21
SEMINARSKI RAD Struktura robnih i transportnih tokova Student:

Struktura Robnih i Transportnih Tokova

Embed Size (px)

DESCRIPTION

RTC

Citation preview

RT i RTC 1 - Seminarski rad

PAGE

SEMINARSKI RAD

Struktura robnih i transportnih tokovaStudent:UVODRobni tokovi su uzrono posledini faktor stalnog porasta prostornih, vremenskih i koliinskih transformacija u neprekidnoj smenjivosti aktivnosti pakovanja, utovara, transporta, skladitenja, ponovnog pretovara, transporta, istovara, skladitenja, isporuke itd. Nosioci realizacije robnih tokova su logistiki lanci i logistiki sistemi. Najznaajnije mesto u logistikom lancu je logistiki centar ili terminal. Logistiki centar je pojam koji je najprisutniji i koristi se za sve centre, odnosno terminale koji kao osnovnu delatnost imaju skup logistikih aktivnosti. U radu e biti razmatrani robni tokovi bezalkoholnih pia sa akcentom na flairane vode.

Voda je tenost bez mirisa i ukusa koAja je prisutna skoro svuda: u okeanima, morima, rekama, jezerima, gasovita u oblacima, zamrznuta u gleerima ili u velikim podzemnim bazenima ispod krenjakih stena. Ovu vodu neprestano koristi ivi svet koji bez nje ne moe da opstane. Ljudsko telo ini 72% vode, pri emu se stalno unose i izbacuje nove koliine. Voda je presudna za metabolizam u organizmu, poto omoguuje varenje i kasnije rastvaranje hrane u elijama, ali i ienje elija od suvinih materija. Smatra se da bi svakog dana u organizam trebalo uneti oko osam aa vode, ali to nije nauno dokazano poto mnogi ljudi piju znatno manje vode.

Kako bi zadovoljila svoje ogromne potrebe za vodom, ljudska civilizacija vodu crpe ispod zemlje, iz reka ili iz mora, a potom je vodovodima dovodi u gradove, do stanova i esmi. Sva voda, hemijski posmatrana sainjena je od istog molekula (H2O). Ovo nam govori da je voda sastavljena od dva atoma vodonika (H) i jednog atoma kiseonika (O). Elektrine karakteristike i prostorni izgled ovog molekula su zaista specifine, pa odreuju mnoge od dobro poznatih osobina vode. Nedovoljno unoenje vode postepeno i neprimetno menja fiziologiju organizma i dovodi do niza hroninih degenerativnih promena tkiva i organa. ak i bolesti kao to su ir na elucu, visok pritisak, holesterol, artroza, alergije i astma mogu biti posledice konstantne dehidracije. Savremeni ovek ivi u iluziji da ne moe da dehidrira jer mu je voda uvek pri ruci - dovoljno je da okrene slavinu. Meutim, zanemarivanje iste vode i njena zamena tzv. "tenostima", kako mi volimo da nazivamo kafu, alkohol, razne "kole" i sokove, neumitno vodi dehidraciji, jer pomenuti napitci ne mogu da zamene istu vodu u organizmu. A njihovo stalno konzumiranje, naalost, na kraju dovodi i do gubitka oseaja za e, i do toga da ovek zameni oseaj edji sa oseajem gladi, pa jede, umesto da pije vodu - to je pogubno po organizam.

