List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Piπe: Hrvoje ©labek

Dosadaπnja uspjeπna suradnja udistribuciji ribljih konzervi okru-njena je potpisivanjem ugovoraizmeu Adrie i Podravke premakojemu koprivniËka kompanija po-staje ekskluzivni distributer cjelo-kupnog asortimana zadarske Adriena svim træiπtima na kojima imavlastitu distributivnu mreæu. Ugo-vor su u ponedjeljak 2. lipnja uZagrebu potpisali predsjednik Upra-ve Adrie Milivoj JoπiÊ i predsjednik

Uprave Podravke Darko Marinac.- Zadovoljni smo do sada postignu-

tim, jer smo od 2002. godine, otkakosuraujemo s Podravkom, dva putapoveÊali distribuciju. Ali æelimo viπe,odnosno πirenje na træiπte jugoistoËneEurope, a to s Podravkom moæemopostiÊi - rekao je Milivoj JoπiÊ.Darko Marinac istakao je da je Po-

dravkina sposobna trgovaËka mreæa sAdriom dobila novi alat u ruke, te daÊe poznati brand Eva i ostali proizvodiuskoro biti u brojnim trgovinama odBaltika do Jadranskog mora.

- Suradnja Podravke i Adrie viπe jeod poslovnog odnosa i moæe poslu-æiti kao model kako hrvatski proizvo-di mogu osvajati ino træiπta - istakaoje Darko Marinac.Zadovoljstvo zbog potpisivanja ugo-

vora koji omoguÊuje hrabriji zajedni-Ëki nastup hrvatskih tvrtki u drugimzemljama izrazili su i zadarski doæu-pan Stanko ZriliÊ i Ëlan Poglavarstvagrada Zadra Branko GanzuliÊ.ZajedniËkom suradnjom Podravke

i Adrie tijekom ove godine distribu-irat Êe se oko 40 milijuna ribljih

konzervi iz proizvodnog asortima-na Adrie, koja je jedna od najveÊihribopreraivaËkih firmi u Hrvatskoj.Adria ima pedesetogodiπnju tradi-ciju u proizvodnji ribljih konzervikoja je danas spojena s koriπtenjemsuvremene tehnoloπke opreme idobrom snabdjevenoπÊu sa svje-æom ribom. Kvalitetom i asortima-nom marke Eva i drugih proizvoda,poput ribljih paπteta i smrznuteribe, Adria se veÊ desetljeÊima po-tvruje kao najprogresivnija tvrtkana podruËju Jadrana.

Podravka i Adria potpisale ugovor o distribuciji

Eva s Podravkom namjeravaosvojiti Europu

Potpise na ugovor stavili su predsjednici uprava Podravke i Adrie

PotpredsjednikRuske FederacijeAleksej Gordeevsa suradnicimaposjetio Podravku3. str.

Za nekoliko danaPodravkana træiπte lansiralight juhe8. str.

Podravkin Nadzorni odbor prihva-tio je prijedlog Uprave o rasporeduproπlogodiπnje dobiti, koji Êe bitiupuÊen Skupπtini dioniËara. Ako gaGlavna skupπtina, koja je najavljenaza 18. srpnja, usvoji, svim dioniËa-rima pripast Êe πest kuna po dionici,a ukupno Êe se za to izdvojiti oko 32milijuna kuna iz lanjskoga profita.Usto, kako je najavljen skori izlazakEuropske banke za obnovu i razvojiz Podravkinog vlasniËkog portfelja,sredstva koja su do tada bila namije-njena isplati dividende tog povlaπte-nog dioniËara bit Êe rasporeenasvim dioniËarima.- Odluka je u skladu s najavljenom

politikom isplate dividende dioniËa-rima. OËekujem kako Êe buduÊeposlovanje omoguÊiti stabilan rastdividende i vrijednosti kompanije -izjavila je Nevenka Cerovsky, Ëlani-ca Podravkine Uprave zaduæena zafinancije.Uprava je, naime, lani najavila kako

Êe dioniËari dobiti dividendu u skla-du s ostvarenim rezultatima poslo-vanja, pa je spomenuti prijedlogrezultat toga.Ova Êe godina, prema svemu su-

deÊi, biti zapamÊena kao treÊa ukojoj Êe Podravkini dioniËari dobitiprinos na svoje ulaganje. Prvi put toje bilo 1994. godine, kada je divi-denda iznosila Ëetiri posto vrijednostidionice. Drugi put, 1999. godine,isplaÊeno je tri kune po dionici izdobiti prethodne godine, a za lanj-sku godinu isplatit Êe se dvostrukiiznos.Dividenda bi se, prema prijedlogu

odluke, trebala isplatiti najkasnijedo konca godine.

Prijedlog Glavnojskupπtini dioniËaraPodravke:

Dividendaza 2002.πest kunapo dioniciIsplata najkasnije dokonca godine

2 Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

Razgovarala: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Podravkin periskop

Piπe: Vedran KelekSektor za razvoj poslovanja

PotroπaËi u procesu odabira preh-rambenih proizvoda sve uËestalije tra-æe proizvode veÊih dodanih vrijednostii one koji imaju blagotvorni utjecaj nazdravlje i psihofiziËke sposobnosti. Fun-kcionalna piÊa imaju traæene karakteri-stike, a jedna su od kategorija koja je iproizvoaËima vrlo zanimljiva jer bilje-æi visoke stope rasta posljednjihnekoliko godina. Zenith Int., konzul-tant specijaliziran za piÊa, objavio jeizvjeπtaj po kojem je træiπte bezalkohol-nih funkcionalnih piÊa u SAD, Japanui 16 odabranih europskih zemalja u2002.g. poraslo 11% u odnosu na 2001.U buduÊnosti se oËekuje daljnji rast ovekategorije, a Zenith procjenjuje da Êetræiπte funkcionalnih piÊa u 2007. pora-sti Ëak za 45% u odnosu na 2002.Japan, SAD i zapadna Europa su tri

velika træiπta koja imaju najveÊi znaËajza rast i razvoj ove kategorije u svijetu.Japan je jedno od prvih træiπta nakojima su se pojavili funkcionalni na-pitci. Iako ga danas karakterizira odre-eni stupanj zasiÊenosti, postoje navi-ke potroπnje, pa potroπaËi joπ uvijekvrlo dobro prihvaÊaju nove proizvode.Prema istraæivanju udruæenja LFRA pro-sjeËan Japanac je u 2000. popio 20,7litara funkcionalnih napitaka, prosje-Ëan Amerikanac 12,3 litre, a najveÊieuropski potroπaËi su Nijemci sa pro-sjeËnom potroπnjom od 6,1 litre poglavi stanovnika. U kategoriju funkcio-nalnih piÊa se najËeπÊe ubrajaju ener-getska piÊa, obogaÊeni napici, sportskinapici i “nutraceuticals”, odnosno piÊasa dodanim sastojcima koja su usmjere-na na posebne medicinske i zdravstve-ne koristi. Najpoznatiji svjetski proizvo-aËi su Gatorade, akviriran od Pepsi-Co-a, koji dræi treÊinu svjetskog træiπtasportskih napitaka, Red Bull, svjetskilider u energetskim napicima, japanskiLipovitan, PowerAde, a sve prisutniji sui Coca-Cola, Cadbury Schweppes... UJapanu i SAD-u najrazvijenija su ener-getska piÊa dok Europljani preferirajuvoÊne sokove i juiceve obogaÊenevitaminima, vlaknima i mineralima. Uposljednje se vrijeme snaæno razvijaju iobogaÊene vode kao dio ove potkate-gorije. ShvaÊajuÊi popularnost vode,proizvoaËi je proizvode u razliËitimvarijantama, posebnih svojstava i na-mjena.Porast popularnosti funkcionalnih pi-

Êa uvjetovao je velike promjene ukarakteristikama biznisa. U samimpoËecima razvoja, funkcionalna piÊasu bila usko definirana kao energetskinapici, a potroπaËi su mahom bili mladiljudi koji su htjeli biti u trendu. Danasje struktura potroπaËa veÊ dosta sloæe-nija pa su sada potroπaËi funkcionalnihpiÊa sportaπi koji uæivaju u ekstremnimsportovima, ljudi brzog i napornog stilaæivota, uËenici i studenti te ljudi sazdravstvenim problemima. Razvoj fun-kcionalnih napitaka je doveo do njiho-vog postupnog izlaska iz usko omee-nog premium segmenta skupihproizvoda za elitu. ProizvoaËi svojeproizvode danas cjenovno pozicioni-raju na niæoj razini, a marketinπkimsredstvima usmjeravaju prema πiremkrugu potencijalnih potroπaËa. PiÊa sudostupna i na nekonvencionalnim lo-kacijama poput restorana brze hrane,cyber kafiÊa i kina.

Podravka je svojim ulaskom u biznisfunkcionalnih piÊa (Studena, Power Hor-se) pokazala kako je prepoznala poten-cijal i prednosti ove kategorije proizvoda.

Visoke stoperastafunkcio-nalnih piÊa

Kako se bliæi otvorenje nove tvor-nice Podravka jela na Danici, πto Êese, prema svemu sudeÊi, dogoditiza neπto viπe od tri mjeseca, sve jeviπe pitanja o tome tko Êe u njojraditi i kako Êe se zbrinuti eventu-alni viπak. Ta smo pitanja postaviliDraganu Habdiji, izvrπnom dire-ktoru dvaju najvaænijih Podravki-nih profitnih centara, a porazgova-rali smo i o trenutaËno najaktualni-joj temi u kompaniji, o programusmanjenja troπkova.

Otvorenje uz feπtuumirovljenika

- Opiπite, molim Vas, razvoj situa-cije do otvorenja nove TvornicePodravka jela. Graevinski radovigotovi, za koji dan probna proiz-vodnja, otvorenje najesen uz tradi-cionalnu umirovljeniËku feπtu - je lito sve toËno?- ToËno, graevinski radovi u naj-

veÊem su dijelu gotovi i sad smo ufazi preuzimanja objekata od izvo-aËa radova. Graevinsko poduzeÊeTehnika pomalo se seli s gradiliπta.NajveÊi dio opreme je isporuËen,bilo da se radi o strojevima koje smokupili od poznatih svjetskih kompa-nija, bilo da je rijeË o strojevima kojesmo ‘povukli’ iz Poljske. Predstojinam preseljenje dijela opreme izstare tvornice juha, povezivanja teh-nologije, a u drugoj polovici mjese-ca kreÊe probna proizvodnja. KakoÊe se stroj montirati, tako Êe krenutiprobni rad na njemu. To je najosje-tljiviji dio projekta. Procjenjujemkako Êemo sve zavrπiti u tijekukolovoza te poËeti s redovitom pro-izvodnjom. Moj je prijedlog dasveËano otvorenje bude u prigoditradicionalne feπte Podravkinih umi-rovljenika, a ako to Uprava prihvati,sveËanost Êe biti na Danici. Sma-tram to opravdanim, jer umirovlje-nici su dali dobar dio svoga æivotaPodravki i da nije bilo njih, vjeroja-tno se ne bi mogli graditi ovi noviproizvodni kapaciteti.- Moæete li najaviti toËan datum?- Ne mogu, ali zna se kako je

umirovljeniËka feπta obiËno poËet-kom rujna.- Rekoste da Êe poËeti preseljenje

opreme iz stare tvornice. Ima li‘novih momenata’ u vezi s preselje-njem radnika?- Uglavnom nema. TrenutaËno ra-

dimo organizacijsku shemu novetvornice, sistematizaciju prema po-jedinim fazama proizvodnje, pos-tavljamo kriterije za pojedina radnamjesta i koncem mjeseca doÊi Êemodo pridruæivanja konkretnih imenatim mjestima.

