ


13. Preoblike – vježba


14. Priprema za kolokvij


15. Kolokvij II.



Broj ECTS-a



Hrvatska književnost od romantizma do moderne

4 30+30 srijedom od 10:15 do 13:00, F-138

Nositelj kolegija



prof. dr.sc. Goran Kalogjera

nakon nastave

713

[email protected]

Asistent




Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni preporod i ilirski pokret . Kulturna djelatnost preporoditelja. Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama hrvatske književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. Žanrovska slika razdoblja, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske proze: novelistika, putopisi i roman - pregled i analiza. Poetološke značajke hrvatske drame: pregled i analiza. Koncepcijske i poetološke značajke predrealizma. August Šenoa – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja: Poetološke oznake predrealističke poezije i najtipičniji predstavnici. Sintetski pregled poetoloških oznaka predrealističke proze. Sintetski pregled predrealističke drame. Programski i kritički članci. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Društvene i političke pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke književnosti. Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. Časopisi. Kritika. Žanrovska slika hrvatskog realizma. Značajke hrvatske poezije u doba realizma i analiza. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima. Pregled dramske književnosti i kritike. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski tekstovi. A. G. Matoš – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja hrvatske moderne. Poetološke značajke hrvatske poezije – pregled i analiza odabranih pjesama. Sintetski pregled značajki hrvatske proze i analiza izabranih pripovijetki i romana. Pregled poetoloških značajki hrvatske drame i analiza dramā.Počeci avangardnih trendova.

Nakon određenoga vremena studiranja studenti će biti sposobni: - definirati i prepoznati književnopovijesne značajke i stilska obilježja hrvatskoga romantizma, predrealizma, realizma i moderne, - interpretirati i objasniti izričajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovim razdobljima,

- primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovih razdoblja, - usporediti djela iz ovih razdoblja ili ih dovesti u vezu s književnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj književnost. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



1. Pohađanje nastave 0,5 - 2. Seminar 0.5 20 3. Kolokvij 2 50

4. Završni ispit 1 30

UKUPNO 4 100

1. Pohađanje nastave: Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara.

2. Aktivnost u nastavi:

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara.

3. Seminarski rad Tijekom semestra studenti pišu seminarski rad koji nosi ocjenskih 20 bodova.

4. Kolokvij:

Kolokvij se sastoji od 25 zadataka objektivnoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti

maksimalno 50 ispitnih bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju analogno jer kolokvij nosi 50 ocjenskih bodova.

Literatura za kolokvij:

1. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 1, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750-1881), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

2. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 3. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 4. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994., str.

49-268. 5. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1988., str. 7-80. 6. Bilješke s predavanja i seminara

Napomena: Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave seminara. Studenti imaju pravo i na dva popravna kolokvija koji se piše u drugom tjednu u veljači.

5. Završni ispit:

Kako bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, nužno je da iz seminarskog rada imaju minimalno 10 bodova te da na kolokviju postignu rezultat od 50% točno riješenih zadataka.

Kako bi pristupili usmenom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno

ostvariti najmanje 40% ocjene. Na usmenom se ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći

način:

10 bodova dovoljan (2)

11 ‐ 20 dobar (3)

21 ‐ 25 vrlo dobar (4)

26 ‐ 30 izvrstan (5)

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem eseja, seminarskim radom, kolokvijem i završnim ispitom. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

IV. LITERATURA OBAVEZNA LITERATURA Lasić, S.: Roman Šenoina doba (1863-1881), Rad JAZU, br. 341, Zagreb, 1965. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994., str. 49-268 Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Zagreb, 1988., str. 7-80. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 1, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750-

1881), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Zagreb, 2005. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Zagreb, 2005. LEKTIRA: PREDROMANTITAM, ROMANTIZAM, PREDREALIZAM Demeter, Dimitrija; Teuta (drama); Grobničko polje (poema)

Jorgovanić, Flieder, Rikard: Ljubav na odru (pripovijetka), Stella Raiva (pripovijetka)

Kukuljavić, Sakcinski, Ivan: Juran i Sofia ili Turci kod Siska (drama)

Mažuranić, Ivan: Smèrt Čengić-age (spjev)

Mažuranić, Matija: Pogled u Bosnu, ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1839-1840, po jednom domorodcu

(putopis)

Nemčić, (Gostovinski), Ante: Putositnice od A.N. Gostovinskoga (putopis); Pjesme

Preradović, Petar: Pèrenci (pjesme); Nove pjesme (pjesme); Izabrana djela

Šenoa, August: Ljubica (komedija); Zlatarevo zlato (roman); Čuvaj se senjske ruke (roman); Seljačka buna

(roman); Diogenes (roman); Prosjak Luka (roman); Izabrane pjesme; Karanfil s pjesnikova groba

(pripovijetka), Prijan Lovro (pripovijetka); Kanarinčeva ljubovca (pripovijetka); Kugina kuća (povijestica);

Smrt Petra Svačića (povijestica); O poetici (članak); Naša književnost (članak)

Tomić, Josip, Eugen: Melita (roman);

Vraz, Stanko: Djulabije, ljubezne ponude za Ljubicu (pjesme); Glasi iz dubrave žeravinske (pjesme); Gusle

i tambura, Put u gornje strane (putopis)

REALIZAM GJALSKI, Ksaver, Šandor: Pod starimi krovovi (pripovijetke); Janko Borislavić (roman)

KOVAČIĆ, Ante: U registraturi (roman), Zagorski čudak (pripovijetka)

KOZARAC, Josip: Mrtvi kapitali (roman); Oprava (pripovijetka)

KRANJČEVIĆ, Silvije, Strahimir: Bugarkinje; Izabrane pjesme; Trzaji; Prvi grijeh; Pjesnička proza

KUMIČIĆ, Eugen: Gospođa Sabina (roman); O romanu

NOVAK, Vjenceslav: Posljednji Stipančići (roman); Nezasitnost i bijeda (pripovijetka), Iz velegradskoga

podzemlja (pripovijetka)

MODERNA DOMJANIĆ, Dragutin: izbor iz poezije

GALOVIĆ, Fran: izbor iz poezije; Ispovijed (pripovijetka) ILI Začarano ogledalo

(pripovijetka)

JURIĆ, Marija Zagorka: Kći Lotrščaka (roman)

KOZARAC, Ivan: Djuka Begović (roman)

LESKOVAR, Janko: Misao na vječnost (pripovijetka), Katastrofa (pripovijetka)

MATOŠ, Antun Gustav: Pjesništvo; novele (Balkon, Camao, Cvijet sa raskršća, Pereci friški pereci, Kip domovine 188*, Samotna

noć, Miš); putopisi (Oko Lobora, Iz Samobora); kritika; polemike (Lirika lizanja i poezija pljuckanja, Realizam i artizam), prema

PSHK ili Sabranim djelima Antuna Gustava Matoša, sv. I-XX, Zagreb 1973.

