PODUZETNIK OŽUJAK 2013 NAJAVA

Poduzetnik

Tema broja - Zeleno gospodarstvo

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • MALA ŠKOLA PODUZETNIŠTVA

Broj 74 · Godina VII Ožujak 2013.Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaZlatko Lukač, Virovitica

Portret menadžera Alen Varenina,Karolina d.o.o. - Osijek

Predstavljamo Vam Općina Feričanci,Osječko-baranjska županija

Vrhunska voda Livada - Poziv investitorima za ulaganje

2 Poduzetnik | ožujak 2013.

Individualne kombinacije prema Vašim zahtjevima: Vaillantova sustavna rješenja za Vaš dom.

Neovisno da li planirate novogradnju ili želite modernizirati već postojeće grijanje u Vašem domu:

Vaillant nudi individualno krojene sustave za grijanje i pripremu tople vode prema Vašim zahtjevima i željama.

Svi naši uređaji jednostavno se mogu međusobno kombinirati ili proširivati. Svako rješenje je moguće da li

pomoću moderne plinske tehnike ili koristeći obnovljive izvore energije. Pomoći ćemo Vam pronaći idealnu

kombinaciju energenata koja savršeno odgovara Vašim željama i uvjetima.

Više informacija o Vaillantovim proizvodima i kvaliteti Made in Germany potražite pod www.vaillant.hr.

Jer krojimo rješenja po Vašoj mjeri.

Zašto Vaillant?

Poduzetnik | ožujak 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Saša Begović, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač magazina, 2007.g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoDrugi korak koji možemo uči-niti pokaže se tek kada se odvažimo na prvi korak u nepoznato.

Onomad smo na Aljazeeri, pre-uzevši metodologiju london-skog „The Economist“, izraču-

nali da bi prosječnom hrvatskom ku-ćanstvu trebalo 80 godina do prvog milijuna eura zarade. Uz mjesečnu plaću od 700 eura neto, fantaziraju-ći da u svakoj trećoj hrvatskoj obi-telji rade dva člana, dvije bi genera-cije trebale po 40 godina do prvoga milijuna. I to pod uvjetom da svaku kunu, svaki cent, stavljaju na stranu! Da ne jedu, ne piju, ne griju se, nig-dje ne stanuju, ne voze se, odijevaju, peru zube, ne gledaju TV, a kamoli puše ili kupuju novine. Dakle, da ži-ve od zraka.Budući da je sadašnja prosječna pla-ća oko 30 posto niža od onoga što Hrvati smatraju „osnovnim“ potre-

bama, minimalni su izgledi da se i za 500 godina stigne do željenog mili-juna. Veća je, dapače, vjerojatnost da će principom dug na dug, kamata na kamatu, prosječna hrvatska obitelj završiti u dužničkom ropstvu. Gube-ći i ono malo naslijeđenog vlasništva.Ova računica naizgled ne trpi po-govora. Bešćutni ekonomisti dobro procjenjuju da bi Hrvatskoj godiš-nji rast od najmanje 5% tek osigurao održavanje sadašnjeg životnog stan-darda. Od aktualnih - 2% do ciljanih + 5%, zadaća se čini neostvarivom. Ali, nešto tu ne štima. Anemična krv-na slika Hrvatske ipak dobiva stal-ne transfuzije koje realan život či-ne znatno boljim nego što ga defini-ra statistika. Jesmo li iz dijaspore do-bili 100 ili 50 milijardi dolara od pro-glašenja nezavisnosti još nitko nije precizno izračunao. Sigurno je samo to da smo dobivali i nastavljamo do-bivati. Naš je turizam prihodovao u posljednjih 20 godina najmanje 100 milijardi dolara! Koliko novca stiže našim njemačkim i švicarskim umi-rovljenicima? Koga od radno aktiv-nih kolega poznajete, a da, osim pla-će, nije zaradio neki honorar ili cash sa strane? Koliko je nekretnina pro-mijenilo vlasnika u posljednjih 20 „kriznih“ godina? Točno je da sva-koga dana imamo 700 novih neza-poslenih, ali je također točno da je samo jedna tvrtka sa 700 zaposle-

nih (TDR Rovinj) uplatila 7 milijar-di eura u državni proračun od hrvat-ske samostalnosti! Možemo mi grin-tati da nam je poljoprivreda na kolje-nima, blokirati ceste, prosipati mli-jeko, ali ostaje činjenica da je „posr-nula“ Hrvatska dvostruko veća izvo-znica hrane od tradicionalno poljo-privredne Srbije. Bezbroj je hrvat-skih prednosti u odnosu na zemlje sličnog stupnja razvitka, ali se o nji-ma (osim donekle o turizmu) pro-mišlja onako usput, uzimajući ih kao zajamčen dodatak životnom standar-du, kao nešto na što ne treba utjecati.Izjava predsjednika Josipovića da Hrvati samo kukaju umjesto da se prihvate posla požnjela je buru pro-svjeda. Da se Josipović prisjetio slič-ne konstatacije Jimmyja Cartera ko-ji je u vrijeme gospodarske krize re-kao kako je „američki narod zahva-tila bolest“ i zbog toga bio pometen na izborima, možda bi preformulirao svoju rečenicu. Ali, svejedno, hrvat-ska sadašnjost traži novu, inventiv-nu terapiju. Nije dovoljno prebrojati nezaposlene, umirovljenike, vanjski dug, kamate, BDP, tečaj kune, odnos izvoza i uvoza, pa iz kompjutora pro-čitati lijek na kojemu piše - štednja, smanjivanje plaća, otpuštanje držav-nih službenika, povećanje poreza. To je tako pučkoškolski, ziheraški ne-inventivno, beskrajno neučinkovito. To nikoga ne liječi.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

Po statistici smo odavno mrtvi

Poduzetnička priča - Zlatko Lukač - ViroviticaZa uspjeh je potrebno mnogo godina rada i odricanja........ 4Tema broja - Zeleno gospodarstvoIvan Barišić, Dalmacija energija d.o.o. - ŠibenikCilj nam je potaknuti ljude da se okrenu prema izvorima energije koji ne štete okolišu .............................................. 7Slobodan Marojević, Eol Ing d.o.o. - SplitSpoznali smo da imamo veliki potencijal u vjetroenergiji . 10Dragutin Babić, EUROmodul, d.o.o. - ViškovoDizajn i arhitektura doprinose kvaliteti življenja .............. 12Gojko Šimunović, Vaillant d.o.o. - ZagrebMogućnost primjene i ekonomski značaj podzemnih voda 14Mala škola - Poslovni planStručno izrađen poslovni plan je učinkovit alat ................ 17Razgovor s povodom - Mr.sc. Renata Kadrić - ZagrebRazvoj vodnih putova i plovidbe na rijekama ................... 18Portret menadžera - Alen Varenina, Karolina d.o.o. - OsijekSposobnost upravljanja ljudima i vođenje tima je nešto što iznimno cijeni................................................................... 20Predstavljamo vam - OBŽ - Općina FeričanciOpćina Feričanci postala je servis za sve svoje mještane ... 22Prilog - Svjetski Dan vodaAnđelka Tomašević, dipl.oec. - DaljVrijednost vode svi moraju poznavati ............................... 26

Damir Paulić, dipl.oec. - Beli ManastirVoda je centar, voda je bit, voda je prva ........................... 27Putopisi - Azija kroz zjenice mojih očijuMoj prvi susret sa Azijom ................................................. 29Kontinentalni turizam - Važnost razvitka ovog oblika turizmaIdealan turistički proizvod - poveznica „plave“ i „zelene“ Hrvatske ........................................................................... 30Priče iz života - VinarstvoUpornost - neophodna karakteristika poduzetnika .......... 32Razgovor - Nikola Peršić Niki - OpatijaGlazba nam odiše kulturom i krajem iz kojeg dolazimo .... 34Učeničko poduzetništvo - Srednja škola fra A. K. Miočića - MakarskaKvaliteta škole prepoznatljiva je u znanju učenika............ 36Učeničko poduzetništvo - Druga srednja škola - B. ManastirMladi poduzetnik ............................................................. 38Događanja - Dani meda - TopuskoOživjeti proizvodnju meda ............................................... 39Događanja - Bal Slavonaca - ZagrebTaraban - to je Slavonija ................................................... 40Zdrav život - Što su to prehrambena vlakna?Vlakna: Kako to zdravo zvuči? ........................................... 41

Naslovnica:Baranjski vodovod

Piše: Goran Milić,Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans


Kada smo u siječnju ove godi-ne posjetili 18. VIROEXPO - Međunarodni sajam gospo-

darstva, obrtništva i poljoprivrede u Virovitici s posebnim zadovoljstvom sam čekao trenutak kada ću upozna-ti Zlatka Lukača, uspješnog obrtni-ka iz Virovitice. Imao sam puno ra-zloga, ali onaj najvažniji je bila moja znatiželja, pitao sam se: Kako izgle-da čovjek koji u vremenima krize ra-di uspješno svoj posao i bira mjesto rada u Hrvatskoj? Važan podatak mi je bio da nas ovaj čovjek već godi-nama podržava kao naš pretplatnik iako se i sam ponekad nalazio u ne baš zavidnoj situaciji. Već pomalo umorni, nazvali smo ga i pitali mo-žemo li se naći? U kasnim večernjim satima je došao na zakazani razgovor i oduševio me racionalnim i kreativ-nim razmišljanjima o svom biznisu. Nije lako danas putovati po Hrvat-skoj, tražiti i one najmanje poslove, dok vam obitelj živi nekoliko stotina kilometara daleko od vas.Krovopokrivačko-građevinski obrt

nije osnovan s namjerom da «ple-še» jedno ljeto. Zlatko je želio da svim svojim budućim klijentima pruži kvalitetnu uslugu uz pristupač-nu i odgovarajuću cijenu.

