Praktikum Iz Histologije i Embriologije

7/22/2019 Praktikum Iz Histologije i Embriologije

1/57

Sveuilite u ZagrebuPrirodoslovno-matematiki fakultet

Bioloki odsjek

Praktikum iz kolegija

HISTOLOGIJA I EMBRIOGIJA IVOTINJA

Ljetni semestar

kolska godina 2007/2008

Voditelj kolegija: Prof. dr. sc. Gordana Lackovi Venturin

Voditelji praktikuma: Dr. sc. Andreja LuciMr. sc. Gordana GregoroviRomana Graan, dipl. ing. biol.

Ime i prezime studenta:

1


2/57

1. VJEBA

Preparativne tehnike u histologiji

Histologija u uem smislu znanost o tkivima (gr. histos tkivo, logos znanost)- predstavlja temelj za istraivanja biologije vrste

- komparativnu anatomiju (zoologija, filogenija)- fiziologiju ivotinja- toksikologiju i ekotoksikologiju

Mikroskopske tehnike svjetlosna mikroskopija (najvea mo razdvajanja oko 0,2 m)- fluorescentna mikroskopija

- elektronska mikroskopija ultrastrukturna citologijaPrimjena kemijskih metoda u histologiji razvoj citokemije i histokemije

Izrada histolokih preparata- promatranje tkiva pod mikroskopom zahtjeva posebnu pripremu

Vitalno bojanje (vitalne boje) omoguavaju bojanje ivih stanica i praenje nekih fiziolokihfunkcija:- litium karmin i tripansko plavo prouavanje fagocitoze- Janus green B i neutralno crvenilo (neutral red) boji mitohondrije i lizosome

- zbog debljine i neprozirnosti tkiva se ne mogu gledati mikroskopom bez prethodnepripreme, u histologiji postoji niz tehnika za izradu preparata:

A Parafinska tehnika

- najrairenija rutinska tehnika (primijenjena za izradu preparata za vjebe iz histologije) kojase temelji na uklapanju tkiva (organa) u parafinske blokove

- kasnije omoguuje primjenu velikog broja specifinih histolokih boja (npr. Van Giesonbojanje za kolagena vlakna, Feulgenova reakcija za nukleinske kiseline, Sudan Black B zalipide, Periodic Acid Schiff bojanje za ugljikohidrate...)

1. uzorkovanje organa ili tkiva (usmrena ivotinja ili biopsija ivog organizma), trebaobaviti brzo izbjegavajui mehanika oteenja tkiva, uzima se uzorak priblineveliine 0,5 cm3 (vano zbog uspjene fiksacije i dehidracije tkiva)

2. fiksiranje izbor fiksativa ovisi o vrsti tkiva i daljnjem postupku bojenja, neka tkiva ineke histoloke boje zahtijevaju odreene fiksative (u upotrebi su mnogi jednostavnispojevi ili mjeavine fiksativa), uloge fiksativa su: sprijeiti autolizu stanica, tkivu datitvrdou kako bi se olakalo rezanje i bojanje, smanjiti oteenje tkiva tijekom daljnjihpostupaka, stabilizirati meusobni odnos staninih struktura kako bi to vie sliileuvjetima u ivoj stanici (in vivo), zatiti histologa od mogue infekcije

mikroorganizmima iz tkiva- fiksativi mogu djelovati na stanine strukture na dva naina:

a) denaturacijom bjelanevina (npr. pikrinska kiselina)b) bez denaturacije bjelanevina (npr. formalin, aceton i etanol)

- od jednostavnih fiksativa najee je u upotrebi otopina neutralnog formalina - 10dijelova komercijalnog formalina (36%-tna otopina formaldehida) se pomijea s 90dijelova neutralnog fosfatnog pufera (PBS), fiksacija najee traje 24 sata na sobnojtemperaturi, koristi se i 4%-tna ili 10%-tna vodena otopina formalina

- sloeni fiksativi predstavljaju smjesu razliitih kemijskih tvari, najee seupotrebljava Bouenov fiksativ (pikrinska kiselina + formalin + octena kiselina + voda),fiksacija traje 24 sata na sobnoj temperaturi

3. ispiranje u tekuoj vodi4. dehidriranje (i prosvjetljivanje) kako oko 70% ivih stanica ini voda potrebno je

ukloniti je kako bi se tkivo uklopilo u bezvodni medij kao to je parafin

2


3/57

- voda se iz fiksiranog uzorka uklanja postupnim uranjanjem u rastue koncentracijealkohola (dehidracija), najee se upotrebljava etanol (ili propanol) u koncentraciji od70%, a zatim slijedi 80%-tni, 96%-tni i na kraju 100%-tni alkohol (tzv. apsolutnialkohol)

- poeljno je da u svakom od alkohola tkivo stoji 24 sata kako bi se sva voda postupnozamijenila 100%-tnim alkoholom, postupna dehidracija smanjuje oteenje tkiva

- etanol se na mijea s parafinom pa se nakon dehidracije tkivo stavlja u otapalo zaparafin, najee kloroform, tijekom 24 sata; to je tzv. prosvjetljivanje

5. uklapanje nakon prosvjetljivanja tkivo se prebacuje u smjesu kloroforma i parafina(1:1) na pola sata, a potom u rastue koncentracije parafina (tri puta po jedan sat) tose provodi na temperaturi 50-60 C u termostatu (ili parafinskoj pei) kada je parafin utekuem stanju (kloroform u tkivu se postupno zamjenjuje parafinom),- parafin je smjesa zasienih ugljikovodika, a topi se u benzolu, kloroformu i ksilolu- uklop u 100%-tni parafin - parafin u fiksiranom tkivu zauzme mjesto koje je nakondehidriranja imao apsolutni alkohol, naglim ohlaivanjem parafin se skrutne uunutranjosti fiksiranog tkiva i oko njega toliko da se moe rezati na vrlo tanke rezove

6. rezanje parafinskih blokova blokovi se fiksiraju na podloge (drvene ploice ili

metalne podloge tzv. patrone) i mikrotomom reu na tanke rezove debljine 5-10 m(najee 6-8 m)- mikrotomi mogu biti klizni ili rotacijski(rotacijski daju tanje rezove)7. peglanje rezova izrezani isjeak je izguvan i ostaje na nou, uzima se kistom i

stavlja u toplu vodenu kupelj na tzv. peglanje, temperatura vode omeka parafin pase rezovi izravnaju i potom se s povrine skupe predmetnim stakalcem premazanimadhezivnim sredstvom (npr. glicerin bjelanjak)

- - stakalca s rezovima se osue u termostatu8. deparafiniranje i rehidriranje tkiva kako se najee koriste vodene otopine boja

(rjee alkoholne) tkivo je potrebno deparafinirati i vratiti vodu u tkiva- rezovi se stavljaju u ksilol (deparafinacija), potom u padajui niz alkohola (obrnuto od

dehidracije od apsolutnog alkohola do 70%-tnog alkohola) i na kraju u destiliranu

vodu9. bojanje tkiva obavlja se mjeavinom boja , a svrha je isticanje pojedinih staninihstruktura i opa bolja vidljivost pod mikroskopom, izbor boja ovisi o tome to elimovidjeti pojedinane boje ili njihove kombinacije (nema kombinacije boja kojom bi se ujednom postupku moglo vidjeti ba sve)

- - bojanje se obavlja mjeavinom boja koje selektivno prikazuju sastojke tkiva, dijelimoih na kisele boje koje boje bazine komponente u stanici (npr. bjelanevine ucitoplazmi), to su boje eozin, kiseli fuksin, orange G i na bazine boje koje bojekisele komponente u stanici (npr. jezgra zbog prisustva nukleinskih kiselina iglikozaminoglikani), to su boje hemalaun i toluidin

- - histoloke boje se stoga vladaju poput kiselih ili bazinih sastojaka koji imaju afinitetza stvaranje elektrostatskih vezova s ioniziranim radikalima u tkivima

- - najee primjenjivana rutinska metoda bojanja u histologiji je hemalaun-eozinbojanje; hemalaun boji plavo-ljubiasto kisele (bazofilne) strukture u stanici (kromatinjezgre i organele koje sadre RNA); eozin boji crveno-ruiasto bazine (acidofilne)strukture u stanici (citoplazmu i proteine npr. kolagen)

- - bojanje u hemalaunu traje 3-5 minuta, potom se rezovi ispiru jednu minutu udestiliranoj i 5-10 minuta u vodovodnoj vodi, slijedi bojanje eozinom 3-5 minuta iponovno dehidriranje (provoenje rezova kroz alkohole rastuih koncentracija, od70%-tnog do apsolutnog alkohola) kako bi se iz rezova uklonila voda.

- - kako bi se rezovi uinili prozirnim uranjaju se u ksilol, a potom se uklapaju ukanadski balzam i prekrivaju pokrovnim stakalcem

- - rezovi se sue 24 sata i takav trajni preparat moe se promatrati pod mikroskopom

3


4/57

B SMRZAVANJE I REZANJE NA KRIOSTATU- postupak je brz jer nema fiksacije niti ostalih kemijskih postupaka, istovremena fiksacija idehidracija se postie smrzavanjem na -170 C, pri tom su promjene na tkivu minimalne- tehnika je pogodna kako za klasina bojanja tako i za histokemijske i imunohistokemijsketehnike bojanja- nedostatak metode su oteenja koja mogu nastati kristalima leda

4


5/57

VJEBA 2.

