Porezni savjetnik 1_2015

Na osnovu Odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine, asopisPOREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE raunovodstvene profesije u BiH

Mjeseni struni asopis broj 1 | januar/sijeanj 2015. | godina XVii i | cijena 25 KM

Pot

arin

a pl

aen

a u

pot

i 7112

2 Sa

raje

voRe

vico

n d.

o.o.

Env

era

eho

via

14, S

araj

evo

Broj

1

2015

.Po

rezn

i sav

jetn

ik

Revicon-ova Elektronska biblioteka

Pretplatom na Elektronsku biblioteku, brzim i jednostavnim pretraivanjem ostvarujete mogunost pristupa: svim publikacijama iz oblasti raunovodstva, poreza i dr. u 2014. godini preko 40 izdanja iz prethodnih godina Vaem seminarskom materijalu

Vaa lanska karta je korisniko ime i ifra!Cijena godinje pretplate na Elektronsku biblioteku za 2014. godinu iznosi 200,00 KM (sa PDV-om).

Na osnovu Odluke Komisije za raunovodstvo i reviziju BiH broj: 681/13, Elektronska biblioteka se priznaje kao 5 bodova KPE pripadnika raunovodstvene profesije u BiH

Ostvarite utedu godinjom pretplatom!

SEMINAR OBAVEZNA EDUKACIJA RAUNOVOA I REVIZORA

GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE ZA 2014.

TRAVNIK 19. 01. 2015. Opina TravnikSARAJEVO 20. 01. 2015. Hotel Holiday InnTUZLA 21. 01. 2015. Hotel TuzlaZENICA 22. 01. 2015. Hotel ZenicaMOSTAR 23. 01. 2015. Hotel EroODAK 26. 01. 2015. Hotel EuroBIHA 27. 01. 2015. Hotel ParkLIVNO 28. 01. 2015. Hotel ParkIROKI BRIJEG 29. 01. 2015. Hotel Park

GODINJI OBRAUN za 2014. godinu- obveznici, obrasci i rokovi- razvrstavanje po veliini pratee odluke- predbilansne radnje, obrauni i usaglaavanja- pravilna re/klasifikacija bilansnih pozicija- postbilansni dogaaji i ispravljanje greaka- porezno priznati i porezno nepriznati rashodi- tekue i odloene obaveze za porez na dobit- utvrivanje finansijskog rezultata perioda- utvrivanje stavki ostale sveobuhvatne dobiti- promjene u kapitalu- napomene za pravilno popunjavanje obrazaca- biljeke uz godinje finansijske izvjetaje- godinji izvjetaji o poslovanju- raspodjela dobiti / pokrie gubitka

UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA- funkcija, upotreba i zatvaranje konta 595 i 596- uticaj promjene vrijednosti zaliha uinaka na fin.

rezultat

OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA- vodne naknade, TZ, komore, ume, nesree...

BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR- novi Zakon o budetima- novi propisi o raunovodstvu i knjigov. budeta- novi kontni plan za budete i korisnike budeta- godinji finansijski izvjetaji korisnika budeta- predbilansne radnje i usaglaavanja

- komplet obrazaca godinjih finanijskih izvjetaja- usvajanje budeta / finansijskog plana- aktualna problematika trezorskog poslovanja- problematika plaa i naknada u javnom sektoru- ostale aktualnosti iz javnog sektora

REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU- uspostava i funkcionisanje interne kontrole- najei nalazi revizije u javnom sektoru- otklanjanje utvrenih nedostataka

PRIMJENA NOVOG ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA

POREZNE PRIJAVE za 2014. godinu- prijave GIP-1022 i koritenje linih odbitaka- izvjetaji MIP-1023 i PMIP-1024- pripreme za godinje porezne prijave GPD-1051

POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA- oporezivi prihodi i ne/priznati rashodi- priznavanje trokova vlasnika i zaposlenika- auriranje poslovnih knjiga za 2014. godinu- utvrivanje dohotka od samostalne djelatnosti

(SPR-1053)

AKTUALNE IZMJENE PROPISA I STAVOVA

DRUGA PITANJA OD ZNAAJA ZA PROFESIJU

ODGOVORI NA PITANJA

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI/BODOVA OBAVEZNE EDUKACIJE

X I V M E U N A R O D N I E K O N O M S K I F O R U M

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U BiHDubrovnik, 11. - 12. 12. 2014.

Pretplatom na elektronsko izdanje mjesenog strunog asopisa POREZNI SAVJETNIK istovremeno dobijate:

Cijena pretplate za 2015. godinu: 200,00 KM (sa ukljuenim PDV-om)

Elektronski pristup svakom broju POREZNOG SAVJETNIKA u tekuoj godini

Pristup arhivi 55 online izdanja POREZNOG SAVJETNIKA iz prethodnih godina

Elektronski pristup regionalnom poslovnom magazinu PRIZMA

Besplatan savjetodavni servis pisane i/ili usmene odgovore na Vaa pitanja iz sljedeih oblasti: porezi, finansije, raunovodstvo i revizija, poslovno pravo, radno pravo, javne nabavke, priprema, razvoj i implementacija EU projekata, drugih povezanih oblasti

Dobar savjet zlata vrijedi Izbor iz naeg savjetodavnog servisa Odgovori na najzanimljivija pitanja naih pretplatnika u prethodnoj godini

Popust na redovne seminare Revicon-a u okviru kontinuirane profesionalne edukacije raunovoa i revizora

Popust na sudjelovanje na Meunarodnom Simpoziju u Neumu

Priznatih 8 bodova/sati kontinuirane profesionalne edukacije za tekuu godinu

S a d r a jjanuar/sijeanj 2015.

Izdava: Revicon d.o.o. za istraivako -razvojne usluge i poslovni konsalting

Envera ehovia 14, BiH 71000 Sarajevo Telefon: + 387 33 720 580, 644 771 Faks: + 387 33 720 581, 720 586 E-mail: [email protected] Web-site: www.revicon.info

Podrunica Tuzla75000 Tuzla, Turalibegova 30 Telefon: + 387 35 265 030 Faks: + 387 35 265 031 E-mail: [email protected]

ID broj za indirektne poreze 200491380008

Za izdavaa: Marin IvanieviGlavni urednik: Marin IvanieviZamjenik glavnog urednika: Milan DmitroviUreuje: Ureivaki kolegij Tehniki urednik: Adnan Mahmutovi tampa: tamparija FOJNICA, Fojnica

Pretplata za 2015. iznosi 250,00 KM Cijena po primjerku asopisa 25,00 KM u cijene je ukljuen PDV

Za oglaavanje kontaktirajte Urednitvo.asopis izlazi mjeseno.

Molimo Vas da nam odmah javite promjene Vaih podataka (adresa, telefon, faks, kontakt osoba) kako biste uredno primali na asopis, prirunike i druga izdanja i obavijesti.

Urednitvo: + 387 33 720 584Pretplata: + 387 33 720 587Marketing: + 387 33 720 591Raunovodstvo: + 387 33 720 588Savjetodavni servis: + 387 33 720 580

iro rauni:UniCredit Bank d.d: 3383202200308627Sparkasse Bank d.d. 1992400075053168Intesa Sanpaolo banka BiH: 1549995000532995Nova banka A.D: 5550050001608033Union banka: 1020500000075755ProCredit banka d.d: 1941011354700156Raiffeisen Bank BiH d.d: 1610000060920085Hypo Alpe Adria Bank d.d: 3060350000444164Sberbank a.d. Banjaluka: 5673831100002975

ISSN 1512-519x

Porezni savjetnik je upisan u evidenciju javnih glasila dana 22. 12. 1997. godine pod rednim brojem 741.

M O J f O K u SSWOTMilan Dmitrovi 12P O R E Z IInventurni manjkoviAmra Salihovi 14Otkup poljoprivrednih proizvoda od fizikih licaMarko Dmitrovi 22Registracija podrunica i prodajnih mjesta i prijavljivanje zaposlenikaAlma Heli 27Nerezidenti u sistemu poreza na dobit u Fededaciji BiHMirela Mai 30Zapoljavanje stranaca u FBiH i oporezivanje njihovog dohotkaSabina Junuz 40R A u N O V O d S T V O I f I N A N S I J EPopis potraivanja i obavezaFerida Kulovi 44Obraun ulaganja u druga drutva po metodi trokaDr. sc. Jozo Pilji 49FINANCIJSKA PISMENOST: Vodi kroz osnovne financijske proizvodeMirjana Vukovi 54FOREX - trgovina na meunarodnom deviznom trituJasmin Muiki 64Berze i berzansko poslovanje u BiHMr. Mirnes abanovi 70I N T E R N A R E V I Z I J AOdgovornosti odbora za reviziju u spreavanju prevaraDoc. dr. Mile Stanii 81S AVJ E T IReviconov Savjetodavni servis za pretplatnike 88C I J E N ENastavak liberalizacije kontrole cijenaMomir Stefanovi 107J AV N A u P R AVAEFIKASNA JAVNA UPRAVA (trei dio): Je li majka rodila junaka da izbavi nas od ...nerad(nik)a?!Mr. Goran Drakuli 113M E N A d M E N T(U)voenje promjena: Zato ne uspijevaju pokuaji transformacije Prof. dr. Aziz unje i mr. sc. Emir Kurti 124A K T u A l N O S T INE PROPUSTITE ROKOVE !!! 131

Merima Kovaevi Prof. dr Janko Klobuar Mirko RadiLjiljana imunoviSelvedina ljivo

m o j f o k u s

porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.11

Snage i slabosti... Prilike i prijetnje...Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats.Prvi par navedenih pojmova karakterie nas.Drugi par nae okruenje. Ono i one oko nas.

Uinilo mi se to kao potencijalno dobra potka za novogodinji uvodnik. Valjda zbog pitanja koja se ovih dana naprosto ne mogu izbjei, tipa: ta oekujete u Novoj godini? (Hm...) Ili: Mislite li da e Nova godina biti bolja i uspjenija od prethodne? (Hm-hm...)

Pa se, valjda nekako sma od sebe, nametnula i tema menadmenta. (O, kako to gordo zvui!)

Pa, da vidimo na ta bi to moglo izai kada se te teme prihvati jedan dokazano ne ba talentirani, a nerijetko i prilino lo upravlja. Ponekad ak i antiupravlja... (Nekad samo zato jer ne moe protiv sebe, a nekad ak i svjesno, gotovo sa predumiljajem... Ko bi ga znao...)

Odmah priznajem da menadment (ako ga za ovu priliku ograniimo na umijee upravljanja ljudima) ba i ne spada meu moje omiljene nauke, pa ni u vje-tine koje me krase. ak u, eto, javno priznati i to da menadment ba i ne poimam (ba) kao pravu na-uku. Bar ne u onom klasino-naunom poimanju tog pojma...

to i nije neki grijeh ako se ima u vidu injenica da je menadment promoviran u pravu nauku tek nakon to sam ja ve bio roen (ako zanemarimo otrcanu fra-zu da je i menadment star koliko i sm ljudski rod i ako se sloimo s tim da je za status menadmenta kao moderne nauke zasluan tek Peter Drucker).

A u meni (priznau i to), unato svemu to ve je-sam ili jo nisam proao i unato svemu to sam do sada nauio (ili nedovoljno, pa i loe nauio) i unato svima koji su na bilo koji nain uticali na to da budem ovakav kakav (eto) jesam ui jedan nepopravljivi i nikad do kraja izljeivi konzervativac. Ne prevelik i ne preteak (bar mislim), ne iskljuiv (bar ne uvijek), ne ba sasvim nedokazan (bar ne u svemu), ali ipak... (Jo jedna osobina koju pripisujem svojoj generaciji...)

Pa tako, pred gorljivim zagovornicima menadmen-ta kao prave nauke imam neku vrstu kombinova-nog opravdanja: menadment kao nauka (ili nauka menadmenta) je isuvie mlada da bih je ja, takav ka-kav ve jesam, mogao tek tako, bezrezervno i u potpu-nosti prihvatiti i priznati kao takvu.

Uostalom: zar upravo menaderi upravljai ljudi-ma ne bi trebali moi razumjeti i zar upravo oni ne bi trebali znati da je neke ljude jako teko, a neke bo-

gami i nemogue preobraziti? Pogotovo ovakve, koji se smi, unaprijed i sa uvjerenjem izjanjavaju kao nepopravljivi!?