Do sada je registrovano preko 200 izvora voda na teritoriji Srbije, od kojih veina moe da se flaira, ali se trenutno crpi samo 12 izvora. Najvei tereni sa pogodnim, slobodnim, podzemnim vodama nalaze se u Istonoj Srbiji (borsko-zajearski region, niko-topliko-pirotski, jablaniko-pinjski i branievski) i zapadnoj Srbiji (mavanski, raki). Na prostorima Srbije potroai su dugo favorizovali gaziranu flairanu vodu. Meutim, danas se okreu svetskim trendovima, vodei sve vie rauna o zdravlju i samim tim unose vie flairane negazirane vode u svoj organizam. U Srbiji segment negazirane vode uestvuje sa 33,6% koliinskog uea bezalkoholnih pia. Sa aspekta tipa pakovanja proizvoda, trina struktura mineralne (gazirane i negazirane) vode u Srbiji plastina ambalaa je najzastupljenija. Povratna staklena ambalaa ini 13,1%. Nepovratna staklena ambalaa je jo uvek prisutna, ali zauzima neznatno koliinsko uee od 1,8%. Kada se uzme u obzir poreklo flairane vode, podaci ukazuju da na tritu Srbije koliinsko uee proizvoda stranih proizvodaa konstantno iznosi 0,1%, to znai da su u Srbiji zbog jake konkurencije domaih brendova, inostrani brendovi irelevantni. Najvei znaaj za prodaju vode pripada objektima sa odloenom konzumacijom (supermarketi, tradicionalne piljarnice, specijalizovane prodavnice hrane, kiosci, benzinske pumpe, ugostiteljski objekti). Dananjica je okarakterisana brzim ivotom, nezdravom hranom i piem i skromnim bavljenjem fizikim aktivnostima. Meutim, na globalnom nivou se ljudi sve ee okreu zdravijem stilu ivota, koji podrazumeva i unoenje velikih koliina vode u organizam. Okretanje zdravijem ivotu, neminovno, predstavlja jedan od glavnih uzronika globalnog rasta trita vode. Te promene na svetskom tritu vode se reflektuju i na triste Srbije kroz veu ponudu, ali i potranju flairane vode.

U ovom radu e biti rei o realizaciji robnih tokova preko odreenog logistikog centra koji se nalazi na teritoriji Beograda. Prvo e biti sagledani obim i struktura robnih tokova kao i njihove osnovne karakteristike. Vano je dobro poznavati vrstu robe sa kojom e se raditi i u potpunosti istraiti njen asortiman kao i pojavni oblik. Prva taka rada obuhvata analizu robnih tokova u gravitacionoj zoni centra. Tu e biti rei o asortimanu i pojavnom obliku robe, domooj proizvodnji flairane vode kao i uvoznim tokovima. Potrebno je utvrditi pored tokova dopreme robe i tokove otpreme ka generatorima na podruju Beograda., kao i dinamiku isporuke u cilju realizacije postavljenih zahteva. Glavni inicijatori logistikih aktivnosti su razliiti generatori pa e biti potrebno da se utvdi ko su generatori i kolika je njihova tranja za ovom vrstom proizvoda. Gravitaciona zona koju opsluuje logistiki centar e biti podeljena na uu i iru zonu. Ui deo ine gradske optine grada Beograda, a iru gravitacionu zonu ine prigradske optine.

Nakon analize robnih tokova i usvajanja merodavne koliine robe na godinjem nivou tj. utvrivanja trenutnog stanja, potrebno je proceniti realizaciju robnih tokova preko odreenog logistikog centra. Intenzitet i dinamika robnih tokova su razmatrani u treoj taki gde je stavljen akcenat i na raspodele verovatnoe veliine jedne dopreme odnosno otpreme kao i raspodele verovatnoa vremena izmeu dve realizacije toka po vrsti robe ili kategoriji toka. Konano u poslednjem, etvrtom delu rada bie razmatrani struktura i karakteristike transportnih tokova koja je odreena: strukturama tehnologija transporta i transportnih sredstava kojima se realizuju tokovi, raspodelaom verovatnoa broja transportnih sredstava u realizaciji jedne dopreme (otpreme). Ovo je potrebno utvrditi kako bi se postavila podloga za kasniji rad kada se bude utvivala lokacija Logistikog centra (LC), definisala njegova struktura i usluge koje e on pruati.1.Obim i struktura robnih i transportnih tokovaRobni tokovi su generatori zahteva za uslugama transporta, skladitenja, pretovara, pakovanja, komisioniranja, kontrole i dr. Od vrste, strukture, intenziteta i drugih kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika tokova zavisi i struktura usluga na logistikom tritu.

