1

LUKELUKE

POJAM I POJAM I ČČIMBENICI RAZVOJAIMBENICI RAZVOJA

UvodUvod

•• Luke su ishodiLuke su ishodiššta svih pomorskih djelatnosti, ta svih pomorskih djelatnosti, totoččke fokusiranja razlike fokusiranja različčitih gospodarskih, itih gospodarskih, politipolitiččkih i kulturnih silnica. U prostoru djeluju kih i kulturnih silnica. U prostoru djeluju poput oscilatora. poput oscilatora.

•• Nazivi na nekim svjetskim jezicima:Nazivi na nekim svjetskim jezicima:engl. engl. harbourharbour, , portportfranc. franc. portportnjem. njem. HafenHafenššpanj. panj. puertopuertotal. tal. portoportorus. rus. портпорт

2

Pojam Pojam ""lukaluka""

•• P. MardeP. Mardeššiićć (PE, 5, 1958.): (PE, 5, 1958.): Luka je prirodno ili umjetno Luka je prirodno ili umjetno zazašštitiććen morski, jezerski ili rijeen morski, jezerski ili riječčni bazen u kojemu ni bazen u kojemu brodovi mogu nabrodovi mogu naćći zaklon od valova, struja, morskih i zaklon od valova, struja, morskih mijena i leda, gdje mogu ukrcati, iskrcati ili prekrcati mijena i leda, gdje mogu ukrcati, iskrcati ili prekrcati teret, gdje mogu krcati gorivo, hranu i vodu, obaviti teret, gdje mogu krcati gorivo, hranu i vodu, obaviti popravak i gdje se posada mopopravak i gdje se posada možže odmoriti.e odmoriti.

•• N. StraN. Stražžiiččiićć (1996.): (1996.): Luka jeLuka je mjesto u kojemu se susremjesto u kojemu se susrećću u sredstva morskoga, kopnenog (i zrasredstva morskoga, kopnenog (i zraččnog) prometa, gdje nog) prometa, gdje se obavlja ukrcaj i iskrcaj robe i putnika i gdje se brodovi se obavlja ukrcaj i iskrcaj robe i putnika i gdje se brodovi mogu opskrbiti i zaklonitimogu opskrbiti i zakloniti..

•• Ovim definicijama nisu obuvaOvim definicijama nisu obuvaććene ratne, ribarske i ene ratne, ribarske i sportske luke koje imaju svoje specifisportske luke koje imaju svoje specifiččnosti. Isto tako, u nosti. Isto tako, u novije vrijeme se grade terminali na punovije vrijeme se grade terminali na puččini (off shore), ini (off shore), podalje od obale, koje izgledom nisu nalik klasipodalje od obale, koje izgledom nisu nalik klasiččnim nim lukama.lukama.

ČČimbenici razvoja lukaimbenici razvoja luka

•• Na smjeNa smješštaj i razvoj luke utjetaj i razvoj luke utječču brojni prirodnou brojni prirodno--geografski i geografski i drudrušštvenotveno--gospodarski gospodarski ččimbenici. imbenici.

•• Među prirodnoMeđu prirodno--geografskim geografskim ččimbenicima posebno se istiimbenicima posebno se ističču u geografski pologeografski položžaj i aj i topografski uvjetitopografski uvjeti

•• Među druMeđu drušštvenim i gospodarskim tvenim i gospodarskim ččimbenicima izdvajaju se imbenicima izdvajaju se veliveliččina i gospodarska razvijenost zaleđaina i gospodarska razvijenost zaleđa, , prometna povezanost sa zaleđem i prekomorskim prometna povezanost sa zaleđem i prekomorskim prostorima, prostorima, tehnitehniččka opremljenost, ka opremljenost, produktivnost rada te produktivnost rada te politipolitiččki faktori. ki faktori.

3

Geografski poloGeografski položžajaj•• NajvaNajvažžniji prirodni preduvjet razvoja luke jest niji prirodni preduvjet razvoja luke jest geografski geografski

polopoložžajaj. O njemu ovisi prostorni odnos luke sa bli. O njemu ovisi prostorni odnos luke sa bližžim i daljim im i daljim zaleđem te s drugim lukamazaleđem te s drugim lukama. .

•• U proU proššlosti su mjesto izgradnje luke u pravilu određivali losti su mjesto izgradnje luke u pravilu određivali povoljni topografski, ponajprije geomorfolopovoljni topografski, ponajprije geomorfološški i ki i oceanografski uvjeti. oceanografski uvjeti.

