SADRŽAJ

Uvodnik HrvatskaRIJEČ

5

AKTUALNO

Hrvatski ministar obrazovanja u posjetu dužnosnicima Vlade Srbije

»NA SRBIJI JE DA ISPUNI ONO ŠTO JE HRVATSKA SRPSKOJ MANJINI OSIGURALA«................7

U pokrajinskom parlamentu svečano proglašen novi Statut VojvodineDOPRINOS EUROPSKIM NAPO-RIMA SRBIJE..................................9

TEMA

Dujo Runje, član Koordinacijskog tijela HNV-a za praćenje i pomoć oko formiranja posebnog biračkog popi-sa hrvatske nacionalne manjineUSTROJENJE POSEBNOG POPISA POBJEDA JE SVIH HRVATA..................................10-11

Jedanaest godina uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice

SJETAN ROĐENDAN!.................19

INTERVJU

Marta Vidaković-Mukić, autorica »Općeg pravnog rječnika«PRAVNI POREDAK DIO JE KULTURE SVAKOG NARODA................................12-14

DOPISNICI

Natkrivena Carska palača u Srijemskoj MitroviciOTVORENO ZAŠTIĆENO ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE.....25

Mijenja se političko ozračjeZASTAVA HRVATSKE ZAJEDNICE

NA ZGRADI MZ SONTA.............25

KULTURA

Književna večer Petka Vojnića Purčara u Novom SaduAUTOR SVJETSKE VIZURE......33

SPORT

Kristijan Čorba, Danijel Romić i Dinko Kuntić, nogometaši CibalieSUBOTIČKE NOGOMETNE NADE.............................................47

Podobne vijesti

Od drugog polugodišta ove školske godine učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Vojvodini učit će iz udžbenika, a ne kao do sada iz vla-

stitih bilježnica i fotokopija, zahvaljujući vrijednom daru hrvatske nakladničke kuće »Školska knjiga«. Premda zadovoljni ovim darom, koji je u ponedjeljak sti-gao u Suboticu, u Hrvatskom nacionalnom vijeću kažu kako je to »zadovoljstvo s okusom gorčine« jer je predugo trajao put od prvih razgovora u ožujku do realizacije na kraju godine. U HNV-u kažu kako se nadaju da će suradnja i dogovori s hrvatskim Ministarstvom obrazovanja, znanosti i športa nadalje biti konkretniji i jači. Međutim, kvaliteta i organiziranost obrazovnog sustava Hrvata u Srbiji ne ovisi izravno o hrvatskom ministarstvu obrazovanja već prije svega o prosvjetnim vlastima u Srbiji. A tu suradnje čini se kao da niti nema, jer kao što smo pisali u prošlome broju, pisma upućivana od strane HNV-a Ministarstvu prosvjete Republike Srbije ostajala su konstantno bez odgovora, a u posljednje dvije godine upriličen je samo jedan zajednički sastanak. Premalo za nastavu koja je, može se reći, još uvijek u povojima, za razliku od nastave na jezicima drugih nacionalnih manjina čiji se obrazovni sustavi grade već desetljećima. Ovoga se tjedna očekuje drugi sastanak predstavnika HNV-a s predstavnicima Ministarstva prosvjete, vjerojatno je to rezultat i službenoga posjeta hrvatskog ministra obrazovanja, znanosti i športa Radovana Fuchsa Republici Srbiji. Ministar Fuchs se prvo sastao s predstavnicima hrvatske manjine, a zatim i s potpredsjednikom Vlade Božidarom Đelićem te ministrom prosvjete Žarkom Obradovićem. Sa srbijanskim kolegom hrvatski je ministar razgovarao o obra-zovanju nacionalnih manjina, državnoj maturi i razvoju nacionalnih kvalifika-cijskih okvira, a nazočio je i trećem zasjedanju Zajedničkog povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju, koje je odobrilo 14 novih znanstveno-istra-živačkih projekata. Kako smo saznali od ministra Fuchsa, on je srbijanskim dužnosnicima posta-vio pitanje zašto učenici hrvatskih odjela cijelo polugodište nisu imali školske udžbenike, no ni poslije nekoliko dana srbijanskoj javnosti nije poznato niti da je hrvatski ministar boravio u posjetu Beogradu, niti da postoje problemi u nastavi na hrvatskom jeziku, niti kakav je odgovor srbijansko Ministarstvo pro-svjete dalo. Na žalost, čini se kako u ovdašnjim medijima često ima mjesta samo za one vijesti koje se mogu interpretirati kao »neprijateljske geste« Hrvatske, dok sve druge vijesti nisu interesantne. Pogotovu one koje se odnose na hrvat-sku nacionalnu manjinu i ostvarivanje nacionalno-manjinskih prava u Srbiji.

J. D.

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ Aktualno

6

ZLATKO KRAMARIĆ, VELEPOSLANIK REPUBLIKE HRVATSKE U PRIŠTINI

Hrvatska obrana neovisnog Kosova ne ugrožava Srbiju

Govoreći o ������� �re��o ������� �re�����v�ik� Z�greb� �re�

Međ���ro��im ���om � De� H��g� z� beogr���ki li�� D����, hrv���ki vele�o�l��ik � Priš�i�i Zlatko Kramarić i���k��o je k�ko je �ekorek��o i �elogič�o ��m�či�i ������ hrv���kog �re����v�ik� �re� Međ���ro��im ���om �r�v�e � H��g� k�o �o�ic�j eve����l�om �ece�io�izm� � Vojvo�i�i. »Hrv���koj je ���lo �o �obro����Hrv���koj je ���lo �o �obro����

je��kih o��o�� �� Srbijom i �e miješ�mo �e � �je�e �����r�je o��o�e. B���ći o��o�i � Srbiji i Vojvo�i�i ovi�e i�klj�čivo o gr�đ��im� Srbije i Vojvo�i�e. N�š i���� � H��g� � kojem �mo �rg�me��ir��o �oje�i�im rješe�jim� U���v� iz 1974. br��ili �r�vo Ko�ov� �� �eovi��o�� �ije mog�će, i �o �e ��mo š�o je �ekorek��o već je i �elogič�o, ��m�či�i k�o �o�ic�j eve����l�om �ece�io�izm� � Vojvo�i�i«, k�z�o je Kr�m�rić. Kome��ir�j�ći ��j�vlje�i �ol�z�k �re��je��ik� Re��blike Hrv���ke S�je���� Me�ić� � Prizre� 7. �iječ�j� 2010. go�i�e, Kr�m�rić je rek�o k�ko »�e bi�mo �o �reb�li ��ž�o ��m�či�i �eg��iv�im k��egorij�m�«. »Me�ić im� �l�� �� �e 8., � �e 7. �iječ�j�, ��đe � �re��je��icim� zem�lj� � regiji – i mi�lim �� je i�ej� ���re��, r�zgovor�, �ij�log� i ��r���je v�ž�ij� o� ����m� koji je �r�gim� �ve� i �o�eb�� i koji �e i � Hrv���koj iz�im�o re��ek�ir� i �lobo��o �l�vi.«

O LEGALNOSTI JEDNOSTRANO PROGLAŠENE NEOVISNO-STI KOSOVA

Završena rasprava, komentari se nastavljaju

R���r�v� � Međ���ro��om ���� �r�v�e � H��g� o leg�l�o��i je���o��r��o �rogl�še�e �eovi��o��i Ko�ov� z�vrše�� je �rošlog� �e�k�.

Pe���e��oric� ����c� ���l�š�li �� � �eve� ���� ���vove Srbije, Ko�ov� i još 27 �rž�v�. Arge��i��, Azerb�j�ž��, Bjelor��ij�, Bolivij�, Br�zil, Ki��, Ci��r, Š���jol�k�, R��ij�, R�m��j�k�, Ve�ec�el� i Vije���m �� ocije�ili �� je je��o��r��om �ekl�r�cijom o �eovi��o��i Ko�ov� �rekrše�o međ���ro��o �r�vo, �ok �� leg�l�o�� �e �ekl�r�cije �o�rž�le Alb��ij�, Njem�čk�, S���ij�k� Ar�bij�, A���rij�, B�g�r�k�, Hrv���k�, D���k�, SAD, Fi��k�, Fr��c��k�, Jor���, Norvešk�, Nizozem�k� i Velik� Bri���ij�. Pr�v�i z������ici B�r���ij� �i�� �e izriči�o izj���ili, š�o z��či �� je rez�l��� z� ���� 14:12 � kori�� Ko�ov�, �re�o�i R��io Slobo��� E�ro��. Međ���ro��i ��� �r�v�e �o�om će �o�ije�i ��vje�o��v�o mišlje�je koje �ije obvez�j�će z� �rž�ve. Z� izj�š�j�v��je �e �o��oje rokovi, �li �e oček�je �� �e S�� ogl��i �ijekom �lje�eće go�i�e. Do ���� �� 63 �rž�ve, međ� kojim� i �ve zemlje � �ro��or� bivše J�go�l�vije o�im Srbije, �ri��ve zemlje � �ro��or� bivše J�go�l�vije o�im Srbije, �ri��ri�z��le Ko�ovo. R���r�v� je �o�rim�l� i �oli�ički k�r�k�er, � �ije izbjeg���o �i�i kri�izir��je ���vov� �r�gih zem�lj� koji �� kome��ir��i � ����ici, �li i izv�� �je. T�ko je izj�v� �re����v�ice Hrv���ke Andreje Metelko-Zgombić �� �� ���o�om�e �okr�ji�e �rem� U���v� J�go�l�vije iz 1974. �živ�le ��koreći i��� �r�v� k�o i re��blike i �� »��og�, �ije bil� mog�ć� �romje�� �jihov� ������� bez �jihove ��gl���o��i, �klj�č�j�ći i gr��ice« – iz�zv�l� l�vi�� kri�ik� � Srbiji. Pre��je��ik Srbije Boris Tadić izj�vio je k�ko �� ������i i �vr��je hrv���kih �oli�ič�r� i z������ik� �re� Međ���ro��im ���om �r�v�e � H��g� � �o����k� z� ocje�� leg�l�o��i je��o��r��o �rogl�še�e �eovi���o��i Ko�ov� �ei��i�i�i i �� �re����vlj�j� izr�v�o miješ��je � �����r�je ��v�ri Srbije. T�kvi ������i kv�re o��o�e izmeđ� Hrv���ke i Srbije, ���vr�io je T��ić.

N� T��ićeve �rigovore o�govorio je Stjepan Mesić �vr�eći k�ko o�i �i�� �� mje���. »Srbij� �ije im�l� k���ci�e�� ���o���vi�i vl��� �� Ko�ov�, �li �i z� ��lj�je �regovore o �ome. Z� ��� je ��mo���l�o Ko�ovo �ov� re�l�o�� koj� �riz��jemo, � Srbij� �i�ko �e �ri�išće �� �riz�� Ko�ovo«, rek�o je �re��je��ik Hrv���ke. T��ić je �e�o����ivim ocije�io i Me�ićev� ��vo��� ��mjer� �� z� �r�vo�l�v�i Božić �o�je�i Ko�ovo k�ko bi �r�žio �o��or� i���i��cij�m� � Priš�i�i, �� š�o je Me�ić o�govorio �� �� či�je�ic� �e �reb� iri�ir��i Srbij� jer �e r��i o �ermi��, � �e o želji �� �e �e�ko �vrije�i. O ovoj �e �emi r���r�vlj�lo i � emi�iji B92 »S���je ��cije« � �o�e��jelj�k, � kojoj �� govorili r�v���elj Z�vo�� z� k�l��r� vojvođ����kih Hrv��� Tomislav Žigmanov i �irek�or Sr��kog �okre�� ob�ove Aleksandar Jugović.

H. R.

HILLARY CLINTON I VUK JEREMIĆ RAZGOVARALI U WASHINGTONU

Napredak u odnosima SAD-a i Srbije

»Primjeć�jemo ko��i��ir��i �ozi�iv�i r�zvoj ��ših o��o�� �� Srbijom i ����mo �e �� ćemo � v�šom vl��om ��r�điv��i �

m�ogim �i���jim� o� međ��ob�og z��č�j�«, rekl� je �meričk� �rž�v�� ��j�ic� Hillary Clinton ��ko� ������k� �� �rbij���kim mi�i��rom v���j�kih �o�lov� V�kom Jeremićem � W��hi�g�o��, �re�o�i FoNe�. V�k Jeremić je z�hv�lio �� �o����š�joj �omoći i �o��ori koj� SAD �r�ž� Srbiji. »Veom� �mo z�hv�l�i �� �o�ršci koj� �mo �o ���� �obiv�li i koj� �e ����mo �� ćemo �obiv��i i �b���će o� Vl��e SAD��... Sm��r�mo ��š o��o� �� SAD�om o� klj�č�og z��č�j� z� mir i ���bil�o�� �� B�lk���«, ocije�io je Jeremić. O� je �o��je�io k�ko �� Beogr�� i W��hi�g�o� � 2009. go�i�i �ro��šli ��či� k�ko izolir��i i o���vi�i r�zlike �o ��r��i, �e je rek�o k�ko oček�je �� će ��ko bi�i i � �lje�ećoj go�i�i. N�gl��io je k�ko je ����io �oziv Hill�ry Cli��o� �� �o�je�i Srbij� i �� �e ���� k�ko bi �o �og �o�je�� moglo �oći i��će go�i�e. Hill�ry Cli��o� i V�k Jeremić r�zgov�r�li �� � W��hi�g�o�� � ��or�k, 15. �ro�i�c�, �ijekom �l�žbe�og �o�je�� �rbij���kog mi�i��r� v��j�kih �o�lov� SAD��.

UTVRĐENI PRIORITETI POVRATA KULTURNIH DOBARA HRVATSKOJ

Konačan popis do kraja 2010. godine

N� �ro��ev�om ������k� međ��rž�v�og Povjere���v� z� �ovr�� k�l��r�ih �ob�r� Re��blike Hrv���ke i Re��blike Srbije ��vrđe�

je ko�kre��� �����v�k �ovr��� �reo���lih k�l��r�ih �ob�r� � �lje�ećoj go�i�i. To �e o��o�i �� �ovr�� če�iri �rije��ol�e iko�e � m�����ir Krk�, �io iko�o����� crkve � Bobo�i, S�bor�e crkve � D�lj�, zbirk� o� 500 me��l�ih �re�me�� i ��mizm��ike iz K�i��kog� m�zej� i � �rheoloških lok�li�e�� B�r��m i �r. S������k �e o�rž�v�o � Mi�i���r��v� k�l��re Re��blike Srbije � Beogr���, Pokr�ji��kom z�vo�� z� z�š�i�� ��o�me�ik� k�l��re � Novom S��� i P��rij�ršij�kom �vor� � Srijem�kim K�rlovcim�, �z �vo��o ���jelov��je mi�i��r� k�l��re Nebojše Bradića, � vo�ile �� g� �re��je��ice �og� Povjere���v� Branka Šulc i Dušica Živković, � čl��ovim� Povjere���v� i ��r���icim� iz Pokr�ji��kog z�vo�� z� z�š�i�� ��ome�ik� k�l��re, Novi S��. V�ž�� je z�klj�č�k ������k� �� će �r��ki �io Povjere���v� �o kr�j� 2010. �ri�remi�i ko��č�� �o�i� �vih k�l��r�ih �ob�r� iz Re��blike Hrv���ke koje �e još ��l�ze � �r��kim �����ov�m� k�l��re i M�zej� SPC�� � Beogr���, čime bi �e ��ko� višego�iš�jeg� r��� ovog� Povjere���v� r���ol�g�lo i ko��č�im, relev����im �ok�z��eljim� �ijel� o�vore�ih �ovr��� k�l��r�ih �ob�r�, � �reo���li �io izv�� ��ve�e�� �o�i�� �r�ži �e �� r�zi�i mi�i���r���v� �����r�jih �o�lov� obij� �rž�v� i �jihovih ��cio��l�ih o�jel� I��er�ol�.

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČAktualno

18. prosinca 2009. 7

Z�š�o �če�ici hrv���kih o�jel� cijelo �ol�go�iš�e �i�� im�li škol�ke ��žbe�ike, �o����

vio je ovog� �je��� � Beogr��� �i���je �rbij���kim ��ž�o��icim� i mi�i���r obr�zov��j� Re��blike Hrv���ke. No �i �o�lije �ekoliko ����, j�v�o��i �ije �oz���o k�k�v je o�govor �rbij���ko Mi�i���r��vo �ro�vje�e ��lo, �i�i hoće li �� i��i ��či� �oče�i i �lje�eć� škol�k� go�i��� z� �če�ike hrv���kih o�jel�. O cjelo��ev�� �o�je�� hrv����kog mi�i��r� z���o��i, obr�zov���j� i š�or�� �r. Radovana Fuchsa Beogr��� izvije��ilo je ��mo �je�govo mi�i���r��vo. U �jihov� �ri�o�će�j� ��vo�i �e k�ko �e mi�i���r �����o � �o��re��je��ikom Vl��e Srbije i mi�i��rom z���o��i i �eh��ološkog r�zvoj� Re��blike Srbije Božidarom Đelićem. Im�o je ���re� i � mi�i��rom �ro�vje�e Žarkom Obradovićem, � kojim je »r�zgo�v�r�o o obr�zov��j� ��cio��l�ih m��ji��, �rž�v�oj m���ri i r�zvoj� ��cio��l�ih kv�lifik�cij�kih okvi�r�«, ��vo�i �e. O �vem� �ome �rbij���k� �rž�v�� �ijel�, ���em �rio�će�j� ili i��er�e���kih ��r��ic� – �i�� obj�vil� �iš��. Prije �l�žbe�� o�l��k� � Vl��� Srbije F�ch� je z� Hrv���k� riječ rek�o k�ko �e �roblem ��žbe�ik� mor� rješ�v��i � ��r���ji � mi�i���r���vim� i mjero��v�im �ijelim� k�ko bi �e � Srbiji »i��oš�ov�le o�re�be �govor� o z�š�i�i ��cio��l�ih m��ji��� � Srbiji i Hrv���koj«. U �jim� ��oji �� je �v�k� �rž��v� ��ž�� o�ig�r��i �����v� �� m��eri��kom jezik� �� ��ko i �i�k��je ��žbe�ik� �� hrv���kom, o��o��o �r��kom jezik�, �o��o je mi�i���r. »Mor�m ��gl��i�i �� je Hrv���k� i����il� �voje obveze. U�žbe�ici koji �� o�obre�i ��l�ze �e � �ro�

gr�mim� škol�, k�ko o��ov�ih ��ko i �re��jih, �reve�e�i �� �� �r��ki jezik i ćirilič�o �i�mo. To reci�roč��o � Srbiji �em�mo. J� ć� �v�k�ko � r�zgovorim� � mi�i��rim� �okre����i �o �i���je i z�moli�i �� Srbij� i����i �voje obveze.«

Dok �e �o �e �e�i, �����vlj� F�ch�, �rijel�z�o bi rješe�je moglo bi�i o�obr�v��je �voz� ��žbe�ik� iz Hrv���ke. »To �e ���� zbiv� �� je��� ‘�ol� č���� ��či�’. O�i �i�� o�obre�i, �li �i�� �i�i z�br��je�i. I Hrv���k�

���� je�i�o može �omoći �l��jem o�ređe�og broj� k�jig�«, z�klj�čio je. T�m�čeći r�zloge ��kvog� ���j��liš�� Srbije, mi�i���r k�že k�ko �io o�govor� može bi�i i � o��o�im� Srbije i Hrv���ke koji �� �ek��� � ���o��, �li �� je bilo i z�hl�điv��j�. U�i��� može li �e reći �� �� o��o�i b�š � �oj »hl���oj« f�zi, im�j�ći �� �m� �e��v�� r�zmje��� oš�rih riječi �re��je��ik� �vij� �rž�v�, F�ch� k�že k�ko �� »o�i z�����vlje�i �� �oj �zl�z�oj ������ji«. »Poz��j�ći �remijerk� Hrv���ke i �jezi� ��či� kom��icir��j� vje�r�jem �� �o��oji �ovolj�o r�z��mijev��j� z� �����v�k ��r���je. Srbij� �oi��� im� veliki i��ere� �o���i���i o�ređe�e �ok�me��e i �o����i zemlj� k���i��� z� �čl��je�je � EU. Z��o mi�lim �� će �o bi�i riješe�o � rel��iv�o �koro vrijeme.«

J. S.

»Na Srbiji je da ispuni ono što je Hrvatska srpskoj manjini osigurala

Ministar Radovan Fuchs sastao se s potpredsjednikom Vlade Srbije Božidarom Đelićem i ministrom prosvjete Žarkom Obradovićem, no o tome srbijanska državna tijela šute

HRVATSKI MINISTAR OBRAZOVANJA U POSJETU DUŽNOSNICIMA VLADE SRBIJE

Hrvatska manjina u Srbiji ne traži puno

Prije službena posjeta dužnosnicima Vlade Srbije hrvatski ministar Radovan Fuchs je u Veleposlanstvu Hrvatske u Beogradu razgovarao s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog

vijeća Brankom Horvatom i članicom Izvršnog odbora HNV-a Stanislavom Prćić-Stantić, koji su ga informirali o problemu organizacije nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji. Ministar Fuchs je u izjavi za Hrvatsku riječ rekao kako hrvatska manjina u Srbiji ne traži puno. »Oni ne traže ništa više nego što traže druge hrvatske zajednice u susjednim zemljama. No preduvjet za lakšu potporu matične domovine je da se Hrvati u Vojvodini doista okupe i postanu jedini, isključivi subjekt koji će predstavljati ovu zajednicu u Srbiji. Ali je važno i da postanu važan čimbenik i u samoj Srbiji.« On dodaje kako Hrvatska može dosta učiniti na planu organiziranja seminara, doedukacije, osiguravanja stipendija. Ali kada su u pitanju problemi poput tiskanja udžbenika i osiguravanja drugih uvjeta školovanja u Srbiji, potrebno je da i na »terenu postoji dovoljno snage« da se to izbori. Fuchs pojašnjava kako hrvatska manjina mora imati jasan stav oko ključnih stvari. »Na primjer, gdje želimo imati Učiteljsku akademiju na hrvatskom jeziku. Jer, nama su stizale dvojne informacije oko toga od Hrvata u Srbiji«, naveo je ministar, nagovještavajući da time oni ostavljaju dojam zajednice koja nema dobru organizaciju i jasno artikulirane zahtjeve.

Stigli udžbenici iz »Školske knjige«

Hrv���k� ��kl���ičk� k�ć� »Škol�k� k�jig�« i��or�čil� je � �o�e�je�lj�k, 14. �ro�i�c�, ��žbe�ike z� �če�ike koji � Vojvo�i�i �oh�đ�j�

�����v� �� hrv���kom jezik�. Ovo je o��m go�i�� o� �vođe�j� �����ve �� hrv���kom jezik� �rv� velik� i��or�k� k�jig� iz Hrv���ke, � ��žbe�ici �� o�ig�r��i z� �ve �če�ike o� �rvog r�zre�� o��ov�e škole �o �rećeg gim��zije, o�im z� 5. i 7. r�zre�. N�j�vlje�e �� još �vije i��or�ke ��kl����ičkih k�ć� »Profil« i »Alf�«. Prem�� ��iž� �� kr�j� �rvog �ol�go�iš��, ��žbe�ici će �ig�r�o �ri�o�i�je�i kv�li�e�ijoj �����vi � �r�gom �ijel� škol�ke go�i�e, jer �e �����v�ici i

�če�ici �eće mor��i o�l��j��i ��mo �� fo�oko�ije i z��i�iv��je � biljež�i�ce, k�o �o ����, �m��r� Stanislava Stantić-Prćić, čl��ic� Izvrš�og o�bor� Hrv���kog ��cio��l�og vijeć� z���že�� z� obr�zov��je. O�� �o��je �� mje��� z��ovolj��v� im�, �li � ok��om gorči�e, jer je �re��go �r�j�o ��� o� �rvih r�zgovor� o ��b�vi ��žbe�ik� z��oče�ih � ož�jk� �o re�liz��cije �� kr�j� go�i�e, �e �o��je k�ko oček�je �� će ��r���j� i �ogovori � hrv���kim Mi�i���r��vom obr�zov��j�, z���o��i i š�or�� ����lje bi�i ko�kre��iji, j�či i �l���kiji. I��če, z� j�čer, 17. �ro�i�c�, ��j�vlje� je �������k � Beogr��� � Mi�i���r��v� �ro�vje�e Re��blike Srbije � �re����v�icim� Hrv���kog ��cio��l�og vijeć� š�o će � �o�lje��je �vije go�i�e bi�i �r�gi ���re�.

