Predavanje 6 Razredba Tla

7/25/2019 Predavanje 6 Razredba Tla

1/24

ZEMLJANI RADOVI

POGLAVLJE 5:

Razredba tla II dio

PREDMET


2/24

Razredba tla prema HRN EN ISO 14688-1:2008

Da bi se provela potpuna razredbatla po bilo kojem od dalje opisanih sustavapotrebno je izvriti laboratorij!e razredbene po!ue. Oni se sastoje od odreivanja"ranulometrij!o" ata#asijanjem (suhim i mokrim), odreivanja atterbergovih"rani$a plati%notiza sitnozrna tla, prirodne #la&notii relati#ne zbijenotizakrupnozrna tla, odreivanja adr&aja or"an!i' t#arii porijekla.

Koliina naj!rupniji' %eti$a, !rupniji' od promjera bu(otine, u ukupnoj masi tla

moe se pro!ijeniti prema slijede"oj tabeli#

krupno"a esti!a postotak u ukupnoj masi odreenje

blokovi(sam!i)

$%%&'

'

*ala koliina blokova+rednja koliina blokova

elika koliina blokovakomadi $-

-&''

*ala koliina komada+rednja koliina komadaelika koliina komada


3/24

Ovakva se razredba moe uiniti ujamama) ra!opima i pot!opima)gdje je te krupne komade mogu"e vidjeti u punoj veliini.

Sonda&nim bu(enjemse to ne moe detaljno utvrditi.

*rili!om bu(enja #alja #oditi ra%una da !rupni am$i mo"u

za#arati i dati dojam da e radi o ono#noj tijeni+


4/24

,ranulometrij!i ata#

ranulometrijski sastav slui za razredbu !rupnozrno" tla. /emeljem krupno"eesti!a i oblika granulometrijske kruvulje, krupnozrna se tla mogu svrstati u osnovneskupine i podskupine. Oblik granulometrijske krivulje moe se izraziti pomo"u

ee!ti#no" promjera zrna(D-), !oei$ijenta jednoli!oti(0u) i !oei$ijentaza!ri#ljenoti(0!).

0u 1 D23D-, koe4i!ijent jednolikosti5 ( )-(2(

'

6(!D7D

D0 = , koe4i!ijent zakrivljenosti.


5/24

/emeljem vrijednosti ovih koe4i!ijenata moe se opisati granulometrijska krivulja kao uslijede"oj tabeli.

Oblik krivulje

koe4i!ijent

jednolikosti08

koe4i!ijent zakrivljenosti00

9iroko granulometrijsko podruje -% -$00$6

:avnomjerno granulirano 2&-% $-

;ednoliko granulirano $2 $-+ prekidom obino visok


6/24

Osnovna podjela tla prema #eli%ini %eti$as pripadnim razredbenim oznakama (prema =:> ?>@+O -A2BB&-#'B)

krupno"a esti!a 4ina podjela podgrupa simbol eliina zrna Cmm

krupni komadi

veliki blokovi E


7/24

Odabir imbolamora biti takav da opi(e one %eti$e !oje %ini prete&iti dioukupne

koliine. /lo je esto mjeavina esti!a svih mogu"ih veliina.

Slijede.i !ora!je odreivanje vrste esti!a koje su u ukupnoj koliini zastupljene u

manjoj !oli%ini. >a taj nain nastaju lo&eni imboliza opis tla, kao na primjer#

pje!o#it (ljuna! /a,r prete&ito je (ljuna! te je to"a nje"o#a ozna!a piana

#eli!im lo#om.

;o nekoliko primjera po istom prin!ipu bi izgledalo ovako# !rupno pje!o#iti itni

(ljuna! /$a,r3 pra' rednje !rupnim pije!om /maSi3 !rupni pijea! a

itnim (ljun!om /"rSai t.d.

Ovo je oblikovanje simbola prema nainu opisa vrsta tla u engleskom jeziku. Dosad

koriteni simboli u G0 i 80 razredbi su mnogo jednostavniji i koriste se u


8/24

*lati%not

+itnozrna tla imaju svojstvo plastinosti. Ovo se svojstvo odreuje u laboratoriju

utvrivanjemgranice teenjaHEigranice plastinostiHI. /ako se moe utvrditi da

sitnozrno tlo#nema plastinosti,

da je niske plastinosti,

srednje plastinosti i

visoke plastinosti.

8 G0 u 80 razredbi su grani!e izmeu grupa odreene dija"ramom plati%noti.

Irilikom odreivanja grani!a plastinosti odreuje se i inde! !onziten$ije.