•• Danas je međutimDanas je međutim, luku mogu, luku mogućće sagraditi i prostoru s e sagraditi i prostoru s nepovoljnim topografskim uvjetima (niska obala, plinepovoljnim topografskim uvjetima (niska obala, pliććak, ak, velike amplitude morskih mijena i sl.) ako je povoljan velike amplitude morskih mijena i sl.) ako je povoljan šširi iri geografski pologeografski položžaj i ako postoje odgovarajuaj i ako postoje odgovarajućći gospodarski i gospodarski interesi (npr. luke uz obale Arapskointeresi (npr. luke uz obale Arapsko--perzijskog zaljeva). perzijskog zaljeva).

•• S pomoS pomoćću suvremene tehnike i tehnologije moguu suvremene tehnike i tehnologije mogućće je raditi e je raditi velike valobrane, odnosno lukobrane velike valobrane, odnosno lukobrane ččime se nadoknađuju ime se nadoknađuju prirodni topografski nedostatci. Isto tako, moguprirodni topografski nedostatci. Isto tako, mogućće je znatno e je znatno produbiti luprodubiti luččki bazen. ki bazen.

Topografski uvjetiTopografski uvjeti

•• Topografski uvjetiTopografski uvjeti su u prosu u proššlosti bitno utjecali na osnivanje i losti bitno utjecali na osnivanje i razvoj luka. Postojerazvoj luka. Postojećća mrea mrežža luka generirala je stvaranje a luka generirala je stvaranje stalnih pomorskih tokova. stalnih pomorskih tokova.

•• Idelani su topografski uvjeti da luka ima:Idelani su topografski uvjeti da luka ima:sigurnu vezu s otvorenim morem, sigurnu vezu s otvorenim morem, dovoljno dubok i prostran akvatorij koji omogudovoljno dubok i prostran akvatorij koji omoguććuje uje nesmetano manevriranje, nesmetano manevriranje, dovoljnu dubinu uz operativnu (i po mogudovoljnu dubinu uz operativnu (i po moguććnosti nosti ššto to šširu) iru) obalu za skladiobalu za skladiššta i luta i luččke operacije te ke operacije te povoljne oceanografske i meteorolopovoljne oceanografske i meteorološške uvjete tijekom ke uvjete tijekom najvenajveććeg dijela godine. eg dijela godine.

•• Rijetko luka ima sve navedene preduvjete. Osim Rijetko luka ima sve navedene preduvjete. Osim toga, toga, određeni uvjeti mijenjali su svoje znaodređeni uvjeti mijenjali su svoje značčenje tijekom proenje tijekom proššlosti. losti.

4

Primjer zadarske lukePrimjer zadarske luke

•• Zadarska stara gradska luka tijekom dva tisuZadarska stara gradska luka tijekom dva tisuććljeljećća a ččinila je jednu od najboljih i najveinila je jednu od najboljih i najveććih luka istoih luka istoččne ne obale Jadrana obale Jadrana

•• Od sredine 20. st. najveOd sredine 20. st. najvećći dio pomorskoga transporta i dio pomorskoga transporta robe premjerobe premješšten je u luten je u luččkoko--industrijski kompleks industrijski kompleks GaGažženica u koji mogu pristati brodovi veenica u koji mogu pristati brodovi veććeg gaza i eg gaza i veveććih potreba za manevarskim prostorom. ih potreba za manevarskim prostorom.

•• GaGažženica je bolje poloenica je bolje položžena s obzirom na gradsko tkivo ena s obzirom na gradsko tkivo jer na povezivanje sa zaleđem ne utjejer na povezivanje sa zaleđem ne utječče slabija e slabija propusnost prometnica u upropusnost prometnica u užžem gradskom podruem gradskom područču. u.

•• Uz to, luka se poUz to, luka se poččela snaela snažžnije razvijati nakon izgradnje nije razvijati nakon izgradnje žželjeznieljezniččke veze sa zaleđemke veze sa zaleđem, a o, a oččekuju se i pozitivni ekuju se i pozitivni uuččinci nakon izgradnje izravnog spoja na autocestu. inci nakon izgradnje izravnog spoja na autocestu.

Luka Luka –– predluka predluka –– vanjska lukavanjska luka

•• Zbog izgradnje sve veZbog izgradnje sve veććih brodova neke stare luke ih brodova neke stare luke gube znagube značčenje pa se grade enje pa se grade vanjske lukevanjske luke, a u , a u novije vrijeme i novije vrijeme i predlukepredluke. .