Nadam se odlucio otpremninama

- Najavili ste kako Êe biti postavlje-ni jasni kriteriji za radnike u novojtvornici...- Sasvim razumljivo, ne moæemo

to napraviti bez kriterija. TemeljniÊe biti da Êe u novu tvornicu prijeÊiradnici stare tvornice juha; drugi jeda imaju adekvatnu πkolsku spre-mu prehrambenoga profila; zatimda su savjesni radnici s odgovaraju-Êim iskustvom, a vodit Êemo brigui o socijalnome momentu, tj. o djeciPodravkinih radnika, branitelja i po-ginulih u Domovinskome ratu.- OËekuje se viπak radnika. Kako

Êe se oni zbrinuti?- U Podravki ne postoji samo pro-

izvodnja Podravka jela. U novojtvornici tehnologija nam nalaæe po-trebu za tristotinjak ljudi u prvoj faziproizvodnje. U staroj tvornici je oko550 ljudi, πto govori da se pojavljujeviπak. Iscrpit Êemo sve moguÊnostida te ljude smjestimo u druge pro-izvodnje, a manji dio radit Êe i ustarome pogonu, poput posla okomalih proizvodnih serija i probneproizvodnje. Ne oËekujem velikepotrese, jer za kvalitetne, πkolovanei savjesne ljude, koji su se radomveÊ dokazali, neÊe biti problema.Nadam se i odluci Uprave o otprem-ninama, πto bi olakπalo stvar. VeÊsam ustvrdio, a sada ponavljam,kako neÊu prihvatiti nikakve priti-ske da u novu tvornicu dou ljudikoji prema zadanim kriterijima u njune spadaju.- HoÊe li investicija ostati u zadano-

me okviru od oko 120 milijuna kuna?

- Doπlo je do izmjena nekih zakon-skih propisa, πto nije bilo moguÊepredvidjeti, no investicija Êe ostati utome okviru, plus-minus pet posto,kako se veÊ kaæe.- Je li nakon izgradnje tvornice

Podravka jela, a uz novu tvornicuVegete, postavljena dugoroËna teh-noloπka sigurnost za ta dva progra-ma?- Da, definitivno πto se tiËe suhe

tehnologije. U novoj tvornici proi-zvodit Êemo jeftinije, bit Êemo kon-kurentniji, fleksibilniji, moÊi Êemoraditi doze, πalice, a moÊi Êemoproizvoditi i za druge, ako to budepotrebno. Kapaciteti nam, usto, ne-Êe biti otegotna okolnost, kao πto jesluËaj u staroj tvornici.

Previπe neopravdanihtroπkova

- Najnovija vijest o nekoj vrstismanjenja menadæerskih plaÊa otvo-rila je put nagaanjima ne samokako troπkovi rastu, nego da i pro-daja ne ide planiranim tempom.Kakav je Vaπ komentar iz pozicijedirektora najvaænijih profitnih cen-tara?- Teπko mi je iz ove pozicije ko-

mentirati prodaju drugih profitnihcentara jer za njih nisam zaduæen.©to se tiËe Vegete i Podravke jela, upet mjeseci ove godine, osim træiπta»eπke, SlovaËke, Slovenije i Poljske,sva ostala su u okviru zacrtanihplanova, a neka, poput ruskoga,pokazuju izrazitiji rast. Troπkovi pro-izvodnje su u okviru plana ili manji,πto su zajedniËkim naporima posti-gli mjerodavni ljudi u ovim profi-tnim centrima. Posebno sam zado-voljan poslovanjem tvornice Vegeteu Koprivnici, koja ima odliËne re-zultate, pa i tvornicom u MohaËu,no i dalje je problematiËna situacijau Poljskoj. Nadam se da Êe novimenadæment, koji ima moje povje-renje, iziÊi iz krize, uza snaænu po-drπku iz Koprivnice. ©to se troπkovaopÊenito tiËe, kad me veÊ pitate,mislim da se grijeπi u tome πto seviπe vodi raËuna o njihovoj visininego o opravdanosti. Neopravda-nih troπkova u kompaniji ima previ-πe, a ne bih se sloæio s tvrdnjom dasu ulaganja u træiπta previsoka. Daih nema, ne bi bilo niti adekvatneprodaje.- Moæete li biti konkretniji, pa reÊi

koje troπkove smatrate neopravda-nima?- Kod mene ih ima veoma malo, a

u tue dvoriπte ne bih gledao.- Mislite li da rjeπenje leæi u sma-

njenju menadæerskih primanja, oËemu joπ, koliko mi je poznato, inema definitivne odluke? Podræava-te li “menadæersku desetinu”?- Do danas (utorak, 4. lipnja, op.

a.) nisam dobio nikakvu odluku otome. No, mislim da nijedna takvaodluka linearnoga karaktera nije do-bra, jer ‘ubija’ motivaciju onih ‘do-brih’. ‘Loπima’ je ionako svejedno.Ipak, nemoguÊe je komentirati odlu-ku koja joπ nije donijeta.- Imaju li izvrπni direktori utjecaja

na takovrsno ‘kresanje’ troπkova?- O predmetnom programu ‘reza-

nja’ troπkova traæio se naπ komentari ja sam ga dao, a njegov sadræajukratko sam veÊ prepriËao. Kolikoje to uvaæeno, ne znam.

Ne obazirem sena ‘popis kandidata’

- Jedna glasina proizvodi drugu,pa se sve ËeπÊe Ëitaju spekulacije opromjenama u Upravi. Vaπe je imena “popisu kandidata”. Imate li ta-kvih ambicija?- Razvoj jedne kompanije temelji

se na stalnim promjena. Naravno,nisam ovlaπten komentirati rad Upra-ve, niti to æelim. Vodim dva profitnacentra, gradi se nova tvornica inaprosto nemam vremena da gatroπim na ‘kadrovsko restrukturira-nje’ izvan zone moje odgovornosti.Osobno nisam vidio nikakav “popiskandidata”, ali sam za njega Ëuo ukuloarima. No, u svojih 24 godina uPodravki bio sam predmetommnogih spekulacija, Ëesto i nedo-bronamjernih, pa se na “spiskove”ozbiljno ne osvrÊem.- Ipak, Ëime biste se, hipotetski,

najprije pozabavili da uete u ‘prvupetorku’?- Ja sam profesionalac, ako doem

u tu vaπu hipotezu, znao bih πtozajedno s ostalim ‘Podravkaπima’valja raditi. Prvenstveno mislim naukidanje neopravdanih troπkova itzv. steËenih prava, koja nemajuveze s rezultatima rada. Mislim danam je trenutaËno neophodan pro-jekt koji bi sveobuhvatno analiziraoefikasnost poslovanja. To je, vjero-jatno, conditio sine qua non preæi-vljavanja i projekt koji bi doniovelike pozitivne pomake.- Vaπ komentar iz ankete Podrav-

kina lista poËetkom godine o lanj-skim poslovnim rezultatima proπaoje priliËno nezapaæeno, a kaæe kakoje Podravki potrebno viπe ‘domaÊepameti’. ©to ste pod time mislili?- Kad sam kazao ‘domaÊa pamet’,

nisam ljude dijelio na lokacije oda-kle jesu, veÊ sam æelio kazati daPodravka olako koristi razne kon-zultante πto puno koπtaju, a malodaju. Smatram da viπe povjerenjatreba dati ljudima koji godinamarade u Podravki. Naπa tvrtka speci-fiËan je organizam s heterogenomproizvodnjom, raznim træiπtima, ida bi tko neki projekt mogao dobropostaviti, mora tvrtku dobro pozna-vati.- Na kraju, predloæena je dividen-

da dioniËarima od lanjske dobiti. IzVaπe perspektive, oËekujete li ta-kvu odluku i dogodine?- Vlasnik svake dionice oËekuje

doprinos na svoje ulaganje. Kaoprvo, da vrijednost dionice natræiπtu raste, jer to znaËi da raste ikompanija, a drugo, da dobijepristojnu dividendu. OËekujem daÊe poslovni rezuiltati i za ovugodinu biti takvi da Êe dividendabiti neupitna. Naravno, ako nebude ‘stresova’ koje je nemoguÊepredvidjeti.

Intervju: Dragan Habdija, izvrπni direktor SPJ-a Vegete i Podravka jela:

‘Treba nam analiza efikasnosti!’

Dragan Habdija

Uskoro preseljenje dijela opremeiz stare u novu tvornicu

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

Potpredsjednik Vlade i ministar po-ljoprivrede Ruske Federacije Alek-sej Gordeev, koji je boravio u sluæ-benom posjetu Republici Hrvatskoj,posjetio je u srijedu 4. lipnja Po-dravku. U njegovoj pratnji bili suEduard Kuzmin, veleposlanik RFu Hrvatskoj, Andrej Verπinjin,direktor Uprave vanjskih veza RF,Andrej Ivankov, savjetnik u Vele-poslanstvu RF u Zagrebu, mr. Da-

vorin Lukman, pomoÊnik mini-stra poljoprivrede i πumarstva RH,Irena LukπiÊ, viπa savjetnica uovom Ministarstvu, Mirko Vlaste-lica, veleposlanik RH u Rusiji, teStefano VlahoviÊ i Damir Ima-moviÊ, direktor i zamjenik direkto-ra tvrtke Produkti Pitania s kojomPodravka gradi uspjeπne poslovneodnose. Visoke goste pozdravili suzamjenik Predsjednika Uprave

Podravke Æeljko –urina, koji jeistaknuo da je Podravka veÊ duginiz godina prisutna na ruskom træi-πtu kojem pridaje veliko znaËenje,te Ëlan Uprave zaduæen za træiπnoposlovanje Damir PolanËec, kojije podvukao da rusko træiπte biljeæinajviπu stopu rasta i da Podravka nanjemu ima interesa za niz razliËitihprojekata.- Podravka πiri svoje poslovanje u

Rusiji, pa tako osim predstavniπtvau Moskvi imamo svoje ekspozitureu Petrogradu, Vladivostoku, Ekate-rinburgu, uskoro ga otvaramo i uSamarskoj oblasti. ©irimo i asorti-man, pa tako najpoznatijem brenduVegeti dodajemo Vegeta twistove,popularnim juhama Talianette iostala Podravka jela. Ukoliko toomoguÊi rast plasmana, razmiπlja-mo i o tome da za koju godinupostanemo domaÊi proizvoaË, anudimo i suradnju u transferu zna-nja u tehnologiji proizvodnje hra-ne i lijekova - podvukao je DamirPolanËec.Potpredsjednik Vlade i ministar

poljoprivrede RF Aleksej Gordeevposebno se zanimao za moguÊnostsuradnje u osiguravanju sirovina zaVegetu i ostale proizvode Podravke,te za Podravkino vienje moguÊno-sti investiranja u njegovoj zemlji.Iskazao je i interes za uvjete kojeruskim investitorima pruæaju Hrvat-

