POUČAVANJE DJECE KOJOJ HRVATSKI NIJE PRVI JEZIK

nakladnikPučko otvoreno učilište Korak po korakIlica 73, 10 000 Zagreb

lekturaMarina Vujčić

dizajn i prijelomCipmann d. o. o.

a Ilica 73, 10 000 Zagrebt 01 4854 935f 01 4854 022e korakpokorak@korakpokorak.hrw www.korakpokorak.hr

tisakTiskara Zelina d. d.

naklada500 primjeraka

Brošura je tiskana uz pomoć donacija hrvatskih građana Uredu Unicef-a za Hrvatsku.Ova publikacija ne izražava nužno službene stavove UNICEF-a.

SADRŽAJ

Uvod

Što podrazumijeva termin 'drugi jezik'?

Što podrazumijeva poučavanje drugoga jezika?

Eksplicitno vs. implicitno poučavanje jezika

'Jezik za preživljavanje' ili 'jezik igrališta' vs. 'kognitivno-akademski jezik'

Neke činjenice o usvajanju drugog jezika

Vjerujete li u zablude?

Savjeti za komuniciranje s djecom kojima hrvatski nije prvi jezik

Neke činjenice o arapskom jeziku i izazovi za njegove govornike kod usvajanja hrvatskog jezika

Neke činjenice o perzijskom (dari, farsi, tajik) jeziku i izazovi za njegove govornike kod usvajanja hrvatskog jezika

Gdje možete proširiti svoje znanje i vještine poučavanja hrvatskog kao drugog jezika?

Rječnik (Hrvatsko - arapski)

Rječnik (Hrvatsko - farsi)

5

6

7

8

9

10

12

16

18

19

20

21

24

5

UVOD

Hrvatski je jezik službeni jezik u Republici Hrvatskoj te je većini građana, kako odraslima tako i djeci, ujedno i materinski jezik. No, nije svima.

Za djecu tražitelja međunarodne zaštite i azilanata1 i njihovu obrazovnu, ali i socijalnu integraciju, iznimno je važno da što brže i sa što manje napora ovladaju hr-vatskim jezikom toliko da mogu pratiti nastavu, stva-rati nova prijateljstva i razvijati samostalnost kretanja i življenja u novoj državi. Djetetu koje nije usvojilo hr-vatski jezik u dovoljnoj mjeri, bit će pretežak sadržaj koji treba svladati, udžbenici će mu biti teško upotre-bljivi, učenje sporo i teško, zbog čega ni njegova posti-gnuća neće biti maksimalna. No, nepoznavanje hr-vatskog jezika nije djetetova teškoća, nego izazov za učitelje i odgojno-obrazovni sustav.

Kako bi dijete usvojilo službeni jezik, nije dovoljno hrvatski jezik učiti samo na satovima hrvatskog jezi-ka, pripremnoj ili dopunskoj nastavi hrvatskog jezika

– što se posebno odnosi na školu – već je potrebno da svi odgojno-obrazovni djelatnici planiraju poučavanjekoje će istovremeno djeci kojoj hrvatski nije prvi jezik omogućiti usvajanje i jezika i sadržaja predmetnih.

U ovoj brošuri, namijenjenoj odgajateljima, učitelji-ma i stručnim suradnicima, možete pronaći objašnje-nje osnovnih pojmova i koncepata vezanih za učenje 'drugog jezika', upoznati zablude o radu s djecom kojoj hrvatski nije prvi jezik, ali i dobiti savjete za lakšu ko-munikaciju.

1 Zbog pojednostavljenja dalje u tekstu ćemo koristiti izraz 'djeca migranti' misleći pri tome i na djecu azilante i tražitelje azila

HRVATSKI

NEPOZNAVANJE HRVATSKOG JEZIKA NIJE DJETETOVA TEŠKOĆA, NEGO IZAZOV ZA UČITELJE I ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV.

6

ŠTO PODRAZUMIJEVA TERMIN 'DRUGI JEZIK'?

Pojmom drugi jezik označavaju se različite stvari:

1 u širem značenju odnosi se na bilo koji jezik koji nam nije materinski, a koji poznajemo (za to u hrvatskome imamo i pojam strani jezik);

2 odnosi se na onaj jezik koji smo naučili nakon prvoga;

3 onaj jezik koji se u određenome društvu ili zajednici rabi kao još jedno sredstvo sporazumijevanja.

