List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIBroj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

ISSN 1330 - 5204

Piπe: Boris Fabijanec

Petu godinu zaredom Podravka usuradnji s TuristiËkom zajednicom gra-da Umaga organizira Dan rajËice. Kao iprethodnih, i ove godine program sesatojao od dva dijela - struËnog, gdje suPodravkini struËnjaci kooperantimaumaπke tvornice PovrÊe prezentirali naj-novija saznanja o uzgoju, zaπtiti i na-vodnjavanju rajËice, kvaliteti proizvodaod rajËice uz obilazak proizvodnih ipokusnih povrπina pod rajËicom u oko-lici Umaga, a drugi dio bio je zabavno-gastronomski, na kojemu su gastro pro-motori Podravke Viljam Cvek, Dra-æen –uriπeviÊ, Zlatko SedlaniÊ i Zo-ran DeliÊ za nekoliko tisuÊa posjetite-lja na umaπkom Trgu slobode skuhali

viπe od 5.000 porcija paπte s umakomna bazi rajËice. Trebalo je tek nekolikosati od poËetka kuhanja da mjeπtani tebrojni domaÊi i inozemni gosti isprazneËetiri velike, specijalno napravljene ta-ve. Izvrsne delicije naπih kulinarskihmajstora koji su se, moramo priznatisvojski znojili, ali unatoË tome imalivremena za osmijeh, zajedniËka foto-grafiranja pa Ëak i animiranja ljepπegspola, objaπnjavajuÊi im tajne recepataza ovakve vrste jela. U tom poslu zduπ-no su im pomagali i koprivniËki grado-naËelnik Zvonimir MrπiÊ i umaπkagradonaËelnica Floriana Bassanese.

Atraktivna Feπta od rajËica privukla jenekoliko tisuÊa domaÊih i stranih gosti-ju. Zamamni mirisi paπte od morskihplodova, mesa, tunjevine i rajËice pri-

vukli su, meu ostalima, i ministrakulture Antuna VujiÊa koji je nakonπto je probao delicije naπih gastro pro-motora izjavio: ”S Podravkom se zaistadobro kuha i naravno, odliËno jede.”Cetralni umaπki trg bio je sav u znakuPodravke, na pozornici je neumornosvirao muziËki sastav Highlander, a krajbine je bio postavljen veliki video-zidna kojemu su brojni posjetitelji moglidetaljno pratiti zbivanja na Trgu slobo-de. SimpatiËne umaπke maæoretkinje,brojne nagradne igre za posjetitelje,spektakularan vatromet - sve je to stva-ralo ugoaj odliËne feπte koja je trajalado kasnih noÊnih sati. Uz veÊ spomenu-tih 5.000 obroka, tijekom feπte popijenoje viπe od 2.000 litara Studene, Studencai ledenog Ëaja te 400 litara piva. I ono

najvaænije - tradicionalno kao i do sadaPodravkina Feπta od rajËica bila je hu-manitarna priredba na kojoj je naπatvrtka prikupila 25.000 kuna koje sudonirane umaπkom Domu zdravlja zanabavku neophodne medicinske opre-me.

Bez sumnje, ovogodiπnji PodravkinDan rajËice najuspjeπniji je do sada jer jeorganizacija bila besprijekorna, pazilose na svaki detalj, organizatori su okupilibrojne poznate goste, televizijske, radij-ske i novinske kuÊe vrlo su opπirno itemeljito izvjeπtavale o Podravkinomumaπkom danu i kada se analizira uËi-njeno, svi a posebice SPJ VoÊe i povrÊe,mogu biti i te kako zadovoljni.

(O struËnom skupu o proizvodnjirajËice - opπirnije na 4. stranici)

U Umagu 26. srpnja odræan tradicionalni Podravkin Dan rajËice

Ovogodiπnja Feπta od rajËicanajuspjeπnija do sada

U pripremanju velikih koliËina jela od tjestenine s umacima na bazii rajËice Podravkinim gastro promotorima pomagali su i gradonaËelnicaUmaga Floriana Bassanese i gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ

Piπe i snimio: Boris Fabijanec

- Rukovodstvo Podravke ne prodajeStudenac niti o tome trenutno razgovaraili pregovara s bilo kojom domaÊom ilistranom kompanijom. Osnovna nam jebriga ovo ljeto træiπtu pruæiti najviπe πtomoæemo naπih proizvoda iz SPJ “PiÊa”,iako smo svjesni da se vode traæi punoviπe nego πto su naπe objektivne proi-zvodne moguÊnosti. Naπa tvornica uLipiku radi 24 sata dnevno, a isto takonaπe prodajne ekipe na terenu nisudaleko od tog radnog vremena - rekaoje izvrπni direktor Korporativnih komu-nikacija Drenislav ÆekiÊ na konferencijiza novinare u Koprivnici u ponedjeljak,29. srpnja. Povod konferenciji bile suinformacije u javnosti da su Coca Cola iLura piÊa zaintersirani za eventualnukupovinu Studenca.

- U protekle dvije godine udio proiz-vodnog programa Studenca nahrvatskom træiπtu kontinuirano raste -naglasio je na konferenciji izvrπni direktorSPJ PiÊa Valent Vrhovski i dodao dainformacije o moguÊoj prodaji Studencanekoj drugoj kompaniji mogu izazvatinegativne uËinke u Podravki i na træiπtu.- S druge strane - nastavio je Vrhovski -to dokazuje i sve veÊu snagu brandovaStudenac i Studena i njihove pozicije nahrvatskom træiπtu, ali izaziva i respektnaπe konkurencije, posebno kada seanaliziraju postignuti rezultati marketin-πkih aktivnosti koje poduzimamo natræiπtu u posljedne dvije godine.

Prema zadnjim istraæivanjima, Stude-nac dræi 20,8 posto træiπta, a prije dvijegodine bio je na 15 posto. To znaËi daStudenac raste na træiπtu bræe od ostalihkonkurenata i taj trend rasta nastavlja sei ove godine, a planira se i u buduÊnosti.Istina je i da sve viπe raste ukupno træiπtemineralnih i izvorskih voda u svijetu ikod nas Ëime se otvara prostor novomposlovnom πirenju. Te moguÊnosti pre-poznate su i u Podravki i njezinoj pos-lovnoj strategiji, πto je dokaz stalnih iznaËajnih ulaganja u SPJ PiÊa. U posljed-nje dvije godine naglasak je stavljen naunapreenje kvalitete proizvoda, dizaj-nu nove i redizajnu dosadaπnje ambala-æe, poboljπanju odnosa prema kupcimai dobavljaËima. Podravka je, opredije-livπi se za razvoj tog segmenta svogposlovanja, u zadnjih godinu i pol danau njega investirala oko 80 milijuna kuna.Sada lipiËki Studenac ima trostruko ve-Êe proizvodne kapacitete od prijaπnjih,kupljeno je oko 3.000 hladnjaka, naba-vljena su nova dostavna vozila, poveÊa-na i struËno osposobljena prodajna eki-pa diljem Hrvatske.

S konferencije zanovinare uPodravki:Studenac podlupom træiπta ikonkurencije

Podravka neprodajeStudenac!

Podravkinamesnaindustrija Danicabiljeæi rastprodaje2. str.

2 Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Podravkin periskop

Piπe: Janko ErdeljiSektor za razvoj poslovanja

Od prosinca 2001., otkako je SurgeonGeneral, ameriËki institut za javno zdrav-stvo u svom izvjeπÊu upozorio da sustope gojaznosti stanovniπtva doseglerazinu epidemije te pozvao na “nacional-ni plan akcije” protiv te pojave, proizvo-aËi hrane sve su viπe zabrinuti oko togpitanja. Uistinu, gojaznost bi uskoro mo-gla preteÊi duhan na mjestu vodeÊeguzroka smrti, koji bi trebalo preventivnorjeπavati. Gotovo 300.000 Amerikanacaumrlo je tijekom 2000. godine od uzrokakoji se mogu povezati s gojaznoπÊu.AmeriËke kompanije spremaju se odgo-voriti na izazov u obliku preporuke Svjet-ske zdravstvene organizacije, koja podu-pire dodatno oporezivanje proizvoda svisokim sadræajem πeÊera namijenjenihdjeci i traæi posebno oznaËavanjeproizvoda s visokim sadræajem masnoÊai natrija.

Neke kompanije veÊ su optuæene zavaravi marketing, primjerice McDonald iYum! Brands (Pizza Hut) za koriπtenjegoveih proizvoda u pripremi “vegetari-janskih” præenih krumpira, odnosno pizza.DeConna Ice Cream, proizvoaË sladole-da s Floride, suoËit Êe se sa sudskimprocesom radi laænog deklariranja sadræajamasnoÊa i kalorija. Neki pravni struËnjacivide u tim sluËajevima znak onoga πto bimoglo uslijediti: sudski procesi protiv pro-izvoaËa hrane vezani uz gojaznost.

Pravni savjetnik ameriËkog Philip Mor-risa, u ukviru kojeg djeluje prehrambenidiv Kraft Foods, skeptiËan je glede uspje-πnosti takvih procesa, jer tvrdi da jepovezanost raka pluÊa i puπenja direktnai lako ju je dokazati, za razliku od vezeizmeu gojaznosti i konzumiranja,odnosno nekonzumiranja odreene vr-ste hrane. Nedavno istraæivanje, koje jeprovelo ameriËko udruæenje proizvoa-Ëa æiveænih namirnica, pokazalo je da57% ispitanika (od 1.000 potroπaËa) napitanje: tko je odgovoran za gojaznost?,odgovara da su za to odgovorni pojedincisami, a samo 5% smatra da su kriviproizvoaËi.