Bježe li mladi od težih zanimanja?Nije odmah sve na početku bilo la-ko i ostvarivo. Nekih sedam - osam godina Zlatko je radio kod drugih obrtnika. «I onda sam od «muke» krenuo u svoj vlastiti posao. Supruga je bila nezaposlena, samo sam ja ra-dio. Ljeti se još nekako moglo preži-vjeti, ali u zimskom razdoblju plaća je bila premala i morao sam se neče-ga uhvatiti da bismo preživjeli. Obrt sam osnovao 2003. godine i bio je u fazi mirovanja oko godinu dana, a 2004. godine sam počeo raditi sa-mostalno. Danas razmišljam o to-me da sam znao što me čeka u podu-zetništvu možda nikada ne bih kre-nuo u vlastiti posao. Srećom, nisam to tada znao. Nije da se kajem što sam pokrenuo vlastiti posao, ali mo-

ram priznati da nije lako posao vodi-ti i raditi jer čovjek nije svjestan u što ulazi kada pokreće vlastiti posao».Zašto mladi bježe od ovakvih zani-manja - pitam Zlatka? «Teško je ka-zati zašto mladi izbjegavaju ova zani-manja, ali znam da netko mora i to raditi. Odrastao sam u skromnim uvjetima, u obitelji s petoro djece. Danas možda djeca lakše odrasta-ju, imaju bolje uvjete života i biraju lakša zanimanja, ali se uvijek postav-lja pitanje hoće li s tim zanimanjima, nakon završetka školovanja, imati posao. Ja sam u svoje zanimanje kre-nuo jer sam imao osigurano besplat-no školovanje i posao, ali i stjecajem

okolnosti bivša se država raspala pa više nisam mogao ostati u toj firmi iako mi je obaveza bila da u njoj ra-dim onoliko dugo koliko je trajalo školovanje, a to znači tri godine».

Svaki je posao težakMoja prva pomisao na posao kro-vopokrivača je bila da je ovaj posao težak. A Zlatko mi odgovara: «Sva-

Za uspjeh je potrebno mnogo godina rada i odricanjaZLATKO LUKAČ, VIROVITICA

poduzetnička priča

*Zlatko je 7-8 godina radio za druge i onda od «muke» osnovao svoj obrt *Presudno za uspjeh u poslu bio je pošten rad i po pravilima struke

Zlatko Lukač, vlasnik obrta Tesar i Krovopokrivač „LUKAČ“U struci od svoje 15-te godine života

Zlatko Lukač rođen je 1973. g. u Slavonskom Šamcu. U struci je od mlado-sti, točnije od svoje 15-te godine života. Školu za tesara završio je, stjeca-jem okolnosti, u Ljubljani (Slovenija).»U Sloveniji su osamdesetih godina prošlog stoljeća, odnosno do raspa-da bivše države nudili besplatno školovanje i osiguran posao nakon zavr-šetka školovanja. Tri sam se godine školovao, završio za KV tesara, odra-dio pripravnički staž u trajanju od šest mjeseci u GPG (Građevinsko podu-zeće Grosuplje) i nakon toga još godinu dana radio kao mladi majstor. Vra-tio sam se u Hrvatsku i otišao u hrvatsku vojsku, smjestio se najprije u Po-žegi, a zatim u Virovitici gdje sam se zaljubio te oženio svojom sadašnjom suprugom i na kraju ostao ovdje živjeti».Zašto je izabrao baš ovo zanimanje - pitam ga? «Sviđalo mi se to zanimanje, a osim toga kada sam se u Sloveniji upisivao u školu u ponudi su bila samo dva zanimanja, tesar i strojar. Strojara se tražilo samo nekoliko, a tesara trideset. Krenuo sam za tesara, polako upo-znavao ovo zanimanje i na kraju zavolio taj posao».

Kontakt: Tesar i Krovopokrivač „LUKAČ“Zbora narodne garde 7533000 ViroviticaTel/fax: 033/731 584Mob: 091/565 93 56; 098/457 44e-mail: [email protected]


Dalmacija energija d.o.o. osnovana je kao rezultat dugogodišnje suradnje iz-

među kompanija BagrTeam s.r.o., H Solar s.r.o, Abruzzo Solar s.r.l. and Profi solar technology s.r.l. O osnovnoj djelatnosti novoosno-vane tvrtke razgovarali smo s di-rektorom Ivanom Barišićem, mla-dim čovjekom rođenim u Šibeni-ku. Sa samo 29 godina Ivan je kre-nuo u posao s obnovljivim izvori-ma energije.«S ovim poslom/FNE, energeti-ka počeo sam se baviti prije 2 go-dine ali ne u Hrvatskoj već u Češ-koj odakle i potječe većina mojih poslovnih partnera koji imaju pu-no veća iskustva u obnovljivim izvorima energije nego hrvatske kolege. Firmu Dalmacija Energija sam osnovao u lipnju prošle godi-ne i u njoj nastojim nastaviti zapo-četo, odnosno sva iskustva iz pri-

jašnjih poslova prenijeti našim lju-dima koji su u fazi učenja“.

Tvrtka Dalmacija energija d.o.o. osnovana je nakon nekoliko go-dina suradnje s poznatim tvrt-kama. Čime se tvrtka bavi?Naša osnovna djelatnost je usmje-rena na obnovljive izvore energi-je, posebice fotonaponske elektra-ne. Cilj nam je potaknuti ljude da se okrenu prema izvorima ener-gije koji ne štete okolišu i uz to ih potaknuti da imaju priliku investi-rati u trenutno najisplativije inve-sticije u oblasti gospodarstva, po-gotovo u regijama kao što je Dal-macija. Trenutno u firmi Dalmaci-ja Energija radi troje ljudi, ali cilj nam je kroz bližu budućnost taj broj utrostručiti.Kao kooperante za montažu ko-ristimo usluge tvrtke Elektrotim koji u svom kadru imaju nekoli-

ko vrsnih inženjera elektrotehnike te s dosadašnjim iskustvom mo-gu potvrditi da po kvaliteti uslu-ge u ovom poslu izrade FNE de-finitivno spadaju u rang najboljih monterskih firmi u ovom dijelu Hrvatske.

Zašto na ovaj način i što očeku-jete na području solarnih elek-trana? Još uvijek se u svijetu mali postotak energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. Što je tomu razlog? Mislim da tehnologija koju koriste solarne elektrane ide prema napri-jed i za očekivati je da će zbog bo-ljeg omjera cijene i kvalitete bi-ti pristupačnija svim slojevima društva.

Iako imamo skoro najbolje uv-jete još uvijek smo među za-dnjima u Europi po korište-nju solarne energije. Što govo-re vaša iskustva, što očekujete u budućnosti?Upravo kako sam rekao cijena opreme te poticajne kvote su je-dina dva faktora u području foto-naponskih elektrana. Naravno mi-slim na umrežene sustave koji su isključivo za proizvodnju električ-ne energije.U Hrvatskoj imamo problem sa-

mo s poticajnim kvotama te se na-dam da ćemo uskoro dobiti odgo-vor i na to pitanje koje će nam po-kazati smjer i budućnost FNE.

Je li korištenje sunčeve energi-je u Hrvatskoj u porastu, imam osjećaj da je potencijal koji nam se nudi iskorišten u zanemari-voj mjeri. Još uvijek ovu energi-ju smatramo alternativnim na-činom proizvodnje energije.Upravo tako. Taj potencijal odno-sno uvjeti koje imamo u Hrvat-skoj su ogromni te se nadam da ćemo to i u najboljoj mjeri isko-risti. Proizvodnja iz obnovljivih izvora će zasigurno duže vrijeme ostati u sjeni drugih proizvodnih pogona električne energije, ali isto tako mislim da će u skoroj buduć-nosti postati konkurentna ostalim „standardnim izvorima“ električ-ne energije.

Dalmacija, pa i Slavonija, bi

IVAN BARIŠIĆ, DALMACIJA ENERGIJA D.O.O. - ŠIBENIK

Cilj nam je potaknuti ljude da se okrenu prema izvorima energije koji ne štete okolišu

KONTAKT: Dalmacija energija d.o.o.Put Vida 19HR-22000 Šibenikmob: 00385 98 /965 2547mob: 00385 95/196 [email protected]

*Potrebno je potaknuti malo i srednje gospo-darstvo na investicije u FNE *Tehnologija koju koriste solarne elektrane ide prema naprijed i za očekivati je da će zbog boljeg omjera cijene i kvalitete biti pristupačnija svim slojevima društva

Ivan Barišić, direktor Dalmacija Energija d.o.o., Šibenik; u posjeti elektrani Bad Arolsen u Njemačkoj nakon same instalacije

tema broja - zeleno gospodarstvo


oglasi


Od samog osnivanja, koncem 2000. g., tvrtka „Eol Ing“ aktiv-na je u svom djelovanju na oču-

vanju okoliša i razvoju projekta Ob-novljivih izvora energije. Slobodan Marojević, tridesetšestogodišnji izvrš-ni direktor u tvrtci, već 12 godina radi na poslovima ispitivanja vjetropoten-cijala u Hrvatskoj i instalacija obnov-ljivih izvora energije. „Po struci sam više u kemijskom sektoru, ali me ži-vot odveo u smjeru očuvanja okoliša i obnovljivih izvora energije zadnjih 12 godina“.

Od samog osnivanja tvrtka Eol Ing se opredijelila za područje očuva-nja okoliša i svoj razvoj je temeljila na razvoju projekata OIE. Gdje sve i kako plasirate vaše proizvode?Tvrtka Eol Ing d.o.o. je inače registri-rana za građevinarstvo i trgovinu, jer

nakon osnivanja u ranim 2000-tim go-dinama nije bilo klasifikacije vezane za obnovljive izvore energije. Inače su naše djelatnosti koje radimo poglavito vezane za obnovljive izvore energije, metalne konstrukcije, prodaju energi-je i proizvodnju energije, zastupanje i servis stranim tvrtkama u Hrvatskoj. Zastupnici smo nekoliko brendova za RH iz područja meteorološke opre-me, solarnih FN sustava i vjetroagre-gata. Trenutno radimo logističku po-dršku za opskrbu i dobavu rezervnih dijelova za vjetroagregate.

Početna djelatnost tvrtke bile su aktivnosti usmjerene prema pro-jektima meteoroloških mjernih po-

staja što je rezultiralo mrežom in-staliranih postaja za ispitivanje vje-tropotencijala u Hrvatskoj. Zašto i do kakvih ste saznanja došli u ovom području?Tako je. Da bi investitori koji ulaze u ovaj posao oko izgradnje vejtroparko-va imali kvalitetne podatke o meteo-rološkim uvjetima na pojedinim mi-krolokacijama i to poglavito misleći na smjer i brzinu vjetra, moraju prići instalaciji mjerne meteorološke posta-je. Nakon što se podaci izmjere i obra-de u posebnim odjelima za obradu podataka, dolazimo do podatka da li se na tom mjestu isplati graditi vjetro-park i ulagati u tako veliku investiciju.Kako smo tokom godina instalirali či-

tavu seriju meteoroloških postaja po cijeloj Hrvatskoj (preko 50 mjernih meteo-postaja), od Slavonije do južne Dalmacije, došli smo do jako vrijed-nih podataka bitnih za iskorištavanje energije vjetra. Spoznali smo da ima-mo jako veliki potencijal u vjetroener-giji i to poglavito u primorju RH.