EPITELNO I VEZIVNO TKIVO

- epitelno tkivo prekriva povrinu tijela i povrinu unutarnjih upljina tijela i organa te dolazikao sastavni dio lijezda- uloge epitelnog tkiva: zatita povrine tijela i mekanih organa, apsorpcijska uloga (dini,mokrani i probavni sustav), sekretorna uloga (ljezdani epitel)- obiljeja epitelnog tkiva: velika gustoa stanica, razliit oblik stanica (cilindrine, kubine,ploaste), izraena polarnost (apikalni i bazalni dio stanice), velike i jasno uoljive jezgre,dobra regenerativna sposobnost, sposobnost metaplazije- ljezdani epitel: stanice specijalizirane za proizvodnju sekreta- egzokrine i endokrine lijezde, jednostanine i mnogostanine (jednostavne i sloene)- epitelno tkivo je ekto-, endo- i mezodermalnog podrijetla- vezivno tkivo je nosilac oblika i ustroja u tijelu, povezuje stanice i organe i daje im oblik imehaniku potporu- uloge vezivnog tkiva: strukturalna (ahure organa, rahlo vezivno tkivo, kosti, hrskavica,

masno tkivo), obrana organizma (fagocitoza, plazma stanice), prehrana tkiva (posrednik umijeni tvari)- obiljeja vezivnog tkiva: glavni sastojak tkiva je meustanina tvar (bjelanevinastavlakna, amorfna osnovna tvar, tkivna tekuina), stanice vezivnog tkiva (fibroblasti strukturnestanice, makrofazi, mastociti, plazma stanice, masne stanice, leukociti)- vlakna meustanine tvari vezivnog tkiva kolagena, retikulinska i elastina- mezodermalnog podrijetla

Slika 1. Oblici egzokrinih lijezda

5

JEDNOSTAVNE LIJEZDE

SLOENE LIJEZDE

tubulusne zavijenetubulusne

alveolarne

tubulusne alveolarne

izvodnikanal

izvodnikanal

izvodnikanal


6/57

crte 1. mezenhim pupanog traka- jednoslojni ploasti epitel pokriva pupani traak- mezenhim je prvo potporno tkivo koje se javlja tijekom embrijnalnog ivota, u tkivo suuloene krvne ile embrija i majke

- oznaiti: jednoslojni ploasti epitel, bazalnu membranu, mezenhim, stanice scitoplazmatskim nastavcima, meustaninu tvar

crte 2. popreni presjek kroz duodenum- duodenum jepoetni dio tankog crijeva, nabrana sluznica stvara resice koje poveavajuapsorpcijsku povrinu

- jednoslojni cilindrini epitel s mikrovilima oblae slobodnu povrinu crijeva, u epitel suumetnute jednostanine lijezde- ispod epitela je rahlo vezivno tkivo s jednostavnim tubulusnim lijezdama

- oznaiti: crijevne resice, jednoslojni cilidrini epitel, etkastu prevlaku (mikrovili),bazalnu membranu, rahlo vezivno tkivo (lamina proprija), fibrociti, meustanina tvar,jednostavne tubulusne lijezde

6


7/57

crte 3. presjek koe- povrina tijela pokrivena je mnogoslojnim oroenim ploastim epitelom, ispod je gustoneformirano vezivno tkivo

- oznaiti: mnogoslojni ploasti oroeni epitel (epidermis): stratum basale (temeljnisloj), stratum spinosum (nazubljeni sloj), stratum corneum (ronati sloj), bazalnamembrana, gusto vezivno tkivo, fibrociti, kolagena vlakna; dermis

crte 4. podeljusna lijezda slinovnica

- sloena alveolarna seromukozna lijezda, stvara sekret slinu (kombinacija mukoznog,gustog i seroznog, vodenastog sekreta) vlai hranu, poinje probava ugljikohidrata- oznaiti: serozni dio lijezde piramidne acidofilne stanice, lumen alveole, bazalnamembrana; mukozni dio lijezde kubine stanice, jezgre, lumen alveole, bazalnamembrana

7


8/57

Slika 2. Prikaz osnovnih vrsta tkiva

8

EPITELNO TKIVO

ploasti epitel cilindrini epitel kubini epitel

MIINO TKIVO (skeletno) IVANO TKIVO

VEZIVNO TKIVO

hrskavica kotano tkivo

ligament

masno tkivokrv

meustanina tvar

trepetljike

tetiva


9/57

rahlo

VEZIVNO TKIVO formirano - tetiveU UEM SMISLU gusto

neformirano - koa

masno tkivo

VEZIVNO TKIVO elastino tkivoS POSEBNIMSVOJSTVIMA hematopoetsko (limfno i

mijeloiko) tkivo

VEZIVNO TKIVO sluzavo tkivo

hrskavicaPOTPORNA VEZIVNATKIVA kost

Slika 3. Pojednostavljena podjela vezivnog tkiva

9


10/57

VJEBA 3.

POTPORNO VEZIVNO TKIVO I POPRENO PRUGASTO MIINO TKIVO

- hrskavino tkivo: hijalina, elastina i vezivna hrskavica- stanice hondrociti lee u upljinama (lakunama), meustanina tvar vlakna i osnovnatvar- krvne ile ne ulaze u tkivo, slaba regenerativna sposobnost, obavijena formiranim gustimvezivnim tkivom perihondrijem- kotano tkivo: mineralizirano tkivo, potporna i metabolika uloga- stanice osteociti lee u lakunama, njihovi citoplazmatski nastavci lee u tankimkanaliima (canaliculi ossei); osteoblasti (izgrauju kost) i osteoklasti (razgrauju kost)- meustanina tvar: organski dio (30-40%, osteoid) i anorganski dio (60-70%, uglavnomkalcijev fosfat hidroksilapatit)- krvne ile ulaze u kotano tkivo i prolaze Haversovim i Volkmanovim kanaliima, kanaliiobloeni endost-om, dobra regenerativna sposobnost tkiva- koncentrine lamele kolagenih vlakana oko Haversovog kanala ine osteon (strukturna

kotana jedinica)- kost obavijena periost-om

crte 1. popreni presjek uke zeca- mnogoslojni ploasti oroeni epitel koe, dlani folikuli u potkonom vezivnom tkivu,elastina hrskavica omoguuje pokretljivost uke zeca

- oznaiti: mnogoslojni ploasti oroeni epitel, gusto vezivno tkivo, elastinahrskavica, perihondrij, fibrociti, hondrociti, lakune, elastina vlakna

10


11/57

Slika 4. Graa kosti

crte 2. popreni presjek kosti- fino vlaknato lamelarno ili zrelo kotano tkivo

- oznaiti: osteociti, lakune, osteon, kotane lamele, Haversovi kanali, Volkmanovikanali, endost, (periost)

11

Haversov sustav

smjerkolagenihvlakana

koncentrinelamele

endost Haversov kanal

periost

Volkmanov kanal

vanjske

koncentrinelamele

Haversov

kanal

lamele lakuna cement

citoplazmatski

nastavciOsteocite


12/57

- miino tkivo sposobnost kontrakcije (kontraktilne bjelanevine aktin i miozin)- miine stanice citoplazma = sarkoplazma, stanina membrana = sarkolema- unutar miinog vlakna / stanice miina vlakanca (miofibrile) graena od miofilamenata(paralelno postavljene molekule aktina i miozina)

- mezodermalnog podrijetla- oblici miinog tkiva: glatko, popreno-prugasto i srano miino tkivo

crte 3. skeletno miino tkivo jezika sisavca- snopovi miinih vlakana rasporeeni u svim smjerovima, izmeu vlakana je vezivno tkivo endomizij, snop miinih vlakana okruuje perimizij, a cijeli mii okruen gustim vezivnimtkivom epimizij- duga cilindrina polinuklearna miina vlakna, jezgre periferno poloene- zbog pravilnog rasporeda aktina i miozina optiko svojstvo poprene ispruganosti tkiva tamne anizotropne (A) i svijetle izotropne (I) pruge, u sredini A-pruge svijetla H-pruga(Hensenova), a u sredini I-pruge tamna Z-crta (Krauseova)- prostor izmeu dvije Z-crte SARKOMERA = funkcionalna jedinica popreno-prugastog

miinog vlakna- brze i snane kontrakcije su pod utjecajem sredinjeg ivanog sustava- oznaiti: miino vlakno, jezgra, sarkoplazma, sarkolema, I-pruge, A-pruge,endomizij (rahlo vezivno tkivo)

12


13/57

Slika 5. Shematski prikaz grae skeletnog miia

13


14/57

crte 4. srano miino tkivo- pokazuje poprenu ispruganost- duguljaste stanice s ograncima, jedna ili dvije centralno poloene jezgre- stanice meusobno spojene prijelaznom ploom, izmeu stanica ima puno endomizija- kontrakcije su jake i brze, odvijaju se pod utjecajem autonomnog ivanog sustava

- oznaiti: miino vlakno, jezgra, anastomoze, (prijelazna ploa), rahlo vezivno tkivo(endomizij)

14


15/57

4. VJEBA

GLATKO MIINO TKIVO, KRVNE ILE, KRV

crte 1. glatko miino tkivo u stijenci crijeva- duguljaste vretenaste stanice, nisu isprugane, jedna centralno poloena jezgra, miofibrilese koso kriaju i ine reetkastu mreu- stanice ine naslage u stijenkama upljih utrobnih organa (crijevo, maternica, mokraovod,provodni dio dinog sustava, krvne ile..)- polagane kontrakcije su pod utjecajem autonomnog ivanog sustava

- oznaiti: kruna naslaga (unutranja), uzduna naslaga (vanjska), glatke miinestanice, jezgra, sarkoplazma, sarkolema, rahlo vezivno tkivo

krvoilni sustav: srce, arterije, kapilare i vene

- graa stijenke krvnih ila:1. Tunica intima (interna) jedan sloj endotelnih stanica na bazalnoj lamini;subendotelni sloj rahlog tkiva s malo glatkih miinih stanica i vezivnih vlakana

2. Tunica media koncentrini slojevi glatkih miinih stanica s razliitim koliinamakolagenih, retikulinskih i elastinih vlakana

3. Tunica adventitia vezivno tkivo s uglavnom kolagenim i elastinim vlaknima

crte 2. krvna ila -arterija miinog tipa- oznaiti:tunica intima (endotel i subendotelno rahlo vezivno tkivo) , tunica media

(spiralno zamotane glatke miine stanice), tunica adventitia (prijelaz u okolnovezivno tkivo)

15


16/57

Dodatni preparati:- arterija elastinog tipa aorta (membrana elastica interna na granici izmeutunice intime i tunice medie, membrana elastica externa na granici izmeu tunicemedie i tunice adventicie, elastine lamele u mediji)- vena i arterija na preparatu slezene

Slika 6. Usporedni prikaz grae miine arterije (lijevo) i pratee vene (desno)

- krv: krvna plazma (55-60%), crvene krvne stanice (40-45%), bijele krvne stanice, krvneploice- krvna plazma prijenos hranjivih tvari i metabolikih ostataka, hormona, otopljenog CO2 uobliku HCO3-- sastav krvne plazme: vodena otopina bjelanevina (albumin, globulini i fibrinogen) krvneplazme, anorganske tvari, aminokiseline, vitamini, hormoni- stanini dio krvi: prijenos plinova, obrana organizma

eritrociti (crvene krvne stanice), diskoidalni oblik, nemaju jezgru, hemoglobin prijenos O2 i CO2 leukociti (bijele krvne stanice), stanina i humoralna obrana organizma, prolazekroz stijenke kapilara i nakupljaju se u tkivima

granulociti: - neutrofilni granulociti ili neutrofili (polimorfonuklerni leukociti)(60-70% leukocita, jezgra segmentirana u 2-5 renjia, dvijevrste zrnaca, fagocitoza bakterija)- eozinofilni granulociti ili eozinofili (2-4% leukocita, jezgrapodijeljena u 2 renja, eozinofilna zrnca, kontrola alergijskereakcije i obrana od nametnika)- bazofilni granulociti ili bazofili (manje od 1% leukocita,nesegmentirana jezgra, bazofilna zrnca, uloga u alergijskimreakcijama)

16


17/57

agranulociti: - limfociti (kuglaste stanice mali, srednji i veliki limfociti; velikaokrugla jezgra; T-limfociti stanina imunost; B-limfociti humoralna imunost)- monociti (velike stanice, ovalna, bubreasta ili potkovastajezgra, ulaze u tkiva i uspostavljaju mononuklearno-fagocitnisustav u tkivima)

trombociti = krvne ploice (stanini fragmenti citoplazme megakariocita bezjezgre, zgruavanje krvi)

crte 3. krvni razmaz sisavca- oznaiti: eritrociti (crvene krvne stanice),

leukociti: granulociti: neutrofilni, eozinofilni i (bazofilni granulociti); agranulociti: limfociti i monociti;

trombociti

17


18/57

Dodatni preparati:

- krvni razmaz ribe, ptice i abe- eritrociti s jezgrom

- kotana sr- megakariociti, razliiti razvojni stadiji sazrijevanja krvnih stanica

- razmaz hemolimfe rijenog raka

Slika 7. Krvni razmaz abe i ptice

Slika 8. Razmaz hemolimfe rijenog raka Slika 9. Razvoj krvnih stanica iz(H-hijalinociti, G-granulociti) kotane sri

18

H

G

Pluripotentna

matina

stanica eritrocit

Megakariocit

(zgruavanje krvi)

Plazma

stanica

B limfocit

NK limfocittimus

T limfocit

makrofag

granulociti

monocit


19/57

5. VJEBA

IVANO TKIVO

- ivano tkivo sastoji se od dvije vrste stanica: ivane stanice neuroni i glija stanice(neuroglija)- neuroni (tijelo perikarion, dendriti i akson) primaju, prenose i obrauju podraaje- multipolarni, bipolarni i pseudounipolarni neuroni, funkcionalno motoriki (efektorni),osjetilni (aferentni) i interneuroni- sinapse dodirna mjesta aksona jednog neurona s dendritom ili tijelom drugog neurona (ina spoju s miinom i ljezdanom stanicom), mjesto prijenosa impulsa- neuroglija stanice razdvajaju neurone, stvaraju mijelin i imaju hranidbenu i obrambenufunkciju; ima ih znatno vie nego neurona astrociti (potpora, zatita), oligodendrociti(stvaraju mijelinsku ovojnicu u sredinjem ivanom sustavu, analogne Schwanovimstanicama u perifernom ivanom sustavu), mikroglija (fagocitoza, mononuklearni fagocitnisustav), ependimske stanice (oblau upljine u mozgu i lenoj modini)- ivana vlakna = aksoni obavijeni ovojnicama (mijelinskim i nemijelinskim), snopovi

vlakana ine ivce- ivano tkivo je ektodermalnog porijekla

Slika 10.Osnovni oblici neurona

19

Slika 11. Osnovni oblici glija stanica

Unipolarni Pseudounipolarni Bipolarni Multipolarni

sinapse

akson

jezgradendriti

Astrociti

Mikroglija

Oligodendroglija

Schwannovestanice


20/57

crte 1. popreni presjek lene modine- siva tvar centralno, a bijela tvar periferno- sivu tvar ine tijela ivanih stanica, nemijelinizirana ivana vlakna, astrociti,oligodendrociti i mikroglija stanice- bijelu tvarine mijelinizirana ivana vlakna, oligodendrociti, astrociti i mikroglija stanice

- oznaiti: bijela tvar, siva tvar, sredinji kanal, ependimske stanice, multipolarneivane stanice, nemijelinizirana ivana vlakna, glija stanice, mijelinizirana ivanavlakna

20


21/57

crte 2. ganglij i periferni ivac- nakupine tijela ivanih stanica izvan sredinjeg ivanog sustava (SS) = gangliji (jajolikeili okruglaste tvorbe povezane ivcima i obavijene vezivnim tkivom), veliki perikarioniganglijskih neurona obavijeni glija stanicama- skupine mijeliniziranih ivanih vlakana (aksona) izvan SS i obavijene vezivnimovojnicama = periferni ivac- ovojnice: vanjska, obavija cijeli ivac - epineurij, obavija pojedine snopove ivanihvlakana perineurij, obavija svako pojedino ivano vlakno - endoneurij

- oznaiti: ivane stanice, mijelinizirana ivana vlakna, glija stanice, vezivno tkivo epineurij, perineurij, endoneurij

crte 3. mali mozak

- ima dvije polutke s puno brazda koje ga dijele na renjie- siva tvar je na povrini (kora mozga), a bijela tvar iznutra- siva tvar sastoji se od nekoliko slojeva ivanih stanica:- molekularni sloj (mali neuroni, puno nemijeliniziranih vlakana), ganglijski sloj(Purkinjeove stanice, dendriti se granaju u jednoj ravnini i ulaze u molekularni sloj) i zrnatisloj (najmanji neuroni u tijelu)

- oznaiti: brazde, bijela tvar, siva tvar: zrnati sloj (stratum granulosum), Purkinjeovestanice (stratum gangliosum), molekularni sloj (stratum moleculare), glija stanice

21


22/57

6. VJEBA

LIMFNI ORGANI

- sredinji limfni organi (nastaju T i B limfociti) timus i kotana sr- periferni limfni organi (proliferacija i sazrijevanje limfocita) slezena, limfni vorovi, limfnivorii, tonzile, crvuljak, Peyerove ploe- osnovna uloga: zatita organizma od napada i oteenja mikroorganizmima i stranimtvarima- limfne organe gradi trodimenzionalna mrea epitelnih stanica ili retikularnog vezivnog tkiva islobodne stanice (limfociti)

crte 1. timus- sredinji limfni organ, limfoepitelni organ- podrijetlo organa dvojako: limfociti su mezodermalnog, a epitelna osnova organa jeendodermalnog podrijetla- obavijen vezivnom ahurom koja prodire u parenhim i dijeli organ na renjie, svaki

renji se sastoji od kore (cortex) i sri (medulla)- kora vanjsko tamno podruje (brojni T-limfociti, rasprene epitelne retikularne stanice,makrofazi i veliki limfociti)- sr svjetlije unutranje podruje (puno epitelnih retikularnih stanica te veliki i srednje velikilimfociti), sadri Hassalova tjeleca (naslage spljotenih epitelnih retikularnih stanica udegeneraciji, nepoznata funkcija)- prokrvljenost: arterije ulaze kroz ahuru ulaze u vezivne pregrade ulaze u parenhim arteriole kapilare ulaze u koru renjia pa u sr venule vene ulaze u vezivnepregrade i naputaju timus kroz ahuru- limfnih ila ima malo- limfociti u timusu potjeu iz kotane sri, naseljavaju ga i diferenciraju se kao T-limfociti(thymus dependent cells)

- oznaiti: renji, kora, sr, Hassalova tjeleca, trabekule - interlobularno vezivnotkivo (trabekule)

22


23/57

Slika 12. Graa limfnog vora

crte 2. limfni vor

- periferni limfni organ, okrugla ili bubreasta oblika, izgraen od limforetikularnog tkiva- u tijelu rasporeeni du toka limfnih ila (pazuh, prepone, prsna i trbuna upljina)- konveksna strana i konkavno uleknue hilus (ulaz arterija i ivaca, izlaz vena i limfnihila)- graa: ahura, vanjska kora (subkapsularni sinus i intermedijarni ili trabekularni sinus mrea retikularnih stanica s uloenim limfocitima i makrofazima, limfni vori), unutranjakora (malo limfnih voria), sr (srni traci izdanci limfnog tkiva, odijeljeni srnimsinusima)- optok limfe dovodne limfne ile (ahura) subkapsularni sinus intermedijarni sinus srni sinus odvodne limfne ile (hilus)