Bez obzira na to, proizvoaËi ne sjedeskrπtenih ruku. Pepsico je odluËio formi-rati PepsiCo/Cooper Aerobic Centar, za-jedno s fitness guruom dr. KannethomCooperom, koji Êe, izmeu ostalog, raditina razvoju zdravijih prehrambenihproizvoda. Firma, osim toga, nastoji pro-naÊi zamjene za ulja i masnoÊe koje sekoriste u proizvodnji poznatih FritoLaygrickalica. Kraft je u velikoj mjeri proπiriosvoju internet stranicu zdravstvenim in-formacijama. Kaæu da je u njihovomnajveÊem interesu da potroπaËi konzu-miraju njihove proizvode na zdravi na-Ëin. Marketinπki struËnjaci veÊ nekovrijeme razmiπljaju o mjerama marketin-ga usmjerenog na cijelo druπtvo, kao πtoje upozoravanje na opasnosti prekomjer-nog konzumiranja hrane, kao i poticanjeosnivanja πkolskih fitness programa.

Nutricionisti, s druge strane, nisu uvje-reni u uspjeπnost takvih akcija, jer kaæuda njihovi proizvodi direktno pridonoserazvoju gojaznosti i nema naËina, makoliko vjeæbali, da odræite normalnu tje-lesnu teæinu i istovremeno konzumiratetakve proizvode.

OpÊenito, stil æivota postaje sve nezdra-viji - s jedne strane raste kupovna moÊpotroπaËa i ponuda proizvoda dvojbenenutricionistiËke vrijednosti, a s drugestrane sve se manje vremena provodi ufiziËkoj aktivnosti, a sve viπe pred ekrani-ma televizora i raËunala. Ipak, svijest opotrebi zdrave prehrane raste i prehram-bene tvrtke morat Êe o tom aspektu voditisve viπe raËuna kako bi dugoroËno osi-gurale odræivi rast i razvoj.

AmeriËkiproizvoaËihraneodbijaju krivicuza epidemijugojaznosti

Podravkina mesna industrija Danicau prvih je πest mjeseci ove godinezabiljeæila porast prodaje od devetposto u odnosu na isto lanjsko raz-doblje, πto daje do znanja da se prila-godila træiπtu, koje od pojave kravljegludila definitivno nije isto kao prije.Prema rijeËima direktora Duπana To-maπeviÊa, s kojim smo razgovarali otim promjenama i teπkoÊama hrvat-skih mesopreraivaËa, nije toliki pro-blem u promjeni potroπaËkih navika,koliko brige donosi kroniËan nedo-statak govedine na domaÊem træiπtute restriktivna politika Ministarstva po-ljoprivrede i πumarstva u pogleduuvoza te sirovine.Nedavno sklopljen ugovor o uvozu

600 tona govedine iz daleke Australijepokazuje da se politika Ministarstvapolako liberalizira te Êe Danica dobitidovoljno sirovine za proizvodnju po-znatog gulaπa i drugih proizvoda dokonca godine. Usto, povratak lokalnesirovinske baze putem kooperacij-skih ugovora s proizvoaËima dopri-nijet Êe zadovoljenju træiπta joπ glad-nog goveih preraevina. U meu-vremenu, pritisnuta nuædom, Danicaje razvila mnoge nove proizvode nabazi svinjetine i peradi te se uspjelakonsolidirati i otvoriti prostor za am-biciozne planove rasta.

Po sirovinu u Australiju- Zbog Ëega je od Ministarstva poljo-

privrede i πumarstva tako teπko dobitidozvolu za uvoz govedine?- Vratimo se u 2000. godinu i sjetimo

se pojave kravljeg ludila. IduÊe godinecijena junetine i govedine drastiËno jepala i u tom su trenu preraivaËi biliu povoljnom poloæaju jer je ponudabila velika. Naæalost, primarni proi-zvoaËi, stoËari, izgubili su. Da bi seto izniveliralo, Ministarstvo je vodilorestriktivnu politiku te nije bilo uvozagovedine iz zemalja koje su smatraliriziËnima, a meu njima i iz Maarske,iz koje smo mi uvozili. Nismo htjeliulaziti u sukob s Ministarstvom, veÊsmo strpljivo kupovali sve πto smomogli na domaÊem træiπtu. Kupnjakrava za govedinu u proizvodnji takoje premaπila proπlogodiπnju, pa i pret-proπlogodiπnju. S obzirom na to da jeDanica unatrag nekoliko godina osta-la bez vlastite sirovinske baze, ostalismo samo preraivaË. PodsjeÊam daje nekad samo na farmi u DelovimaPodravka dræala oko 2000 grla. UpoËetku to nije imalo negativnih efe-kata, ali kako je hrvatski stoËni fondosiromaπio, poËeo se sve viπe osjeÊatitaj nedostatak.- Je li toËno da Danica ponovno

kreÊe u kooperaciju s domaÊim proi-zvoaËima stoke?- Proljetos je Podravkina Uprava u

dugoroËnoj strategiji razvoja Danicedala zeleno svjetlo da pokuπamo radi-ti kooperaciju u govedarskom i svi-njogojskom dijelu. Na ovom podruËjuPodravsko gospodarstvo ima nekolikofarma, a ostalo su individualni proi-zvoaËi, koji veÊ imaju ugovore sdrugim preraivaËkim industrijama,tako da smo malo zakasnili i sklopilisamo dva ugovora na 100 komada, au prednacrtu su joπ dva na istu koliËi-nu stoke. Svinjogojsku kooperacijunapravili smo u Slavoniji. Mislim daÊemo uspjeti tako raditi i u Podravini,jer je to buduÊnost.

- Mijenja li πto dræava u sustavupoticaja stoËarstvu?- Vlada provodi odreene stimula-

tivne mjere, ali su one joπ uvijeknedostatne jer mnoga optereÊenja nedopuπtaju da se stoËarstvo razvija ono-liko koliko bi trebalo. Vjerujem da Êese stimulirati individualni proizvoaËis veÊim brojem tovljenika.- Do sklapanja viπe kooperantskih

ugovora, dakle, Danica je prinuenana uvoz sirovine. U rujnu, kako jepoznato, dolazi 600 tona govedine izAustralije. Zaπto se moralo iÊi takodaleko?- Zato πto je to jedina zemlja iz koje

smijemo uvoziti govedinu. Svojedob-no je Ministarstvo dopuπtalo uvoz izjuæne Amerike, ali tamo se, pak, poja-vljuju druge bolesti koje prijeËe uvoz.Prije dvije godine imali smo ponude izUrugvaja, veÊ smo pribavili i dozvoleza uvoz, ali se tamo pojavio πap.

Potraænja za govedinomponovno raste- Moæete li procijeniti πtetu koju je

Danica pretrpjela od pojave kravljegludila do danas?- Danica je bila iskljuËivo govedar-

ska industrija i 99 posto radilo segoveeg programa. Ona je i poznatapo goveem gulaπu, raguu i haπeu.Proπle i ove godine uspjeli smo napra-viti redizajn cijele proizvodnje u stru-kturalnom i vizualnom pogledu. Udjelsvinjetine u DaniËinim proizvodnimaje sada oko 70 posto, a govedine je 20posto. Ukupnu proizvodnju u krat-kom smo vremenu prilagodili sirovin-skoj bazi svinjetine. Danica je tu po-kazala iznimnu otpornost i fleksibil-nost te smo supstituirali problemekoje je izazvao nedostatak govedine.©to se πteta tiËe, konkretno ove godineDanica je zbog toga nedostatka izgu-bila oko 600 tona izvoza goveeggulaπa. To smo, doduπe, nadomjestiliostalim proizvodima, ali da je posaorealiziran, imali bismo veÊe prihode.- Radi se, dakle, o milijunskim gubi-

cima?- Da je bilo govedine, poslovali

bismo bolje.- Jesu li se ukusi potroπaËa promije-

nili zbog kravljeg ludila, pa se viπetraæe druge vrste mesa?- PoËetkom proπle godine cijela se

mesna industrija prebacila na bijelomeso i tu su profitirali preraivaËiproizvoda od peradi. I nama je trebalacijela godina da se prebacimo naproizvode od svinjetine i uvedemoperadarski program. No, smatram danavika potroπaËa prema govedini nijepotpuno nestala, a to pokazuje i po-traænja, koja opet raste. Nas najviπesmeta πto ne moæemo uvesti govedi-nu i preraditi je za izvoz. Danica izvoziu sve europske zemlje te u Australijui Ameriku te smo rijetka hrvatskaindustrija koja ima izvozne brojeve za

Ëitav svijet. Nedostatak govedine po-remetio je i izvoz drugih proizvoda.Naime, zato πto nismo mogli proizve-sti dovoljno gulaπa, pala nam je pro-daja paπteta jer kupci nisu æeljeli ku-povati bez gulaπa. Taj je proizvodlider u Hrvatskoj i zemljama bivπeJugoslavije, u NjemaËkoj, ©vicarskoj,Austriji i tako dalje. Gulaπ je proizvodkoji pokreÊe.- Kada ponovno kreÊe njegova pro-

izvodnja?- Kontigent govedine iz Australije u

ovom je trenutku na brodu, a oËeku-jemo da stigne poËetkom rujna i tadapoËinje proizvodnja. U tri mjesecamogli bismo nadoknaditi proizvodnjukoje nije bilo u ovoj godini. Kapacitetinisu upitni.