Kod robnih tokova razlikuju se meunarodni i unutranji tokovi. Postoje tri vrste meunarodnih tokova: tokovi uvoza, izvoza i tranzita. Unutranji tokovi se mogu podeliti na: tokove dopreme/otpreme (ira gravitaciona zona), tokove unutranjeg tranzita i tokove dovoza/odvoza (ua gravitaciona zona). Tokovi makro distribucije su tokovi koji nastaju i/ili se zavravaju van posmatranog regiona, a tokovi mikro distribucije se definiu kao tokovi koji nastaju i zavravaju se unutar posmatranog regiona.

Karakteristike robnih tokova se ne mogu svrstati u jednu ili dve grupe, jer postoji mnotvo karakteristika koje su bitne za njihovo sagledavanje. Karakteristike robnih tokova mogu biti: vrsta i asortiman robe, pojavni oblik robe, koliina (godinja, mesena, dnevna), pravci dopreme i otpreme, sezonski karakter i neravnomernost robnog toka, osetljivost robe i specifini zahtevi pri realizaciji logistikih aktivnosti i procesa.

1.1.Analiza robnih tokova u gravitacionoj zoni centraPravci dopreme i otpremeTokovi dopreme i otpreme mogu se podeliti na unutranje i uvozne. Unutranji tokovi, odnosno domai tokovi, se realizuju iz vie pravaca u zavisnosti od grada u kom se nalazi fabrika za proizvodnju vode. Unutranji i uvozni tokovi, odnosno pravci dopreme i otpreme, prikazani su na slici 4.

Slika 4. Pravci dopreme robe mineralne vode (gazirane i negazirane)

Poto je utvrena vrsta robe i asortiman, kao i pojavni oblik i koliina, neophodno je utvrditi pravce dopreme te robe u logistiki centar koji se nalazi na periferiji Beograda. Proizvoai flairane vode su sa teritorije cele Srbije, a neznatna koliina vode se uvozi iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine to se moe videti na slici 5. Za potrebe izrade seminarskog rada pravci uvoza su zanemarljivi jer je re o veoma maloj koliini vode, svega 0,3 % od ukupne koliine koja se proda tj. proizvodi na teritoriji Srbije. Za svaki robni tok potrebno je utvrditi pravac dopreme, rastojanje izmeu mesta proizvodnje i logistikog centra kao i alternativne vidove transporta do LC-a. U obzir ulaze drumski i elezniki transport.

Procena realizacije robnih tokova preko logistikog centra

Nakon odreivanja obima i strukture robnih i transportnih tokova, na osnovu dobijenih rezultata, potrebno je izvriti to precizniju procenu realizacije robnih tokova preko logistikog centra u Beogradu kroz 15 godina. Na sam postupak procene realizacije tokova mogu uticati razni faktori od kojih su najbitniji: karakteristike robnih tokova, zahtevi za realizacijom tokova, uloga centra u logistikoj mrei, struktura usluga koje LC prua i saobraajno transportna infrastruktura.

Od karakteristika i zahteva za realizacijom robnih tokova u velikoj meri zavisi koja e koliina bezalkoholnih pia (flairane vode) biti distribuirana preko LC koji je predmet procene. Pojedini proizvoai sami vre distribuciju flairane vode (npr. Knjaz Milo) pa e ti tokovi biti zanemareni. Ukupna koliina vode koja se distribuira u Beogradu je 151 307 904 litara.Od te koliine vode koja se distibuira u Beogradu, 43 659 774 litara to predstavlja 29 % od ukupne koliine distribuira Knjaz Milo preko svog logistikog centra. Prema linoj proceni 17 614 255 litara ili 11 % distribuiraju proizvoai iz grupe ostali direktno do velikih prodajnih centara (Metro, Idea...). Koliina od 60 % ukupne vode koja se distribuira u Beogradu ide preko logistikog centra za bezalkoholna pia. Ta koliina iznosi oko 90 785 000 litara i u centar stie iz raznih delova Srbije. Zbog zanemarljivo male koliine uvoznih tokova, oni se nee uzimati u obzir.