Ugrožava li današnji razvoj buduć-nost nadolazećih naraštaja troše-njem neobnovljivih izvora energi-je te devastiranjem i zagađivanjem okoliša? Neki smatraju da se ne mo-gu potrošiti ovi resursi i da nismo dugoročno ugroženi. Jesu li obnov-ljivi izvori energije jedan od ključ-nih čimbenika budućeg razvoja zemlje? Neosporno je da postojeći energen-ti iz fosilnih goriva ne mogu vječno trajati te im se mora naći alternativa. Neke od procjena jesu da će se ener-gija iz fosilnih goriva (tzv. neobnov-ljiva) rapidno smanjiti u eksploataciji do 2050. g. na nekih 20-30% ukupno proizvedene energije, a da će obnov-

SLOBODAN MAROJEVIĆ, EOL ING D.O.O. - SPLIT

Spoznali smo da imamo jako veliki potencijal u vjetroenergiji, poglavito u primorju Hrvatske*Početna djelatnost tvrtke bile su ak-tivnosti usmjerene prema projektima meteoroloških mjer-nih postaja *Neos-porno je da postojeći energenti iz fosilnih goriva ne mogu vječno trajati te im se mora naći alternativa

Što mijenjati?Definitivno ono što treba mijenjati u proceduri oko priključenja fotona-ponskih elektrana je to da se sve mora maksimalno pojednostaviti oko procedure.Dakle, sada nam realno treba cca 6 mjeseci da bi došli do toga da imate svu dokumentaciju, postavljenu elektranu i započetu proizvodnju energije. Kao najveći faktor koji se treba izmijeniti je definitivno kvota koje uvela dr-žava i koje se trenutno kreće oko 15MW za fotonaponske sustave na godiš-njoj razini za fotonaponske elektrane. Mišljenja smo da postavljena kvota ne bi trebala važiti za fotonaponske elektrane do 30kW. To bi bio veliki po-ticaj gospodarstvu, a da ne govorim o velikom broju radnih mjesta koji bi bio zaposlen u tom sektoru.

KONTAKT: Eol Ing d.o.o.Smiljanićeva 2/3, 21000 SplitTelefon: 00 385 (0)21/503 245Mob: 091/631 5701e-mail: [email protected]


Obnovljivi izvori energije su definitivno

trenutno najbolja alternativa u kombinaciji

s konvencionalnim izvorima energije


Tvrtka EUROmodul d.o.o. iz Viš-kova vodeći je proizvođač urba-ne opreme u Hrvatskoj, a pre-

ma širini asortimana spada među vo-deće u Europi. Naš sugovornik Dra-gutin Babić (77 godina) inž. org. rada „počasni“ je predsjednik Uprave. U 3 Maju radio 33 godine, a u Euromodu-lu 22 godine kao suvlasnik i vodeća o-soba pretežno u tehnologiji i tehnici. Inovator od djetinjstva, 32 patentno zaštićenih rješenja, više stotina ino-vacija, brojna priznanja u Hrvatskoj i izvan nje. «Aktivan - „radim“, uživam u inovacijama, dizajniranju i konstrui-ranju te u susretima s radnicima Euro-modula. Brinem se da smo zaposleni i da radnici prime plaću».

EUROmodul je vodeći proizvođač urbane i reklamne opreme, kontej-nera i modularnih objekata u jugo-istočnoj Europi. Možete li ukratko predstaviti koncern, posebno druš-tvo u Hrvatskoj. Gdje se sve nalaze vaši proizvodi osim u Hrvatskoj?EUROmodul „jučer“:Euromodul je osnovan 1990. godine, a proizvodnja je otpočela istovreme-no s agresijom u Hrvatskoj, sredinom 1991. godine (osnivači i suvlasnici D. Babić, M. Lulić i K. Babić). Poče-tak od NULE na livadi sa skromnih 15.000 DEM. Odrednice razvoja bi-

le su: Proizvoditi što se uvozi (proi-zvodi bivših jugo. republika postali su uvoz), biti finalist u proizvodnji, biti „projektant“ i držati tržište, kupovati ugradbene elemente, razvoj proizvo-da i tržišta, razvoj korak po korak, ne ulijetati u kredite, najveći dio dobiti ulagati u razvoj, inovacije te stalni ra-zvoj tehnologije i proizvoda.EUROmodul „danas“, 22 godine kasnije:Trgovačko društvo u kategoriji sred-njih poduzeća sa 60 djelatnika u Hr-vatskoj i 35 djelatnika u Srbiji. Vri-jednost imovine približno 2.800.000 EUR-a. Dvije tvornice urbane opre-me i kontejnera sa preko 10 000 m2 za-tvorenog i otvorenog prostora za pro-izvodnju i skladištenje. Po proizvod-nom programu najjači u ovom dije-lu Europe, 231 proizvod u grupama: Kiosci i štandovi, nadstrešnice, klupe,

ograde, posude za otpatke i sekundar-ne sirovine, informativni i reklamni stupovi, reklamna oprema, kontejne-ri stambeni i tehnički, montažne kuće - sustav modularne gradnje, 32 paten-tirana proizvoda. Godišnji prihod oko 7,5 milijuna Eura (Euromodul Viško-vo i Euromodul Srbija ). Dobitak 5-8 %. Koeficijent likvidnosti 1,11. Izvoz oko 65% u zapadnu Europu i Rusiju. Supstitucija uvoza oko 1milijun Eura/god. Uvedeni ISO standardi.

Dobitnici ste mnogobrojnih pri-znanja i nagrada za razvoj inovativ-nih proizvoda. Nije tajna da su ino-vacije bile i ostale ključ uspjeha te generator rasta na svim tržištima. Imate niz inovacija, tko su kreatori, kako vi kažete, uličnog namještaja?Primili smo brojna priznanja i nagra-de; 2002 najbolje poduzeće u Hrvat-

skoj u kategoriji srednjih poduzeća, „OSKAR“ za inovacije, nagradu gra-da Rijeke za životno djelo. Zadnje dvi-je značajne međunarodne nagrade su - RED DOT, dobitnik je Karlo Babić mladi perspektivni dizajner. „Ekipu“ dizajn studio za razvoj inovacija (Dra-gutin i Karlo Babić) pomažu suradnici iz prodaje, konstrukcije i proizvodnje.

U prvi plan su vas izbacile ideje ko-je ste kroz dizajn uobličili u uspje-šan proizvod. Može li dizajn i arhi-tektura koja je zaista u službi čovje-ka doprinijeti boljoj kvaliteti življe-nja, ali i omogućiti drukčiji pristup zaštiti okoliša? I dizajn i arhitektura doprinose kvali-teti življenja i značajno utječu na zašti-tu okoliša. Pogotovo ako se npr. diza-jn kao značenje primjenjuje i na pod-ručja koja nisu samo oblikovanje ne-kog predmeta nego znače da se dizaj-niraju recimo propisi i politika o zašti-ti okoliša itd. Dizajn naše nadstrešnice u Zagrebu i svim drugim gradovima Hrvatske svojim oblikom, funkcional-

DRAGUTIN BABIĆ, EUROMODUL D.O.O. - VIŠKOVO

Dizajn i arhitektura doprinose kvaliteti življenja i značajno utječu na zaštitu okoliša*Kao država nemamo nikakvu strategiju razvoja pa ni strategi-ju smanjenja otpada *Za nadati se da će EU učiniti zaokret da shvatimo da je „sme-će“ značajan resurs razvoja i standarda građana

EUROmodul „sutra“Izgradnja i proširenje Euromodula Viškovo i N. Pazova - dogradnja hala, opremanje, širenje proizvodnog programa sa 3-4 inovativna proizvoda (vi-di foto kiosk exkluziv). Ulaganje u razvoj tehnologije, širenje tržišta, uspo-stavljanje dilera u Rusiji i Njemačkoj. Razvoj kadrova i podizanje kvalitete proizvoda (pogotovo u N. Pazovi). Povećati izvoz na 70-75% proizvodnje, povećati proizvodnju i broj zaposlenih.

KONTAKT: EUROmodul d.o.o.Blažići 25, HR 51216 Viškovotel: +385 51 257 275fax: +385 51 258 [email protected]


Dragutin Babić, inž. org. rada „počasni“ je predsjednik Uprave


U zadnja dva desetljeća u razvijenim ze-mljama svijeta intenziviralo se korište-nje podzemne slatke i slane morske vo-

de kao obnovljivog izvora energije u sustavima s geotermalnim dizalicama topline voda - voda za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u centraliziranim i u decentraliziranim (daljinskim) toplinskim sustavima. Voda ima neobičan odnos između temperature i gusto-će koji se manifestira u postizanju maksimalne gustoće na 3.9 °C. Kao rezultat toga efekta, ti-jekom zime, površinske vode jezera i mora hla-de se i spuštaju se ispod toplijih slojeva vode. Ljeti topliji slojevi vode plutaju na hladnom spremniku vode zbog manje gustoće. Ovaj ras-hladni spremnik stvara se na određenoj dubi-ni i savršen je spremnik rashladne energije (hi-polimnion) tijekom ljetnog razdoblja. Jedna od najjednostavnijih aplikacija za korištenje energije rashladnog spremnika uključuje cr-pljenje vode sustavom cijevi i pumpi do izmje-njivača topline gdje se rashladna energija pre-daje direktno rashladnom sustavu. Ovim su-stavom mogu se ostvariti fascinantne uštede i do 90% u odnosu na konvencionalne rashlad-ne uređaje bez štetnog utjecaja na okoliš (zrak, tlo i vodu).