Konzultacije s predstavnicima hrvatske zajednice: u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu

HrvatskaRIJEČ

8

AktualnoDANAS SJEDNICA SKUPŠTINE AP VOJVODINE

Utvrđivanje liste prioriteta gospo-darskog razvoja

Sk��š�i�� AP Vojvo�i�e �� �vojoj će 19. �je��ici r���r�vlj��i o Prije�log� o�l�ke o �okr�ji��kim ��mi�i��r��iv�im ��k��m�,

Prije�log� o�l�ke o izmje��m� i �o����m� O�l�ke o ��vrđiv��j� li��e �rogr�m� z� re�liz�cij� �riori�e�� iz Progr�m� go��o��r�kog r�zvoj� AP Vojvo�i�e z� r�z�oblje o� 2004.�2009. go�i�e i �o��ije� će �e I�form�cij� o o��iv��j� Vijeć� �o����v�kih gr��ov� i regij� �� IV. e�ro��koj ko�fere�ciji � B��im�eš�i. Sje��ic� je z�k�z��� z� �����, 18. �ro�i�c�, � �oče�kom � 11 ���i, � velikoj �vor��i Sk��š�i�e Vojvo�i�e.

TJEDNIK VOJVOĐANSKIH SLOVAKA HLAS L’UDU OBILJEŽIO ZNAČAJNU OBLJETNICU

Šest i pol desetljeća vjernosti čitateljima

Tje��ik vojvođ���kih Slov�k� Hl�� l’��� (Gl�� ��ro��) obilježio je 65. oblje��ic� izl�že�j�. U �ovo�� oblje��ice 10. je �ro�i�c� � S��roj

P�zovi o�rž�� okr�gli ��ol � okvir� memorij�l� velikog �lov�čkog gl�m�c�, re���elj� i �r�m�kog �i�c� Juraja Ondrika. Hl�� l’��� �okre��� je 1944. go�i�e i �o 1967. izl�zio je � B�čkom Pe�rovc�, k��� �� re��kcij� i �i�k�r� �re�elje�e � Novi S��.

DZH ZAVRŠILA I POSLJEDNJU FAZU U PREREGISTRACIJI

Skupština stranke usvojila novi statut

U�v�j��jem �ovog� ������� ��r��ke �� izv��re��oj �k��š�i�i o�rž��oj � ��bo��, 12. �ro�i�c�, Demokr���k� z�je��ic� Hrv��� z�vršil� je i

�o�lje��j� f�z� � �o����k� �reregi��r�cije ��r��ke, ��vo�i �e � �rio�će�j� ove ��r��ke. S����� je ��kl�đe� � �ovim Z�ko�om o �oli�ičkim ��r��k��m� �e ��r��ci �re���oji još �� �l�žbe�o �re�� z�h�jev z� �reregi��r�cij� Mi�i���r��v� z� �rž�v�� ��r�v� i lok�l�� ��mo��r�v� � Beogr���.

IZASLANSTVO IZVRŠNOG VIJEĆA VOJVODINE POSJETILO SLOVENIJU

Upoznavanje iskustava članice EU

Iz��l����vo Izvrš�og vijeć� AP Vojvo�i�e �o�je�ilo je Re��blik� Slove�ij� i �om �� �rigo�om o�rž��i ������ci � mi�i��rom z� lok�l��

��mo��r�v� i regio��l�� �oli�ik�, vele�o�l��ikom Re��blike Srbije � Slove�iji, gr��o��čel�icim� Slove��ke Bi��rice, M�ribor� i K�m�ik�, ��čel�icim� ��r�v�ih je�i�ic� P��j i Slove��k� Bi��ric�, �e � �re��je���ikom i �re����v�icim� Z�����ke i �re��ze��ičke komore Slove�ije, �irek�orom I���i���� Z�vo� – P��j i Terme S�ovik. Cilj �o�je�� bio je ��oz��v��je ��či�� f��kcio�ir��j� lok�l�e ��mo���r�ve i �rž�v�e ��r�ve �� lok�l�oj r�zi�i, ��oz��v��je ��či�� �ri�reme �rojek��e �ok�me���cije z� �ovl�če�je �re����v� iz fo�o�ov� EU, ��o�z��v��je �����v� fi���cir��j� lok�l�ih ��mo��r�v� i �l�ć� i ��oz��v��je ��či�� �ri����� j�v�im �ervi�im�.

POTPISAN UGOVOR IZMEĐU IZVRŠNOG VIJEĆA VOJVODINE I KOMPANIJE »NOVOSTI«

»Najbolje iz Vojvodine« u najtiražnijem listu

Po��re��je��ic� Izvrš�og vijeć� AP Vojvo�i�e i �okr�ji��k� ��j�i�c� z� i�form�cije Ana Tomanova-Makanova i ge�er�l�i �irek�or

Kom���ije »Novo��i« Manojlo Manjo Vukotić �o��i��li �� �rošlog� �e�k�

�govor o ��r���ji �� i�formir��j� gr�đ��� Vojvo�i�e. N� ov�j ��či� bi� će re�lizir��o �o �� �e 18 �o��zeć�, čiji �roizvo�i �o�e z�š�i��i z��k rob�e m�rke »N�jbolje iz Vojvo�i�e« i �re����vlj�j� z��č�j�� go��o���r�ki �o�e�cij�l ��še �okr�ji�e, �re����ve � ��ecij�l�om �o���k� ovog ��ev�og li���. Do����k će bi�i �i�k�� �� 48 ��r��� �� �r��kom i e�gle�kom jezik�, � �ir�ži o� 200.000 �rimjer�k�, koji će 26. �ro�i�c� či���elji �obi�i �z �v�ki �rimjer�k ��ev�og li��� Večer�je �ovo��i. A�� Tom��ov��M�k��ov� i���k��l� je k�ko je ov� ��r���j�, koj� �reb� ��ije�i �ov� kv�li�e�� �� �olj� i�formir��j� ��ših gr�đ���, �je��o �o�ri��o� �firm��iv�om izvješ��v��j�, k�o i j�č��j� �om�ćeg bre��� i �jegove �ozicije �� �ržiš��, � ��mim �im i r�zvoj� cjelok���og go��o��r��v�.

BORIS TADIĆ ZA UBRZANU REGIONALIZACIJU SRBIJE

Građanima omogućiti kvalitetan život

Pre��je��ik Srbije Boris Tadić je, obr�ć�j�ći �e ���io�icim�

37. �k��š�i�e S��l�e ko�fere�cije gr��ov� i o�ći��, �or�čio k�ko će � cilj� r�zvoj� lok�l�e ��mo��r�ve i�zi��ir��i �� �ece��r�liz�ciji I regi�o��liz�ciji i �� ��v�j��j� z�ko�� o �voji�i i izborim�. T��ić je rek�o k�ko �ece��r�liz�cij� i regio��liz��cij� �reb�j� omog�ći�i z�����vlj���je �roce�� �e�o��liz�cije �ijelov� Srbije i �� �e gr�đ��im� �reb�, g�je go� o�i žive, omog�ći�i �rilik� z� kv�li�e��� živo�. K�o v�ž�� meh��iz�m � r�zvoj� lok�l�ih ��mo��r�v� T��ić je ��j��vio i �o�oše�je Z�ko�� o imovi�i, �li i ko��č�o �rovođe�je �ece��r�li�

z�cije i regio��liz�cije, k�ko bi gr�đ��im� bil� o�ig�r��� bolj� kv�li�e�� živo��.

ZBOG EPIDEMIJE NOVE GRIPE

Prijevremene ferije u školama u Vojvodini

Zbog e�i�emije �ove gri�e Pokr�ji��ko ��j�iš�vo z� obr�zov��je o�l�čilo je �� đ�ci �vih o��ov�ih i �re��jih škol� � Vojvo�i�i o��

�� �rijevreme�e zim�ke ferije. Prijevreme�i škol�ki �r�z�ici �oče� će � �o�e�jelj�k, 21. �ro�i�c�, i �r�j�� će �o 11. �iječ�j� 2010. go�i�e. O� 11. �o 16. �iječ�j� škole će moći ���ok���i�i gr��ivo z� ���e koje �� izg�bile �ijekom �rvog �ol�go�iš��. T�ko �e �rvo �ol�go�iš�e �l�žbe�o z�vrš�v� 16. �iječ�j� 2010. go�i�e, � �r�go �ol�go�iš�e �oči�je 18. �iječ�j� 2010. go�i�e. U škol�m� � Vojvo�i�i ferije �� �reb�le, zbog Božić� koji �e �l�vi �o Gregorij���kom k�le���r�, �oče�i 23. �ro�i�c�, �je��� ���� �rije škol� � �r�gim �ijelovim� Srbije.

18. prosinca 2009.

18. prosinca 2009. 9

HrvatskaRIJEČAktualno

A��o�om�� Pokr�ji�� Vojvo�i�� i �l�žbe�o im� �ovi S�����. Ov�j ��jviši

�r�v�i �k� �okr�ji�e �več��o je � �o�e�jelj�k, 14. �ro�i�c�, �rogl��i�l� Sk��š�i�� Vojvo�i�e, ��ko� š�o g� je �re�ho��o o�obril� i N�ro��� �k��š�i�� Re��blike Srbije. Govoreći �� �več��oj �je��ici, �okr�ji��ki je �remijer Bojan Pajtić rek�o k�ko S����� �ije želj� �oli�ič�ke eli�e, �ego gr�đ��� Vojvo�i�e. »M�ogo je riječi izgovore�o � �ro�eklih 13 mje�eci, � j� bih volio �� �o�lije �veg� z���m�imo ��mo če�iri: r�zvoj, i��egri�e�, mjer� i o�govor�o��«, rek�o je P�j�ić. »Dok�me�� koji ����� �rogl�š�v��mo �l�ži r�zvoj� Vojvo�i�e, č�v� i��egri�e� �rž�ve Srbije, mjer� je ��šeg međ��ob�og �ovjere�j� � �rž�vi i �imbol o�govor�o��i z� �rž�v�. I �r�g�čije �eće bi�i.« Do��o je k�ko je �� E�ro�i �� o�l��či k��� će ��� �rimi�i, »� �� ��m� je �� E�ro�� �rimimo već �����, �� ��vojimo �je�e �ri�ci�e r�v�o��r�v�o��i gr�đ���, o�govor�o��i z� rez�l���e i bri���j� gr��ic�«. T�kođer je �or�čio k�ko �� gr��đ��i Vojvo�i�e �� �vojoj koži o�je��ili �� je ce��r�liz�m o��v�o �re�vl���� i �� ��m �eve�e�e�ih �iš�� �obro �ije �o�io. »Bilo je �reviše ��m�ji, �o�cje�jiv��j� i �vre��, � �o gr�đ��i Vojvo�i�e �ičim �i�� z��l�žili. Ako �e �eki ��v�r�o �l�še �� ćemo mi o�ići o� ���, ��kvi o �vim� ��m� �iš�� �e z��j�«, rek�o je P�j�ić. »Č�li �mo � �o�lje��jim mje�ecim� �o��� �ei��i�e o ovom �ok�me���, ����r��e �eze k�ko �e ‘Srbi o�v�j�j� o� Srbije’ i be�mi��le�e �riče �� �e ‘��v�r� �rž�v� � �rž�vi’.«

UBRZAN I SVESTRANI RAZVOJ

S����� je ��ko� gl��ov��j� z������i�k� �o��i��o �re��je��ik Sk��š�i�e Vojvo�i�e Sándor Egeresi, �je��o ocije�ivši k�ko �jegovo �o�oše�je �re����vlj� �obje�� �emokr�cije i �o�vr�� e�ro��kog ���� Srbije. »S����� je mo�el �e ��mo z� Srbij� �ego i z� E�ro�� � ����r�

jeđe�j� �r�v� gr�đ��� Vojvo�i�e, �jihovog boljeg ������r��, � �� Z�ko�om o ��vrđiv��j� ���lež�o��i �re����vlj� �re��vje� eko�om�kog r�zvoj�«, ��veo je Egere�i. O� je ��j�vio i �koro �o�oše�je z�ko�� o �voji�i i z�ko�� o fi���cir��j� �okr�ji�e. Sveč��� �je��ic� Sk��š�i�e Vojvo�i�e �re�oše�� je izr�v�o, �

�o �rvi ��� i izr�v�o �reko ���eli��.S �o�reb�om �vo�reći��kom veći��om, 86 gl��ov� z� i 18 �ro�iv, �okr�ji��ki ��rl�me�� ��vojio je i O�l�k� o �rovođe�j� �rogl�še��og S������ AP Vojvo�i�e. K�ko je rek�o �okr�ji��ki ��j�ik z� �ro�i�e, ��r�v� i ��cio��l�e m��ji�e Tamás Korhecz, riječ je o o�l�ci koj� � �rijel�z�om r�z�oblj� o� ������j� �� ���g� �ovog S������ i �jegove �o����e �rimje�e reg�lir� �r�g�čiji �olož�j i z����ke �okr�ji��kih �ijel� ��r�ve. Rok z� ��kl�điv��je �vih �okr�ji��kih �k��� �� S�����om je še�� mje�eci. N� �več��om �rogl�še�j� S������ Vojvo�i�e � Novom S��� �ije bilo �i�i je��og o� ��jviših �rž�v�ih ��ž�o��ik� Re��blike Srbije, �i �re��je��ik�, �i �remijer� �i�i �re��je��ice ��rl�me���, �o o�i �� �oz�r�vili �jegovo ��v�j��je i � �jihov� izo����k� � �rogl�še�j� �e �reb� �r�ži�i �krive�e r�zloge, ��ko b�r �m��r� ��ro��i z������ik Bálint Pásztor. »J� �e ����m �� �o �ije �ik��kv� �or�k�. Pre��je��ic� Sk��š�i�e �reb� bi�i ov�je jer �e �rič� o �ror��č���. Š�o �e �iče �re��je��ik� i �re�

mijer�, �e z��m im�j� li o�r�v���j� z�š�o �i�� bili �� �več��oj �je��ici, �li z� me�e �o �ije ��š�i��ko �i����je«, rek�o je Pá�z�or z� B92. Pre��je��ik Re��blike Boris Tadić �oz�r�vio je �rogl�še�je S������ �o��vši k�ko »�ve o�l�ke, i �vi �k�i, i �vi z�ko�i, i �ve š�o �e �o�o�i, mor� bi�i, �rije �veg�, �o���vlje�o � �vrh� oč�v��j� i��e�

gri�e�� ��še zemlje«. Pre��je��ic� Sk��š�i�e Slavica Đukić-Dejanović �o�l�l� je �elegr�m obj�š�j�v�j�ći k�ko je ��riječe�� �oći �� �rogl�še��je. »N���m �e �� će �o�lje��� �rimje�� S������ Vojvo�i�e ���i mog�ć�o�� regio��liz�ciji, �ece���r�liz�ciji i r�zvoj� �okr�ji�e i ��mim �im i Srbije«, ��vel� je o�� � �elegr�m�. O�l�k� o �več��om �rogl�še��j� S������ Vojvo�i�e �oz�r�vili �� i �oje�i�i e�ro��ki ��ž�o��ici, međ� �jim� i izvje��i�elj E�ro��kog ��rl�me��� z� Srbij� Jelko Kacin, koji je rek�o k�ko �e �im či�om Srbij� �ece��r�lizir� �� ��či� koji je �rimjere� ����š�jim e�ro��kim ������r�im� i �o�reb�m� �brz��og i �ve��r��og r�zvoj�. »U�v�j��je i o��v�riv��je S������ Vojvo�i�e �r�gocje�i �� �o�ri�o�i e�ro��kim ���orim� Srbije i j���� �or�k� o �r�vcim� �o�reb�im z� ��lj�je reforme i �jihovo o��v��riv��je �vim o���lim �rž�v�m� i regij�m� z�����og B�lk���«, rek�o je K�ci�. Uje��o je �rogl�š�v��je S������ Vojvo�i�e �oz�r�vio i k�o »�imboličko, ko��č�o o�mic��je

o� �ek���š�jih e���i��ičkih �ež�ji, koje �� mor�le bi�i ���vl����e � kori�� e�ro��ke b���ć�o��i Srbije i �o�r�čj� z�����og B�lk���«.

KOMPROMIS DVIJU KONCEPCIJA

O�orb� je bil� �ro�iv ��v�j��j� S������. DSS je �ve vrijeme �vr�io k�ko ��j �k� vo�i r�zbij��j� Srbije, �ok �r�gi �io o�orbe �ije želio ���jelov��i � �več��om �ijel� r��� Sk��š�i�e. N��re��j�ci �� ������ili �vor��� �rije �oče�k� �je��ice, � r��ik�li �i�� �i�i �ošli. Pokr�ji��k� �k�š�i�� ��vojil� je �rije�log S������ još 14. li��o���� �rošle go�i�e, �li je �reb�lo �roći više o� go�i�� ���� k�ko bi �ek�� �o��io �� ��ev�i re� Sk��š�i�e Srbije r��i ��v��j� ��gl���o��i. Re��blički ��rl�me�� g� je �o�vr��io 30. ����e�og� z�je��o �� Z�ko�om o ��vrđiv��j� ���lež�o��i Vojvo�i�e. Pre�ho��i ��jviši �r�v�i �k� �okr�ji�e �o�e�e� je �rije �e���� �v� �e�e�ljeć� �� v�lovim� »���i�birokr���ke revol�cije« Slobodana Miloševića. T��� je ���o�omij� Vojvo�i�e �ve�e�� �� form�l�o��. Novi S����� Vojvo�i�e rez�l��� je kom�romi�� �vij� ko�ce�cij� r�zvoj� Srbije, ce��r�li��ičke i regi�o��li��ičke. Pre����v�ici i je��og i �r�gog ko�ce��� ko��č�i �� �ek�� �k�� ��jčešće ocje�jiv�li k�o m�k�i�m�m mog�ćeg, �v��ko iz �vog k���. U o��o�� �� �o����š�ji, ���re��iji je i o�ig�r�v� veći ������j ���o�o�m�o��i. U���vom Re��blike Srbije o�ređe�o je i �� Vojvo�i�� �obije ��z�� 7 �o��o iz�o�� �rž�v�og �ro�r�č��� Srbije, š�o je ���o više �ego š�o je �o bilo r��ije, �o i ��lje �e ček� �o�oše�je z�ko�� koji će �re�ciz�o reg�lir��i fi���cir��je �okr��ji�e. Sve vrijeme �eb��e o ��vrđiv���j� �ek��� �ovog S������ Vojvo�i�e gorljivi ���o�om�ši ��gl�š�v�li �� k�ko Vojvo�i�� či�i 27 �o��o �����ov�iš�v� Srbije, 30 �o��o �eri�orij�, �e �� �e iz ove �okr�ji�e �rž�v�i �ror�č�� ���i 35 �o 55 �o��o, �� je ����v�ih 7 �o��o m�lo.

Z. Perušić

Doprinos europskim naporima SrbijeCentralizam je odavno prevladan i u proteklom desetljeću nam ništa dobro nije donio, izjavio je na sjednici pokrajinski

premijer Bojan Pajtić * Statut predstavlja preduvjet ekonomskog razvoja pokrajine, rekao je predsjednik Skupštine Vojvodine Sándor Egeresi * Odluku o proglašenju najvišeg pokrajinskog akta pozdravili predsjednik Republike Boris Tadić,

predsjednica Narodne skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović i pojedini europski dužnosnici

U POKRAJINSKOM PARLAMENTU SVEČANO PROGLAŠEN NOVI STATUT VOJVODINE

Model i za Europu: svečano proglašenje Statuta Vojvodine

TemaHrvatskaRIJEČ

U �ijek� je �kcij� ��i�� � �o�eb�� bir�čki �o�i� hrv���ke ��cio��l�e

m��ji�e, k�ko bi �e mogli �ro�ve��i izr�v�i izbori z� �ovi ��ziv Hrv���kog ��cio��l�og vijeć�. D� bi ov�j �o�eb�� bir�čki �o�i� mog�o bi�i formir��, �o�reb�o je �� �e � �jeg� ��iše 28.241 gr��đ��i� hrv���ke ��cio��l�o��i, o� �k���o 70.602 izj�š�je�ih Hrv��� �rem� �o�i�� ��č����v� iz 2002. go�i�e. Po�i� bir�č� �reb�o bi �re����č�o bi�i � fok��� hrv���ke ��cio��l�e m��ji�e � Re��blici Srbiji, š�o je bio �ovo� z� r�zgo�vor � čl��om Koor�i��cij�kog �im� HNV�� z� �kcij� ��i�� � �o�eb�� bir�čki �o�i�, koj� će �r�j��i �o 9. ož�jk�.

HR: Je li prikupljanje dovoljnog broja potpisa najvažniji interes zajednice? Ako jest, zbog čega?Tre����č�o bi � fok��� �veko�like hrv���ke z�je��ice � Srbiji �reb�o bi�i ��i� � �o�eb�� bir�čki �o�i� hrv���ke ��cio��l�e m��ji��e. Je��� o� v�ž�ijih z�je��ic� je, �em� ��m�je, i ��cio��l�� z�je���ic�. O�� je izvoriš�e i �jegovo mor�l�o ��očiš�e. Zbog �og� će ov� z���ć� bi�i �e�� zrelo��i ��še z�je��ice, �je�e org��izir��o��i i �je�e moći. N�r�v�o, o�� je bre�me�i�� r�z�im �o�jel�m�, �i��er�ziv�� i �e�ovolj�o �ovez���, �li ovo je i��o�ob�o �rilik� �� �ok�že �voje �r�vo lice. Nem� ��m�je �� je izbor Hrv���kog ��cio��l�og vijeć� ���em �o�eb�og bir�čkog �o�i�� hrv���ke ��cio��l�e m��ji��e �emokr���kiji o� elek�or�ke �k��š�i�e. Š�oviše, �o�eb�� bir�čki �o�i� može �l�ži�i i z� ��š� izr�v��� ��r�ici��cij� � �re����v�ičkim i �r�gim �ijelim� Re��blike Srbije,

� �ome, �em� ��m�je, ��remimo. I��o�ob�o, �v� �re���v� koj� �e �ijele z� ��cio��l�e m��ji�e vez���� �� z� �jihov� broj�o��, org���izir��o�� i r��. Ov�j �o�i� �ije �o�i� �ije��e �oli�ičke ��r��ke ili ��r�ge, �oje�i�c� ili �k��i�e. Ovo je �o�i� �vih Hrv��� i �jego�vo ���roje�je je�� i �obje�� �vih Hrv��� � Srbiji. U ���ro��om, �o je i �or�z ��še ��cio��l�e m��ji�e i �ig�r�� i��ik��or ��še �e�or��lo��i vreme�� i z���ć�m� koje �e ��l�ze �re� ��m�. Ov�j će �o�hv�� im��i �o�lje�ice i z� b���će ge�er�cije. Sve �o ���ć�je �� je �� ��m� �ovije���� o�govor�o�� �� koj� mor��mo �ozi�iv�o o�govori�i i �o bez iz�im�k� i bez�vje��o. O�ob�i i ��r�ik�l�r�i i��ere�i �e mog� i �e �mij� z��omi�i o�će i �ve��ro��e, ����š�ji i �re����č�i o�e �r�j�e i ���l�e. S��gom z�je��iš�v� i vjerom � �voje ���ge, i ���rko� »�ro�iv�im vje�rovim�«, vjer�jem �� možemo z��oče�o �jelo �rive��i kr�j� ���ješ�o. U živo�� �oje�i�c� �o��oje �rijelom�i �re��ci, ���bo��o��e o�l�ke, �o����ci koji o�re�đ�j� b���ć�o��, � �� �o�o�i�elji �ih o�l�k�, �o�ek�� i �e ��ko m�li broj, �i�� �i�i �vje��i ��leko�ež�o���i �o�lje�ic�. HR: Kako ocjenjujete dosadaš-nji tijek akcije za prikupljanje zahtjeva za upis pripadnika hrvatske nacionalne zajednice u poseban birački popis koju pro-vode i aktivisti?N� r�zi�i Hrv���kog ��cio��l��og vijeć� o��e��v�o �o��oji Koor�i��cij�ko �ijelo z� �r�će�je i �omoć oko formir��j� �o�eb�og bir�čkog �o�i�� hrv���ke ��cio���l�e m��ji�e i o�o bi �reb�lo koor�i�ir��i �ve �k�iv�o��i �� či���

vom �eri�orij� Re��blike Srbije. Je��� o� �k�iv�o��i je�� i me�ij�k�, � cilj� �firmir��j� i ��oz��v��j� Hrv��� � ovim �o�eb�im bir�č�kim �o�i�im�. N���lje, �o�reb�� je �erm��e���� ��zoč�o�� � �vim ���eljim� i mje��im� g�je �o��oji bilo k�kv� org��izir��o�� hrv����ke z�je��ice. R�zgovori � čel�i�cim� o�ći��, gr��ov� i ��jvišim ��ž�o��icim� Re��blike Srbije i AP Vojvo�i�e mog� �ri�o�ije�i boljem ��i�� Hrv��� � �o�eb�� bir�čki �o�i�. Ne �reb� z��em�ri�i �i�i ��r���j� � Crkvom, o� koje �e oček�je �e�ebič�� �omoć. Vrlo če��o i �� �vih ��r��� Crkvi �e ��j� ��ozore�j� �� �e miješ� � �o�r�č�je �oli�ike �rekor�č�j�ći vl���i�e ovl���i, � j� o�ob�o mi�lim �� je �o ko�kre��� živo� lj��i koje �vore Crkv�. Tijekom �voje ��ge �ovije���i Crkv� je bil� � ��ro�� i � ��ro��om i, �em� ��m�je, ��jz��l�ž�ij� je z� oč�v��je ��cio��l�og i�e��i��e�� i ��đeo č�v�r hrv���kog ��ro��� kroz ��oljeć� i mile�ije.HR: U kojim mjestima aktivisti prikupljaju zahtjeve?Skoro �ve v�ž�ije hrv���ke ��r�ge – Z�vo� z� k�l��r� vojvođ���kih Hrv���, HNV i DSHV �� �vo�jim i��er�e��kim ��r��ic�m� ��j� ob�vije��i gle�e ��i�� � �o�eb�� bir�čki �o�i� hrv���ke ��cio��l��e m��ji�e. N���lje, veći�� o� �jih već je �o�ijelil� obr��ce z� ��i� bir�č� � �o�eb�� bir�čki �o�i� hrv���ke ��cio��l�e m��ji�e. Z� ���� �o i�e ��orije �ego š�o je izgle��lo, �li j� ��m �vjere� �� �i�mo z�k���ili z� ov� z��č�j�� z���ć�. DSHV �e z� ���� �ok�z�o k�o ��jorg��izir��iji, � �o je i r�z��mljivo, im�j�ći � vi�� i�fr���r�k���r� i �k�ivi��e. HR: Rade li aktivisti volonter-

Ustrojenje posebnog popisa pobjeda je svih Hrvata

Ovaj će pothvat imati posljedice i za buduće generacije. Sve to upućuje da je na nama povijesna odgovornost na koju moramo pozitivno odgovoriti i to bez iznimaka i bezuvjetno.