•• Bitno je da se nastavlja prostorni kontinuitet jer Bitno je da se nastavlja prostorni kontinuitet jer vanjske luke i predluke najvanjske luke i predluke najččeeššćće bae bašštine isti tine isti geografski pologeografski položžaj (npr. Rouen aj (npr. Rouen →→ Le Havre Le Havre →→Antifer). Antifer).

•• Neke luke u potpunosti su izgubile nekadaNeke luke u potpunosti su izgubile nekadaššnje nje znaznaččenje, koje su preuzele veenje, koje su preuzele većće i dublje luke te e i dublje luke te luke s boljim vezama sa zaleđem luke s boljim vezama sa zaleđem (npr. Senj (npr. Senj →→Bakar Bakar →→ Rijeka). Rijeka).

5

DruDrušštvenotveno--gospodarski gospodarski ččimbenici imbenici razvitka lukarazvitka luka

•• U suvremenom pomorstvu za uspjeU suvremenom pomorstvu za uspješšan razvoj luka an razvoj luka najvanajvažžniji su druniji su drušštvenotveno--gospodarski gospodarski ččimbenici. imbenici.

•• Svaka velika luka mora imati dobru Svaka velika luka mora imati dobru prometnu povezanostprometnu povezanost sa zaleđemsa zaleđem. .

•• Prometnice znatno utjePrometnice znatno utječču na veliu na veliččinu zaleđa inu zaleđa ((hinterlandahinterlanda), ), a redovite pomorske linije određuju a redovite pomorske linije određuju veliveliččinu prekomorske zone utjecaja luke (inu prekomorske zone utjecaja luke (forelandaforelanda). ).

•• Ako na manjem prostoru postoji viAko na manjem prostoru postoji višše konkurentnih luka e konkurentnih luka (koje kalkuliraju s manje(koje kalkuliraju s manje--vivišše istim zaleđeme istim zaleđem) ve) većći dio i dio prometnih tokova biti prometnih tokova biti ćće preusmjeren na luku koja ima e preusmjeren na luku koja ima bolje prometne veze sa zaleđembolje prometne veze sa zaleđem. .

•• Kada jednom dođe do preusmjeravanja prometnih tokova Kada jednom dođe do preusmjeravanja prometnih tokova tetešško ih je ponovno vrako ih je ponovno vraććati. ati.

Promjena znaPromjena značčenja luka kojima enja luka kojima prirodno gravitira isti prostorprirodno gravitira isti prostor

•• Dobar primjer promjene znaDobar primjer promjene značčenja luka kojima enja luka kojima prirodno gravitira isti prostor je sustav prirodno gravitira isti prostor je sustav sjevernojadranskih luka Trsta, Kopra i Rijeke. sjevernojadranskih luka Trsta, Kopra i Rijeke.

•• Trst je nemjerljivo znaTrst je nemjerljivo značčajnija luka, dok su Koper i ajnija luka, dok su Koper i Rijeka prave konkurentske luke. Rijeka prave konkurentske luke.

•• Koper je iskoristio bolje prometne te gospodarske Koper je iskoristio bolje prometne te gospodarske i politii političčke veze, osobito u vrijeme ratnih stradanja ke veze, osobito u vrijeme ratnih stradanja u Hrvatskoj, i s time je preuzeo velik dio prometa u Hrvatskoj, i s time je preuzeo velik dio prometa koji bi mogao pripasti rijekoji bi mogao pripasti riječčkoj luci. koj luci.

•• U svijetu ima viU svijetu ima višše slie sliččnih primjera (npr. Dubrovnik nih primjera (npr. Dubrovnik –– PloPločče, Benguela e, Benguela –– Lobito i dr.). Lobito i dr.).

6

VaVažžnost veza luke sa zaobaljemnost veza luke sa zaobaljem•• Poseban oblik povezivanja sa zaobaljem Poseban oblik povezivanja sa zaobaljem ččine unutraine unutraššnji nji

rijeriječčni ili jezerski plovni putevi. ni ili jezerski plovni putevi. •• Rijekama i jezerima moRijekama i jezerima možže se nastaviti odvijanje e se nastaviti odvijanje

pomorskog prometa (pomorskog prometa (ččime se mogu uime se mogu ušštediti znatna tediti znatna sredstva jer je promet na vodi jeftiniji od prometa na sredstva jer je promet na vodi jeftiniji od prometa na kopnu), a rijekopnu), a riječčne doline ujedno ne doline ujedno ččine povoljne pojaseve ine povoljne pojaseve za izgradnju za izgradnju žželjeznica, cesta i cjevovoda. eljeznica, cesta i cjevovoda.