Struktura transportnih sredstava u realizaciji dopremnih tokova

U realizaciji dopremnih tokova koriste se eleznika transportna sredstva kola serije G, i drumska transportna sredsta VOLVO FH 12. Za realizaciju dopreme drumskim saobraajem, izabrano je vozilo Volvo FH 12, koje svojimk dimenzijama i karakteristikama zadovoljava kriterijume sa aspekta nosivosti (20 tona). Vozilo Volvo FH 12 e biti upareno sa polurpikolicom CargoBull.

Karakteristike poluprikolice:

Duina tovarnog prostora - 13400 mm

irina tovarnog prostora - 2450 mm

Visina tovarnog prostora - 2950 mm Nosivost - 20 000 kg

Slika . Prikaz drumskog transportnog sredstva za realizaciju dopreme Volvo FH 12

U realizaciji dopremnih tokova eleznikim saobraajem koristie se eleznika transportna sredstva kola serije G, ija nosivost iznosi 30 tona. Prikaz kola serije G dat je na slici 17.

Slika . Prikaz eleznikih kola serije G

Dimenzije tovarnog prostora i neke osnovne dimenzije G-kola: Duina preko odbojnika: 10,60 m

Korisna duina poda: 9,30 m

Korisna irina poda: 2,70 m

Korisna visina vagona: 2.3 m

Korisna povrina poda: 25,10 m2 Korisna zapremina: 57,80 m3 Nosivost 30 tona

Struktura transportnih sredstava u realizaciji otpremnih tokova

U realizaciji otpremnih tokova pored drumskih transportnih sredstava nosivosti 20 t koristi e se i drumska transportna sredstva manje nosivosti - pick up vozila, kombi vozila i drumsko transportno sredstvo nosivosti do 10 tona.

Pick UP vozilo - VW Caddy Van

Pick UP vozilo se koristi za izvrenje otpreme u uoj gravitacionoj zoni grada. Navedenim vozilo se vri opsluivanje manjih objekata, kao to su kiosci i male STR radnje. Nosivost Pick UP vozila se kree u rasponu od 0,5 tona do 1 tone. Nosivost prikazanog modela iznosi 0,75 tona (Slika 16).

Slika . Prikaz pick-up vozila VW Caddy VanKombi vozilo - Ford Transit

Kombi vozilo se koristi za opslugu veih trgovakih objekata u uoj gravitacionoj zoni grada, i ugostiteljskih objekata u iroj gravitacionoj zoni grada. Nosivost kombi vozila se kree u rasponu od 1 tone do 5 tona. Nosivost prikazanog modela Ford Transit iznosi 3 tone (Slika 17).

Slika . Prikaz kombi vozila Ford TransitDrumsko transportno sredstvo do 10 tona nosivosti MAN Furgon

Drumskim transportnim sredstvima do 10 tona nosivosti se realizuje isporuka ugostiteljskim objektima i veim trgovakim objektima u iroj gravitacijonoj zoni grada. Zbog svoje veliine i nosivosti od 10 tona, njegova upotreba u uoj gravitacionoj zoni grada je minimalna. Nosivost se kree u rasponu od 8 tona do 10 tona. Nosivost prikazanog modela MAN Furgon iznosi 10 tona (Slika 18).

Slika . Prikaz drumskog transportnog sredstva nosivosti do 10 tona MAN Furgon

U tabeli je prikazana struktura drumskih transportnih sredstava kojima se realizuje otprema. Otprema se realizuje u uu i iru gravitacionu zonu grada Beograda, administrativnim preduzeima, ugostiteljskim objektima i trgovakim objektima. Prikazana su uea drumskih transportnih sredstava po tipu vozila za realizaciju otpreme do administrativnih, ugostiteljskih i trgovakih preduzea u iroj i uoj gravitacionoj zoni i koliina koja se otprema.Tabela 25. Struktura drumskih transportnih sredstava kojima se realizuje otprema u uu i iru gravitacionu zonu