Osobni i partikularni interesi ne mogu i ne smiju zatomiti opće i svenarodne, sadašnji i trenutačni one trajne i stalne. Snagom zajedništva i vjerom u svoje snage, i usprkos »protivnim vjetrovima«, vjerujem da možemo započeto djelo privesti kraju uspješno

DUJO RUNJE, ČLAN KOORDINACIJSKOG TIJELA HNV-A ZA PRAĆENJE I POMOĆ OKO FORMIRANJA POSEBNOG BIRAČKOG POPISA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

10 18. prosinca 2009.

Dujo Runje

Tema

11

HrvatskaRIJEČ

ski ili su plaćeni za svoj posao? Z� ���� je ov�j �o��o i�klj�čivo �� volo��er�koj o��ovi, �li mi�lim �� lj��i �o �e r��e �m��er�ki. O�ob�o bih volio �� �e �obiv� �ek� ���o�k���� z� r��, �li fi���cij�ke �omo�ći �em� �i o� m��ič�e, �i�i o� �omicil�e �rž�ve. D� ov�j �o��o b��e ���ješ�o ob�vlje� �o�reb�� je �ov�c, �e ��mo z� �k�ivi��e, već i z� me�ij�k� �romi�žb�, �ribi�e, le�ke, �k��ove, �ol�z�k �� �ere� i��. Z� �ve je �o�reb�� ����ovi�i �ov�c. N���m �e �� �eće ��ići �rek���o. HR: Nose li aktivisti bedževe ili neku drugu oznaku kao legiti-maciju? Z� ���� �e, �li r�zmišlj� �e �� �o b��e. N�ime, z� ���� �e �o���j��v��je form�l�r� z� ��i� � �o�eb�� bir�čki �o�i� ob�vlj� � ��čel� »�ko kog� z��« – ro�bi��, �rij��elji, ���je�i, r���e kolege. Moglo bi �e reći k�ko je �o ��jširi kr�g koji �e ob�vlj� �if�z�o. K���ije će �e �ig�r�o mor��i ići �o ��čel� »o� k�će �o k�će« i � ��kvom ko��ek�

��� bilo bi �oželj�o �� �o�e o�go�v�r�j�će be�ževe ili legi�im�cij�. HR: Hoće li se, po vašem mišlje-nju, moći skupiti dovoljan broj zahtjeva? K��� �e bih vjerov�o, �e bih �e �i�i ��g�žir�o �� ovom �o�l�. Sve je � ��šim r�k�m� i �ve ovi�i o ��m�. N���m �e �� ćemo ov� �ovije��� š���� z���i i i�kori��i�i.HR: Provodi li država odgovara-juću kampanju za upis birača? Jesu li građani dovoljno informi-rani o važnosti upisa na poseban birački popis?I�form�cije �e ��j� �� žličic�. N�ž�lo��, �o je o�o š�o �re����č��o ��jviše �e�o���je. Ni izbliz� o ovom �i���j� �ije ��oz��� �ro�je�č�� gr�đ��i�. D� bi k�m���j� bil� ���ješ�� o�� mor� bi�i me�ij�ki �o�r�će�� i �o � ��jgle���ijim emi�ij�m�, k�o š�o je D�ev�ik. D� bi �e �o �� ��jbolji mog�ći ��či� i o��v�rilo �o�reb�� �� o�ređe�� �re���v�, � �jih z� ���� �em�. Sve � �vem�, k�m���j� �rž�ve � ����š�jem �re���k� može �e ocije��i�i �ez��ovolj�v�j�ćom.HR: Radi li DSHV, ili će radi-ti, medijsku kampanju za upis birača i ako hoće – na koje nači-ne?Z� ���� još �e�ovolj�o i ��or��ič��o, �li želi i hoće, z�je��o � HNV�om, ��či�i�i ��r��egij� koj� bi ��j�bolje o�gov�r�l� ��šoj z�je��ici. Me�iji �� ��jmoć�ije �re���vo koje brzo ��iže � �ve ��še k�će. Sve o�cije �� � igri. Novi�e, r��io��ele�vizij�, �l�k��i, rekl�me, le�ci mog� �ol�či�i �obre rez�l���e. N�r�v�o, �i�ko �e može z�mije�i�i živ� riječ � �v�kom mje���.

HR: Postoji li bojazan kod nekih pripadnika hrvatske nacionalne zajednice od upisa i ako prema vašem mišljenju postoji – zbog čega je to tako?A��ol���o! Ni�ko �e �e želi ��l��zi�i �� �ekom �o�i�� �� g� �e�ko �o�eb�o o��ervir�. N���lje, m�o�gim� �ije j���o čiji �� �o i��e�re�i i je li mog�će �� im� �ekih �eg��iv�ih �o�lje�ic� �� �jeg� i �jegov� obi�elj. Ovo je �o �rvi ��� �� �e �r�vi �o�eb�� bir�čki �o�i�. Čovjek �e �o �vojoj ��r�vi o���ire �vem� š�o je �ovo. S�m �oj�m �o�eb�� im�licir� �eg���iv�e ko�o��cije. Ne�re��o je vri�jeme �� �e i��o�ob�o o�rž�v�j� i �re��je��ički izbori � Hrv���koj koji �o����o ��v�r�j� ko�f�zij�, �� �e lj��i �i��j� o čem� je riječ. T�kođer, �reb� i���k���i k�ko � m�ogim �re�i��m� još �vijek �o��oji veliki ��imozi�e� �rem� hrv���koj ��cio��l�oj m��ji�i �� bi �e lj��i bez �roblem� mogli ��i���i � bir�čke �o�i�e. To je o�o š�o je he��ike� ��še z�je��ice. Po��oji i o�ređe�� �oz� �e�ovje�re�j� �� �o�eb�i bir�čki �o�i�i �e b��� zlor�blje�i. N���lje, velik� �i��erzij� Hrv��� širom Vojvo�i�e i �iljem Srbije �o����� je o�ež�v��j�ć� okol�o��. Međ��im, ��jveći je �roblem �e�ovolj�o i�form��cij� o z��č�j� i �lozi �o�eb�ih bir�čkih �o�i��.HR: Jesu li u dovoljnoj mjeri uključene sve hrvatske instituci-je i udruge u akciju upisa? Ako nisu, kako ih pokrenuti?Im�m o�jeć�j �� �mo još �rilič�o i�er��i �o ��čel� �� će �e�ko �r�gi ob�vi�i �ve ovo �mje��o ���.

N�ž�lo��, još im� �� ���o �ez����j�, �e�ovolj�e i�formir��o��i ili, š�o je još gore, �ezi�formir��o��i. Mož�� ��m je i �rođe�o �� �e �vijek igr�mo �� gr��ici �eizvje���o��i k�ko bi�mo � �r�vo vrijeme �ok�z�li o�l�č�o�� i �kcij�. Ne bih volio �� ček�mo ��mi kr�j k�ko bi�mo �e �je�ili ��ših obve�z�. Demokr���ki ��vez Hrv��� � Vojvo�i�i �r�ž� �v�k� logi��ič�k� �o��or� ovim �k�iv�o��im� i �vojom i�fr���r�k��rom �či�i� će �ve � �vojim gr��ic�m� �� ov�j �o�hv�� ���ije. S �r�ge ��r���e, Hrv���ko ��cio��l�o vijeće �o��zim� koor�i�ir��e �k�iv�o��i � ��r�g�m� �� �eri�orij� Srbije. O�l�z�k �� �ere� i živ� riječ � �v�kom ���elj� z��če m�ogo. Ovih ���� � �kcij� �k��lj��j� �o��i�� ����i� će i �r�ge �oli�ičke ��r��ke. Sve ovo i�e m�lo ���o�re�o i �jel�je i�er��o, �li vjer��jem �� će �ri��iz��jem o�ređe�og iz�o�� �ovc� �v�ko��ev�o bi�i ���o bolje �� �re��. Oček�je �e �� će �e više i češće � j�v�om �ervi�� Srbije vi�je�i i č��i vi�o�ki ��ž�o��ici Re��blike Srbije � riječim� ohr�bre�j� �ri����icim� ��cio��l�ih m��ji�� gle�e ��i�� � �o�eb�� bir�čki �o�i�. Sv�k� �e š���� može �rokock��i, �v�k� ��v�r i�krivi�i ili krivo �hv��i�i. Po�eb�� bir�čki �o�i� ��š� je š���� i z���ć�. Po�reb�o je ��j �o�i� i�kre�o �rihv��i�i i �� �jem� �k�iv�o r��i�i. Nije �ovolj�o ���iv�o �rž��je ili ��k� �eore��k� ��rem�o��, već ��v�r�o z�l�g��je i �k�iv�o ���jelov��je i �o � ��h� kom��i��r�o��i.

Z. Sarić

Izbori za manjinska vijeća naš su zajednički interes

»U svakom demokratskom društvu izbori u okviru manjin-skih nacionalnih zajednica imaju svoju normalnu pro-

ceduru i dio su cjelovitog izbornog sustava na razini države«, kaže za Hrvatsku riječ predsjednik Općine Apatin Živorad Smiljanić. »Izglasavanjem zakona u Skupštini Srbije stvoreni su potrebni preduvjeti za izbor krovnih institucija nacionalnih manjina u Srbiji. Na relevantnim institucijama nacionalnih zajednica sada leži velika odgovornost. Prije svega, potrebno je napraviti posebne biračke popise za svaku nacionalnu zajed-nicu, kako bi se nacionalna vijeća formirala na neposrednim izborima. Interes naše općine je u što većem broju predstavni-ka u vijećima nacionalnih zajednica koje ovdje žive, a da bi se to omogućilo svi moramo dati puni doprinos izradi posebnih biračkih popisa. Normalno bi bilo da akciju prikupljanja izjava vode politički subjekti svake nacionalne zajednice, a sve gra-đane – pripadnike manjinskih nacionalnih zajednica općine Apatin – pozivam da se slobodno izjasne o upisu na posebne

biračke popise, jer će time pridonijeti boljem razvijanju demokratskih procesa ne samo u našoj općini, nego i u Republici Srbiji.«

18. prosinca 2009.

dr. Živorad Smiljanić

Intervju

18. prosinca 2009.12

HrvatskaRIJEČ

Bogati opus znanstvenih rado-va i djela na polju pravne znanosti Marta Vidaković-

Mukić unaprijedila je svojim do sada najznačajnijim djelom pod naslovom »Opći pravni rječnik«, koji je prema najavi trebao doži-vjeti i svoju subotičku promociju u čevrtak, 17. prosinca. Rođena Subotičanka s dugogodišnjim život-nim i radnim stažom u Zagrebu, tijekom proteklih desetljeća obna-šala je mnogo odgovornih društve-nih dužnosti, radeći u Hrvatskom saboru, Državnom izbornom povje-renstvu i na mjestu pomoćnice pučkog pravobranitelja, posvetiv-ši veliki dio svojih profesionalnih aktivnosti zaštiti ljudskih prava.HR: Kada se netko odseli iz rod-nog grada, i puno godina posli-je ostaju sjećanja na razdoblje provedeno u zavičaju. Kako to izgleda u vašem slučaju? Subotica nije samo moj rodni grad, već je rodni grad i mojih rodite-lja, djedova, pradjedova i daljnjih predaka. Moji su pretci živjeli u Bačkoj, u Subotici i na okolnim salašima od konca XVII. stoljeća i zato je moja vezanost za grad i njegove stanovnike duboka i trajna. Subotica je dio moga osobnog iden-titeta. U njoj sam rođena i odrasla, išla u vrtić, osnovnu i srednju školu. Išla sam u Njemački vrtić, a sjeća-nje na moju tante Martu Riđički nije izblijedilo. U osnovnu školu sam išla kod Pošte. Moja razrednica u višim razredima bila je Rozalija Vereš. S njom sam u redovitom kontaktu i veseli me što je dobrog zdravlja i aktivna. Za gimnazijske dane veže me mnoštvo prekrasnih uspomena i trajna prijateljstva. Glazbu sam uvijek voljela, a u adolescentnoj dobi, osobito u završ-nim gimnazijskim razredima, filo-zofija mi je bila posebno zanimlji-va, a interesirala me je i lingvisti-ka. Vjerojatno je to bila rezultanta utjecaja mojih nastavnika, osobito profesorice filozofije Teze Bukvić. Bila sam pasionirani čitač, čitala sam sve i svašta, pa sam u subotič-koj Gradskoj knjižnici bila gotovo svakodnevno u potrazi za knjigama koje su me interesirale. HR: Kako gledate danas na Suboticu i u kojoj mjeri osjeća-te povezanost s rodnim krajem nakon toliko godina?Bez obzira na to što sam iz grada otišla davne 1971. godine, svaku zgradu, svako drvo u subotičkim parkovima, svaku palićku šetnicu doživljavam svojom. Subotica je bila i ostala grad mojih predaka i

moj grad u koji redovito dolazim, u kojemu žive moji najbliži rođaci i bliski prijatelji. U Subotici imam i imovinu, u suvlasništvu sa sestrom Ljerkom stan i zemlju, tako da se slobodno može reći kako sam u Subotici duboko i trajno ukorije-njena.HR: Što je uvjetovalo vaš izbor grada i fakulteta?U Zagreb sam došla u rujnu 1971. na studij. Većina mojih gimnazij-skih nastavnika i bliskih prijatelja očekivala je drugačiji izbor studija od onoga za koji sam se u konačnici odlučila. Upisala sam se na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na nagovor svoga oca. Njegovi su argumenti bili neoborivi: predočio mi je obi-teljsko materijalno stanje i moje karakterne osobine (neprihvaćanje komunističke ideologije, naviku kupovanja knjiga, putovanja...) i posljedice koje će me snaći iza-berem li loše plaćeno zanimanje ili zanimanje koje upućuje isključivo na državnu službu. I tako sam se, umjesto na studiju indologije i kla-sične lingvistike, našla na Pravnom fakultetu. Iako studij prava nije bio moj vlastiti odabir, već na samom počet-ku otkrila sam začuđujuću mudrost rimskog prava – i zavoljela svoj studij. Učila sam s ciljem da nau-čim, ne samo da položim ispite i riješim se brige. Koristila sam tadašnje fakultetske prilično skro-mne mogućnosti, kao što je bila mogućnost upisa više seminara (jedan je bio obvezan), da naučim što više. Studij i bezbrižni student-ski dani prošli su začas. U povijesti Pravnog fakulteta u Zagrebu bila sam jedna od najmlađih diploman-tica, diplomirala sam u dobi od 22 godine i 20 dana starosti 25. lipnja 1975. godine, kao jedan od najbo-ljih studenata .HR: Nakon okončanja studija u zbilja rekordno kratko vremenu, ubrzo ste počeli i raditi kao diplo-mirana pravnica, no uz profesio-nalnu djelatnost dobar dio vašeg pravnog angažmana vezan je i uz područje ljudskih prava. Kako u Zagrebu nisam imala utje-cajnih poznanstava niti sam bila članica komunističke partije, svoj prvi posao našla sam sama, uz pomoć Zavoda za zapošljavanje – zaposlila sam se kao pripravnica na zagrebačkoj carinarnici gdje sam ostala kratko, do zaposljenja u tadašnjem Republičkom zavodu za javnu upravu. U Zavodu sam radila od 15. prosinca 1975. do 15.

Pravni poredak dio je kulture

svakog narodaBez obzira na to što sam iz grada otišla davne 1971. godine,

svaku zgradu, svako drvo u subotičkim parkovima, svaku palićku šetnicu doživljavam svojom. Subotica je bila

i ostala grad mojih predaka i moj grad u koji redovito dolazim, u kojemu žive moji najbliži rođaci i bliski prijatelji *

Pravo, pravni poredak i njegovo konkretno ostvarivanje oduvijek sam smatrala dijelom kulture

određenog naroda u određenom razdoblju.

Razgovor vodio: Dražen Prćić

MARTA VIDAKOVIĆ-MUKIĆ, AUTORICA »OPĆEG PRAVNOG RJEČNIKA«

prosinca 1991. godine, punih 16 godina i prošla sam sva tadašnja službenička zvanja – od stručne suradnice do više stručne savjetnice – pomoćnice direktora. Radila sam na izradi najsloženijih analitičkih materijala o organizaciji i funkci-oniranju državne i lokalne uprave i na izradi najsloženijih propisa. Posebno sam se bavila i pravima građana u upravnim i drugim admi-nistrativnim postupcima te pravima pripadnika nacionalnih manjina. Zavod je bio intelektualno i struč-no vrlo poticajna sredina, sredina otvorena i tolerantna prema različi-tim mišljenjima. Tadašnji je Zavod za mladoga pravnika bio odlična škola – bila sam stimulirana pisati i objavljivati stručne radove, pole-mizirati s iskusnijima, naučiti puno i kao pravnica specijalizirati se u vrlo širokom području, a posebno u ustavnom i upravnom pravu te organizaciji državne vlasti. HR: U povijesnim vremenima stvaranja hrvatske države pro-veli ste nekoliko godina na radu u Hrvatskom saboru. Na kojim ste sve poslovima bili angažirani u najvišem zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske?U razdoblju od 15. prosinca 1991. do 15. prosinca 1996. radila sam u Hrvatskom saboru kao viša struč-na savjetnica, u Tajništvu Sabora, Kabinetu predsjednika Sabora, a najdulje kao tajnica Odbora za zakonodavstvo. Izrađivala sam recenzije na zakone koji su bili u postupku donošenja, pa mi je prethodno iskustvo bilo dragocjeno. Najznačajnijim smatram svoj anga-žman, koji je započeo još dok sam radila u Zavodu, na izradi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slo-bodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj iz prosinca 1991. i njegovih izmjena i dopuna iz svibnja 1992. Taj Ustavni zakon donesen je uz aktivno sudjelova-nje međunarodne zajednice i bio je jedan od uvjeta za međunarodno priznanje Republike Hrvatske. Iako je rad na Ustavnom zakonu bio iznimno stresan i težak (radilo se bez prestanka i po 16 sati dnev-no), ponosna sam na svoj tadašnji rad, jer smo tada stvorili pravnu osnovu za današnji položaj nacio-nalnih manjina u Hrvatskoj, koji je znatno bolji nego položaj nacional-nih manjina u mnogim državama s puno duljom demokratskom tradi-cijom od naše.HR: Što je bila vaša zadaća na mjestu tajnice Državnog izbor-nog povjerenstva?U vrijeme dok sam radila u Hrvatskom saboru, obavljala sam uz redovite obveze i poslove tajni-ce Državnog izbornog povjerenstva

(izbori za Županijski dom Sabora 1993. godine, izbori za Zastupnički dom Sabora 1995., referendum 1996.). U to vrijeme se poslovi Državnog izbornog povjerenstva nisu obavljali profesionalno – čla-novi DIP-a su imenovani za poje-dine izbore, a stručno i administra-tivno osoblje se angažiralo ad hoc, tijekom izbornog postupka. Bila sam odgovorna za sve potrebno za normalan rad DIP-a: od osi-guranja prostora, rasporeda novča-nih sredstava, angažiranja osoblja, sastavljanja zapisnika sa sjednica DIP-a, objavu u Narodnim novi-nama obveznih uputa, rješavanje prigovora, komuniciranje s inoze-mnim promatračima izbora i za sve a drugo. To nije bilo lako, a i danas sam ponosna na to što su tadašnji inozemni promatrači hvalili stru-čan, zakonit i predan rad samoga Državnog izbornog povjerenstva, iako su imali prigovora na tadašnja zakonska rješenja.HR: Potom je uslijedio i anga-žman na mjestu zamjenice puč-kog pravobranitelja i neuspjela kandidatura za pučkog pravo-branitelja uvjetovana određenim okolnostima vezanim uz vaše aktivnosti na promicanju i zaštiti ljudskih prava.