NAZOR, Vladimir: Slavenske legende; izbor poezije iz SHK; novele: Albus kralj,

NEHAJEV, Milutin (Cihlar): Bijeg (roman)

POLIĆ KAMOV, Janko: Psovka (poezija); Isušena kaljuža (roman), Žalost (novela)

ŠIMUNOVIĆ, Dinko: Alkar; Muljika; Duga

VIDRIĆ, Vladimir: Pjesme

VOJNOVIĆ, Ivo: Dubrovačka trilogija (drama)

Izborna literatura: Coha, S.: Mitologemi i ideologemi u funkciji kreiranja nacionalnoga identiteta u poeziji Augusta Šenoe,

Riječki filološki dani 6, Rijeka, 2006., str. 415-445.

Coha, S.: Od Velike Ilirie do 'Lijepe naše' Horvatske domovine. Oblikovanja nacionalnog identiteta u programskim tekstovima preporodnoga razdoblja, Umjetnost riječi, 51 (2007) 3-4, str. 265-295. Barac, A.: Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947. Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. Batušić, N.: Hrvatska drama 19. stoljeća, Zagreb, 1986. Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V.: Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne), Zagreb, 2001. Botica, S.: Luka Botić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1989.

Dani hvarskoga kazališta, knjiga XXIV (Hrvatska književnost u doba preporoda – (Ilirizam, romantizam),

Split, 1998.

Brešic, V.: Lirika i nacija: preporodno pjesništvo i stvaranje nacionalnog identiteta, Riječki filološki dani 6,

Rijeka, 2006., str. 407-414.

Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001.

Detoni-Dujmić, D.: Dinko Šimunović, Zagreb, 1991. Detoni-Dujmić, D.: Fran Galović, Zagreb, 1989. Duda, D.: Žanrovi hrvatskoga romantičarskog putopisa, u Dani Hvarskog kazališta, sv. 24: Hrvatska književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), Split, Književni krug, 1998., str. 326-344. Durić, D.: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101. Durić, D.: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010., str. 285-298. Durić, D.: Žudnja Drugoga i Jouissance Drugoga. O jednom psihoanalitičkom aspektu romana Tito Dorčić Vjenceslava Novaka, Fluminensia, god. 23, br. 1, 1-200, Rijeka 2011., str. 101-116. Flaker, A.: Stilske formacije, Zagreb, 1986. Frangeš: I., Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb 1974., str. 5-224. Frangeš, I.: Šenoina baština u djelima hrvatskih realista, u Croatica, sv. 1, Zagreb, 1970. Hećimović, B., 13 hrvatskih dramatičara. Od Vojnovića do Krležina doba. Zagreb, 1976. Moderna. Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, edicija Dani hvarskog kazališta, Split 1980. Gašparović, D.: Kamov, Rijeka, 2004. Grdešić, M.: Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića u Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara , Zagreb, 2007, str. 251-266. Kalogjera, G.: Književnik u sjeni: književni portret Josipa Eugena Tomića, Biblioteka Val, Rijeka, 1989. Milanja, C.: Janko Leskovar, Zagreb, 1987. Milanja, C.: Nehajevljev Bieg: kriza identiteta i forma romana, Riječki filološki dani, Zbornik radova 4, Rijeka, 2002., str. 287-298. Nemec, K:, Mogućnosti tumačenja (Portreti), Zagreb 2000. Okrugli stol Eugen Kumičić - život i djelo, Mošćenička Draga - Brseč, 14. - 15. listopada 2000.: u povodu 150. obljetnice rođenja književnika Eugena Kumičića: zbornik radova, Brseč, 2004. Pavlović, C.: Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epske poezije, Disput, Zagreb, 2005.

Posavac, Z:, Corpus teza hrvatskog realizma, u Encyclopedia moderna, br. 14, 39-45 br. 15, 48-56.

Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, Stoljeća hrvatske književnosti. Zagreb, 1997., priredio:

Miroslav Šicel

Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa., Zagreb i Osijek 1999.

Sabljak,T.: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995. Senker, B:, Hrestomatija novije hrvatske drame I. dio (1895.-1940.), Zagreb 2000., str. 37-222. Šicel, M.: Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća, Zagreb, 1997. Šicel, M.: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb 1972. Zbornik radova o Janku Leskovaru izloženih na znanstvenom skupu u Pregradi u povodu 150 godina školstva u Pregradi i 130 godišnjice rođenja Janka Leskovara, Pregrada, 1994. Šicel, M.: Rikard Jorgovanić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1990. Žmegač, V.: Bečka moderna, Marica hrvatska, Zagreb, 1998. Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije, Zagreb, 1993. Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Zagreb, 2004. Žmegač, V.: Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zagreb, 1986.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.


Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.


U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta.


Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/2014. Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

1.

Uvod u društveno političke prilike u Hrvatskoj na početku 19. stoljeća. Opći principi književnog stvaralaštva. Programatski tekstovi. Pitanje književnog jezika. Gajeva reforma pravopisa. Književne vrste (lirska pjesma, drama, novela, aforizam, putopis, feljton, kritika). Zagrebačko studentsko vrenje. Sudionici ilirskog pokreta - opće karakteristike i djela (Drašković, Gaj, Mihanović, Štos, Rakovac, Vukotinović..). Jezično pitanje. Stih i stil. Budnice i davorije.

2.

Stanko Vraz – monografski pristup. Kolo. Analiza i interpretacija njegovog opusa na primjerima pjesama iz zbirki Đulabije i Glasi iz dubrave žeravinske te sonetima (Sanak i istina). Kritičarsko-teoretski rad. Preradović Petar – monografski pristup. Analiza i interpretacija pjesama kroz koje se može sagledati njegov književni profil (Zora puca, Putnik, Rodu o jeziku, Jezik roda moga, Mrtva ljubav, Jedinici, Ljudsko srce, Pjesnik, Zmija, Mujezin...)