Otprema administrativnim preduzeima

Vrsta vozilaGravitaciona zona

Uaira

Koliina (t)Uee (%)Broj vozilaKoliina (t)Uee (%)Broj vozila

Pick UP13680181143019

Kombi342011296010

Furgon0004101

leper000000

Otprema ugostiteljskim preduzeima

Vrsta vozilaGravitaciona zona

Uaira

Koliina (t)Uee (%)Broj vozilaKoliina (t)Uee (%)Broj vozila

Pick UP42530566401053

Kombi708502361604054

Furgon28320292005020

leper000000

Otprema trgovakim preduzeima

Vrsta vozilaGravitaciona zona

Uaira

Koliina (t)Uee (%)Broj vozilaKoliina (t)Uee (%)Broj vozila

Pick UP164830219715410206

Kombi16483055046430155

Furgon2197402206204062

leper0003092016

Raspodela verovatnoa broja transportnih sredstava u realizaciji jedne dopreme (otpreme)

Dinamika dopreme i odpreme zavisi od vrste robe, koliine robe koja se pojavljuje po pojedinim tokovima, raspoloivog vida transporta, saobraajne infrastrukture, rastojanja koja treba prei od proizvoaa do logistikog centra i od logistikog centra do generatora.

Na slici 19 je prikazana raspodela verovatnoa broja drumskih transportnih sredstava u jednoj dopremi. Sa slike se vidi da je najvea verovatnoa da e se jedna doprema realizovati pomou 6 vozila. Nasuprot tome najmanja verovatnoa je da e se u jednoj dopremi pojaviti 10 vozila za dopremu vode do logistikog centra.

Slika . Raspodela verovatnoa broja drumskih transportnih sredstava u dopremi

Na slici 20 je prikazana raspodela verovatnoa broja vagona u jednoj dopremi. Najvea verovatnoa je da e se pojaviti 14 vagona u jednoj dopremi, meutim poto ni u jednoj kompoziciji se ne pojavljuje vie od 10 vagona, ovaj podatak pokazuje da e verovatno dve kompozicije stiu u isto vreme.

Slika . Raspodela verovatnoa broja vagona

Drumsko transportno sredstvo nosivosti od 10 t se nee koristiti za transport koliine manje od 3 t, jer se za terete do 3 tone koriste kombi vozila. Najvea verovatnoa je da e se u ovo vozilo natovariti 8 tona tereta, a najmanja verovatnoa je da e u ovo vozilo biti utovareno 4 tone. Meutim ovde se javlja problem, jer je kombi vozilo nosivosti do 3 tone, tako da ono ne moe biti pretovareno pa e se za terete teine od 3 do 4 tone koristiti drumsko transportno sredstvo nosivosti do 10 tona .

Slika . Raspodela koliine robe u vozilu do 10 t nosivosti

Drumsko transportno sredstvo nosivosti do 20t, predvieno je da, zbog velike nosivosti, snabdeva samo velike trgovake objekte u iroj gravitacijonoj zoni grada. Vozilo moe da opsluuje nekoliko velikih trgovakih objekata. Ako se uzme u obzir da navedeni generatori poseduju pretovarni front za navedena vozila i kapacitet da prime vee koliine robe u jednoj otpremi. Predvia se da vozilo ne kree iz logistikog centra sa teretom manjim od 12 t, a maksimalna koliina robe koja moe da se pojavi u otpremi iznosi 20 t, to je ujedno i njegova maksimalna nosivost .