Potpredsjednik Vlade Ruske Federacije posjetio Podravku

Aleksej Gordeev zainteresiran za Podravkin razvoj u RusijiPiπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Poslovna suradnjaU pratnji ruskog potpredsjednika Vlade bili su i Ëelni ljudi, te vlasnici

tvrtke Produkti Pitania Stefano VlahoviÊ i Damir ImamoviÊ, koji seubrajaju u najuglednije strane investitore u ovoj zemlji. Stefano VlahoviÊ,porijeklom Hrvat, tom prilikom naglasio je da je ovaj posjet uvaæenoggosta zapravo veliki korak u graenju meusobne suradnje dviju dræavai njihovih kompanija.A firma Produkti Pitania najveÊi je dobavljaË smrznute piletine na

ruskom træiπtu, iz njegove tri tvornice izlazi niz vrlo poznatih proizvoda,traæenih posebice u gastro segmentu, meu kojima se nalazi i PileÊiodrezak s Vegeta twistom. Damir ImamoviÊ je u Koprivnici najavio skoriizlazak novog zajedniËkog proizvoda, kao i proπirenje poslovne suradnjes Podravkom buduÊi da dosadaπnji projekt daje odliËne rezultate.

ska i Koprivnica, a o ovom poto-njem informirao ga je koprivniËkigradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ.- Koprivnica, koja je nedavno do-

bila nagradu za poticanje poduzet-niπtva, æeli biti sidriπte za regional-ne podruænice kompanija koje Êerazvijati poslove u jugoistoËnoj Eu-ropi. Za to nudi poticajne uvjete zaulaganja, a i dovoljno kadrovskogpotencijala koji stranim kompanija-ma mogu pomoÊi u zapoËinjanju irazvoju poslovanja u ovom dijeluEurope uz moguÊe kooperativneodnose s jakom tvrtkom kao πto jePodravka - rekao je MrπiÊ.Aleksej Gordeev zanimao se i za

kontrolu kvalitete Podravkinihproizvoda, za brigu o ekoloπkimstandardima, te za porezno optere-Êenje radniËkih plaÊa. Na kraju jeistakao da je Podravku odabrao zasvoj posjet zbog toga πto smatra daona ima znaËajnu perspektivu raz-voja u Ruskoj Federaciji.

DomaÊini su visoku rusku delegaciju upoznali s moguÊnostima i planovima gospodarske suradnjePodravke i Rusije

Jedna od najozbiljnijih poslovnihdilema koja je nekoliko mjeseci po-tresala Podravku, ali i cijelu Koprivni-cu, napokon se nalazi pred rjeπe-njem. RijeË je, dakako, o sudbinipovlaπtenih dionica EBRD-a, koje ÊePodravka, nakon okonËanja poduæihpregovora, otkupiti od njihovih sa-daπnjih vlasnika.Od samog je poËetka, naime, bilo

izvjesno da bi te povlaπtene dionicetrebale zavrπiti u koprivniËkoj tvrtki,ali je burne rasprave u Nadzornomodboru i poslovodstvu izazvalo pita-nje πto dalje s njima. Poznato je,naime, da po sadaπnjim zakonskimrjeπenjima tvrtke ne smiju imati usvom portfelju toliko dionica, pa sepokuπajem njihova zadræavanja otva-rala moguÊnost intervencije dræavnihtijela i kaænjavanja onih koji su doni-jeli takvu odluku.ImajuÊi i to u vidu, pojavile su se

varijante, kako se nesluæbeno sazna-valo, da te dionice u cijelosti preuzme

neki drugi vlasnik. Spominjale su seneke domaÊe tvrtke, brokerske kuÊei fondovi, ali i najveÊa prehrambenakorporacija Nestle. »ini se, doduπe,da je ovo potonje ipak bilo nerealno,jer se πvicarski div, da je namjeravaokrenuti u taj posao, zasigurno ne bizadovoljio tek manjinskim vlasniËkimudjelom. U jednome je trenutku Ëakbila blizu realizacije i varijanta dajedan od investicijskih fondova uzpomoÊ bankovnih kredita otkupi tepovlaπtene dionice izravno od Eu-ropske banke, no Nadzorni odbornije se s tim mogao sloæiti. Govorilose, naposljetku, i o moguÊnosti usit-njavanja tog EBRD-ovog paketa nanekoliko potencijalnih kupaca, kakonitko od njih ne bi imao pravo naimenovanje Ëlana Nadzornog odbo-ra.Dakako, temeljni je cilj Podravke u

svim tim kombinatorikama bio dadionice, ukoliko promijene vlasnika,ipak izgube svoj povlaπteni status,

buduÊi da je EBRD zbog neizlaskaPodravke na neku od stranih burzidobivao godiπnju dividendu u iznosuod Ëak 20-ak milijuna kuna. To jestvaralo ozbiljno neraspoloæenje me-u ostalim vlasnicima, tim viπe πto seproteklih nekoliko godina redovnadividenda uopÊe i nije isplaÊivala.Potonja je spoznaja bila i jedan odrazloga πto je vrijednost dionica nakonproπlogodiπnjeg uzleta, izazvanog su-stavnim πirenjem Podravke na inoze-mna træiπta, poËela opet padati.Nakon πto je Nadzorni odbor opet

proanalizirao sve moguÊnosti, prijenekoliko je dana donesena definiti-vna odluka da Podravka sama otkupitih 636.000 EBRD-ovih dionica, ili10,53 posto od ukupno πest milijunadionica, i poniπti ih. Podravka Êe u tajposao uloæiti pozamaπni iznos od 25milijuna eura, kolika je prije pet godi-na po nominali bila i cijena tih dioni-ca. Sada je glavno pitanje gdje ÊePodravka u relativno kratkom raz-

doblju nabaviti toliki novac. Preci-znog odgovora joπ nema, no moæe sepretpostaviti da Êe dio biti osiguranod priËuva i nedavnog lansiranja ko-mercijalnih zapisa, dok Êe ostatak bitiosiguran bankovnim kreditima. Unekoliko je navrata veÊ pripomenutoda koprivniËka tvrtka ima iznimnodobar kreditni rejting, pa moæe i biratiu koji Êe aranæman ulaziti. KonaËna jeraËunica priliËno jasna: jest daPodravka mora puno “keπirati”, nopovlaËenjem povlaπtenih dionica sma-njuju se izdvajanja po godiπnjem obra-Ëunu, pa nema dvojbe o pozitivnomuËinku takve mjere.©to Êe se dogoditi nakon πto u

opticaju ostane 5,406.696 obiËnih dio-nica? Podravkini stratezi, kao i ban-kovni struËnjaci, smatraju da Êe topotencijalnim kupcima biti dobarznak za ozbiljnije transakcije. Taj bitrend trebao dovesti opet do ubrza-nijeg rasta vrijednosti dionica, ËemuÊe se zasigurno najviπe radovati mali

dioniËari, koji ih joπ uvijek otplaÊujupo nominali od 300 kuna. Ukoliko,pak, Podravka uskoro izae i nainozem-nu burzu, a sve se ËeπÊespominje ona varπavska, onda doistane bi smjelo biti dilema oko toga daje spomenuta nominala ne samodostiæna, nego i viπe od toga. Nuænoje, meutim, strpljenje, buduÊi da jedioniËarsko træiπte, zasnovano naπpekulativnom kapitalu, podloænosvakakvim utjecajima, pa i obiËnimglasinama.Kad je rijeË o malim dioniËarima,

njih Êe ipak obradovati prvi korak u“oporavku” Podravkinih vrijednosni-ca, a to je odluka Nadzornog odborao isplati dividende za 2002. godinuod πest kuna bruto po dionici. To upraksi znaËi da Êe vlasnik 200 dioni-ca neto inkasirati 1020 kuna. Nijepuno, ali nakon petogodiπnje “suπe”svakoga Êe veseliti, barem kao nago-vjeπtaj da bi ta brojka iz godine ugodinu trebala rasti.

Povlaπtene dionice bit Êe poniπtene

4 Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

U okviru sustavne brige o unapree-nju proizvodnje povrÊa namijenjenogpreradi u Podravkinim tvornicama kakobi ona bila ekoloπki πto prihvatljivija,ekonomski πto isplativija i s preradbe-nog stanoviπta πto kvalitetnija, Odjelrazvoja poljoprivrede uz ostale ektivno-sti provodi i razliËite vidove edukacijeproizvoaËa.Uz redovite sastanke s proizvoaËi-

ma pred poËetak sezone proizvodnjepovrÊa na kojima se dogovara tehnolo-gija proizvodnje, sortiment i zaπtitausjeva, obilaska proizvodnih povrπinatijekom vegetacije i organizacija sku-

Ovogodiπnje 11. struËno savjetova-nje inæenjera konditorske industrijeHrvatske “KONDIN” odræano je od21. do 24. svibnja u Zadru.Na savjetovanju su bile prisutne do-

maÊe i strane tvrtke. Prezentirano je30-tak radova s podruËja konditorskeindustrije koji su obuhvaÊali niz zani-mljivih tema:” Izvjeπtaj sa sajma opre-me za pakiranje “IPAC-IMA”, “Akrila-midi”, “Primjena diferencijalne motri-dbene kolorimetrije u analizi kakaoproizvoda”, “Razvoj arome u procesu

præenja kakaovca”, “Izbor prehram-benih boja za potrebe konditorskeindustrije”...Zapaæene nastupe sa svojim radovi-

ma, za kojima je bilo dosta velikoginteresa kako tijekom izlaganja tako ikasnije, imali su struËnjaci Podravke ito iz sektora Kontrola i unapreenjekvalitete i Tvornice Linolade.Tako je mr. sc. Vesna PopijaË iz

Centralnog fizikalno-kemijskog labo-ratorija prezentirala interesantnu te-mu “Interlaboratorijska komparacijasadræaja teπkih metala u sirovinama zakonditorsku industriju”. Izlaganje jeobuhvaÊalo interlaboratorijsko ispiti-vanje sadræaja teπkih metala u uzorci-

ma pπeniËnog braπna, πkrobnog siru-pa, bijelog πeÊera i kakao mase, aodreivan je sadræaj olova, kadmija,arsena, æive i bakra. U izradi radasudjelovali su Zavod za javno zdrav-stvo Rijeka, Pula i Osijek, Centar zakontrolu namirnica Zagreb, Kraπ iPodravka.Ovim radom naglaπena je vaænost

odreivanja sadræaja teπkih metala inemetala koji zbog toksiËnih svojsta-va predstavljaju znaËajnu opasnost zazdravlje Ëovjeka, te potreba usklai-vanje metoda ispitivanja i dopunaPravilnika.Dipl. inæ. Davorka Gajari iz odjela

Senzorika i nutricionizam, prezentira-

la je rad “Senzorska procjena kondi-torskih proizvoda”.Kroz uvod u metode senzorske pro-

cjene istaknula je vaænost kontroleprehrambenih proizvoda preko senzor-skih znaËajki, te kako senzorska procje-na doprinosi brzoj detekciji problematijekom proizvodnje, a cilj joj je sprijeËitiproizvodnju loπeg proizvoda i odræavatiujednaËenu njegovu kvalitetu.Prezentaciju na temu “Genetski mo-

dificirana hrana - trendovi i zakono-davstvo” odræala je dipl. inæ. NadaKneæeviÊ iz odjela Dokumentacija,registracija i zakonodavstvo. U radu jebilo rijeËi o zakonskoj legislativi EU ipridruæenih Ëlanica, kojom se regulirastavljanje u promet genetski modifici-ranih organizama i proizvoda, te uvje-tima pod kojima se, radi potpuneinformiranosti potroπaËa, zahtijevaobavezno deklariranje/oznaËavanje

namirnica koje potjeËu od GMO.Istaknuto je da EU priprema novi

propis za genetski modificiranu hra-nu i stoËnu hranu, te da Êe u Hrvatskojovo podruËje biti regulirano Zako-nom o zaπtiti prirode, Zakonom ohrani i izmjenama Zakona o zdrav-stvenoj ispravnosti namirnica, koji suu postupku donoπenja.Dipl. inæ. Vesna ©koda iz Tvornice

Linolade je prilikom posjeta meuna-rodnom sajmu “ISM 2003”u Kölnuprikupila zanimljive informacije o tren-dovima na podruËju konditorske in-dustrije. Trendovi su i dalje na prirod-nim, bioloπki odreenim sastojcima(zamjenski πeÊeri, nove masti, vitami-ni, minerali) koji omoguÊavaju odræa-vanje kvalitete proizvoda. Osim veli-kih proizvoaËa sve je viπe prisutno ionih manjih koji prezentiraju svojuzemlju s nacionalnim obiljeæjima.

