l UVOD U KOMUNIKACIJU

1 KOMUNIKACIJA

1.1 Osnova meuljudski h odnosa

Nema segmenta drutvenog ivota, profesije i djelatnosti u kojoj komunikacija nije vana. yjetinom komunikacije pQj_edinac uljee na suggvornike - Qbit~!LJ2.d1~~ll~.Qqznanike, . SlJL.~dnik~, pos!~~ part-nere, ppJir~~~ i_.n~9J.e..Q~~ .... Komunikacija ima kljunu ulogu u stva-ranju povoljnih ili nepovoljnih do_ in ov _____ --..---=- u i .Qrganizaciji. - Kgmynils9J!i@ .. ( CQ'!Jf11L!..I]{c.,ar~'JKor.nunikacit

kom, ve i pogledom, osmijehom i pokretom. Sve je komunikaciJa 1 govor, i utnja, i djelo, i potpuna pasivnost.

- __. Klasina podjela jezinih funkcija je Jakobsonova (1975): r~ferencijaln~ (koja priopava sadraj), emotivna (koja se odnosi na go-vornika) , konativna (usmjerena prema s"luatelju, npr. vokativi), fatiJsa (usmjerena na sam govorni kanal), metajezika (koja govori o jeziku) poetska (usredotoena na poruku, kao u umjetnosti). Biber, meutim,

istie da jezini~ funkcija ima daleko vie, i izdvaja sedam najvanijih (1991 :33-36): idejnu (koja se odnosi na formulaciju- ideja, tj. -naCl n- upo-rabe jezinih oblika za posredovanje sadraja), tekstualnu (struktura informacije, kohezija), osobnu (drutvena obiljeja govornika, stav pre-ma poruci) , meuosobriu (odnosi meu drutvenim ulogama, stavovi prema odreenim sudionicima), kontekstualnu (fiziko i temporalne okruenje, svrha), procesnu (realizacija i razumijevanje komunikacij-skog ina) i estetsku Uezina norma, dobar stil).

Za poslovnu su komunikaciju sve navedene funkcije izrazito vane no _!gjuno socioretoriko zna.f~nje im ai l! dvjje: Osobna funkcija - koja oznaava pripadnost drutvenim grupama

osobni stil komunikacije, te stavove prema inu komunikacije iri sa-draju poruke.

Meuosobna funkci@ - koja obiljeava odnose meu sudionicima u procesu komunikacije, drutvene uloge, stavove, zajedniko znanJe i interakcijske mogunosti koje nudi in komunikacije.

Kako pravila urbanog profesionalnog ivota ne dozvoljavaju pre-kid komunikacije, poznavanje koda na instrumentaloj razini (Gumperz 1992:21 O) nije dovoljno. Sudionici u procesu komunikacije moraju posjedovati sposobnost koreliranja poruke s profesionalnim i drutve-nim kontekstom. To zna1 da je poznavanje Jezika tek jedan od ele-menata procesa komunikacije. Kljuan uvjet uspjene komunikaCIJe je u prvom redu opseno zajedniko drutveno znanje sudionika (usp Saville-T roi ke 1990). Osnovne komponente komu=nT'k:acTie;-reu- poznavanje jezika - verbalni i neve[bqlni_ ~l~rn~nti , je~l~ni uz_.o.Elk

prikladan. za __ Odf~Q~fl~:!_~om.yn_i.ka~ti~~~ _ s~u?~1u , jezine opcije, sJtu-acijska vrijednost opcija;

interakcijske vjetine - poznavanje karakteristinih obiljeja komuni-kacijske. sit t Jacije, od abi .U.nt~~(~~iJ~. 9blika prikladn.it .!5ulturno znanle - drutvena struktura, VriJednosti i stavovi, proces enKL!Ituracije.

-- ---

JSomunikacijska kompetencija se, prema tome, moe odrediti kao :edm~tvo jezine. drutvene, kulturne i strateke kompetencije. Ona je spoj jezinih vjetina i drutvene interakcije. Drutvena spretnost !