Nakon svih ovih objanjenja, uvjereni menade-ri e mi, nadam se, manje zamjeriti na utisku/mi-ljenju da je menaderstvo, ipak, prvenstveno i prije svega pitanje talenta. A ne neto to bilo ko moe tek tako nauiti. Iako i menaderstvo (naravno!) ima svoja neporeciva pravila i pouke (koji se, naravno, mogu bolje ili loije, uspjenije ili manje uspjeno savladati i primjenjivati), dobar i uspjean me-nader moe biti samo onaj koji je prethodno i pri-rodno talentiran za to! Za tu ulogu. Za to zvanje. Za taj posao. Za toj zanat. Za tu vjetinu. Pa i za tu na-uku, ako ba insistirate.

A upravo je to (ako se ne varam) bitna razlika izme-u neega to je nauka (science) i neega to je tek vjetina (skill).

Da ne bi bilo nikakve zabune: Kao dijete sa sela, gdje je ivot oduvijek i znaajno zavisio ba od raznih i razliitih vjetina (za razliku od nauka, koje na sela na-vraaju tek povremeno i sa poprilinim zakanjenjem), jo sam od malih nogu itekako nauio cijeniti i poto-vati ba vjetine. (Nauke su dole na red tek kasni-je...) I upravo u vjetine cijeniti i potivati doivotno. (Neke nauke ba i ne...) Vjetine bilo koje vrste. Jer, kako se moe ne cijeniti vjetina i talenat bilo kojeg bia (a osobito ljudskog) da bilo ta uradi i postigne pri-rodno uspjeno. Skoro pa uroeno lako. tono se kae, ko hljeba se najesti.

A ta je vjetina nego uprezanje vlastitih snaga i sposobnosti i izbjegavanje vlastitih slabosti i nedosta-taka, uz koritenje prilika i nadvladavanje prijetnji koje nas okruuju?

U svemu!Pa i u upravljanju resursima. Svim. Raspoloivim i

potencijalno raspoloivim.Pa i u upravljanju ljudima.U postojeim okolnostima i okruenju.Ili unato njima...Sa ciljem da se vlastite snage, sposobnosti i predno-

sti to bolje iskoriste, pa i da se okolnosti i okruenje okrenu u nau korist.

A opet, zar upravo to nije i metod i zar upravo u tome nije i cilj svake nauke?

U emu je, onda, razlika izmeu vjetine i nauke?Gotovo ni u emu: nauka je samo sistematizirana

i unaprijeena vjetina.

SWOT

m o j f o k u s

12porezni savjetnik januar/sijeanj 2015.

Uz jo jedan nuni, dodatni uslov: da taj unaprije-eni i sistematizirani skup pravila i pouaka daje i ade-kvatne rezultate.

U sluaju menadmenta rezultate u upravljanju ljudima. I njihovim rezultatima.

Pa u se uprkos svom prethodno nareenom kon-zervatizmu ukoliko su zastupnici menadmenta kao nauke uvjereni u to da je i vjetina upravljanja ljudima zaista dovoljno sistematizirana i da taj sistematizirani skup pravila i pouaka zaista daje i adekvatne rezul-tate u upravljanju ljudima i rezultatima njihovog rada toliko da zasluuje status nauke i ja prikloniti toj tvrdnji.

I opet, da ne bude zabune: sve navedeno vai i za sve druge oblasti i polja ljudskog djelovanja. Za rau-novodstvo, na primjer. Ili poreze...

ta, ustvari, hou da kaem? Pa to da me je ba bri-ga kako se naziva ono ime se neko bavi. Mnogo mi je vanije a u konanici i jedino vano KAKO se taj neko tim neim bavi! ime god da se bavi. Naukom ili vjetinom. Umjetnou ili zanatom. Poslom ili politi-kom. Privatnim ili javnim stvarima...

ak e moja nepopravljiva, neizljeiva i neizmjenlji-va seljaaka proroda prije i vie aplaudirati bilo kojem praktino-primjenljivom primjeru uspjenog rjeava-nja bilo kojeg ljudsko-ivotnog problema, prije i vie nego tamo nekim radikalnim, pa i revolucionarnim na-unim dostignuima iji uticaj na na ili ivot narednih pokoljenja tek treba biti ustanovljen.

Tako opet doosmo do toga zato su mi se SWOT analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji pa i sm me-nadment uinili kao pogodna tema za ovaj novo-godinji uvodnik. Nisam ba sasvim naisto (a ne znam ni da li se takva vrsta intuitivnosti broji u snage ili u slabosti), ali mi se ini da je aktualni odnos naih ovdanjih snaga i slabosti i mogunosti i prijetnji oko nas jo jednom na klackalici. U stadiju u kojem se najoitije vidi razlika izmeu uspjenog i neuspjenog upravljanja. I na izi nakon koje se stvari moraju pro-mijeniti nabolje. Ili nas nee biti.

Krajnje je vrijeme za bolje i uspjenije upravljanje.Svaim!Poslom.Proizvodnjom.Uslugama.Privredom.Poljoprivredom.Obrazovanjem.Zdravstvom.Finansijskim sektorom.Realnim sektorom.Javnim sektorom...Dravom.ivotima...

A odgovor na pitanje vjetina ili nauka?, uvijek glasi oboje! Jer, ta je nauka nego vjetina i umijee rjeavanja problema?!

Zato vam u Novoj godini (uz podrazumijevajue e-lje da i vi i svi koje volite budete zdravi, sretni, veseli i raspoloeni, da imate posla i da ga uspjeno obavljate) elim jo samo dvije stvari: da u Novoj godini uspje-no rijeite bar neki od problema koji ste u nju prenijeli i da vam u Novoj godini ne iskrsne neki novi.

Da u ovoj godini spisak vaih snaga, prilika i mogu-nosti bude bar malo dui, a spisak slabosti, problema i prijetnji makar malkice krai.

Da vaa ivotna i poslovna SWOT analiza bude po-voljnija. Bar malo vie nagnuta u vau korist.

Pa da i vaa izokrenuta, TOWS matrica bude bolja. Ali da i dalje bude prvenstveno okrenuta onima oko vas.

Ili kao to bi to rekao J. F. Kennedy: Nemojte raz-miljati o tome ta bi drugi mogli uiniti za vas raz-miljajte to biste vi mogli uiniti za njih.

Milan Dmitrovi

Menadment je proces postizanja eljenih rezultata kroz efikasno koritenje ljudskih i materijalnih resur-sa. Sustavni nain usmjeravanja pojedinaca, poslova i operacija s ciljem ostvarivanja zacrtanih ciljeva, sred-stvima koja stoje na raspolaganju.

Menadment je proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojem pojedinci, radei zajedno u grupa-ma ostvaruju odabrane ciljeve. (Weihrich i Koontz)

Menadment se moe definirati kao vjetina posti-zanja odreenog uinka stvorenog putem drugih osoba. (Hellriegel i Slocum)

Menadment je umjetnost obavljanja poslova putem, uz, ili posredstvom drugih ljudi. (Mary Parker Follet)

Kljuni zaokret u razvoju nauke o menadmentu napravio je Peter Drucker, koji je definirao menad-ment polazei od ciljeva: menadment je proces rada sa drugim ljudima, kojim se ostvaruju ciljevi organi-zacije, u promjenljivoj sredini i uz efikasnu upotrebu ogranienih resursa.

O prirodi menaderskog posla postoje dva, na prvi pogled suprotna stajalita. Prema jednom, menader-ski posao je uvijek isti: bez obzira na to o kojem se pre-duzeu ili organizaciji, djelatnosti i situaciji radi, posao menadera se uvijek sastoji od niza uloga i funkcija koje su u osnovi iste u svim preduzeima/organizaci-jama. Prema drugom stajalitu, menaderski posao se od jednog do drugog preduzea/organizacije bitno ra-

m o j f o k u s


zlikuje, zbog razlika u individualnim karakteristikama, situacijskim varijablama i organizacijskom kontekstu. I oba ova stajalita su tana!

Mnogo je funkcija i poslova koje okvirno odreuju menaderski posao u bilo kojem preduzeu/organiza-ciji, ali postoje i razlike: u oblasti i vrsti djelatnosti; u strukturi kupaca/klijenata; u sloenosti organizacijske strukture; u kvaliteti nosilaca pojedinanih poslova i zadataka; u njihovom znanju i sposobnostima... I, za ovu temu, najvanija: razlika u stilu voenja. Razlika u nainu rjeavanja problema.Razlika u talentu, znanju, sposobnostima i osobinama samih menadera.

U naim uslovima, o stepenu razumijevanja znaaja i uloge menadmenta na svoj nain govori i okolnost da za tu rije/pojam (eng. management) ak i ne po-stoji adekvatan/odgovarajui termin na naem jezuku/jezicima. Upravljanje, voenje, rukovoenje, organizi-ranje... Da, menadment istovremeno znai sve to, ali i neto vie... Neto jo...

A ta to jo? Da smo dorasli do toga da nam i to jo bude vano, ne bi bilo ovoliko raznih menaera... I kon-troverznih biznismena...

A onih pravih i uspjenih menadera skoro ni za lijeka. Ipak, znam neke upravo takve. Itekakve! Koji su ba ispekli taj zanat. I koji potvruju da se pravim i uspjenim menaderom (ba kao i uspjenim u bilo kojoj drugoj ljudskoj aktivnosti) postaje samo na jedan nain: dugogodinjim vrijednim radom i stalnim, cje-loivotnim uenjem i usavravanjem tog svog talenta.

U politici, stvari stoje jo gore. Politikom se ovdje uglavnom bave ufurani menaeri koji se nikada nisu ni okuali u bilo kom pravom poslu. Ili propali menaderi, koji u pravom poslu nisu uspjeli. Pa su shvatili da je puno lake i jednostavnije prodavati zjle.

Pa mi, kad neko kae da je menaer, ruka nekako sma krene ka revolveru...

(Inae, naprijed pomenuti J. F Kennedy ubijen je 1963. godine, nekako upravo u vrijeme kada je Peter Drucker razvijao osnove modernog managementa.)

Posebno su mi zanimljivi mladi menaderi. Me-naderi u pokuaju. Jer im tako zavidim na mladala-kom ubjeenju da je za uspjeno upravljanje dovoljna nekakva diploma i par nauenih fraza, pravila i pou-aka iz menadmenta. No, za njih bar jo ima anse...

A stvar je uvijek vrlo jednostavna: da li bilo kakvu ulo-gu/poziciju shvatate kao cilj, ili tek kao poetak posla?

SEMINAROBAVEZNA EDUKACIJA

RAUNOVOA I REVIZORA

GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE

ZA 2014.TRAVNIK 19. 01. 2015.SARAJEVO 20. 01. 2015.TUZLA 21. 01. 2015.ZENICA 22. 01. 2015.MOSTAR 23. 01. 2015.ODAK 26. 01. 2015.BIHA 27. 01. 2015.LIVNO 28. 01. 2015.IROKI BRIJEG 29. 01. 2015.

GODINJI OBRAUN za 2014. godinu

UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA

OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA

BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR

REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU


POREZNE PRIJAVE za 2014. godinu

POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA



ODGOVORI NA PITANJA

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 BODOVA/SATI

OBAVEZNE EDUKACIJE

porezi


Zakonom o raunovodstvu i reviziji FBiH utvrena je obaveza popisa svih bilansnih pozicija sa stanjem na dan 31. 12. Rezultat popisa su, nerijetko, popisne razlike koje treba pravilno obuhvatiti i u raunovodstvenom i (posebno) u poreznom smislu. U ovom kontekstu pojava manjkova je de-likatnija i zahtijeva dodatnu profesionalnu panju (i znanje). Prema lanu 11. Pravilnika o prim-jeni Zakona o PDV-u, manjak dobara se smatra upotrebom dobara u vanposlovne svrhe i podlijee oporezivanju PDV-om, kao i sva ostala vanposlovna potronja iz lana 5. Zakona o PDV-u. Izuzetno, oporezivanju NE podlijeu rashodi nastali na osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisane neo-porezive visine, kao ni manjak koji se moe pravdati viom silom.U ovom tekstu se pojanjava sm pojam kala, rastura (rasipa), kvara i loma (KRKL), njihov porezni i raunovodstveni aspekt, tim prije to su propisi o ovom pitanju turi, odnosno osim navedene odred-be Pravilnika nijedan drugi podzakonski akt ne tretira blie ovu problematiku. Takoe, u praksi se esto poistovjeuje pojam manjka i kala ili se vri obraun kala i onda kada nisu ispunjeni uslovi za to. Stalna dilema je i nain utvrivanja osnovice za obraun KRKL u pojedinim djelatnostima i fazama proizvodnje. Sve ovo posljedino utie na iznos obraunatog i plaenog PDV-a.

Manjkovi dobara utvreni popisom mogu biti opo-rezivi i neoporezivi.