Sustav crpnog i ponornog zdencaSustav upojnog i ponornog zdenca je specija-

GOJKO ŠIMUNOVIĆ, VAILLANT D.O.O. - ZAGREB

Mogućnost primjene i ekonomski značaj podzemnih voda*Podzemna voda kao obnovljiv izvor toplinsko rashladne energije za geotermalne dizalice topline *Životni vijek sustava baziranih na podzemnim vodama duži je od životnog vijeka opreme konvencionalnih sustava grijanja i hlađenja

Ekonomski značaj geotermalnih dizalica toplineGeotermalne dizalice topline s podzemnom vodom kao izvorom topline energetski su najučinkoviti-ji toplinski uređaji koji nude znatna smanjenja emisija stakleničkih plinova, pogotovo kada se dizalice topline koriste u sustavu grijanja i hlađenja i kada za svoj rad koriste električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije (fotonapon, vjetroelektrane, hidroelektrane itd.). Podzemna voda kao ob-novljivi izvor toplinsko-rashladne energije za geotermalne dizalice topline odlikuje se visokim kapital-nim troškovima i niskim pogonskim troškovima u odnosu na konvencionalne uređaje za grijanje i kli-matizaciju. Njihova ukupna ekonomska korist ovisi o relativnim troškovima električne energije i goriva, koji su promjenjivi tijekom vremena. Kapitalni investicijski troškovi u mnogim zemljama kompenzira-ju se državnim subvencijama i niskim cijenama električne energije za uređaje bazirane na obnovljivim izvorima energije. Dizalice topline smanjuju vršna opterećenja tijekom ljeta u elektroenergetskom su-stavu zbog visoke učinkovitosti ovih uređaja čime se izbjegava izgradnja skupih vršnih elektrana i raste prodaja električne energije u tijeku zimskih mjeseci zbog uravnotežene potrošnje električne energije.Utjecaj električne dizalice topline na okoliš je izražen u onolikoj mjeri u kolikoj i samo postrojenje za proizvodnju električne energije (termoelektrane, hidroelektrane, fotonaponske elektrane, vjetroelek-trane) koju koristi sam uređaj. Tako imamo i paradoksalnu situaciju da u gradovima poput Pekinga ko-ji većinu električne energije dobivaju iz termoelektrana na ugljen dizalice topline mogu indirektno ostvariti veću emisiju stakleničkih plinova nego plinski kondenzacijski aparati. Za područja koja nema-ju komunalnu infrastrukturu prirodnog plina međutim ne postoji bolja alternativa od geotermalne di-zalice topline po kriteriju učinkovitosti, održivosti i utjecaja na okoliš.

Korištenje morske vode u sustavu grijanja s

geotermalnom dizalicom topline sistemom crpnog i

ponornog zdenca



razgovor s povodom

U prošlom broju časopisa Podu-zetnik započeli smo razgovor sa Renatom Kadrić, voditelji-

com odjela upravljanja projektima u tvrtki Centar za razvoj unutarnje plo-vidbe d.o.o. - Zagreb. Drugi dio raz-govora možete pročitati u ovom bro-ju časopisa.

Implementacija Dunavske strategi-je - u kojoj je fazi, kakvi su planovi i očekivanja?Dunavska strategija je dokument ko-ji je Europska Komisija donijela kra-jem 2010. godine sa ciljem unapređe-nja Dunavske regije. Europska unija je pokrenula ovu inicijativu iz razloga što su od 2007. godine većina podu-navskih zemalja članice Europske uni-je, zato što mnoge od problema s ko-jima se susreće regija pokriva politika EU i zato što postoje već neke EU ini-cijative u regiji koje je pokrenula EU i na ovaj način se produbljuje suradnja podunavskih zemalja.Dunavska regija sastoji se od osam EU zemalja (Njemačka, Austrija, Mađar-ska, Češka, Slovačka, Slovenija, Bu-garska i Rumunjska) i šest zemalja ko-je još nisu članice EU (Hrvatska, Sr-bija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Ukrajina i Moldavija), koje su zajedno suočavaju sa nekoliko izazova:

- Ekološke prijetnje (zagađenja voda, poplave, klimatske promjene),- Neiskorišteni potencijal za plovid-bu i nedostatak cestovnih i željeznič-kih veza,- Nedovoljna energetska povezanost,- Nejednak socio-ekonomski razvoj,

- Nekoordinirani sustavi edukacije, istraživanja i inovacija,- Nedostaci u zaštiti i sigurnosti.Na osnovu ovih problema Europ-ska komisija je definirala 11 priorite-ta za Dunavsku regiju, a prioritet broj 1 je Mobilnost, koja uključuje prio-

ritet 1.1 Vodni putovi i prioritet 1.2 Željeznica, cesta, zrak. Dakle, razvoj vodnih putova i plovidbe na rijeka-ma predstavlja najvažniji prioritet ove strategije.

Usporedite RIS sustav u Hrvatskoj sa europskim?Razvoj unutarnje plovidbe zahtije-vao je prije svega uvođenje modernih koncepata, tehnologija i rješenja. Im-plementacija napredne informacijske i komunikacijske tehnologije u sustav unutarnje plovidbe trebala je omogu-ćiti da sektor ostvari povećanje kon-kurentnosti u odnosu prema drugim vrstama transporta te da se uspješno integrira u europske logističke lance. Kako bi se to postiglo, krajem proš-log stoljeća počelo se sa razvojem in-formatičkih usluga specijaliziranih za unutarnju plovidbu. Europska unija je 1998. godine, na osnovu rezultata nekoliko istraživačkih projekata i ra-zličitih aplikacijskih rješenja, defini-rala koncept Riječnih informacijskih

*Dunavska strategija je dokument koji je Eu-ropska Komisija donije-la krajem 2010. godine sa ciljem unapređenja Dunavske regije *U sve hrvatske luke potrebno je uložiti značajna sred-stva kako bi luke mogle ponuditi razinu usluga koje danas zahtijeva moderna logistika

Razvoj vodnih putova i plovidbe na rijekama predstavlja najvažniji prioritet Dunavske strategijeMR. SC. RENATA KADRIĆ, ZAGREB - II DIO

Unutarnja plovidba u Dunavskoj regijiOvo prioritetno područje koordiniraju Austrija i Rumunjska, uz sudjelova-nje svih zemalja sa razvijenom unutarnjom plovidbom u Dunavskoj regi-ji, a također i aktivno sudjelovanje Hrvatske. Za Prioritet 1A postavljeni su sljedeći ciljevi:- Povećanje teretnog prijevoza na rijeci Dunav za 20% do 2020. godine u odnosu na 2010. godinu,- Riješiti prepreke za plovnost rijeke, uzimajući u obzir specifične karakteri-stike svake sekcije Dunava i plovnih pritoka i uspostaviti učinkovito uprav-ljanje infrastrukturom unutarnjih vodnih putova do 2015. godine,- Razviti efikasne multimodalne terminale u riječnim lukama na Dunavu i plovnim pritokama kako bi se unutarnji vodni putovi povezali sa cestom i željeznicom do 2020. godine,- Implementacija harmoniziranih Riječnih informacijskih servisa (RIS) na Dunavu i plovnim pritokama i omogućavanje međunarodne razmjene RIS podataka po mogućnosti do 2015. godine,- Riješiti nedostatak kvalificiranog osoblja i uskladiti edukacijske standarde u unutarnjoj plovidbi u Dunavskoj regiji do 2020. godine, uzimajući u pot-punosti u obzir socijalnu dimenziju određenih mjera.Ono što je još uvijek problematično, je da još uvijek nisu definirani meha-nizmi financiranja projekata koji budu izdvojeni kao prioriteti ove strategi-je. Na tom problemu se trenutno aktivno radi.

KONTAKT: Centar za razvoj unutarnje plovidbe d.o.o.Nova cesta 18010000 ZagrebTel:+385 (0)1 539 29 90Fax:+385 (0)1 631 44 44GSM:+385 (0)91 418 16 96e-mail:[email protected]:www.crup.hr

Luka Vukovar


Priča o osječkoj tvornici keksa, vafla i slanica započinje daleke 1909. g. u Osijeku, kada je Stje-

pan Piller kupio mlin za proizvodnju brašna «Slavonija» i promijenio mu ime u Karolina Muhle. Od mlina za proizvodnju brašna do današnje tvor-nice Karolina koja posluje u sustavu Kraša dogodile su se mnogobrojne promjene koje su imale odraza na nje-zin kontinuiran razvoj.Alen Varenina direktor je Karoli-ne d.o.o. i zato smo željeli saznati ka-ko ovaj mladi menadžer razmišlja o svom poslu, o uspostavljanju među-sobnog povjerenja, o današnjim iza-zovima menadžera, o poduzetništvu u školama… Miran i odmjeren, s ja-snom odrednicom što želi u poslu i ži-votu Alen je primjer mlade nadolaze-će generacije menadžera koja zauzima važna mjesta u našem biznisu. Tako i treba, ipak, na mladima svijet ostaje.

Otac vam je bio poznati poduzet-nik. Jeste li nekada razmišljali da nastavite njegov posao?Radili smo zajedno do trenutka kada sam diplomirao na Ekonomskom fa-

kultetu i moja osobna procjena je bi-la da se želim afirmirati kroz posao ko-ji danas radim. Odmah nakon što sam diplomirao prijavio sam se na natje-čaj, tada još tvornice Sloboda, i 2003. g. bio sam primljen kao pripravnik.

Prošli ste mnogo različitih poslova u tvrtki? Kada ste prvi puta poče-li obavljati menadžersku funkciju?Počeo sam raditi kao pripravnik u analizi, kasnije u kontrolingu gdje sam radio oko 2,5 godine u vrijeme kada je LURA bila vlasnik Slobode. Nakon što je austrijska kompanija Lo-renz Bahlsen Snack World preuzela tvrtku prvi puta sam dobio menadžer-sku poziciju, godinu dana bio sam vo-ditelj računovodstva, nakon toga, sve do ožujka 2011. g., direktor financi-ja, a zadnje dvije godine sam bio i pro-kurist. Kada je Kraš Zagreb preuzeo tvrtku postao sam predsjednik Upra-ve, zapravo član Uprave, direktor jer je uprava jednočlana.

Postavljeni ste za direktora iako ni-ste radili u sustavu Kraša, jeste li na neki način zadobili povjerenje no-

vog vlasnika?Novi vlasnik je ušao u cijelu priču zai-sta prijateljski. Ono što nije uobičaje-no je to da je Kraš ljude koje je ovdje zatekao doživio kao osobe koje mogu voditi kompaniju. Kompanija je do ta-da dobro vođena i rezultat je postojao.

U procesu preuzimanja izgradili smo međusobno povjerenje, stekli su do-bar dojam o našim vrijednostima, a budući da sam bio najviše pozicioni-ran menadžer u Karolini nakon odla-ska Lorenza dali su mi povjerenje i ja im se na tome zahvaljujem.

