POVIJEST, ORGANIZACIJA I PRAVILA SPORTADr. Nermin Nurkovi

1. POVIJEST SPORTA

Sportsko vaspitanje u robovlasniko doba

GLADIJATORI

Gladijatori (lat.gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s maevima, kopljima, koristei tadanje vojne i borilake vjetine. Borbe su se obino prekidale kod pojave krvi, no kod kasnijih rimskih careva ova igra se degradirala do te mjere da je cilj gladiatorskih igara bila smrt.

Ko su bili gladijatori?Gladijatori su u veini sluajeva bili osueni kriminalci, ratni zarobljenici ili robovi kupljeni i pripremani iskljuivo za gladijatorske borbe. Postojali su i profesionalni gladijatori, koji su bili slobodni ljudi i dobrovoljno su se javili za sudjelovanje u gladijatorskim igrama.

Ime gladijator dolazi od gladius, kratkog rimskog maa za bodenje i sjeenje.

Krajem 2. stoljea p.n.e. gladijatorske borbe postaju predstave koje vladari nude besplatno narodu. Prvobitno se izvode u Forumu a kasnije u arenama irom rimskog imperija.

Prve gladijatorske igre odrane u Rimu odvijale su se 264.g.pr.ne. kao dio plemikog pogrebnog rituala.Marcus i Decimus Brutus su sahranjivali svog oca i kao rtvu bogovima organizirali su borbe tri para robova. Rimljani su takve borbe nazivali munus, to je znailo pogrebni dar u ast vrlo vanog pokojnika

Poslije 14 st.pn. ere natjecatelji su obavezno prije borbe pozdravljali cara reenicom: 'Morituri te salutant.' ('Pozdravljaju te oni koji e umrijeti.')

Poraeni je borac mogao lijevom rukom dati znak da eli kraj borbe, ali odluka je bila na publici. Dolazimo do poznatog obiaja pollice verso (okrenuti palac), kojim je publika odluivala. Ako bi gledatelji palac okrenuli prema dolje, pobjednik je dobio zeleno svijetlo da jadnika dokraji, odnosno da ga usmrti, a ako bi palevi bili okrenuti prema gore, borba se doista prekidala. Naravno, ako bi na spektaklu bio prisutan sam car, posljednja je rije bila njegova.

80-ih godina nae ere u Koloseumu su odrane igre koje su trajale 100 dana. Tada je poginulo oko 2.000 gladijatora i nekoliko stotina ivotinja

Poloaj gladijatora bio je neto malo bolji od poloaja robova, ali vjet gladijator bio je potovan kao heroj. Takoe je i zapisano da su se i neki od careva borili u areni kao npr. Commodus (Komod) koji se borio u vie od 1.000 gladijatorskih dvoboja. Najuspjeni gladijatori su esto bili ljubavnici bogatih Rimljanki.

OLIMPIJSKE IGRE

Pocetak olimpijskih igara

Prvi vjerodostojan zapis o odrzavanju igara u Olimpiji datira iz 766.godine p.n.e,premda to nije sigurno da su tu bile i jedine igre odrzane u Grckoj Neki historicari su skloni zakljuciti da su slicna natjeanja sporadicno odrzavala cak i od XIII vijeka p.n.e.

Isprva su igre bile uglavnom lokalnog znacaja,a do XV.starovjekovnih olimpijskih igara odrzala se samo jedna disciplina-utrka na 1 stadij(nesto manje od 185 metara).Onda je dodana utrka na 2 stadija,a prva dugoprugaska utrka,na 24 stadija(4420 metara)odrzana je 720 p.n.e.

Jedna zanimljivost vezana za te igre je da su se takmicari natjecali obuceni u laganu sportsku odjecu,kao danas.a onda su,na tim igrama,tijekom utrke,jednom trkacu spale hlacice i nastavio je trcati gol. To je od ostalih atleta objerucke prihvaceno i od tada su se takmicari takmicili goli.