3. Mažuranić, Ivan - monografski pristup. Smrt Smail-age Čengijića - interpretacija s posebnim osvrtom na realistične crte, individualizam

glavnog lika, sintaksu, jezik (elementi narodnog jezika i narodne pjesme), stil, stilske figure (srok, aposiopeza, kontrast). Putopis. Komparativni pristup putopisnoj prozi na primjerima Nemčićevih Putositnica i Mažuranićevog Pogleda u Bosnu. Karakteristike putopisne proze na primjerima iz svjetske književnosti.

4. Karakteristike hrvatske drame u doba preporoda na primjerima: Teuta, Juran i Sofija, Frankopan. Uloga D. Demetra u formiranju profesionalnog kazališta (Predgovor Dramatičkih pokušenja). Ugledanje na evropske uzore. Formiranje kazališnih grupa. Uloga pozornice u vrijeme budničarskog zanosa. Šenoino doba. Prethodnici (Vilim Korajac, Ivan Perkovac). Časopisi (Glasonoša, Dragoljub, Slavonac, Književnik, Vijenac). Franjo Marković. Rikard Flider Jorgovanić – analiza: Divlja djevojka.

5. A. Šenoa kao utemeljitelj prvog književnog kanona i kodifikator hrvatskog književnog jezika. Šenoa kao kritičar i feljtonist (Naša književnost). Šenoa i stihovlje (Zimzelen). Povjestice (Propast Venecije, Kugina kuća). Karakteristike Šenoinog povijesnog romana na primjerima: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Diogenes. kompozicija, fabula, karakterizacija likova, jaki pojedinci - Ambroz Grigorijanec, Antun Janković, Živan Benković, tip spletkara – Čokolin; povijesna građa; analogija prošlosti i sadašnjosti; socijalne apekt u romanima; - na temelju komparativnog pristupa u svim Šenoinim romanima.

6. Šenoine pripovijest i(Prijan Lovro, Mladi gospodin, Prosjak Luka, Ilijina oporuka, Barun Ivica, Kanarinčeva ljubovca, Karanfil sa pjesnikova groba). Tematika, šarolikost tipova: seljaci, malograđani, intelektualci, poluintelektualci, realistički detalji. Realističke komponente u Šenoinoj prozi na primjeru pripovjetke Prosjak Luka.

7. Realizam u svjetskoj književnosti. Opće karakteristike. Istaknutiji pisci i djela. Počeci realističke proze u hrvatskoj književnosti u djelima Augusta Šenoe. Turgenjevljevi sljedbenici u hrvatskoj noveli – Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac. Književna klima u Hrvata – časopisi, kritičari.

8. A. Kovačić. Evidentirana problematika klasnih i socijalnih odnosa u hrvatskom društvu druge polovice 19. stoljeća u njegovom proznom ciklusu. U Registraturi (građa romana, tehnika pisanja, autorova vizija svijeta, likovi: Laura, kumordinar Žorž i dr., fantastika kao važan segment romana). Ženski likovi. Način književnog izričaja. Kovačićev književni jezik. Opis zagorskog sela kao vrhunac hrvatske proze 19. stoljeća. K. Š. Gjalski – tematski opusi. Utjecaj Turgenjeva (koncepcija, jednostavne, nefabularne novelističke konstrukcije) na Gjalskoga. Turgenjevski nastup u Illustrissimusu Batorychu. Novele istog tipa (Lovčevi zapisi). Novele uspomena - tehnika novele uspomena. Karakterizacija likova, muzički motivi kao motivacija u razvijanju fabule. Realističko i kritičko promatranje svijeta oko sebe (Pod starim krovovima).

9. E. Kumičić kao naturalist (Matoš, Ibler, Barac). Raskorak između teorije i prakse u književnom djelu E. Kumičića. Kumičićevo oslanjanje na Šenou. Smisao za pripovjedanje, likovi kao tipovi. Intriga, shematizirani i šablonizirani likovi, narativna tehnika, ženski likovi kao nositelji radnje – šablona laurizma. S. S. Kranjčević. Patnja kao poticaj. Bugarkinje – utjecaji Šenoe i Harambašiča. Kranjčević kao primjer epsko-lirskogpjesnika na primjerima pjesama Mojsije, Angelus, Ditiramb, Angelus. Društvena situacija (Gospodski Kastor), egzistencijalna pitanja iz njegove vizure (Mojsije, Posljednji Adam). Krist kao poetski simbol. Pjesma Radniku i proza Prvi honorar kao začeci umjetničke književnosti s izrazitim socijaldemokratskim stavom. Pjesnikova metamorfoza (In Tyranos). Stih, jezik – retorička poezija.

10. Josip Kozarac. Dualnost njegovog izraza (lirizam i sklonost sentimentalnosti u sukobu s egzaktnom naobrazbom). Biser Kata – put k novom književnom izrazu. Tena kao izuzetan primjer aktualnog trenutka svog vremena. Mrtvi kapitali – ukazati na deklarativnost, ekonomske traktate, tipičnost likova u skladu s tezom o ostanku na zemlji. Oprava – lik žene. V. Novak – krugovi motivike. Senj u djelima Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Pavao Šegota, Tito Dorčić. Stvaranje hrvatskog građanstva (malograđani, birokrati), šarenilo likova na primjeru djela U glib, Nezasitnost i bijeda, Dva svijeta, Tito Dorčić . Osjećaj za socijalne teme (Podgorske

pripovijesti, Iz velegradskog podzemlja). Realist u punom smislu. 11. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst.

Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski tekstovi. Žanrovi hrvatske moderne.

12. A. G. Matoš – monografski pristup. Poezija, proza, putopisi. Kritičko djelovanje.

13. Poetološke znacajke poezije - V. Vidrić, D. Domjanić, V. Nazor, Fran Galović i J. Polić Kamov.

14. Pregled značajki hrvatske proze: J. Leskovar, I. Kozarac, V. Nazor, M. Cihlar Nehajev, D. Šimunović, J. Polić Kamov, F. Galović.

15. Poetološke značajke hrvatske drame: J. Polić Kamov, S. Tucić, I. Vojnović, J. Kosor.

16. KOLOKVIJ

SEMINARI

1. * Uvod.

2. *Poezija – analiza: Vraz, Stanko (Đulabije, Satirične pjesme, Glasi iz dubrave žeravinske, Sanak i istina...) *Poezija – analiza: Preradović, Petar (Zora puca, Putnik, Rodu o jeziku, Jezik roda moga, Mrtva ljubav, Jedinici, Ljudsko srce, Smrt, Pjesnik, Zmija, Mujezin...)