A kako vi gradite povjerenje prema svojim suradnicima i radnicima?Prije deset godina sam ovdje došao kao pripravnik i kod mene je speci-fična situacija. Veliki broj ljudi s ko-

Tko je Alen Varenina?Alen je rođen u Osijeku gdje je živio do sedme godine, a onda preselio u Če-pin, naselje nekoliko kilometara od Osijeka da bi se prije 7-8 godina ponovo vratio u Osijek. U Osijeku je završio Prirodoslovno matematičku gimnaziju, a nakon toga Ekonomski fakultet. Tijekom studiranja bio je aktivan u stu-dentskoj udruzi AIESEC u kojoj je praktički radio polu profesionalno.«Uz poduzetništvo sam vezan skoro cijeli život, od svoje 15-te godine kada sam sa ocem radio u njegovom privatnom biznisu koji je bio vezan uz ugo-stiteljstvo i veleprodaju pića u mjestu Šag kod Valpova. Obično sam aktivno radio tijekom ljeta i vikendima. Otac je sredinom devedesetih godina proš-log stoljeća krenuo u poduzetničke vode, prvo s poznatim osječkim restora-nom Bendek koji je nedavno zatvorio, radio je s nekoliko kafića, veleproda-jom pića, veleprodajom cipela, čak se jedno vrijeme bavio i pekarstvom».

Tržište KarolineKarolina je prisutna na niz izvoznih tržišta. Najveće značenje za nas ima tr-žište bivše Jugoslavije, sa izuzetkom Srbije, jer nažalost, Karolina tamo nije prisutna. Na svim ostalim tržištima smo prisutni i uvijek postoji prostor za povećanje prodaje na njima.Iskreno, nakon ulaska u EU, očekujem i poteškoće u pristupu tržištima CEF-TE jer ćemo prema sadašnjem modelu pri izlasku na ova tržišta plaćati zna-čajnu carinu. Koliko znam, postoje vrlo jake diplomatske aktivnosti u smje-ru rješavanja ovog problema. Jedino je pitanje koliko će se uspjeti napravi-ti do polovice ove godine.Što se tiče ulaska u EU otvaraju nam se neka tržišta na kojima smo bili ma-nje prisutni, ali nas je nužda natjerala da počnemo o tome razmišljati. Op-timist sam i mislim da ćemo u nekom kraćem vremenskom razdoblju pro-naći rješenje

Alen Varenina, direktor Karolina

d.o.o. - Osijek

portret menadžera

Sposobnost upravljanja ljudima i vođenje tima je nešto što iznimno cijenimALEN VARENINA, KAROLINA D.O.O.- OSIJEK

*Kompanije ne trebaju uvijek tražiti odgovor na krizu isključivo u rezanju troškova i otpuštanju ljudi jer se tako otvara spirala koja isključivo vuče prema dolje

KONTAKT: Karolina d.o.o.Vukovarska cesta 209 A31000 OsijekTelefon: 031/512 600Fax: 031/512 673www.karolina.hr


Dugo godina putujem iz Osi-jeka do Našica, a onda preko Feričanaca po državnoj cesti

D-2 koja preko Virovitice ide pre-ma Varaždinu. Često puta sam zna-la stati u Feričancima i uvijek sam nešto novo primijetila. Naselje je zaista moderno uređeno i svojom infrastrukturom ima sve karakteri-stike općinskog središta. U samom središtu mjesta smješteni su: os-novna škola, dječji vrtić, zdravstve-na stanica, zubna ambulanta, lje-karna, općinska uprava, crkva, žu-pni ured, likovna galerija, vatroga-sni dom, benzinska postaja, tržni-ca… Kroz mjesto je provedena pli-novodna mreža, vodovod te po-stavljena kanalizacijska mreža.Općina Feričanci ima, prema za-dnjem popisu, 2144 stanovnika što predstavlja pad u odnosu na po-pis iz 2001. g (2418 stanovnika), a obuhvaća četiri naselja: Feričan-ci, Valenovac; Vučjak Feričanački i Gazije. Područje općine Feričan-ci nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije na geoprometnom položaju kojeg karakterizira važan prometni pra-vac (državna cesta D-2). Prirodni položaj Feričanaca na sjevernom podgorju Krndije, u dijelu gdje se njezini brežuljci spuštaju prema prostranoj dravskoj nizini, omogu-ćio je razvoj brojnih resursa, kako u prošlosti, tako i danas. Južni dije-lovi općine svojom su većom nad-

morskom visinom osobito pogod-ni za uzgoj vinove loze i voća, dok su šumska područja pogodna za ra-zvoj lova i gljivarstva. Veći dio op-ćine prostire se na blagim brežulj-cima i ravničarskom terenu, gdje je pretežna gospodarska djelatnost poljoprivreda i stočarstvo.

Nepopravljivo zaljubljen u

SlavonijuAntun Glavaš zaista je ugodan su-govornik koji je imao svoj život-ni cilj i koji se nakon trideset godi-na života u inozemstvu želio oku-šati kao načelnik Općine da bi pre-nio svoje bogato iskustvo i znanje iz Švicarske.„Kada sam jednom zaokružio svoj životni cilj, a on je bio materijalno

osigurati svoj status do mirovine, smatrao sam da sve ono što imam više nego mi je potrebno za život trebam uložiti u Slavoniju. Vratio sam se iz Švicarske s određenim sa-znanjem da iskustvo i znanje pot-pomognuto vrijednim hrvatskim rukama na ovim našim prostorima ne vrijede puno ako nisu u sprezi sa interesnom skupinom. Čovjek kroz život prolazi takve stvari da ni sam ne zna što ga sutra čeka. Imao sam privatni posao od 50 zaposle-nih, pa kasnije 14, da bi danas moj sin nastavio skoro sve iz početka, ali ja sam još uvijek optimist i na-dam se boljem sutra. Dvadeset go-dina živim i radim u Feričancima te se pokušavam održati na životu, kao čovjek i kao načelnik. Znam da u budućnost gledam kao da imam 20 godina, a ne 66. Za mene je op-timizam na prvoj stepenici života i nikada nisam gubio nadu da će se nešto pokazati dobrim.Za načelnika Općine sam se kandi-

Općina Feričanci postala je servis za sve svoje mještanepredstavljamo vam

OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA: OPĆINA FERIČANCI

Glavaš Antun, Mirko JurčevićAntun Glavaš načelnik je Općine Feričanci, rođen u Beljevini 06.09.1946. Antun je završio strojobravarski zanat u Đurđenovcu. Godine 1968. ženi Fe-ričančanku i dolazi živjeti u Feričance. Kao kandidat liste HDSSB, HNS i HSU nakon 16 godina HDZ-ove vladavine izabran je u drugom krugu za Načel-nika Općine Feričanci. Otac je dvoje djece i djed dvije unuke. Prije ove funk-cije nije pripadao niti jednoj stranci. Dugo godina je radio u inozemstvu, u Švicarskoj.Mirko Jurčević zamjenik općinskog načelnika, rođen 12.11.1966 g. u Oraho-vici. Osnovnu školu završio je u Feričancima, a srednju školu - poljoprivred-ni tehničar: voćar, vinogradar i vinar završio je u Orahovici. Sudionik i dra-govoljac Domovinskog rata, dočasnik Hrvatske vojske sa činom stožernog narednika. Odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Član Udruge hrvat-skih branitelja dragovoljaca domovinskog rata, vrši funkciju predsjednika Podružnice Osječko-baranjske, Ogranka Feričanci treći mandat koja je i bila jedan od osnivača Regionalnog foruma Slavonije i Baranje i Foruma udruga Našičkog područja. Član je HNS-a od 2000 g.

Naselje Feričanci je moderno uređeno i svojom infrastrukturom ima sve karakteristike općinskog središta

*Genetski zapis jedne nacije nije u gradu nego je na selu *Fe-ričanci su moderno uređeno naselje koje ima dugu i bogatu tradiciju


Važnost vode za održavanje života, za njegovo bujanje i puninu izuzetno je velika. Što više, život kakav poznajemo na Zemlji bez vode je

nemoguć. Život kao pojava i stvarnost usko je po-vezana s vodom.Bezbojna, bez mirisa i okusa, nekalorična, voda je presudna za cjelokupan život na Zemlji. Nijedan čovjek, životinja ili biljka bez nje ne može živjeti. Voda je svima prijeko potrebna; i za nju nema za-mjene. Bez nje je nemoguće uzgajati poljoprivred-ne kulture i stoku. Bez vode nema hrane - bez hra-ne nema života.

Samo 1% vode lako je dostupan čovjekuVodena masa prekriva čak 71% površine našega pla-neta. Međutim, svega 3% svjetskih voda otpada na slatku, a ne na slanu vodu. Gotovo sva ta slatka vo-da, oko 99%, vezana je u ledenjacima i ledenim ka-pama ili se nalazi duboko pod zemljom. Samo je 1% vode lako dostupan čovječanstvu. Jedan posto

ne zvuči baš mnogo. Dali to nešto zna-či za nas?Hrvatska predstavlja jednu od rijetkih zemalja u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Prema izvještaju UNESCA, ko-je je obuhvatilo 188 država, Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodom na 5. mjestu u Europi tj. 42. u svijetu.Područje općine Erdut obiluje voda-ma. Okruženi smo dvjema rijekama - Dravom i Dunavom, podzemne vo-de su prisutne, a u 2008. g. su ispunje-ni uvjeti da pijemo pitku - kemijski i bakteriološki ispravnu vodu i u našim domovima.

