CllDrugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000

kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina pitanja

^Tekst pitanja bodovi

1.11.21.3

Izračunavanje snage kod 2T dizelskih motora Regulacija rada brodskih plinskih turbina Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare

20 15 15

2.12.22.3

Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine Prekretanje brodskih dizelskih motora

30 10 10

3.13.23.3

Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora Ukupna iskoristivost propulzije i slip Regulacija snage brodskih parnih

25 15 10

4.14.24.3

Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora) Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora

20 15 15

5.15.25.3

Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje Priprema i upućivanje brodske parne turbine Termodinamičke osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti

20 15 15

6.16.26.3

Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza Kombinirana parno -plinsko turbinska postrojenja Toplinski stupanj djelovanja parne

25 1015

7.17.27.3

Upućivanje dizelskog motora s teškim gorivom te rad tijekom manevriranja Plinsko-turbinski procesi i izvedbe Sigurnosna armatura brodskog generatora pare

30 10 10

8.18.28.3

Režimi rada motora i optimalna potrošnja goriva Pretičak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine) Toplinski proces u parno-turbinskom stupnju

20 10 20

9.19.29.3

Pogon i održavanje dizelskih motora Zaštita brodskih parnih turbina Utilizacijski generatori pare i njihova

20 15 15

10.110.210.3

Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i načini povećanja istog Otvoreni indikatorski dijagram Sustav ulja glavnog porivnog stroja

20 10 20

CllDrugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i

upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 k\V ili jačim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978.,kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina pitanja

Tekst pitanja bodovi

1.11.21.3

Cirkulacija zraka i ispušnih plinova u brodskom generatoru pare Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskorištavanje toplinskog pada u stupnju

1020 20

2.12.22.3

Priprema i pogon brodskog generatora pare Zaštita brodske plinske turbine Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka kompresije i tlaka ispirnog zraka

20 10 20

3.13.23.3

Pregled i održavanje brodskog generatora pare Zaštita brodskih dizelskih motora Sustav hlađenja brodskog dizelskog motora

20 15 15

4.14.24.3

Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine Sustav goriva za dizelske motore

1020 20

5.15.25.3

Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare

Priprema i održavanje pogona brodske parne turbine

Režimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu

20 15 15

6.16.2

6.3

Analiza i obrada napojne i kotlovske vode Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije Sustav startnog zraka dizelskog motora

15 2015

7.17.27.3

Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija napajanja

20

20

108.18.28.3

Kvarovi i oštećenja brodskih generatora pare Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora Toplinski procesi u dizelskim motorima

20 20 10

9.19.29.3

Tipovi i karakteristike generatora pare Održavanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja

15 15 20

10.110.210.3

Regulacija toplinskog opterećenja brodskog generatora pare Priprema za upućivanje i zaustavljanje glavnog motora "Common rail" sustav ubrizgavanja goriva na 2 motorima

15 20 15

Cl lDrugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

l. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA

Skupina pitanja

Tekst pitanja bodovi

1.11.21.3

Na brodu pokazati razliku između dvotaktnih i četverotaktnih dizel motora U radioni prikazati regulator plinske turbine Na simulatoru prikazati regulaciju generatora pare

25 15 10

2.12.22.3

U radioni i na brodu prikazati cilindar, ventile, ubrizgače Na simulatoru prikazati proces plinske turbine Na brodu prikazati generatore pare

20 15 15

3.13.23.3

U radioni i na brodu prikazati v.t. pumpe dizel motora U radioni i na brodu prikazati dijelove plinske turbine U radioni i na brodu prikazati regulaciju generatora pare

30 10 10

4.14.24.3

U radioni i na brodu objasniti regulator broja okretaja G. M. i P.M. Na simulatoru

pokazati zatvoreni proces plinske turbine

U radioni i na brodu objasniti akcionu i reakcionu parnu turbinu

25

15

105.15.25.3

Na brodu i simulatoru objasniti sustav zraka

U radioni ili na brodu objasniti rotor i stator plinske turbine Izgaranje u

generatoru pare - objasniti na simulatoru

25 10 15

6.16.26.3

Praktički na brodu prikaži snimanje indikatorskog dijagrama Na simulatoru prikazati plinsko-turbinski kombinirani proces Na brodu ili simulatoru prikaži kružni proces parne turbine

30 10 10

7.17.27.3

Praktički na brodu objasni manovru

Na brodu ili radioni objasni proces plinske turbine Na

simulatoru praktički uputi parnu turbinu

30

10

108.18.28.3

Na brodu prikaži optimalnu potrošnju goriva za taj brod Na brodu objasni plinsku turbinu motora Na simulatoru prikaži praktički protok pare i izgaranja