Važno je napomenuti da drugi jezik ne usvajamo nuž-no nakon što smo već ovladali materinskim. Dijete može i u dobi od 3 godine ili prije početi usvajati drugi jezik, kad materinskim još nije u potpunosti ovladalo. Smatra se da do pete godine djeca uglavnom pozna-ju gramatička obilježja prvog jezika koji usvajaju. Kad nakon prvoga dijete uči drugi jezik, uči ga na temelju onoga što je već do tada usvojilo kroz svoj prvi jezik.

RJEČNIK

PUŽSNAIL

JABUKAAPPLE

7

ŠTO PODRAZUMIJEVA POUČAVANJE DRUGOGA JEZIKA?

Tradicionalno se smatralo da djeca mogu učiti dru-gi jezik jedino ako ih eksplicitno poučavamo. Kad se radi o djetetu školske dobi, smatralo se da je to isklju-čivo posao učitelja koji poučavaju taj jezik, u našem slučaju učitelja hrvatskoga jezika. Suprotno tome, suvremena istraživanja pokazuju kako djeca naj-bolje uče drugi jezik u interakciji s drugom djecom i odraslima tijekom svakodnevnih aktivnosti. To znači da poučavanje drugog jezika u vrtiću i školi treba biti integrirano u sve aktivnosti igre i učenja, odnosno da su za učenje hrvatskog jezika odgovorni svi djelatnici vrtića odnosni svi učitelji koji su u kontaktu s djete-tom kojemu je hrvatski drugi jezik. Pri tome svoj pri-stup djetetu treba prilagođavati u skladu s njegovom razinom usvojenosti hrvatskog jezika.

Svrha poučavanja djece kojoj je hrvatski drugi jezik trebala bi biti: – poticanje razvoja – poučavanje predmetnog sadržaja (u školi) – poučavanje hrvatskoga jezika.

DRUGI JEZIK

8

EKSPLICITNO VS. IMPLICITNO POUČAVANJE JEZIKA

eksplicitno poučavanje jezika model je pouča-vanja jezika usmjeren na sustavno poučavanje struk-ture i primjene jezika (rječnik, gramatika, izgovor, fluentnost).Uz to, eksplicitno poučavanje jezika uključuje i ek-splicitno učenje gramatičkih pravila (npr. 'Perfekt se tvori od...'.).

implicitno poučavanje jezika model je koji se temelji na poučavanju jezika koji je ugrađen u sva-kodnevne aktivnosti i poučavanje u vrtiću i školi. Očekuje se da će djeca učiti govoriti, čitati i pisati na hrvatskom jeziku dok su izložena bilo kojem iskustvu na tom jeziku. Implicitno poučavanje jezika ne uklju-čuje deklarativno znanje o gramatičkim pravilima je-zičnih struktura, već uporabu tih struktura.

stručnjaci se slažu da je za učenike drugog jezika neophodno i eksplicitno i implicitno učenje i da ih je važno promatrati kao kom-plementarna učenja.

eksplicitno implicitno

9

'JEZIK ZA PREŽIVLJAVANJE' ILI 'JEZIK IGRALIŠTA' VS. 'KOGNITIVNO-AKADEMSKI JEZIK'

'JEZIK ZA PREŽIVLJAVANJE' ILI 'JEZIK IGRALIŠTA'Dijete prvo razvija osnovne jezične vještine potrebne za interpersonalnu komunikaciju. Ukoliko su djeca dvije godine integrirana u okruženju u kojem imaju često prilike kroz suradničke aktivnosti koristiti jezik, na tom jeziku mogu kompetentno komunicirati, raz-govarati, družiti se s kolegama, čak se i šaliti. Ova vr-sta usvojenosti jezika naziva se i ' jezik za preživljava-nje' ili ' jezik igrališta' jer djeci omogućuje interakciju s drugom djecom ili odraslima. Dakle, radi se o jeziku potrebnom za svakodnevnu komunikaciju.Međutim, ' jezik igrališta' često je nedovoljan kad se radi o usvajanju nekih zahtjevnijih akademskih sadr-žaja (npr. iz prirode i društva, povijesti i sl.).