•• U pravilu su najveU pravilu su najvećće svjetske luke nastale na mjestima e svjetske luke nastale na mjestima uuššćća velikih rijeka ili poveznica jezera i mora a velikih rijeka ili poveznica jezera i mora (Rotterdam, Antwerpen, Marseille, New York, New (Rotterdam, Antwerpen, Marseille, New York, New Orleans, Montreal i dr.).Orleans, Montreal i dr.).

•• IznimkuIznimku predstavljajupredstavljaju lukeluke kojekoje nemajunemaju dobredobre vezeveze sasazaleđemzaleđem, , iliili njihovonjihovo zaleđezaleđe nijenije dovoljnodovoljno razvijenorazvijeno alializbogzbog stratestratešškogakoga geoprometnoggeoprometnog polopoložžajaaja mogumogu imatiimativelikoveliko znaznaččenjeenje u u svjetskomsvjetskom pomorstvupomorstvu, , nprnpr. . SingapurSingapur, , Aden, Gibraltar i dr.Aden, Gibraltar i dr.

Gravitacijsko podruGravitacijsko područčjeje

•• Gravitacijsko podruGravitacijsko područčjeje (hinterland) je gospodarski (hinterland) je gospodarski organiziran i prometnicama dobro promreorganiziran i prometnicama dobro promrežžen prostor u en prostor u zaleđu lukezaleđu luke, koji je s lukom povezan s jednom ili vi, koji je s lukom povezan s jednom ili višše e prometnica.prometnica.

•• Gravitacijsko podruGravitacijsko područčje moje možže e ččiniti jedna ili viiniti jedna ili višše regija, e regija, nacionalni prostor ali i podrunacionalni prostor ali i područčje vije višše dre držžava. ava.

•• Granice gravitacijskog podruGranice gravitacijskog područčja nisu stabilne veja nisu stabilne većć pulsiraju, pulsiraju, najnajččeeššćće u skladu s politie u skladu s političčkim i gospodarskim mijenama. kim i gospodarskim mijenama.

•• Npr. Trst je bio vodeNpr. Trst je bio vodećća luka Austroa luka Austro--Ugarske i dugo je nakon Ugarske i dugo je nakon pripajanja Italiji pripajanja Italiji ččinio perifernu nacionalnu luku. Tek nakon inio perifernu nacionalnu luku. Tek nakon ččvrvrššććega gospodarskog povezivanja Italije i Austrije, ega gospodarskog povezivanja Italije i Austrije, posebno nakon izgradnje naftovoda i drugih prometnica posebno nakon izgradnje naftovoda i drugih prometnica prema Austriji, Trst postaje vaprema Austriji, Trst postaje važžna međunarodna lukana međunarodna luka. .

7

Luka Trieste

Pulsiranje gravitacijskog podruPulsiranje gravitacijskog područčja ja hrvatskih lukahrvatskih luka

•• Gravitacijsko podruGravitacijsko područčje hrvatskih luka izrazito je pulsiralo je hrvatskih luka izrazito je pulsiralo tijekom protijekom proššlostilosti

•• SliSliččnu transformaciju koju je pronu transformaciju koju je proššao Trst nakon sloma ao Trst nakon sloma AustroAustro--Ugarske i pripajanja Italiji imala je i rijeUgarske i pripajanja Italiji imala je i riječčka luka. ka luka.

•• U razdoblju između dva svjetska rata znatno manja suU razdoblju između dva svjetska rata znatno manja suššaaččka ka luka ostvarivala je viluka ostvarivala je viššestruko veestruko većći promet u odnosu na i promet u odnosu na veliku rijeveliku riječčku luku koja je imala znatno veku luku koja je imala znatno većće kapacitete. e kapacitete.

•• Naime, Rijeka je pripala Italiji, a njezin manji dio Naime, Rijeka je pripala Italiji, a njezin manji dio –– SuSuššak ak ––preuzeo je njezine funkcije najvepreuzeo je njezine funkcije najvećće hrvatske luke.e hrvatske luke.