Uvodjenje novih disciplina748.godine uveden je pankraton (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasino hrvanje i petoboj, 688. sakanje(kao danasnji boks),680.godine utrke kocija,itd. Olimpijske igre postaju sve vazniji momenat u historiji stare Grcke,dostizuci svoj vrhunac tokom 5-tog I 6-tog vijeka p.n.e.

Znaaj olimpijskih igaraOlimpijske igre su u to vrijeme imale i vjerski znacaj,odrzavane su u slavu vrhunskog Boga Zeusa kojemu je podignut velicanstveni kip u Olimpiji. Broj disciplina je ubrzo narastao do dvadesetak ,a same su se Igre odrzavale po nekoliko dana.

Olimpijski su pobjednici uskoro postali osobe sveopceg postovanja,prilikom povratka u svoj rodni grad,ako je trebalo,rusili su se dijelovi gradski bedema da bi s pratnjom mogli uci,te bili ovjekovjeceni kroz pjesme,predaje,i podizali su im se kipovi,a njihovi uspjesi bili su materijalno nagradjivani (kroz razne benificije,oslobadjanje od poreza itd.) Ustalio se ritam odrzavanja igara-svake 4 godine,a vrijeme izmedju proslih i buduci igara nazvan je Olimpijadom. Stari Grci te periode-Olimpijade su koristili i kao jednu metodu brojanja godina.

Igre su polako gubile vaznosti za vrijeme Rimske vladavine nad Grckom iako su i tada imale veliki ugled i znacaj.Prica se da je sam Rimski car Tiberije mastao o naslovu i casti Olimpijskog pobjednika a car Neron rado posjecivao Olimpijska borilista. Medjutim sa jacanjem krscanstva a pogotovu kada je ono postalo drzavnom religijom(391.godine)Olimpijske igre su sve vise smatrane slavljenjem poganski bozanstava i ostacima poganski rituala,pa je konacno 393.godine Rimski car Teodozije ukinuo Olimpijske igre,zakljucujuci tako gotovbo 12-vjekovnu historiju ovog velicanstvenog sportskog dogadjanja.

IZUMIRANJE ANTIKIH OLIMPISKIH IGARA

Izumiranje antikih O.I.Kada je Rimsko carstvo pokorilo Grku, rodila se neposredna opasnost da se O.I. ugase. Igre su, ipak, ivjele jo punih pet vjekova. Najvei neprijatelj O.I. bila je hrisanska crkva koja je propovjedala da su to prizori bez sadrzaja, opasni i stetni, pa zahtjeva dekret o ukidanju O.I.

Car Teodosije, zelei uspostaviti to vee drzavno jedinstvo pokorio se zahtjevima crkve pa 391. godine izdaje naredbu o zabrani O.I. Poslije toga, Olimpija je nekoliko puta pljakana, paljena i razarana u sve eim naletima varvara, konano je naputena, ostavljena prirodi i njenoj stihiji. Poplave zemljotresi i erozije izbrisali su ak i tragove drevbe Olimpije i bacili u zaborav najvee antiko takmienje.

Kao to to obino biva, ono to je ljudska ruka gradila, moglo je biti uniteno, ali se nije mogao izgubiti duh koji se nalazi u biu svakog mladog ovjeka. Protekle su 1503 godine otkada je ugaen plamen u Altisu i zakopana Olimpija do dana kada je opet zapaljen olimpiski plamen i kada su obnovljene Igre.

Savremeni ovjek dao im je sve one visoke vreline to su ih nekada odlikovale: prijateljsko takmienje snage i umjee ljudskog tijela, humanost i osjeaj bratske pripadnosti ovjeanstvu, kao to pie pjesnik *San o ujedinjenom svijetu stariji je od svake literature, od svake umjetnosti, od svakog naeg znanja. Herodotove Historije I Pindarovih Oda, preko arheolokih i drugih izvora, ljudi su saznali za visoko razvijenu sportsku kulturu u staroj Heldi.