Æelimo biti glavniu smrznutoj hrani- Smrznuti lanac jedna je od katego-

rija u koju je Podravka najavila snaæanulazak. Koliko i kako Danica u tomesudjeluje?- DaniËina strategija kreÊe se u tri

smjera: u razvoj kobasiËarskog pro-grama, razvoj smrznutog programa irazvoj prerade peradi. Preradarski pro-gram razvili smo u nepunih πest mje-seci od nule. Sada imamo 18 proizvoda,od pureÊih hrenovaka, do salama ipaπteta. Za smrznuti program joπ uvi-jek nije definirano mjesto proizvod-nje. Danica se tu ‘gura’ kao domicilniproizvoaË i mislim da smo maloispred vremena. Razvili smo dvadese-tak novih proizvoda πto Êe se uskoronaÊi na træiπtu. No, pogon u tom dijeluzastario je i nedovoljnih kapaciteta tene stignemo proizvesti onoliko kolikotraæi træiπte. Æelimo pokazati da ima-mo proizvode, ali nemamo kapaciteteza proizvodnju. Rekao bih da imamopodrπku za ulazak u investicije.- Nakon πto je sredinom devedesetih

forsiran naziv Danica u marketinπkomsmislu, sada se na proizvode vratioPodravkin logotip. Zbog Ëega?- Tih godina profiliralo se pet-πest

brandova u Podravki, a meu njima iDanica. U marketinπkom smislu to semoglo uËiniti u dugoroËnom razdob-lju, no træiπte to ipak nije prihvaÊalo.Naæalost, Danica se nije probila daljeod Kriæevaca. Kad sam poËetkom

proπle godine doπao u Danicu, zaklju-Ëio sam da je potrebno vratiti Podrav-ku u prvi plan, a Danicu navoditi kaoproizvoaËa. Promjenu smo proveli ukratkom razdoblju i s malim ulaganji-ma. I radnici i træiπte to su dobroprihvatili, a razlozi su priliËno jedno-stavni. Podravka je sinonim za kvalite-tu te se proizvodi pod tim nazivomlegitimiraju kao takvi.- Naziv Danica, znaËi, izlazi iz upo-

trebe u svakom pogledu?- PoduzeÊe se nekako mora zvati.

Registrirani smo kao Danica d.o.o. i taje tvrtka nositelj izvoznih brojeva. No,ako u reogranizaciji doe do vraÊanjaDanice u okrilje Podravke matice, tepostane jednim od profitnih centara,moæda Êe se naziv i ugasiti.

Kvaliteta na naπoj strani- Je li joπ uvijek aktualna prodaja

Danice?- Nemam takvih saznanja. Podravki-

na Uprava odredila je vizionarskesmjernice za naπ daljnji razvoj i mi ihprovodimo. Moramo poveÊati proda-ju i smanjiti troπkove, a u tom smjerudobro napredujemo. Primjerice, u po-gledu koeficijenta zaliha doπli smo navodeÊe mjesto u branπi. No, sada sepokazuje da Podravka mora investira-ti u mesnu industriju ako æeli joπ boljerezultate. U proizvodnju konzervi, naj-profitabilniji dio, nije se ulagalo dva-desetak godina.- Ima li naznaka skorih investicija u

tehnologiju?- Tehnologija je toliko napredovala

da jednostavno moramo uloæiti u no-ve resurse i ako to ne napravimo,izgubit Êemo korak. Smjernice Upra-ve idu u tom pravcu, jedino je pitanjehoÊemo li stvoriti dovoljno akumula-cije da investiramo sami ili Êemo sezaduæivati. U tijeku su pripreme zadogradnju kobasiËarske tvornice utrajnom dijelu te bismo kapacitetepoveÊali s 300 na 1.300 tona godiπnje.Ako se uspijemo nametnuti kao glavniproizvoaË Podravkina smrznutog pro-grama, to bi takoer bila velika inve-sticija. Tako bismo postali lider usmrznutom programu i barem na dru-gom mjestu u kobasiËarskom uHrvatskoj. Strana konkurencija moædaprednjaËi u dizajnu proizvoda, ali kva-liteta je svakako na naπoj strani.

Razgovor s direktorom Podravkine mesne industrije Danice Duπanom TomaπeviÊem

Razgovarao: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Nakon konsolidacije - investicije

Duπan TomaπeviÊ

Proizvodnja salama - naroËito od mesa peradi - postaje sve znaËajnija u Danici

3Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

PoËetkom tjedna Koordinacija Sin-dikata PPDIV-a za Podravku uputilaje Upravi tvrtke i direktorima Podrav-kinih poduzeÊa inicijativu za pokre-tanjem pregovora o izmjenama po-stojeÊeg Kolektivnog ugovora. Do-stavila im je i opseæan prijedlog kojimtraæi izmjenu Ëak 25 Ëlanaka temelj-nog Podravkinog dokumenta πto ure-uje radniËka prava. Istodobno jeinicijativu za poËetak pregovora upu-tio i najmlai sindikat Sinpod, dok jeNezavisni sindikat to uËinio joπ kon-cem travnja.NS-ova inicijativa izazvala je opreË-

ne reakcije drugih dvaju sindikata.Dok ju je Sinpod bezrezervno podr-æao, PPDIV je kazao kako Êe iziÊi svlastitim prijedlozima, a utjecaj kole-ga ”trebao bi biti zanemariv s obzi-rom na broj njihovih Ëlanova”, kakoje to tada rekla PPDIV-ova ËelnicaKsenija Horvat. NS, je, da podsjetimo,zatraæio poveÊanje osnovne plaÊe s1525 na 1850 ku-na plus fiksni bru-to dodatak od 400kuna, boæiÊnicuod 1500 kuna,uskrsnicu od 400kuna te regres zagodiπnje odmoreu visini prosjeËneplaÊe za Podrav-ku. Kako nakonmjesec dana nisudobili odgovoraod Uprave, inzi-stirali su na sa-stanku s presjed-nikom Darkom

Marincem, koji ih je obavijestio kakoje formiran pregovaraËki tim te da jeUprava spremna za pregovore.Nakon toga predsjednik Upravina

tima Branko KuËan (Ëlanovi su Bran-ka PerkoviÊ i Stanislav BiondiÊ) upismu je NS obavijestio kako Êe se”razgovori i dogovori o moguÊemotvaranju pregovaraËkog procesa na-staviti najesen”.U tom smjeru ide i inicijativa PPDIV-a.

”Poslodavac i sindikat suglasni su da9. rujna 2002. godine u 12 sati zapo-Ënu s pregovaranjem o izmjenama idopunama Kolektivnog ugovora zakoncern Podravka.”, stoji u Protoko-lu koji su poslali Upravi na potpis.PPDIV je odredio da zajedniËki pre-govaraËki tim triju sindikata treba daima 11 Ëlanova, od Ëega oni osam, NSdva, Sinpod jedan. VeÊ su i odredilisvoju ekipu te bi, uz Kseniju Horvat,taj sindikat zastupali Mario Relja izmatice, Æeljko Dragec iz Belupa, Dar-ko Tetec iz Danice, Vladimir PavliËe-viÊ kao predstavnik varaædinske, uma-πke i lipiËke tvornice, Meri MariÊ kao

Podravkini sindikati nesloæni uoËi pregovaranja s Upravom o izmjenama Kolektivnog ugovora

Upitan poËetak pregovora u rujnuPiπe: Hrvoje ©labek

Boæidar Flis,Sinpod:

- KonaËanprijedlog tek

nakon dogovora

MartinkaMaretko-

VukoviÊ, NS:- Kvota 8+2+1

nije korektna

Ksenija Horvat,PPDIV:

- Naπprijedlog je

konaËan

U veljaËi proπle godine Podravka je prodala tvornicu Kvasacfrancuskoj tvrtki Lesaffre, odnosno njihovoj tvrtki Kvasac d.o.o. izPrigorja BrdoveËkog. Vrijednost te kupoporodajne transakcije bila jeoko 5,5 milijuna eura. Agencija za zaπtitu træiπnog natjecanja Hrvatske,meutim, ocijenila kako je kupovinom Podravkine tvornice kvasca,uz veÊ ranije kupljenu Plivinu tvornicu svjeæeg kvasca, najveÊi svjetskiproizvoaË kvasca Lesaffre stekao monopol na proizvodnju i uvozkvasca u Hrvatskoj, te je svojim rjeπenjem od 1. srpnja 2002. godineproglasila kupoprodajni ugovor niπtavnim. Zaπtitu træiπnih prava iobjektivnog natjecanja preko Agencije zatraæio je najveÊi svjetskiproizvoaË vinskog kvasca kanadski Lallemand koji se takoernatjecao za Podravkinu tvornicu Kvasac.Na odluku Agencije za zaπtitu træiπnog natjecanja Podravka je putem

svojih pravnih zastupnika uloæila æalbu Upravnom sudu, te zatraæilaod Vlade Republike Hrvatske izvanredno ukidanje rjeπenja Agencijete zaπtitu svojih interesa.

B. F.

Na odluku Agencije za zaπtitu træiπnog natjecanjao osporavanju prodaje tvornice Kvasac

Podravka uloæilaæalbu

PPDIV-ova prav-nica, regionalnipovjerenik Vje-koslav Indir i or-ganizacijski tajnikMarinko Vrsajkoiz srediπnjice uZagrebu.No, u vezi s kvo-

tom 8+2+1 mo-glo bi biti proble-ma.- NS je prije

imao tri Ëlana upregovaraËkomtimu, te smatram

da predloæeno smanjenje nije korek-tno - rekla nam je predsjednica togasindikata Martinka Maretko-Vuko-viÊ i dodala kako Podravkini sindika-ti, naæalost, nemaju sporazum o za-jedniËkom nastupu u pregovorima.Na sastanku predvienom za potkrajkolovoza, kako doznajemo, bit Êepoznato hoÊe li NS pristati na kom-promis i predloæeni kljuË.Problema bi moglo biti i s konaËnim

prijedlogom izmjena Kolektivnog ugo-vora, ali manje πto se tiËe sadræaja - jersu prijedlozi triju sindikata uglavnomisti - a viπe u pogledu forme.- PPDIV-ov prijedlog poslan Upravi

smatramo konaËnim i zajedniËkimprijedlogom pregovaraËkog tima Po-dravkinih sindikata - kazala je K.Horvat, dok M. Maretko-VukoviÊ iovlaπteni predstavnik Sinpoda Boæi-dar Flis tvrde kako konaËan prijedlogtek treba uglaviti na zajedniËkomsastanku koncem kolovoza.Ne doe li do dogovora meu Po-

dravkinim sindikatima, poËetak pre-govora mogao bi zaÊi dublje u jesennego πto je to pre-dvieno i s Ëimse sloæila Upra-va. Takav razvojsituacije ne samoda bi naiπao naradniËko nezado-voljstvo, jer bi seprolongiralo oËe-kivano poveÊanjematerijalnih be-neficija, veÊ bi si-gurno i oslabiopregovaraËku po-ziciju njihovihpredstavnika.