U neoporezivi manjak spadaju sljedee kategorije manjkova: Manjkovi (rashodi) po osnovu kala, rastura, kvara

i loma, do visine utvrene Normativom za utvri-vanje rashoda na koji se ne plaa PDV (l. 11. stav 4. Pravilnika o PDV-u);

Manjkovi uzrokovani viom silom, poput teta od elementarnih nepogoda (poplava, poar, zemljotre-si i dr), na osnovu akta nadlenog organa (lan 11. stav 6. Pravilnika o PDV-u);

Manjkovi (rashodi) nastali zbog proteka roka tra-

janja dobara, pod uslovom da je rok trajanja uti-snut na ambalai proizvoda ili na drugi nain odre-en od strane proizvoaa, te da je pri unitenju navedenih dobara prisutan predstavnik sanitarne inspekcije.

Manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma

Kao posljedica prirodnih uticaja ili radnji koje se neophodno poduzimaju u rukovanju proizvodima pri-likom njihove obrade ili skladitenja nastaju gubici po osnovu kala, rastura, kvara i loma koji, u skladu sa

Inventurni manjkovi AmraSalihovi

porezi


odredbama propisa o PDV-u, ne podlijeu oporeziva-nju do iznosa utvrenih Normativom ili internim aktom preduzea. Naime, lanom 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (Slubeni glasnik BiH, br. 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) odreeno je da rashod nastao po osnovu kala, rastura, kvara i loma do iznosa utvrenog Normativom, koji je sastavni dio Pravilnika, ne podlijee obavezi obrauna-vanja i plaanja PDV-a.

Normativ za utvrivanje rashoda na koji se ne plaa PDV potrebno je razumijevati kao mjeru za utvrivanje porezne obaveze. Navedenim Normativom preteno su obuhvaene stope dozvoljenog manjka u trgovini, dok se proizvodnja obuhvaa turo, samo za proizvodnju specifinih proizvoda (etil alkohola, bezalkoholnih pia, derivata nefte, cigareta i luksuznih proizvoda).

Zato proizvoai svih ostalih proizvoda trebaju regulisati tretman KRKL svojim internim aktima. Naime, iznosi KRKL utvreni internim aktima (uko-liko se radi o dobrima koja nisu obuhvaena navede-nim, propisanim Normativom), takoe, ne podlijeu oporezivanju PDV-om, shodno lanu 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Logino pitanje koje slijedi je: ime se rukovoditi pri donoenju internog nor-mativa?

Normativi su uvijek glas struke. Po pravilu, stru-kovna udruenja bi trebala da se bave tim pitanjima.

Tako je, na primjer, Hrvatska gospodarska komora donijela odluke kojima je utvrdila doputene iznose kala, rastura, kvara i loma za sljedee djelatnosti: - Odluku o doputenom manjku s naslova kala, raste-

pa, kvara i loma na proizvodima u trgovini (Narodne novine, broj 129/07);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka u procesima proizvodnje nafte, prirodnog plina i pro-izvoda prerade nafte i plina (Narodne novine, broj 72/99);

- Odluku o doputenoj visini kala, rastepa, kvara, loma i tehnolokog manjka u ugostiteljstvu (Narodne no-vine, broj 72/99);

- Odluku o doputenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u graditeljstvu (Narodne novine, br. 101/99 i 81/02);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka i ra-sipa u doradi/konfekcioniranju meda i drugih peli-njih proizvoda (Narodne novine, broj 21/00);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja (Narodne novine, br. 21/00 i 136/06);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji mlinarskih i pekarskih proizvoda i tjestenine (Narodne novine, broj 21/00);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma za proizvode u industriji

ulja (Narodne novine, br. 21/00, 129/07 i 142/11);- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala,

kvara, rasipa i loma u proizvodnji eera (Narodne novine, broj 21/00);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji stone hrane (Narodne novine, broj 21/00);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji vina, bezalkohol-nog piva, mineralne vode, vonih sokova i sirupa (Na-rodne novine, br. 21/00 i 182/04);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u proizvodnji i preradi duhana (Narodne novine, br. 21/00 i 118/01);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u industriji prerade ribe (Narodne novine, broj 21/00);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, rastepa, kvara i loma u procesima proizvodnje boja i lakova (Narodne novine, br. 136/06 i 134/12);

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka, kala, kvara i rasipa u marikulturi (Narodne novine, broj 142/11) i

- Odluku o doputenoj visini tehnolokog manjka i kala u slatkovodnom uzgoju riba (Narodne novine, broj 21/12).

To se tie Federacije BiH, strukovna grupa za tr-govinu Privredne/Gospodarske komore FBiH je 2003. godine donijela Pravilnik o doputenoj visini kala, rasipa, kvara i loma na proizvodima u trgovini ro-bom na malo. Ovaj Pravilnik je objavljen u Slube-nom glasniku Privredne komore broj 6/03, iz 2003. godine. U njemu se definie KRKL, utvruje osnovica (realizacija) i stope rashoda po ovom osnovu.

Generalno, pod kalom, rasturom, kvarom i lomom se podrazumijevaju gubici na proizvodima koji na-staju kao posljedica prirodnih uticaja ili kao po-sljedica radnji neophodnih u poslovanju i pruanju usluga.

Pod KALOM proizvoda podrazumijeva se gubitak na teini ili koliini odreenog proizvoda koji nastaje zbog prirodnih procesa isuivanja, hlapljenja, smrzava-nja, topljenja i kvarenja robe.

RASTUR zaliha nastaje zbog manipulacije, pre-tovara, prevoza, premjetanja proizvoda, te ostalih postupaka zbog kojih se gubi odreena koliina pro-izvoda.

KVAR proizvoda nastaje zbog djelovanja mikroor-ganizama i drugih prirodnih procesa, zbog ega pro-izvodi gube svojstva koja su prihvatljiva za upotrebu.

LOM nastaje u postupcima manipulacije odree-nim proizvodima koji se u tom procesu mogu polomiti.

Rashodi po ovom osnovu su u nekim djelatnostima neizbjena pojava. Tako, na primjer, u pripremanju

porezi


peene jagnjetine na ranju od 10 kg sirove jagnjetine dobije se 6,5 kg gotovog proizvoda (peene jagnjetine namijenjene prodaji). U ovom se primjeru 3,5 kg siro-vine priznaje kao tehnoloki manjak koji nastaje ter-mikom obradom.

Dakle, o rashodima po osnovu KRKL moe se go-voriti u raznim djelatnostima: trgovini, ugostiteljstvu, proizvodnji, kao i svim proizvodnim fazama i ciklusima.

Kalo, rastur, kvar i lom u trgovini moe nastati isu-ivanjem, isparavanjem, skupljanjem, smrzavanjem, razbijanjem, oteenjem, kvarenjem, rasipanjem i to-pljenjem, rastapanjem ili mrvljenjem.

U ugostiteljstvu kalo moe nastati pri fizikoj obradi proizvoda u kuhinji, pri skladitenju (isuenje, isparavanje, odmrzavanje i sl), te pri toplinskoj obradi proizvoda (kuhanje, prenje, peenje, pirjanje). Rastur i kvar mogu nastati u skladitu i u kuhinji (rasturanje, topljenje, razlijevanje, truljenje, klijanje, uegnue i sl).

Tehnoloki manjkovi nastaju u procesu proizvod-nje i zavise od vrste djelatnosti i primijenjenog teh-nolokog postupka. Doputeni tehnoloki manjkovi utvruju se posredstvom normativa utroka materi-jala, energije, rada i drugih proizvodnih faktora. Nor-mative tehnolokih manjkova utvruje pravno lice ili strukovno udruenje. Doputeni tehnoloki manjkovi mogu se ukljuiti u troak proizvodnje, nakon ega se rasporeuju na zalihe gotovih proizvoda. Pojavljivanje, normiranje i priznavanje tehnolokih manjkova (pa i kala, rastura, kvara i loma koji je posljedica tehno-lokog procesa) zavisi od gotovo neogranienog broja razliitih faktora, tehnolokih postupaka i praktinih okolnosti.

U razliitim djelatnostima proizvodnje pojavljuju se i razliite vrste tehnolokog manjka. Pravno lice bi trebalo svojim odlukama utvrditi nain postupanja i odgovorne osobe ako se pojavi manjak koji premauje doputen tehnoloki manjak.

Na prekomjerni tehnoloki manjak se obraunava PDV.

Bitno je da KRKL na zalihama materijala treba ra-zlikovati od KRKL na zalihama robe koja je kupljena radi prodaje.

Kada je u pitanju kalo, rastur, kvar i lom na zali-hama sirovina i materijala, osim o poreznom aspektu, potrebno je voditi rauna i o vrijednosnom aspektu. Naime, koliinski manjak utvren popisom treba odre-diti i vrijednosno. Vrijednosno odreivanje manjka za-visi od metoda obrauna zaliha koje se primjenjuju pri razduenju zaliha.

Zalihe sirovina i materijala se, u skladu sa MRS-om 2 (paragrafi 21. do 27.), pri utroku mogu obraunavati primjenom: metode standaradnog troka, metode specifine identifikacije,

FIFO metode, metode prosjenog ponderisanog troka.

U zavisnosti od primijenjene metode obrauna utroka zaliha sirovina i materijala pojavit e se razlii-te vrijednosti utvrenog koliinskog manjka.

Ako se za razduenje utroenih zaliha primjenjuje metod standardnog troka i manjak treba vrednovati prema toj metodi. Ako se za razduenje utroenih za-liha primjenjuje metoda specifine identifikacije, treba tano utvrditi koji predmeti zaliha nedostaju i dodijeli-ti im njihove pojedinane cijene. Ako se za razduenje utroenih zaliha primjenjuje FIFO metoda, vrijednost manjka treba utvrditi kao da je u pitanju normalan utroak, tj. nedostajuim koliinama treba dodijeliti ci-jene prema redoslijedu njihove nabavke - prva ulazna je prva izlazna. Ako se za razduenje zaliha primjenjuje metoda prosjenog ponderisanog troka i manjak treba obraunavati prema toj metodi.

Osim razliitih metoda obrauna utroka zaliha, treba voditi rauna i o tome da li se zalihe vode po stvarnim ili planskim cijenama, kada je potrebno voditi rauna o odstupanjima od stvarne cijene.

Kalo, rastur, kvar i lom ne treba poistovjeivati sa manjkom! Naime, bitno je razumjeti da postoji ra-zlika izmeu pojmova dozvoljeni kalo, rastur, kvar i lom i pojma manjak na zalihama.

Manjak je mnogo iri pojam koji podrazumijeva i oporezivi i neoporezivi manjak, i onaj koji tereti ras-hode pravne osobe i koji se potrauje (nadoknauje) od odgovornog lica, manjak usljed elementarnih nepo-goda (vie sile), krae, ali, isto tako, i onaj iznos koji podrazumijeva gubitke na proizvodima koji nastaju kao posljedica prirodnih uticaja ili kao posljedica radnji ne-ophodnih u poslovanju i pruanju usluga (kalo, rastur, kvar i lom)...

Kalo, rastur, kvar i lom podrazumijeva onaj ma-njak koji znai gubitke na proizvodima koji nastaju kao posljedica prirodnih uticaja ili kao posljedica rad-nji neophodnih u poslovanju i pruanju usluga. Slije-dom navedenog, kalo, rastur, kvar i lom se, u princi-pu, uvijek rauna onda kada je ranije utvren manjak. Ukoliko nije utvren manjak ne samo da nema smisla nego nema ni osnova obraunavati rashod po osnovu kala, rasipa, kvara i loma, bez obzira na to to je Pravil-nikom o PDV-u data mogunost za priznavanje rashoda po ovom osnovu bez obraunavanja PDV-a, poto je is-koritavanje te porezne mogunosti uslovljeno posto-janjem realnog manjka.

Na ovo elimo ukazati, s obzirom na injenicu da je obraun kala, rastura, kvara i loma u praksi postao samo mehanizam za umanjivanje porezne obaveze, tako da postoje apsurdne situacije da se obraunava kalo, rastur, kvar i lom ak i onda kada je po popisu konstatovan vi-ak, ime se postiu dodatno negativne posljedice posto-janja vika u narednom periodu koji nije realan.

porezi


Prema tome, osnovno pravilo kod obrauna KRKL je da se moe priznati samo ako je popisom komisi-je utvren stvarni manjak.

Na primjer, ukoliko se popisom utvrdi manjak od 10.000 KM, a primjenom dozvoljene stope kala na odreenu osnovicu se dobije iznos od 14.000 KM, tada je rashod po osnovu kala mogue evidentirati samo u iznosu od 10.000 KM. Iznos od 4.000 KM se uopte ne evidentira, jer nije pokriven realnim manjkom.