U Zadru odræano 11. struËno savjetovanje inæenjera konditorske industrije Hrvatske

Zapaæeni radovi Podravkinih struËnjakaPiπe: Sanja Kapusta - Gregurec,voditelj Laboratorij za kontrolukvalitete Linolade

Prva hrvatska internet stranica o povrÊupova kao πto su Dan rajËice i Danpaprike, od nedavno za bræu i kvalite-tniju komunikaciju s organizatorimaproizvodnje i proizvoaËima povrÊanapravljena je i internet stranica o po-vrÊu.Preko te stranice organizatorima pro-

izvodnje i proizvoaËima povrÊa zapotrebe prerade u Podravkinim tvorni-cama na koriπtenju su suvremene te-hnologije proizvodnje, sortiment i za-πtita svih vrsta povrÊa koje ugovorenoproizvode za potrebe prerade. Aktual-nim savjetima tijekom vegetacije o pro-voenju pojedinih tehnoloπkih mjera uproizvodnji, pojavi odreenih bolesti iπtetnika te mjerama njihovog suzbija-

nja nastoji se pomoÊi proizvoaËimakako bi njihova proizvodnja bila πtouspjeπnija Ëime bi se osigurala kvalitet-nija sirovina za preradu. Preko stranicaproizvoaËi mogu traæiti odgovore naprobleme koje sreÊu u proizvodnji urjeπavanje kojih se ukljuËuju struËnjaciRazvoja poljoprivrede i drugi korisnicistranica.Kako je educiranost proizvoaËa jedan

od temeljnih ograniËavajuÊih Ëimbeni-ka razvoja povrtlarske proizvodnje uHrvatskoj koji je nuæno prevladati uperiodu pripreme hrvatskog agrara zaeuropske integracije ako se æeli baremdjelomiËno pribliæiti konkurentnostiagrarno razvijenim dræavama u okru-

æenju, razvoj prve hrvatske internetskestranice o povrÊu poduprijeli su Mini-starstvo znanosti Republike Hrvatske,KoprivniËko - kriæevaËka i Varaædinskaæupanija, te Grad Koprivnica pa je onaosim za proizvoaËe koji ugovorenoproizvode povrÊe za potrebe prerade uPodravki proπirena i za druge korisni-ke. Korisnici stranica tako osim suvre-menih tehnologija proizvodnje tridese-tak povrtnih kultura bogato potkrije-pljenih slikovnim materijalom i videozapisima imaju i aæurirane podatke okretanju cijena pojedinog povrÊa natrænicama i veletrænicama diljemHrvatske te moguÊnost ponude svojihproizvoda preko interneta. Takoer zaproπirenje znanja o proizvodnji povrÊana stranicama se nalaze tekstovi Ëlana-

ka objavljivanih u domaÊim Ëasopisi-ma, prijevodi Ëlanaka iz stranih Ëasopi-sa te radovi s podruËja povrtlarstvaprezentirani na struËnim i znanstvenimskupovima.Putem interneta, suvremenog komu-

nikacijskog medija, dostupnost infor-macija postala je izuzetno brza, jedno-stavna i jeftina za stotine milijuna kori-snika diljem svijeta, pa Êe i ovaj tehno-loπki iskorak zasigurno pridonijeti raz-voju hrvatskog povrtlarstva.Stranice se nalaze na internet adresi

www.povrce.com i pristupaËne su svimkorisnicima koji uz registraciju unoπe-njem osobnih podataka dobivaju kori-sniËku zaporku. Podaci iz registracijesluæe iskljuËivo za prilagoavanje sadr-æaja stranica korisnicima.

Piπe: dr. Zdravko Matotan

Susret s Goranom Stepanovim, sveuspjeπnijim voditeljem DaniËine pro-daje u istarskoj regiji, pretvorio se upravo iznenaenje kada sam u razgo-voru saznala da ovaj Istrianin svojekorijene vuËe iz Koprivnice i da polapodravske krvi u njegovim æilama pu-no bræe teËe otkako je prije godinu ipol dana poËeo raditi u Podravki.Goranova mama Biserka, roena Ha-dun, prava je KoprivniËanka, tu mu joπæivi baka, ujak, brojni roaci... Ali,zaËudo, otkako je Podravkaπ - Goranih via manje nego ranije.

- Kada sam radio kao predstavnikPIK-a Vrbovec u Istri, svaki odlazak uovaj kraj normalno je zavrπavao posje-tom baki, a otkako sam u Podravkisusreti su se prorijedili. Baka to ponekiput i ne razumije, ali tempo je takav,posla je toliko puno da za obitelj ostajemalo vremena - objaπnjava Goran sajedva primjetnim æaljenjem u glasukojeg odmah nadomjeπta ponos zbogpostignutih rezultata. Naime u poslje-dnjih godinu dana prodaja DaniËinihproizvoda u Istri poveÊana je za viπe

od sto posto, pridobiveni su novi ku-pci, sklopljeni ugovori s velikim hotel-skim kuÊama, znatno proπiren asorti-man proizvoda koji se plasira.

- Jako je vaæno πto nam mesne prera-evine nose brand Podravke. To otva-ra mnoga vrata, jer Podravka je sino-nim za kvalitetu. Hotelima je usto jakovaæno da Danica ima izvozni broj, daimamo HACAP, a kad uvedemo ISOstandarde to Êe nam biti joπ veÊa

prednost. Sigurnost namirnica kojuPodravka i Danica u potpunosti garan-tiraju sve viπe dobiva na znaËenju iprodaja nam iz mjeseca u mjesec raste.Na neki naËin træiπte Istre bilo je poma-lo zapuπteno, sada ga ponovno osva-jamo, a u prilog nam ide i to daodnedavno Podravkina prodaja pro-daje i DaniËin asortiman. Rezultati bibili joπ bolji kad bismo imali jaËupropagandnu podrπku kroz medije -napominje Goran. Priznaje da mu je upoËetku bilo malo teæe raditi, privika-vati se na novi naËin rada u kojemu jebilo vaæno jako kontrolirati troπkove,ali sada se posao dobro zahuktao, uzkombi nabavljen je i kamion koji Êe upunoj sezoni omoguÊiti direktan ra-zvoz proizvoda po hotelima, a kaoispomoÊ stiæe i jedan dostavljaË. To Êemaloj, ali vrijednoj Goranovoj ekipi,koja ima sjediπte u Rovinju i u kojoj suvozaË dostavljaË i skladiπtar, zasigurnopomoÊi da ostvari ambiciozni biznisplan. A poslije sezone moæda se naei pokoji slobodni dan kako bi Goran sasuprugom i sinovima posjetio baku iroake u Koprivnici, i s njima podijeliozadovoljstvo πto je uspjeπno zapoËeosvoj staæ Podravkaπa.

Meu ovogodiπnjim dobitnicima zahvalnica za sudjelovanje u huma-nitarnim akcijama u korist Lige protiv raka KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije nalaze se i Podravkina SPJ PiÊe, te Dragan Habdija i MaraBareza. Zahvalnice im je uruËila predsjednica æupanijske Lige dr. ZlatkaNemet Lojan koja je tom prilikom naglasila:- U πest godina postojanja Lige protiv raka Podravka i Belupo ukljuËili

su se u sve naπe akcije. Bili su nam sponzori humanitarnih aktivnosti,domaÊini tribina i predavanja, novËano pomagali kupnju aparata zarano otkrivanje karcinoma, primjerice Belupo je kupio bronhoskop ihisteroskop, kupovali su slike na naπim aukcijama. Dobru suradnjuimali smo i sa sindikatima te UBIUDR Podravke. Liga je stoga zahvalnasvim Podravkaπima, a za izuzetan doprinos u proπloj godini odluËilismo ovog puta posebno zahvaliti gospoi Bareza, gospodinu Habdijii SPJ PiÊa.Dr. Zlatka Nemet Lojan sa zadovoljstvom je istaknula da je dobila

Ëvrsta obeÊanja da Êe Podravka i Belupo pomoÊi i nabavu mobilnogabdominalnog ultrazvuka neophodnog pacijentima koprivniËke bolni-ce. J. L.

Susret: Goran Stepanov, voditelj regije Istra u Prodaji Danice

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Prodaja nam stalno raste

Goran Stepanov

Liga protiv raka KoprivniËko-kriæevaËke æupanije dodijelilazahvalnice Podravkaπima

Dr. Zlatka Nemet Lojan uruËila je zahvalnicu Draganu Habdiji

Podravkino RadniËko vijeÊe i Upravadogovorili su odræavanje dvaju krugovaredovitih Skupova radnika. Oba Êe seodræati u Restoranu druπtvene prehranes poËetkom u 12 sati, a dnevni red je:IzvjeπÊe o radu RadniËkoga vijeÊa uproteklom razdoblju, IzvjeπÊe o poslo-vanju i razvojnim planovima Podravke,prezentacija Projekta operativne efika-snosti, a na kraju Êe radnici moÊi posta-vljati pitanja nazoËnim predstavnicimaposlodavca i davati prijedloge.

Prvi je skup u srijedu 11. lipnja zaradnike Interne revizije, Upravljanja kva-litetom, Korporativnoga marketinga ikomuniciranja, Razvoja poslovanja, Ra-zvoja tehnologije i kontrole, Strateπkihprojekata, Spajanja i akvizicija, Riznice,Upravljanja imovinom, Kontrolinga, In-formatike, Ljudskih potencijala, Pravnihposlova te SPJ-a Vegete i Podravka jela.

IduÊi dan, u Ëetvrtak 12. lipnja, odræatÊe se skup za radnike Træiπta RH ijugoistoËne Europe, Projektnih træiπta,

Træiπta istoËne Europe, Træiπta SAD-a,Kanade, zapadne europe te Skandinavi-je, Træiπta srednje Europe i NjemaËke,Træiπta Poljske i Pribaltika, ProgramaNestlea i trgovaËke robe, SPJ-a Lino,Dolcela i Kviki, SPJ-a VoÊa i povrÊa, SPJ-apiÊa, SPJ-a Mlina i pekare, Upravljanjamaterijalima te NematiËnoga poslova-nja.