On ovisi o prirodnoj vlanosti tla, H. Irema njegovoj vrijednosti moe se tlo opisati

prema tabeli koja slijedi.

*

054

I

66I


9/24

7onzitentna tanja prema inde!u !onziten$ije

Konzistentno stanje praha ili gline @ndeks konzisten!ija @0

Jitko $,'%

*eko ,'%&,%

vrsto ,%&,L%

Kruto ,L%&-rlo kruto -

*

05

4I

66

I


10/24

Sadr&aj or"an!i' t#ari

Iostoji razlika izmeu or"an!o" tlai tla preteito mineralno" ata#a odreenom

!oli%inom or"an!i' primjea. 8 ovom drugom sluaju se moe primijeniti opis izslijede"e tabele.Odreuje se standardiziranim pokusom u laboratoriju.

8dio organskih primjesa, u tlu preteito mineralnog sastava.

/lo+adraj organske tvari u odnosu na

suhu masu esti!a $ 'mm u CM

+ malo organskih primjesa '&2

+a srednjom koliinom organskihprimjesa

2&'

+ mnogo organskih primjesa '


11/24

kriterij vrsta tla vrednovanje svrstavanje u grupe slinih svojstava Daljnja 4inije podjela prema#

vlano tlo, ne lijepi se

vrlo krupnove"ina esti!a 'mmve"ina esti!a 26mm


12/24

9 razredba

/o je razredba koja se i danas koristi iako je nastala tijekom @@ svjetskog rata za potrebeamerike avija!ije. Osniva se na podjeli tla prikazanoj na sli!i.Iodjela tla na krupnozrna i sitnozrna dalje se dijeli ponovo po krupno"i. @z daljnje je

podjele iskljueno visoko organsko tlo Q treset, kod kojeg jo nije potpuno dovrenpro!es raspadanja.

t l o

k r u p n o z r n a t o s i t n o z r n a t o t r e s e t

l j u n a k.

p i j e s a k+

p r a h

*

a n o r g a n s k ag l i n a

0

o r g a n s k i p r a hi g l i n a

O

R & d o b r o g r a d u i r a n oI & s l a b o g r a d u i r a n o8 & j e d n o l i k o g r a d u i r a n o0 & d o b r o g r a d u i r a n o s g l i n o mF & d o b r o g r a d u i r a n o s d o s t a s i t n o g

E & n i s k e p l a s t i n o s t i@ & s r e d n j e p l a s t i n o s t i= & v i s o k e p l a s t i n o s t i

Osnovna G0 razredba


13/24

Irema engleskim nazivima osnovnih grupa (zrna koja dominiraju u granulometrijskoj

krivulji) odabrano je prvo slovo za razredbenu oznaku, pa je# & ljunak (gravel) 0 & glina (!laS) anorganska

+ & pijesak (sand) O & organsko tlo (organi!), glina i prah

* & prah (mud) It& treset (peat)

+lijede"a, 4inija podjela je razli%itaza !rupnozrnai za itnozrnatla.


14/24

a nekoherentnatla razredba se temelji na osobinama (obliku) "ranulometrij!e

!ri#ulje.

obro "raduiranotlo (R)ima krivulju u kojoj su jednakomjerno zastupljene sve

4rak!ije izmeu najkrupnije i najsitnije.

Kada je raponod najkrupnije do najsitnije 4rak!ije uza!, tlo jejednoli!o

"raduirano(8).

Kada nedotaje ne!a ra!$ija(krivulja postaje prava! paralelan s osi aps!isa) radi se

o slabo graduiranom tlu (I).

Kada uz oznaku za krupnozrno tlo stoji oznaka (0)znai da tlo sadri #e.u !oli%inu

"line.

Oznaka (F)uz oznaku za krupnozrno tlo znai da ima dota itne ra!$ije, ali da nijedominantna glina ve" pijesak i prah uz ljunak, odnosno prah i glina uz pijesak. a

ljunke i pijeske razredbene oznake podgrupa dane su u tabeli koja slijedi.


15/24

:azredbene oznake prema G0 razredbi krupnozrnog tla

podgrupa ljunak pijesakdobro graduiran R +R

s glinovito prainastim vezaem 0 +0

slabo graduiran I +I

jednoliko graduiran 8 +8

s prekomjerno praha Fs +Fss prekomjerno gline F! +F!


