Pouavanje darovite djece

  • View
    84

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Poučavanje darovite djece

Text of Pouavanje darovite djece

Sveuilite u Zadru

Sveuilite

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece

Kolegij: Psihologija uenja i pouavanja

Pouavanje darovite djece

Seminarski rad

Mentor: Student:

studeni 2011.

Sadraj

1. Uvod..2

2. Tko su darovita djeca.3

2.1. Definicija i pojam nadarenosti.....4

3. Obrazovne potrebe darovite djece.6

3.1. Diferencijacija......7

3.2. Akceleracja......8

3.3. Obogaenje programa......9

3.3.1. Trijadni obogaeni model J. Renzullija.....11

3.3.2. Bloomova taksonomija znanja...12

3.3.3. Moodle...13

3.3.4. E-uenje......13

3.4. Mentorstvo.14

4. Kompetencije i osobine nastavnika darovite djece ..15

4.1. Osjeaji koje nadareni uenici mogu uzrokovati kod uitelja....18

5. Vanost roditelja u razvoju nadarene djece...196. Zakonske odrednice za pouavanje darovitih....20

6.1. Rad s darovitim uenicima po Nastavnom planu i programu (2006.).217. Zakljuak ...22Literatura............231. UvodDarovita djeca ne moraju biti odlini uenici, jer se kod njih javlja fenomen podbacivanja u uenju upravo zato to su drugaija i kreativna, pa im je prosjean kolski program dosadan. Najbolje rjeenje bilo bi da se u kolama napravi diferencijalni program prema sposobnostima uenika. Trideset do pedeset posto populacije kolske djece ima pojedine talente, a ak deset posto ih je darovito, a s njima najee nije lako. U mnogim sluajevima uitelji ne znaju prepoznati darovito dijete i potreban je sustav dodatne izobrazbe uitelja za prepoznavanje i rad s darovitom djecom.esto se darovitost uenika manifestira u udnom obliku pa se tako nepaljivom i needuciranom oku darovito dijete moe initi zloestim, nemarnim, hiperaktivnim, drskim i sl. Naime sve su ovo najee popratne osobine fenomena darovitosti koje nekada mogu izbiti u prvi plan i zasjeniti vrline darovitih.Puno energije pomijeano s niskom tolerancijom za frustraciju i pritisak moe ukazivati na problem. Mnogi djeaci su osjetljivi uenici koji teko sjede mirno i rade zadatke kako se od njih oekuje. Na taj nain se njihova inteligencija teko moe otkriti, to jo vie oteava uitelja u pruanju onoga to im stvarno treba. U razredu, ponekad se za darovitu djecu misli da imaju poremeaj smanjene panje i hiperaktivnosti (ADHD), dok se izvan kole njihova darovitost moe bolje prepoznati. Aktivna darovitost i hiperaktivnost (ADHD) se teko mogu razlikovati, jer karakteristike mogu biti sline.

.Darovito dijete pokazuje u svom ponaanju znakove da ima uvjeta da se razvije u stvaraoca. Znakovi su mnogobrojni, esto se javljaju vrlo rano, a uglavnom ukazuju na prisutnost visokih intelektualnih sposobnosti kao to su lakoa uenja, pamenje, smisao za humor, uoavanje uzroka i povezanosti pojava ili specifinih sposobnosti: muzikih, likovnih, psihomotornih ili socijalnih. Obino od primjeivanja znakova darovitosti pa do njezinog manifestiranja u produktivno-kreativnom obliku treba proi otprilike 10-15 godina intenzivnog odgojnog i obrazovnog procesa ili treninga.Istraivanja su pokazala da daroviti uenici kod svojih nastavnika najvie mrze to to se strogo pridravaju plana rada. Predavanja su im vrlo esto dosadna, te im posebno smeta to to uglavnom znaju veinu gradiva koje nastavnik predaje. Ne vole da ih se pusti na miru, najzadovoljniji su kad ih nastavnik potie na izradu malih projekata, da ih zna dobro nauiti te da posjeduje mnogo znanja. Daroviti uenici trae autoritet znanja. Nametanje pukog autoriteta kod njih se ne isplati, s njima treba suraivati. 2. Tko su darovita djecaJedan od prvih zagovornika identifikacije darovite djece bio je Platon. On je inzistirao na posebnom obrazovanju iznimno darovite djece, jer je smatrao da su to budue voe demokracije. Kasnije su postojali razliiti pogledi na darovitost, a neke dvojbe su se zadrale i do danas. Moderna demokratska drutva stalno preispituju dvije temeljne vrijednosti, a to su jednakost i iznimnost. Na osnovu toga se i daje znaaj obrazovanju i poticanju darovitih ovisno o trenutnoj prevlasti jedne od njih. Prvi pokuaj obrazovanja darovite graanske djece u Europi je bio 1800. godine. Francis Galton, koji je prvi dokazao da uspjeni ljudi dolaze iz generacija razliitih obitelji, a tek poetkom 20. stoljea poinje prilagoavanje obrazovanja uenicima sa veim ili prosjenim intelektualnim sposobnostima primjenom Binetovog-IQ testa. Pojam darovitosti u poetku je podrazumijevao samo visoku opu inteligenciju, izmjerenu kao kvocijent inteligencije (IQ) od 130 ili vei, a danas razlikujemo sedam razliitih specifinih sposobnosti, talenata ili inteligencija (Gardner,1983.): logiko-matematika