3. *Poezija – analiza: Mažuranić, Ivan (Smrt Smail-age Čengijića)

4. *Šenoa, August – povijesni romani, analiza (Seljačka buna)

5. *Šenoa, August – protorealistička proza, analiza (Prijan Lovro, Prosjak Luka); sinteza

6. *Kovačić, Ante – romani, analiza (U registraturi)

7. *Gjalski, Ksaver Šandor – romani, analiza (Janko Borislavić)

8. *Kumičić, Eugen – kritičko djelovanje (O romanu); romani, analiza (Gospođa Sabina)

9. *Kranjčević, Silvije Strahimir – poezija, analiza (Radniku, Mojsije, Posljednji Adam, Zapad sunca, Gospodskomu Kastoru...)

10. *Novak, Vjenceslav – romani, analiza (Posljednji Stipančići)

11. *Matoš, Gustav Antun – proza, analiza (Camao, Balkon, Samotna noć); poezija, analiza

12. *Kozarac, Ivan – romani, analiza (Đuka Begović) *Cihlar Nehajev, Milutin – romani, analiza (Bijeg)

13. *Polić Kamov, Janko – romani, analiza (Isušena kaljuža)

14. *Šimunović, Dinko – pripovijetke, analiza (Muljika, Duga, Alkar)

15 * Vidrić, Vladimir; Galović, Fran; Domjanić, Dragutin, Nazor, Vladimir – poezija, analiza

16. *Kolokvij


Broj ECTS-a



Svjetska književnost – od romantizma do postmodernizma

4 30+15 četvrtak, 16,15-19,00 601

Nositelj kolegija



doc. dr. sc. Dejan Durić

srijeda, 14,00-15,30 712 [email protected], [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij naziva Svjetska književnost od predromantizma do postmodernizma nadovezuje se na prethodno odslušan kolegij Svjetska književnost od antike do predromantizma. Nastoji se slijediti kratku dijakronijsko-sinkronijsku panoramu književnih obzirom na tematsko-motivsku, žanrovsku i tehnologijsku ravan te izložiti tzv. stil, epohu, doba, – izam u kontekstu kulturno-ideoloških, uopće društvenih kretanja trenutka/razdoblja te svrhom kontekstualizirati u studijski program slušača. Pristup nastavnoj materiji kronološkim redom, konzultiranjem književno-povijesnih, književno-kritičkih i književno-teorijskih udžbeničkih izvora te analitičkim pristupom beletrističkim tekstovima. Jezersko pjesništvo. Poe – otac kriminalističke priče i science-fictiona. Književnost realizma i naturalizma: gogoljevski smijeh, naturalna škola, suvišnjaci, velike društvene freske - balzacovska, thackerayevska, tolstojevska. Prodor u nesvjesno u prozama Dostojevskoga. Bovarizam. "Estetski realizam" Henrya Jamesa. Naturalizmi. Parnasizam, simbolizam, bodlerizam. Estetika ružnoga.. Whitman i E. Dickinson. Lautreamontova kontra-kulturna gesta. Fin de siecle. Larpurlatizam/esteticizam. Početak 20. stoljeća. Suvremena skandinavska drama. Čehovljev teatar i humoreska. Europa prema sredini 20. stoljeća: smjerovi, gibanja i tijekovi moderne književnosti. Kafkijanizam, egzistencijalizam, vorticizam, imagizam; kazalište apsurda, Brechtovo kazalište. Francuski novi roman. Moderna drama i epski teatar, drama apsurda, poetska drama, novo ritualno kazalište. Obrisi postmoderne/postmodernizma.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći:

1. definirati sintagmu «svjetska književnost» u ukupnosti poznavanja svih predočenih stilova i razdoblja od romantizma do postmodernizma,

2. definirati i analizirati temeljne radne pojmove uz dijakronijski postav knjiž. djela do danas (-izmi kao književnopovijesne kategorije i stilska odrednica, tematske dominante kroz razdoblja i epohe, suvremeno i moderno, tzv. ozbiljna i popularnaknjiževnost, bajronizam, bovarizam i sl.),

3. imenovati i opisati kronološkim načinom knj. razdoblja i njihove značajke s naslova kolegija, 4. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog i drugog stilskoga razdoblja uz korištenje književnoznanstvenih izvora.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i seminarske aktivnosti 1 20 Kontinuirana provjera znanja 1.5 50 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1.5 30 UKUPNO 4 100


1. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Leykam International, Zagreb, 2012. str. 11 – 285.

2. Flaker, Aleksandar, Stilske formacije, SNL, Zagreb, 1986., str. 149 – 165.

3. Košutić-Brozović, Nevenka, Čitanka iz stranih književnosti 2, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

4. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 222 – 265.

5. Solar, Milivoj, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 11 – 300.

Obavezna lektira:

1. Puškin, Aleksandar Sergejevič: Evgenije Onjegin

2. Flaubert, Gustave: Gospođa Bovary

3. Tolstoj, Lav Nikolajevič: Ana Karenjina

4. Zola, Emile: Germinal

5. Ibsen, Henrik: Nora

6. Čehov, Anton Pavlovič: Tri sestre

7. Baudelaire, Charles: Cvjetovi zla

8. Woolf, Virginia: Gospođa Dalloway

9. Brecht, Bertol: Majka Courage i njezina djeca

10. Pirandello, Luigi: Šest osoba traži autora

11. Camus, Albert: Stranac

12. Kundera, Milan: Nepodnošljiva lakoća postojanja

13. Calvino, Italo: Ako jedne zimske noći neki putnik

14. Ionesco, Eugene: Ćelava pjevačica

15. Beckett, Samuel: U potrazi za Godotom

Izborna literatura: Bašić, S., Subverzije modernizma (Joyce i Faulkner), Zagreb 1996. Beker, M., Od Odiseja do Uliksa, Zagreb 1997.(relevantni dio) Biemel, W., Filozofske analize moderne umjetnosti, Zagreb 1980. Calinescu, M., Lica moderniteta, Zagreb 1988. Čačinovič, N. Vodič kroz svjetsku književnost, Zagreb 2007. D'Amico, S., Povijest dramskog teatra, Zagreb 1972. Dathorne, O. R., Afrička književnost u 20. stoljeću, Beograd 1985. Dietzfelbinger, K., Kafkina tajna, Zagreb 1993. Durand, G., Antropološke strukture imaginarnog, Zagreb 1991. Flaker, A., Ruska avangarda, Zagreb 1984. Flaker, A., Ruski klasici 19. stoljeća, Zagreb 1965. Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb 1969. ili novije izdanje Hergešić, I., Književni portreti, Zagreb 1967. Kerkering, J. D., The poetics of national and racial identity in nineteenth-century american literature, New York; Cambridge university press, 2009. Ivanišević, K., Suvremena američka književnost I,II, Pula 1984. Paljetak, L., Engleske teme, Rijeka 1997. Pavletić, V., Baudelaireovi "Cvjetovi zla", Zagreb 1993. Peleš, G., Tumačenje romana, Zagreb 1999.