Za srijedu, kako doznajemo, na Skupuradnika najavljena je nazoËnost pred-sjednika Podravkine Uprave Darka Ma-rinca i njegova zamjenika Æeljka –urine,a u Ëetvrtak –urine i Ëlana UpraveDamira PolanËeca. H. ©.

IduÊi tjedan skupovi radnika

5Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

NakladniËko-novinsko poduzeÊe «Robinsonfl, u pekarskoj branπi poznatopo izdavanju najtiraænijeg struËnog Ëasopisa za pekarstvo kod nas «Hrvatskipekarfl, koji se takoer izdaje i u Maarskoj, Sloveniji, BiH te Crnoj Gori,organiziralo je struËni pekarski simpozij u Istarskim Toplicama na kojem suteme bile:• Standardi kvalitete u pekarstvu• Marketing i promidæba u bijeloj industriji• TehniËke novosti u pekarstvu• Uπtede i racionalizacije u proizvodnom procesuSkup je odræan 14. i 15. svibnja u Istarskim Toplicama.PredavaËi su bili iz Slovenije (Kruh-pecivo Maribor, Gostol-Gopan i

Mlinotest AjdovπËina), Austrije (König), Hrvatske (Kvasac, Ekos, Remco,Ireks aroma, Elcon prehrambeni proizvodi, Trgo-pak, Puratos i Project-trade).Seminaru je prisustvovalo oko 200 sudionika iz zemlje i inozemstva, a iz

Podravke struËnjaci iz Prodaje, Kontrole, Razvoja i Proizvodnje.Vrlo zanimljiva predavanja odræana su o uvoenju norme ISO 9001 u

varaædinsko pekarsko-slastiËarsko poduzeÊe Ekos i o poteπkoÊama prilikomimplementacije kao i o pozitivnim stranama uvedenih normi, te predavanjeo uvoenju HACCAP-a u poduzeÊe Kruh-pecivo Maribor.O enzimima u pekarstvu govorila je dipl. inæ. D. KosanoviÊ, a dr. med. vet.

D. Sambolek iz Elcona govorila je o novim oblicima jaja na hrvatskom træiπtu:tekuÊim jajima u tetra-paku te o smrznutim jajima.Dr. Boris KovaË iz Mlinotesta-AjdovπËine imao je potom predavanje o «pirifl,

osnovnoj vrsti pπenice iz koje su selekcijom kasnije razvijene sve sortnepπenice. Istaknuta su njezina prehrambena svojstva te moguÊnosti primjene.Nakon predavanja odræana je i degustacija proizvoda iz mjeπavine «pirafl.Stjepan OdobaπiÊ odræao je predavanje o dizajnu promidæbenih materijala

za pekarstvo, slastiËarstvo i mlinarstvo, a mr. Z. Pavlek imao je izlaganje podnazivom «Stvaranje uspjeπne markefl.Adolf Cermak iz Königa je zatim govorio o vakuumskom hlaenju kao

rashladnoj tehnici buduÊnosti te njezinoj aplikaciji u pekarstvu.”Novi ureaji za kontrolu i brojenje gotovih prozvoda te ureaji za

oznaËavanje pekarskih proizvoda” bio je radni naslov teme predavaËaZlatka BeπeniÊa, dok je Jurica Kiehl, dugogodiπnji «Podravkinfl poslovnipartner, govorio o novim europskim propisima o zaπtiti od eksplozija uvanjskim i unutarnjim silosima.Drugog dana Ivo BelamariÊ odræao je predavanje o primjeni ureaja za

πtednju elektriËne energije, koji bi mogli naÊi primjenu i kod nas te su u tomsmislu i dogovoreni razgovori.Najzastupljeniji proizvoaË pekarske opreme u naπoj pekari je joπ uvijek

Gostol-Gopan, a J. Savelli iz te firme je prezentirao kompjutorsko voenjelinije za proizvodnju razliËitih pekarskih proizvoda, kapaciteta sliËnoj naπoj,a na kojoj radi samo 1 radnik.O novim postignuÊima u programu pekarsko-slastiËarskog inventara

govorio je dr. Tomislav IveziÊ, a dr. N. BlaæeviÊ o pekarskim sirovinama bezGMO-a.Na kraju simpozija odræan je okrugli stol na temu ”Ususret novom

pravilniku o kvaliteti pekarskih i mlinskih proizvoda”, na kojem susudionici pojedinaËno iznosili svoje prijedloge, koji Êe se objedinjeniposlati «Æitozajednici«

U Istarskim Toplicama odræan meunarodnistruËni pekarski simpozij

Korisna predavanja o kvaliteti,marketingu, tehniËkim novos-tima i uπtedama u pekarstvuPiπe: dipl. inæ. Josip Mihac

LijeËnik za vas

U medicinskom svijetu pojavljuje sejedna nova znanost - nutraceuticals,koja prouËava ljekovite uËinke hra-ne. U toku su brojna istraæivanja zakoja znanstvenici vjeruju da Êe namomoguÊiti prilagoditi prehranu indi-vidualnim potrebama i osigurati dakonzumiramo sve potrebne hranjivesastojke.

Hrana kao lijek - privlaËna ideja.Ako podeπavamo naπu prehranu kakobismo kontrolirali tjelesnu teæinu ilipostigli maksimalnu korist u treninzi-ma i sportskim natjecanjima, zaπto nepokuπati iskoristiti tu prehranu u lije-Ëenju ili spreËavanju bolesti? Na pri-

mjer, æeni kojoj je u obiteljskoj povi-jesti bio izrazito prisutan rak dojke,mogli bi biti ”propisani” proizvodi odsoje i ribe bogate s omega-3 masnimkiselinama, zato jer se smatra da ijedno i drugo smanjuje rizik od rakadojke.Muπkarac koji je izloæen poveÊa-

nom riziku raka prostate moæe pove-Êati konzumiranje proizvoda od rajËi-ca, koje su bogate likopenom, zakojeg se vjeruje da smanjuje rizik odte vrsti raka. PovrÊe opÊenito moæesmanjiti taj rizik.Japanke koje se hrane tradicional-

nom japanskom ishranom, koja jebogata omega-3 masnoÊama i proiz-vodima od soje, imaju relativno maluuËestalost raka dojke. Meutim, kad

se Japanke presele u Ameriku i pre-bace na zapadnjaËku hranu, uËesta-lost raka dojke u njih se izjednaËi sonom Amerikanki, veÊ nakon jednegeneracije. U Centru za rak u LosAngelesu u toku su opseæna ispitiva-nja na velikom broju æena koje supreæivjele rak dojke. One u svojojprehrani koriste veÊe koliËine ribljegulja, soje, zelenog lisnatog povrÊa,prokulice, karfiola i mrkve. Cilj jevidjeti da li te namirnice mogu spri-jeËiti ponovno javljanje raka dojke.VeÊ nakon tri mjeseca takve prehra-ne, istraæivaËi su naπli znaËajne pro-mjene u sastavu masnog tkiva udojkama (gdje æive stanice raka). Onismatraju da ova Ëinjenica moæe pozi-tivno ukazivati da hrana zaista moæe

poboljπati zdravlje i smanjiti rizikobolijevanja.

DrukËiji pogled. Dok neki struËnja-ci smatraju da ljekoviti uËinci odree-nih vrsta hrane dolaze do izraæaja kadse ta hrana konzumira u svojem pri-rodnom obliku, neki drugi tvrde, akoje uoËeno da odreena hrana posjedu-je moÊ svladavanja neke bolesti, da seonda njen koncentrat mora formirati uobliku tableta. LijeËnica BarbaraHoward, direktorica Medlantic istraæi-vaËkog instituta, kaæe: ”Ako smo naπlida neki sastavni dio u nekom voÊu ilipovrÊu smanjuje uËestalost metastazatumora, onda je djelotvorniji naËin daga se uzima poput nekog lijeka, uobliku tablete, kapsule, sirupa, itd.Meutim, sluæbeno odobrenje za pri-mjenu lijeka uzme dosta vremena, dokje hrana na dohvat ruke.Znanstvenici vjeruju da postoje sna-

æni kemijski spojevi u borovnicama,rajËicama, slatkom krumpiru, kelju,soji, zelenom Ëaju, ribljem ulju, Ëoko-ladi, crnom vinu, soku od brusnice,

jogurtu, koji mogu pomoÊi u preven-ciji bolesti kao πto su, na primjer, rak,srËana oboljenja, zdravstveni proble-mi povezani s visokom staroπÊu itd.Neka starija istraæivanja ukazuju da tenamirnice mogu takoer sniziti razinekolesterola, smanjiti poviπeni krvnitlak, neutralizirati aghense koji prido-nose pojavi raka, olakπati menopau-zne simptome i poboljπati imuno-loπke sposobnosti organizma.Biljna hrana sadræi kategoriju spoje-

va poznatih pod nazivom fitokemijskispojevi koji jaËaju obrambene snageorganizma i vjerojatno smanjuju rizikod raka, srËanih bolesti, makularnedegeneracije u oku, itd. Takvi se spo-jevi nalaze u tamno zelenom, æutom icrvenom povrÊu i voÊu (rajËica, bo-rovnica, itd.).Premda Êe konaËne zdravstvene do-

kaze za joπ neka nerazjaπnjena pitanjatrebati joπ neko vrijeme priËekati, ipakveÊ danas se zna da Êe dokazi oprav-dati ono πto se stalno govori: jeditevoÊe i povrÊe!

Hrana kao lijek

Piπe: dr. Ivo Belan

Moæemo li prilagoditi svoju prehranu kakobismo sprijeËili ili lijeËili bolesti

U Tvornici djeËje hrane poËelose s realizacijom projekta osu-vremenjivanja proizvodnje. Ka-ko doznajemo, zamiπljeno je dase to odvija u nekoliko faza, pada u konaËnici Ëitav proizvodniciklus bude zatvoren, tj. da sesmanji moguÊnost kontaminira-nja sirovina, poluproizvoda i go-tovoga proizvoda. Postoje dvijevarijante - jedna da proizvodnjaostane u sadaπnjim pogonima,koji su, tvrdi direktor MladenCahunek, neadekvatni, i druga,da se izgradi nova tvornica.- Upravo radimo na idejnom

Istodobno s modernizacijom pro-izvodne tehnologije u Podravki-noj se Tvornici djeËje hrane susre-Êu s neugodnostima koje ne prili-Ëe prehrambenome divu. U noÊi snedjelje na ponedjeljak, za veliko-ga nevremena u Koprivnici, u po-drum tvornice prodrla je voda.Prema rijeËima direktora Mlade-

na Cahuneka, podrum je pop-lavljen veÊ drugi put ove godine,a s tim se problemom susreÊuotprije.- Podrum je ispod razine gradske

kanalizacije, pa se bojimo da nedoe do veÊih problema - kazao jeon i dometnuo da proizvodnja»okolina, Medolina i drugihproizvoda trenutaËno ipak nije niu kakvoj opasnosti, a materijalnaπteta od prodora vode je mala.U tome prostoru dræi se ambala-

æa i neπto sirovina koje moraju bitina hladnome mjestu, no to nije urazini poda, veÊ podignuto napalete. Usto, zahvaljujuÊi crpka-ma za vodu i pomoÊi Podravkinihvatrogasaca, razina vode u podru-mu nije preπla dvadesetak centi-metara. No, u ponedjeljak je dese-tak radnika potroπilo dobar diosmjene kako bi sanirali prostore,pa tada nisu radili uobiËajen po-sao.- ObraÊali smo se na razne adre-

se kako bismo doπli do sanacijetoga problema, no ni danas neznamo tko je za to zapravo nadle-æan - ustvrdio je Cahunek.