'KOGNITIVNO-AKADEMSKI JEZIK'Odrasli često smatraju da dijete, kad je svladalo 'je-zik igrališta' koji mu služi za osnovnu interakciju s izvornim govornicima, više nije potrebno poučavati drugom jeziku. Međutim, 'jezik igrališta', djetetu nije dovoljan kako bi na njemu moglo obrađivati dublje kognitivne procese i stvarati nova znanja iz pojedinih specifičnih područja (poput npr. matematike ili bio-logije). 'Kognitivno-akademski jezik' počinje se razvijati na-kon komunikacijskog jezika. To je specifičan jezik za neke sadržaje koje poučavamo (uglavnom u školi) i koji nam je neophodan kako bismo te sadržaje svla-dali, npr. u matematici: 'više za', 'manje za', 'dva puta veći', itd.

10

učenje drugog jezika temelji se na prethod-nim iskustvima i znanjima – Djeca koja uče drugi jezik dolaze u vrtić/školu znajući što jezik jest i kako ga koristiti za komunikaciju. U uspješnim programi-ma poučavanja drugoga jezika djecu se ohrabruje da koriste prvi, tzv. materinski jezik, kako bi i dalje ra-zvijali razumijevanje pojmova, ali i zbog psiholoških razloga i razvoja pozitivnog identiteta djeteta. To se ostvaruje tako da se roditelje i članove obitelji ohra-bruje da čitaju s djecom, pričaju im priče i razgovara-ju s djecom na prvom jeziku.

NEKE ČINJENICE O USVAJANJU DRUGOG JEZIKA

djeca koja uče drugi jezik mogu biti manje mo-tivirana za komunikaciju na drugom jeziku jer znaju da kod kuće, tj. u obitelji, mogu komunicirati na prvom jeziku (zato, umjesto da ih se stalno ispravlja ili čak ismijava, trebaju biti nagrađeni ili poticani), a njihova izloženost drugom jeziku u vrtiću/školi može biti puno manja nego što je njihova izloženost prvom jeziku u obitelji.

jezik se uči tijekom socijalnih interakcija – Po-znavati jezik između ostaloga znači poznavati govor-ne vrednote jezika; razumijevanje neverbalnih zna-kova, intonacije, pauza za nastavak razgovora i dr. Ove vještine stječu se isključivo tijekom interakcija djece sa svim govornicima toga jezika.

NEKOĆ DAVNO...

11

jezik i konceptualno razumijevanje (razu-mijevanje pojmova) razvijaju se istovreme-no – Jezik se najbolje uči u funkcionalnom/smisle-nom okruženju, a ne u izolaciji gdje je cilj poučavanja samo usvajanje jezika. Usvajanje drugoga jezika, kao i usvajanje prvoga jezika, odvija se tijekom svih aktiv-nosti u koje je dijete uključeno, a u školi na svim na-stavnim satima na kojima učenici uče koristiti drugi jezik za mišljenje, komunikaciju i učenje.

kad djeca koriste jezik kod kuće, njihovi skrb-nici i odrasli pokušavaju shvatiti što im oni žele reći. U vrtiću, a pogotovo u školi, odrasli su če-sto više usmjereni na točnost u izražavanju, nego na smisao poruke koju djeca žele prenijeti. Često isprav-ljanje može smanjiti motivaciju i samopouzdanje dje-teta da govori drugim, tj. stranim jezikom. Umjesto toga, pokažite povjerenje i strpljivost, što će djeci omogućiti da eksperimentiraju s jezikom i da ne odu-staju.

djeca rane i predškolske dobi uče jezik bez pritiska. Zbog toga se ponekad čini da su razvojno spremnija za učenje. U školi, djeca su pod pritiskom kako bi brzo naučila novi jezik. Ukoliko je pod prisi-lom, učenje nije ugodno i ne daje najbolje rezultate.

1. JEZIK

2. JEZIK

12

VJERUJETE LI U ZABLUDE?

Zabluda 1. za djecu koja trebaju ovladati hr-vatskim jezikom, najbolje bi bilo da se oko njih u vrtiću/školi govori isključivo hrvatski jezik. Zašto je ovo zabluda? Djeca koja ne govore hr-vatski jezik, a potpuno su u vrtiću ili školi okružena ili kako se kaže 'uronjena' u hrvatski, mogu imati velikih problema s razumijevanjem i učenjem. Kad se djeci dopusti da se služe i svojim prvim jezikom uz hrvat-ski jezik, njima se omogućuje sporazumijevanje i na prvom i na hrvatskom jeziku. Važno je djeci dopustiti da se služe svojim prvim jezikom i iz psiholoških ra-zloga jer je situacija u kojoj se osoba koja se zna izra-žavati ne može izraziti jako frustrirajuća.