Povijest njemačke književnosti, ur. Viktor Žmegač, Zagreb 2003. Lauer, R., Povijest ruske književnosti, Zagreb 2009. Leksikon stranih pisaca, Zagreb 2001. Paljetak, L., Engleske teme, Rijeka 1997. Povijest svjetske književnosti I -VII,(grupa autora) Zagreb 1974-1982. Raymond, Od Bodlera do nadrealizma, Sarajevo 1958. Rister, V., Lik u grotesknoj strukturi (ruski roman 20. stoljeća), Zagreb 1995. Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999. Šesnić, J., Mračne žene: prikazi ženstva u američkoj književnosti (1820-1860), Zagreb 2012. Šoljan, A., Antologija moderne lirike zapadnoga kruga, Zagreb 1974. Veljačić, Č., Filozofija istočnih naroda, 1-2., Zagreb 1993. Vidan, I., Nepouzdani pripovjedač, Zagreb 1970. Vidan, I., Uliks, Krik i bijes (Romani struje svijesti), Zagreb 1996. Vlašić-Anić, A., Harms i dadaizam, Zagreb 1997. The Oxford handbook of American literary naturalism / edited by Keith Newlin, Oxford 2011. Zlatna knjiga amerike poezije, ur. A. Šoljan, Zagreb 1980. Žmegač, V., Bečka moderna: portret jedne kulture, Zagreb 1998. Žmegač, V., Istina fikcije (Njemački pripovjedači od Thomasa Manna do Güntera Grassa), Zagreb 1982. Žmegač, V., Od Bacha do Bauhausa: povijest njemačke kulture, Zagreb 2006. Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 2004. Žmegač, V., Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zagreb 1986. Književna smotra, časopis za svjetsku književnost, FF. Zagreb

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA mrežne stranice kolegija e-mail poruke


u vrijeme konzultacija e-mailom, mrežne stranice kolegija (MUDRI)


Važna napomena: Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA / STUDENTICA:

Seminarske aktivnosti

Studenti su obavezni za seminarske sate pročitati odabrane lektirne naslove. Na nastavi aktivno sudjeluju u raspravama o odabranoj temi, postavljaju i odgovaraju na relevantna pitanja te daju osvrt na pročitanu literaturu. Studenti mogu skupiti maksimalno 20 bodova za spomenute aktivnosti (minimalno je potrebno ostvariti 10 bodova da bi se isti priznavali). Pročitanost lektirnih naslova testira se u deset termina tijekom prvih 10 minuta seminarskoga sata kratkim testovima od četiri pitanja. Svaki test nosi 2 boda (2 x 10 = 20).

Međuispiti

Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Za prvi ispit mogu dobiti maksimalno 25 ocjenskih bodova. Sastoji se od 25 zadataka. Za drugi ispit mogu dobiti maksimalno 25 ocjenskih bodova. Sastoji se od 25 zadataka. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Svaki točan odgovor donosi jedan ocjenski bod.

1. međuispit – obavezna literatura:

1. Košutić-Brozović, Nevenka, Čitanka iz stranih književnosti 2., Zagreb 2003., str. 3-299. (do Moderna književnost)

2. Bilješke i nastavni materijali s predavanja i seminara

2. međuispit – obavezna literatura:

1. Košutić-Brozović, Nevenka, Čitanka iz stranih književnosti 2. , Zagreb 2003., str. 299-565. 2. Bilješke i ilustrativni/nastavni materijali s predavanja i seminara

Usmeni ispit

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i takvi studenti mogu izaći na ispit ukupno triput, i to u redovitom i izvanrednom ispitnom roku te pritom mogu ostvariti najviše 10% ocjene. Nije moguće polagati završni ispit bez položenih međuispita i ostvarenih bodova na seminarskim aktivnostima. Predviđaju se popravni/ponovljeni međuispiti (student ima pravo jedan puta ponavljati svaki međuispit). Dan i sat ponovljenih međuispita (i njihovih popravaka) dogovaraju se sa studentima na početku semestra. Popravci međuispita se održavaju izvan nastavnih sati. Završni ispit je usmeni i na njemu student može dobiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Ispitom su pokrivena sva programska područja kolegija (kao i gradivo koje nije pokriveno međuispitima). Procjenjuje se poznavanje književnopovijesne i kritičke literature te umješnost usporedbe teorijskih aspekata iznesenih u propisanoj literaturi te tijekom predavanja. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

- za ocjenu izvrstan - 30 ocjenskih bodova - za ocjenu vrlo dobar - 20 ocjenska boda - za ocjenu dobar - 15 ocjenskih bodova - za ocjenu dovoljan - 10 ocjenskih bodova - za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

Obavezna literatura za usmeni ispit:

1. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Leykam Internationa, Zagreb, 2012. str. 11 – 285.

2. Flaker, Aleksandar, Stilske formacije, SNL, Zagreb, 1986., str. 149 – 165.

3. Solar, Milivoj, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003., str. 222 – 265.

4. Solar, Milivoj, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997., str. 11 – 300.

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je pozitivno ocijenjenih seminarskih aktivnosti, dvaju položenih međuispita i položenoga usmenog završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

- A – 80 – 100% ocjenskih bodova - B – 70 – 79,9% ocjenskih bodova - C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova - D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova - E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

- izvrstan ( 5 ) – A - vrlo dobar ( 4 ) – B - dobar ( 3 ) – C - dovoljan ( 2 ) – D i E

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013 / 2014. Datum/tjedan Tema Tema Napomena predavanja Seminari 1 Uvod; metodološke napomene;

kontekstualizacija kolegija (i naziva kolegija) u nastavno i sadržajno okruženje studija. Romantizam – uvod.