Od 1. prosinca 1996. do 30. stude-noga 2004. obnašala sam dužnost zamjenice pučkog pravobranitelja, na koju me je u studenome 1996. izabrao Hrvatski sabor. U okviru djelokruga pučkog pravobranitelja (nacionalnog ombudsmana) bila sam posebno angažirana na zašti-ti pripadnika nacionalnih manjina i zaštiti građana kojima su bila povrijeđena imovinska i mirovin-ska prava. Sva tadašnja godišnja izvješća pučkog pravobranitelja sam ja pisala. U prosincu 2001. nagrađena sam godišnjom nagradom »Miko Tripalo« Hrvatskog helsinškog odbora za doprinos u promicanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj. Tadašnja vlast mi je posebno zamje-rila angažman na zaštiti nacionalnih manjina, posebno romske djece, od diskriminacije. Nije im bilo drago ni što sam bila laureat nagrade Hrvatskog helsinškog odbora, a jako su mi zamjerili i to što sam se kandidirala za pučkog pravobra-nitelja, iako sam se istovremeno kandidirala i za zamjenicu. Stoga nisam, nakon što mi je istekao mandat 1. prosinca 2004. godine, bila ponovno izabrana ni za zamjenicu pučkog pravobranitelja. Tada izabrani pučki pravobranitelj,

Jurica Malčić, prilikom predlaga-nja svojih zamjenika neistinito je informirao Hrvatski sabor da sam ja odbila biti njegova zamjenica. Tako je postigao cilj da saborski zastupnici slučajno ne postave pita-nje zašto mene ne predlaže, a ta je neistina ujedno bila i zgodna zaštita od mogućih neugodnih pitanja koja bi se mogla postaviti u javnosti. U to je vrijeme sloboda medija bila takva da nijedan medij, osim Feral Tribunea, nije htio objaviti moj demanti da sam odbila biti zamjenica pučkog pravobranitelja. HR: Jeste li se ljudskim pravima bavili i nakon što ste prestali raditi kao zamjenica pučkog pra-vobranitelja?Svatko tko je radio na promica-nju i zaštiti ljudskih prava dobro zna kako je to svojevrsni poziv a ne samo posao i da se s tom aktivnošću ne prestaje nakon što formalno prestane radni anga-žman u tom području. Tako je i sa mnom. Nakon prestanka funkcije bila sam angažirana u Hrvatskom helsinškom odboru, surađivala sam s Beogradskim centrom za ljudska prava i zajedno s kolegama: E. Cani & A. Hazizaj, M. Živanović, G. Tisheva & T. Tsanovska, G. Nushi, M. Najčevska & S. Todorovski, T. G. Prelević i B. Đurić u sastav-ljanju i objavljivanju »Regional Human Rights Report 2005.«, te s Balkan Human Rights Network iz Sarajeva za koji smo A. Hazizaj & E. Tershana, M. Živanović & G. Mlinarević, G. Tisheva, A. Musliu & J. Abdullai, S. Bjeković & N. Koprivica, D. Dobrković i I. Bandović & J. Nicić i ja priredili »Regional Human Rights Report 2006«. Također sam radila i na nacionalnom tzv. RAXEN izvješću za 2007. godinu. HR: Vašu dugodišnju aktivnost pretočili ste u bogat opus objav-ljenih radova i knjiga, sve do jamačno najznačajnijeg djela »Općeg pravnog rječnika«. Prvi stručni rad objavila sam kao studentica, a do danas sam objavila više knjiga od kojih je najznačajnija »Opći pravni rječnik« i preko 50 stručnih radova u stručnim časopi-sima i periodici iz područja uprav-nog prava (ostvarivanje prava gra-đana kod upravnih tijela te o ustroj-stvu i djelokrugu upravnih tijela i dr.), trgovačkog prava i ustavnog prava (prava pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, parlamentarno ustrojstvo, izborni sustav i dr). HR: Koliko godina ste pripremali rječnik i rad na njemu, i je li on u potpunosti vaše samostalno djelo?Dugo sam u svojoj profesionalnoj karijeri radila na izradi nacrta zako-

Intervju

18. prosinca 2009. 13

HrvatskaRIJEČ

Intervju

14

na iz različitih područja (npr. uprav-nog prava, organizacije uprave i političkog sustava, lokalne samou-prave), pa sam često bila u situaciji da, obrazlažući pojedina predlo-žena zakonska rješenja članovima radnih tijela Vlade i Hrvatskoga sabora, moram prethodno pojasni-ti značenje nekog pravnog pojma i genezu nekog pravnog instituta, kako bi razumjeli značenje pred-ložene zakonske norme. Za to sam bila posebno kvalificirana. Potreba da objašnjavam temeljne pravne institute i značenje pravnih termi-na praktički nikada nije prestala, i kada sam radila na recenzijama zakonskih tekstova iz svih prav-nih područja u Odboru za zako-nodavstvo Hrvatskoga sabora, i kada sam radila na promicanju i zaštiti ljudskih prava kao zamjenica pučkog pravobranitelja. Radeći na takvim poslovima te višegodišnjim radom u ispitnim povjerenstvima pred kojima se polaže državni ispit, uočila sam i nedostatke u sveuči-lišnoj i drugoj stručnoj literaturi kojom su se u pripremi ispita služili kandidati. Također sam u kontaktu s novinarima, koji su pratili rad tijela u kojima sam radila, uočila potrebu za izradom priručnika u kojemu bi oni našli tumačenja temeljnih pravnih pojmova i instituta. To me je motiviralo da započnem rad na Općem pravnom rječniku, na kojemu sam, do objave, intenzivno radila pet godina pet do šest sati dnevno, u svoje slobodno vrijeme. Opći pravni rječnik sam sama napisala – to je autorsko djelo jedne osobe. Moram napomenuti kako u leksikografiji, pogotovu u pisanju strukovnih djela, nije tako rijet-ko da strukovni rječnik / leksikon napiše jedan autor ili dvoje suau-tora. Takvih je primjera mnogo i u pravnim rječnicima i leksikonima, npr. poznato je djelo Pravni leksi-kon Williama Cox Cochrana koji je prvi puta objavljen koncem 19. stoljeća, a koji je doživio mnogo izdanja – novija izdanja doradili su, osuvremenili i nadopunili drugi autori (npr. Robert Mace, 1956). Također je vrlo poznat i široko kori-šten Pravni rječnik Henry Campbell Blacka koji je prvi puta objavljen 1891. godine, a nakon smrti autora dorađivali su ga, osuvremenjivali i nadopunjavali brojni autori kroz devet izdanja. Poznata su djela i suvremenih autora, npr. Stevena Gifisa, Stewarta i Burgessa i dru-gih. U Hrvatskoj sam ja prva koja je sama napisala pravni rječnik koji je i prvo takvo djelo na hrvatskom jeziku. HR: Koje su prednosti kada jedan autor radi na djelu kakvo je Opći pravni rječnik?

U suvremenoj praksi takve pri-ručnike često piše više autora, pa i ekipe od stotinjak autora spe-cijaliziranih za pojedina relativno uska pravna područja. Međutim, velika je prednost kada radi mala ekipa ili samo jedan autor – tada autor ima pregled svega napisa-noga, autor autonomno odlučuje o obuhvatu pojedine materije, o povezivanju srodnih instituta, o jedinstvenoj obradi instituta zajed-ničkih za više pravnih grana. Npr. u Općem pravnom rječniku obradila sam pojmove građanskog parnič-nog postupka, kaznenog postupka, upravnog postupka. U svim nave-denim postupcima postoje isti ili vrlo slični instituti, a u propisima kojima se oni uređuju koriste se isti pojmovi (npr. svjedoci, vještaci, izuzeće suca ili voditelja postupka i dr.) koje je ne samo racionalno obraditi u jednoj natuknici, već je to i bitno za razumijevanje tih pro-cesnih pojmova. Tako sam i postu-pala, što sam kao autor pojedinac i mogla. Međutim, kada te pojmove obrađuje više suautora, nastaje više natuknica s gotovo istim sadrža-jem, koje čak međusobno nisu niti povezane uputnicama. Osim toga, individualni autor ne mora robovati fiksnom i nepromjenjivom abece-dariju, koji je međutim nužan kod podjele rada na mnogo usko spe-cijaliziranih autora koji se moraju strogo držati određenog abecedari-ja, a najčešće i opsega teksta koji je unaprijed određen brojem redaka. Kada piše jedan autor tada može iste, odnosno slične institute iz više grana prava obraditi jedinstveno i cjelovito, bolje povezati pojmove, objasniti povijesni razvoj instituta i postići da je u konačnici djelo i bolje izbalansirano i koherentnije, bolje povezano te stilski ujednače-no. Naravno, kada ima više autora, realno je očekivati da će posao biti brže obavljen, no ni to ne mora biti uvijek slučaj. Događa se da se autori ne mogu uskladiti, da svaki autor svoje područje, a ponekad i samoga sebe, smatra osobito važ-nim, pa dolazi do prijepora. Svjesna nedostataka koautorskog rada odlu-čila sam sama napisati Rječnik.HR: Kako danas vidite promjene u suvremenom hrvatskom druš-tvu očima dugogodišnje pravni-ce?Pravo, pravni poredak i njegovo konkretno ostvarivanje oduvi-jek sam smatrala dijelom kulture određenog naroda u određenom razdoblju. Ako kulturu shvatimo kao način života, ukupno naslije-đe određene društvene skupine ili društvene zajednice, dakle kao nau-čene obrasce mišljenja, osjećanja i djelovanja određene skupine, tada

je pravna kultura samo dio kultu-re neke društvene zajednice, njena vrijednosna i normativna kompo-nenta. Povijesne okolnosti uvjeto-vale su nastanak i razvoj različitih tipova kulture u pojedinim regija-ma današnje Europe. Na području današnje Hrvatske razvila su se dva osnovna tipa kulure – mediteranski i panonski, koji su bili modificirani višestoljetnim graničnim položa-jem i graničarskim tipom kulture u panonskom dijelu, te čestim pro-mjenama državne, pa time i pravne pripadnosti u jadranskom dijelu.

Raskid višestoljetne držav-ne sveze s Ugarskom, tj. Austro-Ugarskom Monarhijom, te kasniji revolucionarni i nasilni raskid s građanskim društvom, doveo je i do urušavanja preostalih vrijednosti srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog, pa time i pravnog nasli-jeđa, koje stvarno nije bilo zami-jenjeno zajedničkim vrijednostima i općeprihvaćenim društvenim i pravnim normama. Nastala je ano-mija, stanje u društvu u kojemu nema zakona koji bi bio općepri-hvaćen kao objektivno obvezujući,

s posljedicom da izigravanje i krše-nje zakona općenito nije moralno nedopustivo, pa čak ni pravno, ako zakon krši ili izigrava osoba s jakim političkim vezama ili s određenim političkim polom. S takvim naslijeđem, i u ratnim okolnostima, stvorena je hrvatska država koja je praktički bez ika-kvog preispitivanja, bez i najblažeg oblika lustracije, preuzela zatečenu političko-upravljačku nomenkla-turu, pa s time i njezin obrazac naučenog ponašanja. To je svakako utjecalo i utječe na sve aspekte

svakodnevnog života, pa i na stanje pravne kulture u Hrvatskoj, koja je još i danas na prilično niskoj razini. Međutim, procesi pristupanja europskim institucijama i integraci-jama nameću promjene u zatečenim obrascima ponašanja, jačaju gra-đansku svijest o potrebi donošenja zakona koji će biti ne samo formal-no sukladni dosegnutim europskim standardima već i općeprihvaćeni, pa će se morati, prije ili kasnije, početi dosljedno primjenjivati. To daje nadu, a jača i potrebu za šire-njem pravnog znanja.

HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009.

1518. prosinca 2009.

Tema HrvatskaRIJEČ

U mjesecu u kojem je obi-lježena desetogodišnjica smrti prvog hrvatskog pred-

sjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.) Hrvatska će izaći na predsjedničke izbore i u prvom krugu pokušati izabrati nasljednika Stjepana Mesića. Naime, sukladno Ustavu Republike Hrvatske pred-sjednik Hrvatske ima pravo biti bi-ran u dva uzastopna mandata od po pet godina, tako da se aktualni pred-sjednik Stjepan Mesić, bez obzira što je u svim anketama trenutačno najpopularniji hrvatski političar, nije imao pravo još jednom kandi-dirati te mu mandat istječe u veljači sljedeće godine. U zakonskom roku od 12 dana od datuma raspisivanja izbora, od pregršt »predsjedničkih kandida-ta« samo je njih 12 uspjelo priku-piti više od 10.000 potpisa birača koji podupiru njihovu kandidaturu i predati ih Državnom izbornom povjerenstvu, a ono je, nakon pro-vjere, i službeno potvrdilo pravova-ljanost njihovih kandidatura. Tako se za radno mjesto »predsjednik Republike Hrvatske« natječu Milan Bandić (nezavisni kandidat), Andri-ja Hebrang (kandidat HDZ-a), Ivo Josipović (kandidat SDP-a), Josip Jurčević (nezavisni kandidat), Da-mir Kajin (kandidat IDS-a), Boris Mikšić (nezavisni kandidat), Dra-gan Primorac (nezavisni kandidat), Vesna Pusić (kandidatkinja HNS-a), Vesna Škare – Ožbolt (nezavisna kandidatkinja), Miroslav Tuđman (nezavisni kandidat), Nadan Vido-šević (nezavisni kandidat) i Slav-ko Vukšić (kandidat Demokratske stranke slavonske ravnice).

PRLJAVO RUBLJE

Službena kampanja je započela pri-je mjesec dana i u punom je jeku, a svih 12 predsjedničkih kandidata pokušava pojačanom promidžbom popraviti rejting i uvjeriti birače da upravo njima povjere svoj glas. Neki od njih, što je datum izbora

bliži, počeli su u borbi za naklo-nost birača diskreditirati suparnike iznoseći njihovo »prljavo rublje« i služeći se udarcima »ispod pojasa«. Tako dr. Hebrang konstantno prozi-va svog bivšeg stranačkog kolegu dr. Primorca zbog »dezerterstva«, a ovaj njega zbog afere Shimadzu. Nadana Vidoševića protukandidati najčešće prozivaju zbog velikog bo-gatstva, aludirajući da ga je stekao nezakonitim radnjama, a isto tako se etiketira i aktualnog gradonačel-nika Zagreba Milana Bandića. Osim toga, dr. Primorca i Vidoševića, kao bivše članove HDZ-a, optužuje se da su samo formalno nezavisni, a da su zapravo »prikriveni« kandidati najjače hrvatske stranke. Bandić se nedavno požalio da su njegovoj su-pruzi i kćeri upućene prijetnje, Vi-došević je optužio Primorca za na-silje u obitelji, točnije da tuče svoju ženu, a Hebrangu stalno nabijaju na nos njegovu legendarnu izjavu »Ja nikada ne lažem, samo ponekad ne govorim istinu«. Naravno, tu su i vječite i nikad prežvakane teme kao troškovi predsjedničkih kampanja, neravnomjerna zastupljenost u me-dijima, poglavito na HRT-u kao jav-noj televiziji, pristranost, aktualni politički događaji i slično.

ANKETE

Nakon poprilično duge pretkam-panje, posebno glavnih favorita za drugi krug, sve relevantne ankete pokazuju da kandidat SDP-a dr. Ivo Josipović već dva mjeseca uvjer-ljivo vodi te da je glavni favorit za nasljednika predsjednika Mesi-ća. Još prije desetak dana činilo se kako će se za drugo mjesto boriti dva nezavisna kandidata, Nadan Vidošević i Milan Bandić, a da su svi ostali bili bez realnih izgleda. Međutim, nešto više od tjedan dana uoči predsjedničkih izbora dodatno se zaoštrila bitka za drugo mjesto, odnosno za ulazak u drugi izborni krug. Čak tri istraživanja provedena u proteklih tjedan dana, pokazala su

da se sada za drugi krug tijesno bore četiri kandidata. Posve neočekivano Vidoševiću i Bandiću pridružili su se HDZ-ov kandidat dr. Andrija Hebrang i još jedan nezavisni, dr. Dragan Primorac. Tako bi prvi krug izbora, 27. prosinca, mogao biti po-sve neizvjestan, a dr. Ivo Josipović do posljednjeg trenutka neće znati s kime će se sučeliti 10. siječnja u drugom krugu, dakako, ako ga bude. Kao i što su prethodne anke-te pokazivale i ova najnovija je za favorita prvog kruga definitivno po-tvrdila Josipovića, koji je u prethod-nom razdoblju još povećao pred-nost u odnosu na sve konkurente. Istraživanje koje je za SDP provela agencija Puls pokazuje da Josipović trenutačno ima podršku 30 posto birača, a identičan je rezultat Josi-poviću dalo istraživanje koje je za svoje potrebe proveo izborni stožer HDZ-ovog kandidata. I anketa koju je agencija Promocija puls obavila za Primorčev izborni stožer potvr-dila je da Josipović uvjerljivo vodi. Kako će borba za ulazak u drugi krug do kraja biti neizvjesna poka-zuje i podatak da je razlika između drugoplasiranog (u sva tri istraživa-nja to je Milan Bandić) i petoplasi-ranog kandidata, samo pet postotnih poena, a to znači da je razlika goto-vo unutar statističke pogreške koju treba uzeti u obzir pri svakoj anketi te vrste. Međutim, istraživanja nisu obuhvatila glasače izvan Hrvatske koji bi mogli odlučujuće utjecati na konačni redoslijed kandidata, pa čak i odrediti tko će s Josipovićem ići u drugi krug, poglavito zbog či-njenice da sva četiri kandidata oz-biljno računaju na te glasove. Značajna promjena biračkog ras-položenja koju sugeriraju spomenuta tri istraživanja vjerojatno su rezultat pojačane kampanje Hebrangova sto-žera u posljednjih tjedan dana. Prema HDZ-ovom istraživanju dr. Hebrang osvaja 11 posto, a i anketa konkuren-ta Primorca daje mu gotovo 10 po-sto. Da će učiniti maksimalne napore kako bi Hebrang ušao u drugi krug

potvrdila je i predsjednica HDZ – a i premijerka Jadranka Kosor koja je pozvala svoje članstvo da udvo-struči angažman u kampanji, svjesna da bi za vladajuću stranku neulazak njihovog službeno nominiranog kan-didata u drugi krug bio pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose, ali i na legitimaciju vladajuće većine. Baš kao i HDZ i nezavisni kandidat dr. Dragan Primorac je već dva tjed-na u izbornoj ofenzivi, s izrazito ja-kom medijskom kampanjom, koja je očito dala rezultate. Ne samo njego-vo, već i SDP-ovo istraživanje daje mu četvrto mjesto, s oko deset posto birača podrške. Kao što smo već spomenuli, sve provedene ankete nisu obuhvatile glasače izvan Hrvatske, tako da će i naši glasovi (možda i presudno) utjecati na konačni redoslijed kan-didata.

U IZBORNIM STOŽERIMA

Kako bi naši sugrađani koji imaju pravo glasa mogli izabrati najkvali-tetniju osobu za predsjednika Repu-blike Hrvatske obišli smo predsjed-ničke kandidate i njihove stožere u Zagrebu, one koji imaju realne šanse u utrci za Pantovčak, te se po-bliže upoznali s njihovim izbornim programima. Ne želeći ni na koji način biti jednostrani, izborne sto-žere smo obišli po abecednom redu.

KOD MILANA BANDIĆA

Izborni stožer u Ulici grada Vuko-vara 248, aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kojeg su građani hrvatske metro-

U NEDJELJU, 27. PROSINCA PRVI KRUG IZBORA ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKE

Obećanja pljušte sa svih strana

Približavanjem Božića i prvog izbornog kruga smanjit će se velik broj nepoznanica oko izbora za novog hrvatskog predsjednika * Glasovi glasača izvan Hrvatske utjecat će na konačni redoslijed kandidata (možda i presudno)

Milan Bandić

pole već četiri puta uzastopno birali za prvog čovjeka glavnog grada Hr-vatske, odiše mladošću i optimiz-mom temeljenom na rezultatima većine anketa koje tom predsjednič-kom kandidatu daju najviše šansi za ulazak u drugi izborni krug. Na samom početku razgovora Milan Bandić ukazuje na činjenicu da su ustavne ovlasti predsjednika Republike ograničene, da se odnose prvenstveno na sukreiranje vanjske politike, zapovjedništvo nad oruža-nim snagama i usmjeravanje rada sigurnosnih službi. »Međutim, predsjednik kao prvi među jednakima, zahvaljujući svo-me položaju i karizmi, uvelike može utjecati na društvene i političke pro-mjene, a svojom vizijom i energi-jom usmjeravati njezin gospodarski razvoj i afirmaciju novih društvenih vrijednosti«, kaže Bandić i dodaje kako će ključni problem kojim se namjerava baviti u svome predsjed-ničkom mandatu biti gospodarska stabilnost Hrvatske, odnosno jača-nje hrvatskog gospodarstva, sma-njenje nezaposlenosti, povećanje izvoza i rast inozemnih ulaganja. »Predsjednik Republike u ovom vremenu krize mora biti istinski partner u oblikovanju i provedbi strategije oporavka i razvoja Hr-vatske. Pri tome ću kao predsjednik posebnu brigu voditi o socijalnoj politici i zaštiti ugroženih u hrvat-skom društvu, a uz daljnju afirma-ciju Hrvatske na međunarodnoj po-litičkoj sceni, kao nove članice Eu-ropske Unije i stvarnog regionalnog lidera, želim otvoriti novu stranicu u stvaranju hrvatskog zajedništva, uz korjeniti rez u pogledu napušta-nja svih ideoloških i drugih podje-la«, pojašnjava Bandić i napominje kako je njegov načelni stav, vezano uz vanjsku politiku, kako nema tako male zemlje koja ne bi smjela gra-diti svoju vlastitu vanjsku politiku, bez obzira na asocijacije u kojima se nalazi. Taj stav podrazumijeva prozapadno usmjerenje Hrvatske, što je potvrđeno i ulaskom u NATO savez, te skorim članstvom u EU, ali i suradnju s drugim utjecajnim državama u svijetu, na temelju me-đusobnog poštovanja i zajedničkih interesa. »Jednako je važan i hrvatski konsenzus oko ulaska u Europsku Uniju. Europske vrijednosti su ne-upitne, ali Hrvatska iz povijesnih i mnogih drugih razloga na tom putu mora znati zaštititi i neke svoje vi-talne interese koji ne smiju biti re-lativizirani europskim okvirom, kao što su naš identitet, kultura, prirodni resursi, prioriteti i interesi u našoj regiji i slično U smislu suradnje s Vladom, predsjednik države može poticati Vladu na veću učinkovitost u interesu stabilnosti i gospodarskog prosperiteta zemlje. U tom pogledu

svoju ulogu vidim kao motivato-ra, kao promicatelja kulture rada i znanja, kao čovjeka koji vjeruje da Hrvatska može više i bolje i koji osobnim primjerom želi dokazati da je bolje sutra svih nas u kulturi rada, u zajedništvu i služenju građa-nima«. Zadnje pitanje predsjednič-kom kandidatu Bandiću odnosilo se na njegov stav o Hrvatima izvan Hrvatske. »Svako društvo pokazuje svoju zrelost i razinu demokratič-nosti kroz odnos prema manjina-ma, bez obzira je li riječ o naci-onalnim, vjerskim, seksualnim ili drugim zajednicama. Ne treba zanemariti činjenicu da je Hrvat-ska izrazito iseljenička zemlja i da Hrvati i njihovi potomci žive na svim svjetskim meridijanima i paralelama te su trajno vezani uz svoju matičnu domovinu. Aktivno su sudjelovali u njezinom stvara-nju, obrani i izgradnji, a i danas su aktivno uključeni u gospodarski razvoj, lobiranje, promociju i sve-koliku drugu potporu Republici Hrvatskoj. Uz jačanje hrvatskog zajedništva, pokrenut ću ponovno snažnije povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, te poticati i olakšavati njihova ulaganja, veći broj posjeta te povratak i useljava-nje. Posebna skrb odnosit će se na očuvanje hrvatskog jezika i kulture u hrvatskim zajednicama u tuđini, kao što je i hrvatska zajednica u Republici Srbiji, te trajno povezi-vanje mladih druge i treće genera-cije sa zemljom njihovih korijena«, ustvrdio je za kraj našeg razgovora Milan Bandić uz napomenu kako je kao gradonačelnik Zagreba imao odličnu suradnju s udrugama iselje-nih Hrvata iz Vojvodine.