HRVATSKI

FARSI

ARAPSKIENGLESKI

TALIJANSKI

FRANCUSKINJEMAČKI

PUSTITE DJECU DA PLIVAJU U MORU VIŠEJEZIČNOSTI

13

Zabluda 2. kad dijete komunicira na svom pr-vom jeziku, to mu onemogućuje da ovlada hr-vatskim jezikom. Zašto je ovo zabluda? Poznavanje prvoga jezika djetetu može samo pomoći u boljem razumijevanju drugoga jezika, jer dijete na prvom jeziku može usvojiti značenja/koncepte, a onda za isti taj pojam na drugom jeziku usvoji riječ. Ako dije-te na prvom jeziku ne poznaje pojam, onda riječ koja označava taj pojam uči na drugom jeziku, pa mora istovremeno usvojiti i riječ i pojam odnosno koncept. Ova zabluda temelji se na pretpostavci da u mozgu imamo ograničeni 'prostor' za jezik i ako se taj pro-stor zauzme jednim jezikom, drugi jezik se neće moći razvijati. Istraživanja, međutim, pokazuju da je ideja ograničenog prostora u umu netočna i da je upravo obrnuto. Kad se djeca nalaze u sigurnom okruženju i iz vanjskog svijeta dobivaju podražaje, njihov je mo-zak neograničeno aktivan – i uči. Kad koriste dva jezi-ka, između njih se događa transfer znanja iz jednoga jezika u drugi. Kako se razvojem jezika jačaju dječji kognitivni kapaciteti, to se događa bez obzira na jezik na kojem dijete uči. Istraživanja pokazuju da što dije-te bolje zna jedan jezik, bolje i lakše uči druge.

JAČANJE KOGNITIVNIH KAPACITETA

14

Zabluda 3. roditelji s djecom trebaju kod kuće govoriti hrvatski jezik. Zašto je ovo zablu-da? Najbolje je da roditelji s djecom govore onaj jezik koji govore tečno i na kojem se mogu najbolje izraziti. To bi mogao biti prvi ili drugi jezik koji roditelji govo-re jako dobro. Ako roditelji govore svojoj djeci na je-ziku koji sami dobro ne znaju, onda im pružaju model jezika koji nije u potpunosti usvojen i prema kojem nemaju isti emocionalni odnos kao prema materin-skom jeziku. Ohrabrite roditelje da u obitelji i dalje govore svoj jezik. Objasnite im da će svojim čestim razgovorima s djetetom na materinskom jeziku po-moći i u usvajanju drugog jezika.

Zabluda 4. djeca u vrtiću ili školi ne smiju ni u kojoj situaciji govoriti materinskim jezikom. Zašto je ovo zabluda? Nažalost, mnogi ljudi misle da u našem mozgu ima mjesta samo za jedan jezik. Ako pogledamo oko sebe na druge zemlje, djeca odrasta-ju učeći dva, tri, a ponekad i više jezika, a da to nema nikakav negativan utjecaj na njihovo akademsko postignuće. Unatoč zabludi da korištenje dvaju jezi-ka zbunjuje ljude, postoje dokazi da dobro razvijena dvojezičnost zapravo povećava 'kognitivnu fleksi-bilnost' – to jest, dvojezični ljudi (uključujući i djecu) mogu lakše vidjeti stvari iz dvije ili više perspektiva i lakše shvatiti kako drugi ljudi misle. Dvojezične ili vi-šejezične osobe također često lakše od jednojezičnih svladavaju nove jezike. Osim toga, djeca moraju ima-ti mogućnost izražavati se na onom jeziku na kojem to najbolje mogu. Ako se zabranjuje uporaba jezika, djeci se ujedno daje poruka da jedan jezik 'nije dobar', a naši stavovi o vrijednosti i poželjnosti nekoga jezika također utječu na učenje jezika.