2 Poezija romantizma *Izbor iz poezije romantizma 3 Proza romantizma *Puškin, Aleksandar

Sergejevič – roman, analiza (Evgenije Onjegin)

4 Realizam – uvod *Flaubert, Gustave – roman, analiza (Gospođa Bovary)

5 Proza realizma *Tolstoj, Lav Nikolajevič – roman, analiza (Ana Karenjina)

6 Proza naturalizma i verizma *Zola, Emile – romani, analiza (Germinal)

7 Drama realizma i naturalizma te nagovještaji moderne drame

*Ibsen, Henrik – drama, analiza (Nora) *Čehov, Anton Pavlovič – drama, analiza (Tri sestre)

8 Ishodišta moderne poezije *Baudelaire, Charles – poezija, analiza (Cvjetovi zla)

1. međuispit

9 Poezija modernizma *Izbor iz poezije modernizma

10 Drama modernizma *Brecht, Bertol – drama, analiza (Majka Courage i njezina djeca) *Pirandello, Luigi – drama, analiza (Šest osoba traži autora)

11 Proza modernizma *Woolf, Virginia – rorman, analiza(Gospođa Dalloway)

12 Književnost egzistencijalizma *Camus, Albert – roman, analiza (Stranac)

13 Proza postmodernizma *Kundera, Milan – roman, analiza (Nepodnošljiva lakoća postojanja)

14 Proza postmodernizma 2 *Calvino, Italo – roman, analiza (Ako jedne zimske noći neki putnik)

2. međuispit

15 Drama nakon Drugoga svjetskoga rata *Ionesco, Eugene – drama, analiza (Ćelava pjevačica) *Beckett, Samuel – drama, analiza (U potrazi za Godotom)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Avangardnost u djelima hrvatske moderne Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak; 17,15-19; 601 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Sanja Tadić-Šokac Suradnik Vrijeme za konzultacije Četvrtak; 16,45-18,15

Kabinet 613 Telefon 265685 E-mail [email protected]


Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević). Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na europskoj umjetničkoj, književnoj sceni. Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije razdoblja moderne. Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Avangardni elementi u opusu A. G. Matoša. Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne: analiza avangardnih tendencija u poeziji, proznome stvaralaštvu i drami. Sinteza.


Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni: -prepoznati i analizirati avangardne tendencije i specifičnosti na sadržajnom i izražajnom planu u žanrovima u kojima se one pojavljuju, -književnopovijesno smjestiti pojavu prvih avangardnih kretanja u hrvatskoj književnosti, -uočiti kontinuitet razvoja pojedinih tendencija u hrvatskoj književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x




Pohađanje nastave 0,5 - Seminarski rad 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 60 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: . Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V., Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne),

Zagreb 2001. Slabinac, G., Hrvatska književna avangarda (Poetika i žanrovski sistem), Zagreb 1988. Šicel, M., Prijelaz u avangadu, u: Moderna, Povijest hrvatske književnosti, književnosti 5, Zagreb

1978, 349-351. Žmegač, V., Duh impresionizma i secesije (Studije o književnosti hrvatske moderne), Zagreb

1997. Bilješke s predavanja Lektira: Baričević, J., Galović, F., Gjalski, K. Š., Kovačić, A., Leskovar, J., Matoš, A. G., Polić Kamov, J. – izbor

Izborna literatura: Detoni Dujmić, D., Začinjavci grotesknog, u: Forum, 1983, 10-12, 822-835. Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti (Zbornik). Posebno izdanje časopisa Kritika, 1969, 3, 3-

157. Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb 1968. Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. Gašparović, D., Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb 1988. Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić,

Zagreb 1970. Hrvatska književnost u europskom kontekstu, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1978. Ivanišin, N., Fenomen književnog ekspresionizma (O hrvatskom književnom ekspresionizmu),

Zagreb 1990. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana II (od 1900. do 1945.), Zagreb 1998. Stojević, M., Avangarda na zasadama ili zasade na avangardi, u: Fluminensia, 6, 1994, 1-2, 127-140. Stojević, M., Razdrta halucinacija (Neke značajke proze Josipa Baričevića), Rijeka, 1989. Škreb, Z., Znanstvena vrijednost termina avangarda u književnosti, u: Umjetnost riječi, 1971, 2, 140-153. Šicel, M., Galovićeva 'Ispovijed' u kontekstu pripovjedačke proze hrvatske moderne, u: Ogledi iz hrvatske

književnosti, Rijeka 1990, 97-101.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi i u vrijeme konzultacija.Elektronska pošta. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



studenata

1. P Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević) 2. P Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na europskoj umjetničkoj,

književnoj sceni

3. P Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije razdoblja moderne: K. Š. Gjalski, A. Kovačić, J. Leskovar

4. P Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Začeci.

5. P A. G. Matoš

6. P Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne. Avangardne tendencije u poeziji. J. Polić Kamov

7. P Sadržajne i izražajne posebnosti u proznome stvaralaštvu.

8. P J. Polić Kamov - proza

9. P J. Baričević, M. Radošević - proza

10. P F. Galović - proza

11. P Avangardna nastojanja i njihove realizacije u drami hrvatske moderne. F. Galović

12. P J. Polić Kamov - drame

13. P Kolokvij

14. P Sinteza

1. S Podjela seminarski radova i dogovor o radu

2. S Avangarda seminarski rad 3. S K. Š. Gjalski (Janko Borislavić, San doktora Mišića) seminarski rad 4. S A. Kovačić (Metamorfoza, U registraturi) seminarski rad 5. S J. Leskovar (Misao na vječnost, Propali dvori) seminarski rad 6. S A. G. Matoš (Moć savjesti, Miš, Iglasto čeljade, Mòra) seminarski rad 7. S J. Polić Kamov (Psovka, Ištipana hartija) seminarski rad 8. S J. Polić Kamov (Lakrdije: Brada, Potres, Žena, Sloboda, Katastrofa, Žalost) seminarski rad 9. S J. Polić Kamov (Isušena kaljuža) seminarski rad 10. S Baričević (Novele i portreti: Histerično umorstvo, Original, Život i smrt Petra

Pavlovića) seminarski rad

11. S F. Galović (Začarano ogledalo, Ispovijed) seminarski rad 12. S F. Galović (Mors regni, Mati, Pred smrt) seminarski rad 13. S J. Polić Kamov (Tragedija mozgova, Mamino srce, Samostanske drame,

Čovječanstvo) seminarski rad

14 S Sinteza

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljski jezik 4 Studij Preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 16:15 do 20:00, F-701 Nositelj kolegija Agnieszka Rudkowska, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije



Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa kolegija Poljski jezik 1 i 2, u okviru kolega su studenti već upoznali osnove poljskog jezika. Kolegij omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje gramatike poljskog jezika i proširivanje gramatičkog znanja (npr. stupnjevanje pridjeva i priloga, svršeni i nesvršeni glagoli, rekcija glagola, tvorba riječi i sl.), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija.


Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban

dovoljno razumjeti da bi zadovoljio konkretne potrebe, uz uvjet da se govori jasno i polako komunicirati s relativnom lakoćom u jasno određenim situacijama i sudjelovati u kratkim razgovorima uz uvjet

da mu sugovornik prema potrebi pomogne postavljati i odgovarati na pitanja te razmjenjivati misli i informacije o poznatim temama u predvidivim,

svakodnevnim situacijama vladati osnovnim jednostavnim gramatičkim i rečeničkim strukturama napisati povezanim rečenicama o svakodnevnim pojavnostima iz svoga okruženja, npr. o ljudima, mjestima te

napisati kratak opis određenih događaja, prošlih aktivnosti i osobnih iskustava. razumjeti kratke, jednostavne tekstove o poznatim temama i konkretnog sadržaja u kojima se koristi uobičajeni

svakodnevni i poslovni vokabular






Pohađanje nastave 2 10 Kontinuirana provjera znanja 2 90 ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005.

Izborna literatura: M. Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujących, Wrocław 2001. J. Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Łódź 2001 P.Garncarek, Czas na czasownik, Kraków 2002. E.Lipińska, Z polskim na ty, Kraków 2003.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obaveznim. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



studenata

1. Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, pomiędzy, za, przed te gradovi, zemlje i sl. na karti. Lokativ imenica, pridjeva i osobnih zamjenica - jednjina i množina.


2. Godišnji odmor (tipična mjesta za odmor, aktivnosti na godišnjem odmoru, vrste smještaja i transporta i sl.). Prijedlozi nastavak.


3. Turistička agencija - rezerviranje smještaja i karata, kupovanje aranžmana i izleta. Ponoviti materijal s

Genetiv, akuzativ, instrumental i lokativ sa prijedlozima. prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

4. Stan, kuća - opisivanje stana ili kuće (prostorije, namještaj, raspored) i traženje stana preko oglasa. Nominativ množine.


5. Godišnja doba (tipiče aktivnosti), vremenska prognoza. Tvorba priloga. Stupnjevanje pridjeva.


6. Bolesti - dijelovi tijela, posjet liječniku (rječnik vezan uz najpopularnije bolesti, nazivi liječnika). Simptomi i posljedice civilizacijskih bolesti. Pravilna tvorba i upotreba priloga.


7. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.


9.

Autobiografija – važne činjenice iz dosadašnjeg života. Perfekt ponavljanje te svršeni i nesvršeni glagoli. Prilozi kilka, kilkanaście i sl.+ genetiv množine. Ponoviti materijal s

prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

10. Sport - prednosti bavljenja sportom, sportske discipline, mjesta gdje se možemo baviti sportom, poznati sportaši i sl. Zavisne rečenice i najčešći veznici.


11. Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV-a, zamolbi i sl.



13.

Blagdani i državni praznici u Poljskoj i Hrvatskoj u kalendarskoj godini. Tipični poljski običaji, čestitanje, pjesme. Pisanje čestitki i razglednica. Dativ jednine i množine.


14. Posao u uredu (uredska oprema, tipični poslovi i relacije, titule i sl. ). Prednosti i mane uredskog posla u odnosu na druge profesije.


15. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema. Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RUSKI JEZIK 4 Studij PREDDIPLOMSKI STUDIJ HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 0+30+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Po DOGOVORU SA STUDENTIMA Nositelj kolegija Dr. sc. Tatjana Vukelić Suradnik Vrijeme za konzultacije Mailom i po dogovoru (vrijeme konzultacija biti će objavljeno naknadno)



Imenice muškog, ženskog i srednjog roda - množina Zamjenice – on, ona, ono,mi, vi, oni (sklonidba) Konjugacija glagola – sadašnje i prošlo vrijeme Povratni glagoli Imperativ Povratni glagoli Pridjevi i prilozi Upoznavanje s izričajem svakodnevnih životnih situacija na ruskome jeziku Čitanje i prepričavanje kraćih tekstova i zadanija na ruskome jeziku Usvajanje novoga vokabulara Upoznavanje sa osnovnim elementima rečenične strukture Svrhobito rabljenje jednostavnih i složenijih gramatičkih struktura


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: Usmeno i pismeno rabiti složenije ruske rečenične strukture Svrhovito koristiti usvojene gramatičke jedinice Samostalno napisati kraće i jednostavnije oblike (pismo, sastavak) Tumačiti novi vokabular Razlikovati sličnosti i razlike s materinjim jezikom Čitati i analizirati kraće tekstove Samostalno pisanje kraćih sastavaka i prepričavanje zadanih tekstova


Predavanja Seminari X Konzultacije X Samostalni rad X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 2 50 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. (diktati, usmena provjera, pisane zadaće, lektira) Pristup popravku međuispita Popravni međuispiti se ne provode. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA Obvezna literatura: Materijale priprema nastavnik.

Izborna literatura: Materijale priprema nastavnik


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave i seminara je obvezno.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije, mailom i po dogovoru s nastavnikom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije i e-mailom.



studenata

1. Uvodni sat 2. Ponavljanje gradiva iz kolegija Ruski jezik 1,2,3 3. Zavtra u nas gosti – 16 lekcija

Imperativ; pridjevi muškog roda u jednini

4. Denj roždenija – 17 lekcija Imperativ II; pridjevi ženskog roda

5. Pervoe čislo – 18 lekcija Pridjevi srednjega roda; množina pridjeva; povratna zamjenica – sebja

6. Starije tovarišći 1, 19 lekcija; posvojne zamjenice 7. Ponavljanje 8. Starije tovarišći 2, 20 lekcija; posvojne zamjenice - nastavak 9. Konoteatr; glagolski vid; redni brojevi 10. Ruska kultura i baština; upoznajmo Moskvu 11. Ruska književnost; kratki pregled 12. Ruska kratka priča 13. Ruska kratka priča 14. Ponavljanje 15. Ponavljanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrvatska književnost i druge književnosti 19. i 20. stoljeća Studij Dvopredmetni preddiplomski studij hrvatskoga jezika i književnosti Semestar 5 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 701 petkom od 11,15 do 13,00 h Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Estela Banov Suradnik Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom od 8,30 do 10,00 i po dogovoru e-poštom.