U odnosu na ukupan broj vozila na dnevnom nivou dobija se da e se najee pokretati pick-up vozila, zatim kombi vozila, vozila nosivosti do 10 tona i najmanje e se pokretati vozila nosivosti do 20 tona. Na osnovu navedenog, moe se odrediti raspodela verovatnoa koja odreuje zakonitost pojavljivanja svakog od vozila u otpremi.ZAKLJUAKZnaaj logistike za drutvo, njen uticaj na poslovanje savremenih kompanija kao i znaaj za korisnike usluga i drutvo je veliki. Unapreivanje poslovanja kompanije koja ima zahteve za logistikim uslugama se postie detaljnom analizom kompanije, njenim osnovnim aktivnostima i usluga koje kompanija prua. esto se u praksi odluke donose na osnovu subjektivnog utiska, oseaja, linog iskustva. Logistiki centri kao osnovnu delatnost imaju skup logistikih aktivnosti. Usluge koje logistiki centri pruaju mogu biti vezane za opsluivanje robnih i transportnih tokova, personala (usluge ljudima), usluge informisanja, posredovanja i pripreme dokumenata; usluge vezane za finansijske poslove kao i dodatne tj. usluge koje stvaraju dodatnu vrednost robi.

Osnovni cilj ovog rada je bio projektovanje logistikog centra za bezalkoholna pia (sa akcentom na vodu) koji e snabdevati generatore na teritoriji Beograda. Za potrebe projektovanja logistikog centra, a u cilju postavljanja podloge za kasniji rad uraena je detaljna analiza strukture robnih i transportnih tokova. U obzir su uzimani razni faktori i karakteristike okruenja, tokova, drutva kao i potencijalne lokacije, postojei objekti, zakonske regulative itd. Analizom robnih tokova u gravitacionoj zoni su obuhvaeni asortiman i pojavni oblik robe, domaa proizvodnja i uvozni tokovi, zatim tokovi dopreme do LC-a Beograd kao i tokovi otpreme ka generatorima na podruju Beogrda. Podruje Beograda je za potrebe rada podeljeno na uu i iru gravitacionu zonu. Poto je re o robi iroke potronje na tritu Srbije je prisutan veliki broj proizvoaa pa je samim tim zastupljen irok asortiman robe u razliitim pojavnim oblicima. Uvozni tokovi su prisutni ali procentualno imaju veoma malo uee u ukupnoj potronji vode pa su za potrebe rada zanemareni.

Na osnovu prikupljenih podataka o ukupnoj potronji vode na teritoriji Srbije a potom i Beograda izvrena je procena realizacije robnih tokova preko LC-a Beograd. Utvrena je koliina potroene vode na teritoriji Beograda za merodavnu godinu, merodavni mesec u godini kao i merodavni dan u mesecu to je u velikoj meri olakalo utvrivanje veliina jedne dopreme odnosno otpreme kao i intenziteta realizacije robnih tokova. Kao izlazni rezultat poslednjeg poglavlja ovog rada dobijen je broj potrebnih drumskih transportnih vozila i vagona u kompozicijama za otpremu vode ka definisanim generatorima.Usled poveanja konkurencije logistiki centar koji se projektuje mora biti spreman da u svakom ternutku prui kompletnu i kvalitetnu uslugu. Na osnovu izvrene prognoze i posmatranja rada projektovanog LC-a u narednih 12 godina zakljuuje se da e poveanje tranje i tokova izazvati i razvoj intermodalne mree, to e zahtevati da LC bude otvoren za sve vidove transporta. U skladu sa tim potrebno je projektovati centar koji e biti dostupan za veliki broj korisnika i koji e privui transportne tokove, sa jedne strane i ispuniti sve zahteve koji se stavljaju pred njega, sa druge strane.

LITERATURA[1] - Slobodan Zeevi, Robni terminali i robno-transportni centri, Odsek za logistiku, Saobraajni fakultet, Beograd, 2009.[2] - Progressive magazine Potronja vode u Srbiji[3] - Knjaz Milo Sezonska potronja vode na teritoriji Srbije za 2008. godinuInternet izvori:

www.tehnologijahrane.com Voda kao izvor ivota

www.blic.rs Prodaja mineralne izvorske vode na teritoriji Srbije

www.blic.rs Prodaja mineralne izvorske vode na teritoriji Srbije

www.dragas.biz Koliina mineralne vode koja je uvezena u Srbiju u 2008. godini

www.beograd.rs Ekonomija razvoja grada Beograda, trgovaki objekti na podruju grada Beograda

www.tob.co.rs Turistika organizacija Beograda, vei ugostiteljski objekti na podruju grada Beograda

www.tehnologijahrane.com Karakteristike PET-a (Poli-Etilen Tereftalat)

www.tehnologijahrane.com Karakteristike stakla

PRILOGPrilog 1: Ukrupnjavanje negazirane flairane vodePrilog 2: Proces ukrupnjavanja gazirane flairane vode