- oznaiti: vezivna ahura, trabekuli vezivnog tkiva, kora, sr, limfni vorii (primarni isekundarni), subkapsularni sinusi, intermedijarni sinusi, srni (medularni sinusi),

(hilus)

23

dovodne limfne ile

limfni zalisci

zametni

centar

limfocitima

ispunjenotkivo

subkapsularnisinus

ArterijaVena

odvodne limfneile

medularni

sinus

zametno

sredite

vezivnaahura


24/57

Slika 13. Graa slezene

crte 3. slezena- periferni limfni organ, ukljuena u optok krvi, najvea nakupina limfnog tkiva u organizmu

- obrana organizma od mikroorganizama (fagocitne stanice u kontaktu s krvlju), razgradnjaeritrocita, nastajanje aktiviranih limfocita- graa: ahura (gusto vezivo, vezivni pretinci), parenhim ili pulpa bijela pulpa (svijetlapodruja, limfni vorii) i crvena pulpa (okruuje vorie, prokrvljena, traci limforetikularnogtkiva izmeu kojih su sinusi obloeni fenestriranim endotelom) , hilus (trabekule - vezivnipretinci, krvne i limfne ile)- optok krvi: arterije (hilus) trabekularne arterije ulaze u parenhim centralne arterijelimfnog voria kistaste arteriole sinusi u crvenoj pulpi vene crvene pulpe trabekularne vene vena slezene (hilus)

- oznaiti: limfni vorii = bijela pulpa, centralna arterija, crvena pulpa, krvne ile,sinusi, trabekuli vezivnog tkiva

24

Vezivnaahura

Trabekula (vezivnipretinac)

Crvena

pulpa

Bijelapulpa

Sinus


25/57

7. VJEBA

PROBAVNA CIJEV I PROBAVNE LIJEZDE

- probavna cijev (usna upljina, drijelo, jednjak, eludac, tanko crijevo, debelo crijevo,stranje crijevo) i pridruene lijezde (slinovnice, jetra, guteraa)- osnovna uloga: iz hrane izdvaja sastojke potrebne za rast i energetske potrebe tijela- osnovna graa probavne cijevi:

1. sluznica (tunica mucosa) pokrovni epitel, lamina proprija (rahlo vezivnotkivo - ile, lijezde, limfno tkivo) i muskularis mukoze (tanki miini sloj)

2. podsluznica (tunica submucosa) gue vezivno tkivo (krvne, limfne ile,lijezde, ivano tkivo)

3. miini sloj (tunica muscularis) glatke miine stanice (spiralni tok, napoprenom presjeku dva sloja, ile, ivani splet)

4. seroza jednoslojni ploasti epitel (mezotel), tanki sloj vezivnog tkiva smasnim stanicama, krvnim i limfnim ilama

- glavne funkcije epitela probavne cijevi: selektivno propusna barijera, prijenos i probava

hrane, apsorpcija proizvoda probave, proizvodnja hormona, proizvodnja sluzi

Primjer:- jednjak miina cijev koja dovodi hranu iz usne upljine u eludac- oznaite sliku: lumen, sluznica (tunica mucosae) mnogoslojni ploasti neoroeniepitel, lamina proprija, lamina muscularis mucosae, podsluznica (tunica submucosa) lijezde jednjaka, miini sloj (tunica muscularis) unutarnji kruni i vanjski uzduni sloj,adventicija (tunica adventitia)

25


26/57

crte 1. eludac- organ s vanjskim i unutranjim izluivanjem, probavlja hranu, izluuje hormone- sluznica povrinski jednoslojni cilindrini epitel utisnut u laminu propriju = eluanejamice, lamina proprija ispunjena razgranatim tubulusnim lijezdama koje se otvaraju ueluane jamice (obloene s etiri vrste stanica: oblone ili parijetalne stanice, glavne ilizimogene stanice, mukozne i nediferencirane stanice), lamina muscularis mucosa- podsluznica (rahlo vezivno tkivo), miini sloj (glatke miine stanice u 3 smjera), tankaseroza pokrivena mezotelom

- oznaiti: sluznica jednoslojni cilindrini epitel, (eluane jamice), lamina proprija razgranate tubulusne lijezde, parijetalne stanice (crvene), glavne (zimogene) stanice(ljubiaste), lamina muscularis mucosa, podsluznica, miini sloj, seroza

26


27/57

crte 2.tanko crijevo duodenum- mjesto zavrne probave hrane, apsorpcije hranjivih sastojaka i endokrine sekrecije- dijeli se na duodenum, jejunum i ileum- sluznica izdanci sluznice su crijevne resice (epitel + lamina proprija), epitel jejednoslojni cilindrini s mikrovilima (etkasta prevlaka) i sadri vraste stanice(jednostanine lijezde), u lamini propriji su jednostavne tubulusne lijezde Lieberkhnovekripte, krvne i limfne ile, ivana vlakna, glatke miine stanice, lamina muscularis mucosa- podsluznica vezivno tkivo koje sadri razgranate zavijene tubulusne Brunnerovelijezde (lunati sekret koji neutralizira zakiseljeni sadraj iz eluca)- miini sloj unutranji kruni i vanjski uzduni, seroza

- oznaiti: sluznica jednoslojni cilindrini epitel, vraste stanice, lamina proprija,Lieberkhnove kripte (jednostavne tubulusne lijezde), lamina muscularis mucosae,podsluznica Brunnerove duodenalne lijezde (zavijene razgranate tubulusnelijezde), miini sloj kruni i uzduni sloj, seroza

Dodatni preparati:- tanko crijevo jejunum (nema Brunnerovih lijezda u podsluznici)

- debelo crijevo (nema crijevnih resica, puno vrastih stanica u epitelusluznice, Peyerove ploe limfni vorii u podsluznici

27


28/57

LIJEZDE PRIDRUENE PROBAVNOJ CIJEVI

- lijezde slinovnice egzokrine, vlae i podmazuju usnu upljinu i njen sadraj, poetakprobave ugljikohidrata, seromukozni sekret = slina

- jetra (hepar) - organ u kojem se tvari apsorbirane u probavnoj cijevi obrauju i pohranjuju(posrednik izmeu probavnog sustava i krvi)- graa: na povrini je tanka vezivna (Glissonova) ahura, zadebljala na hilusu (ulazportalne vene i jetrene arterije, izlaz jetrenog kanala i limfnih ila), stanice hepatociti(epitelne stanice poredane u trake, a izmeu su sinusoidne kapilare koje su obloeneendotelom i stanicama mononuklearnog fagocitnog sustava)- hepatociti ine jetrene renjie, renjii su omeeni vezivnim tkivom, a na uglovima senalaze Kiernanovi portalni prostori (vena-ogranak portalne vene, arterija-ogranak jetrenearterije i uni kanali obloen kubinim epitelom)- krvotok: portalni venski sustav - vena portae interlobularne portalne venule portalnatrijada raspodjelne venule (oko periferije renjia) ulazne venule sinusoide (zrakastitok od periferije prema sreditu renjia) sredinja centrolobularna vena prijelazna

sublobularna vena sabirne vene 2 - 3 jetrene vene uplja vena- arterijski sustav jetrena arterija interlobularne arterije ulazne arteriole sinusoide(mijeanje arterijske krvi s portalnom venskom krvi)- hepatocit je najsvestranija stanica u tijelu (sinteza bjelanevina - albumina, fibrinogena i dr.;izluuje u; pohranjivanje metabolita; metabolike uloge deaminacija aminokiselina,glukoneogeneza; detoksikacija i inaktivacija lijekova i drugih tvari...)- u tee od sredita prema periferiji renjia ulazi u une kanalie u portalnim trijadama

- guteraa mjeovita egzokrina (sinteza i pohrana enzima) i endokrina lijezda (inzulin,glukagon, somatostatin)- obavijena tankom vezivnom ahurom i podijeljena na renjie- egzokrini dio acinusi, nekoliko seroznih stanica okruuje lumen, sadre zimogena zrnca,

izluuje vodu, ione, probavne enzime i proenzime (tripsinogen, karboksipeptidazu,fosfolipazu, elastazu)- izluivanje kontroliraju sekretin i kolecistokinin (enteroendokrine stanice duodenuma)- endokrini dio Langerhansovi otoii, okruglaste nakupine endokrinih ljezdanih stanica(svijetlo obojene, viekutne ili okrugle)

Slika 14. Graa jetre Slika 15. Graa acinusa guterae

28

Sinusoidne kapilare

Sredinjavena

Hepatocit

unikanalii

Jetrenaarterija

Jetrenaportalna vena

unikanal

Bazalnalamina

Izvodni kanal

Zimogene granule

Acinusnestanice

Sredinje stanice acinusa


29/57

crte 3. jetra- oznaiti: jetreni renji,jetrene stanice hepatociti, sredinja vena, jetrenesinusoide, Kiernanov portalni prostor uni kanali, vena portae,interlobularna arterija

crte 4. guteraa (pancreas)- oznaiti: egzokrini dio guterae acinusi bazalna membrana, stanice acinusa,zimogena zrnca; endokrini dio guterae Langerhansovi otoii

29


30/57

8. VJEBA

MOKRANI SUSTAV

- mokrani sustav odrava homeostazu tijela stvaranjem mokrae (razliiti otpadniproizvodi mijene tvari)