Arheolokim ispitivanjima, odnosno istrazivanjima Engleza, Francuza, i Nijemaca otkriven je 1876 godine na jugu Grke stadion bezbroj statua, obraenog mermera i druge ostatke nekad velianstvene Olimpije. Tu, na njenim ruevinama, kod Grka je roena prva ideja o obnovi Olimpiskih Igara.

MODERNE OLIMPIJSKE IGRE

I. Olimpijske igre - Atina 1896., Igre I. Olimpijade modernog doba, bile su uspjene. Odrane su od 5. aprila do 14. aprila 1896. Iako je sudjelovalo samo 285 sportaa (samo mukarci!) iz 13 drava, a koji su se natjecali u 9 sportova i 43 sportske discipline- atletika, biciklizam, dizanje utega, gimnastika, maevanje, plivanje, hrvanje, streljatvo i tenis, a bilo je predvieno i veslanje, ali nije odrano zbog loeg vremena.

Junak ovih igara bio je pobjednik maratona, tranog na originalnoj stazi. Ovoga je puta pobijedio Grk Spiridon Louis (24), po zanimanju nosa vode. Nikad poslije nije trao, a odbio je sve primamljive ponude da postane profesionalni trka., bilo je to najvee meunarodno sportsko natjecanje ikada odrano (ne zaboravimo na starovjekovnim Olimpijskim igrama natjecali su se samo Grci).

Grki elnici i grka javnost bili su, s pravom, ushieni te su oekivali da e imati monopol na Igre, tj. oekivali su da e se Olimpijske igre, kao prije, odravati samo u Grkoj, ali MOO je odluio drukije, pa su Igre II. Olimpijade odrane 1900. u Parizu, u Francuskoj, a te su Igre ve bile i puno vee: 24 zemlje sudionice, 1225 sportaa, meu njima 19 ena!

Inae, uveno olimpijsko geslo citius, altius, fortius (bre, vie, jae), koje je ustvari postalo moto Olimpijskih igara nije, kako bi netko pomislio, ostalo iz starog vijeka, nego je to u svom govoru, prilikom osnivanja kolskog sportskog drutva u koli u kojoj je bio ravnatelj, izrekao prijatelj barona de Coubertina, dominikanac, otac Henry Martin Didon. I "utjeno" geslo vano je sudjelovati, ne pobijediti, koje se, pogreno, pripisuje samom baronu de Coubertinu, takoer je "autorsko djelo" jednog crkvenog ovjeka u propovjedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u Londonu 1908. to je izrekao pensilvanijski biskup Ethelbert Talbot.

Ceremonija otvaranja Olimpijskih igaraCeremonija otvaranja dostie svoj klimaks paljenjem Olimpijskog plamena. U posljednje vrijeme, radi atraktivnosti i originalnosti, plamen pali na razliite naine. Sveanost otvaranja Olimpijskih igara protkana je mnogim obiajima koji su postali tradicionalni. Po takvoj tradiciji sveanost otvaranja poinje mimohodom predstavnika drava na nain da sportai ulaze na stadion po abecednom redu svojih zemalja. Uvijek prva izlazi delegacija Grke, domovine Olimpijskih igara, a posljednja delegacija drave koje organizira Igre. Na elu reprezentacije svake drave stupa sporta ili sportaica koji imaju ast nositi zastavu svoje zemlje. Nakon to su sportai predstavnici svih drava uli na Olimpijski stadion Igre proglaava otvorenim sam ef drave domaina.

Olimpijska baklja i plamen

Olimpijski plamen je jedno od najpoznatijih Olimpijskih znamenja. Simbol vjene vatre odnosno plamena potjee iz grke mitologije u kojoj je poznata pria o Prometeju koji je ukrao vatru iz doma boga Zeusa te je poklonio ljudima. Taj su motiv iskoristili Grci te za vrijeme odravanja drevnih Olimpijskih Igara uvijek odravali vjenu vatru.

