Upload
nichole-douglas
View
25
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
POVIJEST JEZIKA
Citation preview
Hrvatska pismenost tekla je na trima
pismima:
- latinici
- glagoljici
- irilici (hrvatska irilica bosanica)
- prvo hrvatsko
pismo- sastavio ju je Konstantin
iril u 9. st. za crkvene potrebe
- dva tipa: okrugla i uglata
(u Hrvatskoj) glagoljica
- glagoljska abeceda
zove se azbuka prema
nazivima prvih dvaju
slova az, buki.
- hrvatska irilica bosanica
GODINA: 1100.
PISMO: glagoljica
JEZIK: starohrvatski
PRONAENA: zaseok Jurandvor kraj Bake na otoku Krku u crkvici sv. Lucije
SADRAJ: kralj Zvonimir daruje zemljite crkvici sv. Lucije i navode se
svjedoci toga darivanja.
JEZINI DOKUMENT - prvi hrvatski cjeloviti tekst
POVIJESNI DOKUMENT spominje se ime kralja Zvonimira
PRAVNI DOKUMENT darovnica
IZGLED
- 13 redaka
- 100 rijei
- izgraena od kamena vapnenca
- ukraena ornamentikom
Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat
Driha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoj dane, svetoj Luciji. I
svjedoe mi Desimir, upan u Krbavi, Martin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na
otoku. Tko to poree, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evanelista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje ivi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih
devetero brae u dane knez Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijae u te dane samostan sv. Mikule u Otocu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.
TEKST
najstariji glagoljski, rukom
pisani, zakonski spomenik
1288. godina
starohrvatski jezik,
glagoljica
najstariji rukopisni
spomenik pisan
hrvatskom irilicom ili bosanicom
1250. godina
ili POHVALA GOSPI
oko 1347.
tekst pisan latinicom i
hrvatskim jezikom
knjige tiskane tijekom 15.
stoljea (do 16. stoljea)
prva hrvatska tiskana knjiga
MISAL PO ZAKONU RIMSKOG
DVORA 1483.
16. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
PRVI HRVATSKI RJENIK
1595.
Faust Vrani
Rjenik pet
najuglednijih
europskih jezika
- prvi hrvatski samostalni
tiskani rjenik
latinski, talijanski, njemaki, dalmatinski i ugarski
Najistaknutije mjesto u
hrvatskoj knjievnosti 16. st.
pripada Splianinu Marku
Maruliu.
Meu njegovim djelima istie
se spjev JUDITA iz 1501.
godine, napisan hrvatskim
jezikom.
Zato ga nazivamo ocem
hrvatske knjievnosti.
ostali knjievnici 16. st. -Marin Dri, Petar Hektorovi, Petar Zorani (prvi hrvatski roman Planine)
17. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
PRVA HRVATSKA
GRAMATIKA 1604.
Bartol Kai
Dvije knjige
osnova ilirskoga
jezika
- prva cjelovita gramatika
hrvatskoga jezika pisana
latinskim jezikom
OZALJSKI
KNJIEVNOJEZINI KRUG
PREDSTAVNICI - Petar
Zrinski, Katarina Zrinska,
Fran Krsto Frankopan
i Pavao Ritter Vitezovi
19. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
ILIRSKI POKRET HRVATSKI PREPOROD
- hrvatski knjievnici i znanstvenici nastoje odrediti knjievni jezik koji e
biti zajedniki svim Hrvatima uvjeti za taj jezik stvoreni su u etvrtom desetljeu 19. stoljea
- TOKAVTINA se odabire za
osnovicu zajednikog jezika zbog bogate tokavske knjievne batine
1830.NAJAVA REFORME PRAVOPISA
Ljudevit Gaj
KRATKA OSNOVA
HORVATSKO-
SLAVENSKOGA
PRAVOPISANJA
- nudi rjeenje slovopisnih
problema hrvatskoga jezika
1835.Ljudevit Gaj pokree
NOVINE HORVATSKE,
SLAVONSKE I
DALMATINSKE
i knjievni prilog
DANICA HORVATSKA,
SLAVONSKA I
DALMATINSKA
- kajkavsko narjeje i stari pravopis
1836.mijenja se naziv u
NOVINE ILIRSKE
i knjievni prilog
DANICA ILIRSKA
- tokavsko narjeje i novi pravopis
1847.Hrvatski sabor proglasio je
hrvatski jezik slubenim
jezikom.
KNJIEVNICI (ILIRCI)
Dimitrije Demeter
Ivan Maurani
Ivan Kukuljevi
Janko Drakovi
Antun Mihanovi
20. stoljeePOVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
- nakon II. svjetskog rata jaaju pritisci s tenjom da se hrvatski jezik to vie posrbljuje
- vrhunac takva nastojanja bio je
1954.
NOVOSADSKI
DOGOVORna kojem je zakljueno da je "narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan
jezik", da se u nazivu jezika u
slubenoj upotrebi moraju isticati oba njegova dijela (hrvatski i srpski) te da
treba izgraditi zajedniki pravopis
1967.
DEKLARACIJA O
NAZIVU I
POLOAJU HRVATSKOGA
JEZIKA
-zahtijeva se potivanje ustavnoga propisa o jednakosti i
ravnopravnosti etiriju knjievnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga,
srpskoga i makedonskoga
- zahtijeva se dosljedna primjena
hrvatskoga knjievnog jezika u kolama, novinarstvu, javnom i politikom ivotu, na radiju i televiziji kad se god radi o
hrvatskom stanovnitvu
- Deklaracija je politiki osuena, ali je odbaen NOVOSADSKI DOGOVOR i zajedniki pravopis
- zakljueno je da hrvatskom jeziku odgovara jednoznani naziv HRVATSKI, bez obzira na slinost sa srpskim jezikom
- 1971. zabranjen pravopis Babi-Finka-Mogu
- 1972. tiskan u Londonu pa mu
otuda naziv Londonac