Slino, ako imamo pravo na neoporezivo kalo 2% na zalihe od 1.000.000 KM, tj. 20.000 KM mogueg kala, ali manjka uopte ne bude, tada (iako imamo pravo na kalo) jednostavno nema osnova za njegovo prizna-vanje i evidentiranje.

Dakle, mogue je da ima manjka, ali nema osnova za obraunavanje kala, dok nije mogue da ima kala a da nema utvrenog manjka.

ta je osnovica za obraun kala, rastura, kvara i loma?

Jedno od bitnih (ako ne i najznaajnijih) pitanja u vezi sa obraunom KRKL jeste osnovica na koju KRKL treba raunati. S obzirom na to da propisi nisu nita eksplicitno odredili, ovom pitanju potrebno je pristu-pati sutinski, uvaavajui specifinost svake brane i proizvodne faze u kojoj se kalo rauna.

Na temelju iskustva struke najee su doputeni normativi gubitka izraeni u stopama koje se primje-njuju na propisane osnovice: - u trgovini - na koliine prodatih proizvoda u tr-

govini na malo. Za trgovinu na veliko doputeni iznosi kala, rastura, kvara i loma iznose 50% utvr-enih normativa za trgovinu na malo;

- u graevinarstvu - na utroene, odnosno prodane vrste proizvoda;

- u ugostiteljstvu - na koliinu proizvoda u skladitu (gubici se javljaju pri uvanju u skladitu, a za odre-ene proizvode i zbog isuenja i isparenja tijekom uvanja na skladitu) i na koliinu proizvoda koji se obrauju (gubici se javljaju kao otpaci, a za odre-ene proizvode i prilikom odmrzavanja, odnosno toplinske obrade);

- u proizvodnim djelatnostima za koje je propisa-na doputena visina tehnolokog manjka, KRKL na osnovice ovisno o tehnolokom procesu.

Raunovodstveno gledajui, ukoliko se radi o manj-ku na zalihama do visine odobrenog kala, cijeli iznos se knjii na teret konta trokovi materijala (odno-sno na teret konta operativnih rashoda), a potrauje konto zaliha materijala (odnosno robe).

Ukoliko je pak utvren manjak, ali se za njega tereti odgovorno lice (uz obraun poreza, naravno), nemamo pravo obraunati kalo, jer ne moemo odreeni iznos istovremeno knjiiti i kao troak i kao potraivanje. Ovako dolazimo do jo jednog krucijalnog raunovod-stvenog pravila, a to je da se po jednoj supstanci ne moe obezbijediti dupla naknada, tj. nema duplog za-duenja po istom osnovu (manjku).

Manjak po osnovu kala, rastura, kvara i loma moe se utvrivati: - neposredno nakon nastanka pojedinog rashoda, - redovnim popisom, - na drugi nain i u rokovima utvrenim aktom pore-

znog obveznika.

Manjkove po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvruju komisije ili ovlatena osoba odreena opim aktom poreznog obveznika.

Kalo, rastur, kvar i lom se obraunava na opera-tivni troak, dok se za utvreni manjak iznad nivoa obraunatog odobrenog kala knjii rashod perioda uz obraun PDV-a na nabavnu vrijednost zaliha, jer je dolo do nenamjenskog troenja ili otuenja materijala ili robe.

Porezni aspekt kala, rastura, kvara i loma

Porezni tretman manjkova ureen je: Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u, Normativom za utvrivanje rashoda na koji se ne

plaa porez na dodatu vrijednost, koji je sastavni dio navedenog Pravilnika,

Pravilnikom o primjeni Zakona o akcizama u BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 50/09).

Prema Pravilniku o primjeni Zakona o PDV-u (l. 11. st. 1. i 3.), manjak dobara smatra se upotrebom do-bara u vanposlovne svrhe i podlijee oporezivanju, uz izuzetak manjkova nastalih usljed vie sile i rashoda po osnovu kala, rasipa, kvara i loma do propisanog iznosa.

Pomenuti neoporezivi iznosi propisani su Norma-tivom za utvrivanje rashoda na koji se ne plaa porez na dodatu vrijednost, odnosno aktom pravnog lica u sluaju da pojedina dobra nisu tretirana u navedenom Normativu. Ti iznosi ne podlijeu obavezi obrauna-vanja i plaanja PDV-a, pri emu za ustanovljavanje injeninog stanja nije obavezno prisustvo ovlatenih osoba Porezne uprave.

Propisani Normativ propisuje visinu doputenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma za: proizvodnju etil alkohola, alkoholnih pia, osvje-

avajuih bezalkoholnih pia, proizvodnju i promet naftnih derivata, proizvodnju cigareta;

trgovinu na malo, i to za voe, povre, cvijee,

porezi


itarice, ostale prehrambene proizvode, pia (al-koholna i bezalkoholna), meso, suhomesnate proi-zvode, ribu, stonu hranu, hemijske proizvode, gra-evinski materijal, ogrev, ostalo...;

trgovinu na veliko: za sve proizvode navedene za trgovinu na malo, po stopi koja iznosi 50% sto-pe predviene za odreeni proizvod u trgovini na malo.

Za dobra koja nisu obuhvaena Normativom ras-hoda, koliina rashoda se utvruje normativom obve-znika (l. 11. stav 5. Pravilnika).

Meutim, utvreni kalo, rastur, kvar i lom koji izla-zi iz okvira zakonskog nivoa, regulisanog Pravilnikom, ili normativom obveznika, bit e obuhvaen obavezom PDV-a kao i klasini manjak.

Kada je u pitanju manjak akciznih proizvoda, od-nosno rashod po osnovu doputenog kala, rasipa, kvara i loma, potrebno je sagledati i aspekt obaveze (osim za PDV) za akcizu pri emu treba konsultovati Pravilnik o akcizama.

lanom 17. Pravilnika o akcizama propisano je da u sluaju utvrivanja rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se plaa akciza osnovica akcize odreena je ko-liinom rashoda iznad koliine rashoda odreenog u lanu 24. stav 2. ovog pravilnika. Rashodom se, u smi-slu navedenog lana, smatraju i gubici koji nastaju pri manipulaciji sa proizvodima, koji su nesumnjivo po-sljedica tehnolokog procesa, odnosno neophodnih radnji u postupanju sa proizvodima u skladitu. Obveznik akcize utvruje rashod neposredno poto je isti nastao popisom robe. Utvrivanje rashoda vri popisna komisija poreznog obveznika, a o izvrenom popisu obavezno se sastavlja zapisnik i popisna lista.

Obraun kala, rastura, kvara i loma na zalihama sirovina i materijala

Kalo, rastur, kvar i lom materijala tereti rashode materija, pri emu se za osnovicu uzima potrana stra-nu konta zaliha samo onog dijela koji se odnosi na na-mjensku potronju u osnovnoj djelatnosti. To znai da e osnovica za obraun kala, rastura, kvara i loma biti dio koji se koristi za osnovnu namjenu nabavljenog materijala, tj. u proizvodnji, jer materijal koji se po-klanja, prodaje i slino izlazi iz osnovne namjene ma-terijala i nema pravo na kalo, rastur, kvar i lom. Dakle, kako prodaja i poklon materijala izlaze iz okvira osnov-ne namjene materijala (to je potronja u proizvodnji), ne smiju ui u osnovicu za obraun kala.

Primjer: U proizvodnji ribljih konzervi prema nor-mativu, kao repromaterijal troi se ulje pri konzer-viranju sitne plave ribe. Doputeni rasip ulja, prema

tehnolokom normativu, iznosi 2%. Meutim, zbog za-starjelosti postrojenja, rasip ulja bio je vei. Popisom zaliha materijala na dan 31. 12. utvreno

je stvarno stanje zaliha u vrijednosti 300.000 KM. Knjigovodstveno stanje na kontu zaliha tog materija-la iznosi 320.000 KM, pa manjak iznosi 20.000 KM;

Prihvatljivi kalo, rastur, kvar i lom je po stopi 2% (koja je propisana i za oslobaanje od obaveze obra-unavanja i plaanja PDV-a);

Operativni troak (ono to je izdato u proizvodnju) iznosi 600.000 KM;

Eventualni pokloni, prodaje ili vraanja materijala dobavljaima ne ulaze u osnovicu za obraun kala, rastura, kvara i loma.

Obraun: dozvoljeni kalo, rastur, kvar i lom = 600.000 x 2% =

12.000 KM preostali dio manjka (20.000 - 12.000)

= 8.000 KM PDV (8.000 x 17%)

= 1.360 KM vrijednost manjka sa PDV-om (8.000 + 1.360) =

9.360 KM

R. br. Opis Konto Duguje PotraujeKRKL iskljuen iz vrijednosti prodatih i neprodatih zaliha

579 8.000

PDV na prekomjerni kalo 579 1.360

Obaveze za PDV 472 1.360

Zalihe gotovih proizvoda 120 - 4.000

Umanjenje vrijednosti zaliha got. proizvoda

596 - 4.000

Napomene vezane za knjienje: Pravno lice je doni-jelo odluku da 12.000 litara ulja, nabavne vrijednosti 12.000 KM, ostane kao tereenje trokova proizvodnje bez poreza (kao dozvoljeni tehnoloki rasip). Za pre-komjerni manjak 8.000 litara ulja, nabavne vrijednosti 8.000 KM, pravno lice je donijelo odluku da za ovaj iznos nije provedivo tereenje odgovornog lica. Na pre-komjerni manjak obraunat je PDV u iznosu od 1.360 KM (8.000 x 17%), te je odlueno da iznos od 9.360 KM (8.000 + 1.360 PDV) tereti potronju u neposlovne svrhe. Proizvodnja na koju se odnosi prekomjerni ma-njak potpuno je dovrena, a 50% gotovih proizvoda je prodato. To znai da je u vrijednost gotovih proizvoda uao iznos od 4.000 KM koji nije trebao (prekomjerno potroeno ulje zbog dotrajalih maina) i taj iznos mora biti tereen na ostale rashode po osnovu prekomjer-nog KRKL (konto 579). Poto je 50% zaliha prodato, sa pozicije konta 596 treba iskljuiti 50% od 4.000 KM, a preostali dio od 4.000 KM treba iskljuiti sa zaliha gotovih proizvoda.

porezi


Primjer: Obraun kala, rastura, kvara i loma na zalihama robe u maloprodaji

R.br. Opis

Prodajna vrijednost Ukalkulisani PDV

Vrijednost bez PDV-a Ukalkulisani RUC

Nabavna vrijednost

1. Poetno stanje 01. 01. 2014. 100.000 14.529 85.471 19.860 65.611

2. Zaduenje u 2014. 563.000 81.803 481.197 62.650 418.547

3. Ukupno zaduenje (1+2) 663.000 96.332 566.668 82.510 484.158

4. Popis 31. 12. 2014. 212.000 30.803 181.197 26.383 154.813

5. Realizacija 2014. godine 411.500 59.791 351.709 51.211 300.499

6. Manjak 39.500

7. Kalo do dozvoljene visine 12.345 1793 10.552 1.313 9.239

8. Prekomjerni kalo 17.155 2.492 14.663 1.824 12.839

Prema podacima o ukupnom zaduenju i razdue-nju, kao i stanja zaliha po popisu, utvren je manjak u vrijednosti od 39.500 KM. Ako za robu iz primjera predvien dozvoljeni kalo prema Normativu izno-si 3%, tada je iznos kala (raunajui na realizaciju) u vrijednosti od 12.345 KM. Preostali iznos manjka ne moe se pripisati kalu, rasturu, kvaru i lomu i ako ovaj iznos manjka nee ii na teret odgovornog lica, sma-tra se vanposlovnom potronjom, knjii se kao rashod pravnog lica, uz obavezno obraunavanje PDV-a. Pre-ma lanu 22. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, porezna osnovica u sluaju vanposlovne potronje je nabavna vrijednost robe.

Takoe, potrebno je izraunati koliko vrijednosti otpada na RUC u ukupnoj vrijednosti kala, rastura, kvara i loma.

Raunanje ukalkulisanog RUC-a u maloprodaji koji je sadran u prodatoj trgovakoj robi najee se vri primjenom metode prosjene mare. Nabavna vrijed-nost ili cijena kotanja zaliha moe se utvrivati pri-mjenom FIFO metode (first input - first output) ili metode prosjenog ponderisanog troka, meutim, u praksi se najee koristi metod prosjene mare.