Prvi je put plamen na otvaranju modernih Olimpijskih igara upaljen na Olimpijskim igrama u Amsterdamu, 1928, a nain tafetnog (pre)noenja plamena bakljom inauguriran je u sklopu priprema i otvaranja Olimpijskih igara u Berlinu, 1936 godine.

Danas je uobiajen postupak takav da se plamen upali u grkoj Olimpiji, i to sunevom svjetlou uz pomo konkavnog zrcala, sukladno drevnim obiajima. Paljenje obavljaju ene odjevene u odjeu po ugledu na drevne sveenice boga Zeusa. Zatim tako nastali plamen, na Olimpijskoj baklji nosi tisue trkaa, tafetno, preko svih kontinenata, do grada u kojem e se odravati Olimpijske igre i, na kraju, do istaknutog mjesta na Olimpijskom stadionu na kojem e plamen, upaljen u drevnoj Olimpiji, plamtjeti itavo vrijeme odravanja Igara.

Sam postupak prenoenja baklje iz Grke do mjesta odravanja Igara, ovisno o udaljenosti, ne prelazi se uvijek trei, jer je naravno to nemogue, primjerice ako se radi o drugom kontinentu. Ipak, pokuava se da baklja vei dio puta prijee na taj nain. Biti nositelj Olimpijske baklje posebna je ast, koju dobiju zasluni sportai iz zemlje domaina odnosno zemalja kroz koju baklja prolazi na svom putu. Zavrni dio je donoenje baklje na stadion prilikom sveanosti otvaranja Igara, gdje se plamenom iz baklje upali plamen na posebno istaknutom gorioniku na stadionu, koji je esto velikih dimenzija na nain da plamen bude vidljiv iz svakog kuta stadiona.Posebna se ast ukazuje osobi koja prilikom otvaranja Igara doneenu baklju preuzima poslijednja, te plamenom iz baklje upali vatru na samom stadionu, simbolizirajui tako poetak Igara.

Iako je plamen naravno upaljen ve ranije i doneen bakljom, ta se osoba naziva palitelj Olimpijskog plamena. Tu osobu bira zemlja domain, a uobiajeno je da to budu zasluni sportai i to najee oni koji se vie aktivno ne natjeu. Ponekad domain odabere da to bude i neka osoba koja nije direktno vezana uz sport, te je primjerice na Igrama u Montrealu 1976. odabrano da vatru zajedniki upale dvoje mladih, i to mladi iz francuskog govornog podruja Kanade te djevojka iz engleskog govornog podruja, ime je simbolizirano zajednitvo ta dva dijela zemlje domaina. Biti palitelj Olimpijskog plamena ast je koja se dogaa jednom u ivotu, i jedna je od najveih poasti u sportu uope.

Zimske Olimpijske igre (ZOI)

Kad je utemeljen MOO, jedan je od predvienih sportova bilo i klizanje na ledu, a prvo natjecanje takvog tipa, odrano na Igrama 1908. u Londonu, bile su etiri discipline umjetnikog klizanja. Predloeno je osnivanje posebnih zimskih Igara, ali je ta ideja minirana glasovima Skandinavaca koji su proteirali svoje "Nordijske igre". Ipak neke discipline zimskih sportova bile su uvrtene u program Igara 1916. godine u Berlinu (koje nisu odrane) i onih 1920. u Antwerpenu. A onda je, 1924. godine u Chamonixu u Francuskoj pod pokroviteljstvom MOO-a a u sklopu VIII. Olimpijskih igara 1924. u Parizu, prvo organiziran "Meunarodni tjedan zimskih sportova" koji je postigao uspjeh, pa je idue, 1925. godine MOO odluio ustanoviti posebne Zimske olimpijske igre koje e se odravati neovisno o Ljetnim olimpijskim igrama. Na zasjedanju MOO-a, 1926. godine

XIV Zimske Olimpijske igre, SarajevoXIV. Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984

Grad domain Broj drava Broj sportaa Broj sportova Broj takmienja Otvaranje igara Zatvaranje igara Prisega sportaa Prisega sudaca Olimpijska baklja