Kako raspolagati vodom da ona i dalje bude nositeljica života?Komunalno poduzeće Čvorkovac d.o.o. od svog osnutka, od 1999. g., radi na projektima koji su ključni za kvalite-tu vodosnabdjevanja na području opći-ne Erdut. Završetkom investicija tzv. Erdutskog prstena i pri-ključenja Bijelog Brda na sustav grada Osijeka sva naselja na području naše općine imaju dugoroč-no rješenje za vodosnabdjevanje. Analize Zavoda za javno zdravstvo koje se provode svakog mjeseca

pokazuju visoku razinu kvalitete vode koju pijemo na području općine Erdut. U budućnosti nas oče-kuju projekti vezani za spajanje tzv. Slavonskog pr-stena. Ti projekti će omogućiti nesmetano vodo-snabdjevanje dvije županije - Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku.Do kada? Kako raspolagati vodom da ona i dalje bude nositeljica života?Ta pitanja danas ne trebamo postavljati samo zbog sebe; ta pitanja postavljamo zbog budućih genera-cija - naše djece. Razlog zašto je potrebno razmišlja-ti o tome treba tražiti u činjenici da je samo mali dio vodene mase na Zemlji prikladan za piće, a i taj mali dio je u neprestanom onečišćavanju od strane čovjeka. Onečišćujući vodu mi danas neposredno ugrožavamo živi svijet, pa i vlastitu egzistenciju.Stoga je nužno vodu štititi i čuvati, čak i u tim ma-lim količinama koje svatko od nas troši. To može-mo činiti malim gestama u svojim domaćinstvima - naročito ljeti kada postoje razdoblja kada je nužno brinuti se o načinu korištenja vode ili pak na ispra-van način brinuti se o zbrinjavanju onečišćene vode ili drugog tekućeg otpada koji bi mogao lako one-čistiti vode koje nas okružuju i nad kojima živimo.

Anđelka Tomašević, dipl.oec,direktorica

VODA JE OPĆE NASLJEDNO DOBRO

Vrijednost vode svi moraju poznavatisvjetski dan voda

*Komunalno poduzeće Čvorkovac d.o.o. od svog osnutka, od 1999. godine, radi na projektima koji su ključni za kvalitetu vodosnabdjevanja na području općine Erdut

Točka X. Europske povelje o vodi“VODA JE OPĆE NASLJEDNO DOBRO, ČIJU VRI-JEDNOST MORAJU SVI POZNAVATI. ZADATAK JE SVAKOG DA S NJOM GOSPODARI I DA JE BRIŽLJI-VO KORISTI”.

Natječaj «Gospodarenje pitkim vodama»Povodom “SVJETSKOG DANA VODA”, 22.03.2013., poduzeće ČVORKOVAC d.o.o. se želi zahvaliti svim svo-jim potrošačima na pažljivom korištenju našeg vodnog bogatstva, redovitom izmirenju svojih obaveza te prijavama kvarova i nedozvoljenih radnji neovlaštenih osoba na našim cjevovodima.S tim ciljem “Čvorkovac” će, u periodu od 01. do 20. 03. 2013. godine, za učenike od 5. do 8. razreda OŠ Dalj i OŠ Bijelo Brdo i učenike SŠ Dalj, provesti natječaj na temu “Gospodarenje pitkim vodama”. Na spomenutu temu učenici će raditi likovne i literarne radove, a najbolji radovi biti će nagrađeni novča-nim nagradama u ukupnoj vrijednosti od 4.000,00 kn. Ovom prigodom pozivaju se učenici da se prija-ve na natječaj i svojim idejama i kreativnošću osvoje vrijedne nagrade, te na taj način doprinesu svjet-skoj akciji za očuvanje vode.Ove godine, peti put za redom, uključujemo u natječaj djecu svih dobi s područja općine Erdut. Nai-me, natječaj je podijeljen u dva dijela. Prvi dio je namijenjen djeci vrtićke dobi i učenicima prvog do četvrtog razreda. Drugi dio će biti organiziran na sam dan obilježavanja. Tada ćemo u dvije grupe po-dijeliti djecu od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole koja će svoja znanja pokaza-ti na eko kvizu.I zato, idući put kad otvorite slavinu i napunite čašu vodom ne zaboravite - vodu smo primili u naslje-đe. Učinimo svatko svoj dio kako bismo je sačuvali i za budućnost.


svjetski dan voda

DRAGOCJENI ŽIVOTNI RESURS & MAKSIMALNI STUPANJ ZAŠTITE

Baranjski vodovod d.o.o. Be-li Manastir je trgovačko druš-tvo koje obavlja javne zadaće

vodoopskrbe, odvodnje i pročišćava-nje otpadnih voda. Pri tome upravlja sustavom opskrbe i odvodnje na po-dručju šest jedinica lokalne samou-prave, s 28.000 stanovnika i 10 tisu-ća objekata. Zaposleno je 57 djelatni-ka koji su organizirani kroz tri osnov-na područja rada:- Vodoopskrba - Izvorišta s distribucijom- Odvodnja s pročišćavanjem - Razvoj i unapređenje.U obavljanju djelatnosti Baranjski vodovod upravlja sustavom sa:- preko 400 km vodovodnih cjevovoda,- preko 40 km sustava odvodnje,- tri vodovodna crpilišta,- dva pročistača otpadnih voda- voznim parkom cisterne za mobil-ni priključak.Djelatnost je to koja se obavlja u svim gradovima putem sličnih trgovačkih društava. Gdje su različitosti, speci-fičnosti, posebnosti?Baranjski vodovod je tijekom 2011. i 2012. g. poduzeo niz mjera radi pot-pune prilagodbe poslovanja prema zakonodavnim okvirima pri čemu su

provođene brojne aktivnosti za po-dizanje temeljnih kvaliteta obavlja-nja javnih zadaća te su uvedeni i re-alizirani brojni modeli unapređenja kojim se nastoji djelatnost vodoop-skrbe, odvodnje i pročišćavanja ot-padnih voda postaviti na zasluženo mjesto.

Dva modela djelatnostiDva su bitna modela, koja su obilje-žila djelovanje Baranjskog vodovoda u pravcu kvalitetnije evaluacije dje-latnosti vodoopskrbe i odvodnje u funkciji zdravijeg življenja i zaštite okoliša te vrijednosti vode kao pri-rodnog blaga kojim raspolažemo:«Voda prirodno blago»Važno je istaknuti značaj prirodnog resursa, promovirati isti, educirati potrošače o prirodnim kvalitetama i neposrednom značenju za zdravo življenje kao i obvezu čuvanja istog. Prirodno blago bogato kalcijem, ma-gnezijem, natrijem bez nepoželjnih primjesa (željezo, mangan, arsen).«Cjelovita odvodnja - Mobilni priključak»Vrlo učinkovit sustav zaštite okoli-ša i prirode, što je izravni doprinos u očuvanju prirodnog resursa - vode, za ljudske potrebe. Baranjski vodovod

je izgradio vrlo učinkovit, intrigan-tni model u sustavu odvodnje čime je osiguran najviši standard kontro-le otpadnih voda sa pročišćavanjem.

Nova stranica u pravcu razvoja svijesti o značaju vodeU prethodnim razdobljima se komu-nalnim djelatnostima, kojima pripa-

da i djelatnost vodoopskrbe i odvod-nje, određivalo obilježje manje vri-jednosti u odnosu na druge gospo-darske aktivnosti.Baranjski vodovod d.o.o. Beli Mana-stir svojim brojnim inventivnim ak-tivnostima razradio je i realizirao određene modele kojima nastoji po-biti uvriježeno mišljenje da se u ovim djelatnostima ne može postići ni-šta novo, napredno, revolucionarno - upravo suprotno, to su toliko važ-ne djelatnosti za život i zdravlje lju-

Voda je centar, voda je bit, voda je prva

Cjelovita odvodnja - mobilni priključakOvim modelom Baranjski vodovod je razvio jedinstvenu metodu zaštite vo-de kao prirodnog resursa i prirodne vrijednosti koju treba čuvati.Uvođenjem sustava "Cjelovita odvodnja - mobilni priključak" uspostavili smo maksimalni stupanj zaštite vode. Radi se o metodi besplatnog odvo-za otpadnih voda od svih potrošača koji još uvijek nemaju kanalizaciju, pri čemu se na poseban način osigurala zaštita podzemnih voda, jer se sve ot-padne vode preuzimaju (besplatno) i zbrinjavaju na najsuvremenijem su-stavu pročišćavanja otpadnih voda - Pročistaču otpadnih voda tvrtke Ba-ranjski vodovod u Belom Manastiru.

*Naša misija je upoznati javnost o temeljnim spoznajama koje su vezane za vodu *Započet je proces stvaranja brenda "Livada" - dodjela imena vodi iznimne kvalitete

KONTAKT: Baranjski vodovod d.o.o.Za vodoopskrbu i odvodnjuBeli Manastir, A. Stepinca 7Telefon:031/790-500Fax: 031/[email protected]

Damir Paulić, dipl.oec, direktor Baranjski vodovod

d.o.o. Beli Manastir

Zgrada Baranjskog Vodovoda d.o.o.


Promatrano sa socioloških aspe-kata nesumnjivo je da su prefe-rencije potrošača poprimile no-

ve dimenzije u uvjetima izražene glo-balizacije. Ni turizam, kao jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu nije lišen takvih posljedica. Potrebe, a posebno želje današnjih turista do-živjele su veliki preobražaj, to svakako nije upitno, upitno je samo koliku svi-jest o tome problemu imaju određe-na turistička tržišta, posebice Hrvat-ska, koja se među turistima želi pozi-cionirati kao turistička zemlja za cje-logodišnji odmor.

Dodana vrijednost turističke ponudeSuvremeni turist, bez obzira kojoj ci-ljanoj ili dobnoj skupini potrošača pri-pada ne želi 15-dnevni odmor bazirati na osnovnim resursima sunca i mora, on smatra kako su upravo ta dva resur-sa nedovoljna da njegov odmor uči-ne „drugačijim„. Suvremeni turist po-lako, ali sigurno, napušta sliku idealne turističke destinacije bazirane na sun-cu i moru, i za svoj odmor traži doda-nu vrijednost. Dodana vrijednost naj-češće je skrivena u inovativnosti i za-nimljivosti proizvoda. Ta dodana vri-jednost može biti skrivena u nekom dijelu kulturne i povijesne baštine de-stinacije, u zanimljivosti arhitekture ili može biti skrivena u samom domicil-nom stanovništvu. Tih nekoliko da-

na koje provodi na odmoru, suvre-meni turist želi živjeti načinom života domaćina, spavati na istim ili sličnim mjestima, jesti hranu kao i domicil, i na kraju krajeva veseliti se kao doma-ćin. Razvijanjem kontinentalnog tu-

rizma, turistička ponuda Hrvatske po-prima nove oblike i vrijednosti, pri-je svega dodanu vrijednost, najvažni-ji čimbenik suvremenog turističkog proizvoda.Bit putovanja u trenutnim uvjetima

globalizacije je putovanje u simbiozi s dodanom vrijednošću, odnosno pu-tovanje koje jamči autohtonu uspo-menu i doživljaj.