16/24

-

'

6

A

%

2

L

B

T

-

(,

(((-

-

(

(

(

'

(

(

2

(

'

(2 '

(

,2

(

,'

(

,(

2

(

,(

'

(

,(

(

2

(

,(

(

'

I

ro

la

z

k

ro

z

sita

CM

D

k a m e n l j u n a k p i j e s a k p r a h g l i n a

I r o m j e r z r n a D C m m

s l a b o

g r a d u i r a n o ( . I )

j e d n o l i k og r a d u i r a n o ( + 8 )

d o b r o g r a d u i r a n os n e t o g l i n e ( + 0 )

>ekoliko razliitih granulometrijskih krivulja


17/24

a !o'erentna tlase grupe i podgrupe odreuju 9tterber"o#im "rani$amaiinde!nim po!azateljima.

G. 0asagrande je utvrdio da, povezuju"i indeks plastinosti @pi grani!u teenja HE,

za pojedine vrste koherentnih tala u jedinstvenom dijagramu nastaje grupiranjematerijala u pojedinim podrujima. >a taj je nain dobio dijagram sa slike koji je

nazvao dijagram plastinosti.

-

'

6

A

% 2 L B T - - ' 6 A

%

* E O E

+ F

+ 0

0 E

0 @

0 =

* @

O @* =

O =

g r a n i ! a t e e n j a H ME

6 % M

% M

in

d

e

k

sp

la

sti

n

o

sti

@p

CM

D


18/24

0asagrande je uoio da se anorganske gline grupiraju iznad organskih glina iprainastih tala za iste vrijednosti grani!e teenja. /o znai da organske gline iprainasta tla imanju manji raspon vlanosti izmeu grani!e plastinosti i grani!eteenja. ranina UGU linija ima jednadbu#

@I1,L6 7 (HE& ')

-

'

6

A

% 2 L B T - - ' 6 A

%

* E O E

+ F

+ 0

0 E

0 @

0 =

* @

O @* =

O =

g r a n i ! a t e e n j a H ME

6 % M

% M

in

d

e

k

s

p

la

stin

o

sti

@p

CM

D

a pra' i "lineklasi4ika!ijske oznake podgrupa se temelje na vrijednosti vlanostina grani!i teenja#

E 1 nisko plastine (HE$6%M)5

@ 1 srednje plastine (6%M$HE$%M)5

= 1 visoko plastine (HE%M)


19/24

:azredbene oznake prema G0 razredbi sitnozrnog tla

plastinost prah glina organska glina

niska *E 0E OE

srednja *@ 0@ O@visoka *= 0= O

i treset It.

O


20/24

plastinost prah glina organska glina

niska *E 0E OE

srednja *@ 0@ O@visoka *= 0= O

podgrupa ljunak pijesak

dobro graduiran R +R

s glinovito prainastim vezaem 0 +0

slabo graduiran I +Ijednoliko graduiran 8 +8

s prekomjerno praha Fs +Fs

s prekomjerno gline F! +F!

V treset It

ukupno -' grupa

ukupno T grupa

;!upno po 9 razredbi ima 21 #rta tala) u"la#nom dotatni' za nje"o# opi+

O


21/24

80 jedinstvena razredba (;ni4ied $lassi4i!ation)

Ova se razredba osniva na 0asagrandeovoj razredbi sa izvjesnim preinakama. Dobila je

naziv prema 8ni4ied 0lassi4i!ation (jedinstvena razredba), a koristi se standardno u+GD&u. Irva je razredbena oznaka ista kao kod G0 razredbe pa ostaju osnovne grupe#

za krupnozrna tla#

, (ljuna!, vie od % M u ukupnoj masi ima ljunka

S pijea!, manje od % M u ukupnoj masi ima ljunka

za sitnozrna tla#

> pra', @p ispod UGU linije ili @p$A

"lina, @p iznad UGU linije i @pL

O or"an!a "lina, @p ispod UGU linije ili @p$A


22/24

Dijagram plastinosti prilagoen 80 razredbi.

-

'

6

A

% 2 L B T - - ' 6 A

%

* E

O E

0 E

0 =

* =

O =

g r a n i ! a t e e n j a H E C M

in

d

e

k

s

p

la

sti

n

o

sti

@p

CM

D

0 E & * E

0 E

* E

nestaje srednja plastinost


23/24

a podgrupe postoje slijede"e razredbene oznake#

a !rupnozrna tlas manje od ?@esti!a koje prolaze kroz sito br. ' (G+/*,

promjera otvora ,L%mm) odnosno ito promjera ot#ora 0)06mm prema britanskim

standardima


24/24

Documents

Predavanje 6 Razredba Tla