KOD DR. ANDRIJE HEBRANGA

Izborni stožer dr. Andrije Hebranga nalazi se u stranačkim prostorijama Hrvatske demokratske zajednice, stranke koja ga je i kandidirala, u samom centru Zagreba na Trgu žrtava fašizma, a kao i kod svih velikih stranaka u njemu je velika gužva, prepun je stranačkih kolega, simpatizera i predstavnika medija. Dr. Hebrang nam je odmah poja-snio temelje svog izbornog progra-ma: »Poštovat ću instituciju svojih prethodnika. Neću o njima pričati viceve jer predsjednik je instituci-ja i izabrala ga je većina. Štitit ću istinu o hrvatskim braniteljima, a neću braniti Crkvi pravo na javno iznošenje stavova, niti ću dobaciva-ti svojim kritičarima na javnim mje-stima. Neću koristiti obavještajnu zajednicu za istrage u inozemstvu, a članovi moje obitelji neće profi-tirati od moje pozicije. Posjećivat ću Jasenovac i Bleiburg, kritizirat ću loše poteze vlasti, ma koja bila, ali i pomagati konkretnim prijedlo-

zima. Bit ću kreativan predsjednik koji okuplja stručnjake i predlaže rješavanje najvažnijih problema, a naročito ću se angažirati na po-dručju svih reformi čiji je cilj bolji standard naših građanki i građana. Štitit ću antifašizam, ali i osuditi ko-munizam i njegove zločine, a pred stranim diplomatima neću kritizira-ti svoju zemlju, nego ću probleme rješavati u kući. Smanjit ću troško-

ve Ureda predsjednika i omogućiti ulazak građanki i građana u park na Pantovčaku. Organizirat ću skro-mnu pratnju i putovanja bez svojih unučadi. Jednom riječju borit ću se za europsku i ponosnu Hrvatsku«. I o Hrvatima izvan Hrvatske dr. Hebrang ima jasan stav: »Hrva-ti spadaju u najraseljenije narode svijeta, tako da ih izvan domovi-ne živi jednak broj kao i u njoj. U pojedinim povijesnim razdobljima politika je htjela međusobne odnose narušiti, a sada je vrijeme da budući predsjednik popravi te odnose i uz-digne ih na razinu onih drugih na-roda u EU i šire. Suradnja s dijelom našeg naroda u Bosni i Hercegovi-ni, u dijaspori, kao i Hrvatima koji su autohtono stanovništvo u su-sjednim državama naša je moralna, ali i ustavna i nacionalna obveza, a pa po uzoru na ostale europske na-rode taj odnos mora biti uzajaman i dvosmjeran, a to znači da Hrvatska mora nastaviti s pomaganjem u ra-zvoju njihovih kulturnih institucija u funkciji čuvanja njihovog identi-teta.«

KOD DR. IVE JOSIPOVIĆA

Kao i kod HDZ-a, izborni stožer dr. Ive Josipovića nalazi se u pro-storijama najjače oporbene stranke SDP-a na Iblerovom trgu, a ozračje je doista pobjedničko, s obzirom na činjenicu da sve ankete potvrđuju njegovo uvjerljivo vodstvo i sigu-ran ulazak u drugi izborni krug.

Dakako da je dr. Josipović zadovo-ljan tim pokazateljima, ali njegov je cilj, kaže, izbjeći drugi izborni krug i već u prvom, izbornom voljom većine hrvatskih građana, postati trećim predsjednikom Republike Hrvatske. »Za predsjednika države odlučio sam se kandidirati jer više ne mogu trpjeti nepravdu koja se godinama nanosi građankama i građanima, a da Hrvatska nije pravedna potvr-đuje činjenica da u njoj vlada ‘pra-vednost’ podobnih i bogatih. Boga-ćenje bez rada utemeljeno u korup-ciji, kriminal koji ostaje nekažnjen, nesposobni moćnici na visokim položajima koji upravljaju našim životima, političke i rodbinske veze kao vrhovni kriterij osobnog napret-ka, sve su to danas obilježja hrvat-skog javnog i političkog života. Ja se ne mogu pomiriti s tim, ne mogu samo slegnuti ramenima i nastaviti živjeti svoj život, kao da me se to ne tiče. Ne mogu prihvatiti poniža-vajuću nepravdu. Imam dovoljno snage i odlučnosti, dovoljno znanja i sposobnosti da konačno i zauvijek izmijenim to stanje duboke nepra-vednosti koje opterećuje svakog poštenog građanina, čineći ga po-tištenim u osjećaju beznađa. Zato Hrvatskoj nudim novu pravednost, vjeru u vlastite snage, moral, pošte-nje. Nudim optimizam i odvažnost potrebnu da izađemo iz moralne i ekonomske krize. Pravednost je moj program. Želim novu Hrvat-sku, pravednu Hrvatsku«, kaže dr. Josipović i pojašnjava da njegov program Nove pravednosti znači novo domoljublje i povratak morala u politiku. »Dosta je ‘pravednosti’ po kojoj je bilo moguće u pretvor-bi i privatizaciji temeljem politič-ke podobnosti i veze s vlašću steći ogroman imetak. Dosta je ‘praved-

nosti’ koja zatvara oči pred korupci-jom i kriminalom, nasiljem na uli-cama, drogom koja uništava mlade živote, ‘pravednosti’ koja je uništila hrvatsko gospodarstvo i osiromaši-la ljude«, tvrdi dr. Josipović i upo-zorava da domoljublje nije snažno

16

Tema

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ

dr. Andrija Hebrang

dr. Ivo Josipović

mahanje zastavama, gromoglasno pjevanje domoljubnih pjesama, kao ni u džepu imati ovu ili onu stranač-ku iskaznicu. »Domoljub je onaj koji istinski voli ovu zemlju i ove ljude. Domo-ljub je čovjek koji poštuje druge i drukčije, onaj tko marljivo radi, živi od rada i plaća porez, poduzetnik koji ulaže, zapošljava i uredno plaća radnike. Domoljub je onaj političar kojemu je opće dobro ispred vlastita džepa. Borba protiv korupcije, rast gospodarstva, pristojne plaće i mi-rovine, socijalna sigurnost i jednake šanse za sve građane, posebno mla-de, temelj su nove pravednosti koju zagovaram. Zato Hrvatskoj nudim novu pravednost.« Na pitanje o statusu Hrvata izvan Hrvatske dr. Josipović od-govara kako je već bio u posjetu Hrvatima izvan domovine, uklju-čujući i Hrvate u Republici Srbiji, te da je glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske punopravno član-stvo u Europskoj Uniji, ali i za-laganje dovršetka procesa njenog proširenja na područje jugoistoč-ne Europe. »Hrvatski je interes da naši susjedi u regiji što prije budu uključeni u tu asocijaciju, naravno na temelju individualno iskazane vlastite spremnosti za članstvo, a to je najbolji put ka stabilnim i prosperitetnim dobrosusjedskim odnosima, što znači i zaštitu hr-vatskih nacionalnih manjina u tim državama i njihovog konzumiranja svojih manjinskih prava. Bez do-brosusjedskih odnosa i stabilnosti regije svaka pomoć Hrvatske našim Hrvatima izvan domovine je malo moguća i neadekvatna«, kaže ovaj kandidat s najvećim izgledima za novog predsjednika Hrvatske, uz napomenu kako je svjestan koliku odgovornost preuzima ulazeći u izbore za predsjednika Republike, te da je isticanjem kandidature že-lio i osobnim primjerom potaknuti odlučnost, optimizam i građansku hrabrost građana i građanki Hrvat-ske da promijeni hrvatsko društvo i učini ga boljim.

KOD DR. DRAGANA PRI-MORCA

Dr. Dragan Primorac, nezavisni predsjednički kandidat koji je una-zad dva tjedna zabilježio strelovit rast i ušao u najuži izbor predsjed-ničkih kandidata s realnim izgledi-ma za ulazak u drugi izborni krug, dočekao je nas u svom stožeru na Kennedyevom trgu, navodeći kako se Republika Hrvatska trenutačno nalazi na svojevrsnoj prekretnici, a ovi predsjednički izbori ključan su trenutak koji će odrediti daljnji smjer njezina razvoja. »Kriza je danas zahvatila sve segmente društva. Neki od stupo-

va hrvatskog društva poput rada, poštenja, obiteljskih vrijednosti i domoljublja, ozbiljno su narušeni. Građani Hrvatske u trenucima tre-nutačne gospodarske, moralne i du-hovne krize sve više gube nadu. U svojem predsjedničkom programu nudim rješenja za izlaz iz te krize i želim vidjeti novu Hrvatsku! Hrvat-sku okrenutu budućnosti. Hrvatsku ponosa, optimizma i nade, mlade-načkog poleta i energije. Hrvatsku obrazovanih ljudi i zemlju koja će se jednom za sva vremena obra-čunati s korupcijom, kriminalom i nepotizmom. Hrvatsku sa stabilnim

i konkurentnim gospodarskim su-stavom. Hrvatsku koja je završila s ideološkim podjelama danas, ali koja je završila i s bolnim podjela-ma iz Drugog svjetskog rata«, kaže Primorac i dodaje kako se u prvom trenutku može činiti da je 40 mili-jardi duga Hrvatske veliki problem, ali da je za one koji znaju stvarati projekte i nove vrijednosti taj pro-blem zapravo izazov koji je rješiv u razdoblju trajanja mandata. »Hr-vatska ima 2 posto kreativnih ljudi koji znaju, mogu i hoće u iskrenom partnerstvu s domaćim i inozemnim poslovnim i financijskim krugovi-ma uhvatiti se sa ovim problemi-ma u koštac na dobrobit Hrvatske, samo im treba dati šansu. Za strane investitore nužan je nedvosmislen i u stvarnom životu brzo provediv pravni okvir investiranja i poslova-nja s jasnim pravilima igre, odno-sno zaštite interesa, kako investitora tako i djelatnika, a time i interesa države u cjelini, što često nije bio slučaj. Posebnu pozornost valja, iz-među ostalog, posvetiti izvozno ori-jentiranim industrijskim granama budućnosti te projektima održivog razvoja posebice obnovljivih izvora energije, ekološke poljoprivredne proizvodnje, turizma i kreativnih industrija temeljenih na industri-ji znanja kao glavnom generatoru promjena, odnosno razvoja. Zato ću zagovarati posebne programe podupiranja, oživljavanja, odnosno

fiskalnog rasterećenja, savjetova-nja i financiranja obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva kao stupa hrvatskog gospodarstva.« Na naše pitanje o Hrvatima izvan Hrvatske dr. Primorac odgovara kako je s njihovim problemima detaljno upoznat i da je neke već uspješno rješavao kao ministar zna-nosti, obrazovanja i sporta u Vladi premijera Sanadera. »Sukladno mome izbornom programu, u jed-noj drugačijoj Hrvatskoj, boljitak njezinih građana, gdje god oni žive ostaje njezin temeljni prioritet. Že-lim Hrvatsku, gdje su njezini građa-ni u dijaspori, kao i autohtoni Hrvati u susjednim zemljama, kompara-tivna prednost, a ne teret. Hrvatsku ojačane međunarodne pozicije kao ravnopravnog partnera u suradnji s drugim međunarodnim čimbenici-ma, koji jednakopravno sudjeluje u donošenju strateških međunarodnih odluka, posebice kad je riječ o široj regiji oko Hrvatske«.

KOD NADANA VIDOŠEVIĆA

Posljednji stožer koji je Hrvatska riječ obišla je stožer nezavisnog kandidata Nadana Vidoševića u Gundulićevoj 63. Vidošević je od samog početka izborne kampa-nje jedan od kandidata kojemu se daju velike šanse u utrci za nasljednika Stjepana Mesića, a njegova privrženost ulasku u europske asocijacije je neupitna. »Europa je već u Hrvatskoj. Mora se potaknuti još jači i be-skompromisni europski anga-žman u Hrvatskoj, da bi skori trenutak našeg ulaska u EU, voljom i pozivom EU, prošao neosjetno, jer će naši standardi već biti standardi EU. Osim toga Hrvatska mora postati sjecište i stjecište trgovinskih, energet-skih i ukupnih ekonomskih putova dijela Europe kojoj pripada. Hr-vatska ima privilegij da je zemlja s jednom od najdužih obala na Medi-teranu. Zato je Hrvatska Mediteran srednje Europe. U tom i takvom zemljopisnom položaju mora se iz-graditi svijest o korisnosti Hrvatske kao prostora razvoja cijele srednje Europe. More nema samo turističku funkciju, niti funkciju razvoja samo hrvatskoga gospodarstva. Ono tu funkciju ima za cijelu srednju Euro-pu, a Hrvatska mora od primorske postati snažna pomorska zemlja. U tome je također jamstvo naše sigurnosti i stabilnosti«, pojašnja-va svoj izborni program Vidošević i dodaje kako je potrebno izgraditi društvo rada i jednakih mogućnosti, jer samo materijalno neovisan poje-dinac i građanin može biti graditelj osobne sreće i sreće vlastite obitelji, kao i društva u kojem živi. Da bi se ta pretpostavka ostvarila svaki gra-

đanin mora imati jednake mogućno-sti i jednaku polaznu osnovicu. Hr-vatski građanin mora konačno po-četi živjeti od svoga rada. Jednakost i pravednost ne smije ostati samo na razini parole, jer se inače pretvaraju u svoju suprotnost, a za stvaranje društva jednakih mogućnosti, za stvaranje ozračje kulta rada odgo-vorna je država. Vidošević ukazuje i na nužnost socijalne zaštite, jer smatra da rad nije socijalna nego gospodarska kategorija, a čovjek ne može imati uvjete za rad ako živi u društvu neizgrađene socijalne za-štite, odnosno da treba zaštititi one koji nisu u mogućnosti sudjelovati u tržišnoj utakmici. Isto tako, jedan od prioriteta je i natalitetna politi-ka, jer ako se u Hrvatskoj nastavi negativan demografski trend za četrdeset godina ćemo se vratiti na broj stanovništva iz 1900. godine. Struktura stanovništva bi tada bila dominantno staračka. To bi znači-lo da Hrvatska ne bi bila sposobna financirati svoje socijalne fondo-ve, mirovine i zdravstvenu zaštitu. Za kraj razgovora Vidošević na-glašava kako se Hrvatska ne smije umoriti od jačanja veza sa Hrvatima izvan domovine iz dva bitna razlo-ga: zato što je to dužna iz moralnih

razloga na koje obvezuje i Ustav Republike Hrvatske, a drugi razlog je činjenica što su Hrvati izvan do-movine odigrali ključnu ulogu u stvaranju današnje neovisne Hrvat-ske. Napustivši posljednji predsjed-nički stožer izašli smo u hladnu zimsku zagrebačku noć, koja je mirisala na prve snježne pahulje, dok su nas s džambo plakata gleda-li predsjednički kandidati, nasmi-ješeni, optimistični i, uglavnom, retuširani. Približavanjem Božića i prvog izbornog kruga smanjit će se velik broj nepoznanica oko izbora za novog hrvatskog predsjednika, ali će ostati još jedna veoma važna, možda i odlučujuća: kojem će se predsjedničkom kandidatu priklo-niti i svoju potporu dati aktualni predsjednik Stjepan Mesić, koji još uvijek uživa najveću popularnost u hrvatskoj javnosti.

Zlatko Žužić

1718. prosinca 2009.

Tema HrvatskaRIJEČ

dr. Dragan Primorac

Nadan Vidošević

TemaHrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009.

Institut za migracije i narodno-sti u Zagrebu (IMIN) proveo je u studenome i početkom

prosinca 2009. godine istraživanje pod radnim nazivom »Etnički sta-vovi i osobine ličnosti zagrebačkih studenata« čiji je autor i voditelj bio dr. sc. Zlatko Šram. Istraživanje je provedeno na pri-godnom uzorku od 368 ispitanika u kojem su 62 posto ispitanika bili studenti fakulteta društvenih zna-nosti, 30 posto tehničkih i 8 posto prirodnih znanosti. Prosječna dob ispitanika bila je 21 godina, a od ukupnog broja bilo je 63 posto ženskih ispitanika. Dobiveni rezul-tati izraženi u relativnim frekven-cijama (postotcima) ne mogu se generalizirati na ukupnu populaciji zagrebačkih studenata jer je ispi-tivanje obavljeno na prigodnom i selekcioniranom uzorku. Autor međutim smatra kako se ne bi dobili bitno drugačiji rezultati u pogledu određenih tendencija da je istraživanje urađeno na reprezen-tativnom uzorku. U ovom ćemo tekstu prikazati rezultate koji bi mogli biti zanimljivi široj javnosti.

PREFERIRANJE PREDSJED-NIČKIH KANDIDATA

Postavljena su pitanja o izlasku studenata na predsjedničke izbore i preferiranju pojedinih predsjednič-kih kandidata. Na predsjedničke izbore 27. prosinca izašlo bi 64,1 posto, nisu sigurni hoće li izaći 26,4 posto, a da neće izaći na izbo-re tvrdi 9,5 posto ispitanika. Za Milana Bandića bi glasovalo 27,4 posto studenata, za Ivu Josipovića 26,8 psoto, za Nadana Vidoševića 16,4 posto i za Vesnu Pusić 9,8 posto. Ostali predsjednički kandi-dati »dobili« su manje od 10 posto glasova. Također je mjereno povjerenje u institucije političkog sustava. Povjerenje u Hrvatsku vojsku ima 41,2 posto ispitanika, u predsjed-nika države 35,5 posto, u Crkvu 33,2 posto, u USKOK 27,8 posto, u policiju 25,2 psoto, u hrvatske obavještajne i protuobavještaj-ne službe 17,8 posto, u Državno

odvjetništvo 15,3 posto, u sudstvo 13,9 posto, u Vladu 9,6 posto, u Hrvatski sabor 8,7 posto, i u poli-tičke stranke 3,0 posto.

ANTIEUROPSKI SENTIMENT I NACIONALNI IDENTITET

Oko polovice ispitanika izražava određeni antieuropski sentiment. Na primjer, 48,1 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da će hrvatski nacionalni interesi biti ugroženi

u Europskoj Uniji, 46,2 posto se slaže s tvrdnjom da novi svjet-ski poredak i globalizacija žele Hrvatsku pretvoriti u svoju kolo-niju, 42,9 posto se slaže da će EU i NATO uništiti hrvatska prirodna bogatstva, a da je zapadni svijet pun društvenih nepravdi, moralne pokvarenosti i kriminala slaže se 41,3 posto ispitanika. Između jedne četvrtine i jedne trećine ispitanih studenata izraža-va osjećaj kolektivne nacionalne ugroženosti. Svaki četvrti ili 26,1 posto se slaže s tvrdnjom da je očito kako su se neke nacije uro-tile protiv hrvatskog naroda, 25,4 posto se slaže da drugi narodi nemaju na srcu dobrobit Hrvatske, 35,2 posto da postoji dosta izdaj-nika među pripadnicima hrvatskog naroda, 35,1 posto se slaže da uvijek postoji prijetnja koja dolazi od susjednih naroda, 33,5 posto se slaže da će Hrvate od vanjskih neprijatelja spasiti samo nacional-no jedinstvo, a 32,8 posto se slaže

s tvrdnjom da bi u slučaju rata neke nacionalne manjine podrža-vale neprijatelje Hrvatske. Premda su svi ispitanici bili hrvatske nacionalnosti, jedan dio ne izražava hrvatski nacional-ni identitet. Da sebe uvijek vidi kao Hrvata ili Hrvaticu slaže se 81,8 posto, da je ponosan što je Hrvat slaže se 76,0 posto, da je veoma sretan što pripada hrvat-skom narodu slaže se 66,1 posto, a da se snažno poistovjećuje s dru-

gim Hrvatima slaže se 36,7 posto. Može se reći kako je u većoj mjeri prisutan inidividualni nego kolek-tivni nacionalni identitet.

LIJEVO-DESNO

U pogledu političko-ideološke samoidentifikacije na dimenziji lijevo-desno dobiveni su sljedeći rezultati: 29,6 posto smatra da pri-pada centru, 31,0 posto da pripada lijevom centru i 15,2 posto da pri-pada desnom centru; »čistoj« lje-vici pripada 14,4 posto a »čistoj« desnici 9,2 posto ispitanika. Drugim riječima, sklonost desnoj političkoj orijentaciji izražava 24,4 posto, a lijevoj orijentaciji 45,4 posto ispitanika. Stranačke preferencije su mje-rene na način da je ispitanicima postavljeno pitanje kojim bi sve strankama dali svoj glas kada bi imali zakonsku mogućnost gla-sovati za više od jedne stranke. Ovo su neke od stranačkih prefe-

rencija koje su dobivene na ovaj način: Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) (36,8 P posto), Hrvatska stranka zelenih (29,1 posto), Hrvatski narodni savez (HNS) (24,6 posto), Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) (24,4 posto), Hrvatska seljač-ka stranka (HSS) (21,9 posto), Hrvatska demokratska zajedni-ca (HDZ) (20,0 posto), Hrvatska stranka prava (HSP) (15,6 posto), Demokratski centar (DC) (13,7 posto), Hrvatska čista stranka prava (HČSP) (9,6 posto).

ZA POŠTOVANJE TRADI-CIONALNIH VRIJEDNOSTI

Različite su autoritarne tendencije prisutne kod zagrebačkih stude-nata. Na primjer, 53,1 posto se slaže s tvrdnjom da su hrvatskoj mladeži potrebne stroga discipli-na, nepokolebljiva odlučnost i jaka volja za radom i borbom za svoju obitelj, 43,3 posto se slaže da je Hrvatskoj potreban jaki i neustra-šivi vođa kojem će narod vjerovati i koga će slijediti, 43,1 posto se slaže da je poštovanje autoriteta najvažnija vrlina koju djeca trebaju naučiti. Većina ispitanika je sklona oštrom kažnjavanju prijestupnika: 65,2 posto se slaže da maloljetnike treba oštro kažnjavati, a 73,3 posto se slaže da one koji krše zako-ne treba strogo kažnjavati. Svaki četvrti ili 24,8 posto studenata se slaže da je smrtna kazna najbo-lja kazna za okorjele kriminalce Potreba za poštovanjem tradicio-nalnih vrijednosti je izrazito prisut-na kod zagrebačkih studenata: 77,8 posto se slaže s tvrdnjom da Hrvati moraju pokazivati više poštovanja za običaje i tradiciju svoga naroda i brinuti se za njihovo očuvanje. Što se tiče religioznosti ispita-nika dobiveni su sljedeći rezul-tati: gotovo svaki četvrti ili 23.9 posto ispitanih studenata smatra sebe ateistom, 53,3 posto su vjer-nici ali ne prihvaćaju sve što vjera naučava, a 22,8 posto su uvjereni vjernici koji prihvaćaju sve što vjera naučava.

D. R.

18

Etnički stavovi i osobine ličnosti zagrebačkih studenataZa Milana Bandića bi glasovalo 27,4 posto studenata, za Ivu Josipovića 26,8 posto, za Nadana Vidoševića 16,4 posto

i za Vesnu Pusić 9,8 posto. Ostali predsjednički kandidati »dobili« su manje od 10 posto glasova

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ZA MIGRACIJE I NARODNOSTI IZ ZAGREBA

Tema HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009. 19

Netko više, a netko manje, ali svi dijelimo iskustvo osje-ćaja treme pred javni nastup

još od vrtića, pa do dana kada je osobna iskaznica bar jednom zami-jenjena. Moj osobni dojam je kako je upravo taj osjećaj bio zajednički i Tomislavu Žigmanovu i Dušici (tada) Jurić i Josipu Stantiću i potpisniku

ovih redova..., pa čak i (pokojnom) Josipu Buljovčiću i Lazaru Merko-viću one večeri 21. prosinca 1998. kada je na valovima Radio Subotice prvi puta krenuo program na hrvat-skom jeziku – prvima zbog neisku-stva, drugima zbog uzbuđenja što im se konačno ostvarila dugogodišnja zamisao. Naime, kao čovjek s dugo-godišnjim iskustvom na Radio Jugo-slaviji, a zatim i Radio Subotici nije slučajno što je upravo Lazar Merko-vić otac ideje o osnutku programa na hrvatskom jeziku. Zanimljivo, u vrijeme kada je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini sredinom deve-desetih imao deset vijećnika u Skup-štini općine na njegov se koncept radijskog programa na hrvatskom kupila prašina, a zaživjela je tek kada je isti taj DSHV u skupštinskim klu-pama imao tek tri svoja vijećnika. I u prvom i u drugom slučaju ova je stranka pod vodstvom Bele Ton-kovića bila u koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara, zahvaljujući kojemu je i hrvatski jezik uveden kao službeni na teritoriju današnjeg Grada, a samim tim i mogućnost in-formiranja na hrvatskom jeziku.

Gledajući iz današnje perspektive uredništvo na hrvatskom imalo je stalnu uzlaznu putanju: s jednosat-nog prešlo se na dvosatni, s dvosat-nog na današnji trosatni program; od jednog zaposlenog stiglo se na današnja četiri, pri čemu je jedna od bitnih značajki bila da nikada nije ostalo bez logističke potpore

respektabilnog broja vanjskih su-radnika od kojih su dobar dio njih činili iskusni novinari drugih kuća, uglavnom tiskanih medija. Drugo je, međutim, pitanje koliko se može biti zadovoljan dinamikom razvoja uredništva.