25 15 10

9.19.29.3

Na brodu objasni glavne dijelove motora

Na brodu prikaži loše osobine plinske turbine u sustavu s motorom Na brodu

objasni rad utilizacijskog kotla u sprezi s motorom

20

20

1010.110.210.3

Na simulatoru objasni sisteme goriva, ulja, vode i automatiku Praktički prikaži održavanje pogona na brodu Na brodu objasni rad pomoćnih dizel motora u sprezi s porivnim strojem

30 10 10

Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanjem svjedodžaba i držanjem straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

2. PITANJA ZA PRAKTIČNI DIO ISPITA

Skupina pitanja

Tekst pitanja bodovi

1.11.21.3

Izvršiti čišćenje ogrjevnih površina pregrijača pare Izvršiti unutarnje čišćenje kotla Regulacija sigurnosnih ventila

10 10 . 30

2.12.22.3

Puštanje kotla u pogon nakon čišćenja istog Izvršiti

čišćenje ložišta kotla

Čišćenje i izmjena cijevi na vodo cijevnom kotlu

20

10

20

3.13.23.3

Objasniti akcionu i reakcionu turbinu na brodu Izvršiti

ispjenjivanja kotla

Uzimanje uzoraka za analizu vode u kotlu

20 10 20

4.14.24.3

Izvršiti regulaciju najvišeg i najnižeg vodostaja u kotlu Odstranjivanje masnoće iz napojne vode Izvršiti kontrolu podmazivanja parne turbine

15 15 20

5.15.25.3

Spriječiti padanje vakuma u kondenzatoru Kontrola rada automatskih ventila ulazne pare u turbinu Mjerenje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora

20 15 15

6.16.26.3

Ispravljanje defleksija koljeničaste osovine glavnog motora Mjerenje

zračnosti temeljnog ležaja glavnog motora

Demontaža letećeg ležaja glavnog motora te podešavanje zračnosti

20

20

107.17.27.3

Izvršiti regulaciju uštrcavanja V. T. sisaljke goriva glavnog motora Isključivanje jedne V. T. sisaljke glavnog stroja u radu Izvršiti godišnji pregled jednog cilindra glavnog motora

20 10 20

8.18.2

8.3

Izvršiti izmjere na pregledanom cilindru glavnog motora Izvršiti pripremu te izvršiti snimanje indikatorskog dijagrama glavnog motora Izvršiti regulaciju snage po cilindru na osnovi tlakova izgaranja

15 2015

9.19.29.3

Pripremiti turbo puhalo za pregled Izvršiti mjerenje potrošnje ulja za podmazivanje cilindara Izvršiti kontrolu zategnutosti razvodnog lanca

20 10 20

10.110.210.3

Kontrolirati ispravnost uputnih i pilot ventila Kontrolirati kut otvaranja i zatvaranja usisnih i ispušnih ventila Kontrola uređaja za tretman goriva

10 20 20

1.1 Izračunavanje snage kod 2T dizelskih motora (199)

P – snaga motora τ – taktnost τ 2t = ½ τ 4t = 1/4L – rad pe – srednji efektivni tlak (na vratilu)t – vrijeme pe – srednji indicirani tlak (na klipu)

Zatvorenim dijagramom se dobiva SREDNJI INDICIRANI TLAK, odnosno INDICIRANA SNAGA MOTORA.Zatvoreni dijagram se snima tako da se konopac za spoj polužja spoji sa polužjem susjednog cilindra čija je ručica postavljena na 90° s ručicom koljenastog vratila cilindra koji snimamo.ČEŠLJASTI DIJAGRAM KOMPRESIJE i ČEŠLJASTI DIJAGRAM IZGARANJA

a) SNIMANJEM INDIKATORSKOG DIJAGRAMA

- izračunavanje dobivene površine se izračunava VIŠOM MATEMATIKOM, PLANIMETRIRANJEM ....- SREDNJI INDICIRANI TLAK se dobiva tako da se srednja visina h s podijeli sa mjerilom opruge mo - MJERILO OPRUGE je velicina koja nam govori koliko se (mm) opruga skrati ako na nju djeluje tlak 10 5 Pa. (0,2 - 1,5)

- Indicirani tlak - Indicirana snaga

- snimanje se vrsi INDIKATOROM

- MIP calculator – uz upotrebu tlaka i magnetskih senzora u cilindru motora je moguće mjeriti TLAK IZGARANJA, TLAK KOMPRESIJE, TLAK UŠTRCAVANJA GORIVA, SREDNJI INDICIRANI TLAK.