Izraunavanje prosjenog ukalkulisanog RUC-a se vri tako to se u odnos stavlja ukupni RUC u zadue-nju (poetno stanje + zaduenje tokom cijelog perioda), to se kao procenat primjenjuje na popisanu zalihu, da bi se dobio iznos ukalkulisani RUC koji se zadrava u neprodatim zalihama. Izraunati RUC u realizaciji, od-nosno otpisu, kalu, rasturu, lomu i kvaru, koji se moe pojaviti prilikom popisa, koriguje prodajnu vrijednost i svodi je na troak nabavne vrijednosti, izraunat meto-dom prosjene mare.

Manjak koji se moe pravdati viom silom

Manjak koji se moe pravdati viom silom, takoe, ne podlijee oporezivanju. Pod viom silom, prema lanu 11. stav 6. Pravilnika, podrazumijeva se manjak

dobara nastao usljed elementarnih nepogoda (poplava, poar, zemljotres, ratna razaranja i slino), na osnovu akta nadlenog organa. Imajui u vidu majske poplave, mnogi obveznici su, na alost, imali potrebu za eviden-tiranjem manjka po ovom osnovu.

Vezano za primjenu odredbe oporezivanja prometa u sluaju vie sile postavilo se pitanje u vezi sa tretma-nom manjka nastalog zbog provalne krae, odnosno da li podlijee oporezivanju PDV-om manjak nastao pro-valnom kraom?, o emu postoji i zapisnik nadlenog organa (MUP).

UIO je zauzeo stav da u sluaju krae opreme pore-zni obveznik nije duan obraunati PDV na ukradena dobra, niti je duan vriti ispravku ulaznog PDV-a, pod uslovom da se moe dokazati da je do krae stvarno dolo. U ovom sluaju dobra su postala neupotrebljiva

R. br. Opis Konto

IznosDuguje Potrauje

1. Nabavna vrijednost prodate robe

501 9.239

Obraunata razlika u cijeni 137 1.313

Obraunati porez 138 1.793

Roba u prodavnici 133 12.345

Za kalo do dozvoljenog iznosa

2. Manjkovi 579 12.839

Obraunata razlika u cijeni 137 1.824

Obraunati porez 138 2.492

Roba u prodavnici 133 17.155

Za obraun prekomjernog kala

3. Rashod po osnovu prekomj. kala

579 2.183

Obaveze za PDV 472 2.183

Za obraun PDV-a na prekomjerni kalo (na nabavnu vrijednost)

4. Obaveze za PDV 472 2.183

iro-raun 200 2.183

Za plaanje PDV-a

porezi


za dalji promet to se moe dokumentovati (zapisni-kom nadlenih organa), te, shodno tome, ne podlijeu oporezivanju.

Rashod nastao zbog proteka roka trajanja

Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja doba-ra, takoe, se ne plaa PDV ako su ispunjeni propisani uslovi iz lana 11. stav 9. Pravilnika: da je rok trajanja utisnut na ambalai proizvoda ili

je na drugi nain odreen od proizvoaa i da je pri unitenju navedenih proizvoda dobara pri-

sutan predstavnik sanitarne inspekcije.

Dakle, ovdje se, praktino, najee radi o prehram-benim proizvodima. U praksi obveznici nerijetko pozi-vaju sanitarne inspektore ili inspektore UIO ili PU da prisustvuju unitenju i onih proizvoda koji nemaju uti-snut rok trajanja (npr. nekurentnih zaliha). Formalna obaveza za ovakvo postupanje ne postoji, niti inspek-tori imaju zakonsku obavezu prisustvovati ovakvim unitenjima. Ukoliko su zalihe postale neupotrebljive za dalji promet (to se dokazuje dokumentom o zbri-njavanju otpada ili unitenju od komunalnog predu-zea), nije potrebno izdavati internu poreznu fakturu i obraunavati PDV. Da li je potrebno vriti korekciju ulaznog PDV-a, ukoliko je iskoriteno pravo na odbitak pri nabavci? Sutinski, korekcijom ulaznog PDV-a pre-duzee bi se smatralo krajnjim potroaem tih dobara, to je suprotno injeninom stanju. Ipak, treba ima-ti u vidu da se u kontroli od inspektora UIO ponekad zahtijeva korekcija ulaznog PDV, uz argument da vie nisu ispunjeni uslovi za koritenje prava na odbitak, jer dobro nije koristio za promet dobara koja podlijeu plaanju PDV-a.

Manjak stalnih sredstava

U skladu sa lanom 22. Pravilnika, kod manjka stal-nih sredstava koja podlijeu obavezi obrauna amor-tizacije osnovica za PDV se utvruje na nain da se nabavna cijena, bez PDV, umanji za 20% za svaku za-poetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj je dolo do sticanja dobara ili njihovih dijelo-va, osim ako je iz okolnosti sluaja jasno da se rezultat obrauna znatno razlikuje od nabavne cijene slinih dobara bez PDV-a u trenutku koritenja predmetnih dobara. Dakle, ukoliko je osnovica za PDV utvrena na-vedenom matematikom za sredstvo koje je predmet manjka, znatno se razlikuje od trine vrijednosti tog sredstva tada se tako dobivena osnovica ne moe uzeti kao adekvatna. Ovo dolazi do izraaja kada se radi o manjku utvrenom nakon pet godina koritenja sred-

stva, kada osnovice praktino nema (ako je utvrujemo na navedeni nain). Oito se radi o rastegljivoj kate-goriji i diskrecionom pravu inspektora da procjenjuje ta znai znatno razlikuje, odnosno ta je, zapravo, osnovica za PDV u ovom sluaju.

Primjer: Utvren manjak opreme (ostala oprema) koja se u knjigovodstvu vodi po sljedeim vrijednosti-ma: nabavna vrijednost 1.500 KM, ispravka vrijednosti 1.200 KM, sadanja vrijednost 300 KM.

Knjigovodstvena vrijednost opreme nakon etiri godine iznosi 300 KM. Obraunati PDV 300 x 17% = 51 KM. Prema odluci, ovaj manjak tereti rashode po-slovanja.

R. br. Opis Konto

IznosDuguje Potrauje

1. Ispravka vrijednosti opreme 0228 1.200

Manjkovi 576 351

Ostala oprema 022 1.500

Obaveze za PDV 472 51

Za knjienje manjka po odluci nadlenog organa

Ako porezni obveznik rashoduje dugotrajnu imo-vinu koja vie nije za uporabu i ne stavlja se u promet nego se unitava ili deponira na otpad, treba obezbije-diti dokaz o neupotrebljivosti dobara (odnosno treba raspolagati dokumentacijom nadlenih tijela ili institu-cija o koliini i vrsti preuzete imovine dane na zbrinja-vanje ili unitavanje). Uz ispunjavanje navedenih uvjeta, rashodovanje dugotrajne imovine smatra se porezno dopustivim izdatkom, pa porezni obveznik nema obave-zu obraunavanja poreza na dodanu vrijednost. Ako se rashodovana dugotrajna imovina u takvome stanju pro-daje kupcu ili se prodaje kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podlijeu oporezivanju.

Oporezivi manjkovi

Prema lanu 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV, manjak dobara se smatra upotrebom dobara u vanposlovne svrhe i podlijee oporezivanju PDV-om, kao i sva ostala vanposlovna potronja iz lana 5. Za-kona o PDV. U stavu 2. istog lana navedeno je da se vlastitom potronjom u vanposlovne svrhe poreznog obveznika koji podlijee oporezivanju smatra manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba.

Manjak koji se nadoknauje od odgovornog lica, takoe, spada u oporezive manjkove, pri emu se, gle-

porezi


dajui sa aspekta PDV-a, praktino, radi o prometu do-bara prema tom licu.

Dakle, u oporezivi manjak spadaju sljedee kate-gorije manjkova: svi manjkovi koji terete odgovorno lice i manjkovi iznad visine utvrene Normativom za

utvrivanje rashoda na koji se ne plaa PDV, koji idu na teret preduzea.

Ako manjkovi premae visinu utvrenu Normati-vom o doputenom iznosu KRKL i knjie se na teret pravnog lica, na dio manjka iznad doputenih koliina obraunava se PDV, te knjii kao ukupan rashod manj-ka na kontu 579 i kao obaveza na kontu 472.

Obveznik utvruje rashod neposredno poto je odreeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim po-pisom robe u skladitu, stovaritu, magacinu, prodav-nici ili drugom slinom objektu. Utvrivanje rashoda vri ovlateno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvrenom popisu obavezno se sastavlja zapisnik i po-pisna lista.

Utvrivanje porezne osnovice

U praksi se mogu pojaviti razne varijante oporezi-vog manjka:a) manjak na teret direktno odgovornog lica ili onog

koje ga je direktno prouzrokovalo,b) manjkovi koji terete odgovorno lice prema donese-

noj odluci na osnovu njihovog poloaja u organiza-cionoj strukturi,

c) manjkovi na teret pravnog lica jer je tereenje odre-enog fizikog lica neprovedivo.

Prema lanu 11. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, prometom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara. Kada se odreena dobra koriste za vanposlovne svrhe, poreznu osnovicu ini nabavna cijena tih ili slinih dobara u trenutku prometa, bez PDV-a, to je ureeno lanom 22. Pravilnika.

Kod manjka koji tereti odgovorno lice, porezna osnovica je, najee, prodajna cijena dotinih dobara, koja se najee i nadoknauje od zaposlenika koji se tereti za manjak. Ukoliko se, pak, od zaposlenika nado-knauje samo nabavna vrijednost utvrenog manjka, kao osnovica za PDV se uzima nabavna vrijednost. Ipak treba napomenuti da bi se za osnovicu za PDV i tada mogla zahtijevati prodajna cijena, shodno odredbama lana 20. stav 8. Zakona o PDV-u i lana 22. stav 3. Pravilnika. U ovom sluaju se, naime, moe smatrati da su razlozi koji su doveli do nadoknaivanja manjka (odnosno prometa) po cijeni nioj od trine nekomer-cijalnog karaktera, zbog ega ima osnova za tvrdnju da PDV i tada treba zaraunati na trinu, tj. u ovom slu-aju na prodajnu cijenu.

SEMINAROBAVEZNA EDUKACIJA

RAUNOVOA I REVIZORA

GODINJI OBRAUNI POREZNE PRIJAVE

ZA 2014.TRAVNIK 19. 01. 2015.SARAJEVO 20. 01. 2015.TUZLA 21. 01. 2015.ZENICA 22. 01. 2015.MOSTAR 23. 01. 2015.ODAK 26. 01. 2015.BIHA 27. 01. 2015.LIVNO 28. 01. 2015.IROKI BRIJEG 29. 01. 2015.

GODINJI OBRAUN za 2014. godinu

UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI ZALIHA UINAKA

OBRAUNI POSEBNIH NAKNADA I LANARINA

BUDET/PRORAUN I JAVNI SEKTOR

REVIZIJA I INTERNE KONTROLE U JAVNOM SEKTORU


POREZNE PRIJAVE za 2014. godinu

POREZNE PRIJAVE OBRTNIKA



ODGOVORI NA PITANJA

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 BODOVA/SATI

OBAVEZNE EDUKACIJE

POREZI


Kod otkupa dobara od fizikog lica, obveznikom uplate poreza na dohodak (ako tog poreza, uope, ima) se smatra fiziko lice prodavac dobara, kao pojedinac koji s ciljem ostvarivanja dohotka kontinuirano obavlja tu prodajnu aktivnost. Ukoliko je ta njegova djelatnost registrovana, fiziko lice vlasnik te djelat-nosti e izdati raun i pretpostavka je da e on sm za sebe izmirivati i sve propisane obaveze. Kupac nema nita s tim, niti ga se tie da li e fiziko lice prodavac koje obavlja samostalnu djelatnosti uplatiti sve svoje obaveze za porez na dohodak i doprinose. Ako fiziko lice pro-davac to ne uradi, on je (a ne kupac) odgovoran pred zakonom i na poreznim organima je da poduzmu odgovarajue mjere prema njemu kao obvezniku. Isto vai i ako fiziko lice nije regis-trovalo tu svoju djelatnost (a trebalo je!), samo je njegove pozicija tada neto tea, jer se takvo obavljanje djelatnosti tretira kao rad na crno. No, ni to nije briga kupaca.

Kod nas, kao da je nekome cilj izmiljati probleme. Kao da nam svima nije dosta stvarnih problema koje imamo, ini se da je nekima toliko dosadno da satima sjede u oku zamraene prostorije te pod trepereim svjetlom stolne lampe smiljaju kako zagorati ivot privrednicima, poduzetnicima, inspektorima, pa i svi-ma ostalim. to vie njih bude pogoeno tim izmilje-nim problemom, to je ideja tog genijalca u njego-vom umu uspjenija.

Posljednji biser je novostvoreni problem utje-rivanja poreznih obaveza prilikom otkupa poljopri-vrednih proizvoda od fizikih lica. Iako bi ova tema u

svjetlu vaeih poreznih propisa trebala biti sasvim ja-sna, izgleda da se ti propisi, takvi kakvi jesu, nekome ba ne sviaju pa na mala vrata pokuava progurati ideju proganjanja kupaca otkupljivaa, i to tako to bi im nametnuo nekakvu nepostojeu obavezu obrauna poreza na dohodak za fiziko lice prodavca, u njegovo ime ili sl. Meutim, ova stvar je prevelika za tako mala vrata i ne moe tek tako proi. Konkretnije, ne smije uope proi, jer e ta vrata onda ostati irom otvorena za razne druge budalaste ideje. A to se ne smije dopu-stiti.

Budalasto nekad moe biti i simpatino. Ljudi, re-cimo, rade kojekakve blesave stvari dok se udvaraju... U svijetu poslovanja, meutim, blesavost je sve samo ne simpatina. To je izvor pravne nesigurnosti. To je razlog zbog kojeg je BiH druga najgora evropska drava za poslovanje. To je... (sada je vjerovatno pametno stati s ocjenama, osnovna slika je tu).

Stoga emo se u nastavku osvrnuti na posljednja deavanja. Jo jednom treba naglasiti ova budala-tina ne smije proi! Ako je nekome ve toliko dosad-no pa ima slobodnog vremena za izmiljanje ovakvih problema, onda je sigurno i da ima dovoljno vremena za stvarno provoenje vaeih propisa, a to podrazumi-jeva hodanje po terenu (i tu zaista mislim na teren, ne na ravne betonske povrine). Pojanjenja iz ovog teksta e jasno pokazati da kreatori problema onda vie nee imati vremena za ovakve ideje, a zbog stvarnog posla koji bi povodom ovakvih sluajeva trebali raditi.

Otkup dobara

Veliki je broj primjera i situacija u kojima registro-vani subjekti (privredna drutva, udruenja, zadruge, samostalni poduzetnici i dr.) nabavljaju kupuju ot-kupljuju neka dobra od fizikih lica. Predmet kupovine moe biti svata: od nekretnina ili automobila pa do otkupa poljoprivrednih proizvoda od samostalnih po-ljoprivrednika. Meutim, o kojoj god vrsti dobara da se radi, sutina je ista radi se o kupoprodaji dobara.

Otkup poljoprivrednih proizvoda od fizikih lica

MarkoDmitrovi

POREZI


Budui da se najee radi o fizikim licima nere-gistrovanim pojedincima koji na taj nain vre proda-ju svoje line imovine, oni najee ne mogu ni izdati raun (ni fiskalni raun, a ni PDV fakturu), te se zato ovakav posao zasniva na kupoprodajnom ugovoru iz-meu dvije strane ili se takve nabavke evidentiraju na osnovu otkupnih blokova kod kupca. Za poetak ove prie, vano je to da se ovdje ne javljaju (niti su for-malno potrebni) neki oblici radnog ugovora, odnosno ugovora o angamanu (nesamostalnom, samostalnom, trajnom, povremenom ili bilo kakvom drugom). To je znaajno za ostatak ove prie.

Naravno, i ovo je neki oblik poslovne aktivnosti pa je logino pitati se kako emo ovakav dogaaj uklopiti u vaee propise, pogotovo porezne. Koje su obaveze ukljuenih strana? Rjeenje je vrlo jednostavno, ak i jednostavnije nego to se nekome na prvi pogled moe initi. Za kupca je to obina nabavka koju e on na uo-biajeni nain evidentirati u svojim poslovnim knjiga-ma. Kupoprodajni ugovor ili otkupni blok su, za kupca, vjerodostojni ulazni dokumenti koji mijenjaju raune koje inae imaju kod nabavki od registrovanih subjeka-ta. Na kraju, kupcu ostaje samo jo da plati ugovoreni iznos svom dobavljau fizikom licu. Kupac po tom osnovu nema nikakvih poreznih obaveza.

S druge strane, fiziko lice prodavac je tek po-tencijalni obveznik plaanja poreza. Najee se radi o neregistrovanim subjektima. To su ili pojedinci koji prodaju neku svoju linu imovinu, ili se radi o samo-stalnim poljoprovrednim proizvoaima koji prodaje neke svoje poljoprivredne proizvode, a koji u vaeim propisima imaju specifian status. U svakom sluaju se radi o nekom pojedincu koji vri odreenu samostalnu poslovnu aktivnost i, kao takav, moda ima, a moda nema odreene obaveze za poreze po tom osnovu, to zavisi od njegovih konkretnih okolnosti. Ako porezne obaveze postoje, to su njegove line obaveze, tj. obave-ze koje on sm za sebe mora izmiriti. Ako ne postoje, onda o takvoj kupoprodaji dalje ne treba ni govoriti. Ne mora svako primanje fizikog lica biti oporezovano. Postoje propisani izuzeci koji e se esto manifestovati ba u ovakvim sluajevima.

Na primjer, u lanu 5. Zakona o porezu na dohodak (Slubene novine Federacije BiH, br. 10/08 do 7/13) se, izmeu ostalog, navodi da se (oporezivim) dohot-kom ne smatraju prihodi koja fizika lice ostvare pro-dajom imovine koja je koritena u line svrhe. Recimo, to bi bila bilo kakva prodaja linih stvari. To moe biti prodaja namjetaja ili automobila putem oglasa, moe biti i prodaja polovnog mobitela, a moe biti i prodaja nekretnine (ako su ispunjeni uslovi koji e biti spome-nuti neto kasnije). Kljuno je da je to prodaja line imovine te da takva prodajna aktivnost nema karakte-ristike trajnosti u namjeri ostvarivanja prihoda. Tada to, jednostavno, nije predmet oporezivanja i za ove

sluajeve moemo rei da je to manje-vie svima jasno, odnosno da se u praksi i ne javljaju drugaija tumae-nja za takve situacije.

Problem se, meutim, javlja kod nekih oblika vie-struke prodaje, tj. kada se takva aktivnost ponavlja pa ima element trajnosti. U nekim sluajevima ni takva aktivnost nee biti oporeziva, ali u nekima hoe. Tu dolazimo do take u kojoj se javlja problem koji je bio povod za ovaj tekst. Kada e se i kako oporezovati do-hodak ostvaren na taj nain?

Dohodak od samostalne djelatnosti

Pitanje oporezivanja dohotka od samostalne djelat-nosti ima odreenih manjkavosti koje vide oni koji se ozbiljnije ponu baviti obraunima godinjeg rezultata samostalaca. Meutim, osnovna pravila oporezivanja ovog dohotka su jasna. Ukoliko neko fiziko lice trajno obavlja samostalnu djelatnost obrta, djelatnosti srod-nih obrtu ili slobodnih zanimanja, bilo kao osnovnu ili kao usputnu aktivnost, a to radi s ciljem ostvarivanja dohotka, takav dohodak se treba oporezovati po prin-cipima iz l. 13.-15. i l. 29.-31. Zakona o porezu na dohodak.

Dohodak od samostalne djelatnosti je razlika izme-u poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji se uzi-maju u obzir po principu blagajne (uz rijetke izuzet-ke). Pri tome su prihodi sve ono to je u bilo kojem obliku naplaeno ili primljeno (novac, stvari, usluge) po osnovu obavljanja te neke poslovne aktivnosti, dok su rashodi sve ono to je plaeno ili prueno, a direk-tno je vezano za obavljanje iste aktivnosti. Obje strane moraju biti vjerodostojno dokumentovane, a propisi su predvidjeli i voenje odreenih evidencija. Razumljivo, ovo je pojednostavljeni koncept, ali specifinosti nam nisu toliko bitne za ovu temu.

Ono to jeste vano za ovu temu je injenica da je obveznik plaanja poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, tj. porezni obveznik, u takvim situacijama upravo to fiziko lice koje i ostvaruje dohodak. Dakle, to fiziko lice (porezni obveznik) sm utvruje rezul-tat svog poslovanja (oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti), sm sainjava i podnosi propisane porezne prijave i sm uplauje odgovarajuu (svoju!) obavezu za porez na dohodak. U prvoj godini obavljanja trajne poslovne aktivnosti on to radi tek po isteku te kalen-darske godine, a u drugoj, treoj i svakoj narednoj go-dini ima i obavezu uplate mjesenih akontacija koje e po isteku godine biti korigovane kroz godinju poreznu prijavu.

To je znaajna razlika u odnosu na dohodak koji fi-zika lica ostvaruju povremenim (dakle, ne trajnim) obavljanjem samostalne djelatnosti (kao to su ugovori o djelu, autorski angamani, lanstvo u skuptinama i

POREZI


nadzornim odborima drutava, lanstvo u predstavni-kim organima vlasti i sl.), jer obaveza obrauna i upla-te poreza kod tih, povremenih oblika dohotka pada na isplatioca, i to u momentu isplate samog dohotka (lan 30. Zakona). I ovo je djelimino bitno za nau temu.

Od obje navedene situacije donekle treba razlikova-ti obavljanje samostalne djelatnosti na crno, bu-dui da se poreznom obvezniku koji obavlja naregistri-ranu samostalnu djelatnost ne mogu priznati nikakvi rashodi, ve mu se porez obraunava na ukupan iznos prihoda. To je odreeni tip kazne za takvog obvezni-ka, koji dohodak ostvaruje bez zvanine prijave ili re-gistracije kod nadlenog organa i u skladu je sa lanom 3. st. 2. i 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Slubene novine Federacije BiH, br. 67/08 do 45/14). Obavljanje rada na crno, takoer, moe biti znaajno za ovu temu.

Izuzetno, u nekim propisanim sluajevima se podu-zetnici samostalni obveznici uplate poreza na doho-dak mogu pojaviti i kao paualni porezni obveznici. To znai da ne moraju voditi propisane evidencije po-put klasinih samostalnih djelatnosti, ve porez na do-hodak plaaju u fiksnom mjesenom iznosu koji u tom osnovnom obliku ne zavisi od stvarnog obima poslovne aktivnosti. Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak je odreeno koji samostalci mogu imati status paualnog obveznika plaanja poreza (u kontek-stu ove teme, mogu biti vani tradicionalni zanati, tzv. kuna radinost i samostalni poljoprivrednici).

Neoekivani problem

Dolazimo do problema koji je glavni povod za pisa-nje ovog teksta. Naime, u posljednje vrijeme se deava da inspektori Porezne uprave FBiH od kupaca (!?) za-htijevaju da obraunavaju porez na dohodak i dopri-nose za prodavce fizika lica, i to na nain kao da se radilo o ugovorima o djelu (!!??). To je iz vie razloga potpuno neosnovano i besmisleno. A evo i zato.

Najprije treba imati na umu da ta fizika lica nisu ni na koji nain angaovana od strane kupca da za njih obave neki posao. Fizika lica prodavci potpuno sa-mostalno obavljaju tu svoju prodajnu aktivnost za koju ne zakljuuju neki oblik radnog ugovora sa drugom stranom. Jedini ugovor koji se u ovom poslu moe po-javiti je kupoprodajni ugovor (onda kada se kupuje od neregistrovanog pojedinca), a to je neto sasvim drugo i nema nita sa porezom na dohodak ili doprinosima.

Druga stvar (ako zanemarimo formalnosti kod ugo-vora te shodno ranije spomenutim principima opo-rezivanja dohotka od samostalne djelatnosti) je da je potencijalni obveznik uplate poreza na dohodak smo to fiziko lice prodavac, kao pojedinac koji s ciljem ostvarivanja dohotka kontinuirano obavlja tu prodaj-

nu aktivnost. Ukoliko je ta djelatnost registrovana, to fiziko lice e izdati raun i pretpostavka je da e ono smo za sebe izmirivati i sve propisane obaveze. Kupac nema nita s tim, niti ga se tie da li e lice koje obav-lja samostalnu djelatnosti uplatiti sve svoje porezne i obaveze za doprinose. Ako prodavac to ne uradi, on (a ne kupac!) odgovara pred zakonom i na poreznim or-ganima je da poduzmu odgovarajue mjere prema tom obvezniku (a ne prema kupcu!).

Isto vai i kada se kao prodavac javlja fiziko lice koje nije registrovalo (a trebalo je) tu svoju djelatnost, samo je njegova pozicija u tom sluaju malo ozbiljni-ja jer se to tada tretira kao obavljanje djelatnosti na crno. Njegova obaveza je bila da se registruje. U sva-kom sluaju, bilo to lice registrovano ili ne, porezne obaveze se ponovo mogu povezivati samo s tim fizi-kim licem, a kupac ni tada nema nita s tim hoe li prodavac izmirivati svoje obaveze, niti se kupac moe smatrati odgovornim ako fiziko lice prodavac to ne uradi. Ovdje, jednostavno, ne postoji solidarna odgo-vornost strane koja isplauje i strane koja ostvaruje dohodak.