Zabiljeæeno u Tvornici DjeËje hrane

Podrum podvodom

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Stigao novi strojprojektu za novu tvornicu te Êe-mo se ‘natjecati’ da ona ue uPodravkin investicijski plan zaiduÊu godinu - ispriËao je Cahu-nek i dometnuo da prijedloga zalokaciju eventualnih novih po-gona joπ nemaju, no logiËna jelokacija negdje na industrijskojzoni Danici.Prva faza modernizacije tehno-

logije poËela je veÊ na sadaπnjojlokaciji Tvornice djeËje hrane kup-njom suhe mijeπalice i usipnihkoπeva njemaËkih tvrtki Loedigei Azo za oko dva milijuna kuna.Prema Cahunekovim rijeËima,

njima se dobiva kvalitetnija, boljeizmijeπana smjesa za proizvodnju,a najbitnije je πto se dobro mogu

Nova mijeπalica u Tvornici djeËje hrane

dozirati sastojci koji idu u malimkoliËinama, poput vitamina. Snastavkom modernizacije, kaæuu Tvornici djeËje hrane, priËekatÊe do odluke o (ne)izgradnji no-vih pogona, a kako bilo da bilo,proizvodni proces, prema planu,potpuno Êe se zatvoriti.

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

9. 6. ponedjeljak - Vinski gulaπ, kolaË

10. 6. utorak - Junetina u saftu, tjestenina, salata

11. 6. srijeda - Pohana pureÊa prsa, dinstani krumpir, salata

12. 6. Ëetvrtak - Kosani odrezak, restani grah, salata

13. 6. petak - ©pek fileki, krumpir pire, salata

JelovnikDruπtvena prehrana

Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

Obavijesti

Podjela pileÊeg mesaOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili

pakete pileÊeg mesa da Êe podjela biti u ponedjeljak 9. lipnja od 13.30 do 15.30u dvoriπtu Galanpleta.

Podjela πeÊeraOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili

πeÊer da Êe podjela biti u skladiπtu Odjela za standard, dvoriπte Galantpleta,od 13.30 do 15.30 sati prema slijedeÊem rasporedu:12. 6. (Ëetvrtak): Belupo, Centralna priprema, Danica, DjeËja hrana13. 6. (petak): Druπtvena prehrana, Informatika, Tvornice juha i Vegete,

Kokteli, Odnosi s javnoπÊu16. 6. (ponedjeljak): Kontroling, Linolada, Logistika, Ljudski potencijali,

Podravski mlinovi, Odræavanje, OpÊi poslovi, Pravni poslovi, Prodaja, Razvoji tehnologija, Riznica, KoprivniËka tiskarnica, Træiπte RH, Upravljanje materi-jalima, Ugostiteljstvo, Zaπtita i nadzor.

Narudæba πkolskih knjigaOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da u suradnji s

poduzeÊem Narodne novine organizira narudæbu i prodaju πkolskih knjiga zaosnovne πkole, te πkolskog pribora, uz moguÊnost plaÊanja na 6 rata i to:I. - IV. razreda - 4 pretplatne rate od 50 kn + dvije obraËunskeV. - VIII. razreda - 4 pretplatne rate od 80 kn + dvije obraËunskePredbiljeæbe u Odjelu za standard radnika do 30. lipnja.

Prodaja paketa kozmetikeOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da organizira

prodaju paketa kozmetike Belupa, uz moguÊnost plaÊanja na tri rate i to:PAKET 1 • mlijeko za sunËanje za odrasle F-8, 200 ml • mlijeko za djecu F- 15, 200 ml • orphea - zaπtita od komaraca, 125 ml • beldent - zubna pasta, 75 g • herbel - biljni πampon (ruæmarin)Cijena paketa: 92,79 kn

PAKET 2 • mlijeko za sunËanje za odrasle F-25, 200 ml • mlijeko za djecu F- 30, 200 ml • orphea - zaπtita od komaraca, 125 ml • krema za lice F-6, 100 mlCijena paketa: 118,72 kn

PAKET 3 • belix za sue (jabuka), 1 lit. • biona regenerator za kosu • frutti line πampon za masnu kosu (limun), 210 ml • frutti line pjena za kupanje (mandarina), 210 ml • hardy pjena za brijanje • hardy deo spray (centaurus) • elmex zubna pasta • mlijeko za sunËanje za odrasle F-6, 200 mlCijena paketa: 96,62 kn

Predbiljeæbe u Odjelu za standard najkasnije do 13. 6. na tel. 651-781

Radi odræavanja skupova radnika, gablec u Podravkinomrestoranu 11. i 12. lipnja poËinje u 9 i traje do 11, 30 sati.

ZahvaljujuÊi neumornom entuzijazmuËlana Likovne sekcije ”Podravka 72” Dra-gutina Horvata, i ove je godine, u subotu31. svibnja, kraj prekodravskog jezeraJeπkovo organizirana likovna kolonija nakojoj se okupilo 40-ak slikara i kipara,mahom iz Podravine, a meu kojima subila i najpoznatija imena hrvatske naivneumjetnosti - Ivan VeËenaj, Josip Genera-liÊ i Martin Mehkek. To tradicionalnookupljanje podravskih umjetnika, zapo-Ëeto proπle godine kada je njih 50-akdoniralo 120 radova za Dravsku ligu, iove godine je imalo humanitarni kara-kter. Naime, svi radovi bit Êe donirani zapotrebe hrvatske dijaspore u Srbiji, Ru-munjskoj i Bugarskoj. Na koloniji bio je i

Udruga branitelja, invalida i udovicaDomovinskog rata djelatnika Podravkeu suradnji s Udrugom branitelja Do-movinskog rata INA-Naftaplin iz Za-greba proπlog je tjedna organizirala joπjednu Karavanu pod nazivom ”Da sene zaboravi: 2500 kilometara diljemHrvatske - 12 godina poslije”. Cilj kara-vane je bio da se od 26. do 30. svibnjaobie πto viπe mjesta vezanih uz Do-movinski rat i da se zapali πto viπesvijeÊa na grobove poginulih hrvatskihbranitelja.Na put je krenulo Ëetrdesetak brani-

telja s desetak osobnih automobila saZrinskog trga u Koprivnici. Prvogadana, od veÊih mjesta, obiπli su Lud-breg, »akovec, Varaædin, Novi Marof,Mariju Bistricu, Krapinu, Zagreb, Kar-lovac i GospiÊ. Zatim su preko ©kabr-nje, Zadra i ©ibenika stigli u Vodice.Nakon toga put ih je odveo u Solin,Split, Sinj, Knin i Plitvice. Bili su potomu Glini, Sisku, Petrinji, Lipiku, Pakracu,Lipovljanima, Novskoj, OkuËanima iVinkovcima. Zadnjega dana obiπli suVukovar, gdje su se kod Kiræa na uπÊuVuke u Dunav sastali s regatom Ëama-ca na vesla, koju je veÊ petu godinu zaredom, takoer u Ëast i slavu poginu-

lim braniteljima, organizirala Podrav-kina Udruga, a koju je predvodio Dra-æen KuharoviÊ. Potom su se prekoOsijeka, BeliπÊa, Virovitice, PitomaËe i–urevca vratili natrag u Koprivnicu.Karavana je uspjeπno okonËana kodSpomen - kriæa ”Bili su prvi kad jetrebalo” na koprivniËkom groblju.Tijekom ovoga puta posjetili su na

stotine grobova i spomen - obiljeæja, a

osim predstavnika udruga proizaπlih izDomovinskog rata u svakom veÊemgradu doËekali su ih gradonaËelnici,æupani i drugi, koji su im Ëestitali naovim jedinstvenim akcijama - nezabo-rava!Podravkina Udruga zahvaljuje na po-

moÊi naπoj tvrtki, koja i dalje imavelikog razumijevanja za takve i sliËnemanifestacije.

Automobilska karavana diljem Hrvatske upoËast poginulim braniteljima

UBIUDR Podravke

Skupina branitelja posjetila je i masovnu grobnicu na OvËari gdje su odalipoËast ljudima koji su ovdje na najokrutniji naËin stradali od srpskog agresora

predsjednik Udruge hrvatske dijasporeIvan JurjeviÊ.- Osnovni zadatak naπe Udruge je

promicanje hrvatske kulture u drugimzemljama. Veseli me ova akcija koja jeokupila toliko poznatih imena hrvatskenaivne umjetnosti i ne sumnjam kako Êeta likovna kolonija dodatno pomoÊi upromociji hrvatske naive i kulture usvijetu - rekao je JurjeviÊ.InaËe, svi umjetniËki radovi bit Êe pre-

zentirani 15. kolovoza na Dan opÊineGola u mjesnoj galeriji, a potom Êe bitiizloæeni u zagrebaËkom muzeju Mimara10. prosinca, kada Êe se odræati i aukcijaslika i kipova uraenih na Likovnoj kolo-niji ”Jeπkovo 2003”. B. F.

U Prekodravlju odræana tradicionalna Likovna klonija ”Jeπkovo 2003.”

UmjetniËki radovi za hrvatsku dijasporu

Rad Likovne sekcije KUD-a Podravkadobro je poznat. »lanovi s uspjehomizlaæu na skupnim ili samostalnim izloæ-bama. No meu onima koji se tek pripre-maju za jednu veÊu izloæbu nalazi seLjiljana KlariÊ. Ona se slikarstvom,kako kaæe, poËela baviti za svoju duπudavne sedamdest i pete godine! Prvo jecrtala olovkom i temperom.

- Neke od tih slika pronaπla sam ovihdana u Kuzmicu, na tavanu svojih rodi-telja. To me posebno razveselilo. Prvusam izloæbu priredila u predvorju Po-dravske banke. I to 1999. godine. Izloæilasam slike u tehnici akvarela. Od motivanajviπe me privlaËi cvijeÊe - rekla je.

Ona je jedna od rijetkih u naπoj sekcijikoja se ne bavi naivom. Zaπto?

- Meni su slike naivnih slikara lijepe, alinemam æelje da neπto takvoga radim.Jednostavno, nisam za naivu! Najviπevolim slikati cvijeÊe.

Sada se priprema za svoju drugu samo-stalnu izloæbu. Nema dana a da ne uzmekist u ruke i ne slika i to u kasne veËernjesate.

- Uz slikanje se naprosto odmaram. Toje neπto najljepπe. Ako mi joπ ispadneslika po volji, nema sretnijeg Ëovjeka odmene. Obitelj ima razumijevanja, to mi jenajvaænije. Æelim da moja druga samo-stalna izloæba bude «neπto posebnofl.Stoga mi nije stalo da izlaæem samo zatoda izlaæem. Sudjelujem na svim skupnim

izloæbama naπe sekcije. Mislim da je totrenutaËno najagilnija takva skupina uHrvatskoj.

Ljiljana nam je rekla da zasad ne pro-daje svoje slike, veÊ ih najËeπÊe poklanjaprijateljima ili pak u dobrotvorne svrhe.