Kabinet 716 Telefon (385) 51 265 670 E-mail [email protected]


Veze hrvatske književnosti i kulture sa srednjoeuropskim kulturnim krugom očitovane unutar dodira etničkih kompleksa koji su bili u sastavu Habsburške Monarhije: odnos hrvatske književnosti s književnošću njemačkoga govornog područja, mađarskom, češkom, slovačkom i slovenskom te s poljskom književnošću. Veze s islamskim duhovno-kulturnim krugom: Bosna i Hercegovina kao mjesto transmisije, prisutnost arapske, turske i perzijske književnosti i djela Muslimana na hrvatskome jeziku. Predromantizam u hrvatskoj i europskim književnostima. Hrvatski narodni preporod i nacionalni književni pokreti u Europi. Hrvatski protorealizam u kontekstu srednjoeuropskih književnih tendencija 19. stoljeća. Poredbene kronološke tablice. Hrvatski povijesni roman u europskom kontekstu: Scottov model povijesnog romana. Hrvatski realizam i anglosaksonske, romanske i druge slavenske književnosti. Hrvatska novelistika i Turgenjev. Naturalizam u hrvatskoj književnosti: polemike i realizacija. Europski okviri hrvatske moderne (kraj stoljeća, secesija). Impresionizam, simbolizam, ekspresionizam, futurizam, nadrealizam. Krležini europski obzori. Postmoderna - tendencije u hrvatskoj i europskim književnostima.


Kroz rad na kolegiju studenti će steći sposobnosti: -prepoznavanja intertekstualnih sastavnica književnih tekstova -interpretiranja i opisivanja osobina hrvatskih književnih tekstova u europskom kontekstu; -uočavanje stilskih i tematskih suuodnosa među različitim nacionalnim korpusima; -valoriziranje posljedica književnih utjecaja i dodira






Pohađanje nastave 1 10 Seminar 1 40 Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 0 0 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja: Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti polažu jedan međuispit tijekom nastave. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukoga izbora, zadataka nadopunjavanja i alternativnih zadataka i kratkih esejskih zadataka. Na ispitu se može ostvariti maksimalno 50 bodova. Bod ostvaren na ispitu jednak je ocjenskom bodu. Pristup popravku međuispita

Tijekom nastavnog razdoblja organizira se jedan dodatni termin za ispravak međuispita i to izvan termina redovite nastave po dogovoru sa studentima koji na međuispitu nisu ostvarili više od 40% bodova ili nisu mogli pristupiti međuispitu u planiranom terminu. Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature. Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi. Seminarski rad u word i PPT formatu (elektronski oblik) treba poslati na e-mail do 15. studenog, a ispravljenu verziju i ispis teksta seminara predati nakon održanog izlaganja i to najkasnije do 31. siječnja 2014. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: •Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb 1999. (prva 2 poglavlja) •Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, Zagreb 1970. (odabrane rasprave) •Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, zbornik, Zagreb 1978., drugi dio knjige str. 289-598. •Komparativna povijest hrvatske književnosti: Zbornici radova 1 - 14. Split 2000 – 2012. (odabrane rasprave)

Izborna literatura: •Badalić, J., Rusko-hrvatske književne studije, Zagreb 1992. •Banov, E., "Usmenoknjiževni poticaji stvaralaštvu Augusta Šenoe" u: Usmeno pjesništvo kvarnerskog kraja, Rijeka 2000. str. 29-41. •Banov-Depope, E., "Kumičićev društveno-analitički postupak s motrišta sociologije književnosti" u: Zvuci i znaci, Intermedijalne i interkulturne kroatističke studije, Zagreb 2011. str. 135-147. •Batušić, N., Kravar, Z. i Žmegač, V., Književni protusvjetovi: poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb 2001. •Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb 1968. •Hrvatsko-talijanski književni odnosi, Zbornici I - VI, uredio M. Zorić, Zagreb 1989. - 1997. •Johnson, W., Austrijski duh - intelektualna i društvena povijest 1848-1938, Zagreb 1993. •Kovač, Z., Međuknjiževna tumačenja, Zagreb, 2005. •Romantizam i pitanja modernoga subjekta / uredio Josip Užarević, Zagreb 2008. •Vidan, I., Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zagreb 1995. •Žmegač, V. Krležini europski obzori, Zagreb 1986.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - zajednička i individualna e- pošta - mrežne stranice kolegija - individualne konzultacije

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - e-pošta - individualne konzultacije


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Informacije o kolegiju i organizacija rada. Teme seminarskih radova. 2. Uvod u poredbeno proučavanje književnosti. Nacionalna i komparativna

književnost. Beker: Uvod str. 7–38.

3. Utjecaj i intertekst. Intertekstualnost i intermedijalnost u proučavanju književnosti. Beker: Uvod str. 39–60. 4. Novija hrvatska književnost i druge književnosti 19. i 20. stoljeća. 5. Usmena književnost, predromantizam i interes europskih intelektualaca za

tradicijsku kulturu. Osijanizam i morlakizam. Bošković-Stulli: Usmena književnost u pred-romantičkim vidicima HKUEK 289–312.

6. Struktura kulture hrvatskog narodnog prepododa. 7. Zapadnoslavenske književnosti i srednjoeuropski kulturni i književni dodiri. 8. Razvoj povijesnog romana. Protorealizam. 9. Razvoj romana u Europi. Sociologija književnosti i razvoj čitateljske publike. 10. Počeci novelistike u Hrvatskoj. Turgenjev i hrvatski književnici. 11. Polemike o naturalizmu. Kumičić i Zola – književni programi i romaneskna

produkcija. Kumičić: Hoćemo li naturalizmu? Zola: O romanu.

12. Simbolizam. Matoš i Baudelaire. 13. Hrvatska književnost prema avangardi i socijalno angažiranoj književnosti. 14. Međuispit. 15. Krležini europski obzori.

Documents

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU · I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u znanost o književnosti Studij Preddiplomski studij HJK - dvopredmetni Semestar 1. Akademska godina: