POLA SATA IZA ŠKOLSKIH VRATA

ZIDNE NOVINE ZI

RUJAN, LISTOPAD 2015.

Buzet zauzima

posebno mjesto u

Istri. Naš mali gradić

poznat je po tartufi-

ma.

U Buzetu se na

brežuljku uzdiže Sta-

ri grad. U Starom

gradu nalazi se Žup-

na crkva Blažene

Djevice Marije. Tu

stanovnici Buzeta

provode nedjeljna

prijepodneva odlaze-

ći na misu.

U Starom gra-

du je i studio Radio

Zone, meni i mojim

prijateljicama dobro

poznat jer smo iz

tog studija emitirale

školsku radijsku

emisiju “Pola sata iza

školskih vrata”.

Kad se spusti-

mo s brežuljka nala-

zimo se u centru gra-

da, na Fontani. Na

Fontani je hotel gdje

prenoćuju mnogob-

rojni turisti. Ljeti u

Buzet dolaze mnogo-

brojni turisti koji naj-

češće posjećuju Stari

grad, upravo zbog

njegovih zidina, stari

ne i posebnosti. Bu-

zet ima trgovine,

Dom zdravlja, Dom

za starije i nemoćne

osobe, osnovnu i sre-

dnju školu, te Dječji

vrtić “Grdelin”.

RUJANSKE SVEČANOSTI BUZEŠTINE

U nedjelju se u starom gradu

održava “subotina po starinski”.

Za tu priliku postavljeni su mno-

gobrojni štandovi sa starinama i

promoviraju stare zaboravljene

zanate.

NAŠIM ZAVIČAJEM...

POSEBNOSTI NAŠEG ZAVIČAJA, DRAGULJA ISTARSKOG POLUOTOKA...

U Buzetu se najčešće priča kajkavskim

narječjem, osim u ustanovama gdje se njeguje

štokavski književni jezik. Okoliš i priroda u Buzetu

još su vrlo očuvani, ima zelenih površina, drveća i

cvijeća što pridonosi ljepoti našeg malog gradića.

U Buzetu se krajem ljeta, sredinom

rujna održavaju i gradske svečanosti. Petkotina

započinje u petak i tada u Buzet dolazi mnogo

ljudi, ne samo iz okolnih mjesta, nego i ostalih

krajeva Hrvatske.

U subotu je, naravno, Subotina koja

započinje navečer. Na Subotini pjevaju poznati

bendovi i pjevači, a ove godine zabavljali su nas

“Gustafi” i Nina Kraljić, kojoj se pridružio Mateo

Pilat. Ima mnogo mješovitih štandova s balonima

i kokicama.

IVANA UGRIN, 8.a

STARI GRAD BUZET

Vikend kasnije,

“Buzetski dani” obilježavanju

se automobilističkim utrka-

ma.

Buzet je mali, ali

zanimljiv gradić.

Buzet je poseb-

no zanimljiv u rujnu.

Ožive ga broj-

ne manifestacije koje

ističu specifičnosti

našeg užeg zavičaja.

Mediji mogu dobro i loše ut-

jecati na djecu, ovisno o informa-

ciji. Informacija može biti negativ-

na i pozitivna.

Negativna informacija je

kad je npr. netko nastradao, pa

kad djeca čuju takvu informaciju

mogu imati noćnu moru, a pozi-

tivna je informacija npr. Vijest da

je hrvatska rukometna reprezen-

tacija pobijedila. Da nema medija

djeca bi imala jako malo prijatelja

i ne bi se mogli čuti s dalekim ro-

đacima u nekoj drugoj državi.

Bez medija djeca bi bila više vani

u prirodi, a ne blizu ekrana.

Bolje bi vidjeli i kralježnica bi

im bila ravnija. Mediji ponekad

znaju reći nešto lažno, a to loše

utječe na djecu jer djeca sve dos-

lovno shvate i slušaju medi-

je.

Djeca počinju biti ovisna

o ružnim i neprimjerenim fil-

movima. Ponekad provedu ci-

jeli dan igrajući igrice na

računalu.

IVAN ČRNAC, 5.a

MEDIJI - POZITIVNO I NEGATIVNO

MEDIJI I DJECA

Nikol Vivoda, 5.a

Mediji su dobili svoje mjesto u životu svakog čovjeka. Bili

tiskani ili elektronički, mislim da je svakom prešlo u naviku da

pročita novine, pogleda vijesti na televiziji ili pročita nešto na

računalu (naravno, ono što ga zanima). Mediji imaju svoje nega-

tivne i pozitivne osobine. Evo mog mišljenja.

Krenimo prvo s

tiskanim mediji-

ma. Svako jutro

na mom stolu su

novine. Pročitam

samo zanim-

ljivosti, viceve i

televizijski pro-

gram. Novine

imaju svoje

pozitivne strane

kao npr. Dobitak

u nekoj nagradnoj igri, humanitarne akcije, zabava, križaljke I

vicevi. Nažalost, i ti ima negativnih strana: ubojstva, otmice i na-

silje. Ja to, osobno, ne volim čitati. Iste takve stvari nalaze se i u

časopisima. Ne svim. Postoje dječji, automobilski i sl. Knjige su

najzanimljivije kad se traži krivac.

Elektronički mediji nam nude više, ali ipak, ima i tu na-

silja, kriminala. Ima i dobrote. Moji najdraži mediji su el-

ektronički.

Moj zaključak je da nam mediji puno pomažu u sva-

kodnevnom životu. Pošto je tema, “Mediji i djeca”, mislim da

se djeca ne trebaju zamarati lošim ljudima i događajima.

ERIKA VIVODA, 5.a

MEDIJI IMAJU ZNAČAJNO MJESTO UZ ODRASTANJU DJETETA

Pozitivne strane medija

Informiranost

Obrazovanost

Komunikacija

Pomažu nam u svakod-

nevnom životu

Možemo naučiti što nas

čeka u daljnjem životu

Brza informacija

Negativne strane medija

Ovisnost

Kriminal

Nasilje

Previše gledamo druge ljude na TV i postanemo kao oni

Zbog ovisnosti za-boravimo naše obaveze

Neki ljudi prenose lažne informacije

ERIC FLEGO, 5.a

Eric Flego, 5.a

BEZ MEDIJA, NAŠ BI ŽIVOT IZGLEDAO POTPUNO DRUGAČIJE

Mediji nam trebaju... Posebne zanimlji-

vosti:

Mediji su

sredstva koja

usmeno ili

pismeno pre-

nose infor-

macije iz svih

područja

ljudskog živo-

ta i djelova-

nja

Masovni me-

dij je naziv za

medije jer

neku infor-

maciju masa

ljudi istovre-

meno prima

U tisak ubra-

jamo novine,

časopise,

knjige, plaka-

te i stripove

U elektronič-

ke medije

ubrajamo

televiziju,

računalo i

radio

Mediji mogu

biti vizualni

(knjige, novi-

ne, časopisi),

auditivni

(radio) i audi-

ovizualni

(film, televi-

zija, računa-

lo)

Sve popular-

niji medije je

MOBITEL

Ako nam treba pomoć, mediji nam mogu po-

moći. Ako smo u nevolji, možemo nazvati neko-

ga i može nam spasiti život. Ako smo sa svime gotovi i dosadno nam je,

možemo se zabaviti igranjem igrica. Ako nam se prijatelj/ica preselio/la, možemo

ostati u kontaktu pomoću medija. Ako previše gledamo u medij, zabole nas oči i

zbog toga možemo “zaraditi” naočale.

IVO FLEGO, 5.a

Eric Flego, 5.a

Kad su nam dodijelili učitelje, bila

sam jako, jako sretna.

Naši učitelji su smireni i strpljivi. To

je jako dobra osobina.

Moja uzorna učiteljica je ona koja

svu pažnju obrati nama na satu i svaku

stvar ponovi više puta, koliko treba.

Ako je poneki učenik malo pričljiviji,

ona samo opomene, jednom i više puta,

ozbiljnim tonom, ali ne vikanjem.

Ona ništa ne zaboravlja i savjesna je

u radu.

Njezina plaća trebala bi biti sto puta

veća jer svu pažnju obraća razredu koje-

mu predaje.

NAŠI SU UČITELJI NAJBOLJI

IZA SVAKOG DOBROG UČENIKA

STOJI JOŠ BOLJI UČITELJ…

OSOBINE DOBROG UČITE-

LJA

Učitelj mora biti

strpljiv jer ne shva-

ćaju svi učenici jed-

nako brzo

Učitelj mora biti

podrška učeniku u

učenju i napretku

Učitelj mora prepoz-

nati i prekinuti nep-

rimjereno ponaša-

nje pojednih učeni-

ka u razrednom

odjelu

Učitelj ponekad

mora opraštati, ali

ne smije biti previše

popustljiv

Ne zaboravimo da

nam učitelj nije rodi-

telj. Učitelji nas mo-

gu voljeti, ali prema

svima moraju biti

jednaki i ne praviti

razlike među poje-

dincima u razredu

Nemojmo zamarati

učitelje s tehnologi-

jom, oni nisu stroje-

vi, nego su ljudi,

radije ih poslušajmo

Učitelj nije slajd, nije

PPT, učitelj je čovjek

Mia Medica, 5.a

Kad su nam dodijelili učitelje, bila

sam jako, jako sretna.

Naši učitelji su smireni i strpljivi. To

je jako dobra osobina.

Moja uzorna učiteljica je ona koja

svu pažnju obrati nama na satu i svaku

stvar ponovi više puta, koliko treba.

Ako je poneki učenik malo pričljiviji,

ona samo opomene, jednom i više puta,

ozbiljnim tonom, ali ne vikanjem.

Ona ništa ne zaboravlja i savjesna je

u radu.

Njezina plaća trebala bi biti sto puta

veća jer svu pažnju obraća razredu koje-

mu predaje.

Alida Španjol, 6. a

Povodom Dana učitelja, prisjetili smo se naših učitelja, naših uzora...

Moja učiteljica

Već prvog dana kad sam stigla u 5. r.

svidjela mi se moja nova učiteljica.

Na nastavi nam uvijek sve objasni, a

ako netko nešto ne zna, ona mu to ob-

jasni ponovo.

Naučila nas je mnogo novih stvari i

uvijek je poštena. Kada nam treba neš-

to reći, uvijek se potrudi da nam to sa-

opći odmah, čim sazna. Ona voli svih i

prema svima je jednaka. Jako je dobra

učiteljica.

Ovakvu ćete učiteljicu rijetko kada

imati. Svi su mi učitelji dragi, ali ova

učiteljica mi je najbolja…

Jana Blažević, 6.a

Dan učitelja 5. l is topad 2015.

Svjetski dan učitelja obilježava se

svake godine 5. listopada. Taj je

dan prigoda da se pokaže da je

rad učitelja i nastavnika prepoznat

kao jedan od najvažnijih za uku-

pan razvoj društva te da se kao

takav i cijeni.

Cilj Svjetskog dana učitelja je mo-

bilizirati podršku za nastavnike

kako bi se osiguralo da će učitelji i

dalje ispunjavati potrebe budućih

generacija te podići obrazovanje

na razinu društvene važnosti i iz-

vući učitelje iz poluanonimnosti i

dati im društvenu važnost koju

zaslužuju. Prigoda je to i za istica-

nje važnosti rada svih učitelja i

nastavnika i njihov utjecaj na raz-

voj društva u cjelini, te da se nag-

lasi važnost te profesije, ali i sa-

mog obrazovanja čiji su oni nosite-

lji, stoga se taj dan obilježava u

više od 100 zemalja svijeta, pa

tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je

UNESCO godine 1994. u spomen

na isti datum 1966. godine kada je

potpisana Preporuka o statusu

učitelja.

Obrazovna internacionala (EI),

svjetska federacija sindikata struč-

njaka u obrazovanju sa sjedištem

u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da

Svjetski dan učitelja treba biti me-

đunarodno priznat i obilježavati se

u cijelom svijetu. Napori Obrazov-

ne internacionale i njene 401 čla-

nice doprinijeli su međunarodnom

priznanju i obilježavanju toga dana

širom svijeta.

Stigla je jesen...Zar već?

JESENSKE SLIČICE MOGA

ZAVIČAJA…

Uče n i c i 6 . a ra z r ed a za b i l j ež i l i su s vo je do jmo ve o pr omjen a ma u je se n . . . P r oč i t at e l i n j ih o ve

l i t e r ar ne ra do ve , b i t će t e o bo ga će n i n o v im sp oz n a ja ma . Tr ud i l i s u se pr ik aza t i os ob i tos t i n aše g bu zets ko g

kra ja , jes en sk e p o l jo pr i v re dn e r ad ove u k o j ima s u sud je lo va l i ( i l i s e i z n j ih “ i zv la č i l i” ) , ub i r an je p l o do va

j ese n i , zu jan je p če l i c a , m ir i s e i b o je j es en i i “s vaš ta jo š o d jes e n i p o ma lo” … . Pr oč i ta j t e n j i ho ve r a do ve . . .

Stigla je jesen, godišnje doba koje

najmanje volim.

Priroda je požutjela i skoro da ne-

ma lišća na drveću. Ptice su odavno

odletjele u toplije krajeve. Sunce više

ne grije žarko, puše hladan vjetar i ki-

ša sve češće pada. Ljudi se priprema-

ju za hladne dane. Oblače se i obuva-

ju toplije. Sve se promijenilo, pa i

kraj u kojemu živim. Ulice nisu po-

metene,pune su lišća, vode, a i blata.

Zbog svega ovoga ne volim jesen i

jedva čekam da dođe zima u moj

kraj i ukrasi ga snijegom.

Ajla Miljković, 6.a

LIŠĆE PADA…

Oluja stiže,

lišće opada,

pastir tjera stada,

na jug kreće lasta.

Možda ćete i patke čut’

poželite im sretan put.

DOZRELO JE VOĆE…

Stigla je jesen, a s njom i dozrelo voće.

Vjetar se s krošnjom igrati hoće.

Upravo sad kad ptice na jug lete,

jedan čistač ulicu mete.

Ruke mu čvrsto metlu stišću,

a ja se divim raznobojnom lišću.

AH, JESEN...

Mi i vinogradi….berba grožđa na Buzeštini

Istarski vinogradi...

Jesen u mom zavičaju

Tiho , na prstima dolazi jesen u

moj kraj. Jesenje jutarnje magle obavile su

kotline, rijeke, potoke i šume. Drveće poči-

nje gubiti svoje zelene haljine.

Jesenji kistovi boje šume toplim

žutim, crvenim i narančastim bojama lišća.

Vinogradi su puni slatkog grožđa. Na njiva-

ma se žute velike okrugle lopte – tikve.

Sve je puno slatkih plodova koje ljudi spre-

maju za zimu, poput lješnjaka, oraha i ja-

buka…

U daljini se čuje zvuk pile. Spre-

maju se drva za ogrijev. Jesen je u mom

kraju najljepši dio godine.

Alida Španjol, 6.a

Kad završi ljeto, počinje ško-

la, a s njom dolazi i jesen.

To je vrijeme kiše, hladnoće

i šarenih listova koji napuštaju svo-

je grane i tvore šuštavi šareni sag

pod našim nogama.

To je vrijeme pečenih keste-

na i slatkog grožđa. Vrijeme je da

se oprostimo od vrućeg ljeta i prip-

remimo se na hladnu jesen.

Dani započinju hladnim i

maglovitim jutrima,a često su ispu-

njeni kišom. Vrlo brzo nastupi i ve-

čer.

Job Peteh Ivaniš, 6.a

JESEN U VINOGRADU

Jesen u moj zavičaju dolazi tiho,

A još tiše kistom boja lišće …

Maglu spušta bijelim rukama,

Zelena polja zlatnim sjajem obasjava…

Ostavlja svoj potpis gustog lišća…

Moja mala staza šušti pod mojim tenisicama.

Ujutro kad se probudim,

Lagani povjetarac vani puše,

Nosi otpale listove obližnjeg vinograda.

Kada staneš uz prozor,

Vidiš vinograd koji ima grozdove u obliku Is-

tre,

Male šarene kuglice kao bor…

Uz tu lijepu sliku, začuješ i zvuk: Šššššššš…..

To vjetar odnosi one otpale listove vinove

loze.

Zar ima nešto ljepše?

Pa dođu ptičice s jutarnjom pjesmom, a veseli

berači se okupe u pratnji osa i pčelica.

Nikolina Tadić, 6.a

Chiara Jerman, 6.a

Slatko je grožđe...a

bobice kao male šarene

kuglice za bor….

Vinograd u jesen Ujutro kad se probudim, lagani povjetarac vani puše. Nosi otpale listove iz vinograda. Kad staneš uz prozor, vidiš vinograd koji ima grozdove nalik našoj

Istri, male šarene kuglice kao za bor. Uz tu lijepu sliku, čuješ:

ššššš….kako vjetar odnosi one otpale listove vinove loze.

Zar ima nešto ljepše? Pa dođu ptičice s jutarnjom pjes-mom, zatim se veseli berači okupe u pratnji osa i pčela. To je vi-nograd u jesen.

Chiara Jerman, 6.a

Thea Shegedin Smith, 6.a

Ove se godine

Dječji tjedan odvi-

jao početkom lis-

topada i bio je u

znaku brojnih ak-

tivnosti.

Velik se broj

učenika naše škole

uključio u biciklija-

du koja se održala

u četvrtak, 8. listo-

pada 2015.

Obiteljska bicik-

lijada obuhvatila je

djecu vrtićkog uz-

rasta i učenike os-

novne škole od

1. do 8. razreda.