1. JEZIK 2. JEZIKSVI JEZICI JEDNAKO VRIJEDE

15

Zabluda 5. djeca kojoj hrvatski nije prvi jezik, trebaju se školovati po smanjenom progra-mu. Zašto je ovo zabluda? Snižavanje očekivanja od djece je neprihvatljivo jer im uskraćuje moguć-nost da dobiju istu kvalitetu obrazovanja kao njiho-vi vršnjaci. Istraživanja pokazuju da djeca sa slabijim poznavanjem jezika mogu svladati svaki program ukoliko se poučavanje odigrava na inkluzivan i inte-raktivan način. Osim toga, smanjivanje programa dovest će djecu u nepovoljan položaj jer nikada neće moći dostići vršnjake.

Zabluda 6. djeca koja ne znaju hrvatski jezik, ne mogu imati visoka školska postignuća. Za-što je ovo zabluda? Kao što smo ranije napomenuli, nastavnim se predmetima ne stječu samo nova zna-nja, nego se razvijaju i različite vještine pa učenici mogu biti izrazito uspješni u onim predmetima u ko-jima znanje jezika nije presudno. Na primjer, kad je ri-ječ o matematici, ona je spoj nejezičnih (npr. razliko-vanje istih i različitih skupova) i jezičnih sposobnosti (stručan vokabular). Također, sva djeca, bez obzira na to koji im je prvi je-zik, moraju naučiti značenje stručnih pojmova, usvo-jiti i nove riječi i sadržaj (npr. zavojnica, elipsa, ciklona, pribrojnik...).

16

SAVJETI ZA KOMUNICIRANJE S DJECOM KOJIMA HRVATSKI NIJE PRVI JEZIK

GOVOR

▹ govorite sporije – Koristite dulje pauze između rečenica. Neka vam govor bude prirodne brzine, ali ne pretjerano usporen.

▹ govorite jasno – Ograničite korištenje nefor-malnog govora, odnosno žargona. Naglasite riječi koje su ključne za razumijevanje pojma koji objaš-njavate.

▹ pazite na intonaciju – Obratite pozornost na in-tonaciju koja često mijenja značenje riječi. Kad je potrebno, istaknite pauze među riječima i rečeni-cama, ali tako da ne budu neprirodno istaknute.

▹ upotrebljavajte neobilježen red riječi.▹ ponavljajte i parafrazirajte.▹ dajte djeci dovoljno vremena da obrade

ono što su čuli (ne prelazite prebrzo na nova pi-tanja ili primjere).

RJEČNIK

▹ brinite o rječniku – Koristite one riječi koje se češće koriste. Objasnite nepoznate termine. Kori-stite istoznačnice, ali ne previše jer bi mogle zbu-niti djecu.

▹ ograničite korištenje nestandardnog jezi-ka i zamjenica.

▹ koristite kratke, manje složene rečenice – Pojednostavnite rečenicu kad je to moguće i kori-site imena umjesto zamjenica.

▹ nove riječi koristite u prirodnom kontek-stu – Nove riječi i rečenične strukture primjenjujte u djeci poznatom kontekstu/sadržaju.

RJEČNIK

17

▹ ponavljajte važne riječi – Rekavši istu stvar više puta, djetetu dajete više od jedne prilike da 'uhvati' značenje riječi koju ponavljate. Neku riječ možete naglasiti i tako da je tijekom govora češće smještate na kraj ili na početak rečenice.

OBJEKTI KOJI PODRŽAVAJU RAZUMIJEVANJE

▹ upotrebljavajte konkretne materijale – Ko-ristite predmete, fotografije, grafičke zapise i vide-omaterijale.

▹ ključne riječi zapisujte – Ključne riječi zapisuj-te na ploču ili neko drugo vidljivo mjesto i koristite druge vizualne znakove koji ih označavaju.

▹ neka demonstriranje bude sastavni dio po-učavanja – Koristite geste, pokret, govor tijela i igranje uloga.

POZITIVAN TON

▹ Ohrabrujte djecu da međusobno razgovaraju.▹ Poučavanje jezika temeljite na onome što djeca

već znaju te ih ohrabrujte da govore o svojim pret-hodnim znanjima i iskustvima.

▹ Pokažite entuzijazam, povjerenje, ali i strpljivost, što će djeci omogućiti da eksperimentiraju s jezi-kom i da ne odustaju.

▹ Izrijekom pohvalite djecu kako biste ih motivirali za učenje.