Slika 16. Graa bubrega

- bubreg konkavan rub hilus (ulaz i izlaz krvnih ila, ulaz ivaca, izlaz mokraovoda),konveksna lateralna povrina, bubrena nakapnica (proireni gornji kraj mokraovoda),kora (cortex) i sr (medulla) graeni od 10 do 18 piramidnih tvorbi, izmeu su Bertinijevistupovi- nefron = bubreno tjelece, proksimalni zavijeni kanali, tanki i debeli krak Henleove petlje,distalni zavijeni kanali- sabirne cjevice i cijevi skupljaju mokrau nastalu u nefronima- mokrani kanali = nefron + sabirna cjevica, funkcionalna jedinica bubrega

- bubreno tjelece klupko krvnih kapilara (glomerul) okrueno epitelnom ahuromdvostruke stijenke (Bowmanova ahura), unutranji (visceralni) i vanjski (parijetalni) listzatvaraju interkapsularni prostor u koji se kroz stijenku kapilara i visceralni list filtrira tekuina(glomerularni filtrat), ima ilni pol (ulaz dovodne i izlaz odvodne arteriole) i mokrani pol(poetak proksimalnog zavijenog kanalia)- proksimalni zavijeni kanali obloen jednoslojnim cilindrinim ili kubinim epitelom(acidofilna citoplazma), etkasta prevlaka na apikalnoj plohi, 3-5 jezgara oko lumena,lateralne stanine membrane nisu vidljive; apsorpcija glukoze, aminikiselina, vode i NaCl izglomerularnog filtrata- Henleova petlja debeli dio silaznog kraka (nastavak proksimalnog kanalia), tanki diosilaznog kraka, tanki dio uzlaznog kraka (obloeni jednoslojnim ploastim epitelom), debelidio uzlaznog kraka (slian distalnom kanaliu); apsorpcija vode i stvaranje hipertoninemokrae

30

Sabirna cijev

SR

KORA

Sabirna cjevicanefrona

Distalni zavijenikanali

Proksimalnizavijenikanali

Bubrenotjelece

Debeli silazni krak

Henleova petlja

Debeli uzlazni krak

Tanki krak

SrKora

Bubrenivrevi

Nakapnica

Hilus

Glavnivr

Glomerul

Nakapnica

Mokraovod

Kora

Sr

Srne piramide

Bertinijevi stupovi

Srne zrake

Papila


31/57

- distalni zavijeni kanali ulaz debelog uzlaznog kraka Henleove petlje u koru, obloenjednoslojnim kubinim epitelom, iri lumen nego u proksimalnih kanalia, svjetlije obojenestanice, vie jezgara oko lumena kanalia; mjesto izmjene iona- sabirne cjevice i cijevi - obloene kubinim ili cilindrinim epitelom, blijedo obojenestanice, vidljive lateralne stanine membrane; epitel propustan za vodu, pod utjecajemantidiuretikog hormona neurohipofize (bez ADH hipotonina mokraa)

crte 1. bubreg- oznaiti: vezivna ahura, hilus, kora bubreno tjelece: glomerul, parijetalni list

Bowmanove ahure, interkapsularni prostor; proksimalni zavijeni kanalii, distalnizavijeni kanalii; sr sabirne cjevice, tanki krak Henleove petlje

31


32/57

DINI SUSTAV

- plua i sustav cijevi povezuju mjesta izmjene plinova s okoliem- dva podruja dinog sustava:

a) provodni dio nosna upljina, nosni dio drijela, grkljan, dunik, bronhi, bronhioli izavrni bronhiolib) respiracijski dio (izmjena plinova) respiracijski bronhioli, alveolarni hodnici,alveole (specijalizirane vreaste tvorbe, mjesta izmjene dinih plinova)

- vrstinu, potporu i savitljivost potpornom dijelu daju: hrskavica (hijalina, ploice, prstenovi,potkova), elastina vlakna (u lamini propriji), snopovi glatkih miinih stanica- kondicioniranje zraka prije ulaza u plua (proiavanje, zagrijavanje i vlaenje zraka)- respiracijski epitel vieredni cilindrini epitel s trepetljikama jednoslojni cilindriniepitel kubini epitel terminalnih bronhiola; 5 vrsta stanica: cilindrine stanice strepetljikama, vraste stanice (sluz), etkaste stanice (s mikrovilima), bazalne stanice(zametne), male zrnate stanice (difuzni neuroendokrini sustav); metaplazije

Slika 17. Graa dinog sustava

32

Nosna upljina

Usna upljina

Epiglotis

Tiroidna hrskavica

Dunik

Lijeva pluaPoplunica

Bronhioli

Alveole

Desna plua

Bronhi

drijelo


33/57

crte 2. dunik- cijev tanka zida, obloena respiracijskom sluznicom, u lamini propriji hijaline hrskavice uobliku slova C lumen dri otvorenim, prekinuti dio premoen fibroelastinom svezom Isnopovima glatkih miinih stanica

- oznaiti: lumen, sluznica respiracijski epitel (vieredni cilindrini epitel strepetljikama), lamina proprija, seromukozne lijezde, hijalina hrskavica, perihondrij, glatkimiii

- graa plua - dunik se dijeli na dva primarna bronha lobarni bronhi (dihotomski segranaju, imaju hijalinu hrskavicu, sluznica nabrana na rezovima, cilindrini epitel) bronhioli (intralobularni zrani putovi, nema hrskavice u lam. propriji, jednoslojni cilindrini ilijednoslojni kubini epitel u terminalnim bronhiolima) respiracijski bronhioli (prijelaznidio izmeu provodnog i respiracijskog dijela, kubini epitel sluznice isprekidan alveolama) alveolarni hodnici (okruen alveolama) atriji alveolarne vreice (rubovi otvoraokrueni elastinim I retikularnim vlaknima)- alveole vreaste izboine respiracijskih bronhiola alveolarnih hodnika i vreica, pluimadaju spuvastu strukturu, izmjena dinih plinova

33


34/57

oznaite slike - plua sisavca- oznaiti: bronhi respiracijski epitel, hijalina hrskavica, miii, bronhioli, terminalnibronhioli, respiracijski bronhioli, alveolarni hodnici, alveole

bronh

34


35/57

bronhiol

Primjer:- plua abe reducirani alveolarni epitel jer djelomino die i pluima

35


36/57

9. VJEBA

ENDOKRINE LIJEZDE

- funkcije razliitih tkiva sjedinjuju i usklauju ivani sustav i kemijski glasnici hormoni kojesintetiziraju i isputaju stanice endokrinog sustava direktno u krv ili vezivno tkivo- hormoni organski kemijski spojevi koje endokrine stanice u odreeno vrijeme u malimkoliinama izluuju u tkivne tekuine ili u krvne kapilare, djeluju na mjestu daleko od mjestaizluivanja- neuroendokrini hipotalamo-hipofizni sustav = endokrini i ivani sustav djeluju usklaenosjedinjujui funkcije razliitih dijelova organizma

Slika 18. Endokrini sustav ovjeka

- hipofiza (pituitarna lijezda) smjetena u udubini klinaste kosti, povezana shipotalamusom, funkcionalno nadreena ostalim endokrinim lijezdama- tijekom embrijnalnog razvoja dijelom se razvija od epitela usne upljine adenohipofiza(prednji reanj), a dijelom od ivanog sustava neurohipofiza (stranji reanj)- stvara proteinske i glikoproteinske hormone (adenohipofiza) i pohranjuje peptidne hormonekoje proizvodi hipotalamus (neurohipofiza)- kontrola aktivnosti luenja hormona adenohipofize: peptidni hormoni hipotalamusa(releasing i inhibiting hormones) i mehanizam povratne sprege

36

GLAVNE ENDOKRINE LIJEZDEMukarac ena

hipotalamus

timus

hipofiza

titna lijezda

guteraa

jajnik

sjemenik

nadbubrenalijezda


37/57

crte 1. hipofiza- adenohipofiza traci i nakupine stanica uz koje teku krvne kapilare, 75% masehipofize kromofobne stanice (blijedo obojene) i kromofilne stanice (bazofilne plavo ljubiaste i acidofilne crvene stanice)- neurohipofiza nemijelinizirani aksoni sekretnih neurona hipotalamusa i pituiciti(obilno razgranjene stanice, ostatak endotelnih stanica krvnih kapilara)

- oznaiti: adenohipofiza (pars distalis) kromofobne st., bazofilne st, acidofilne st.;pars intermedia bazofilne st.; neurohipofiza nemijelinizirani aksoni sekretnihneurona hipotalamusa, pituiciti (glija st.)