b) MJERENJEM MOMENTA

- to je mjerenje torziometrom

c) KOČENJEM (samo u brodogradilištu) mjeri se efektivna snaga motora (na koljenatoj spojci)

d) POTROŠKOM GORIVA - ne koristimo jer nam treba ηe koji teško dobivamo

1.2 Regulacija rada brodskih plinskih turbina

Regulacija rada kod plinskih turbina slična je onoj kao kod bojleraRegulacija se vrši na gorioniku.Primarni zrak – uštrcava se u zoni izgaranjaSekundarni zrak – služi za hlađenje komorePretičak zraka kod plinskih turbina – od 2 do 4Proces izgaranja - jednoj ili više komora za izgaranje, postavljenih između turbine i kompresora.

hladnog izlaznoga zraka iz kompresora (od 120°C do 320°C) u dvije ili više koaksijalnih struja, od kojih centralna ili primarna struja ulazi u primarnu zonu izgaranja gdje je uštrcano sitno raspršeno gorivo. Izgaranje se izvodi uz pomoć visokonaponske svjećice koja pali mješavinu zraka i goriva.Kada se jednom provede izgaranje, mješavina će stalno izgarati bez pomoći električne svjećice. Količina primarnog zraka takva je da će mješavina biti dovoljna za stalan i brz proces izgaranja za vrijeme rada.Na slici 100. prikazana je komora za izgaranje i način strujanja zraka i plinova izgaranja.

136

5/z'Aa 700. Komora za izgaranje i način strujanja zraka i plinova izgaranjal - rasprskač, 2 - svjećica za potpalu, 3 - zrak za izgaranje, 4 - otvori za sekundarni zrak,

5 - sekundarni zrak, 6 - prijelazni dio do turbine, 7 - krilca za dovod u smjeru strujanja,8 - izlaz iz kompresora zraka, 9 - poprečne cijevi za širenje inicijalnog platnena

Zrak za izgaranje iz kompresora (8) pregrijava se u regeneratoru i struji do prednjeg dijela plašta za izgaranje, gdje kroz sekundarne otvore za zrak (4) struji u komoru izgaranja i miješa se s plinovima izgaranja. Preostali primami zrak (3) miješa se se preko rasprskača (1) s gorivom. Za početak izgaranja inicijalno paljenje daju svjećice (2). Svjećice predstavljaju dvije elektrode koje mogu biti uvučene kada se tlak u komori poveća na približno 3 bara. Svjećice su stavljene u dvije dijametralno suprotne komore za izgaranje, a opskrbljuju se električnom energijom iz transformatora. Gorivo se dovodi do svake komore za izgaranje kroz rasprskač smješten u središtu poklopca plamena. Poprečne cijevi (9) uzajamno spajaju komore za izgaranje, omogućujući time rasprostiranje plamena iz jedne komore u drugu komoru za izgaranje.

Temperatura prednjeg dijela plamene cijevi gdje se događa izgaranje, mnogo je viša nego ulazna temperatura plinske turbine. Potrebna ulazna temperatura plina na ulazu u turbinu postiže se uz pomoć miješanja sekundarnog zraka preko plamene cijevi s plinovima izgaranja nakon izgaranja.

U komori za izgaranje instalirana su dva detektora plamena radi provjere plamena. Detektori plamena instalirani su u sustav za izgaranje da bi kontrolirali pojavu i prestanak plamena. Ako signal jednog plamenog detektora indicira nedostatak plamena, aktivira se alarmni sustav i zatvara dovod goriva u svekomore izgaranja.

1.3 Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare

Automatska regulacija kotla ima tri osnovna međusobno povezana sustava

a) regulacija napojne vode: za održavanje nivoa vode između niskog i visokog vodostaja

- jednokomponentna –nivo (razina vode varira, veća potrošnja pare – regulator djeluje suprotno)- dvokomponentna –tlaka pare i nivoa- trokomponentna - protok pare, nivoa i protok napojne vode

- kontinuirana – regulacijski ventil koji pušta veću ili manju količinu vode u bubanja- diskotinuirana – el motor se pali i gasi

b) regulacija temperature pregrijane pare: za održanje konstantnu temp. izlazne pare koja iz kotla ide potrošačima.

- sa parne strane - mješanjem pregrijane pare sa suho zasićenomubrizgavanjem vrele vode u pregrijanu parurashladivanjem pregrijane pare u površinskom rashladniku

- sa plinske strane - usmjeravanjem dimnih plinova preko ili mimopregrijača .

c) regulacija opterećenja koja obuhvaća regulaciju količine goriva i zraka koji se dovode u ložište u ovisnosti o količini pare koja se iz kotla odvodi.