- Najsretnija sam kad i na taj naËinmogu nekoga razveseliti. Posebno sambila sretna kad sam slike poklonila zajednu humanitarnu akciju za slijepe.

Zaposlena je u Logistici, u meunarod-nom otpremiπtu, kao samostalni referent- organizator. S obzirom da veÊina slika-ra ima nekakve svoje uzore, Ljiljana namje rekla kako ih ona nema, odnosnokako su joj uzori svi oni Ëije joj se slikedopadaju!

- Ne bih vam uistinu mogla nabrojitislikare koji su mi najbolji. Slika ima duπubaπ kao i Ëovjek. Ili je osjetiπ ili ne.Najvaænije mi je da se uz slikanje dobroopustim, jer kad sjednem za πtafelajonda zaboravim na mnoge svakodnev-ne brige i probleme - kazala je jedna oddarovitijih slikarica Podravkine Likovnesekcije. Ml. PavkoviÊ

Susret sa slikaricom Ljiljanom KlariÊ

Uz slikanje se najbolje opustim

Ljiljana KlariÊ

Kolonija ”Jeπkovo 2003.” odræanaje u lijepoj prirodi uz Dravu

Folklor na trguU subotu 7. lipnja u 21 sat na kopri-

vniËkom Zrinskom trgu odræat Êe se»etvrti festival hrvatskih folklornihskupina iz zapadne Europe.Na koncertu nastupaju: KUD ”So-

kol”, Solothum, ©vicarska; ”Croatiaensemble” Frankfurt, NjemaËka; ”VilaVelebita” Sindelfingen, NjemaËka;”Silvije Strahimir KranjËeviÊ”. Zürich,©vicarska; KUD ”Koprivnica” Kopriv-nica i ”Don Josip KokoriÊ” Numberg,NjemaËka.

U sluËaju loπeg vremena koncert Êese odræati u ”Domoljubu”.

Festival se odræava u organizacijiHrvatske matice iseljenika a pod po-kroviteljstvom Grada Koprivnice isponzorstvom Podravke - SPJ Lino,Dolcela i Kviki, te PAN piva.

7Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

Sport

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

©RK obavjeπtava radnike Podravke (aktivne i umirovljenike) da Êe seradniËke sportske igre u ribolovu odræati 14. 6. 2003.Ekipa ima 4 natjecatelja, vou ekipe i navijaËa - koliko æeli.Kotizacija iznosi 30 kuna po osobi, a plaÊa se kod prijave.Prijave su do 10. 6. 2003. kod Stjepana Picera i Darka RakiÊa - tel. 1356 ili

mob. 098/ 658-467PoËetak natjecanja je u 7 sati, a ruËak u 13 sati.

©portski ribolovni klub Podravka

RadniËke sportske igre u ribolovu

Prijavnica za RSI u ribolovu

Naziv ekipe (radna cjelina)

1. Natjecatelj (ime i prezime)

2. Natjecatelj

3. Natjecatelj

4. Natjecatelj

Logistika (navijaËi)

Voa ekipe (ime i prezime)

br. tel.

Odræan Memorijalni turnirJuraj VuËetiÊU organizaciji Sportskog πahovskog kluba Podravka u MoËilskoj kleti odræan

je prvi Memorijalni turnir Juraj VuËetiÊ u spomen na godiπnjicu smrtinekadaπnjeg Ëlana i predsjednika kluba.Juraj VuËetiÊ bio je Ëovjek velikog entuzijazma i dinamike koji je svojim

nesebiËnim viπedesetljetnim djelovanjem na podruËju πaha, sporta, te kultur-nih i ostalih druπtvenih aktivnosti nemjerljivo zaduæio grad Koprivnicu iPodravinu.Na turniru je nastupilo 40 igraËa s podruËja KoprivniËko-kriæevaËke,

Varaædinske i Meimurske æupanije. Igralo se 9 kola po πvicarskom sistemu,ubrzanim tempom 10 minuta po igraËu.Nakon ujednaËene i neizvjesne borbe zasluæeno je pobijedio Hrvoje

MatijeviÊ iz Koprivnice sa 7,5 bodova ispred Marka Makaja iz Varaædina sa 7bodova. TreÊe mjesto zauzeo je Pavao KegleviÊ iz Koprivnice sa 6,5 bodova.Vrijedne nagrade u vidu svojih proizvoda osigurala je Podravka te Likovna

sekcija ”Podravka 72” koja je donirala vrijedne umjetniËke slike i skulpture zanajbolje igraËe.U S©K Podravka planiraju da ovaj memorijal preraste u tradicionalni

svibanjski turnir. H. MatijeviÊ

©ah

Oko 1.500 koprivniËkih navijaËa teomala skupina Kostrenjana doπla jena zadnju ovosezonsku utakmicu Pr-ve hrvatske nogometne lige. Nara-vno, domaÊi navijaËi oËekivali su po-bjedu Slavenaπa za oproπtaj od sezo-ne, ali utakmica je krenula sasvimdrugim tokom.VeÊ od prve minute gosti iz Kostre-

ne pokazuju kako se nisu doπli branitiu Koprivnicu. DapaËe, igraju punoangaæiranije od domaÊih nogometaπai to im se isplaÊuje veÊ u 8. minuti.Kapetan Pomorca ÆivkoviÊ nabacujeloptu iz kuta, kraj uspavale Slavenoveobrane visoko skaËe PrpiÊ i glavomposprema loptu u mreæu Lisjaka. Inakon pogotka gostiju KoprivniËancinikako da se probude. Naprotiv, gostiiz Kostrene imaju i dalje terensku

inicijativu. Ipak, u 34. minuti biljeæi-mo stopostotnu prigodu napadaËaSlaven Belupa KosiÊa, ali vratar Po-morca Knez je na mjestu. Potom je uizglednoj prilici Dodik, ali je nepreci-zan. U 39. minuti OgrizoviÊ bjeæi podesnoj strani, dobro ubacuje, a ©imek,iako je vrlo visok, bio je prekratak nalopti.Tijekom poluvremena domaÊi navi-

jaËi oËekivali su veÊu angaæiranostSlavenaπa u nastavku, ali opet istapriËa. Kostrenjani æeljni pobjede, kojaim je puno znaËila za oËuvanje prvo-ligaπkog statusa, nastavljaju æustro iangaæirano. Redaju se poluprilike Po-morca koje pravodobno rjeπava jediniraspoloæeni igraË Slavena - vratar Li-sjak. Dobro, koliko-toliko raspoloæenje bio i Frane AmiæiÊ koji u nekolikonavrata bjeæi obrani Pomorca, ali ni-tko od Slavenovih napadaËa ne pratiFranine pokuπaje. U 74. minuti πok za

domaÊe navijaËe. Meimorec u ka-znenom prostoru Slavena ruπi Kara-bogdana i sudac ©upraha opravdanopokazuje na bijelu toËku. IzvoaËnajstroæeg udarca bio je PrpiÊ, aliLisjak Ëita namjeru napadaËa Pomor-ca i brani udarac. No, niti to nijepomoglo da Slavenaπi æivlje krenuprema vratima Pomorca. Do krajautakmice niπta nije bilo vrijedno bilje-æenja. Kao da su igraËi obje momËadijedva Ëekali kraj. Sve u svemu, zaslu-æena pobjeda gostiju iz Kostrene ko-jom su uspjeli uËi u doigravanje zaoËuvanje prvoligaπkog statusa te naj-loπije izdanje Slavenovih nogometaπana domaÊem travnjaku.

Protiv Pomorca za Slaven Belupoigrali su: Lisjak, JuriÊ, Meimorec, Re-ginaldo (od 46. Gerπak), OgrizoviÊ,FerenËina, KovaËeviÊ, KosiÊ, AmiæiÊ(od 82. KovaËiÊ), Dodik, ©imek (od68. FilipoviÊ). B. F.

Prva hrvatska nogometna liga - 32. kolo

Æalostan oproπtaj Slavenaπa od navijaËaSLAVEN BELUPO - POMORAC 0:1 (0:1)

Proteklog vikenda Osijek je bio domaÊin najboljim hrvatskim kadetkinjama,koje su se borile za naslov prvakinje dræave. Iz Podravke je trener MladenVajdiÊ poveo vrlo mladu ekipu, a veÊini njih bilo je to “vatreno krπtenje”. Nekeod njih treniraju tek nekoliko mjeseci, pa je normalno bilo puno treme,“odsjeËenih” nogu i drhtavice - pa bilo je to njihovo prvo, pravo prvenstvo.- Iako se nismo umijeπali u borbu za vrh, ipak sam zadovoljan nastupom

naπih kadetkinja. Ove malo iskusnije su od prevelike æelje da pokaæu πto znajumalo slabije krenule, dok je kod ostalih trema uËinila svoje. Bio je to za njihprvi sluæbeni nastup i prigoda za stjecanje neophodnog iskustva. Pokazale suvolju, talent i ako nastave marljivo trenirati, Podravka ne treba brinuti za svojukuglaËku buduÊnost - rekao je Mladen VajdiÊ.Rezultati: 1. RadoπeviÊ (MedveπËak Zagreb) 878, 2. Cesarec (Jedinstvo Sisak)

855, 3. »ajkuπiÊ (Osijek ’97) 815... 15. Ana Belec (Podravka) 763 (360+403),16. Maja VajdiÊ (Podravka) 762 (380+382), 24. Jelena DiniÊ (Podravka) 660(321+339), 25. Dubravka BiondiÊ (Podravka) 637 (325+312), 26. KristinaHudinËec (Podravka) 631 (321+310), 28. Jelena Sitar (Podravka) 587 (316+271).

Kuglanje: PojedinaËno prvenstvo Hrvatske - kadetkinje

Trema im “ukrala” Ëunjeve

Kuglanje: PojedinaËno prvenstvo Hrvatske - seniorke

Tko Êe biti prvakinja Hrvatske?Ovog vikenda, 7. i 8. lipnja, u Zagrebu Êe se odræati pojedinaËno prvenstvo

Hrvatske za seniorke i seniore, πto Êe biti i sluæbeni kraj duge i napornesezone. Koprivnica Êe na prvenstvu biti zastupljena Ëak sa sedam kuglaËica:Marija Zver, Melita ValentiÊ, Ljiljana Picer, Æeljka Orehovec, –urica LukaË(sve Podravka), te dvije Belmice, Vesna GaloviÊ i Ana Belec. Sve su one topravo stekle na prvenstvu regije sjever, gdje su Ëak tri Podravkaπice osvojileprva tri mjesta. Kako Êe biti u finalu prvenstva Hrvatske? - U Zagreb odlazimo sa æeljom da se barem neka od nas plasira meu

osvajaËe medalja, iako Êe to u jakoj konkurenciji biti vrlo teπko. U stalnom smo“pogonu” joπ od kolovoza, pa je teπko tako dugo odræavati pravu formu.Osvojeni naslov dræavnih prvakinja bio je naπ sjajan uspjeh, a sada su veÊ“baterije” pomalo prazne, teπko se koncentrirati. Ipak, sigurno je da nam æeljei borbenosti neÊe nedostajati, a da li Êe to biti dovoljno, vidjeti Êemo - reklanam Ljiljana Picer, kapetanica prvakinja Hrvatske. Prvenstvo se igra na kuglanama KonËar i u Sutinskim vrelima. Istovre-

meno se, takoer u Zagrebu, odræava i seniorsko prvenstvo Hrvatske -Podravka ima samo jednog predstavnika, Nenada BakaËa, koji je i proπlegodine bio sudionik pojedinaËnog dræavnog prvenstva. Æ. ©emper

U povodu osvajanja dvostruke krune- prvog mjesta u prvenstvu dræave ipobjedniËkog trofeja u kupu, koprivni-Ëki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ pri-redio je prijem za rukometaπice i vod-stvo RK Podravka Vegeta. »estitajuÊina joπ jednoj uspjeπnoj rukometnojsezoni, gradonaËelnik MrπiÊ podvukaoje da je RK Podravka Vegeta ne samonajtrofejnija momËad u gradu, nego dase zbog 11 uzastopnih osvajanja prvihmjesta u prvenstvu i kupu ubraja uvrhunske sportske kolektive u πirojregiji.- Viπegodiπnji uspjesi rukometaπica

potvruju da za vrhunske rezultate nijebitna veliËina mjesta i uvjeti u kojima seradi i trenira nego koliko se truda,znoja, volje i znanja ulaæe u te rezultate.