Kakve izmjeneKolektivnig ugovorapredlaæe PPDIVNajniæa osnovna plaÊa od 1800 kuna

uz dodatak od 400 kuna bruto, regresza godiπnje odmore u iznosu prosjeË-ne plaÊe za Podravku, boæiÊnica od1000 kuna i uskrsnica od 400 kuna uproizvodima najvaæniji su zahtjevi Ko-ordinacije Sindikata PPDIV-a za Po-dravku upuÊeni Upravi.

Predlaæe se i automatsko prilagoa-vanje radniËkih primanja porastu tro-πkova æivota u Hrvatskoj svakih πestmjeseci te niz ”sitnijih” korekcija ma-terijalnih primanja radnika, od pove-Êanja dodatka na teæe uvjete rada dopoveÊanja jubilarnih nagrada. PPDIVtakoer predlaæe da blok za gablecstoji pet kuna i naknadu od 15 kunapo dnevnom obroku za radnike Po-dravkinih predstavniπtva koja nemajurestorane druπtvene prehrane.

U sezoni godiπnjih odmora svakanova informacija u dnevnome tiskuima posebnu teæinu. Razumljiva je,stoga, i potreba novinara “Jutarnjeglista” da razotkriju i neku tajnovitupriËu iz Podravkine sedmerokatnice.Tako se krajem proπloga tjedna poja-vila i “senzacionalna” tvrdnja o proda-ji lipiËke tvornice vode Coca-Coli,najveÊoj svjetskoj kompaniji za proi-zvodnju piÊa. Novinski je tekst biopopraÊen i velikim portretima pred-sjednika Uprave Podravke Darka Ma-rinca i prvog Ëovjeka hrvatskog za-stupstva Coca-Cole Brune Filipija. »i-tatelji su na temelju svega navedenogmogli zakljuËiti da je posao dogovo-ren, odnosno da se samo Ëekaju zavr-πni potpisi. Samo dan-dva kasnije uistome listu ta je vijest veÊ uzeta kao- gotova stvar!Sve πto je izneseno, osim Ëinjenice

da bi se Coca-Cola doista htjela do-moÊi Studenca i Studene, u cijelosti jenetoËno. O tome se ovih dana javnooËitovalo i Podravkino poslovodstvo.Dvije su tvrtke o moguÊnosti preuzi-

manja Lipika razgovarale pred punugodinu i pol, znaËi prije nego πto jeusvojen sadaπnji strateπki plan razvojaPodravke. Pregovori, koliko nam jepoznato, tada nisu ni dospjeli u zavr-πnu fazu, veÊ je ameriËka kompanijasamo ostavila svoj prijedlog na stolu.Vidjevπi πto im se nudi, Podravkaπi suodluËili staviti Lipik u svoje razvojneprioritete, svjesni da upravo vodaotvara πansu brzoga rasta prodaje iproboja na inozemna træiπta.Ubrzo su donesene i odluke o osjet-

nom poveÊanju tamoπnjih proizvod-nih kapaciteta, koje su, kao πto jepoznato, i realizirane do poËetka ovo-godiπnje sezone. Podravka je u sektorpiÊa tako u kratkome roku odluËilauloæiti oko sto milijuna kuna. To jepotaknulo i Agrokor da krene u grad-nju svoje nove punionice Jamnice,koja je takoer nedavno puπtena urad. UnatoË TodoriÊeva pokuπaja dakonkurente svede na beznaËajne udje-le, Studena i Studenac su u proteklomrazdoblju bræe rasli od njegove Jamni-ce i novopromovirane izvorske vode

Jane. Tako se borba na domaÊemtræiπtu naglo zaoπtrila, πto zapravo ismanjuje moguÊnosti Coca-Cole i osta-lih inozemnih tvrtki da se sa svojimasortimanom uËvrste na policama hr-vatskih trgovina.

Traæimo li, dakle, one novinske “taj-novite izvore” koji bi rado uznemiriliKoprivniËance vijestima o nagloj pro-daji Lipika, moæda bismo ih moglinaÊi i u Coca-Coli i u Agrokoru. Ame-riËka tvrtka æeli u hrvatskoj javnostivjerojatno stvoriti dojam da moæe ku-piti sve πto joj je u interesu, iako toipak nije toËno. Naime, njoj se veÊdogodilo da joj upravo Agrokor isprednosa preuzme bosansko-hercegovaË-ki Sarajevski kiseljak, πto je dobrapouka i Podravki da ne treba robovatifami o navodnoj Coca-Colinoj træiπnojnepobjedivosti. ©toviπe, velike kom-panije koje proizvode osvjeæavajuÊapiÊa suoËene su sa sve izraæenijimpadom prodaje umjetnih napitaka “smjehuriÊima”, i to najviπe u koristmineralne i izvorske vode.

Taj Êe svjetski trend, sukladan ono-

me o zdravoj hrani, u godinama kojedolaze biti joπ izraæeniji, pa Coca-Colau zemljama koje su joj træiπno intere-santne æeli kupiti uspjeπnije punioni-ce mineralne ili izvorske vode. Moædasve one ni neÊe odmah raditi punimkapacitetima, niti Êe biti u æiæi njenamarketinπkog interesa, ali rijeË je ostrateπkim ulaganjima koja Êe tek unarednim godinama, a pogotovo udesetljeÊima koja dolaze, donositi pra-ve profite. Baπ iz tog razloga niPodravka nema razloga da se brzople-to upuπta u prodaju lipiËke tvornice.Kad je, pak, o odnosima s Agroko-

rom rijeË, TodoriÊev se menadæmentveÊ potrudio objaviti kako se træiπniudjeli u segmentu voda nisu promije-nili. Iako iz Podravke stiæu drukËijevijesti, bitno povoljnije za koprivniË-ku tvrtku, bit te utakmice nije toliko upreotimanju udjela, koliko u spoznajida naglo raste ukupni broj kupaca,tako da svaki proizvoaË u tome na-lazi svoju raËunicu. BuduÊi da je pro-sjeËna potroπnja po stanovniku uHrvatskoj joπ daleko iza europskog i

svjetskog prosjeka, time se garantirakoliËinski osjetno veÊa prodaja i Ja-mnice i Lipika. »injenica je da tijekomsezone ni maksimalni kapaciteti objetvornice ne omoguÊavaju da trgovina-ma i ugostiteljskim objektima buduisporuËivane sve vrste i sva pakovanjanjihovih proizvoda. Tko u ovim ljet-nim mjesecima proπeÊe jadranskimprodajnim mjestima, u to Êe se lakouvjeriti.Sve to, drugim rijeËima, znaËi da

Podravkin profitni centar PiÊa ne mo-ra biti pod presijom prerastanja udomaÊeg træiπnog lidera, πto je, istineradi, propuπteno joπ sredinom deve-desetih godina, ali mu voda nakonotplate investicija i poËetnog poveÊa-nog marketinπkog ulaganja moæe do-nositi pristojnu zaradu, koja Êe, πto jejoπ bitnije, i stalno rasti. Uz to, otvarajuse i velike moguÊnosti izvoza Studen-ca i Studene na inozemna træiπta, a tobi osiguralo i iskoriπtenost proizvod-nih kapaciteta u razdoblju od jesenido ranog proljeÊa, kad je domaÊapotroπnja osjetno smanjena.

Voda je najsigurnije ulaganje u buduÊnost

4 Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Tekst i snimke: Boris Fabijanec

VeÊ tradicionalno, i ove godinePodravkin Dan rajËice u Umagu po-Ëeo je organizacijom struËno-znan-stvenog skupa u hotelu Koralj nakojemu su Podravkini struËnjaci - dr.Zdravko Matotan, Dunja MiloπiÊOdobaπiÊ i Marija Vaunec prezen-tirali najnovija saznanja o razvoju pro-izvodnje i preradi rajËice na podruËjuIstre, novim tehnoloπkim rjeπenjima uproizvodnji, posebice s aspekta zaπti-te rajËice od bolesti i πtetnika te na-vodnjavanja. Prije poËetka skupa, oku-pljene kooperante pozdravili su izvr-πni direktor SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj©ifkorn, direktor tvornice PovrÊe Mi-lisav ManjiÊ, gradonaËelnica UmagaFloriana Bassanese, gradonaËelnikKoprivnice Zvonimir MrπiÊ te istar-ski doæupan Giuseppe Rota koji jetom prigodom rekao: ”Hvala Podravkiπto je Istarska æupanija osim turizma,poznata i po naπem crvenom zlatu -rajËici.”Nakon struËnih predavanja, istarski

seljaci imali su prigode govoriti oproblemima vezanim za proizvodnjurajËice. Mala otkupna cijena, ovegodine je 70 lipa po kilogramu, nera-zumijevanje lokalnih i dræavnih poljo-privrednih institucija, proizvodnja raj-Ëice joπ uvijek nije u dræavnom susta-vu poticaja, nedostatak navodnjava-

nja itd. bili su samo neki problemiistaknuti na skupu. Vrlo konkretnokooperantima se obratio izvrπnidirektor SPJ VoÊe i povrÊe Milivoj©ifkorn: ”Podravka ima prepoznatljivbrand proizvoda od rajËice koje odli-kuje vrhunska kvaliteta, ali otvara-njem hrvatskog træiπta suoËavamo ses agresivnom konkurencijom sliËnihproizvoda sa znatno niæim cijenama.To pred nas postavlja zadatak damaksimalno snizimo troπkove te dabudemo jeftiniji na policama trgovi-na. No, velika razlika izmeu nas ikonkurencije iz inozemstva je u tomeπto veliki broj dræava subvencioniraprimarnu proizvodnju te na taj naËininozemni proizvoaËi imaju jeftinijusirovinu, dok to u Hrvatskoj nije slu-Ëaj. Podravka Êe svojim ugledom ape-lirati na odreene nadleæne institucijeda vi seljaci dobijete neke benificije,ali to sigurno nije dugoroËno rjeπenjeproblema. Isto tako je Ëinjenica da jeprvi put na saborsko Ëitanje doπaoZakon o poticajima u πto je uπlo ipovrÊe i najvjerovatnije Êe se primje-njivati od iduÊe godine. No, bez obzi-ra na taj zakon, Varaædinska æupanijaveÊ daje odreene poticaje poljopri-vrednicima koji uzgajaju povrÊe. Da-kle, trebate viπe ”pritisnuti” vaπe sa-borske zastupnike i politiËare, aPodravka vam garantira da Êete uvijekimati sigurno træiπte i partnera.”»injenica je da se ove godine iz