Prilog 3: Mogui raspored dopreme u LC Beograd ukljuujui koliine robe u dopremiPrilog 1. Ukrupnjavanje negazirane flairane vode

PravacProizvoaKoliina (t)Jedinica proizvoda (u hiljadama)Jedinica rukovanja (u hilj.)Jedinica tovarenja

(u hilj.)

EURO paletaISO paleta

123468121416

AranelovacKnjaz Milo196485240///698623297277/437268033 (+1)28(+3)

Vrnjaka BanjaVoda Vrnjci7418////2734/3383/19598739(+1)11(+1)

VlasotinceVlasinska Rosa10252//4548/575228952469//151116(+1)12(+1)

Prolom BanjaProlom voda6996////5034/2986//91722(+1)18(+1)

SuboticaVoda voda5006////5740/1514//7089(+1)7(+1)

Palanaki KiseljakKaraore1951////1014/168277562153(+2)2(+2)

Novi SadJazak1542////558/984//2023(+1)2(+1)

BujanovacVrnjako vrelo1626////878/586/622333(+2)2(+1)

JugOstali2108/1584/1733//293/1404002(+2)1(+3)

ZapadOstali2283/2640/1067//440/1223942(+2)1(+3)

UKUPNO5883052404224454828002869652242010027710128247132(+14)84(+17)

Prilog 2. Proces ukrupnjavanja gazirane flairane vode

PravacProizvoaKoliina (t)Jedinica proizvoda (u hiljadama)Jedinica rukovanja (u hilj.)Jedinica tovarenja (u hilj.)

EURO paletaISO paleta

1356791214

AranelovacKnjaz Milo239846988//8672/174710187/300344(+1)37(+2)

Novi SadBB Minakva34340///17320///12840348391(+1)74(+1)

Vrnjaka BanjaVoda Vrnjci12553///3179//746/143122(+1)18(+1)

JugVlasinska Rosa37083721/4960/////7237(+1)5(+1)

BujanovacHeba9600///10434//2962/136327(+1)22(+1)

Palanaki KiseljakKaraore973808///975///1152(+1)1(+1)

BujanovacBi voda254///720///8022366(+2)4(+1)

ValjevoVuji voda1152///554//583/1432(+1)1(+1)

ValjevoMivela759///264//408/881(+1)1(+1)

JugOstali278416481576////4682603264(+2)3(+1)

ZapadOstali237118721067////4163903435(+2)2(+1)

UKUPNO924781316515764960411439751747153541390210911211(+14)168(+12)

Prilog 3. Mogui raspored dopreme u LC Beograd ukljuujui koliine robe u dopremi

Dan u mesecuTeret koji stie drumom (t)Teret koji stie eleznicom

Koliina (t)

Novi SadSurdulicaVrnjaka BanjaBujanovacSuboticaZapadJug

1122289205188299217256208

2122///////

3122///////

4122///////

5122///////

6122289205/////

7122//188////

8122///////

9122///////

10122///////

11122289205/299///

12122///////

13122//188////

14122///////

15122///////

16122289205//217//

17122///////

18122///////

19122//188////

20122///////

21122289205/299///

22122///////

23122///////

24122///////

25122//188////

26122289205/////

27122///////

28122///////

29122///////

30122///////

Slobodan Zeevi, Robni terminali i robno-transportni centri, Odsek za logistiku, Saobraajni fakultet, Beograd, 2009.

www.tehnologijahrane.com Voda kao izvor ivota

Progressive magazine Potronja vode u Srbiji