Sarajevo, Bosna i Hercegovina 49 1272 6 49 8. veljae 1984. 19. veljae 1984. Bojan Kriaj Dragan Perovi Sanda Dubravi

U Atini, 18. maja 1978.g. organizacija XIV Olimpijskih igara povjerena je Sarajevu, pored Japanskog Saporoa te vedskog Geteborga. Glavni je motiv ipak bila elja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva meu ljudima, odre u gradu koji je do tada najpoznatiji bio po dogaajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su bili zasluni iznimno ljubazni domaini, te su ostale upamene kao vrlo ugodne Igre za natjecatelje kao i za gledatelje.

Popis sportova

Alpsko skijanje Biatlon Bob Brzo klizanje Hokej na ledu Sanjkanje

Nordijsko skijanje: o Skijako tranje o Nordijska kombinacija o Skijaki skokovi Umjetniko klizanje

FORMIRANJE SISTEMA SPORTSKE KULTURE

Cilj sportske kulture treba da bude jedinstven za sve oblike: igre, gimnastika, sport i rekreacija Zato i cjelokupna aktivnost u ovoj oblasti treba da bude ka ostvarenju jedinstvenog cilja

Sportsko vaspitanje treba da postane pravo svih kategorija stanovnitva, bez obzira na uzrast, spol i socijalno stanje. Da bi se ovo pravo moglo ostvariti potrebna je sveobuhvatna, jednistvena akcija svih drabnih i drutvenih organa kao i organizacija za sportsku kulturu u cilju izgradnje novih i popravke poruenih objekata za sportsku kulturu, nabavku potrebnih rekvizita i opreme, kolovanje odgovarajueg kadra za rad u organizacijama za sportsku kulturu i dravnim institucijama sportske kulture, na bazi toga, stvaranje jednistvenih programa rada za pojedina podruja sportske kulture.

Ureen jedinstven sistem sportske kulture trai jedinstvenu koncepciju, jedinstvenu terminologiju, jedinstveno kolovanje i zapoljavanje strunih kadrova, jedinstven sistem informacija o stanju funkcionalnih i motorikih sposobnosti svih kategorija stanovnitva ( to uslovljava, jednistvenu evidenciju podataka ) i jedinstvenu obradu i koritenje prikupljenih informacija, jednistvenu orijentaciju na masovnost, zajednike porpagandne akcije na radiju, TV i novinama, jednistvena takmienja, jedinstvenu zdravstvenu zatitu, jednistveno finansiranje, jednistvenu finansijsku i strunu inspekciju.

Dobro postavljen sistem pretpostavlja saradnju svih institucija koje imaju svoj interes u sportskoj kulturi ( komunalni organi, mjesna zajednica, kuni savjet, kolski odbori, urbanisti, prosvjetne i zdravstvene organizacije, sindikat, razne politike organizacije i dr.

PROGRAMSKI ZADACI SPORTSKIH ORGANIZACIJA

Sport predstavlja najsnanije i najatraktivnije podruje odgoja i obrazovanja.Karakteristie se maksimalnim zahtjevima, ali i maksimalnim uincima na ovjeka.

Programske aktivnosti:1. 2. 3. 4.

5.6. 7. 8. 9. 10. 11.

Donijeti dugorone i kratkorone planove i programe rada. Izvriti uvid u materijalne uslove i kadrovske potrebe klubova ( objekti, oprema, rekviziti ). Mjere za poveanje masovnosti ( selekcija pri kolama, formiranje pionirskih ekipa... ). Finansiranje klubova i stimulacija trenera. Mjere za poveanje kvaliteta rada ( dokolovavanje trenera ) Stimulisanje sportista. Struni i odgojni rad sa sportistima. Nain finansiranja. Zdravstvena zatita. Odravanje postojeih i izgradnja novih sportskih objekata. Stimulacija sponzora u izgradnji sportskih objekata i finfsiranja sportskih aktivnosti

12. Kontrola sportsko trenanog rada ( sportskih rezultata, uspjeha u koli... ) 13. Selekcija treneskog kadra 14. Odrediti nosioce i okove izvrenja pojedinih, ovdje postavljenih i drugih zadataka.