Uredništvo na hrvatskom Radio Subotice, zajedno s tadašnjim dvo-tjednikom Žig, imalo je i značajku kojoj se danas malo pridaje pozor-nosti i u većim kućama: radilo je na profesionalnom osposobljavanju svojih kadrova. Svjestan vlastitog, ali i neiskustva i neznanja svojih novinara prvi ih je urednik progra-ma Tomislav Žigmanov poslao u Zagreb da od kolega s Hrvatskog radija nauče makar osnove ovog posla, koji se u velikoj mjeri razli-kuje od pisanog novinarstva. Taj se potez pokazao višestruko korisnim i isplativim, jer se danas o nekima od njih može govoriti kao o zrelim radijskim i televizijskim novinari-ma, čiji se rad počesto može čuti i vidjeti i na zagrebačkim, novosad-skim ili subotičkim postajama. Ali, i ta je crta, zapravo svijest o vlasti-toj potrebi profesionalnog učenja

i usavršavanja, na žalost, prestala postojati.

Za uredništvo na hrvatskom slo-bodno se može reći kako je, zajed-no s tadašnjim Žigom i Katoličkim mjesečnikom Zvonik, imalo još jed-nu respektabilnu značajku: dok još u vrtićima i školama nije postojalo obrazovanje na hrvatskom jeziku

ovo je uredništvo s valova Radio Subotice itekako obavljalo jezično edukativnu ulogu kao primjer živog govora književnom standardu mate-rinskog jezika.

Konačno, nešto i o samom pro-gramu i kući u kojoj se nalazi.

Upravo zbog svoje mladosti, dina-mičnosti i pismenosti uredništvo na hrvatskom razmjerno se brzo uklo-pilo u postojeće standarde informa-tivnog programa Radio Subotice, a uživo uključivanje Dušice Jurić (sada Dulić) u vrijeme bombardi-ranja 1999. u program, dodatno je ojačalo osjećaj sigurnosti i kod

drugih. Stoga danas ured-ništvo na hrvatskom bez problema priprema trosatnu emisiju čijim se sadržaji-ma, napose informativnim, nerijetko služe i kolege iz drugih redakcija. Već sama ta činjenica dovoljno govori o inkorporiranosti uredništva na hrvatskom ne samo u Radio Suboticu kao matičnu kuću nego i u šire okvire društva, što, na žalost, u većini nije slučaj i s drugim hrvatskim insti-tucijama. Najveći problem ovog uredništva vezan je za njegovu perspektivu, koja je vezana uz sudbinu Radio Subotice. Bez vlastite imo-

vine i s neizvjesnim ishodom dugo najavljivane privatizacije i ovaj se 21. prosinca u emotivnom smislu možda najbolje da opisati sinta-gmom – sjetan rođendan!

Zlatko Romić

Sjetan rođendan!Gledajući iz današnje perspektive uredništvo na hrvatskom imalo je stalnu uzlaznu putanju *

Drugo je, međutim, pitanje koliko se može biti zadovoljan dinamikom razvoja uredništva

Temeljem članka 20. i 29. Zakona o procjeni utjecaja na okoliš (»Službeni glasnik RS« br. 135/04 i 36/09) i članka 24. Odluke o općinskoj upravi (»Službeni list općine Subotica« br. 5/05...6/07), Služba za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu okoliša:

OBAVJEŠTAVADa je VIP MOBILE D. o. o. Beograd, Omladinskih brigada br. 21 Novi Beograd, podnio zahtjev za davanje suglasnosti na Studiju o pro-cjeni utjecaja na okoliš Projekta:

Radio bazna stanica mobilne telefonije »NS 2153_02 SU PALIĆKO JEZERO« na Paliću, na katastarskoj čestici 608/4 K.O. Palić, na adresi Trg sv. Proroka Ilije bb., područja grada Subotice.

Suglasno članku 20. Zakona o procjeni utjecaja na okoliš, Služba za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu okoliša osigurat će JAVNI UVID u predmetnu studiju u razdoblju od 17. 12. 2009. do 11. 1. 2010. godine u prostorijama Stare gradske kuće II. kat - ured 226, svakog radnog dana od 10 do 13 sati.

Javna prezentacija i javna rasprava o predmetnoj studiji o procjeni utjecaja na okoliš bit će održana 18. 1. 2010. godine u 13 sati u prosto-rijama Gradske kuće II. kat - ured 226.

JEDANAEST GODINA UREDNIŠTVA NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

Nekad i sad: Marina Kujundžić-Kovačić, Josip Stantić, Nela Skenderović

SuboticaHrvatskaRIJEČ

»Bavljenje veterinarskom strukom privatnom inicijativom počeo

sam još 1992. godine, čim je to zakon dopustio – prvo Zakon o radu, a onda i Zakon o zdravstve-noj zaštiti. Počeo sam samostalno raditi, a 1993. godine bili smo tro-jica, jer je to bio uvjet da se veteri-narska djelatnost obavlja u okviru veterinarske postaje. Tako smo iz veterinarske ambulante izrasli u veterinarsku postaju. To znači veće ovlasti, veću odgovornost i više po-sla. Zašto više posla? Onaj tko je posao organizirao kao veterinarsku postaju, taj je imao pravo natjecati se za poslove po programu mjera kod Ministarstva poljoprivrede, šu-marstva i vodoprivrede Republike Srbije, što smo mi i uradili. To su preventivna cijepljenja, tuberkuli-nizacija krava, odnosno ispitivanje krava na bolest tuberkuloze, vađe-nje krvi kod koza, ovaca, cijeplje-nje pasa i mačaka protiv bjesnoće, čišćenje od parazita, pregled mesa na trihinelu. Tako smo se polako razvijali i 1996. proširili poslov-ni prostor«, kaže Grgo Tikvicki o početku rada i razvoju ove veteri-narske postaje, naglašavajući kako se, zbog opsega posla i zbog same zakonske regulative i usklađivanja ovdašnjeg zakona o veterinarstvu s europskim propisima, pokazalo da se veterinarska postaja mora opre-miti i osuvremeniti. »Tako smo praktički sve počeli graditi iznova i dobili nov suvre-meni objekt. Osiguran je prostor za suradnike, da oni imaju gdje raditi, presvući se, doručkovati. Također smo dobili i šalter prostoriju, od-nosno prostoriju u kojoj se nalaze suradnici koji u isto vrijeme mogu primiti više klijenata. U starom dijelu smo napravili ambulantu is-ključivo za male životinje. Za ovu adaptaciju nismo dobili novac od ministarstva, izgradnju smo riješili vlastitim snagama, što iz vlastitih sredstava, što iz sredstava kredita.«HR: Kojim se poslovima bavi vaša veterinarska postaja?Naša veterinarska postaja se bavi preventivom, to su poslovi koje smo na natječaju dobili od drža-ve, a bavimo se i kurativom. Što se i jednog i drugog dijela posla tiče, tu djelatnost obavljamo kako u ambulanti, tako i na terenu. Mi smo operativna služba, najniža

instancija u izravnom kontaktu sa strankama i pacijentima. Iznad nas se hijerarhijski nalaze veterinarski specijalistički institut, inspekcija i ministarstvo. Te poslove po progra-mu mjera država propisuje, nare-đuje, kontrolira, povremeno plaća, a povremeno plaćaju sami vlasnici životinja. Sad je upravo takva situ-acija, da jedan dio plaća država, a jedan dio vlasnici životinja.

HR: Što spada u preventivni rad koji obavljate?Preventiva je sprječavanje pojave i rad na suzbijanju i iskorjenjivanje naročito opasnih zaraznih bolesti kod domaćih životinja, od kojih neke prelaze i na ljude, što znači da su zarazne. Što se tiče veterinarske djelatnosti, jest da prvenstveno li-ječimo životinje, ali veterinari su zapravo u službi i ljudi i domaćih životinja, jer se neizravno bore i za zdravlje ljudi. Jedan dio poslo-va odnosi se i na kontrolu životnih

namirnica. Imamo pravo ispitivati meso na trihinelozu, to je naročito opasna zarazna bolest, dakle ima-mo pravo kontrolirati meso koje se koristi za vlastitu uporabu. Onaj tko, recimo, želi napraviti kobasi-ce i ima svoju svinju ili ju je kupio može donijeti meso u bilo koju ve-terinarsku postaju koja obavi pre-gled mesa na trihinelozu. Ostale analize radi veterinarski specija-

listički institut, mislim na mikro-biološka ispitivanja, a što se tiče ispitivanja trihinele u klaonicama, to rade veterinarski inspektori, to je meso za javnu potrošnju. Kod svinja se radi i cijepljenje protiv svinjske kuge, to je opasna zara-zna bolest. Cijepljenje se radi još ove i vjerojatno sljedeće godine, a da bismo mogli izvoziti svinjsko meso u Europsku Uniju moramo prestati s cijepljenjem i biti čisti od svinjske kuge. Trenutačno jesmo čisti od svinjske kuge, ali još ra-

dimo cijepljenje. Što se tiče konja, država vodi računa o tome da se suzbije infektivna anemija kopita-ra (IAK), koja kod nas trenutačno nije dijagnosticirana, ali postoji ob-veza vađenja krvi i kontrole konja na ovu bolest. Što se goveda tiče, trenutačno se ispituje tuberkuloza, a kod krava se vadi krv i ispituje se na brucelozu i leukozu, a ponekad i na druge bolesti. Kod koza i ovaca se trenutačno vadi krv i ispituje se na brucelozu i zarazni pobačaj.HR: Što još spada u domenu po-slova veterinarske struke radi zaštite zdravlja životinja?Uz preventivne mjere, imamo ob-vezu i obilježavanja životinja. Kod krava, svinja, koza i ovaca obilje-žavanje se radi ušnim markicama, a kod konja smo prešli na obilježa-vanje čipovima, koji se upotreblja-vaju i kod pasa i mačaka. Za sve životinjske vrste, osim za konje, postoji središnja baza podataka, znači sve ono što mi radimo, što je država propisala, ona to i kontrolira, a mi smo to dužni uraditi i unijeti u centralnu banku podataka. Kad sve to uradimo, vlasnik koji koristi naše usluge sa svom urednom dokumen-tacijom može dobiti zdravstveno uvjerenje, odnosno tzv. bijeli pasoš i ima pravo kod krava dobiti plavi pasoš, koji je rezultat obilježavanja teleta i provedenog cijelog progra-ma mjera na teletu, a kasnije na junetu, kravi i biku. Ako se promet obavlja unutar općine u tom slučaju su plavi pasoš i bijeli pasoš (uvere-nje o zdravstvenom stanju životi-nja) dovoljni za promet životinja, a ako životinja ide izvan općine onda izdajemo transportno uvjerenje i papire o dezinfekciji vozila. Znači, ako želimo zdravlje i životinja i ljudi i ako želimo da sve bude u legalnim tokovima onda je ovo neophodno uraditi na životinjama. U tom po-slu mi surađujemo s vlasnicima, a račune svakog mjeseca polažemo inspekciji i institutu i sve unosimo u središnju bazu podataka Republi-ke Srbije. Radimo sa svim životinj-skim vrstama, dakle i s ekonomski vrijednim životinjama koje služe za prehranu ljudi, tako i s malim životinjama, mislim na pse i maèke. Iznimno nam donose i pojedine eg-zotične vrste. Sve slučajeve koje mi kao operativna služba ne možemo riješiti, šaljemo na višu instanciju.

Z. Sarić

U službi i ljudi i domaćih životinjaSubotička veterinarska postaja »Veterinar«, čiji je vlasnik veterinar specijalist Grgo Tivkicki,

nedavno je dobila novi dio – šalter prostoriju s recepcijom na kojoj se stranke odmah usmjeravaju u zavisnosti od usluga koje im se trebaju pružiti. Ova veterinarska postaja bavi se prevencijom i liječenjem životinja

GRGO TIKVICKI, VETERINAR SPECIJALIST

20 18. prosinca 2009.

S otvorenja: ministar Saša Dragin i Grgo Tikvicki

Subotica HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009. 21

BORIS TADIĆ I LÁSZLÓ SÓLYOM SASTALI SE U SUBOTICI

Dobri odnosi dviju država

Odnosi Srbije i Mađarske su na najvišoj razini do sada, zaključili su pred-sjednici dviju država Boris Tadić i László Sólyom tijekom prošlotjed-

nog susreta u Subotici.»Mađarska nam je dala zna-

čajnu i politički relevantnu pot-poru na putu prema europskim integracijama, dok smo mi naglasili da Srbija ostaje otvo-rena za mađarske investicije i rast potencijala ekonomske su-radnje između dviju zemalja«, rekao je predsjednik Tadić. Mađarski predsjednik László Sólyom čestitao je Srbiji ukida-nje viza za ulazak u zemlje EU od 19. prosinca i naglasio da je to priznanje Unije za istrajnost na putu integracija.

»Po Lisabonskom sporazumu, koji je stupio na snagu od 1. prosinca, Mađarska će, kao članica trojnog predsjedništva, sudjelovati i pomagati u integraciji zemalja zapadnog Balkana, jer je to u interesu cijele Europe. Kao i do sada, Mađarska će podržati Srbiju ako uputi molbu za kandidaturu za članstvo u EU«, rekao je predsjednik Sólyom.

Predsjednici Srbije i Mađarske suglasili su se da nastave suradnju u zaštiti prava nacionalnih manjina koje su, kako su naveli, mostovi suradnje između dviju zemalja.

Predsjednik Sólyom je rekao da su donošenjem Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina ispunjeni svi uvjeti da manjine u Srbiji, uklju-čujući mađarsku, ostvare kulturnu autonomiju. Dodao je da taj zakon može biti dobar primjer i drugim zemljama.

Predsjednici dviju zemalja potpisali su zajedničko pismo koje upućuju akademijama Srbije i Mađarske da se znanstveno razmotri pitanje atrociteta i zločina tijekom Drugog svjetskog rata, kako bi se razjasnile nedoumice iz zajedničke prošlosti.

D. B. P.

OTVORENA REKONSTRUIRANA ZGRADA KINA »LIFKA«

Novo sjedište kazališta i Art kina

Dvije subotičke ustanove kulture - mađarsko kazalište »Dezső Koszto-lányi« i Art kino »Lifka«, koje su dosad djelovale na adresi Harambaši-

ćeva 4, dobile su prošloga tjedna nove prostorije za rad u zgradi nekadašnjeg kina »Lifka« na Trgu žrtava fašizma. Scenu kazališta otvorio je prošloga četvrtka predsjednik Republike Mađarske László Sólyom, a otvorenju su, među ostalima, nazočili i srbijanski predsjednik Boris Tadić, predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara István Pásztor i gradonačelnik Subotice Saša Vučinić.

Prigodom otvorenja premijerno je izvedena predstava »The Beach« (Pla-ža) rađena po motivima romana »Stranac« Alberta Camusa.

Redatelj i direktor kazališta »Dezső Kosztolányi« András Urbán kaže kako novi prostor kazališta, iako nije puno veći od onoga u kojem su dosad radili, donosi puno bolje uvjete za rad.

»U novom prostoru imamo dvije garderobe, normalne toalete i tuševe, kao i dva ureda. U dvorani ima 95 mjesta što će se moći vremenom i povećavati. Osim tih tehničkih aspekata, novi prostor će svakako moći pridonijeti da u umjetničkom smislu ostvarujemo složenije projekte«, kaže András Urbán.

Art kino »Lifka« osnovano je prije nešto više od godine, a osim prikaziva-nja umjetničkih ostvarenja u njemu je dosad organizirano više smotri na ko-jima su predstavljene kinematografije inozemnih država. Nova dvorana ima 66 sjedišta i po riječima ravnateljice kina Edit Laszlo zadovoljava standarde u suvremenoj praksi vezanoj za prikazivanje filmova. Kino dvorana je sveča-no otvorena upravo projekcijom filmova Aleksandra (Sándóra) Lifke. Inače, valja podsjetiti kako se iduće, 2010. godine obilježava 100 godina otkako je ovaj čuveni kinematograf otvorio prvo kino u Subotici.

Za rekonstrukciju zgrade bivšeg kina »Lifka«, u kojoj su smještene ove dvije ustanove kulture, iz pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja izdvoje-no je 110 milijuna dinara.

D. B. P.

Naplata parkiranja u vrijeme blagdana

JKP »Parking« će u četvrtak, 24. prosinca, naplatu i kontrolu parki-ranja obavljati do 15 sati, priopćeno je iz ovog poduzeća. Sljedećeg

dana, na Božić, naplate neće biti u prvoj (crvenoj), drugoj (žutoj), četvr-toj (plavoj), petoj (bijeloj) i šestoj (narančastoj) zoni, a do 15 sati pakri-ranje će se naplaćivati u trećoj (zelenoj) zoni (tržni centar Mali Bajmok) i u sedmoj (ljubičasta) zoni. Naplate do 15 sati bit će i 31. prosinca i 6. siječnja, a bez plaćanja parkiranja na cijelom teritoriju grada bit će prvi i drugi dan Nove godine, te na pravoslavni Božić, 7. siječnja.

Tribina za poljoprivrednike

Regionalni centar za ruralni razvoj Subotica danas organizira tribinu s temama: »Certifikacija HACCP-a, standardi sigurnosti i kvalite-

te u poljoprivredi i prehrambenoj industriji« o čemu će govoriti Brani-slav Raketić, voditelj skupine za unapređenje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pri Ministarstvu poljoprivrede, a o dobroj po-ljoprivrednoj praksi i integralnoj proizvodnji voća govorit će dipl. ing. zaštite bilja Hajnalka Bognar-Pastor, stručna suradnica u Poljoprivred-noj stručnoj službi Subotica. Početak tribine je u 11 sati u prostorijama Mjesne zajednice »Hajdukovo«.

Prosvjed bivših »Severovih« radnika

Danas u podne bivši radnici »Severa« održat će na Trgu slobode pro-svjedni skup s kojega će uputiti zahtjeve predsjedniku Vlade Mirku

Cvetkoviću, vlasniku ATB-a »Sever« i subotičkim sudovima da raskinu ugovor o privatizaciji ovog poduzeća, te da država postane većinski vla-snik dok se ne nađe drugo rješenje i novi strateški partner. Predsjednik malih dioničara »Severa« – »Solidarnost« Vanja Dragojlović kaže da ova tvrtka od privatizacije 2004. iz godine u godinu propada, otpušte-no je oko 1.700 radnika, kupac nije ispunio obveze iz kupoprodajnog ugovora koje se odnose na investicije i dokapitalizaciju, te na isplatu dijela zarada za oko 1.300 zaposlenih na temelju umanjenja cijene rada od 1997. do 2002, a milijunski dugovi ove tvrtke iz godine u godinu se uvećavaju.

Počelo cijepljenje protiv gripe A(H1N1)

Od jučer, 17. prosinca, počelo je cijepljenje protiv gripe A(H1N1). Subotičani se mogu cijepiti u svim ambulantama opće medicine

u gradu, osim na Makovoj sedmici, u ambulantama opće medicine u prigradskim naseljima, te u zdravstvenim postajama u Čantaviru i Baj-moku i u ambulantama na Paliću i u Tavankutu. Za svu djecu do 18 godina vakcine će se davati u Dječjem, odnosno Školskom dispanzeru, za studente u Studentskoj ambulanti, a cijepljenje će se vršiti također u ambulantama medicine rada u poduzećima.

U priopćenju subotičkog Doma zdravlja navodi se da se vakcina može primiti tijekom radnog vremena navedenih ustanova – radnim danima od 7 do 20 sati i subotom od 7 do 13, a subotom poslije podne i nedjeljom građani će se moći cijepiti u Službi za hitnu medicinsku pomoć, odnosno Dječjem dispanzeru od 8 do 20 sati. Istodobno, privremeno su prekinuti sistematski pregledi za djecu i odraslo stanovništvo.

Sukladno »Naredbi o proglašavanju pojave epidemije zarazne bolesti od većeg epidemiološkog značaja i mjerama koje se moraju provoditi«, koju je donijelo Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, prioritet u ob-veznoj izvanrednoj imunizaciji imaju osobe starosti iznad šest mjeseci s određenim kroničnim poremećajima zdravlja, trudnice i zdrava djeca starija od šest mjeseci do dvije godine uz konzultaciju pedijatra. Sljedeća grupa su građani zaposleni u objektima u kojima se obavlja zdravstve-na djelatnost, zaposleni u državnim i javnim tijelima, u proizvodnji i distribuciji lijekova, hrane, vode, električne energije, dječjim vrtićima i školama, a zatim i zdrava djeca od 3 do 14 godina, zdravi mlađi odrasli od 15 do 49 godina, zdravi odrasli od 50 do 65 godina i naviše. Svi gra-đani koji su zainteresirani za cijepljenje mogu se obratiti svom liječniku i nakon konzultacije s njim primiti vakcinu protiv gripe A(H1N1), koja je besplatna za sve kategorije stanovništva.

HrvatskaRIJEČ Feljton

Nakon dolaska na Jadran, hrvatska su plemena za-uzela područje od rijeke

Raše u Istri pa sve do Valone (Al-banija). Na tom području hrvatska su plemena zatekla mnogo žitelja slavenskog podrijetla, stoga su se neka plemena ponovno selila na sjever, u Panoniju, u krajeve oko rijeke Kupe i između Save, Duna-va i Drave. Na području Panonije također je bilo slavenskog stanov-ništva te je taj dio kasnije nazvan Slavonija, dok je drugi dio, izme-đu Dunava i Save, dobio naziv po Sirmiumu odnosno pohrvaćeno Srijem. Nakon dolaska Hrvata na Ja-dransko more, latinsko se sta-novništvo povuklo iz svojih po-rušenih gradove te su se sklonili na otoke i u planine. Ubrzo su se organizirali te izgradili dva nova velika naselja, pokraj porušene Salone nastaje Spalatum odnosno Split a pokraj Epidauruma nastade Ragusium-Dubrovnik.

HRVATI I LATINI U MIRU

Vidjevši kako Latini počinju gra-diti nova naselja, hrvatski su kne-zovi doveli svoju vojsku te naselja stavila u opsadu. Tada je bizantski car Konstantin IV. pozvao pred-stavnike Hrvata i Latina na do-govor o miru. Nakon postignutog mira Latini su mirno mogli živjeti u Zadru, Splitu, Trogiru i Dubrov-niku dok je Hrvatima pripala sva ostala zemlja i gradovi, a Latini su za svoju zemlju i vinograde izvan gradskih zidina morali Hrvatima plaćati porez. Kako bi se ovo po-tvrdilo bizantski car i rimski papa pozvali su hrvatske knezove i po-glavice plemena na sabor u Du-

vanjskom polju (Hercegovina) 753. godine. Latinima je dano 8 gradova i 3 otoka dok je ostali dio podijeljen na Bijelu Hrvatsku, od rijeke Raše u Istri do rijeke Cetine, i Crvenu Hrvatsku od rijeke Cetine do rijeke Bojane (Crna Gora).

Na Duvanjskom polju je tako-đer ponovno organizirana Crkve na Jadranskom primorju, te do-govoreno pokrštavanje onog di-jela Hrvata koji je još vjerovao u poganske bogove. Te su uredbe prihvatili hrvatsku knezovi, a pa-pinski su poslanici blagoslovili hr-vatski narod i udijelili mu zaštitni-ke sv. Petra i Pavla. Za hrvatska plemena na područ-ju Panonije bili su puno nepovolj-niji uvjeti. Pod stalnim napadima

mnogobrojnijih Avara, Hrvati su zaštitu zatražili od Franačkog Kraljevstva i njihova vladara Kar-la Velikog. Karlo Veliki je ubrzo uništio Avare ali je Hrvatima u Panoniji nad vlašću njihovih kne-zova ostala vlast franačkog grofa

Erliha. Ubrzo je Erlih pokušao osvojiti i Bijelu Hrvatsku, ali je u bitci s Hrvatima koji su bili pod vodstvom kneza Višeslava izgubio vojsku te i sam poginuo.