Opravdanost i potencijali razvitka kontinentalnog turizmaIdealan turistički proizvod bio bi po-veznica „plave„ i „zelene„ Hrvatske. Neosporno, Hrvatska sa drugim naj-brojnijim otočjem na Sredozemlju, sa razvijenom obalom i plažama na jugu, sa brežuljkastim sjeverom i plodnim ravničarskim istokom pripada među iznad prosječno bogate zemlje po pi-tanju prirodnih resursa.U tim činjenicama se nalazi nuž-nost, opravdanost i potencijali razvit-ka kontinentalnog turizma. Nekoli-ko je značajki razvoja kontinentalnog turizma za ukupnu turističku ponudu Hrvatske.Prije svega, u pitanju su marketinške koristi i pozitivni učinci. Turizam na kontinentu stvorio bi integrirani turi-stički proizvod, proizvod koji bi uve-like utjecao na ublažavanje proble-ma sezonalnosti sadašanjeg proizvo-da. Utjecao bi na kreiranje nove po-tražnje koja ne bi bilo usko vezana za priobalni prostor. Takav proizvod je i potrošačima zanimljiviji jer nudi više

Idealan turistički proizvod bio bi poveznica „plave„ i „zelene„ Hrvatskekontinentalni turizam

VAŽNOST RAZVITKA KONTINENTALNOG TURIZMA ZA TURISTIČKU PONUDU HRVATSKE

Integrirani turistički proizvodPregledom najvažnijih sastavnica ukupnog turističkog proizvoda Hrvatske u zadnjih 15 godina otkrit će kako je naš turizam i uspjeh turističkih sezona bio zasnovan na poluproizvodu, većinom bez dodane vrijednosti, za razli-ku od danas. Iako temeljen na poluproizvodu svaka turistička sezona pre-ma svim podacima nadjačavala je prethodnu. Danas je situacija malo dru-gačija, barem što se strateških usmjerenja tiče. Odgovorni su shvatili značaj u tranziciji potrošačkih želja i na temelju tih saznanja krenuli su u izgradnju integriranog turističkog proizvoda, koji će objediniti sve najsnažnije resurse i time učiniti našu ponudu konkurentnijom na turističkom tržištu.Teško je očekivati velike i drastične korekcije, gotovo sigurno ih neće biti, ali ipak valja očekivati osvježenje ponude u kontekstu pridodavanja novih sastavnica u dosadašnji turistički proizvod. Glavna nova sastavnica, koja će zajedno sa resursima mora i sunca činiti integrirani turistički proizvod, bi-ti će kontinentalni turizam koji će u svojstvu novog strateškog usmjerenja pokušati stvoriti novu sliku Hrvatske kod potrošača, kao turističke zemlje za cjelogodišnji odmor i uživanje u novim i neistraženim destinacijama. Ta-kav način pozicioniranja na tržištu donijet će novu turističku prepoznatlji-vost i novu prednost među konkurentima. Za novu turističku prepoznatlji-vost nužno je poraditi da se aktiviraju svi mogući inputi koji će pridonije-ti da se sve dijelove zemlje u kojima postoje predispozicije za turistički ra-zvoj učine turističkim.

*Suvremeni turist, bez obzira kojoj cilja-noj ili dobnoj skupini potrošača pripada ne želi 15-dnevni odmor bazirati na osnovnim resursima sunca i mora


U siječanjskom broju našeg časo-pisa objavili smo prvi dio raz-govora s Nikolom Peršić - Niki

tzv. The big boss Koktelsa, opatijskim bendom koji svira u ritmu polke i val-cera, s tekstovima na čakavskom dija-lektu i sa specifičnim scenskim nastu-pima kada bina postaje atletski poli-gon za njihove energične skokove. U ovom broju časopisa nastavljamo razgovor s Nikolom.

Koktelsi imaju i specifičan scenski nastup?Gledajući sa scenske strane, struč-njaci kažu da ljudi doživljavaju sva-ku stvar 70% vizualno, a svim osta-lim osjetilima 30%, tako da je važ-nost scenskog nastupa i scenografije možda jedan od najbitnijih faktora u nastupu benda. Drago mi je da smo to otkrili dosta rano. U početku smo bili trio u kojemu je Mauro bubnjeve svirao na klavijaturi, a ja sam sjedeći na stolici i svirajući harmoniku, ma-hao nogama. Obično sam na nogama imao neke velike cipele ili papuče, što su ljudi smatrali smiješnim i neviđe-nim. Na taj smo način između osta-loga privlačili pozornost, a kad smo uveli bubnjara, stajali smo držeći u rukama po dvije harmonike. U po-četku je sve to ipak bilo dosta statič-

no. Na kraju smo došli do faze u kojoj smo uveli u naš performans skoko-ve i bina je jednostavno postala atlet-ski poligon, a mi smo bili više u zra-ku nego na tlu. Skokovi su definitiv-no glavno obilježje zadnje faze Kok-telsa i top ostvarenje scenskog nastu-pa do sada.

Uloga frontmana u Koktelsima?Kod nas je ta fukcija frontmana po-dijeljena na nekoliko ljudi. Da-kle, ni u ovome nismo tipični band. Frontman (u prijevodu: čovjek ko-ji stoji u prvom redu) na sebi ima ve-liku odgovornost i presing jer ako preskoči izvesti bilo koji element bi-lo svirke ili scene, to se vidi, dok re-cimo, netko tko je otraga, može i od-moriti na desetak sekundi, a da se ne primijeti. Kao frontman moraš mo-tivirati sve ostale da se ne dogodi ni pad energije ni dinamike tokom cije-le svirke. Frontman nije dirigent da upravlja drugima, već je on više kao napadač u nogometu, onaj koji je naj-istureniji i najbliži publici te stoga mora biti vrlo koncentriran jer često o njemu ovisi opći dojam benda.

S obzirom da od samoga početka pjevate na čakavštini, kakvo je tvo-je mišljenje o stvaranju na dijalek-

tu te općenito o za-stupljenosti čakav-štine u popularnoj glazbi?Mi smo počeli stvarati na čakavštini jer je to naš materinji jezik, i na njemu se puno bo-lje izražavamo i sigur-no da nam je vokabu-lar puno širi što je bo-lje pri pisanju teksto-va. Glazba nam odiše kulturom i krajem iz kojeg dolazimo pa je to nekako i prirodno, kao kad, primjerice, spojite pravo vino s pra-vim jelom. Bilo bi dobro da nacional-ni mediji imaju malo više sluha za ra-zličitosti pa bi mi mogli više prezen-tirati naš rad. Ali, sa druge strane mi-slim da kad se dogodi neki hit, on-da ni tekst niti vrsta glazbe nisu bit-ni; ljudi pjesmu jednostavno prihva-te i pjevaju.

Gdje ste sve do sada svirali?A gdje nismo (smijeh)?! Naša pod-ručja nastupa su uglavnom Istra, Pri-morje i Slovenija. Tu smo već svira-li u svim većim dvoranama ili prosto-rima. Devetnaest puta za redom smo punili Pazinsku sportsku dvoranu,

što ističemo kao veliki uspjeh. Svira-li smo na Ljetnoj pozornici u Opatiji, u riječkoj Dvorani Mladosti, na pul-skom Forumu, glavnom Trgu u Po-reču, na Trgu u Gradu Krku, u Cen-tru Kopra, na zagrebačkom Bundeku i na Trgu bana Jelačića. Možda bi tre-balo istaknuti i veliki koncert na sta-dionu u Tinjanu s Lepom Brenom i dvije godine kasnije s Oliverom Dra-gojevićem u Savičenti te na Pazin-skom gradskom stadionu sa Halidom Bešlićem.

Ljubav za glazbom u tvom se sluča-ju pretvorila u posao?Katkada bih volio imati hobi kojega bih volio i više no ovo što radim sa-da, ali u mom slučaju sumnjam da će se to dogoditi. Cijeloga života se ba-

NIKOLA PERŠIĆ NIKI - OPATIJA, II DIO

Glazba nam odiše kulturom i krajem iz kojeg dolazimorazgovor

*Skokovi su definitivno glavno obilježje zadnje faze Koktelsa i top ostvarenje scenskog nastupa do sada *Bilo bi dobro da nacionalni mediji imaju malo više sluha za različitosti pa bi mi mogli više prezentirati naš rad

Što tebi osobno znači bend?Meni bend znači sve! Glazba i način života, kojeg živim zadnjih petna-est godina jednostavno su moj život, općenito moj način pogleda na svi-jet. Iskreno, koliko god je želja za uspjehom bila velika, nisam zbilja vjero-vao da će muzika i bend jednoga dana postati cijeli moj život. Kroz bend sam naučio kako funkcioniraju ljudi u različitim situacijama, kako je bend uspješniji, ne zato što je neko dobar kao pojedinac, već kad je tim dobro usklađen. Bilo je tu uspona i padova, veselih trenutaka za pamćenje i teš-kih odluka. Ali eto, preživjeli smo do sada, što ipak znači da znamo što radimo.

Nikola Peršić Niki


učeničko poduzetništvo

SREDNJA ŠKOLA FRA ANDRIJE KAČIĆA MIOŠIĆA, MAKARSKA

Punih šest desetljeća prošlo je otkako su generacije makar-skih učenika počele stjeca-

ti ekonomsko obrazovanje. Prvot-no, tu mogućnost su ostvarivali u Građanskoj školi koja je sa vreme-nom prolazila kroz mnoge razvojne stupnjeve i pri tome dobivala razli-

čite nazive. Tako je tijekom Drugog svjetskog rata Građanska škola dje-lovala zajedno sa Trgovačkom aka-demijom, a nedugo zatim kao Dr-žavna dvorazredna trgovačka škola. 1947. godine otvara se i Niža eko-nomska škola da bi početkom 1948. godine imali četverogodišnji Eko-nomski tehnikum. Spomenuti Teh-

nikum djeluje do 1953. godine ka-da se upisuje prva generacija uče-nika Srednje ekonomske škole ko-ja zajedno sa ostalim srednjim ško-lama Makarske ulazi u sastav Sred-njoškolskog centra. Pod tim nazi-vom će djelovati sve do 1979. go-dine od kada mijenja naziv u Cen-tar za srednje usmjereno obrazova-nje. Tek koncem 1991. godine uki-da se spomenuti Centar iz kojeg na-staju dvije srednje škole. Jedna je trogodišnja obrtnička škola s više programa, a druga je Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića u kojoj se danas školuju generacije makar-skih ekonomista, gimnazijalaca i tu-rističkih djelatnika. Od te je školske godine uveden i novi nastavni plan i program sa skraćenim nazivom bu-dućeg zanimanja: ekonomist.