Osnovne karike sistema sportske kulture:

Osnovne karakteristike od kojih zavisi aktuelno stanje i dalji razvoj i unapreenje sportske kulture su: KADROVI U SPORTSKOJ KULTURI SELEKCIJA KANDIDATA ZA STUDIJ SPORTSKE KULTURE KAO I ZA POHAANJE TRENERSKIH KOLA MATERIJALNI USLOVI NAMIJENJENI POTREBAMA SPORTSKE KULTURE ZDRAVSTVENA ZATITA U SPORTSKOJ KULTURI FINANSIRANJE SPORTSKE KULTURE INFORMISANJE I PROPAGANDA U SPORTSKOJ KUTLURI ORGANIZACIJA SISTEMA SPORTSKE KULTURE ZAKONSKO REGULIRANJE SPORTSKE KULTURE NAUNA I STRUNA ISTRAIVANJA U OBLASTI SPORTSKE KULTURE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

OSNOVNA NAELA I PRAVILA U SPORTU

FER PLEJFer znai drati se dogovorenih pravila, odrei senepravedno steenih prednosti, imati jednake anse, obzirno se ponaati, potovati svog protivnika u sportu i prihvatati druge i drugaije. "Fer-plej ne oznaava samo potivanje dogovorenih pravila igre, taj pojam mnogo vie upuuje na dranje sportiste: potovanje protivnika i ouvanje prihikog i fizikog dostojanstva. Onaj sportista koji se moe staviti u poziciju svog protivnika se ponaa fer."

Povelja fer pleja

Fer plej je prije svega i iznad svega,strogo potovanje svih pravila.Fer plej nije namjerno udaranje ili varanje. Fer plej je potivanje sudije. Prisustvo sudije i irija je od presudnog znaaja za svaku sportsku priredbu.Sudije zasluuju nae puno potovanje Fer plej je prihvatanje svih odluka sudija,bez prijetnje njihovom integritetu Fer plej je dostojanstveno priznavanje protivnikove nadmonosti kad se gubi Fer plej je skromno prihvatanje pobjede a ne poniavanje protivnika Fer plej je svijest o protivnikovom kvalitetu Fer plej je takmienje sa protivnikom pod istim uslovima uz oslanjanje samo na vjetinu. Za sudiju,fer plej je detaljno poznavanje svih pravila i njihovo poteno primjenjivanje Fer plej je uvanje svog dostojanstva,pod svim okolnostima a ne gubljenje samokontrole.To je odbijanje fizikog i verbalnog nasilja. Pravila fer pleja trebaju da vae za sve ljude koji su na bilo koji nain vezani za sport : profesionalne sportae,sportae omladince, rekreativce,trenere,slubena lica,sudije i gledaoce

Deset fer plej pravila za profesionalnog sportaa

Uvijek budite poteni Uvijek dajte sve od sebe na takmienju,ak i ako vam pobjeda izmie. Potujte svoje trenere,zvaninike,pokrovitelje,kolege u timu i svakog drugog koji je na bilo koji nain ukljuen u vau sportsku aktivnost,i budite ljubazni i lojalni u odnosu prema njima uvajte drugarstvo sa svojim timom odnosno svojim kolegama Vodite rauna da budete u dobroj formi,ako ste u potpunosti spremni za takmienje nemate razloga da krite fer plej. Budite vjerni sportskom radnom ugovoru,kao i njegovim odredbama. Na terenu potujte sudije,protivnike i publiku,jer vae ponaanje moe da utie na gledaoce i moe da prui primjer mladima. Postizanje najboljih rezultata mora da proistekne iz treninga i postupaka koji ne smiju da nanose bilo kakvu tetu profesionalnom sportisti. Suoite se sa porazom to mirnije.Na putu do uspjeha stoje brojne prepreke 10.Profesionalni sportista moe da bude svakome primjer za ugled.Stoga vae ponaanje i izvan terena mora da bude u skladu sa principima sportskog ivota : obzirnost,drugarstvo i skromnost.