1.4_~~t~gorjj~ poslovne ko01unikacije \ 1 Poslovna komunikacija se realizira 'J unutar organizacije (proces u kojem sudjeluju sv1 dJelatnici organi-

zacije) izvan organizacije (proces u kojem sudjeluju samo nek1 dJelatnici

organizacije). Od svih se sudionika u procesu poslovne, unutarnje 1 vanJske

komunikacije oekuje da komuniciraju u skladu sa svojom ulogom u organizaciji. Djelatnik ovom zahtjevu moe udovoljiti samo ako tono zna to organizacija od njega oekuje.

1.4.1 Komunikacija unutar organizacije Svrha komunikacile unutar organizacije je, neovisno o prirodi ~latnosti (proizvodnja roba-lli -Uluga),--r~~liza~Ua plana. unutarnja komunikacija obuhvaa vertikalnu komunik_~cUu pref!l~ __ c!_oJje (nalozi u_Qllfu), vertik~J!.lu komuoi.kac.ij.u pr.e.m.a gore (gpyrg!Q~ l!Jfo~"!:!?cija na naloge i upu~ 11Jiljenj9,, pritube t horizontalnu i ~~~e:ralnu ~9munikaciju _(!'_a~r.!liena_ inform~fijDobar dio komunikacije u organizaciji Q~m_a nikakve veze s po-s.!Qm~ Rti~~j~ '?~~-~~~9L1CllD~~;Jn[kg~tiL.~ razmjeni milJenja, osJeaJa in~ormac~a -~~ p_rivatf1EL$Je.ca.p.ojedinaca. Dozvoljen intenzitet i priroaa osobne komunikacije u organizaciji bitno utjeu na stavove i ponaanJe djelatnika, radni moral i proizvodnost (Lesikar et al 19936-7). U odre-ivanju statusa osobne komunikacije na radnom mjestu menadment, stoga, mora izbjegavati krajnosti: to vrijedi za zabranu osobne Komunl-kacije, ali i za previe intenzivnu osobnu komunikaciju. Idealno qeenJe je zlatna sredina, tj. povremena osobna komunikaCIJa, to doprinosi pozitivnom radnom ozraju , a ne utjee negativno na radni u1nak .

1.4.2 Komunikacija izvan orgaJ]izacije Komunikacija organizacije s vanjskim okruenj~fTl, ..tL _poslovnim

par1_nerima,- potroaima_ L S[Qm c:Jtu$J'(en_o_m zaJedniCOm, Obl!hvaa svu kon:_1uni~~~iju (neposrednu usmenur telefonsku p sam~. elektrof'-sku itd.) u vezi s nastajanjem/plasmaAom...proizvoda 1 usluga. U ovu kategoriju ulaze i odnosi s javnou , marketinka komunikaCIJa, kao komunikacija menadmenta sa irim drutvenim okruenjem.

- - -=-- ----------'----~-

'j razmjerno kratkom vremenskom periodu poslovna komunika-==a. :i!lutar i izvan organizacije, doivjela l~evoJucionarne promjene. :-~--::~ena elektronskih sredstava komunikacije pojednostavnila je i ubr-z::::a =:);otok informacija Usavravanje softvera za obradu teksta, te ;~~eru pravopisa prikladnosti leksikog odabira, gramatike i stila ::::;;~'1osi rvaliteti poruke.

::Jektronska komunikacija potvrdila je potrebu za globalnim jezi-:=-~ ,. time utjecala na budunost svih ostalih jezika), izmijenila je nain :...:~:-aoe jezika 1 nametnula je nove komunikacijske i jezine oblike. ~~~~:.:iji pnmjer Je elektronska pota koja koristi oblik pisane konver-zs:::::~e, tj. i

Tema za istraivanje Utjecaj razvoja tehnologije na poslovnu komunikaciju (s naglaskom na integraciji tehnologija, opsegu informacija i komunikacijskim vjetinama). Navedite primjere iz prakse.

Dodatna literatura Eco, U. (1996) Ime rue. Zagreb lzvon Jakobson, R. (1 975) Lingvistika 1 poetika. Beograd: Nolit kiljan, D (1994) Pogled u lingvistiku. Rijeka: BenJa. Wayne, F. S & Dauwalder, D. P (1994) Communicating in Bus ness An

Action-Oriented Approach (Part One). Burr Ridge, lllino s IRWIN

18