Ugledni doktori i profesoriMeđu makarskim učenicima bilo je i onih koji se nizu zadovoljili ra-zinom srednjoškolskog obrazova-nja te su svoj put usmjeravali prema najvišem stupnju obrazovanja, i po-stali ugledni doktori i profesori na

visokoškolskim ustanovama. Među njima osobito se ističu: prof. dr.sc. Ivo Borković, Zoran Jašić, Slaven Letica, Stipe Lovreta, Želimir Pa-šalić, Anđelko Šimić i mnogi drugi.Danas, naša škola broji preko 600 učenika raspoređenih u 20 razred-nih odjeljenja od čega je pet pr-vih, pet drugih, pet trećih i pet če-tvrtih razreda. Ove školske godine škola je upisala dva razredna odje-ljenja opće gimnazije, jedan jezič-ne gimnazije, jedan ekonomske i je-dan hotelijsko-turističkog tehniča-ra. Kvaliteta rada škole prepoznat-ljiva je u znanju naših učenika, te njihovim sposobnostima i usvoje-nim odgojnim vrijednostima. Sva-ke godine učenici naše škole sudje-luju i na brojnim školskim natjeca-

njima popraćeni visokim plasmani-ma i brojnim nagradama. U prote-kloj školskoj godini učenici su bili posebno uspješni na županijskom i državnom natjecanju iz matemati-ke gdje je učenica 1.a razreda Mar-ta Han osvojila prvo mjesto na žu-panijskom i prvo mjesto na držav-nom natjecanju iz matematike. Za-

Kvaliteta rada škole prepoznatljiva je u znanju učenika*Danas škola broji preko 600 učenika raspoređenih u 20 razrednih odjeljenja od čega je pet prvih, pet drugih, pet trećih i pet četvrtih razreda

Projekt «Vježbeničke tvrtke»2011. godine u našoj školi je održan zanimljiv školski projekt „Vježbenič-ke tvrtke“. Naime, predmet Vježbeničke tvrtke je izborni predmet u 2. 3. i 4. razredima ekonomske škole. U okviru ovog predmeta kroz praktične za-datke učenici objedinjuju znanja stečena u svim stručnim predmetima, te informatici.Učenici su osnovali svoje tvrtke. Samostalno su odlučili o djelatnosti i ime-nu tvrtke. Na sajmu su ih predstavili plakatima koji su bili izloženi u pred-vorju škole. Svaki izložbeni prostor ocjenjivala je ocjenjivačka komisija sa-stavljena od profesora škole. Obilazeći prostore, razgovarajući s djelatnici-ma te pregledavajući propagandni materijal, ali slušajući i pregledavajući prezentaciju tvrtki ocjenjivačka komisija donijela je konačnu ocjenu. Ocje-nu su sačinjavala tri elementa: izgled štanda, propagandni materijal i pre-zentacija tvrtke. Najbolju ocjenu dobio je 4. c razred sa tvrtkom Moda out d.o.o. (prodaja odjeće, obuće i modnih dodataka).

KONTAKT: wwSrednja škola fra Andrije Kačiča Miošića,MakarskaZrinsko - Frankopanska b.b.21 300 MakarskaTelefon: 021/610-304e-mail: [email protected]: http://www.ss-fraandrije-kacicamiosica-ma.skole.hr/

Škola će pridonositi razvoju društva

neprekidnim odgajanjem i obrazovanjem učenika suvremenim metodama,

sredstvima i oblicima rada


DANI MEDA „ZLATNA PČELA“ I ŽUPANIJSKO OCJENJIVANJE MEDA - TOPUSKO

Dani meda „Zlatna pčela“ je manifestacija kojom se že-li oživjeti proizvodnja meda

- neiskorišteni ekološki potencijal Sisačko-moslavačke županije, po-vezivanje pčelara, razmjena isku-stava, obogaćivanje gastronomske ponude propolisom, cvjetnim pra-hom i medom.Ovogodišnji 13. po redu Dani me-da „Zlatna pčela“ održani su u To-puskom, 16. i 17. veljače 2013. g., pod pokroviteljstvom Sisačko-moslavačke županice Marine Lo-vrić Merzel. Nosioci programa bili su Zajednica pčelarskih udruga Si-sačko-moslavačke županije, Turi-stička zajednica općine Topusko, i Top-Terme d.o.o. Topusko.Tijekom dvodnevne manifestaci-je u kojoj je sudjelovalo 25 pčela-ra, renomirani stručnjaci održa-li su niz stručnih predavanja sa ra-znovrsnim temama, od ishrane i zaštite pčela, porezne politike i poticaja, pa do upotrebe meda u medicini.

Vrijedne ruke topuščanskih žena ispekle su 50-tak vrsta kolača od meda, te je provedeno ocjenjiva-nje. U kategoriji suhih kolača od meda pobjednica je Gordana Žu-žić, a kategoriji kolača od meda sa kremom pobijedila je Angelina Rakarić.U kulturno umjetničkom dije-lu programa "Pčelarskog bala" su-djelovali su mladi plesači Udru-ge „Dvorska lepeza“ Topusko ko-ji su sve prisutne oduševili osob-nim izgledom i stavom, te izved-bom valcera.Biokemijsko ocjenjivanje meda prikupljenog na području Sisač-ko-moslavačke županije napravlje-no je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Med se ocjenjivao u pet kategorija (kesten, bagrem, cvjet-ni, metvica i amorfa), a posebno se ocjenjivala i pratila kvaliteta ke-stenovog meda zbog brendiranja istog.Slava Gregurić, oecc. hotelijerstva

Direktorica TU TZO Topusko

Oživjeti proizvodnju meda - neiskorišteni ekološki potencijal Sisačko-moslavačke županije

događanja

*Med se ocjenjivao u pet kategorija (kesten, bagrem, cvjetni, metvica i amorfa), a posebno se ocjenjivala i pratila kvaliteta kestenovog meda zbog brendiranja istog

Najbolji pčelariNa ocjenjivanje je pristiglo 64 uzorka meda iz cijele županije i svi su zado-voljili osnovne uvjete kvalitete. U završnici proglašenja najboljih pčelara, pobjednicima po kategorijama uručene su diplome i "Zlatne pčele". Ma-rijan Dodigović iz Novske proizvodi najbolji med od kestena, Dražen Ko-cet iz Popovače pobjednik je u kategoriji meda od bagrema, a u kategoriji cvjetnog meda prva je i najbolja Dubravka Dodigović iz Novske. U katego-riji meda od metvice pobijedio je Ivan Pavlović iz Siska, a u kategoriji meda od amorfe Zdenko Jakubek iz Novske. Med od kestena najboljih organolep-tičkih svojstava proizvodi Božo Đurđević iz Kutine. Ukupni šampion 8. žu-panijskog ocjenjivanja meda je Dražen Kocet iz Popovače čiji je bagremov med osvojio 19,60 od maksimalnih 20 bodova! Dodjela certifikata je vrlo snažan poticaj u podizanju kvalitete meda i mednih proizvoda na području Sisačko-moslavačke županije.

Ukupni šampion 8. županijskog ocjenjivanja meda Dražen Kocet

Ponuda kolača

Ponuda pčelarskih proizvoda

Predavanje dr. Stipana Kovačića na temu „Uzgoj matica na OPG Kovačić“


Prošli je mjesec u hotelu Shera-ton, u Zagrebu, održan neo-bičan i zanimljiv događaj - Bal

Slavonaca. Najveću zaslugu za ovaj projekt ima Osječanka Tanja Milo-

šević koja je uspjela okupiti sve Sla-vonce koji su se udružili i podržali vlastiti lobi - Taraban lobi! Nazva-li su ga tako po tradicionalnom sla-vonskom kolu koje simbolizira za-

jedništvo. Došli su svi - političari, gospodarstvenici, liječnici, glumci, sportaši, pjevači, ministri... "Cilj je spojiti tradiciju i glamur, ko-municirati radišnu i uspješnu Sla-voniju kroz naše najistaknutije po-jedince. Ovakvim okupljanjima po-kušat ćemo pokrenuti stvari i ra-znim projektima zajedno pokušati unaprijediti Slavoniju" - rekla je Ta-nja Milošević, Osječanka sa zagre-bačkom adresom, inače začetnica ove ideje i profesionalna lobistica.Podršku Slavoncima dali su pred-sjednik Ivo Josipović, Josip Leko predsjednik Hrvatskog sabora i za-grebački gradonačelnik Milan Ban-dić, a Taraban lobiju priključili su se

i bivši predsjednik Stjepan Mesić, političari Željka Antunović, Biljana Borzan, Igor Dragovan, Davor Šu-ker, ministar Tihomir Jakovina, Mi-roslav Škoro, župan Vladimir Šišlja-gić i drugi.

Mirjana Glavaš

Znate li što je taraban?Taraban je tradicionalno slavon-sko kolo.Taraban su ljudi koji se drže za ruke, ljudi koji su povezani.Taraban je veselje.Taraban je Slavonija.

događanja

BAL SLAVONACA

*Slavonci su željeli potaknuti i gospodarstvo i turističku ponudu, ali i brendirati svoje proizvode i tradiciju *Taraban lobi će doprinijeti očuvanju identiteta Slavonije

Taraban su ljudi koji se drže za ruke, ljudi koji su povezani - to je Slavonija

Davor Šuker i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak sa suprugom

Predsjednik Ivo Josipović, Predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko, Tanja Milošević, te ministri Ivan Vrdoljak i Tihomir Jakovina sa suprugama

Miroslav Škoro - prva pjesma koju je zajedno zapjevao Taraban Lobi bila

je "Ne dirajte mi ravnicu"

Damir Skender, Mladen Vedriš, Josip Budimir, Bernard Jakelić, Branislav Vrtačnik, Drago Bilandžija, Vladimir Šišljagić, Tanja Milošević, Krešimir

Bubalo, Željko Turkalj, Ivan Mihaljević, Dalibor Poznić, Tadija Vrdoljak (slijeva)

Tanja Milošević, idejna začetnica i organizatorica Bala Slavonaca


Documents

PODUZETNIK OŽUJAK 2013 NAJAVA