Sutina je da pojedinci obavljaju prodajne aktivno-sti. Ukoliko se takva aktivnost ponavlja, odnosno ako ima element trajnosti, opravdano se moe tvrditi da je taj pojedinac duan prijaviti takvu djelatnost i najvje-rovatnije platiti porez. Naglasak je na tome da on treba platiti porez, dok kupac dobara s porezom na dohodak prodavca nema nita.

Uostalom, moemo se jo jednom podsjetiti i ta pie u lanu 31. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, gdje se jasno navode karakteristike samo-stalnih djelatnosti za koje je obveznik plaanja poreza fiziko lice porezni obveznik:- namjera trajnog samostalnog obavljanja djelatnosti

s ciljem ostvarivanja dohotka (osim povremenih ak-tivnosti iz lana 12. stav 4. Zakona),

- samostalnost predstavlja vrenje djelatnosti za vla-stito ime i na vlastitu odgovornost, a podrazumijeva ulaganje kapitala, poslovni rizik, slobodno odlui-vanje o vremenu, mjestu i nainu obavljanja dje-latnosti, rad za vie korisnika te obavljanje lino ili putem zaposlenika,

- trajnost predstavlja postojanje namjere ponavljanja neke aktivnosti s ciljem ostvarivanja dohotka, a po-drazumijeva vrenje djelatnosti u duem vremen-skom periodu, a ne jednokratno,

- namjera trajnosti postoji i kod viestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava ako se u roku od pet godina otui vie od tri nekretnine ili imovinska prava iste vrste,

- namjera ostvarivanja dohotka postoji kada se na osnovu vrste djelatnosti i naina njenog obavljanja moe donijeti zakljuak da e se ta djelatnost obav-ljati trajno s ciljem ostvarivanja dohotka.

POREZI


Prema tome, prilino je jasno kako odrediti da li je neko samostalni obveznik plaanja poreza na dohodak. Barem bi trebalo biti jasno.

Naravno, poreznih obaveza nee biti ako je rije o sporadinoj prodaji vlastite imovine koja je osloboena po lanu 5. Zakona o porezu na dohodak.

Poljoprivrednici

Posebnu kategoriju u ovoj prii predstavljaju sa-mostalni poljoprivredni proizvoai. Oni su naroito bitni zbog toga to se oni najee javljaju kao proda-vai te su neoekivano u skorijoj praksi postali povod za problem. Dok su pojedinane kupovine odreenih dobara od fizikih lica vrlo jasne i tu nema nikakvih problema sa poreznim tretmanom, uestaliji otkupi poljoprivrednih proizvoda od istog pojedinca su sada bez ikakvog razloga postali problem, i to takav koji se pokuava prevaliti na kupce otkupljivae. Iako se i ovdje moe raditi o trajnom obavljanju poljoprivred-ne djelatnosti s ciljem ostvarivanja dohotka, problema svejedno ne bi smjelo biti. Pogotovo ne za kupce ot-kupljivae. Naime, kada govorimo o poreznom tretma-nu tih sluajeva, vaei propisi su relativno jasni.

Sa terena stiu informacije da predstavnici Pore-zne uprave FBiH ove situacije pokuavaju podvesti pod ugovore o djelu te na taj nain prebaciti obave-zu uplate poreza na kupce. To se nikako ne moe odr-ati. Trenutne odredbe Zakona i Pravilnika ne mogu opravdati ideju da se isplate fizikim licima po osnovu otkupa dobara tretiraju kao ugovor o djelu. Ako neka porezna obaveza i postoji (a to je neto to poreznici tek trebaju utvrditi kontrolom tih fizikih lica proda-vaca!), to je obaveza tih fizikih lica koja ostvaruju taj dohodak. Isplatilac kupac nema nita s porezom na dohodak.

Zato kaemo ako neka porezna obaveza postoji? Kod nekih drugih djelatnosti se to pitanje ne treba ni postavljati. Nema, naime, nikakve dileme da neko ko kontinuirano prodaje neka dobra koja samostalno izra-uje mora biti i registrovan za tu aktivnost te da za ostvareni dohodak mora samostalno plaati porez na dohodak. Meutim, samostalni poljoprivredni proizvo-ai su i po tom pitanju (kao i po mnogo emu drugom) u specifinom poloaju. Kod poljoprivrednih proizvo-aa obaveza plaanja poreza na dohodak vjerovatno nee postojati ni u sluajevima kontinuiteta. Jer, tako kau vaei propisi o porezu na dohodak.

Naime, u stavu 5. lana 12. Zakona o porezu na do-hodak izriito stoji da se dohodak koji fizika lica ostva-re obavljanjem samostalne djelatnosti u poljoprivredi i umarstvu oporezuje samo ako je to fiziko lice, po osnovu obavljanja te djelatnosti, istovremeno i obve-znik poreza na dodanu vrijednost. U poljoprivrednu i

umarsku djelatnost se, u skladu sa istom odredbom Zakona i lanom 32. stav 2. Pravilnika, ubrajaju dje-latnosti iskoritavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena nepreraenih proizvoda dobijenih obavljanjem tih djelatnosti.

Praktino, to znai da samostalni poljoprivredni proizvoai koji nisu registrovani kao obveznici PDV-a nisu ni obveznici plaanja poreza na doho-dak. Takav dohodak, jednostavno, nije oporeziv. Zato u tim sluajevima vie nije ni vano da li je ta njihova samostalna poljoprivredna aktivnost trajna, uestala, komercijalna, manje ili vie vrijedna... Ako taj neko nije registrovani PDV obveznik, njega i ne zanima ni porez na dohodak. Jer, poreza na dohodak, tada, jed-nostavno nema! A porez kojeg nema, ne treba platiti niko: ni fiziko lice koje ostvaruje prihode prodajom poljoprivrednih proizvoda, ni kupac tih poljoprivred-nih proizvoda.

Poljoprivredna djelatnost

Inae, prema Zakonu o poljoprivredi (Slube-ne novine Federacije BiH, br. 88/07 i 7/13), po-ljoprivredna djelatnost podrazumijeva privrednu djelatnosti koja obuhvata biljnu i stoarsku proi-zvodnju i sa njima povezane uslune djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u BiH te ouvanje zemljita u dobrom poljoprivred-nom i okolinom stanju.

Ova djelatnost se obavlja putem poljoprivred-nog gazdinstva koje moe biti osnovano kao pri-vredno drutvo, zadruga, obrt ili porodino poljo-privredno gazdinstvo. Posljednje dvoje je bitno u naoj prii, jer su to oblici samostalnog djelovanja u poljoprivredi.

Porodino poljoprivredno gazdinstvo je sa-mostalna privredna i socijalna jedinica zasnovana na vlasnitvu i/ili upotrebi proizvodnih resursa i upravljanju porodice u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Ono moe biti komercijalno i neko-mercijalno, zavisno od ekonomske snage. Neko-mercijalno za cilj ima prehranu porodice, dok su komercijalna gazdinstva, de facto, obrt koji za cilj ima i neku dodatnu zaradu pa nam je ova vrsta gazdinstva u ovom smislu mnogo zanimljivija. Praktino, ona se realizuje kroz registraciju u op-ini, kao djelatnost srodna obrtu.

Da li je neko registrovani PDV obveznik? To je u nadlenosti posebnih propisa, tj. Zakona o PDV (Slu-beni glasnik BiH, br. 9/05, 35/05 i 100/08). Formal-na obaveza registracije postoji i za fizika i pravna lica koja godinje izvre promet, koji bi se inae smatrao

POREZI


oporezivim, u vrijednosti vioj od 50.000 KM. Tek tada se neko mora registrovati za PDV i, ako je rije o sa-mostalnom poljoprivredniku, tek tada postaje obveznik poreza na dohodak.

Istina, vaei propisi o PDV-u su predvidjeli jo je-dan mehanizam registracije koji se vee za katastarski prihod, ali toga u praksi u FBiH nema pa ostaje samo ovaj klasini oblik registracije.

Sve u svemu, ako neko vri godinji promet koji je vii od 50.000 KM, duan je registrovati se za PDV. Poljoprivrednik bi tek tada postao i obveznik plaanja poreza na dohodak, ali i tada na nain koji je predvien za samostalne djelatnosti, to znai da vlasnik sm za sebe plaa porez na dohodak. Kupac ni tada nema nita s tim, isto kao to kupac nema nita ni sa porezom koji plaa vlasnik ugostiteljske ili trgovake radnje.

Samostalni poljoprivredni proizvoa koji nije re-gistrovani PDV obveznik (naravno, ako opravdano nije PDV obveznik) ne samo da nema obavezu plaanja po-reza na dohodak, nego on nema ni obavezu voenja propisanih evidencija za samostalne djelatnosti, to moe predstavljati jedan drugi problem, a to je pro-blem utvrivanja eventualne obaveznosti registracije. Taj problem se moe rijeiti kontrolama otkupljivaa. Na primjer, kada mljekara od samostalnih poljopri-vrednika kupuje mlijeko, ona (zbog sebe) mora imati precizne evidencije koliko je, kada i od koga otkupi-la to mlijeko. Na osnovu tih evidencija se moe jasno utvrditi koliko je neko u toku jedne kalendarske godine prodao mlijeka i da li je preao prag od 50.000 (samo kod te mljekare ili moda u kombinaciji s drugim ot-kupljivaima). Ako je prag premaen, poljoprivrednik je formalno trebao postati PDV obveznik i formalno bi trebao plaati i porez na dohodak.

Na poreznim organima je da otkriju takve sluaje-ve (ako se vlasnici nisu samostalno prijavili), dok su otkupljivai i tu osloboeni bilo kakve odgovornosti. Otkupljivai su, dakle, samo instrument putem kojeg porezni organi mogu otkriti poljoprivredne proizvo-ae koji nisu izvravali svoje porezne obaveze.

UINO BiH je upravo na ovaj nain u prolosti otkrivala ko se sve nije registrovao za PDV, a trebao je. Na isti nain i Porezna uprava FBiH treba pristupiti ovim sluajevima te utvrditi da li je neko uope duan plaati porez na do-hodak. To je veliki posao kojim e se otkriti tek nekolici-na obveznika, jer veina samostalnih poljoprivrednika ni nakon kontrole nee postati obveznici plaanja poreza na dohodak, ali je jedini ispravan pristup.

Da zakljuimo

ta god da se o ovim sluajevima kae, na kraju se svodi na nekoliko jednostavnih injenica. Osnovno je da se eventualno izbjegavanje plaanja poreza moe otkriti samo kroz kontrole koje bi izvrili nadleni porezni or-gani. Logino je da je otkrivanje takvih sluajeva u ovim situacijama najlake kroz kontrole kod otkupljivaa. Meutim, tim subjektima to ne stvara nikakve dodatne obaveze. Oni nisu duni prijavljivati fizika lica od kojih vre otkup, niti su duni obraunavati i uplaivati porez na dohodak za takva lica. Ako bilo kakva obaveza za po-reze postoji, to je obaveza samih tih fizikih lica koja su obavljanjem samostalne djelatnosti ostvarila neki doho-dak. Na poreznim organima je da ih istrae i da zakljue postoje li bilo kakve neizmirene obaveze.

Kvaka je, meutim, u tome to to zahtijeva mno-go vie posla od ugodnog sjedenja u toploj kancelariji. Razmiljanje onih koji su izmislili ovaj problem ide u smjeru: Ne moemo mi sad ganjati nekoliko hiljada pojedinaca. Meutim, ako im je cilj provoenje vae-ih propisa, a trebalo bi da jeste, posao e im biti hoda-nje od kue do kue, od gazdinstva do gazdinstva. Jer, taj porez se ne moe traiti od kupaca otkupljivaa. To bi bilo isto kao da ja moram platiti porez na dohodak za vlasnika trgovake radnje kod kojeg subotom ujutro kupim mlijeko, a onda to isto uraditi i za pekara kod kojeg kupim kifle i krofnu s eurokremom. Otkupljivai su samo prva stanica u mnogo zahtjevnijem procesu istraivanja samostalnih prodavaca.