POD FRANAČKOM VLAŠĆU

Nakon što je za Božić 800. godine od rimskog pape okrunjen za rim-skog cara (Karlo je u svom posjedu imao Francusku, Belgiju, Nizo-zemsku, Njemačku i Italiju) Hrvati ga priznaše za vladara a Karlo osta-vi Hrvatima da i dalje sami biraju svoje knezove koje će on potvrditi, uz obvezu da se neće miješati u običaje i poslove hrvatske države. Nakon smrti Karla Velikog 814. godine na prijestolje je došao nje-gov sin Ludovik Pobožni. U Bijeloj Hrvatskoj vladao je knez Borna, dok je Panonskom Hrvatskom vla-dao knez Ljudevit. Nažalost, ubrzo

je došlo do zavade ova dva kneza zbog pitanja vladanja nad svim Hr-vatima. Ova zavada je odgovarala franačkom grofu Kadalohu koji je ovaj sukob podupirao, stavio se na stranu Borne i poslao franačku vojsku da po Panonskoj Hrvatskoj

pljačka i pali. Ovo je dovelo do toga da je Ljudevit ubrzo podigao ustanak protiv franačke vlasti, što je Francima odgovaralo jer su sad imali razloga uništiti hrvatsku vlast u Panoniji. Ljudevit je uz Hrvate okupio i sva slavenska plemena od rijeke Drave do rijeke Timok (Srbi-ja), dok je uz svu franačku vojsku pristao i knez Borna. Prve borbe započele su 819. godine. Ljudevit je uspio poraziti 9 franačkih vojski i pružao otpor sve do 822. godi-ne kada je svladan, nakon čega se sklonio kad Ljudemisla (Bornina ujaka) gdje je potajno ubijen. Na-kon ovog poraza hrvatski je narod ostao u Panonskoj Hrvatskoj, ali bez svojih knezova i župana, tako da su se oko Bijele Hrvatske, koja je i dalje imala svoje knezove, po-čela okupljati sva hrvatska područ-ja stvarajući tako hrvatsku državu.

POVIJEST HRVATA (DIO II.)

18. prosinca 2009.22

Dolazak na JadranPiše: Dario Španović

Višeslavova krstionica

Knez Višeslav je ostavio jedan od najvrjednijih hrvatskih spomenika iz srednjeg vijeka – Višeslavovu kristionicu

koja se nalazila u Ninu. Krstionica je isklesana iz bloka mra-mora te ima šesterostranični oblik visine 90 cm i promjera otvora 120 cm. Na sredini prednje stranice prikazan je pro-cesionalni križ ispunjen hrvatskim tropletom sa zavojnicom na kraju triju krakova.

HrvatskaRIJEČDopisnici

2318. prosinca 2009.

Cilj Udruge građana »Ur-bani Šokci« iz Sombora između ostalog je povezi-

vanje šokačkih mjesta u Bačkoj s određenim interesnim skupinama u Hrvatskoj. Ta je suradnja, po-kraj područja kulture i književ-nosti, odnedavno proširena i na školstvo. Ideja je potekla od Ivice Vlašića, ravnatelja Osnovne škole »Sesvetski Kraljevec« iz istoime-nog mjesta, kako bi se povezali s nekom školom iz Bačke gdje žive Hrvati – Šokci, te da se usposta-vi trajna suradnja ne samo kroz školstvo već i kroz druge oblasti u mjestima u kojima Šokci žive. Tako je došlo do suradnje između osnovnih škola »22. oktobar« iz Bačkog Monoštora i »Sesvetski Kraljevec« iz istoimenog mjesta. Prvi potez bio je posjet ravnatelja Ivice Vlašića Bačkom Monoštoru, kada je u zgradi Mjesne zajedni-ce održan sastanak kojem je pri-sustvovala ravnateljica tamošnje osnovne škole Marija Mrgić, kao i predstavnici mjesnih vlasti. Tada je sklopljen dogovor da uzvratni

posjet bude u Sesvetskom Kra-ljevcu i taj je dogovor nedavno i realiziran. Ovo mjesto kraj Za-greba posjetili su dopredsjednik MZ Bački Monoštor Mata Forgić, ravnateljica Marija Mrgić i pred-sjednica UG »Urbani Šokci« Ma-rija Šeremešić, koja je zaslužna za povezivanje ovih dviju škola i ovih dvaju mjesta. Sesvete, gradska četvrt, naji-stočnija općina grada Zagreba, obuhvaća područje od 37 naselja, a od 2009. godine ima 46 mjesnih odbora. Predstavnike iz Bačkog Monoštora dočekao je predsjed-nik Vijeća gradske četvrti Sesvete Željko Blažinović. »U zanimljivom razgovoru došlo se do ideje da se što prije uspostavi trajna suradnja između gradske četvrti Sesvete i Bač-kog Monoštora, gdje bi se pokraj suradnje KUD-ova uspostavila i suradnja na polju školstva i va-trogasnih društava«, kaže Marija Šeremešić. »S obzirom da je Želj-ko Blažinović poznati vatrogasac i sudjelovao je u velikim akcijama

u Republici Hrvatskoj, došao je na ideju da se uspostavi suradnja i na tom polju. Pronađene su mo-gućnosti za trajnu suradnju, sada slijedi posjet DVD-a iz Bačkog Monoštora Sesvetama, a na prolje-će uzvratni posjet svih zainteresi-ranih koji žele suradnju s Bačkim Monoštorom, gdje ćemo im pri-rediti obilazak sela i pokazati sve

mogućnosti koje Monoštor nudi, a ima ih doista puno«, navodi Mari-ja Šeremešić. U Sesvetama je bilo riječi i o gospodarskoj suradnji, i to s Anom i Matom Forgićem, koji su vlasnici filijale francuske kompanije »Pen ar Lan Dunav« iz Bačkog Mono-štora.

Z. G.

Suradnja dviju osnovnih škola, za početakOva dva mjesta ubuduće će razmjenjivati iskustva i u područjima vatrogastva i gospodarstva

POVEZIVANJE BAČKOG MONOŠTORA I SESVETA

»ETNO DANI« U OSNOVNOJ ŠKOLI »22. OKTOBAR« U BAČKOM MONOŠTORU

»Etno dani u našoj školi« na-ziv je manifestacije koju

je proteklog tjedna u Bačkom Monoštoru organizirao Vojvo-đanski centar za ljudska prava iz Novog Sada, u suradnji s mjesnom Osnovnom školom »22. oktobar«. Nakon uspješnih proba i zajed-ničkog zalaganja učenika i nastav-nika, osobito Stipana Šimunova, završne aktivnosti i animacija samog projekta prikazani su 10. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, a zatim i sljedećeg dana. Pet nastavnih sati održano je u dva dijela, u duhu upoznavanja i prepoznavanja načina života, ra-zličitosti kulture i običaja ljudi s kojima živimo. Skupina učenika, Roma s pro-duženog boravka, upoznala je

»učeničku publiku« s kulturom življenja i poznatim osobama ne-romskog življa svoje okolice, dok je grupa učenika šestog, sedmog i osmog razreda govorila o rom-

skim običajima i povijesti Roma na našim prostorima. Kroz uspješno osmišljene video prikaze i tekstove, učenici su pri-sutne proveli kroz neka zanimljiva

područja poput – književnosti, fil-ma, likovne i glazbene umjetnosti, sporta i običaja, u kojima su pri-kazali kako i ljudi iz naših krajeva imaju puno uspjeha i priznanja, svatko u svojoj domeni. Nakon završene prezentacije uslijedila je i degustacija poznatih tradicional-nih romskih i šokačkih jela, među kojima su gibanice raznih vrsta i nadaleko poznata »ciganska poga-ča«. Oduševljena publika i gosti ocijenili su projekt uspješnim, jer ovakva druženja predstavljaju veliki korak prema multikultu-ralnosti, a osobito kad su njihovi realizatori mladi ljudi, osnovnoš-kolci koji prepoznaju, ali i poštuju vrijednost različitosti.

A. Đipanov

Prepoznavanje vrijednosti drugih i drugačijih

Marija Šeremešić, Ivica Vlašić i Željko Blažinović

HrvatskaRIJEČ Dopisnici

18. prosinca 2009.

Advent je vrijeme iščekiva-nja i više se obraća pažnja na najmilije. U tom duhu i

ova udruga, nošena idejom dariva-nja, poklanja lijep duhovni doživ-ljaj svojim sugrađanima. Ovom su se prigodom svojim ručnim rado-vima predstavile žene iz Bezdana iz udruge »Piros Rozsa«. Njihovi vezovi i kukičani radovi obišli su veliki broj izložbi i osvojili mnoga priznanja u proteklih nešto više od

četiri godine, koliko djeluju. Ima-ju 50-ero odraslih i 30-ero djece u svom članstvu. Ne treba zaboraviti niti vrijedne ruke naših Lemešan-ki, koje su ispekle tradicionalne božićnjake. Ove godine im se pri-družio i mjesni pekar Đorđe Kaić, koji ovaj zanat nastavlja kao treća generacija u svojoj obitelji. Bilo je pet žena (Antonija i Elizabeta Ileš, Stana Tošaki, Krista Tošaki, Rozi-ka Knezi) koje su božićnjake izlo-

žili radoznalim očima posjetitelja. Izložba je bila upriličena u Domu kulture i bila je otvorena 12. i 13. prosinca. Svoj su kutak imali i naj-mlađi iz vrtića »Vera Guconja«, koji su uz pomoć svojih teta Kata-lin Odri i Ružice Parčetić izložili svoje radove. Drugi dio ovog lijepog događaja bio je u večernjim satima u Domu kulture, 12. prosinca. Koncert crkvene glazbe, s na-glaskom na božićnoj tematici, oduševio je publiku. Puna dvora-na je ukazivala na to da Lemešani znaju cijeniti trud i rad mladih.Prvi su se predstavili gosti – VIS »Petrus« iz Bačkog Monoštora. Osnovani su na inicijativu njiho-

vog župnika Gorana Vilova. Dje-luju u promjenjivom sastavu već četiri godine. Poslije su pjevale djevojke iz zbora »Musica Viva« iz Svetozara Miletića, koje pjevaju pod dirigentskom palicom Marite Topić. Dječji zbor župe Rođenja BDM iz Svetozara Miletića pjevao je tri skladbe. Program je vodila Marina Kne-zi, koja je svaku točku popratila recitalom o Matericama. Domaći-ni su se potrudili svim sudionici-ma podijeliti zahvalnice i jabuke (simbol Materica). Ovoj večeri bio je nazočan i predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Svetozar Miletić Aleksandar Vidaković.

L. Tošaki

U susret Božiću

KPZH »ŠOKADIJA« NASTUPILA U ZEMUNU

24

Koncert na kome su svoj program predstavili čla-novi KPZH »Šokadija«

iz Sonte održan je 12. prosinca u kazalištu »Pinokio« u Zemunu. Predsjednik zajednice Hrvata Zemuna Zvonko Rajković uputio je riječi dobrodošlice članovima gostujućeg društva nakon čega se nazočnima obratio predsjed-nik KPZH »Šokadija« Zvonko Tadijan, koji je na slikovit način predstavio program koji su pripre-mili za tu večer. Istaknuo je kako u njihovom društvu djeluju amateri veoma različite dobi, što su doma-ćini tijekom programa i bili u pri-godi vidjeti. Kako se bliži najveći blagdan, Božić, gosti su Zemuncima pri-bližili adventske običaje, pjesme i način odijevanja iz njihovog kraja. U programu je sudjelovao pjevač-ki zbor »Šokadije«, kao i folklorni odjel djece i odraslih. Zbor je izveo dobro poznate božićne pjesme »U to vrijeme godišta« i »Radujte se

narodi«, dok je folklorni odjel dje-ce i odraslih nastupio predstavlja-jući običaj »Betlem«. Taj je nastup obilovalo realističnim scenama dječje radosti u iščekivanju Bo-žića, kao i detaljima vezanim uz darivanje djece od strane odraslih. Književnica Ruža Silađev opisala je nošnje koje su se nosile o adven-

tu i korizmi, a predstavila je pri-povijetke »Badnjak Adam i Eva« i »Badnje veče« iz svoje knjige »Di-vani iz Sonte«. Recitatorica Sanja Andrašić otpjevala je pjesmu Iva-na Andrašića »Šokačka mamo«. Kako je cilj Sonćana bio u Ze-mun prenijeti dio svoga zavičaja, folklorni odjel odraslih nastupio je

spletom »Šokačke pjesme i igre« u koreografiji Ljiljane Tadijan, što je oduševljena publika nagradila pljeskom. Veoma snažan dojam ostavilo je izražajno predstavlja-nje pjesme »Vojvodino, pivam ti i drečim« Ivana Andrašića. Kako se običaji jednoga kraja najbolje mogu predstaviti prikazom karak-tera ljudi u tome kraju i razgovora koji se vode, folklorni odjel odra-slih je nastupio s interpretacijom običaja »Kad su stari svinje žiro-vali« u obradi Ljiljane Tadijan i Aljoše Mihaljevića. Najveći dojam na zemunsku publiku gosti iz Sonte ostavili su izvanrednom zvonkom interpre-tacijom pjesama, koje su odisale radošću iščekivanja božićnih blag-dana, živopisnim nošnjama i nastu-pom najmlađih članova koji su do-slovno oduševili i ganuli publiku. Još dugo nakon završetka progra-ma Zemunci su ostali na nogama uz pljesak koji se nije stišavao.

D. Lukinović

Sonćani oduševili publiku

IZLOŽBA I KONCERT U LEMEŠU U ORGANIZACIJI HBKUD-A »LEMEŠ«

Folklorni odjel je predstavio običaj »Betlem«

HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009.

Dopisnici

25

Neočekivano otkriće osta-taka antičke građevine velikih dimenzija 1957.

godine predstavlja početak istra-živanja, kako je kasnije utvrđeno, Carske palače (Palatium imperi-ale), monumentalne antičke gra-đevine čija je lokacija u središtu Srijemske Mitrovice. Carska palača je izgrađena kra-jem trećeg stoljeća kada je Sir-mium bio na vrhuncu svoje moći i značaja te je, uz Milano, Niko-mediju i Trir, predstavljao četvrtu prijestolnicu Rimskog Carstva.

TRAGOVI IZ TREĆEG STO-LJEĆA

Carska palača predstavlja mjesto boravišta 12 rimskih imperatora, a grad Sirmium mjesto rođenja šest rimskih imperatora. Car Kon-stantin, kršćanski rimski car koji je Milanskim ediktom 313. godine priznao kršćanstvo kao slobodnu religiju, također je dio svoje vlada-vine proveo u Sirmiumu i Carskoj palači. Sirmiumska Carska palača je pravokutnog oblika, a u njenom prostranom dvorištu nalazili su se atrij i fontana. Otkriveni su masiv-ni antički zidovi, dijelovi uređaja za centralno grijanje, kanalizacija,

vodovodna mreža, kao i mozaički podovi površine preko 350 metara četvornih. Otkriće velikog hipo-droma, koji se sa sjevernoistočne strane naslanjao na palaču i iz čije su se svečane lože rimski impera-tori pokazivali i obraćali narodu, potvrđuje veličinu i značaj cijelog kompleksa i grada Sirmiuma.

ZAŠTITA KOMPLEKSA

Radi zaštite cijelog kompleksa 2006. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture Srijemska Mi-trovica uz pomoć Ministarstva kulture, Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja (sektor tu-rizma) i Općine Srijemska Mitro-vica pokreće projekt natkrivanja Carske palače. Tim projektanata i stručnih suradnika Zavoda za kulturu, radeći po najvišim europ-skim standardima uz konzultacije s vodećim svjetskim stručnja-cima, izradio je projekt natkri-vanja kojim je predviđeno da se cijeli lokalitet površine 2860 me-tara četvornih zaštiti pod jednim objektom. Arhitektonsko rješenje objekta prilagođeno je obliku lo-kaliteta, dok je unutarnji prostor projektiran na dvjema razinama međusobno povezanih stazama. Postavljanjem šetnih staza omo-

gućeno je spuštanje posjetitelja na donju razinu gdje bi oni u izrav-nom kontaktu mogli sagledati ostatke lokaliteta, mozaike i drugi prezentirani materijal, dok je na

gornjoj razini predviđena ulazna platforma s galerijom, službene prostorije sa stručnim osobljem, prodavaonicom suvenira, kafe-om, maketom cijelog Sirmiuma i velikim video bimom na kojem će biti projektirani filmovi o Sirmiu-mu. Ovaj objekt, u koji je do sada uloženo oko 150 milijuna dinara, otvoren je 14. prosinca uz nazoč-

nost predsjednika Srbije Borisa Tadića, ministra kulture Neboj-še Bradića, ministra ekonomije Mlađana Dinkića, predstavnike veleposlanstava, lokalne vlasti,

Zavoda za kulturu i mnogobroj-ne domaće i svjetske arheologe. Projekt Carska palača trebao bi uvrstiti Srijemsku Mitrovicu na UNESCO-ovu listu spomenika od izuzetnog značaja što bi omo-gućilo daljnja istraživanja ovog lokaliteta.

Dario Španović

Otvoreno zaštićeno arheološko nalazišteProjekt Carska palača trebao bi uvrstiti Srijemsku Mitrovicu na UNESCO-ovu listu spomenika

od izuzetnog značaja što bi omogućilo daljnja istraživanja ovog lokaliteta

NATKRIVENA CARSKA PALAČA U SRIJEMSKOJ MITROVICI

MIJENJA SE POLITIČKO OZRAČJE

Zastava hrvatske zajednice na zgradi MZ Sonta

U utorak, 15. prosinca, na dan osnivanja Hr-

vatskog nacionalnog vijeća, na zdanju MZ Sonta prvi put u povijesti, pokraj za-stave Republike Srbije zavi-jorila se i službena zastava hrvatske nacionalne manji-ne u Srbiji. »Ovo je samo jedno od prava koje nacionalnim manjinama daju pozitivni zakoni Republike Srbije, a njihovim slijedom i odlu-ke upravnih tijela općine Apatin. Mogu reći kako se i političko ozračje u našoj općini mijenja nabolje. Sve se više uvažavaju potrebe

pripadnika manjinskih zajednica, a predsjednik općine dr. Živorad Smi-ljanić javno je pozvao pripadnike nacionalnih manjina koji ovdje žive da se upišu u posebne biračke popise«, kaže tajnica MZ Sonta Renata Kuruc.

I. A.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA U KULTURNOM CENTRU U RUMI

Novi pogledi

Izložba fotografija pod nazivom »Novi pogledi« polaznika seminara Virtualnog centra za foto i video tehnike FOVIT, u organizaciji Neza-

visne omladinske organizacije Rume otvorena je u petak u holu Kultur-nog centra. Cijeli projekt je odobren i financiran od strane Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije, a u okviru Akcijskog plana strategije za mlade. Osim izložbe, posjetitelji u rumskom Kulturnom centru imali su prili-ke i pogledati dva filma, koji su također snimljeni tijekom trajanja spo-menutog seminara. To su filmovi »Treptaji« i »Drugi on«. Predstavljen je i oficijelni sajt FOVIT-a, kao i kraći dokumentarac o FOVIT-u. Na samom kraju su svim polaznicima seminara i zaslužnim pojedincima podijeljene zahvalnice, a za goste je priređen i prigodan koktel.

N. J.

HrvatskaRIJEČ Regija

26

U sklopu svibanjskih pobož-nosti posvećenih štovanju Marije, Majke Božje, u

mnogim se državama širom svijeta u svibnju slavi majčin dan, dok se Materice, blagdan majki kod bunjevačkih Hrvata, tradicional-no obilježava prije Božića, treće nedjelje došašća.

Svjesni kako danas živimo u klimi općeg otuđenja, u vremenu kada se minoriziraju sve kršćanske i ljudske vrijednosti, kada smo posve-ćeni sami sebi i okrenuti isključivo vlastitim interesima i materijalnim vrijednostima, a sve manje primje-ćujemo smisao temeljnih ljudskih i civilizacijskih vrijednosti koji su utkani u dubinu našeg bića i koje su temelj naše civilizacije, Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata i ove je godine, vjerni svojoj više-stoljetnoj tradiciji, 13. prosinca obi-lježilo Materice u svojim klupskim prostorijama u Zagrebu.

O TRADICIJI I ZNAČENJU MATERICA

Obilježavanje ovog dragog blag-dana u bogatoj tradiciji Hrvata Bunjevaca otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunav-skih Hrvata Zvonimir Cvijin, a o tradiciji i značenju Materica govo-rio je dr. Luka Štilinović.

»Faljen Bog moja dobra čeljadi, fala dragom Bogu jevo i oped su stigle Materice. Šta da vam diva-nim, ta znam ja da vi zdravo dobro znate zašto smo se danas ode oku-pili. Moždar bi mogli pomislit i oped će ovaj naš bać Bolto divanit ono što je divanijo lani, priklani i još par godina ranije. Ali svakako

bi tribalo štogod lipog i kazat o njima, na priliku, zašto smo se baš za nji‘ tako zalipili kugod ćirzom što lipidu cipelama đon, ponda kako se slavidu, šta su dobivala mala dica, orase, suve šljive i jabu-ke zadivene kovanim novcima, onda je to bilo fajin vridnije neg‘ je danas«, počeo je dr. Štilinović glumeći bać Boltu. »Što sam stariji to mi u pamet dolaze sve jasnije slike iz ditinjstva. Danas su to običaji za Materice, pa onda i dan očeva, Oce, Božić i Nova godina itd. Nije to samo čerez tog što je bilo darova, kolača, ora i pomorandže, neg je to bilo isto-vrimeno i iskazivanje poštovanja starini, al‘ i oni su pokazali ljubav prema nama mladima. Dabome da je bilo i veselje susreta s rodbi-nom i prijateljima. Čeljadi, držte ruku na srcetu i lipo priznajte, zdravo bi volili sačuvat Materice, pa makar i drukčije bile od oni kake smo mi iz ditinjstva ubar-dali, samo nek‘ dožive još toliko

vrimena koliko su dosad izdurale. Probam se sitit, ta šta bi još štogod mog‘o pridodat o Matericama, a ne ponavljat k‘o Nimac tralala, al‘ opet mora bit kazato ono pravo: radosna, iskrena i topla i veli-ka fala vama drage mame, nane, majke, supruge i sestre na ovaj vaš od starina posvećen dan«, rekao

je dr. Štilinović i nastavio: »Moji‘ godina nane i baće zdravo dobro znadu šta su Materice, Oce, pa i drugi naši običaji za Božićno vrime. Kratko kazano, Bunjevci bome zdravo držidu do Materica. Nisu oni zaboravili ni Oce, al‘ Materice se obaško svečano slave, hamade kugod i Božić i to kroz više stolića. Materice su od veli-kog značenja za svaku osobu, za obitelj, za širu zajednicu, a time i za opstojnost Hrvata – Bunjevaca. Poštivaš li Materice, obitelj se neće nikad pobrkat, ni kad se, nedaj Bože, priričidu ukućani. Dabome, brez stabilne obitelji nema temelja zajednice!«

ČESTITKA

Zatim je dr. Štilinović podsjetio, a i objasnio mlađim sudionicima, kako se ovaj blagdan majki česti-tao tako što bi čestitari došli u kuću i rekli: »Faljen Isus, gazdarice! Čestitam vam Materice. Ja sam

doš‘o priko mora, da mi date malo ora / Snašla me je strašna muka da mi date i jabuka / Vidio sam i ovaca da mi date i novaca / Napolju je zdravo zima, molim jednu čašu vina«. Odgovor domaćice je bio uvijek isti: »Živi i zdravi bili«. Čestitari bi zatim bili ponuđeni slatkim tijestom, ili pogačom, a uz to bi dobili i darove, najčešće jabuke sa zadjevenim kovanicama, lijepe maramice, orahe, suhe šljive i slično. »Najkraće rečeno: Materice su dan kada velikoj majčinskoj lju-bavi treba reći iskrenim srcem – hvala! To je najdublje značenje Materica«, završio je bać Bolto, odnosno dr. Luka Štilinović. Nazočne bačke Hrvate pozdra-vio je i Ante Plivelić, predstavnik Zajednice protjeranih Hrvata iz

Srijema, Bačke i Banata, nagla-sivši kako ga veseli svaki susret s Bunjevcima i njihovom bogatom tradicijom. U nastavku obilježavanja Materica bunjevački Hrvati koji sada žive u glavnom gradu Hrvatske prisutnim su ženama čestitali Materice, a one su ih po starom običaju darivali tradicio-nalnim darovima.

Zlatko Žužić

Vjerni svojoj višestoljetnoj tradiciji Materice su dan kada velikoj majčinskoj ljubavi treba reći iskrenim srcem – hvala!

DRUŠTVO VOJVOĐANSKIH I PODUNAVSKIH HRVATA OBILJEŽILO BLAGDAN MATERICE

18. prosinca 2009.

Iseljeni bački Hrvati u Zagrebu tradicionalno su obilježili Materice, još jedan bljesak ljepote i dašak bogate tradicije Hrvata sa sjevera Bačke

Bački Hrvati su prisutnim ženama čestitali Materice, a one su ih

po starom običaju darivale tradicionalnim darovima

HrvatskaRIJEČRegija

2718. prosinca 2009.