lingvistika

vizualno-spacijalna

tjelesno-kinestetika

glazbena

interpersonalna

intrapersonalna

Razredi su sastavljeni od uenika razliitih sposobnosti. Veinu uenika ine oni prosjenih sposobnosti, ali se u razredu esto nalaze i uenici ije su sposobnosti nie od prosjenih ili zbog nekih drugih razloga imaju potekoa pri svladavanju kolskog programa, kao i nadareni uenici koji s lakoom usvajaju gradivo. Pouavanje je prilagoeno uenicima prosjenih sposobnosti koji kroz program napreduju onom brzinom kojom se to i oekuje. Slijedea skupina na koju je uiteljica usmjerena pri pouavanju jesu djeca koja postiu rezultate slabije od oekivanih - za njih se planiraju zadaci i aktivnosti koji ie im pomoi da dostignu oekivanu razinu postignua. Tek na kraju, kad je uiteljica ve posvetila puno energije, truda i vremena da svi uenici svladaju odreeno gradivo, na red dolaze i nadareni uenici sa svojim obrazovnim potrebama. Takvo je stanje u mnogim kolama kod nas ali i u svijetu. Darovita djeca izloena su u koli zahtjevima koji su ispod njihovih sposobnosti i potreba. S druge strane, neki od njih znaju o pojedinim podrujima vie nego njihove uiteljice, esto postavljaju teka i izazovna pitanja, dosauju se na satu i razvijaju loe navike uenja. Njihovo kritiko miljenje, dovoenje autoriteta u pitanje ili njihova dominantnost u podruju moe iivcirati uiteljicu, ali i druge uenike i roditelje. ak ikad im ele pomoi, mnogi roditelji i uiteljice ne znaju to initi s njima, kamo ih uputiti, kojim metodama ih poticati i podravati.Rad sa nadarenom djecom podrazumijeva posebne programe i aktivnosti usklaene sa njihovim potrebama i potencijalima. Ali, osim redovnog kolskog rada, nadarena djeca trebaju i pomo, odnosno savjetovanje pri izboru karijere.

Odabir i razvoj karijere je cijeloivotni proces koji zahtijeva stvarnu sliku o sebi, svojim sposobnostima, potencijalima i postignuima. Moderno savjetovanje u odabiru i razvoju karijere podrazumijeva pomo i poduavanje uenika vjetinama samospoznaje i donoenja odluka kako bi u budunosti te odluke donosili samostalno i izgradili uspjenu karijeru. Nadarena djeca se mogu suoavati sa vie izazova u odabiru karijere nego njihovi vrnjaci zbog psihosocijalnih faktora koji mogu utjecati na njihov osjeaj identiteta. U te faktore ubrajamo: multipotencijalnost, rano intelektualno sazrijevanje, nezdravi perfekcionizam i stres zbog visokih oekivanja od strane njima znaajnih osoba kao to su roditelji, nastavnici, rodbina. Nadarena enska djeca se mogu susresti sa jo vie izazova nego njihove muke kolege. Uslijed ranijeg ulaska u pubertet i ranijeg sazrijevanja, te zbog drutvenih normi koje esto kod ena izazivaju jake konflikte izmeu privatnog i profesionalnog ivota. To se takoer dogaa i zbog statusa spolne manjine u odnosu na mukarce unutar nekih zanimanja i radnih sredina u kojima se nalaze takva radna mjesta. 2.1. Definicija i pojam nadarenosti

Postoji mnogo definicija nadarenosti i usmjerene su na razliite aspekte tog pojma od osobina darovitih, kognitivnih modela darovitosti i postignue, do psihosocijalnih initelja darovitosti, a ja u ovdje navesti samo dvije.

Razliiti autori navode razliite karakteristike koje izdvajaju nadarenu od prosjene djece. Definicije i karakteristike nadarenih su vane da bi takva djeca bila prepoznata, identificirana i ukljuena u prikladan odgojno-obrazovni rad u koli, u kojem je izraena individualizacija i diferencijacija. Po Korenu (1988) darovitost je skup osobina koje omoguuju pojedincu da ima potencijale za dosljedno postizanje natprosjenih uspjeha u nekom drutveno cijenjenom podruju.Darovitost i talent esto se koriste kao sinonimi ali talent je uinak u sustavno razvijanom podruju koje svrstava dijete u petnaest do dvadeset posto najuspjenijih, a nadarenost nije sustavno razvijana. Talent je darovitost u jednom uem podruju na primjer matematiki talent, glazbeni i tako dalje, to se vidi iz slijedee definicije. Daroviti uenici su oni uenici koji pokazuju potencijal za izuzetnu uspjenost u mnogim razliitim podrujima djelovanja. Talentirani uenici su oni uenici koji pokazuju potencijal za izuzetnu uspjenost u jednom podruju djelovanja (George, 1997.).Vano je shvatiti da daroviti i talentirani uenici ne ine homogenu skupinu. Svi oni ne pokazuju ista obiljeja ili osobine, ve upravo suprotno, irok raspon individualnih razliitosti. Niti jedno obiljeje samo za sebe ne ini darovitost. Ta djeca esto pokazuju izuzetne sposobnosti i predanost zadatku, no ne nuno na drutveno prihvatljiv nain ili u okviru kolskog programa. Prisjetimo se da djeca u koli provode samo 17 posto vremena pa kako bi onda nastavnici trebali znati ime se bave izvan kole, a kako ve znamo obrazovanje ne prestaje po izlasku iz kole.Darovita su djeca ona kod kojih se zbog njihovih iznimnih sposobnosti mogu oekivati visoka postignua, a identificirana su od strunjaka. Kako bi realizirali svoje potencijale za vlastitu dobrobit i dobrobit zajednice, darovita djeca zahtijevaju obrazovne programe razliite od onih koje kole nude. Ona pokazuju potencijal ili ve ostvaruju visoko postignue u sljede