•• Između dva svjetska rata doIzmeđu dva svjetska rata doššlo je do pomorskolo je do pomorsko--geografske geografske stagnacije razvoja zadarske luke jer je Zadar pripao Italiji, a stagnacije razvoja zadarske luke jer je Zadar pripao Italiji, a zadarska regija izgubila je svoju glavnu luku i poveznicu s zadarska regija izgubila je svoju glavnu luku i poveznicu s ostalim primorskim dijelovima domovine i sa svijetom. ostalim primorskim dijelovima domovine i sa svijetom.

8

Primarno i sekundarno gravitacijsko Primarno i sekundarno gravitacijsko zaleđe lukazaleđe luka

•• Gravitacijsko zaleđe moGravitacijsko zaleđe možže biti primarno i e biti primarno i sekundarno, pa sekundarno, pa ččak i tercijarno. ak i tercijarno.

•• U U primarnom zaleđuprimarnom zaleđu određena luka ima neosporan određena luka ima neosporan utjecaj, dok se u utjecaj, dok se u sekundarnomsekundarnom, , šširem, irem, zaleđuzaleđuisprepliispreplićću utjecaji (rivalitet) dviju ili viu utjecaji (rivalitet) dviju ili višše luka.e luka.

•• Npr. prNpr. primarno zaleđe rijeimarno zaleđe riječčke luke je ke luke je Sjeverozapadna Hrvatska te dio Mađarske dok je Sjeverozapadna Hrvatska te dio Mađarske dok je sekundarno zaleđe Rijeke najvesekundarno zaleđe Rijeke najvećći dio Mađarskei dio Mađarske, , Austrija, SlovaAustrija, Slovaččka i ka i ČČeešška. ka.

TehniTehniččka opremljenost lukaka opremljenost luka

•• TehniTehniččka opremljenost luke i dobra organizacija ka opremljenost luke i dobra organizacija razlirazliččitih luitih luččkih djelatnosti bitno pridonosi kvaliteti kih djelatnosti bitno pridonosi kvaliteti pomorskoga prometa. pomorskoga prometa.

•• U suvremenim uvjetima razvoja integralnog i U suvremenim uvjetima razvoja integralnog i multimodalnog prometa vamultimodalnog prometa važžno je da luka posjeduje no je da luka posjeduje specijalizirane terminale te svu potrebnu luspecijalizirane terminale te svu potrebnu luččku ku opremu i prateopremu i pratećće servisne slue servisne služžbe da bi protok robe be da bi protok robe bio bio ššto brto bržži, kvalitetniji i sigurniji i, kvalitetniji i sigurniji

•• Kvalitetnija tehniKvalitetnija tehniččka opremljenost luke pridonosi ka opremljenost luke pridonosi povepoveććanju uanju uččinkovitosti ukrcaja, iskrcaja i opskrbe inkovitosti ukrcaja, iskrcaja i opskrbe broda. broda.

9

Prizor iz luke Sydneya

PodjelaPodjela i i vrstevrste lukaluka (1)(1)•• Prema osnovnim funkcijama luke se dijele naPrema osnovnim funkcijama luke se dijele na

trgovatrgovaččke ke ratne ratne ribarske ribarske sportskesportske

•• Za svjetsko pomorstvo najvaZa svjetsko pomorstvo najvažžnije su nije su trgovatrgovaččke lukeke luke. . TrgovaTrgovaččke luke sluke luke služže za promet roba i putnika,e za promet roba i putnika, a među njima a među njima postoje brojne razlike, i to prema vipostoje brojne razlike, i to prema višše kriterija.e kriterija.

•• Prema Prema namjeninamjeni trgovatrgovaččke luke mogu bitike luke mogu bititeretne, teretne, putniputniččke, ke, opskrbne, opskrbne, industrijske te industrijske te opopćće (univerzalne) s vie (univerzalne) s viššestrukom namjenom.estrukom namjenom.

•• Velike su svjetske luke najVelike su svjetske luke najččeeššćće ope općće luke. e luke.

10

Cape Town (JAR) – jedna od najvećih svjetskih opskrbnih luka

Dio luke Kobe

11

PodjelaPodjela i i vrstevrste lukaluka (2)(2)•• Prema Prema smjesmješštajutaju luke mogu bitiluke mogu biti

obalne, obalne, estuarijske, estuarijske, lagunske, lagunske, otootoččne, ne, kanalske, kanalske, rijeriječčne (rijene (riječčnono--morske) i morske) i jezerske (jezerskojezerske (jezersko--morske).morske).