18

PISMO▹ U arapskom jeziku piše se s desna na lijevo.▹ Arapski jezik koristi drukčije pismo u odnosu na la-

tinicu.▹ U arapskom pismu ne koriste se velika i mala slova.▹ Interpunkcija se koristi na drukčiji način u odno-

su na većinu europskih jezika. Ponekad govornici arapskog jezika, kod pisanja na indoeuropskim jezi-cima koji koriste latinicu, na mjesto točke stavljaju zarez.

▹ Arapski govornici s područja Libanona, Alžira, Tu-nisa ili Maroka vjerojatno će imati manje izazova u pisanju latinicom, zbog snažnog prisustva francu-skog jezika na tome području.

GRAMATIKA▹ Iako u arapskom jeziku postoji glagol 'biti', on se

najčešće upotrebljava onda kad se govori o neče-mu što se zbivalo u prošlosti, odnosno najčešće se koristi u obliku perfekta. Naime, kad govornici tre-baju izreći, primjerice, da je neki subjekt nekakav ('Ona je sretna.') ili da je neki subjekt nešto ('On je učitelj.'), u arapskom se to u prezentu izriče bez po-moćnog glagola 'biti' – odnosno u navedenim pri-mjerima bez 'je' ('Ona sretna.'; 'On učitelj.').

▹ U arapskome pridjev obično ide iza imenice koju označava ('Cura lijepa.') te stoga red riječi u rečeni-ci može biti izazov za govornike.

▹ U arapskom jeziku postoji ženski i muški rod, dok srednjega nema.

▹ Također, neke imeničke riječi nemaju isti rod kao u hrvatskom jeziku, primjerice 'stol' je ženskog roda ('ova stol').

NEKE ČINJENICE O ARAPSKOM JEZIKU I IZAZOVI ZA NJEGOVE GOVORNIKE KOD USVAJANJA HRVATSKOG JEZIKA

19

NEKE ČINJENICE O PERZIJSKOM (DARI, FARSI, TAJIK) JEZIKU I IZAZOVI ZA NJEGOVE GOVORNI-KE KOD USVAJANJA HRVATSKOG JEZIKA

PISMO▹ U perzijskom jeziku piše se s desna na lijevo.▹ Perzijski jezik koristi arapsko pismo.▹ U pismu se ne koriste velika i mala slova.▹ Govornici kod usvajanja latiničnog pisma mogu br-

kati vizualno slična slova, kao 'b' i d'.▹ Interpunkcija se koristi na drukčiji način u odnosu

na većinu europskih jezika. Govornici često koriste više veznika, umjesto interpunkcijskih znakova.

GRAMATIKA▹ Red riječi u perzijskom je

▹ U perzijskom pridjev obično ide iza imenice koju označava ('Cura lijepa.') te stoga red riječi u rečeni-ci može biti izazov za govornike.

▹ U perzijskom ne postoje rodovi te su mogući izazov govornicima i sami rodovi i slaganja pridjeva s ime-nicom.

▹ U perzijskom jeziku nema razlike između priloga i pridjeva

SUBJEKTMiš sir jede.

OBJEKT PREDIKAT

'Rani vlak je krenuo.''Vlak kreće rano.'

20

Sadržaj ove brošure dio je dvodnevne edukacije "Po-učavanje djece kojoj je hrvatski drugi jezik" koju nudi Pučko otvoreno učilište Korak po korak.

Edukacija traje 16 sati i sastoji se od dvodnevne radi-onice u trajanju od 12 sati i jednog supervizijskog su-sreta u trajanju od 4 sata.

Za više informacija obratite se na: korakpokorak@korakpokorak.hr

U potrebi za podrškom u odgovaranju na obrazov-ne potrebe u najboljem interesu djece i trajni razvoj vlastitih kapaciteta, posjetite web repozitorij nastao upravo s tim ciljem:http://28.korakpokorak.hr/

GDJE MOŽETE PROŠIRITI SVOJE ZNANJE I VJEŠTINE POUČAVANJA HRVATSKOG KAO DRUGOG JEZIKA?

21

RJEČNIK (HRVATSKO - ARAPSKI)

FRAZEDobro jutro! /ṣabāḥ(u) alḫair/ صباح الخير

Dobar dan! اً – السالم عليكم marḥba(n)/ ili/ مرحب/alsalām(u) ʿalaikum/

Doviđenja! قاء – مع السالمة ل ila alliqā'/ ili/ الى ال/maʿa alsalāma/

Dobro došli! اً بكم – اهال ًوسهال ً مرحب /marḥba(an) bikom/ ili /ahlan wa sahlan/

Oprosti! ʿafwan/ ili/ عفواً – عذراً/ʿuḏran/

Ne razumijem. م أفهم /lam afham/ ل

Hvala! /šukran/ شكراً

Ja sam tvoja učiteljica/odgajateljica.