Istarske æupanije oËekuje prinos rajËi-ce od 2.500 do 3.000 tona, dok je prije

nekoliko godina tvornica PovrÊe otku-pila gotovo 8.000 tona. VeÊ to dovolj-no dokazuje da je interes za uzgojemrajËice u Istri u opadanju, u πto smo seuvjerili tijekom voænje do polja koo-peranata jer smo vidjeli dosta neobra-ene zemlje, ali ako dræava osigurapoticaje za proizvodnju tog, kako uIstri kaæu crvenog zlata, sigurno Êe sepoveÊati interes istarskih seljaka kojisu oduvijek slovili kao vrlo vrijedni iradiπni. A da su takvi dokazao je iobilazak polja nekolicine kooperana-ta tvornice PovrÊe. Prvo ime uzgojaRajËice u Istri je Mario MatijaπiÊ kojiove godine na 23 hektara oËekujeprinos od oko 1.000 tona rajËice.Takoer, iako u komparaciji s Marijomtek samo na 6 hektara zasaene rajËi-ce, vrlo dobru poljoprivrednu buduÊ-nost oËekuje i Dario Makovac iz Savu-drije. Upravo na njegovim poljimamogla se vidjeti buduÊnost navodnja-vanja - kap po kap.

Sastanak Podravkaπa i Ëelnihljudi Umaga i Koprivnice

Joπ boljepovezivanje Istrei PodravineDok su struËnjaci Podravke upozna-

vali istarske kooperante s najnovijimdostignuÊima i tehnologijama u uzgo-ju rajËice, istarski doæupan GiuseppeRota, gradonaËenica Umaga FlorianaBassanese i gradonaËelnik Koprivni-ce Zvonimir MrπiÊ sastali su se spredstavnicima Podravke - ËlanomUprave Davorom Cimaπem, izvrπnimdirektorom SPJ VoÊe i povrÊe Milivo-jem ©ifkornom i direktorom umaπketvornice PovrÊe Milisavom ManjiÊem.Tom prigodom je istaknuto kako osimPodravke, Istru i Podravinu veæu ljudiistih odlika - radiπni i skrbni. Takoer,govorilo se o boljem gospodarsko-turistiËko-sportskom povezivanju Po-dravine i Istre te Êe se uskoro veÊorganizirati neke, prije svega, turis-tiËke akcije, kako bi se dobra suradnjatih dvaju hrvatskih krajeva joπ viπepoboljπala.

ZahvaljujuÊi Podravkinoj Feπti od rajËicaUmag i Istra osim turizma postaju poznati ipo rajËici

Podravkin Dan rajËice u Umagu Feπta od rajËica u slici i rijeËi

Sudionici Dana rajËice obiπli su polja najveÊih proizvoaËa rajËice u Istri

StruËni skup o proizvodnji i preradi rajËice u Istri

Podravkina Feπta od rajËica okupila je na glavnom umaπkom trgu viπetisuÊa posjetitelja

Paπtu je probao i ministar kulture Antun VujiÊ i dao joj ocjenu - pet!

Nastup umaπkih maæoretkinja i brojne nagradne igre za posjetiteljebio je dio bogatog programa Feπte od rajËica

Cjelokupna Feπta od rajËica bila je humanitarnog karaktera - direktorTvornice PovrÊe Milisav ManjiÊ uruËio je Ëek od 25.000 kuna

ravnatelju umaπkog Doma zdravlja Danijelu Ferlinu

5Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Piπe: Æeljko ©emper

KonaËno su i to doËekali ti ple-meniti ljudi - dobrovoljni dariva-telji krvi - koji tu vrijednu tekuÊi-nu “koja æivot znaËi” daju za spasonima kojima je potrebna: prijenekoliko dana u Saboru su izgla-sane izmjene Zakona o zdrav-stvenom osiguranju, kojima suutvrene beneficije za dobrovolj-ne darivatelje krvi. Po tim izmje-nama æene s viπe od 25 i muπkar-ci s viπe od 35 davanja imajupravo na besplatnu zdravstvenuzaπtitu, odnosno osloboeni suplaÊanja participacije. Tako sutom izmjenom zakona dobrovolj-ni darivatelji krvi uπli u kategori-ju osiguranika kojima je u cijelo-sti zajamËena zdravstvena zaπtita

iz sredstava Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje. Dosadje jedina beneficija za njih bilaoslobaanje od plaÊanja pet po-sto participacije, ali samo za onekoji su viπe od 100 puta dali krv.Sada su tom izmjenom zakonapet posto participacije osloboe-ne æene koje su dale krv viπe od15 puta, odnosno muπkarci s viπeod 25 davanja krvi.- Ugodno smo iznenaeni ovim

izmjenama, jer to je daleko viπeod svih naπih oËekivanja. No sma-tram, da su to naπi darivatelji izasluæili, jer svoju plemenitostiskazuju godinama. Jedino Ëegase pribojavam, govorim to iz svogbogatog iskustva, je nakon ne-kog vremena ponovno ukidanjeili smanjenje tih povlastica. Vje-rujem da Êe ove beneficije privu-Êi i nove, mlade darivatelje krvi,

jer veÊ ima dosta umirovljenika iljudi u godinama koji zbog bole-sti i drugih razloga viπe ne mogudati krv - rekla je dr. LjiljanaIvankoviÊ - ©ajatoviÊ, dopredsje-dnica Gradskog druπtva Crvenogkriæa.Sada se nakon ove promjene

ubrzano radi na pronalaæenju mo-dela i naËina kako najbræe rijeπitiovu situaciju. Kako nam je reklaLjubica Alva iz Gradskog druπ-tva Crvenog kriæa, radi se naizdavanju potvrda za sve dariva-telje krvi, koji imaju pravo naovu povlasticu. Potvrde se πaljuna kuÊne adrese, a na osnovi njihÊe se Zavodu za zdravstveno osi-guranje predati zahtjev za pro-mjenu statusa osiguranika i do-biti nova iskaznica. Vjerojatnomeu darivateljima ima i onih,koji su upisali ili veÊ i uplatili

dopunsko zdravstveno osigura-nje. Oni takoer trebaju, ako æe-le, uz ovu potvrdu zatraæiti poni-πtenje ugovora uz povrat police iiskaznice dopunskog osiguranja.Oni darivatelji, koji su bolesni ine mogu Ëekati da im stignepotvrda na kuÊnu adresu, moguse javiti u Gradski odbor Crve-nog kriæa (BraÊe RadiÊ 7) u Ko-privnici.Ovim promjenama ugodno je

iznenaen i Mijo Mihalec, pred-sjednik Druπtva dobrovoljnih da-rivatelje krvi Podravke, koji namje rekao:- To je Ëak viπe od naπih za-

htjeva i iznad svih oËekivanja, aneosporno je da su naπi dariva-telji to i zasluæili. Podravkaπi seuvijek u velikom broju odaziva-ju organiziranim akcijama da-vanja krvi ili iznenadnim pozi-

vima u bolnicu. DDDK Podravkadanas broji 1518 darivatelja, aod tog broja ima 65 darivateljakoji su krv dali 50 i viπe puta,πto znaËi da Êe se ovaj brojznatno poveÊati. Ovih dana utvr-dit Êemo koliko naπih darivate-lja krvi ima pravo na novu be-neficiju, a Gradsko druπtvo Cr-venog kriæa veÊ ima model kakoπto prije rijeπiti novonastalu si-tuaciju.Dosta zasluga za brzu izmjenu

Zakona o zdravstvenom osigu-ranju o povlasticama darivate-ljima krvi ima i saborski zastup-nik Ivan Kolar. IspriËao je, kakosu uspjeli iskoristiti roendanZlatka TomËiÊa, predsjednikaSabora, te ga uvjeriti kako tuizmjenu treba hitno staviti u dnev-ni red Sabora. Darivatelji krvimu to neÊe zaboraviti!

Aktualno: Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju

Beneficije za viπestruke dobrovoljne darivatelje krvi -viπe od oËekivanja!

Prije montaæe novog moder-nog petobojnog tiskarskog stro-ja vrijednog milijun i pol eura uKoprivniËkoj tiskari bit Êe po-trebno obaviti opseæne grae-vinske radove, koji su poËeliovih dana. VeÊ je odreeno mje-sto novom stroju u pogonu off-seta te se obavlja priprema zabetoniranje temelja.Prema rijeËima direktorice Ti-

skare Vesne Æeljeænjak, beton-ska podloga za peterobojac bitÊe dugaËka 16 metara, a debelametar te Êe se utroπiti nekolikotona armirajuÊeg æeljeza i oko60 tona betona. Radove izvodi

Podravkino Odræavanje premaprojektu Podravka-Inæenjeringa.- Kopanje temelja za peterobo-

jac poËinje 3. kolovoza, a beto-niranje Êe trajati desetak dana.PoËetkom rujna poËinje monta-æa stroja i trajat Êe tri tjedna.IduÊa tri tjedna radit Êe se elek-triËna instalacija - rekla je VesnaÆeljeænjak i dodala kako potomslijedi tjedan dana obuËavanjaTiskarinih ljudi za rad novimpeterobojcem nakon Ëega, u stu-denome, poËinje s radom. Dvo-je radnika obuËavat Êe struËnja-ci iz njemaËke tvrtke BruderHenn Grafo, od koje Tiskarakupuje peterobojca.U meuvremenu Êe se, kako

doznajemo, izvesti novi elek-triËni prikljuËci za cijelu Tiskaru

KoprivniËka tiskara

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

PoËele pripreme za montaæu novog petobojnogtiskarskog stroja

Vesna Æeljeænjak

Priprema se armatura za postolje novog stroja - u postolje Êe se utroπiti oko 60 tona betona!