Impulsni signal može biti tlak ili protok izlazne pare ili oboje zajedno.Signal proporcionalan tlaku pare transmiter tlaka (TT) prenosi na regulator u kojem se uspoređuje sa željenom vrijednosti te izlazni signal iz njega prolazi kroz stanicu zaizbor H/A i dolazi do servouredaja na regulacijskom ventilu kojim se određuje potrebna količina goriva.Usporedno sa količinom goriva regulira se i količina zraka za izgaranje pomoću posebnog regulatora za odnos goriva i zraka.

Elementi automatske regulacije Pretvarač Regulator Servouredaj

Regulacijski organ

2.1 Izmjena radnog medija u cilindru četvorotaktnog i dvotaktnog motora(157, 171)

-pod ovim se podrazumijeva istjerivanje ostataka izgaranja i uvođenje novog čistog zraka u cilindarGLAVNA RAZLIKA – VRIJEME IZMJENE koje stoji na raspolaganju (mnogu veće vrijeme kod 4T nego kod 2T)

4T 2T

Vrijeme izmjene traje manje od pola okreta (od 100 – 120°)

Vrijeme za ISPUH, ISPIRANJE i PUNJENJE je 4x manje nego kod 4T

Kontakt usisa i ispuha teoretski ne postoji Vrijeme izmjene (od 90 – 160°)

ISPIRANJE vrši klip koji istjeruje ostatke ISPIRANJE se vrši tako da svježa smjesa izgurava ostatke

PODRUČJE PREKLAPANJA VENTILA (otvoreni ispušni i usisni ventili). To se događa u blizini GMT. Traje 50° do 140°

Loš volumetrijski stupanj punjenja (veći ostatak plinova u cilindru)

ISPIRANJE samo kompresijskog prostora

PULZIRAJUĆI ISPUH – pretlak u ispuhu, nastaje ispuhom drugog cilindra

ηv – volumetrijski stupanj punjenja ηv < 1 atmosferski 2T motoriηv – je uvijek bolji kod 4T nego kod 2T ηv > 1 motori sa 2T prednabijanjem

2.2 Kružni proces i toplinski stupanj djelovanj plinske turbine

2.3. Prekretanje brodskih dizelskih motora

Prekretanje je sposobnost motora da može raditi u oba smjera.

2T (diesel) 2T (sa ispušnim ventilom) 4TPotrebna je promjena timinga ubrizgavanja i timinga zraka za upućivanje

Usaglasiti ubrizgavanje i sustav ispušnog ventila

Uglavnom bez prekreta

To znači da u oba smjera mora biti ubrizgavanje prije GMT

Nema simetrije u razvodnom dijagramu Komplicirano

Zakretanje brijega sustava ubrizgavanja

Moraju se prekrenuti tri sustavaGORIVO, ZRAK, ISPUH

Načini: 1. SULZER - PREKRETANJEM POGONSKOG ZUPČANIKA POGONSKE OSOVINE(u zupcaniku hidraulicki mehanizam)2. B&W – podizač preskače sa jedne na drugu stranu3. FIAT – shiftiranje brijegova uz pomoć zupčanika

a) podizanjem kotačića i shiftiranjem razvodne osovineb) na jednom tapet-u dva kotačića k

3.1. Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora

IMPULSNI AKUMULACIJSKI (COMMON RAIL)– tlak ubrizgavanja se postiže neposredno prije ubrizgavanja

- tlak je neovisan o trenutku ubrizgavanja

REGULACIJA DOBAVE –MEHANIČKI faznim pomakom ili preljevnim ventilima

REGULACIJA DOBAVE – trajanjem otvorenosti elmag. ventila na ulazu u rasprskač

4.1. Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomoćnog motora)

Regulator – osigurava broj okretaja motora na željenoj veličini

a) GRANIČNI (SIGURNOSNI) REGULATOR – spriječava povećanje broja okretaja preko 10-15% od max. dozvoljenog.

Pobjeg motora se mora spriječiti zbog toga da ne dođe do uništenja motora

b) SVEREŽIMSKI REGULATOR - omogućava održavanje bilo kojeg zadanog broja okretaja

c) JEDNOREŽIMSKI REGULATOR – koriste se kod pomoćnih motora, održavaju točno određeni broj okretaja

GLAVNI MOTOR – koristi sverežimski i sigurnosni regulatorPOMOĆNI MOTOR – koristi jednorežimski i sigurnosni regulator