أنا معلمتك / مربيتك /anā mu'alimatuka/ m.r. /anā mu'alimatuki/ z.r. ili /anā murabiyatuka/ m.r. /anā murabiyatuki/ z.r.

Ovo je tvoje razred. هذا صفك / فصلك /haḏā ṣafuka/ m.r. /haḏā ṣafuki/ z.r. ili /haḏā faṣluka/ m.r. /haḏā faṣluki/ z.r.

Kako se zoveš? / Kako se zove vaše dijete?

ما إسمك؟ / ما إسم طفلك؟

/ma ismuka/ m.r. /ma ismuki/ z.r. ili /ma ism(u) ṭifluka/ m.r. /ma ism(u) ṭifluki/ z.r.

Koliko imaš godina? / Koliko godina ima vaše dijete?

كم عمرك؟ / كم عمر طفلك؟

/kam ‘umruka/ m.r. /kam ‘umruki/ z.r. ili /kam ‘umru ṭifluka/ m.r. /kam ‘umru ṭifluki/ z.r.

Imaš li brata ili sestru? هل لديك أخ او أخت؟ /hal ladaika aḫ au uḫt/ m.r. /hal ladaiki aḫ au uḫt/ z.r.

S kim živiš? .ma'a man ta'iš/ m.r/ مع من تعيش؟/ma'a man ta'išin/ z.r.

Jesi li gladan/gladna? هل انت جائع/جائعة؟ /hal anta đa'i’/ m.r. /hal anti đa'i'a/ z.r.

22

FRAZEJesli li žedan/žedna? هل انت عطشان/

عطشانة؟/hal anta ‘aṭšān/ m.r. /hal anti 'aṭšāna/

Trebaš li pomoć? هل تحتاج الى مساعدة؟ /hal taḥtađu ila musā’ada/ m.r. /hal taḥtađin ila musā’ada/ z.r.

Jesli li dobro? هل انت بخير؟ /hal anta biḫair/ m.r. /hal anti biḫair/ z.r.

Počinje/završava sat بداية / نهاية الدرس(الحصة الدراسية)

/bidāyat/nihāyat aldars/ (alḥiṣa aldirāsiya)

Idemo van. لنذهب الى الخارج /linaḏ hab ila alḫariđ/

Molimo donesite rezervnu odjeću.

رجاءاً إجلبوا مالبسإحتياطية

/riđā'an iđlubū malābis iḥtiyāṭiya/

Dijete se žali da se ne osjeća dobro.

يشتكي الطفل من شيء وال يشعر بخير

/yaštaki alṭifl min šai’ wa la yaš'ur biḫair/

Dijete je danas bilo dobro raspoloženo.

كان الطفل في مزاج جيد هذا اليوم

/kāna alṭifl fi mizāđ đaiyd haḏa alyaum/

Dijete dobro napreduje. م الطفل بشكل جيد /yata'alam alṭifl bišakl đayid/ يتعل

Dijete je slabo ručalo. داً م يأكل الطفل جي /lam ya'kul alṭifl đayidan/ ل

DANI U TJEDNUPonedjeljak االثنين /aliṯnayin/

Utorak الثالثاء /alṯalāṯā'/

Srijeda االربعاء /alarbi'ā'/

Četvrtak الخميس /alḫamis/

Petak الجمعة /alđumu’a/

Subota السبت /alsabt/

Nedjelja االحد /alaḥad/

23

BROJEVIJedan واحد /waḥd/

Dva إثنان /iṯnan/

Tri ثالثة /ṯalāṯa/

Četiri أربعة /arba'a/

Pet خمسة /ḫamsa/

Šest ستة /sitta/

Sedam سبعة /sab'a/

Osam ثمانية /ṯamaniya/

Devet تسعة /tis'a/

Deset عشرة /'ašra/

Jedanaest أحد عشر /aḥad'ašar/

Dvanaest إثنا عشر /iṯna'ašar/

Trinaest ثالثة عشر /ṯalāṯata'ašar/

Četrnaest أربعة عشر /arba'ata'ašar/

Petnaest خمسة عشر /ḫamsata'ašar/

Šesnaest ستة عشر /sittata'ašar/

Sedamnaest سبعة عشر /sab'ata'ašar/

Osamnaest ثمانية عشر /ṯamaniyata'ašar/

Devetnaest تسعة عشر /tis'ata'ašar/

Dvadeset عشرون /'ušrūn/

24

RJEČNIK (HRVATSKO - FARSI)