Tiskara dobiva novi sanitarni Ëvor

i vodovodni prikljuËak za novistroj. Usto, premjeπta se sanitar-ni Ëvor. Pripremni radovi radese prema standardima njemaË-ke tvrtke, koja uvjetuje dobruzaπtitu od vibracija i druge para-metre.Prema rijeËima direktorice Ti-

skare, Ëetverobojni tiskarski strojstar 24 godine prodat Êe senakon πto proradi novi, a veÊima zainteresiranih ponuaËa izBosne i Hercegovine te VelikeBritanije. Stroj je iznimno dobroodræavan te je u dobrom stanju,a njegovu vrijednost u Tiskari

procjenjuju na oko 100.000 eu-ra.- S poËetkom rada novog pete-

robojnog stroja postat Êemo kon-kurentniji na træiπtu te veÊ raz-govaramo s potencijalnim bu-duÊim partnerima. Proπirit Êe-mo i dijapazon proizvoda teoËekujemo da Êemo raditi kom-pletnu ambalaæu i etikete zaPodravku, ali i Ëasopise te novi-ne, za πto Êemo steÊi uvjete -kaæe Vesna Æeljeænjak. Novi strojËetiri je puta bræi od staroga,potpuno kompjutoriziran i jedanod najmodernijih u Hrvatskoj.

6 Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

7. 8. srijeda: - PeËeni pureÊi zabatak, dinstani krumpir, salata

8. 8. Ëetvrtak: - Varivo na seljaËki, kobasica, voÊe

9. 8. petak: - Pohana srdela, restani grah, salata

Druπtvena prehrana

Jelovnik

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKAGrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

6. 8. utorak: - Junetina u saftu, tjestenina, salata

Piπe: dr. Ivo Belan

LijeËnik za vas

AmeriËko udruæenje za borbuprotiv bolesti srca (American He-art Association) nedavno je pre-mjestilo fiziËku neaktivnost izgrupe ”faktora koji pridonose”pojavi srËanog oboljenja i moæ-danog udara, u grupu ”riziËnihfaktora” za te vrste oboljenja.Dakle, taj se riziËni faktor naπaou druπtvu s visokim krvnim tla-kom, puπenjem i visokim razina-ma kolesterola u krvi.”StruËnjaci su revidirali rezulta-

te nekoliko velikih studija i doπlisu do dokaza da je potrebnopoveÊati znaËenje rizika fiziËkeneaktivnosti” - kaæe dr. EdwardCooper, predsjednik tog udruæe-nja i profesor na medicinskomfakultetu sveuËiliπta Pennsyl-vanija.Ustanovljeno je da 20 do 30

posto ameriËke populacije - 50

do 70 milijuna ljudi - provoditoliko izrazito sjedeÊi naËin æivotada su izloæeni tri do Ëetiri putaveÊem riziku srËane bolesti negonjihovi viπe fiziËki aktivni sugra-ani. Tjelovjeæba moæe pomoÊiu kontroli kolesterola, preko-mjerne tjelesne teæine i poviπe-nog krvnog tlaka. Ona moæe po-moÊi i u spreËavanju πeÊernebolesti.U tom svojem najnovijem priop-

Êenju American Heart Associati-on preporuËuje 120 do 160 mi-nuta tjedno aktivnosti, kao πto jehodanje, planinarenje, rekrea-tivno trËanje (jogging), plivanje,voænja bicikla, tenis. Manje na-porne tjelovjeæbe, poput obrai-vanja vrta, rada oko kuÊe, plesa,moæda neÊe donijeti toliko kori-sti kao intenzivnije tjelesno vjeæ-banje, ali ipak i one mogu biti odpomoÊi ako se redovno obavlja-ju.Jedan Ëlan uprave udruæenja i

autor spomenutog saopÊenjaupozorava da osobe iznad 40godina ili oni koji su prethodnobili neaktivni, kao i osobe kodkojih su prisutni riziËni faktoriza srËana oboljenja ili veÊ bolujuod srËanih ili drugih zdravstve-nih problema, trebaju proÊi me-dicinsku procjenu prije nego po-Ënu s programom tjelovjeæbe.”Takav program, u koji su uklju-Ëeni i prestanak puπenja, kon-trola poviπenog krvnog tlaka ivisokog kolesterola u krvi, naj-vjerojatnije je da Êe smanjiti uËe-stalost srËanoæilnih bolesti”, na-vode ameriËki struËnjaci.Oni istiËu da neπto treba napra-

viti odmah sada, jer su mladiAmerikanci u sve loπijoj fiziËkojkondiciji i postaju sve deblji.Odrasle osobe ne bi smjele

aktivno tjelesno vjeæbati samokako bi sebi koristile, nego bitrebale djelovati i u smislu pru-æanja primjera svojoj djeci.

FiziËka neaktivnost - riziËni faktorza pojavu srËanog oboljenja

Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a“Podravka” veÊ je godinama jedanod najboljih amaterskih zborovau Hrvatskoj. Osnovan je prijeneπto viπe od dvadeset godina, au posljednje dvije viπe nego uspje-πno vodi ga prof. Ivica Martin-ËeviÊ, poznati i priznati glazbenistruËnjak koji je sedamdesetihgodina bio popularni pjevaË za-bavne glazbe u Hrvatskoj (nastu-pao i na festivalima).- Ovih dana zavrπili smo joπ

jednu uspjeπnu sezonu. Sudjelo-vali smo na viπe zapaæenih na-stupa, te s ovom sezonom moæe-mo biti zadovoljni - rekao je IvicaMartinËeviÊ.Od njihovih brojnih nastupa

osobito treba istaknuti dva: uskr-sni i boæiÊni. To su njihovi veÊtradicionalni koncerti koje prire-uju u koprivniËkoj crkvi sv. Ni-kole, a za kojima uvijek vladaveliko zanimanje.- Za te se nastupe ozbiljno i

dugo pripremamo, no najljepπeje kad publika traæi “bis”, od-nosno joπ koju pjesmu viπe, πtoznaËi da im se dopalo.MartinËeviÊ posebno istiËe

uspjeπnu suradnju sa sopranisti-com Antonijom KovaËeviÊ - Ci-ganoviÊ koja studira na Glazbe-noj akademiji u BeËu. RijeË je osve poznatijoj umjetnici. Ona jezajedno s njima nastupala i ovegodine na Æupanijskom natjeca-nju pjevaËkih zborova u Kriæev-cima, gdje su se zajedno s kriæe-vaËkim mjeπovitim pjevaËkimzborom plasirali na dræavno na-tjecanje koje Êe se odræati poËet-kom jeseni.

- Plasman na dræavno natjeca-nje takoer potvruje naπu kvali-tetu. Meutim, ove godine ononeÊe biti natjecateljskog karakte-ra, πto ima svojih dobrih i loπihstrana.U “Podravkin” zbor trenutno je

uËlanjeno 45 pjevaËa. Vjeæbajudva puta tjedno u prostorijamaKUD-a “Podravka”. Kakav je oda-ziv na probe?- Relativno slab. Dogaa nam se

da nam na probe ne doe i viπeod desetak pjevaËa. RijeË je ipako amaterima, od kojih neki(ne)namjerno “zaboravljaju” svojeobveze. To nam umnogome re-meti rad, ali πto se moæe, jer niamaterizam viπe nije ono πto jenekada bio.S prvim probama u narednoj

sezoni naπi Êe pjevaËi poËeti veÊkrajem kolovoza. Razlog tome suozbiljne pripreme za nastup nadræavnoj razini, kada Êe odmjeri-ti “snage” s ostalim amaterskimzborovima u Hrvatskoj.- Svi oni koji se æele ukljuËiti u

naπ rad bit Êe to u prilici uËiniti urujnu. Tada Êemo organizirati au-diciju, a najviπe nam nedostajumuπki glasovi, poglavito tenori -kaæe MartinËeviÊ, koji ovaj putnije æelio mnogo govoriti o pro-blemima, iako ih ima.- Malo je zborova koje podræa-

vaju tvrtke kao πto je “Podravka”.Nastojimo raditi po onome: kolikonovaca, toliko glazbe! Ovomprilikom æelio bih spomenuti na-πu dobru suradnju s Tamburaπ-kim orkestrom koji takoer dje-luje u naπem KUD-u. Vjerujem dazajedno moæemo postiÊi i viπe,

tim prije πto je to takoer jedanod najboljih amaterskih orkesta-ra u Hrvatskoj.“Podravkin” zbor je prije neko-

liko godina snimio i jednu audio-kasetu, koja naæalost nije baπzapaæeno proπla, stoga im je æe-lja da snime CD-e, kao πto su toveÊ uËinili tamburaπi.

Ml. PavkoviÊ

Zabiljeæeno o Mjeπovitom pjevaËkom zboru KUD-a“Podravka”

Zavrπena je joπ jednauspjeπna sezona

Podravkin Mjeπoviti pjeËaki zbor uspjeπno nastupa pod dirigentskom palicom Ivice MartinËeviÊa

Podjela pekarskihproizvodaOdjel za standard radnika oba-vjeπtava radnike Podravke koji sunaruËili smrznute pekarskeproizvode Podravkine Pekare daÊe podjela biti u srijedu 7. kolovozaod 13,30 do 15,15 sati u dvoriπtuGalantpleta.