37


38/57

- nadbubrena lijezda (glandula suprarenalis) - parni organ, na povrini ahura odgustog vezivnog tkiva, ispod dva koncentrina sloja kora i sr (dva organa razliite grae,funkcije i podrijetla)- kora nadbubrene lijezde tri neotro ograniene koncentrine zone:

- zona glomerulosa (15% ukupnog volumena), cilindrine ili piramidalne stanice gustozbijene oko kapilara- zona fasciculata (65% uk. vol.), jedan do dva niza stanica u stupovima, viekutne,acidofilne stanice s puno kapljica lipida- zona reticularis (7% uk. vol.), stanice rasporeene u nepravilnim tracima

- stanice kore izluuju steroidne hormone po potrebi, ne pohranjuju ih, tri skupine hormona:glukokortikoidi (regulacija metabolizma ugljikohidrata, proteina i mast), mineralokortikoidi(djeluju na distalne kanalie bubrega, sluznicu eluca, lijezde slinovnice i znojnice, potiuapsorpciju Na+ iona), androgeni (dehidrepiandrosteron, muskulinizirajue i anabolikodjelovanje)- sr nadbubrene lijezde viekutne ljezdane stanice rasporeene u trake ili nakupine,promijenjeni simpatiki gangliji, stanice sadre zrnca koja sadre kateholamine (adrenalin,noradenalin, dopamin, encefalin.)

crte 2. kora i sr nadbubrene lijezdeoznaiti: ahura,kora zona glomerulosa, sona fasciculata, zona reticularis; sr

38


39/57

- titna lijezda (glandula thyroidea) tijekom embrijnalnog ivota nastaje od endodermaprobavne cijevi, sintetizira i lui hormon tiroksin i trijodtironin (pospjeuju metabolizam)- ahura od rahlog vezivnog tkiva pregrade u parenhim lijezde koji ine brojni folikuliobloeni jednoslojnim epitelom (cilindrini, kubini ili ploasti epitel ovisno o funkcionalnojaktivnosti lijezde) i ispunjeni koloidom (velika koliina tireoglobulina koji sudjeluje u sintezihormona)- ukljuene u folikularni epitel ili umetnute izmeu folikula nalaze se parafolikularne ili Cstanice lue kalcitonin (smanjenje razine Ca2+ u krvi zbog inhibicije resorpcije kosti)- epitelna tjeleca (glandulae parathyroidea) iza titne lijezde lue paratiroidni hormonkoji pospjeuje apsorpciju mineraliziranog kotanog matriksa i otputanje Ca2+ u krv

crte 3.folikuli titne lijezdeoznaiti: folikuli, folikularni epitel, koloid, parafolikularne stanice

39


40/57

10. VJEBA

SPOLNE LIJEZDE

- sjemenici (testisi) proizvode hormone i spermije, obavijeni ahurom od gustogvezivnog tkiva (tunica albuginea), zadebljala u stranjem dijelu (mediastinum testis) vezivni pretinci renjii testisa sadre 1 - 4 vrlo zavijena sjemenska kanalia uloenau mreu rahlog vezivnog tkiva- sjemenski kanalii vieslojni epitel = zametni (sjemenski) epitel koji ine Sertolijeve(potporne) stanice i stanice spermatogenetske loze (razliiti razvojni stadiji spermija)- na sjemenske kanalie nastavljaju se ravni kanalii ( tubuli recti) rete testis (mreapovezanih kanalia obloenih epitelom) odvodni kanalii (ductuli efferentes)- spermatogeneza diferencijacija spermija odvija se u tri faze:

spermacitogeneza (dioba spermatogonija, stvaranje spermatocita),mejoza (dvije diobe, nastaju spermatide),spermiogeneza (difrencijacija spermatida u spermije)

- razvojni stadiji u diferencijaciji spermija:

- spermatogonija (uz bazalnu laminu kanalia, mala stanica, blijedi kromatin) mitoza, spermatogonije A tipa ( mitoza) i spermatogonije B tipa ulaz u profazu 1.mejotske diobe (dugo traje) primarne spermatocite (najvee stanice, kromosomina razliitim stadijima spiralizacije) ulaz u 2. mejotsku diobu (kratko traje) sekundarne spermatocite (teko zapaziti na rezovima) spermatide spermiogeneza (Golgijeva, akrosomska i faza dozrijevanja) zreli spermiji (ulumenu kanalia)

- Sertolijeve stanice izduene, piramidna oblika, obavijaju stanice spermatogenetske loze(slabo vidljive), funkcije: potpora, zatita i prehrana spermija u razvoju, fagocitozarezidualnog tjeleca, sekrecija (ABP, bjelanevina koja vee testosteron i koncentrira ga ukanaliu)- intersticij vezivno tkivo izmeu sjemenskih kanalia, intersticijske ili Leydigove stanice

proizvode testosteron

crte 1. sjemenski kanalii- oznaiti: sjemenski kanalii ovojnica (vezivno tkivo); sjemenski (zametni) epitel

spermatogonije, primarne i sekundarne spermatocite, spermatide, spermiji; (Sertolijevestanice); intersticijske (Leydigove) stanice

40


41/57

Dodatni preparat:- sjemenik i sjemenovod rijenog rakaAstacus astacus

- sjemenik uzorkovan u svibnju, kolovozu i listopadu sazrijevanje spermija usjemenskim kanaliima tijekom reproduktivnog ciklusa, nepokretni spermiji,sjemenovodi sa spermatoforima

Slika 19. Sjemenik i sjemenovod rijenog raka uzorkovan u listopadu (st-spermatocite,

s-zreli spermiji, SF-spermatofori, os-ovoj spermatofora)

- jajnik (ovarium) sr od rahlog vezivnog tkiva i kora koja sadri jajne folikule s oocitama- iz endoderma umanjane vree nastaju spolne prastanice, oogonije mitoze na putuprema spolnim naborima ulaz u prvu mejotsku diobu i nastanak primarnih oocita propadanje oogonija i primarnih oocita do roenja atrezija-jajni folikul = oocita okruena s jednim ili vie slojeva folikularnih (granuloza) stanica urazvoju prolazi nekoliko stadija, folikuli su uloeni u stromu kore jajnika- razvojni stadiji folikula:

- primordijalni folikuli (primarna oocita obavijena jednim slojem spljotenihfolikularnih stanica) folikuli u rastu (rast i umnoavanje folikularnih stanica, rast

primarne oocite i strome oko folikula) jednoslojni primarni folikul (vei odprimordijalnog i ima jednoslojni kubini folikularni epitel) vieslojni primarni folikul(umnaanje folikularnih stanica mitozom, vie od jednog sloja stanica, vidljiva zonapellucida glikoproteinski omota, stroma uz folikul se diferencira u teku folikula) sekundarni (mjehurasti) folikul (nakupljanje tekuine liquor foliculi izmeu folikularnihstanica i stvaranje upljine - antrum foliculi, stanice oko oocite ine breuljak cumulusoophorus koji stri u antrum) zreli (Graafov) folikul (izbouje povrinu jajnika,nakupljanje tekuine i poveavanje folikula, stanjuje se sloj folikularnih stanica, oocita seodvaja s jednim slojem folikularnih stanica corona radiata i pluta u liquoru)

- veina jajnih folikula podlijee atreziji propadaju folikularne stanice i oocita, ostatkeuklanjaju fagociti- ovulacija = prsnue Graafovog folikula i oslobaanje jajne stanice ulaz u proireni

poetni dio jajovoda, granuloza stanice i stanice teke folikula ostaju nakon ovulacije u korikao privremena endokrina lijezda (granuloza i teka luteinske stanice) koja izluujeprogesteron i estrogene uto tijelo (corpus luteum)

41

st

s

SF

os

s


42/57

crte 2. kora jajnika- oznaiti: ahura (gusto vezivno tkivo), kora jajni folikuli s oocitama, folikularni epitel,

oocita, (zona pellucida); (1) primordijalni folikuli, (2) folikuli u rastu jednoslojniprimarni folikul, vieslojni primarni folikul, sekundarni (mjehurasti) folikul (tekuinaliquor foliculi ispunjava jedinstveni prostor antrum foliculi); (3) zreli (Graafov) folikul,cumulus oophorus s oocitom; atretini stadiji folikula, (uto tijelo, corpus luteum); sr krvne ile

Dodatni preparat:- jajnik rijenog rakaA. astacus- jajnik uzorkovan u srpnju, kolovozu i rujnu sazrijevanje oocita (previtelogene oocite),umetanje umanjka u citoplazmu oocita (vitelogene oocite u rujnu)

Slika 20. Jajnik rijenog raka uzorkovan u rujnu (poc previtelogene oocite, voc,vitelogene oocite, G-germarij)

42

voc

pocG


43/57

VJEBA 11.

DIJELOVI ENSKOG SPOLNOG SUSTAVA

- jajovod - pokretljiva miina cijev, jednim krajem otvara se u trbunu upljinu pokraj jajnika,a drugi kraj prolazi stjenkom jajovoda i otvara se u njen lumen; slobodni kraj jajovodaobrubljen je prstolikim resicama (fimbriae)- stijenku jajovoda ine: sluznica, miini sloj i seroza- sluznica ima uzdune nabore, najbrojniji u proirenom (ampularnom) dijelu jajovoda,smanjuju se prema maternici; epitel jednoslojan cilindrian (stanice s trepetljikama,sekrecijske stanice sekret sudjeluje u prehrani i zatiti jajne stanice i u kapacitacijispermija); lamina proprija od rahlog vezivnog tkiva; miini sloj od glatkih miinih stanica(unutranji kruni ili spiralni i vanjski uzduni sloj)- jajovod prima jajnu stanicu iz jajnika i prenosi je prema maternici, aktivno se pokree uvrijeme ovulacije (fimbrije blie jajniku, ile stijenke se proire i jajovod nabubri i rastegnese), oplodnja u lateralnoj treini jajovoda

crte 1. jajovod- oznaiti: sluznica jednoslojan cilindrini epitel (stanice s i bez trepetljika), lamina

proprija; miini sloj; (seroza)

43


44/57

- maternica krukoliki organ, sastoji se od proirenog tijela (corpus) koji u podrujuunutranjeg ua prelazi u uski, cilindrini vrat (cervix), dio iznad ua jajovode dno(fundus)- stijenku maternice ine tri sloja: sluznica maternice (endometrium), glatko miije(myometrium), seroza ili adventicija (izvana)- miometrij snopovi glatkih miinih stanica odijeljeni vezivnim tkivom (4 sloja), tijekomtrudnoe dolazi do hipertrofije (rast miinih stanica) i hiperplazije (poveanje broja glatkihmiinih stanica) miinih stanica kao i do sinteze kolagena- endometrij epitel (jednoslojan cilindrian, stanice s trepetljikama i lijezdane stanice) ilamina proprija (puno fibroblasta, obilna amorfna osnovna tvar, retikulinska vlakna) u koju suuloene jednostavne tubulusne lijezde (glandulae uterinae); dvije zone functionalis(odljuti se i obnovi u menstruacijskom ciklusu), basalis (ostaje i nakon menstruacijeproliferira i daje novi epitel i laminu propriju; obiluje lijezdama)- opskrba krvlju: arkuatne arterije na periferiji srednjih slojeva miometrija ravne arterije(zona bazalis) spiralne arterije (zona funkcionalis)

crte 2.maternica- oznaiti: sluznica (endometrium) jednoslojni cilindrini epitel, lamina proprija, zonafunctionalis, zona basalis, jednostavne tubulusne lijezde (glandulae uterinae); miinisloj (myometrium), (seroza (perimetrium))