FRAZEDobro jutro! Sobh Bekheir صبح بخير

Dobar dan! روز بخير Rooz Bekheir

Doviđenja! Khoda Negahdar خدانگهدار

Dobro došli! Khoosh Amadid خوش آمديد

Oprosti! Bebakhshid ببخشيد

Ne razumijem. منظورتان را متوجه نمی شوم / نمی فهمم

Nemifahmam / Manzoretan ra motavajeh nemishavam.

Hvala! ممنون / متشکرم / مرسی

Mamnoon/ Motashakeram/Mersi

Ja sam tvoja učiteljica/odgajateljica.

م تو هستم / من من معل مربی کودک هستم

Man Moalem to hastam / Man Morabi Kodak hastam

Ovo je tvoje razred. اين کالس درس تو می .باشد

In Kelasse darse to mibashad

Kako se zoveš? / Kako se zove vaše dijete?

نام و نام خانوادگی ات چيست ؟ / نام و نام خانوادگی بچه شما

چيست؟

Nam va Name Khanevadegiyat chist? / Nam va Name Khanevadegiye bache shoma chist?

Koliko imaš godina? / Koliko godina ima vaše dijete?

چند ساله هستی؟ / بچهشما چند ساله است؟

Čand Salleh hasti? / Bačeh Šoma Čand Salleh asst?

Imaš li brata ili sestru? ?Aja Hahar ja Baradar daari آيا خواهر يا برادر داری؟

S kim živiš? به همراه چه کسی زندگی می کنی؟

Ba che kasi zendegi mikoni?

Jesi li gladan/gladna? ?Aja Gorosneh hasti آيا گرسنه هستی؟

Jesli li žedan/žedna? ?Aja Tešneh hasti آيا تشنه هستی؟

Trebaš li pomoć? ?Aja Komaak nijaz dari آيا کمکی نياز داری؟

Jesli li dobro? ?Aja Hallet hubeh آيا حالت خوبه؟

Počinje/završava sat ساعت شروع / ساعت خاتمه

Saate šuru / Saate hatemeh

Idemo van. Berim birun بريم بيرون

25

DANI U TJEDNU Ponedjeljak دوشنبه Došanbeh

Utorak Sešanbeh سه شنبه

Srijeda چهارشنبه Čaharšanbeh

Četvrtak Panđšanbeh پنج شنبه

Petak Đomeh جمعه

Subota شنبه Šanbeh

Nedjelja يکشنبه Jekšanbeh

FRAZEMolimo donesite rezervnu odjeću.

لطفا لباس اضافه همراه .بياوريد

Lotfan lebase ezaffeh hamrah bijavarid.

Dijete se žali da se ne osjeća dobro.

بچه اظهار می کند که .حالش خوب نيست

Bačeh Ezhar mikonad keh hallaš hub nist.

Dijete je danas bilo dobro raspoloženo.

امروز بچه حالش بهتر .است

Emruz Bačeh Hallaš Behtar asst.

Dijete dobro napreduje. کودک پيشرفت خوبی دارد

Kudak pišrafte hubi darad.

Dijete je slabo ručalo. کودک خوب غذا نمی .خورد

Kudak hub ghazza nemihurad.

26

BROJEVIJedan Jek يک

Dva Do دو

Tri Seh سه

Četiri Čahar چهار

Pet Panđ پنج

Šest Šeš شش

Sedam Haft هفت

Osam Hašt هشت

Devet Noh نه

Deset Dah ده

Jedanaest Jazdah يازده

Dvanaest Davazdah دوازده

Trinaest سيزده Sizdah

Četrnaest چهارده Čahardah

Petnaest پانزده Panzdah

Šesnaest شانزده Šanzdah

Sedamnaest هفده Hefdah

Osamnaest هيجده Heđdah

Devetnaest نوزده Nuzdah

Dvadeset Bisst بيست