Odjel za standard radnikaPodravke

Obavijest

Mapa “Kulturno-povijesni spomenici KoprivniËko-kriæevaËke æupanije”,koja sadræi serigrafije Ivana AndraπiÊa, Romana BariËeviÊa, Zorana Homena,Æeljka Mucka i Saπe ÆivkoviÊa, predstavljena je u Podravskoj kleti na PRC-u.To izdanje Æutog duÊana promovirali su æupan Josip FriπËiÊ i povjesniËarumjetnosti Marijan ©poljar (na slici).

U “Podravskoj kleti” promovirana grafiËka mapa

“Kulturno-povijesnispomenici KoprivniËko-kriæevaËke æupanije”

7Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.

Sport

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Ovo je godina znaËajnih promjenau kuglaËkom sportu. Odlukom Svjet-ske kuglaËke federacije doπlo je dopromjena u broju hitaca - po 120hitaca (4 x 30) i za muπke i æenskesastave. Toj promjeni prilagodili su sei nacionalni savezi i donijeli identiËneodluke. Iznimno je bitno za natjecate-lje da se isti sustav primjenjuje unacionalnom prvenstvu i na svimeuropskim kupovima i svjetskim pr-venstvima. Osim ove promjene, Skup-πtina Hrvatskog kuglaËkog saveza do-nijela je odluku o smanjenju klubovaPrve “A” lige kod æena, pa Êe takoPodravka od ove jeseni igrati u “ligi10”. Kako je objasnila Ilinka Milas,glavna tajnica HKS-a, taj potez trebaobi skratiti predugu natjecateljsku se-zonu i ostaviti viπe vremena za odmorili pripreme za svjetska prvenstva,koja se odræavaju svake druge godine.Jedino nema logike odluka da u Prvoj“A” ligi i nadalje ostaje po 12 muπkihmomËadi, jer isti razlozi postoje i kodæenskih i kod muπkih sastava.- Moje je miπljenje da je to pravi

potez i da je odluka sasvim u ciljudaljeg prosperiteta kuglaËkog sporta.Dosad je u ligi bilo i slabih ekipa, kaoπto je proπle godine bio ©ibenik, aposljedica toga je bilo dosta nezani-mljivih utakmica. Sada Êe u “ligi 10”biti mnogo atraktivnije, biti Êe viπezanimljivih susreta, praktiËki neÊe bi-ti slabe utakmice. Ja sam se joπ 1992.godine zalagala za samo osam ekipa,gdje bi svaki susret bio mali derbi, πtobi privuklo viπe gledatelja. ©to se tiËesustava po 120 hitaca, moje je miπljenjeda su æene trebale bacati po 80 hitaca(4 x 20), gdje bi do izraæaja joπ viπedoπla kvaliteta, odnosno fiziËka i psi-hiËka sprema kuglaËica - rekla jeBiserka Perman, kapetan Rijeke i dr-æavne reprezentacije.Koliko je preduga natjecateljska se-

zona pokazalo je proπlo prvenstvo,nakon kojeg se u Osijeku odræaloSvjetsko seniorsko prvenstvo. NakonSP je odigrano prvenstvo dræave uparovima i pojedinaËnoj konkurenci-ji, a pokazalo se kao potpun proma-πaj, posebno za reprezentativke kojesu ostale “prazne” i bez motiva. - Ja pozdravljam skraÊenje preduge

natjecateljske sezone, koja je trajalaËak 11 mjeseci i potpuno iscrpilakuglaËice. Gotovo da je nemoguÊetako dugo dræati natjecateljsku for-mu, posebno u godini kad se odræavaSvjetsko prvenstvo. Nakon napornesezone bilo je dosta oglednih,odnosno izbornih susreta za sastavreprezentacije. A posebno je teπkonakon SP u uzavrelom lipnju, nakuglanama koje su viπe sliËne sauna-ma, postiÊi prave rezultate na dræav-nom prvenstvu. Mislim da Êe “liga 10”biti atraktivnija za gledatelje, bit Êeviπe neizvjesnih utakmica, a za kugla-Ëice ipak malo viπe odmora - rekla jeLjiljana Picer, kapetan kuglaËicaPodravke.Sada je nakon skupπtine HKS-a po-

znat i datum poËetka novog prven-stva u Prvoj “A” ligi. Zbog skraÊenjalige na deset klubova prvenstvo poËi-nje 28. rujna, a moæe se konstatirati daPodravku, kao i proπle godine, ædri-jeb opet nije “mazio”. U prva Ëetirikola Podravka ide na tri gostovanja, aveÊ u prvom kolu igra se derbi Zagreb- Podravka u Zagrebu. U 2. kolu uKoprivnici se sastaju Podravka - Istra,a u 3. kolu u Sisku igraju INA -Podravka. Nakon toga Podravka odla-zi u »eπku, na Europa pokal, a popovratka u 4. kolu u Rijeci slijediderbi prvenstva Rijeka - Podravka.Kako se vidi iz rasporeda, ekipaPodravke bi veÊ u toj poËetnoj fazinatjecanja trebala biti u “top” formi.

Æeljko ©emper

Kuglanje - promjena u broju klubova u Prvoj ligi

Od jeseni samo deset klubova

Krajem proπlog tjedna struËno vod-stvo i rukometaπice Podravke Vege-te otiπli su na pripreme u slovenskuRoglu, πto je postalo veÊ tradicional-no. UoËi zahtjevnih natjecanja zaulazak u Ligu prvakinja, u Interligi iu domaÊem prvenstvu 19 Podrav-kaπica nabija kondiciju kroz baziË-ne pripreme na Rogli. Naravno,osnovne su fiziËke pripreme te setako na dan odradi i Ëetiri treninga.Prema informacijama s Rogle, sve

igraËice se maksimalno trude, jer jekonkurencija za prvi sastav znantnoveÊa nego prijaπnjih rukometnih se-zona. Osim toga, treba se radom izalaganjem nametnuti novom tre-neru Podravke Vegete Jiræiju Zerza-nu koji je i tijekom nedavnog pred-stavljanja svoje vizije kluba ista-knuo da Êe za prvu ekipu igratisamo najbolje. Uz nova internacio-nalna pojaËanja - Ane Bilobrk,Gabrijele Nobjila i Natalije Petrako-ve - na Rogli su i tri mlade, perspek-tivne igraËice - Kristina FraniÊ, Ma-rijana Tarle i Ema BlaæekoviÊ. Da-kle, prema nedavnim najavama Ëel-

nika kluba, zaista se provodi politi-ka naglaska na mlade igraËice kojeÊe, prije svega, svojim zalaganjem itrudom naÊi svoje mjesto u prvojekipi Podravke Vegete. Trener JiræiZerzan zadovoljan je uvjetima naRogli te istiËe kako se sve igraËicezalaæu, posebice one starije i isku-snije Podravkaπice, jer ipak je prio-ritet biti u prvoj postavi.

Sutra i u nedjelju prveutakmice InterligePodravkina rukometna ”ekspedi-

cija” vraÊa se danas u Koprivnicu.Naime, veÊ sutra, u subotu, ukoprivniËkoj Sportskoj dvorani u 19sati igra se prva utakmica Interligeprotiv maarske ekipe Cornexi Al-coa, a u nedjelju u 10 sati igrat Êe seprotiv maarskog Györa. Bit Êe za-nimljivo vidjeti kako funkcioniranova postava Podravke Vegete tepozivamo sve ljubitelje dobrog ru-kometa da dou vidjeti naπe cure napoËetku ovogodiπnje rukometne se-zone. B. F.

Rukometni klub Podravka Vegeta

Podravkaπice se pripremajuna Rogli

Zaista nitko od 2.500 gledatelja nakoprivniËkom Gradskom stadionu ni-je dvojio kako Êe domaÊi nogometaπiu susretu protiv ekipe bugarskog Ma-reka samo potvrditi ulaznicu za polu-finale Intertoto kupa. Naravno, nogo-metaπi Slaven Belupa nisu iznevjerilidomaÊe navijaËe.VeÊ na poËetku utakmice moglo se

primijetiti da Slavenaπi neÊe nabijatiæestoki tempo, jer ipak je 3:0 sa gosto-vanja u Bugarskoj bila dovoljna zalihada se utakmica u Koprivnici odigra ulaganijem tempu. »ak niti gosti nisupokazivali htijenje da pokuπaju ozbilj-nije ugroziti domaÊeg vratara Solomu-na. I nakon πto se utakmica najËeπÊeodigravala na sredini terena, u 27.minuti KovaËeviÊ otima loptu gostimana sredini terena i kreÊe u brzu kontru.

ToËno dodavanje prema Gerπaku kojipak joπ bolje pronalazi KovaËiÊa. Pre-cizan udarac i lopta zavrπava u mreæivratara Mareka OvËarova. Pet minutakasnije gosti izjednaËuju. U πesnae-stercu Slaven Belupa Boæac ruπi Efti-mova i danski sudac Polsen pokazujena bijelu toËku. Jedanaesterac je uspje-πno realizirao Dimitrov. Do kraja po-luvremena niπta se znaËajno nije do-gaalo na terenu, a tako je bilo i unastavku utakmice. I onda u 66. minu-ti nogometaπi Slaven Belupa izvodenajljepπu akciju na utakmici. Boæacsilovito prolazi po desnoj strani, doda-je KosiÊu, a ovaj brzom KovaËiÊu.Raspoloæeni Miljenko petom dodajeBajsiÊu koji pak povratno dodaje Ko-vaËiÊu. Uslijedio je precizan i jak volej-udarac i lopta pogaa donji desni kutvratiju nemoÊnog OvËarova. Izuzetnolijepa akcija domaÊih nogometaπa ukojoj su sudjelovali gotovo svi napa-

daËi Slaven Belupa. Kako ne bi bilozabune tko je bolji, pobrinuo se predkraj utakmice Boæac koji je Bugarimai na njihovom terenu postigao pogo-dak. RadiËek je proπao gotovo cijelupolovicu gostujeÊeg terena, uposlioBajsiÊa koji pronalazi Boπca na dese-tak metara od protivniËkih vratiju.Uslijedio je silovit udarac i prvi pogo-dak Boπca za Slaven Belupo na doma-Êem terenu. Sve u svemu, iako igranogometaπa Slaven Belupa nije bila narazini dosadaπnjih domaÊih nadmeta-nja u Intertoto kupu, ipak je postignutrezultat kojim je zapravo postignutnajveÊi povijesni uspjeh koprivniËkogkluba u europskim natjecanjima.U Koprivnici protiv Mareka za Sla-

ven Belupo igrali su: Solomun, P.Boπnjak, Crnac, Gal, Boæac, Posavec(od 56. BajsiÊ), RadiËek, KosiÊ, Kova-ËeviÊ (od 81. Meimurec), Gerπak (od56. FilipoviÊ) i KovaËiÊ.