•• Prema Prema nanaččinu izgradnjeinu izgradnje razlikuju serazlikuju seprirodne luke i prirodne luke i umjetne lukeumjetne luke

•• Prema Prema vodostajuvodostaju trgovatrgovaččke luke mogu bitike luke mogu bitiotvorene te otvorene te zatvorene ili dokovske.zatvorene ili dokovske.

Dio luke Rotterdam, najveće europske luke

12

PodjelaPodjela i i vrstevrste lukaluka (3)(3)

•• Prema Prema veliveliččini ini i i vavažžnosti u svjetskoj robnoj razmjeninosti u svjetskoj robnoj razmjenitrgovatrgovaččke luke mogu biti ke luke mogu biti

svjetske (npr. Rosvjetske (npr. Rotterdam), tterdam), međunarodne međunarodne (npr. Genova, Trst), (npr. Genova, Trst), nacionalne (npr. Rijeka, Split), nacionalne (npr. Rijeka, Split), regionalne (npr. Zadar) i regionalne (npr. Zadar) i lokalne (npr. Senj). lokalne (npr. Senj).

•• Prema Prema smjeru robnih tokovasmjeru robnih tokova luke mogu biti luke mogu biti uvozne, uvozne, izvozne i izvozne i tranzitne.tranzitne.

PodjelaPodjela i i vrstevrste lukaluka (4)(4)•• Prema Prema strukturi teretastrukturi tereta luke mogu biti luke mogu biti

opopćće ili univerzalne i e ili univerzalne i specijalizirane. Specijalizirane luke nazivaju se specijalizirane. Specijalizirane luke nazivaju se terminaliterminali(kontejnerski terminal, RO(kontejnerski terminal, RO--RO terminal, terminal za sipke ili RO terminal, terminal za sipke ili rasute terete i sl.rasute terete i sl.

•• Prema Prema regionalnoregionalno--geografskom pologeografskom položžajuaju luke mogu biti luke mogu biti atlantske, atlantske, pacifipacifiččke, ke, nordijske, nordijske, baltibaltiččke, ke, sredozemne, sredozemne, jadranske i sl.jadranske i sl.

•• Prema Prema kategoriji brodovakategoriji brodova kojima pretekojima pretežžno sluno služže luke mogu biti e luke mogu biti linijske, linijske, kontejnerske, kontejnerske, trajektne, trajektne, Ro/Ro i Ro/Ro i LASHLASH--luke. Takvi mogu biti i samo pojedini terminakli u sklopu veluke. Takvi mogu biti i samo pojedini terminakli u sklopu većće e lukeluke

13

Prizor iz starog dijela luke New York

Detalj iz kontejnerskog terminala u luci New York

14

Specijalizacija lukaSpecijalizacija luka

•• Izgradnja velikih i dobro opremljenih luka zapoIzgradnja velikih i dobro opremljenih luka započčela je ela je tijekom 19. st. tijekom 19. st.

•• Pomorski promet od tada doPomorski promet od tada dožživljava velike promjene. ivljava velike promjene. Izgradnja specijaliziranih velikih brodova nametnula je Izgradnja specijaliziranih velikih brodova nametnula je potrebu izgradnje novih lupotrebu izgradnje novih luččkih terminala ali i cijelih novih kih terminala ali i cijelih novih luka luka ččime se bitno mijenja prirodni oblik obalne crte. ime se bitno mijenja prirodni oblik obalne crte.

•• Produbljuju se ili nasipavaju dijelovi obala, a izgrProdubljuju se ili nasipavaju dijelovi obala, a izgrađuju se ađuju se i veliki umjetni otoci i veliki umjetni otoci ččime se znatno poveime se znatno poveććava povrava površšina ina operativne obale i skladioperativne obale i skladiššnog prostora. nog prostora.

•• Radi lakRadi lakššeg pristupa velikih brodova grade se vanjske eg pristupa velikih brodova grade se vanjske luke uz stare luke, a zbog velikoga gaza golemih luke uz stare luke, a zbog velikoga gaza golemih prekooceanskih brodova (posebno tankera) grade se i prekooceanskih brodova (posebno tankera) grade se i predluke te offpredluke te off--shore terminali podalje od obale (npr. shore terminali podalje od obale (npr. Louisiana Offshore Oil Port, Aracaju Port i dr.). Louisiana Offshore Oil Port, Aracaju Port i dr.).

Model iskrcaja tereta u Louisiana Offshore Oil Port

15

Aracaju off shore port

Naftni terminal Al Basrah