44


45/57

- menstruacijski ciklus endometrija maternice ima tri faze:A. proliferacijska faza (folikularna faza) nakon menstruacije sluznica reducirana na tankisloj koji sadri bazalne dijelove lijezda umnaanjem stanica obnavljaju se lijezde ipovrinski sloj endometrija (vezivne stanice i osnovna tvar), urastaju spiralne arterijeB. sekrecijska (luteinska) faza nakon ovulacije (ovisna o progesteronu) lijezdanestanice lue glikoproteine (prehrana embrija prije implantacije), lijezde jako spiralno zavijenei pune sekreta, endometrij u toj fazi najdeblji, izduljivanje i zavijanje spiralnih arterijaC. menstruacijska faza ako izostane oplodnja endometrij propada i djelomino seodbacuje (uslijed propadanja utog tijela i opadanja koliine estrogena i progesterona),stezanje stijenki spiralnih arterija, zaustavlja se protok krvi nekroza arterijske stijenke izone functionalis endometrija, prsnue krvnih ila u podruju iznad kontrakcije - krvarenje- ako doe do oplodnje i implantacije, embrij izluuje humani korionski gonadotropin (hCG)koji odrava uto tijelo pa menstruacijska faza izostaje

TRUDNOA I IMPLANTACIJA

- oplodnja jajne stanice (prijelaz ampule u istmus jajovoda), pasivno pomicanje zigote premamaternici i brazdanje morula (glikoproteinski ovoj zona pellucida, stanice blastomeresve manje) nakupljanjem tekuine u sredini nastaje upljina, blastocista (blastomere uperifernom sloju trophoblast, zadebljan na jednom mjestu embrijnalni vori iliembrijblast), 4. ili 5. dan nakon ovulacije, blastocista u lumenu maternice 2-3 dana- zona pellucida se stanji, stanice trofoblasta prodiru u sluznicu, poinju se dijeliti i pomouendometrija prehranjuju embrij (embrijblast raste sporo) implantacija ili nidacija(zapoinje oko 7. dana, 9. dan embrij potpuno uronjen u endometrij)- tijekom implantacije trofoblast se diferencira u sinciciotrofoblast (sincicij s puno jezgara,lui hCG, estrogen i progesteron, oblae meustanine upljine-lakune, razgrauje stijenkuarterija i vena pa se krv majke izlijeva u lakune) i citotrofoblast (stanini sloj ispodsinciciotrofoblasta)

- nakon implantacije endometrij prolazi kroz promjene postaje decidua (poveanje stanicestrome) decidua basalis (izmeu embrija i miometrija), decidua capsularis (izmeuembrija i lumena maternice), decidua parietalis (preostali dio)- na mjestu dodira s miometrijem trofoblast se dobro razvija, stvara izdanke primarneresice (pojava izvanembrijnalnog mezoderma, zajedno s trofoblastom ini korion) premadecidui capsularis slabo razvijen i gubi resice glatki korion ili chorion laeve, premadecidui basalis jako se razvije, zadrava resice i stvara chorion frondosum- urastanjem mezenhima u primarne resice nastaju sekundarne resice, postupni razvojkrvnih ila koje se kasnije spajaju sa ilama embrija

PLACENTA (POSTELJICA)

- privremeni organ, sastavljena od tkiva dviju razliitih osoba, mjesto fizioloke izmjeneizmeu majke i fetusaA. fetalni dio (chorion) ini ga korionska ploa s korionskim resicama (sekundarnekorionske resice sastavljene od izvanembrijnalnog mezenhima okruenog sincicio- i cito-trofoblastom (stanice se umnoavaju, a potom stapaju sa sinciciotrofoblastom)- korionske resice slobodne ili prirasle za bazalnu deciduu, povrinu resica oplakuje krv ulakunama bazalne decidue = izmjena tvari izmeu krvi majke i fetusaB. majin dio (decidua basalis) opskrba interviloznih prostora (izmeu sekundarnihresica) arterijskom krvlju- krvne ile majke se otvaraju, a fetalne ile u resicama ostaju netaknute (nema mijeanjakrvi majke i fetusa, malo pred kraj trudnoe zbog stanjivanja citotrofoblasta)

45


46/57

Slika 21. Shematski prikaz grae placente

crte 3. placenta- oznaiti: placenta fetalis, fetalne krvne ile, korionska ploa, korionske resice,placenta materna, decidua basalis, intervilozni prostori, majine krvne ile

46


47/57

VJEBA 12.

- tijekom implantacije, stanice trofoblasta se dijele i trofoblast se diferencira u dva sloja:citotrofoblast i sinciciotrofoblast- stanice embrioblasta takoer se rasporede u dva sloja: hipoblast-unutarnji sloj njskihkubinih stanica i epiblast-vanjski sloj visokih cilindrinih stanica-hipoblast i epiblast = dvoslojni zametni tit- u epiblastu se ubrzo pojavljuje mala upljina (amnionska upljina), koja se kasnije proiri;niske stanice stanice epiblasta uz citotrofoblast amnioblasti, one zajedno s ostalimstanicama epiblasta tvore amnion koji oblae amnionsku upljinu ispunjena tekuinomkoja titi embrio od udaraca- u meuvremenu, iz hipoblasta izlaze spljotene stanice koje oblau unutranju stranucitotrofoblasta taj sloj stanica tvori egzocelomsku membranu koja zajedno s hipoblastomtvori stijenku primitivne umanjane vree- od stanica umanjane vree nastaje izvanembrijnalni mezoderm, koji ispunjava prostorizmeu trofoblasta izvana i amniona i egzocelomske membrane iznutra- ubrzo se u izvanembrionalnom mezodermu stvore upljine koje se spoje u jednu veliku

upljinu = izvanembrionalni celom ili korionska upljina podijeli izvanembrionalnimezoderm u dva lista: parijetalni koji oblae citotrofoblast i amnion i visceralni koji oblaeumanjanu vreu- izvanembrionalni mezoderm, koji s unutranje strane oblae citotrofoblast, sada se nazivakorionska ploa- mjesto gdje izvanembrijnalni mezoderm prolazi kroz korionsku upljinu = embrionalnidrak koji postaje pupkovina kada se u njemu razviju krvne ile- u meuvremenu hipoblast proizvodi nove stanice, koje potiskuju egzocelomsku membranu;te stanice proliferiraju i oblikuju novu upljinu unutar egzocelomske upljine sekundarnaili definitivna umanjana vrea.

crte 1. dvoslojni zametni tit- oznaiti: izvanembrionalni ektoderm, amnionska upljina, umanjana vrea, dvoslojni zametni tit, izvanembrionalni endoderm

47


48/57

crte 2. blastocista u fazi stvaranja izvanembrionalnog mezoderma- oznaiti: embrionalni drak, izvanembrionalni ektoderm, ektoderm, endoderm,izvanembrionalni endoderm, izvanembrionalni mezoderm, amnionska upljina,umanjana vrea, amnion, chorion, primarni celom

- tijekom 3. tjedna dvoslojni zametni tit ulazi u proces gastrulacije tj. pretvaranja dvoslojnogzametnog tita u troslojni; gastrulacija zapoinje pojavljivanjem longitudinalnog zadebljanjatzv. primitivne pruge na povrini stranje polovice epiblasta i zadebljanja njezinog prednjegkraja u obliku voria (Hensenov vori) to su podruja kroz koja stanice epiblasta poniruu dubinu; neke od invaginiranih stanica potisnu hipoblast u stranu i na njegovom mjestu ineembrionalni endoderm, dok se druge stanice smjeste izmeu epiblasta i novonastalog

endoderma i ine mezoderm-stanice koje ostaju u epiblastu ine ektoderm- potkraj 3. tjedna, kada je zavreno formiranje triju zametnih listia, zapoinje daljnjadiferencijacija stanica u kojoj najprije sudjeluju ektoderm (u procesu neurulacije) i mezoderm(segmentiranje), dok se endoderm ukljuuje neto kasnije

Neurulacija

- stanice, koje invaginiraju kroz primitivan vor putuju prema naprijed sve do prekordalneploe gdje se utiskuju u endoderm i ine notokordnu plou kasnije se ta ploa odvoji odendoderma kao notokord (ini uzdunu os zametnog tita, koja e posluiti kao osnova zarazvoj aksijalnog skeleta); kranijalno se protee do prekordalne ploe, a kaudalno doprimitivne jamice

48


49/57

- kada se pojavi notokord, on djeluje poticajno na ektoderm iznad sebe koji odeblja i inineuralnu plou stanice neuralne ploe ine neuroektoderm- potkraj 3. tjedna lateralni rubovi neuralne ploe se uzdignu i ine neuralne nabore dok sesredinji udubljeni dio zove neuralni lijeb- neuralni nabori se sve vie meusobno pribliavaju i nakraju spoje u neuralnu cijev odkoje e se razviti ivani sustav

Slika 22. Popreni presjek kroz podruje notokordne ploe i nastanak definitivnognotokorda