FOTOGRAFIJE:

Karla Jermaniš, 6.b i

Nikolina Tadić, 6.a

BICIKLIZAM NA BUZEŠTINI

U četvrtak, 8. lis-topada 2015. pod inicijativom Bicikli-stičkog kluba Bu-zet organizirana je OBITELJSKA BI-CIKLIJADA za vr-tićki uzrast i učeni-ke od 1. – 8. r.

ga, ali i izdržljivost i snaga da se takav put odvozi. AJLA: Koga si povela na biciklijadu? NIKOLINA: Budući da je to obiteljska biciklijada u nju su se uključile cijele obitelji, prijatelji, susjedi i poznanici. Ja sam išla s Karlom. AJLA: Je li bilo opasnih situacija? NIKOLINA: Jedan dječak se sudario s odraslom osobom tijekom vožnje. Srećom nije se ništa ozbiljno dogodi-lo, ali smo iz događaja izvukle pouku. U vožnji biciklom treba biti posebno oprezan. AJLA: Kakvo je bilo vrijeme? NIKOLINA: Bilo je toplo, u vožnji smo se dobro ugrijali. Pozitivno je bilo to što je dan bio oblačan pa smo lakše izdržali napor uslijed vožnje, tj. malo smo se zadihali, ali nije bilo pretoplo. AJLA: Što bi ti istaknula kao pozitivne strane biciklizma? NIKOLINA: Biciklizam je zdrav sport. Njime stječemo kondiciju. Može nas ojačati fizičkom snagom i obogatiti mnogim spoznajama. Vožnjom u pri-rodi prevladavamo prirodne prepre-ke. Boravak na svježem zraku pozitiv-no utječe na cijeli organizam čovjeka, jača mišiće i otpornost organizma, a jako je bitna i upornost da se postig-ne cilj vožnje tj. stigne do cilja (slastičarnice). AJLA: Što poručuješ ostalima? NIKOLINA: Uključite se i sljedeće godi-ne i vi sudjelujte u biciklijadu. Opće-nito vozite bicikl u slobodno vrijeme jer je to zdravo i zabavno. NOVINARKA: Ajla Miljković, 6.a

UČESNICA BICIKLIJADE: Nikolina Tadić, 6.a

INTERVJU: BICIKLI-JADA 2015. Na biciklijadi je bilo mnogo učesnika svih životnih dobi, od najmlađih do malo starijih…

AJLA: Na kojoj se relacija bicik-lijada vozila? NIKOLINA: Start je bio ispred dvorane, a cilj ispred slastičar-nice. Vozilo se od školske dvo-rane do Mosta, pa do Tombasi-na, te sve do slastičarnice. AJLA: Što treba dobrom bicik-listu? NIKOLINA: Kao prvo treba nam osnovna oprema, bicikl i kaci-

Novinarska skupina

Tko je novinar?

Novinarski stil izražavanja obu-hvaća prijenos informacija u tis-ku, na radiju, te-leviziji i interne-tu.

Vijest je kratak javni tekst bez komentara i predstavlja krat-ki zapis o nekoj aktualnoj infor-maciji.

Osobine novinar-skog stila su ak-tualnost, objek-tivnost, zanimlji-

vost i jasnoća teksta.

Novinar je oso-ba koja istražu-je, piše i objav-ljuje. Novinari su oči i uši jav-nosti.

Naslovi su u novi-nama lako uočlji-vi i nagovaraju nas da pročitamo tekst.

Moj omiljeni medij prijeno-sa informacija je radio. Osim što na radiju dozna-jem aktualne vijesti, najra-dije slušam glazbu.

Na radiju se vrlo često go-vori o životu slavnih osoba, redovito prati događaje na hrvatskim cestama, dozna-

jemo aktualnosti iz politike.

Najradije slušam radio dok rješavam zadatke iz mate-matike. To mi pomaže u koncentraciji.

Volim biti informirana, pa uvijek čitam dnevni tisak npr. Glas Istre i časopise. Omiljeni časopis mi je Glori-ja.

Informacije saznajem i gle-danjem televizije i praće-njem događaja na inter-netskim portalima.

Volim biti dobro informira-na.

Lena Černeka, 8.a

Moj najdraži medij je časopis. Volim čitati OK.

Privlači me člancima i vijestima iz života pozna-tih i slavnih osoba.

OK je časopis koji daje odgovor na brojna pita-nja.

To je časopis u kojemu se uvijek može pronaći poneka nagradna igra, saznati o novim modnim trendovima, pratiti život poznatih i slavnih, te popularnih ljudi.

OK me zabavlja i opušta od napornog školskog dana.

Časopisi su zanimljivi i bitan su dio našeg života.

Na pitanje “Tko je novi-nar?”, odgovorila bih:

“Novinar piše vijesti. Mora biti inovativan, pratiti modu, biti pismen, kratak i jasan…

Aurora Krbavčić, 8.a

Mediji in-formiranja:

Internet

Radio

Televizija

Internet

Tisak

Radio—medij informiranja javnosti

Pola sata iza školskih vrata

Najdraži medij