Rukometni klub Podravka na najafir-mativniji naËin pronosi glas o Kopriv-nici i u Hrvatskoj i u brojnim drugimzemljama. Kao gradonaËelnik izuzetnosam ponosan na vaπe rezultate i voliobih da πto vi Ëinite i naËin na koji Ëinitebude putokaz i mnogim drugima uovom gradu, posebice mladima -naglasio je Zvonimir MrπiÊ, uputivπiposebne rijeËi zahvalnosti Snjeæani Pe-tika za sve ono πto je uËinila u kopriv-niËkom rukometu.»estitke je uputila i Ëlanica Poglavar-

stva Helena HeÊimoviÊ, istaknuvπi daje raduje πto upravo æenski sportskikolektivi u posljednje vrijeme postiæuzapaæene rezultate, πto potvruje da uzvelike napore pripadnice tzv. slabijegspola mogu biti i dobre majke i supru-ge i vrhunske sportaπice.- Mnogo je lijepih gradova u Hrvatskoj,

ali jedan je poseban, a to je Koprivnica

u kojoj je, ne sluËajno, nastala i razvilase najveÊa i najbolja prehrambena kom-panija u ovom dijelu Europe. Svojimmarom, radiπnoπÊu i upornoπÊu i ljuba-vi prema onom πto rade KoprivniËancii Podravci pretvaraju svoj grad u jedanod najljepπih gradova ove veliËine uEuropi, koji svakim danom postaje ugod-nijim za æivot. Nije ni Ëudo da u takvomgradu djeluje jedan od najboljih ruko-metnih sastava u Europi. Siguran samda Êemo joπ dugo biti sport broj jedanu gradu, najbolji klub u hrvatskomæenskom rukometu, ali da Êemo igratii puno znaËajniju ulogu u evropskimokvirima nego u posljednjih nekolikogodina. Za to veÊ stvaramo preduvjete,posebice u naπem amaterskom pogo-nu koji okuplja preko 250 djevojËica idjevojaka - rekao je predsjednik klubaDamir PolanËec, zahvaljujuÊi na prije-mu i Ëestitkama.

GradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ priredio prijem za rukometaπice Podravke

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

CvijeÊe i knjige za najboljehrvatske rukometaπice

GradonaËelnik MrπiÊ posebno je Ëestitao Snjeæani Petika koja se oprostila od aktivnog igranja rukometa

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1659 Petak 6. lipnja 2003.

Recept tjedna:

Dobar tek æeli vamgastropromotor Zlatko SedlaniÊ

(za 4 - 6 osoba)

Potrebni sastojci:200 g riæe120 g tunjevine200 g kuhanog graha150 g sira ementalera1 staklenka pinura Podravka(350 g)sol, papar, Vegeta po potrebi

Priprema:Riæu skuhajte u slanoj vodi, pazeÊi

pritom da se ne prekuha. Ocijedite jui isperite hladnom vodom. Ohlaenuriæu istresite u zdjelu, dodajte usitnje-nu tunjevinu, ementaler narezan nakocke, grah i pinur Podravka. Laga-no promijeπajte, zaËinite po potrebi istavite u hladnjak da se ohladi. Naovakav naËin moæete pripremiti sala-tu od svih vrsta ribe i mesa.

Pinur salata

U organizaciji Gastro marketingaPodravke u koprivniËkoj Kavani Ste-fano odræana je 30. i 31. svibnja pro-motivna prodaja GIUSO sladoleda pri-premljenih prema originalnim talijan-skim recepturama. Tvrtka GIUSO jednaje od vodeÊih talijanskih tvrtkiproizvoda namijenjenih za proizvo-dnju sladoleda i slastica. Svoje proi-zvode distribuiraju u 21 svjetsku ze-mlju, a od 21. svibnja te proizvode nahrvatskom træiπtu distribuira iPodravkin Gastro. Prema vienom nakoprivniËkoj promociji, brojni gostiKavane Stefano uæivali su u talijanskomsladoledu, a to znaËi da Êe proizvodiGIUSO vrlo brzo naÊi svoje mjesto i uostalim koprivniËkim restoranima, ka-vanama i slastiËarnicama. B. F.

Osnovne aktivnosti Razvoja poljoprivrede u Podravki su razvojproizvodnje i osiguranje kvalitete poljoprivrednih proizvoda namije-njenih za preradu u Podravkinim tvornicama.- U tu svrhu u Razvoju poljoprivrede postoji razvojni i kontrolni dio.

Razvojni se dio bavi primijenjenim istraæivanjima tehnologije, sorti-menta i zaπtite kultura koje se prerauju u Podravki te putemimplementacije rezultata obavlja edukaciju proizvoaËa kako bi seosigurale ugovorene koliËine poljoprivrednih proizvoda visoke kva-litete i zdravstvene ispravnosti po konkurentnim cijenama za Podrav-ku - rekao nam je dr. Zdravko Matotan, direktor Razvoja poljoprivre-de u Podravkinom Razvoju tehnoligija i kontroli.Od izuzetne vaænosti za uvoenje inovacija u poljoprivrednu

proizvodnju su vlastita istraæivanja koja se provode na pokusnompolju na Danici. Gospodarska svojstva svih sorata povrtnih kultura,koje se organizirano proizvode za potrebe Podravkinih tvornica,prethodno se provjeravaju na pokusnom polju i tek nakon ocjenenjihove kvalitete putem finalnih proizvoda preporuËuju se za proi-zvodnju.- Osim sorata na pokusnom se polju provjeravaju i nova tehnoloπka

rjeπenja i efikasnost sredstava za zaπtitu bilja kako bi se temeljemvlastitih saznanja i rezultata dobivenih u naπim proizvodnim uvjetimamogla sa sigurnoπÊu preporuËiti proizvoaËima - kaæe dr. Matotan.U svrhu sigurnijeg i bræeg razvoja tog programa odnedavno na

pokusnom je polju u funkciji i plastenik, koji Êe se ove godinekoristiti za oplemenjivaËko - selekcijski rad na paprici.

S. PetriÊ

Iz Podravkinog Razvoja poljoprivrede

Na pokusnom polju na Danici odnedavno je postavljen i plastenik ukojem Êe se obavljati selekcijski rad na povrÊu

Vlastita istraæivanjapovrÊa na pokusnompolju na Danici

U koprivniËkoj Kavani Stefano

Uspjeπna promocija GIUSO sladoleda

KoprivniËanci su uæivali i rado su se rashladili sladoledom GIUSO

U pretproπlom broju Podravkinihnovina bilo je rijeËi o lansiranju lightproizvoda u segmentu Podravka juhau vreÊicama, polugotovih jela Talia-netta i umaka Fant kao apsolutnenovosti na træiπtu Hrvatske. U ovomebroju æelimo vas pobliæe upoznati sPodravka light juhama.Kroz nekoliko dana na policama

hrvatskih trgovina moÊi Êete kupiti 4nove light juhe u vreÊici: Povrtnujuhu, 30 g, PureÊu juhu, 30 g, Kremjuhu od tikvica, 33 g i Krem juhu odbrokule i krumpira, 37 g. Pakiranja suza dva tanjura juhe. Pri kupnji obratitepozornost na markicu LIGHT koju naambalaæi imaju proizvodi iz paletefunkcionalna hrana.Podravka light juhe spadaju u kate-

goriju funkcionalne hrane, πto znaËida sadræe sastojke koji utjeËu na poje-dine tjelesne funkcije. Sve Podravkalight juhe sadræe 50% manje masti odstandardnih Podravka juha pa spada-ju u light proizvode i preporuËujemoih osobama koje paze na unos mastiu organizam. Takoer, sadræe inulin -100% prirodno dijetalno vlakno kojesmanjuje kaloriËnu vrijednost juha,poboljπava resorpciju kalcija, æeljeza imagnezija te selektivno stimulira rastbifidobakterija korisnih za probavnitrakt. Dijetalno vlakno, kao πto jeinulin, s vodom bubri i stvara osjeÊajsitosti, pa se koristi i kod smanjenjaprekomjerene tjelesne teæine.Podravka light juhe umjesto dodanogπeÊera (saharoze) sadræe zamjenu zaπeÊer fruktozu.Podravka light juhe nemaju primar-

nu zadaÊu da utaæe glad, veÊ dapoveÊaju fiziËku i psihiËku dobrobitËovjeka.BuduÊi da - prema træiπnim istraæiva-

njima - potroπaËi sve viπe podupiruobogaÊivanje hrane funkcionalnim sa-stojcima te na taj naËin poklanjaju sveviπe paænje prehrani, svakako ÊePodravka light juhe pridonijeti pove-Êanju korisnosti prehrane osoba svihdobnih skupina.

Predstavljamo

Podravka light juhe za vaπu vitalnost

Light Povrtna juha je bistra juhabogata pomno biranim povrÊem (gra-πak, tikvice, krumpir, mrkva, brokula,celer i luk) koje u kombinaciji s osta-lim sirovinama te zaËinima daje juhupunog, zaokruæenog okusa. Atrakti-van izgled upotpunjuje tjestenina uobliku rinËica. BuduÊi da ne sadræisirovine animalnog porijekla pogod-na je za vegetarijance.

Light Krem juha od brokule ikrumpira je gusta, povrtna juha sbrokulom i krumpirom. Puni, zaokru-æeni, bogati mlijeËni okus upotpunjenje dodatkom hidroliziranih biljnih pro-teina. Priprema se uz dodatak mlijeka.

Light Krem juha od tikvica je gu-sta, povrtna juha u kojoj dominirazelena tikvica, uz dodatak krumpira iluka. Juha ima karakteristiËan povr-tno-mlijeËni okus sa specifiËnim, bira-nim zaËinima. Juha je karakteristiËnapo vrlo maloj koliËini ukupne masno-Êe. Sadræi obrano mlijeko u prahu tese priprema uz dodatak mlijeka.

Light PureÊa juha je bistra, mesnajuha, bogata pureÊim mesom i povr-Êem (mrkva, celer, brokula, luk). Kom-binacija svih sirovina juhe daje laganumesnu juhu specifiËnog, zaokruæe-nog okusa. Dodatak juhi je atraktivnatjestenina.

Piπe: Kristina Matica