Slika 23. Formiranje neuralne cijevi

Segmentacija mezoderma

-osim u ektodermu, promjene se deavaju i u mezodermu koji u poetku ini tanki sloj tkivas obje strane sredinje linije- oko 17. dana, stanice uz sredinju liniju proliferiraju pri emu s obje strane notokordanastaje zadebljana ploa tkiva paraksijalni mezoderm; lateralno od njega, mezoderm je idalje tanak i zove se bona ploa unutar bone ploe ubrzo se poinju pojavljivatiupljine koje se spoje u jednu upljinu tzv. embrionalni celom podijeli bonu plou u 2lista: a) parijetalni ili somatski mezoderm sloj koji kontinuirano prelazi u mezoderm

amnionab) visceralni ili splanhnini mezoderm sloj koji kontinuirano prelazi u mezoderm

umanjane vree

49


50/57

- dio mezoderma koji spaja paraksijalni mezoderm s bonom ploom naziva seintermedijarni mezoderm- od intermedijarnog mezoderma razvit e se nefroni bubrega i spolne ljezde- poetkom 3. tjedna paraksijalni mezoderm poinje se segmantirati u somitere koje senajprije pojavljuju u kranijalnom dijelu, te se njihovo nastajanje nastavlja u kraniokaudalnomdijelu; somitere daju osnovu za mezenhim glave, dok se u zatiljnom i kaudalnom dijelurazdvajaju u somite od kojih e tijekom daljnjeg razvoja nastati: sklerotom (hrskavica +kost), miotom (miino tkivo) i dermatom (vezivno tkivo koe)- parijetalni mezoderm zajedno sa susjednim ektodermom ini buduu lateralnu i ventralnustijenku tijela, dok visceralni mezoderm zajedno sa embrijnalnim endodermom ini stijenkucrijeva; poetkom 3. mjeseca stanice visceralnog mezoderma u stijenci umanjane vreediferenciraju se u krvne stanice i u stijenke krvnih ila

crte 3. presjek kroz embrio u fazi diferencijacije mezoderma- oznaiti: neuralna cijev, amnionska upljina, celom, izvanembrijnalni ektoderm, ektoderm,endoderm, svitak, prasegment, prasegmentni drak, somatopleura, splanchnopleura,

umanjana vrea

50


51/57

EMBRIONALNI RAZVOJ ABE

Brazdanje predstavlja mitotske diobe u kojima stanice ne rastu izmeu pojedinih dioba, venakon brazdanja postaju manje. Nakon otprilike 12 diobenih ciklusa, embrio, koji sadanazivamo blastula, sastoji se od mnogo malih stanica koje okruuju tekuinom ispunjenuupljinu (blastocel), a nalazi se iznad veih stanica koje sadre umanjak. Buduimezoderm, koji daje temelj za razvoj miia, hrskavice, kostiju, kao i drugih unutarnjihorgana (srce, krv, bubrezi) nalazi se u blastuli u obliku ekvatorijalnog pojasa. Uz njega jeprisutan budui endoderm, koji predstavlja osnovicu probavnoj cijevi, pluima i jetri. Izanimalnog pola se razvija ektoderm, koji e formirati epidermis i ivani sustav.Budui endoderm i mezoderm, koji su predodreeni da formiraju unutarnje organe, jo uvijekse nalaze na povrini embrija. Tijekom slijedeeg stadija razvoja gastrulacije dogaa sedramatina preraspodjela stanica: endoderm i mezoderm migriraju prema unutra te seuspostavlja temeljni plan grae tijela budueg punoglavca. U unutranjosti, mezoderm eformirati tapiastu strukturu (notokord), koja se prostire od glave do repa i poloena jecentralno ispod budueg ivanog sustava. Sa svake strane notokorda se nalazesegmentirani blokovi mezoderma, nazvani somiti, od kojih e se razviti miii, kraljenica te

vezivni dio koe, dermis.Kratko nakon gastrulacije, ektoderm, koji se nalazi iznad notokorda, se poinje nabirati, da bistvorio neuralnu cijev. Od neuralne cijevi e se razviti mozak i kraljenina modina -neurulacija, a tom razdoblju i drugi organi, kao udovi, oi i krge, dobivaju svoju specifinupoziciju u tijelu, ali se razvijaju neto kasnije, tijekom organogeneze. Za vrijemeorganogeneze, diferenciraju se specijalizirane stanice, kao to su miine, hrskavine iliivane. Unutar 48 sati embrij postaje punoglavac koji se moe hraniti, sa svim obiljejimatipinog kraljenjaka. Obzirom da je za svaki razvojni stadij potrebno odreeno, razliitovremensko razdoblje, koje ovisi o uvjetima u okoliu, ono se dogovorno oznaava sbrojevima razvojnih stadija, radije nego vremenskim jedinicama, odnosno satima i danima.

Slika 24. ivotni ciklus abe

51


52/57

Slika 25. Brazdanje vodozemaca

- jaje se kod vodozemaca brazda radijalno simetrino i holoblastino; prva dioba jelongitudinalna, zapoinje na animalnom polu (sl. A) i dijeli sivi polumjesec na pola- zbog velike koliine umanjka na vegetativnom polu, brazdanja su sporija na tom dijelu rana blastula sastoji od velikih stanica na vegetativnom polu i puno vie manjih stanica naanimalnom polu (sl. D,E)- rani embrio koji ima izmeu 16 i 64 stanice naziva se morula (morula lat. dud) (sl. G)- kako se stanice dijele stvara se upljina koja se zove blastocel (H) omoguava migracijustanica tijekom gastrulacije i spreava interakciju stanica na vegetativnom i animalnom polu- gastrulacija zapoinje na buduoj dorzalnoj strani tijela na mjestu sivog polumjeseca- stanice mijenjaju oblik i invaginiraju u unutranjost; na mjestu gdje stanice prodiru uunutranjost stvara se dorzalna usna blastoporusa- kako stanice ulaze u embrio blastocel se pomie prema periferiji na suprotnu stranu odblastoporusa- stanice na povrini embrija su budui ektoderm, a stanice koje invaginiraju e oformitiendoderm i mezoderm- uski blastoporus se iri te se stvara prstenasta struktura koja okruuje stanice umanjanevree, pa se stvaraju dorzalna i ventralna usna blastoporusa- ulaskom stanica u blastocel on postaje sve manji, a na njegovom mjestu se stvara

arhenteron (pracrijevo)- kako se gastrulacija nastavlja, stanice s animalnog pola migriraju prema vegetativnom,pomiui blastoporus prema vegetativnom polu. To kretanje izaziva poetak stvaranja

endoderma i mezodermacrte 1. telolecitelno jaje

- oznaiti: animalni pol, vegetativni pol, umanjak, citoplazma

52


53/57

crte 2. embrio abe, brazdanje, popreni presjek- oznaiti: pigmentirana kora, mikromera, makromera, blastocel

crte 3. embrio abe, gastrula, popreni presjek- oznaiti: blastocel, arhenteron, dorzalna usna, blastopor

53


54/57

crte 4. embrio abe, faza neuralnog grebena, popreni presjek u podruju srednjegcrijeva

- oznaiti: neuralni greben, neuralni lijeb, (somit), srednje crijevo, umanjani endoderm

crte 5. embrio abe, faza neuralne cijevi- oznaiti: neuralna cijev, lena modina, notokord, srednje crijevo, celom, epiderma

54


55/57

EMBRIONALNI RAZVOJ KOKOI

Slika 26. ivotni ciklus pileta

Do oplodnje jajne stanice dolazi u tijelu kokoi. U vrijeme leenja jaja brazdanje je zavreno,a blastoderm, tj. embrij, nalazi se na umanjku. Nakon gastrulacije zamjeuje se primitivnapruga. Hensenov vori raspada se formirajui somite. U stadiju 14 (50-53 sata nakonleenja) prisutna su 22 somita (dijelovi glave uglavnom oblikovani), a vidi se u blizini i prozirnisrani ventrikul. U stadiju 35, oko 9 dana nakon leenja, vidi se dobro oblikovano oko i kljun.

Slika 27. Struktura amniotskog jajeta

- amniotska jaja adaptacija na ivot na kopnu, vrsta opna omoguuje da se embrio

razvija zatien u tekuini unutar izvanembrionalnih membrana; imaju je ptice i gmazovi- jaje kod ptice, zapravo je jajna stanica koja se nalazi u opni od izvanembrionalnihmembrana koje je tite. uti dio (umanjak) jajeta je jedna stanica proizvedena u jajniku

55


56/57

ptice. Ta jajna stanica se otputa u jajovod gdje moe doi do fertilizacije. Tek nakonfertilizacije razvijaju se membrane i tekuine koje e tititi jaje.- gastrulacija zapoinje stvaranjem primitivne pruge, koja e odrediti budue anteriorno-posteriorne strane. Primitivna pruga se razvija s posteriorne marginalne zone i proirujeprema anteriornoj.- predstavlja mjesto gdje stanice epiblasta proliferiraju i ulaze u unutranjost, ispod gornjihslojeva. I endoderm i mezoderm nastaju iz stanica koje su invaginirale s povrine krozprimitivnu prugu.- povrinski sloj epiblasta predstavlja budui ektoderm, endoderm nastaje na mjestuhipoblasta, a mezoderm izmeu ta dva sloja.- tijekom gastrulacije se na anteriornom dijelu, na kraju primitivne pruge, nakupljaju stanicekoje formiraju Hensenov vor kada je migracija stanica zavrena primitivna pruga sepovlai, a Hensenov vor putuje prema posteriornom dijelu embrija stanice iz Hensenovogvora e formirati notokord i pridonijeti razvoju somita.

crte 6. Embrio pileta

- oznaiti: nabor glave, neuralna cijev, primitivna pruga

56


57/57

crte 7. Embrio pileta- oznaiti: prednja neuropora, ektoderm glave, mezenhim glave, neuralna cijev,

segmentirani mezoderm, Hensenov vor, primitivna pruga

Documents

Praktikum Iz Histologije i Embriologije