Deset fer plej pravila za trenera

Stalno imajte na umu da ste vi najodgovorniji za obrazovanje sportista u skladu sa sportskim idealima. Ne zaboravite da ste vi ivi primjer za sve sportiste koji e,stoga,raditi ono to i vi. Nikad nemojte zaboraviti da prvo morate da stvorite i obrazujete linost,a tek potom ampiona. Ne zaboravite da ovjek nije maina ve ivo bie koje misli i osjea Vodite rauna o fizikom razvoju sportista a uporedo i o razvoju njegovih-njenih intelektualnih sposobnosti Uvijek uite sportistu da pod svim okolnostima strogo potuje pravila. Ne zaboravite da jednostrana usmjerenost na izvoenje nije znak efikasnosti Potujte odluke i pravila sportskih zvaninika ak i ako se sa njima ne slaete Pokuajte da primjenite u praksi vaspitne principe sportskih ideala. 10.Zahtjevajte od sportaa da se edukuju,kako bi i poslije sportske karijere mogli ivjeti od svog rada.

Deset fer plej pravila za sudiju

Potrudite se da do tanina znate sva pravila i odredbe za arbitrau Budite svjesni stanja svoje kondicije,to je bitan elemenat zadobro obavljanje posla. Vodite rauna da vae ponaanje uvijek bude u skladu sa principima za donoenje ispravne odluke Prema klupskim slubenim licima treba da imate vrst i dostojanstven stav Tokom takmienja imajte samokontrolu,budite uporni i nepristrasni Javno prekorite ne-fer plej i jaajte samopotovanje Nikad ne oklijevajte da hrabrite,motiviete i edukujete mlae kolege Ne kritikujte javno rad svojih kolega i sprijeite da drugi to ine Spremno prihvatite tehniki savjet tree osobe,jer proizilazi iz posmatranja vaeg rada i moe doprinjeti vaem usavravanju 10.Neka vam kritika bude razlog za analizu svog rada i razmiljanje a ne za ljutnju,neraspoloenje i sujetu.

Deset fer plej pravila za gledaoca

Ne zaboravite da je sportski dogaaj izuzetno kulturan in Ideali sportskih takmianja od izuzetnog su znaaja,ne samo za sportiste,ve i za gledaoce Upamtite da se pozitivan stav gledaoca odraava na sportiste koji se takmie Ohrabrite oduevljenjem i podrkom one sportiste i timove kojima se divite,nemojte dozvoliti da u vama preovlada nepoten odnos Budite objektivni u oekivanju rezultata takmienja i ne zaboravite da su i sportisti ljudi.Rezultati koje oni postiu uslovljeni su fizikim i psiholokim zakonitostima. Imajte povjerenja u estitost sudije i potujte njegove odluke. Slavite pobjednika i priznajte trud i vrijednost poraenog Potujte razliita miljenja Fer ponaanjem na sportskim manifestacijama poveavate njihov uspjeh i olakavate posao organizatorima 10.Trudite se da dobro zatitite principe fer pleja.

Putevi prevazilaenja

Namogue je porei da je sport takmienje sa drugima,koji nepravedno i nezaslueno nazivamo protvnicima. ini se sasvim uobiajenim da se i u sportskom nadmetanju prevazie drugi. To prevazilaenje drugog ili drugih ima svoju prethodnicu u prevazilaenju sebe. Prevazilazei druge nastojimo otkriti ono najvee, najbolje najizraenije u njima kako bi ih prevazili. Da bi to bilo mogue valja otkriti i ono to je najvee, najuspjenije i najizraenije u nama. Putevi prevazilaenja u sportu slini su usponu na planinu. Lo silazak moe da poniti srean uspon.

Putevi prevazilaenja

H V A L NA P A NJ I