Siguran sam da je poreznicima, naroito kod otkupa od poljoprivrednih proizvoaa, puno lake da proga-njaju kupce, ali za to ne postoji temelj u propisima. Jedini nain da se porez naplati (ako ga uope ima, jer u nekim sluajevima poreza svakako nee biti) je da se navuku duboke gumene izme i da se hoda, ako treba i po blatu, do najudaljenijih privatnih posjeda. To to je to komplikovano i to zahtijeva puno hodanja s malo rezultata nije nikakvo opravdanje da se nepostojei te-ret poreza stavlja na plea kupaca, pa makar taj kupac bio i veliko privredno drutvo koje vri otkup od stoti-na pojedinanih prodavaa. Poreza ili nema nikako ili ga mora platiti fiziko lice koje trajno i s ciljem ostva-rivanja dohotka obavlja neku djelatnost. Sve drugo je krenje propisa.

A zadatak poreznih organa je da utvrde ko propise (moda) kri.

A ne da ih sami kre.

www.revicon.inforaunovodstveno-finansijski portal

POREZI


Podrunica1 ili prodajno mjesto?

esta je dilema odrediti kada osnovati podrunicu, a kada otvoriti samo prodajno mjesto. Da bismo rijeili ovu dilemu, treba krenuti od definicija.

Prema Zakonu o privrednim drutvima u FBiH, drutvo, domae ili strano, moe izvan mjesta sjedita osnovati jednu ili vie podrunica u kojima obavlja svoje djelatnosti. Naime, podrunice su poslovne jedi-nice koje nemaju svojstvo pravne osobe, ali imaju mje-sto poslovanja i zastupnike, poslove sa treim osobama obavlja u ime i za raun drutva, a djelovanjem podru-nice prava i obaveze stie drutvo.

Prema Zakonu o unutranjoj trgovini, prodajno mjesto je prostor u kojem se obavlja trgovina i mora biti izgraen u skladu sa vaeim urbanistiko-grae-vinskim propisima kao poslovni prostor za obavljanje odgovarajue trgovake djelatnosti to se utvruje rje-enjem nadlenog organa.

Iz navedenog odmah moemo zakljuiti da predu-zea registrovana za obavljanje trgovake djelatnosti, ukoliko ele obavljati svoju djelatnost van sjedita pravnog lica, ne moraju osnovati i registrirati podru-nicu/poslovnu jedinicu, nego mogu otvoriti prodajno mjesto. Koja je razlika?

Kada preduzee odlui osnovati podrunicu duno je donijeti odluku o osnivanju poslovne jedinice koju donosi ovlateni organ drutva, u skladu sa aktom o osnivanju ili statutom drutva. Odluka o osnivanju po-slovne jedinice obavezno sadri:

1 Prije no to su nastupile posljednje izmjene Zakona o registraciji privrednih drutava pojam poslovna jedinica i podrunica su bili sinonimi, meutim, posljednim izmjenama Zakon je terminoloki usklaen sa Zakonom o privrednim drutvima Federacije BiH, pa se, umjesto dosadanjeg termina poslovna jedinica, koristi naziv podrunica. S obzirom na to da u drugim zakonima koji tretiraju poslovne jedinice nisu terminoloki usklaeni, tako da e se i u ovom tekstu upotrebljavati oba termina.

1) firmu i sjedite drutva koje osniva poslovnu jedini-cu i sjedite poslovne jedinice;

2) djelatnost poslovne jedinice i 3) ime i prezime lica ovlatenog za zastupanje poslov-

ne jedinice.

Nakon donoenja odluke poslovna jedinica se mora registrovati u sudskom registru, u skladu sa lanom 15. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federa-ciji Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 27/05, 68/05 i 43/09). Podaci koji se obavezno unose u re-gistar u sluaju registracije poslovne jedinice subjekta upisa su: 1) firma i sjedite poslovne jedinice subjekta upisa; 2) djelatnost poslovne jedinice subjekta upisa; 3) naziv, broj i datum akta o osnivanju poslovne jedi-

nice subjekta upisa i 4) ime i prezime osobe ovlatene za zastupanje poslov-

ne jedinice subjekta upisa.

Dakle, podrunica se mora upisati u sudski registar ako je njeno sjedite van sjedita preduzea koje je osniva (npr. preduzee iz Sarajeva osniva podrunicu u Zenicu) i u tim sluajevima primjenjujemo prethodno opisani postupak.

No, ako poslovna jedinica koja se osniva ima sje-dite u sjeditu preduzea, onda obaveza registracije takve poslovne jedinice ne postoji (npr. preduzee iz Sarajeva osniva podrunicu u Sarajevu), to je pome-nuto u lanu 3. Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema klasifikaciji djelatnosti u FBiH (Sl. novine FBiH, broj 6/12), koji kae da preduzee moe imati dijelove preduzea koji nisu registrovani u sudu, ali da i tada mora imati odluku o osnivanju poslovne je-dinice i dokaz (potvrdu, zapisnik ili uvjerenje) od nad-lenog organa uprave da su obavijeteni o osnivanju i otpoinjanju rada te poslovne jedinice.

Prijavu za upis dijela subjekta upisa, tj. podruni-ce, sud odmah dostavlja nadlenom poreznom organu

Registracija podrunica i prodajnih mjesta i prijavljivanje zaposlenika

AlmaHeli

Treba li osnovati poslovnu jedinicu/podrunicu, da li ju je registrovati na sudu ili samo kod Porezne uprave, gdje prijaviti zaposlenike u takvim situacijama, ta ako se plae isplauju iz sjedita firme, a ta ako se to ini iz podrunice, gdje predavati MIP-ove...? i jo mali milion pitanja i potpitanja kada se radi o poslovnim jedinicama i podrunicama...

POREZI


prema sjeditu subjekta upisa za dobijanje poreznog identifikacijskog podbroja. Uz prijavu sud pozi-va nadleni porezni organ da u roku od tri dana od prijema prijave dostavi porezni identifikacijski broj. Nadleni porezni organ duan je dostaviti porezni identifikacijski podbroj u roku od 24 sata od prijema prijave ili u istom roku obavijestiti sud o razlozima nedostavljanja poreznog identifikacijskog podbroja (lan 74. Zakona o registraciji poslovnih subjekata). Ako nadleni porezni organ ne dostavi porezni identi-fikacijski podbroj u ostavljenom roku, sud nee doni-jeti rjeenje o registraciji poslovnog subjekta. Dodjela poreznog identifikacionog broja ne oslobaa subjek-ta upisa obaveze porezne registracije, koji je duan da se u roku od pet dana od dana prijema rjeenja, sa kopijom uz popunjen obrazac prijave, registruje u nadlenom kantonalnom uredu Porezne uprave (kod poreznog ureda u iju nadlenost spada lokacija sje-dita podrunice), radi dobijanja uvjerenja o poreznoj registraciji (lan 17. Zakona o poreznoj upravi FBiH i lan 16. Pravilnika o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji FBiH).

Prema Pravilniku o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, porezni ob-veznik - pravno lice duan je da naredni dan, a najka-snije u roku od pet radnih dana od dobijanja rjeenja o upisu u sudski registar, podnese prijavu za registraciju i kopiju rjeenja o upisu u sudski registar.

Prema Zakonu o fiskalnim sistemima, prodajno mjesto je mjesto na kojem obveznik obavlja promet roba, odnosno prua usluge. Prodajna mjesta kao to su prodavnice, kiosci, umarije i drugo ne bi trebalo da se tretiraju kao podrunice, niti ima pravnog osnova za registraciju podrunice u tom sluaju, s obzirom na to da ovlateni organ drutva nije donio odluku o osni-vanju podrunice. U odreenim kantonima, meutim, insistiraju da se i prodajna mjesta koja su van sjedita pravnog lica obavezno registriraju kod nadlenog suda kao podrunice i da im se tako dodjeljuje jedinstveni identifikacioni brojevi, polazei od lana 11. Zakona o privrednim drutvima i lana 15. Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH.

Dakle, da bi se fiskalni ureaj instalirao i stavio u funkciju, jedan od uslova jeste prijava nadlenom kan-tonalnom uredu Porezne uprave u kojoj je obveznik duan navesti taan naziv i adresu prodajnog mjesta, kao i pethodno odobrenje ili drugi odgovarajui akt nadlenog organa (npr. odluka/akt nadlenog opin-skog organa) radi dodjele identifikacionog podbroja.

Prema miljenju Federalnog ministarstva finansija, broj: 05-15-5375/14/A.P., od 10. 9. 2014. godine, Po-rezna uprava Federacije BiH bila bi duna da evidentira i dodjeljuje podbroj razliitim prodajnim mjestima (pro-

davnice, kioska, umarija i dr) za potrebe fiskalizacije, bez insistiranja na sudskoj registraciji.

Prema tome, nesporno je da nadlena organiza-cijska jedinica Porezne uprave treba da i prodajnom mjestu, slino kao i za podrunicu/poslovnu jedinicu, dodijeli tzv. identifikacijski podbroj, kako bi prodajno mjesto bilo evidentirano i kako bi mu bilo omogueno da plaa propisane opinske i druge takse, da bi moglo da se fiskalizira i evidentira svoj promet itd. Meutim, taj podbroj je sa sobom donio i neke druge, uglavnom, nepotrebne probleme: poto su odreene ispostave Po-rezne uprave insistirale na tome da pravna lica regi-struju svoje prodajno mjesto i u Poreznoj upravi i na sudu, javili su se problemi kod prijave zaposlenika u jedinstveni sistem za naplatu doprinosa, isplate plaa i predaje svih prateih prijava.

Uplata doprinosa i prijava zaposlenika u jedinstvenom sistemu

Od prvog januara 2011. godine poela je praktina primjena Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa u Poreznoj upravi Fede-racije BiH. Porezna uprava vodi sve podatke koji su potrebni za kontrolu i naplatu doprinosa. Prilikom registracije poreznih obveznika u Poreznoj upravi oni su istovremeno registrovani kao obveznici uplate do-prinosa u Zavodu za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO/MIO) i u Zavodu za zdravstveno osiguranje i re-osiguranje (ZZO).

Obveznik uplate doprinosa prema Jedinstvenom si-stemu je svaki poslodavac, pravno ili fiziko lice koje je osigurano na obavezujuoj ili dobrovoljnoj osnovi ija je obaveza da vri plaanje doprinosa u skladu sa Zako-nom o doprinosima i zakonima koji reguliu penzijsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje u sluaju nezapo-slenosti. Proces registracije obveznika uplate doprinosa i osiguranika i proces podnoenja prijava propisani su Pravilnikom o podnoenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i na-plate doprinosa (Slubene novine Federacije BiH, br. 73/09, 38/10, 77/10, 9/11 i 1/13).

Prema lanu 9. stav 1. tog Pravilnika, obveznik uplate doprinosa podnosi, za zaposlenika, prijavu za upis u Jedinstveni sistem prema sjeditu obveznika uplate doprinosa, a poslovne jedinice prema sjedi-tu te poslovne jedinice.

Problemi u praksi nastaju kada pravno lice, iji su zaposlenici prijavljeni i prema sjeditu i prema poslovnim jedinicama, u zavisnosti od svog radnog mjesta, isplauje plae iz sjedita firme (nain po-punjavanja poreznih obrazaca i platnih naloga, upis identifikacionog broja u obrasce, platne naloge, nain prijave, nain uplate ...).

POREZI


Kod nekih velikih preduzea poslovne jedinice su te koje vre obraun i isplatu plaa, dok manje firme to vre iz sjedita firme. Stvari su se, meutim, zakom-plikovale kada su preduzea, na insistiranje poreznih organa, umjesto registracije prodajnih mjesta, regi-strovali - poslovne jedinice. Naime, u sluaju prodajnih mjesta svi zaposlenici ostaju i dalje prijavljeni u sjedi-tu pravnog lica, dok kod poslovnih jedinica zaposlenici moraju biti prijavljeni prema mjestu sjedita poslovne jedinice, bez obzira na to odakle se vri isplata plae.

Iako e i prodajno mjesto i poslovna jedinica dobiti u Poreznoj upravi svoj podbroj, njegova funkcija je druga-ija. Naime, poslovna jedinica je registrovana i kod suda i kod Porezne uprave, te prema lanu 9. Pravilnika zapo-sleni u poslovnoj jedinici moraju biti prijavljeni prema mjestu poslovne jedinice. Za razliku od toga, kod prodaj-nog mjesta, podbroj se izdaje samo u svrhu fiskalizacije, to automatski znai da zaposlenici mogu i dalje ostati prijavljeni u mjestu sjedita pravnog lica. Ako poslodavac, koji ima i prodajna mjesta, porez

na dohodak i doprinose za sve zaposlenike - i za one u sjeditu firme i za one na prodajnim mjestima - obraunava i uplauje iz mjesta sjedita firme, onda je duan da sve obrasce predaje prema sjeditu firme

Documents

Porezni savjetnik 1_2015