Da je nogomet zanimljiva i do krajaneizvjesna igra najbolje je dokazalapolufinalna utakmica Intertoto kupaizmeu Slaven Belupa i Stuttgarta.Oko 5.000 gledatelja na stuttgarskomGottlieb-Daimler stadionu dugonakon utakmice gledali su na sema-for ËudeÊi se krajnjem rezultatu.Naime, njihovi ljubimci bili su apso-lutno nadmoÊnija ekipa i umjesto dasu postigli barem pet pogodaka ra-zlike, u Koprivnicu dolaze s mini-malnom prednoπÊu. No, krenimo re-dom.Nakon nekoliko poËetnih minuta

odmjeravanja snaga, ekipa StuttgartapojaËava tempo i sve viπe ugroæavavrata Solomuna. U 10. minuti udaraciz ugla izvodi Seitz, visoko skaËeSchneider i glavom πalje loptu umreæu Slaven Belupa. Nakon vod-stva domaÊi nogometaπi pojaËavajutempo, a koprivniËki ngometaπi kaoda su izgubljeni. Redaju se prilike

domaÊina, ali Solomun je siguran.Prvu prigodu Slaven Belupo ima u27. minuti, ali Gerπakov udarac jebio neprecizan. I nakon toga Nijemciopasno ugroæavaju Solomuna, ali πtozbog sigurnih obrana koprivniËkogvratara, a πto zbog nepreciznosti inedostatka koncentracije nogome-taπa Stuttgarta, rezultat je ostao ne-promijenjen do kraja poluvremena.U nastavku opet ista priËa na tere-

nu. DomaÊini pritiπÊu, Slavenaπi sebrane. Sve se viπe uvia da su doma-Êi nogometaπi opasniji iz prekidaigre, πto u 63. minuti opet dokazujeSchneider. Opet udarac iz ugla izvo-di Seitz i opet je napadaË Stuttgartana pravom mjestu. 2:0 za Nijemce. Idalje Slavenaπi nemaju igru, grËevitose brane, sve do 85. minute kadaBoæac bijeæi po lijevoj strani, dobarubaËaj u πesnaesterac Stuttgarta, napravom mjestu je BajsiÊ koji glavomπalje loptu u mreæu. Taj pogodak

KoprivniËanaca kao da je zaledioNijemce. Naime, pred kraj utakmiceKovaËiÊ je imao dvije izgledne prili-ke, da bi na samom kraju utakmiceBajsiÊ imao stopostotnu prigodu. Ne-ometan sa pet metara tukao je premapraznim vratima Stuttgarta, ali u po-sljednjem trenutku loptu izbacujeBordon.I kao πto smo na poËetku napisali,

Nijemci su bili apsolutno bolja eki-pa, ali nogometaπima Slaven Belupabilo je dovoljno zadnjih pet minutada iz utakmice u kojoj su moglidoæivjeti rezultatsku katastrofu douu situaciju da imaju izglede i za finaleIntertoto kupa. Naravno, u uzvratnojutakmici, koja se igra 7. kolovoza nakoprivniËkom Gradskom stadionu,trebat Êe se igrati znatno agresivnijei kvalitetnije. Ne sumnjamo da Êetrener Rajko MagiÊ pronaÊi dobitnuformulu protiv favoriziranih, ali ne inepobjedivih Nijemaca.

Uzvratna utakmica treÊeg kola Intertoto kupa

OËekivana domaÊa pobjeda Slavenaπa nadBugarima SLAVEN BELUPO - MAREK 3:1 (1:1)

Prva utakmica polufinala Intertoto kupa

Slavenaπi imaju nade za ulazak u finaleSTUTTGART - SLAVEN BELUPO 2:1 (1:0)

Mogu li nogometaπi Slaven Belupa i u finale Intertoto kupa?!

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

Broj 1619 Petak 2. kolovoza 2002.8

Potrebne namirnice:800 g kuhanog graha1 glavica luka200 g mesnate slanine4 ælice ljutog Ajvara Podravkasol, papar1 ælica Vegete

NaËin pripreme:Na zagrijanom ulju popræite sitno

nasjeckani luk, zatim dodajte nakockice narezanu slaninu. Dinstajteuz povremeno podlijevanje vodomod graha ili juhom, zatim stavite grah,ajvar, zaËine, sve skupa izmijeπajte i

ZapeËeni grah(za 4 - 6 osoba)

stavite zapeÊi u peÊnicu. Pecite oko15-20 minuta na 180 C°. Ovakopripremljeno jelo moæete posluæitisamostalno ili kao prilog jelima sroπtilja.

Dobar tek æeli vam gastropromotor Zlatko SedlaniÊ

PrateÊi zahtjeve træiπta, iz SPJ Vege-ta i Podravka jela na træiπte su u srpnjulansirana tri nova okusa Talianettatjestenine s umacima: tjestenina sa4 sira, tjestenina s brokulom ikrpice sa zeljem.Tjestenina sa 4 sira je jelo priprem-

ljeno od fine tjestenine u mljeËnomumaku s okusom Ëetiri vrste sira(parmezan, gouda, chedar, blauschi-mel).Tjestenina s brokulom je jelo pripre-

mljeno od fine tjestenine s umakomod brokule. Osnovni sastojak ovogjela je brokula, visokovrijedna namir-nica, bogata mnoπtvom izuzetno bio-loπko vrijednih spojeva, vitamina iminerala.Krpice sa zeljem je jelo pripremlje-

no po tradicionalnom receptu. Zelje,uz dodatak zaËina, Ëini ovo jelo uku-snim i zdravim. Krpice sa zeljempreporuËamo i vegetarijancima jer ne

SPJ Vegeta i Podravka jela

Tri nova okusa Talianetta

sadræe sirovine animalnog porijekla.Radi se o izrazito “convenient” (pra-

ktiËnim) proizvodima koji ne traæepuno pripreme, a potroπaËu pruæajuuæivanje u okusu i mirisu jela.Osim na hrvatskom træiπtu ovi pro-

izvodi moÊi Êe se kupiti i naslovenskom, bosanskohercegovaË-kom, makedonskom i maarskomtræiπtu.

Kristina Matica,Marketing Podravka jela

U cilju πto uspjeπnijeg nastupa natræiπtu i zadovoljavanja potreba po-troπaËa, iz Tvornice Studenac neda-vno su na træiπte plasirana dva novapakiranja poznate prirodne izvorskevode Studene. PrateÊi svjetske tren-dove u proizvodnji i pakiranju vodena træiπte je plasirana Studena u ga-lonskom pakiranju od 18,9 litara kojeje namijenjeno, prije svega, specijal-nim mjestima potroπnje kao πto subanke, javnobiljeæniËki uredi, raznedræavne institucije itd. Naravno, za

takvo pakiranje potrebni su i specijal-ni aparati za koriπtenje vode te jeStudenac sklopio poslovni sporazumsa zagrebaËkom tvrtkom Bionatura.Kada se poËetkom srpnja 2001.

godine na hrvatskom træiπtu pojavilaStudena s limunom, u kratkom vre-menu postala je hit-proizvod. Iz mje-seca u mjesec traæila se ”boca viπe” togproizvoda. Nakon πto je ponuenatræiπtu u praktiËnom pakiranju od 0,5litara i premiunskom od 0,25 litara,zbog velike potraænje nedavno se

Studena s limunom pojavila na træiπtuu pakiranju od 1,5 litara. Uz to, paki-ranje tog proizvoda je znatno unapre-eno jer je osim veÊ poznate praktiË-nosti pakiranja πest plastiËnih bocaStudene s limunom dodana i nova,prepoznatljiva zaπtitna folija koja, osimestetskog dojma ima i funkcionalnost- πtiti proizvod od sunca. VeÊ prveplasirane koliËine Studene s limunomna hrvatsko træiπte dokazuju kako suu Studencu napravili pun pogodak.

B. F.

Nova pakiranja izvorske vode Tvornice Studenac

Studena od 18,9 litarai Studena s limunom od 1,5 litara

KUPON 3

Ime i prezime

Organizacijska cjelina

Telefon

Koliki je postotak uËeπÊa Studenca na hrvatskom træiπtu?(vidi 1. stranicu)

“VODA JE ÆIVOT”

NAGRADNA IGRA

Kupone s odgovorima poπaljite s naznakom ”za nagradnu igru”na adresu - SPJ PiÊa - Distributivno skladiπte Danica,Ivana »esmiËkog 1 ili ih stavite u kutije koje se nalazena istoËnoj porti Podravke, porti Danice, porti Belupa i ispredrestorana druπtvene prehrane u poslovnoj zgradi.

Nagrade 3. kola:

1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 l2. PAKET DEITA 1,5 l3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 l

Nagrade se mogu podiÊi u SPJ - Distributivno skladiπteDanica, Ivana »esmiËkog 1Nagraeni u 2. kolu:1. 6 »A©A I NOSILJKA SIX-PACK SA 6 BOCA STUDENCA 1 lMarijana SedlaniÊ - Riznica2. PAKET DEITA 1,5 lDraæenka KovaËiÊ - Prodaja3. PAKET LEDENOG »AJA 1,5 lBranka RadmaniÊ - Belupo