Osijek je od 7. do 10. prosin-ca po 20. put bio domaćin »Krležinih dana«, tradi-

cionalne znanstvene, teatrološke i kazališne manifestacije, koja već dva desetljeća okuplja naše pozna-te znanstvenike, književnike, dra-matičare i dramaturge, teatrologe i kazališne kritičare, povjesničare književnosti, muzeologe i kazališ-ne djelatnike, kako je u pozdrav-nome govoru istaknuo dr. Branko

Hečimović, predsjednik Odbora »Krležinih dana«. Ove su godine »Krležini dani« u znaku jubileja, jer nije ni malo ni lako obilježiti puna dva desetljeća predanoga rada, o čemu svjedoče 18 objavljenih zbor-nika s ukupno 6.535 stranica, na kojima je objavljeno više od 500 referata, eseja, istraživanja, odigra-no je 80-tak kazališnih predstava koje je vidjelo više od 10 tisuća posjetitelja, priređeno 20-tak izlož-bi vezanih za kazalište i predstav-ljeno 40–50 knjiga i leksikona, što je rezultat hvale vrijedan i služi na ponos sudionicima začaranog tro-kuta – grad Osijek, HAZU – Razred za književnost i sam Krleža, koji je veoma cijenio Osijek i njegovu građansku klasu, a Osijek mu se znao odužiti. I akademik Nedjeljko Fabrio bio je pun hvale za Osijek i Osječane, pa se i prisjetio dana kada su pokre-tani Krležini dani, još 1987. godine, kada je u Osijeku podignut spo-menik Krleži, rad kiparice Marije Ujević, ali i pokretača ove, nadasve korisne i iznimno lijepe manifestaci-je, od kojih su neki i danas tu, a neki su pokojni, te spomenuo Antoniju

Bogner-Šaban, Branimira Donata, Branka Hečimovića, Ivu Frangeša, Stanislava Marijanovića, Ivana Supeka. Utemeljitej Krležinih dana bio je i ostao HNK u Osijeku, uz nesebičnu potporu grada i županije, suutemeljitelji su Filozofski fakultet u Osijeku i HAZU, Zavod za povi-jest hrvatske književnosti, kazalište i glazbu - Zagreb, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH.

IZLOŽBA PLAKATA, ZNAN-STVENI SKUP

U četiri dana Osijek je bio prije-stolnica kulture, hram u kojemu su se mnogi došli pokloniti veličini kontroverznog Krleže i bogatstvu programa kojim su i ovi Dani obi-lovali. Ovogodišnji Dani otvoreni su izložbom kazališnoga plakata HNK-a iz Varaždina, jer dugovjeki su putovi suradnje kulturnih insti-tucija Varaždina i Osijeka, pa su Osječani jedno vrijeme svoj reper-toar igrali u Varaždinu. Vjerojatno zato i naslovnicu ovogodišnjega Zbornika, koji je objedinio 26 refe-

rata s prošlogodišnje manifestacije – mada je bilo 32 sudionika, krasi plakat iz 1933. godine, koji svjedo-či o gostovanju u Varaždinu novo-sadsko-osječke kazališne predstave »U agoniji« Miroslava Krleže. Sutradan je u dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku započela znan-stvena sesija na kojoj će svoje urat-ke izložiti 33 sudionika na temu: »Hrvatska drama, kazalište i druš-tvo«. Nakon prigodnih riječi pred-sjednika Hečimovića i pozdravnih riječi domaćina i gostiju, predstavio se najprije Mate Matišić, uz Miru Gavrana najizvođeniji hrvatski dramski pisac, govoreći o sebi i svojim dramama, a onda su svoje uratke izložili: Zlata Šundalić, Anica Bilić (rad o Iliji Okrugiću), Ivan Trajan, Stanislav Marijanović, Ana Prolić Kragić, Lucija Ljubić, Martina Petranović, Ivan Bošković, Ivica Matičević, Ivan Lozica, Sibila Petlevski i Branimir Donat.

POLOŽEN VIJENAC

Poslije podne studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku u klasi Branke Brlenić-Vujić pripremili su prigo-dan recital sazdan od Krležinih sti-hova, delegacija Odbora položila je vijenac i cvijeće na spomenik Krleži u Parku kralja Petra Krešimira IV., a o liku i djelu Miroslava Krleže govorio je Velimir Visković, naš naj-poznatiji krležiolog. On je namjer-no istaknuo u prvi plan sve kontro-verze vezane uz Krležu, pokušaje da ga se omalovaži zbog statusa socijalističkog pisca i minimalizira njegovo ogromno djelo. Podvukao je kako mi nismo imali ni boljega ni plodnijega književnika od Krleže,

koji je ostavio opus od pedesetak knjiga, koji je dopunjen s više od stotinjak knjiga o Krleži. Krleža se bavio svim žanrovima, pa je gene-racijama čitatelja poznato kako su iza njega ostali divni romani, sjajni putopisi i eseji, zavidan dramski ciklus, i ne može se odgonetnuti je li sjajniji dramski pisac ili pje-snik, jer ostavio je »Balade Petrice Kermpuha«. Sve to govori u pri-log tomu kako bez Krleže hrvatska književnost ne bi bila zamisliva, ostala bi jedna golema praznina. Što bi, recimo, radili glumci, da Krleže nema na repertoaru kaza-lišta?

Novina je da su ove godine po prvi put sudionici bili gosti Hrvatskog kazališta u Pečuhu, gdje je svoje referate izložilo desetak znanstvenika. I još nešto je važno spome-nuti. Uz Zbornik Krležinih dana predstavljen je i Leksikon Marina Držića u povodu 500. obljetnice njegova rođenja, u čijemu je nasta-janju sudjelovalo 107 domaćih i stranih autora. Prva je to sveo-buhvatna personalna enciklopedija posvećena jednom dopreporodnom hrvatskom piscu, koja sadrži sve relevantne podatke vezane uz život i rad Marina Držića, a Leksikon je predstavio naš najpoznatiji držićo-log Milovan Tatarin.

Slavko Žebić

»KRLEŽINI DANI« U OSIJEKU

Dva desetljeća kulturne manifestacijeU četiri dana Osijek je bio prijestolnica kulture, hram u kojemu su se mnogi došli pokloniti veličini kontroverznog

Krleže i bogatstvu programa kojim su i ovi Dani obilovali

Kazališna smotra

Uz znanstvenu, ide i kazališna smotra, pa su

posjetitelji mogli uživati u izvedbi predstave domaćeg osječkog HNK-a – »Fragile« Tene Štivičić, te tri gosto-vanja – Gradskog kazališta »Joza Ivakić« iz Vinkovaca i Hrvatskog kazališta iz Pečuha s predstavom »Seks i glad« Josipa Cvenića, te HNK-a iz Varaždina s Krležinim »Vučjakom« i zagrebač-kog HNK s predstavom »Kraljevo«.

Predstavljanje Zbornika

Velimir Visković govori pred Krležinim spomenikom

Reportaža

18. prosinca 2009.28

HrvatskaRIJEČ

Ukupno šesnaest točaka zamišljenih kao svoje-vrsno proputovanje kroz

bogatu folklornu baštinu svih dije-lova Vojvodine (Bačke, Srijema, Banata), mnogih krajeva Hrvatske (Međimurja, Posavine, Like, Bilogore, Prigorja, Hercegovine), sve do Makedonije – bila bi u najkraćem bilanca koncerta što ga je u svojoj dvorani u Subotici proš-loga petka, 11. prosinca, priredio Ansambl narodnih plesova i pje-sama, najreprezentativnija skupina Folklornog odjela Hrvatskog kul-turnog centra »Bunjevačko kolo«.

No, bogat i raznovrsan amal-gam plesa, pjesme i instrumentalne glazbe nije jedini dojam koji je označio ovaj nastup. Organizatori su nam, naime, ponudili i upad-ljivo drukčiju scensku postavku: publika je koncert promatrala s više perspektive – iz, za ovu prigo-du, izdignutog gledališta – dok su

izvođači bili na parteru. Također, koncert je pratila i zanimljiva uporaba svjetala u boji, a zvučni dojam pojačan je činjenicom da je sve ono što se odigravalo na sceni bilo ozvučeno.

»Ovoga puta namjera nam je bila načiniti iskorak u scenskom pristupu i programu, i mislim da smo u tomu uspjeli«, objašnjava voditelj Folklornog odjela HKC-a »Bunjevačko kolo« Davor Dulić. »Uporaba rasvjete nije nova priča u folkloru, ali se rijetko viđa na ovim prostorima zbog nedostatka sredstava koja bi vam omogućila takve tehničke mogućnosti. Isto tako, konferansu smo osmislili kao poveznicu među koreografijama«, dodaje on.

Ovakvim pristupom, kako kaže, pokušava se atraktivizirati folklor i ponuditi nešto i onima koji nisu ljubitelji te vrste scenske umjet-nosti. »Smatram da ovo može biti

smjernica, kuda folklor u 21. sto-ljeću treba ići, gdje mi pritom u etnološkom smislu ništa ne kvari-mo, samo smo napravili drukčiji ‚paket‘«.

Premijerno su prikazane kore-ografije »Silo Sunce« u novoj

postavci i plesovi iz Srijema. Pedesetak folkloraca uzrasta od 16 do 25 godina pokazali su, po Dulićevim riječima, svestranost ansambla koji na repertoaru ima koreografije iz svih šest plesačkih zona na teritoriju bivše Jugoslavije.

Četrdeset godina nam sja zvijezda ta

GODIŠNJI KONCERT ANSAMBLA NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HKC »BUNJEVAČKO KOLO« IZ SUBOTICE

18. prosinca 2009.

Reportaža HrvatskaRIJEČ

29

»Ipak, ovo je amaterizam, bez neke veće profilacije. Stoga mi je posebno drago da je ovo bila jedna romantična priča mladih koji su prikazali kako imaju puno srca i emocija, što načelno i krasi ama-terizam. U ovaj su koncert uložena

četiri mjeseca vježbanja. Folklor i zahtijeva, ali i daje prije svega veliku energiju publici«, objašnja-va Dulić.

Nastupe plesača pratio je oma-nji orkestar sačinjen od petna-est instrumentalista u ispomoći, budući da se tamburaški sastav pri »Bunjevačkom kolu« raspao. »Imamo sklopljen sporazum o suradnji s tamburašima HKUD-a ‚Ljutovo‘ koji su nastupili s nama. Bilo je i tamburaša iz tavankut-skog HKPD-a ‚Matija Gubec‘, a pojedine instrumente – klarinet, violinu, harmoniku – svirali su posebno za ovu priliku angažirani glazbenici. Još uvijek ne možemo u potpunosti ostvariti tako svirač-ki kvalitetan repertoar koji prati plesače. To ćemo pokušati u dola-zećem razdoblju premostiti«, kaže naš sugovornik ističući, kako je publika također imala priliku čuti i tradicijske instrumente – dvojnice, samice, gajde, ljeru…

Naziv koncerta glasio je »Četrdeset godina nam sja zvi-jezda ta« čime je najavljena obljetnica – 40 godina od osnutka »Bunjevačkog kola«, koja se obi-lježava 18. siječnja iduće godine.

Koncert je pratilo oko 350 ljudi, a među uzvanicima bili su pred-stavnici hrvatske diplomacije, hrvatskih manjinskih institucija, gradskih vlasti i Katoličke crkve.

Folklorni odjel HKC-a »Bunjevačko kolo«, najmnogo-članije hrvatske udruge kulture u Vojvodini, trenutačno broji 250 članova, raspoređenih u sedam uzrasnih skupina. Nakon ovoga koncerta, do kraja godine oče-kuju ih gostovanja u Metkoviću (Hrvatska) i Bitoli (Makedonija).

D. B. P.

GODIŠNJI KONCERT ANSAMBLA NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HKC »BUNJEVAČKO KOLO« IZ SUBOTICE

DVD s koncerta

Cijeli događaj snima-la je producentska kuća »Dinovizija«, te je u planu izdavanje DVD-a s ovoga koncerta. Izdanje će osim nastupa, sadržavati i izjave sudionika i gostiju.

... Lepršava izvedba mladih folkloraca

Ples ispraćen svjetlosnim efektima

30

HrvatskaRIJEČ Kronologija

18. prosinca 2009.

VRIJEME, LJUDI, DOGAĐAJI Priprema: Lazar Merković

KRONOLOGIJA OD 18. DO 24. PROSINCA18. PROSINCA 1851.

Pokrajinski poglavar Srpske Voj-vodine iz svog sjedišta u Temišva-ru zatražio je otisak službenog žiga Subotice. Do tada je Gradsko vije-će po vlastitu nahođenju rabilo žig sa sljedećim, kružnim natpisom: »Pečat slobodnog kraljevskog gra-da Subotice 1850.«. Nakon dosta-ve poglavar je zabranio njegovo rabljenje.

18. PROSINCA 1919.

Prema pisanju dnevnika »Neven«, na inicijativu istaknutog borca za prava Hrvata i uvođenje hrvatskog jezika u pučke škole, dr. Babijana Malagurskog, održana je konfe-rencija bunjevačkih odnosno hr-vatskih intelektualaca. Zaključak skupa bio je koliko zanimljiv, toliko i šokantan: »U bunjevštini još ne treba uvoditi višestranački život!«

19. PROSINCA 1896.

Točno u 9 sati prije podne, svečano je puštena u rad prva javna »Elek-trana« u Subotici. Električna struja je isprve služila za rasvjetu, a od naredne 1897. godine postaje izvor energije za vuču.

19. PROSINCA 1958.

U Tavankutu je rođen Goran Zelić, doktor elektrotehničkih znanosti. Svoju struku je specijalizirao u Njemačkoj i SAD. Autor je i koau-tor više desetina znanstveno-istra-živačkih uradaka.

19. PROSINCA 1997.

Izložbom likovnih ostvarenja ne-kadašnjih učenika i profesora su-botičke gimnazije, te promocijom

knjige »Gymnasium 1747.-1997.«, obilježeno je dva i pol stoljeća ove najstarije i veoma značajne sred-njoškolske ustanove u Subotici i široj okolici. Utemeljili su je fra-njevci kao »Gramatikalnu školu« 1747.

20. PROSINCA 1896.

U nazočnosti mnoštva vjernika i uglednika posvećena je crkva Svetog Roka u Keru, čija je grad-nja započela u studenom 1894. 20. PROSINCA 1995.

Nizom prigodnih manifestacija, programa, predstava i svečanom akademijom, obilježena je 50. obljetnica od utemeljenja prvog ovdašnjeg profesionalnog do-maćeg glumišta. Naime, tijekom 1945. osnovana su dva teatra: Hrvatsko narodno kazalište i Ma-gyar Népszínház. Početkom 50-tih godina prošloga stoljeća, ova dva teatra su objedinjena u subotičko Narodno kazalište s dvije drame – na srpsko-hrvatskom i mađarskom jeziku, te Muzičkom granom.

21. PROSINCA 1890.

Rođen je Matija Bruk, doktor ke-mijskih znanosti. Nakon prvog svjetskog rata otkrio je i patentirao svoje iznimno učinkovite prepara-te protiv biljnih bolesti: »Kosan«, »Elosan«, »Sulfikol«, »Sulfurol« i druge. Oni se i danas koriste u ci-jelom svijetu. Umro je 11. siječnja 1961. 21. PROSINCA 1918.

Župnik i prezbiter crkve svete Terezije Avilske, Dezider Vojnić, podnio je ostavku na svoju duž-nost. Početkom sljedeće godine za župnika subotičke katedralne crkve izabran je Ljudevit Lajčo

Budanović, koji je kasnije izabran za biskupa. 21. PROSINCA 1998.

Točno u 19 sati na valovima Radio Subotice započelo je emitiranje svakodnevnog, jednosatnog pro-grama Uredništva na hrvatskom

jeziku. Među tridesetak suradnika, uglednika i gostiju bio je i dr. Zvo-nimir Marković, veleposlanik Re-publike Hrvatske u Beogradu.

22. PROSINCA 1961.

Obnovljena je kultna predstava Narodnog kazališta »Č’a Bonina razgala« Matije Poljakovića, inspirirana žetvenim običajima ovdašnjih bunjevačkih Hrvata. Praizvedba je upriličena 28. listo-pada 1950. a predstava se održala na repertoaru do kraja 60-tih godi-na, doživjevši oko 150 izvođenja na subotičkoj i drugim scenama, diljem zemlje. 22. PROSINCA 1985.

Kod Crvenog sela pušten je u rad TV i UKT radio predajnik, koji su izgrađeni sredstvima Pokrajine, subotičkog kotara i RTV Beograd.

U objekat je uloženo 450 milijuna dinara, a u uređenje i opremanje 100 tisuća dolara. Predajnik je oštećen raketama zrakoplovstva NATO snaga u proljeće 1999.

22. PROSINCA 1996.

U 40. godini umrla je Ana Kopu-nović, rođena Skala, požrtvovna socijalna i kulturna djelatnica, predsjednica karitativne udruge »Amor Vincit«.

23. PROSINCA 1786.

Uz velika odricanja, Gradsko vi-jeće uspjelo je otplatiti i zadnju ratu zateznih kamata na isplaćenu glavnicu u iznosu od 32.150 fori-nata. Tako su ukupni troškovi stje-canja statusa slobodnog kraljev-skog grada Maria Theresiopolisa sa 266.666 forinata i 40 krajcara, narasla na 316.914 forinata i 34 krajcare.

23. PROSINCA 1958.

Ekonomist Marko Poljaković iza-bran je za predsjednika Kotarskog vijeća, a tehničar Pál Barkanyi za predsjednika Vijeća proizvođača Kotarskog narodnog odbora.

24. PROSINCA 1718.

U Bačkoj županiji proglašeno je plemstvo Đure Jurja Vidakovića, kapetana Potiske vojne krajine, jednog od predvodnika doseljenja zadnje veće skupine Hrvata Bunje-vaca u ove krajeve, potkraj 80-tih godina 18. stoljeća. Grbovnicu s plemićkom listinom stekao je u Beču još 1. srpnja 1690. u znak priznanja za vojne zasluge u ratu protiv Turaka.

24. PROSINCA 1927.

Sukladno općeprihvaćenim načeli-ma stranačkog i političkog života u ondašnjim uvjetima, na sjednica-ma izabranih vijećnika Gradskog predstavništva Subotice, svakom vijećniku iz redova manjina omo-gućeno je da govori na svom mate-rinskom jeziku.

Kultura HrvatskaRIJEČ

31

Izložba Nike Radić u MSUV-u

NOVI SAD – Izložba hrvat-ske umjetnice Nike Radić bit će otvorena večeras (petak, 18. prosinca) u Muzeju suvremene umjetnosti Vojvodine (MSUV), s početkom u 19 sati. Izložba nosi naziv »Komunikacija iznad svega – diskontinuiteti, prekidi, praznine i kratki spojevi« i pred-stavlja retrospektivu izabranih projekata i realizacija nastalih od početka 2000. godine, kada se potpuno posvetila mogućnostima i granicama sporazumijevanja.

Nika Radić rođena je 1968. u Zagrebu. Studirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Beču. Djeluje na internacionalnom planu i svoj rad prezen-tira na brojnim izložbama po Europi. Dobitnica je nagrade Zagrebačke banke za diplomski rad 1992., nagrade »Radoslav Putar« 2003. i na-grade za mlade srednjoeuropske umjetnike »Trieste Contemporanea« 2005. godine.

Hladno pivo u Novom Sadu

NOVI SAD – Zagrebačka punk-rock grupa Hladno pivo, koja priprema novi album nakon regionalno uspješne »Knjige žalbe«, nastupit će ve-čeras (petak, 18. prosinca) u dvorani Master Novosadskog sajma. Kao predgrupa nastupit će novosadski ska bend Ringišpil. Početak koncerta najavljen je za 20 sati. Cijena ulaznice je 1000 dinara i može se kupiti na blagajni Master dvorane.

»Klape i mandoline« u Sinagogi

NOVI SAD – U novosadskoj Sinagogi, u nedjelju, 20. prosinca bit će održan koncert pod nazivom »Klape i mandoline«. Sudjeluju klape »More« iz Šibenika, »Volosko« iz Opatije, te kao gost večeri, klapa »Panon« iz Novog Sada. Pokrovitelj koncerta je Grad Novi Sad, a suorganizator je HKPD »Jelačić« iz Petrovaradina. Početak je u 20 sati.

Božićni vašar u Lemešu

SVETOZAR MILETIĆ – Na šetalištu u središtu sela 18., 19. i 20. prosinca bit će organiziran božićni vašar. U subotu, 19. prosinca, u Domu kulture bit će priređen program u kojem će sudjelovati HBKUD »Lemeš«, ME »Németh László« i gosti iz Bacsbokoda (Mađarska). U nedjelju, 20. prosinca, gostuju glumci amateri iz Bezdana (predstava je na mađarskom jeziku).

Godišnji koncert HKPD-a »Tomislav«

STARA PAZOVA – Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Tomislav« iz Golubinaca održat će svoj godišnji koncert u nedjelju, 20. prosinca, u Kazališnoj dvorani u Staroj Pazovi. Početak je u 19 sati.

Božićni koncert katedralnog zbora »Albe Vidaković«

SUBOTICA – Tradicionalni, 20. po redu, božićni koncert pod nazi-vom »Svim na zemlji« katedralni zbor »Albe Vidaković« održat će u ponedjeljak, 21. prosinca, u Velikoj vijećnici subotičke Gradske kuće. Uz zbor će nastupiti Subotički tamburaški orkestar, a zborom i orkestrom ravnat će s. Mirjam Pandžić. Početak koncerta je u 19:30.

Koncert »Ususret Božiću«

SUBOTICA – Subotički komorni zbor »Collegium musicum catholi-cum«, pod ravnanjem Miroslava Stanitića, održat će božićni koncert pod nazivom »Ususret Božiću« u utorak, 22. prosinca, u Velikoj vijeć-nici Gradske kuće. Uz zbor će nastupiti Subotički tamburaški orkestar i Kornelije Vizin (klavir). Na programu će biti djela F. Couperina, A. Vidakovića, kao i božićne popijevke iz Amerike, Portugala i Mađarske. Početak koncerta je u 19:30.

Izložba »Slikarstvo između dvaju ratova 1917. - 1941.«

SUBOTICA – Izložba pod nazivom »Slikarstvo između dvaju ratova 1917. - 1941.« bit će otvorena u utorak, 22. prosinca, u subotičkoj Galeriji »dr. Vinko Perčić«. Na izložbi će biti zastupljena djela iz legata galerije sljedećih umjetnika: Árpáda G. Balázsa, Stipana Kopilovića, Béle Farkasa, Jelene Čović, Sándora Oláha, Géze Hódija, Marka Horvackog, Angele Mačković, Lukácsa Gyelmisa, Petra Lubarde, Koste Miličevića, Jenőa Lenkeyja i drugih. Otvorenje je zakazano za 19 sati, a izložbu će otvoriti povjesničar umjetnosti Bela Duranci.

Božićna igranka i doček Nove godine u »Kolu«

SUBOTICA – HKC »Bunjevačko kolo« organizira tradicionalnu Božićnu igranku koja će biti održana u idući petak, 25. prosinca, s početkom u 21 sat. Posjetitelje će zabavljati bend Utopia i DJ Ivan. Cijena ulaznice iznosi 100 dinara. Također, HKC »Bunjevačko kolo« organizira i doček Nove 2010. godine u svojim prostorijama od 20 sati, a goste će zabavljati Ansambl »Hajo«. Cijena ulaznice je 50 eura, u dinarskoj protuvrijednosti. Karte se mogu kupiti u pretprodaji u uredu HKC-a »Bunjevačko kolo«. Informacije možete dobiti na broj telefona 024/555-589.

Veliko Prelo u Subotici

SUBOTICA – HKC »Bunjevačko kolo« organizira Veliko Prelo 2010., koje će biti održano 31. siječnja 2010. godine u Dvorani sportova u Subotici, s početkom u 19.30. Tijekom večeri goste će zabavlja-ti Ansambl Ravnica, Ansambl Hajo i hrvatska pop zvijezda Boris Novković. Cijena ulaznice s konzumacijom u pretprodaji do Nove godine izno-si 2.300 dinara, a od Nove godine 2.500 dinara. Za rezervaciju karata, kao i za prijave za izbor najljepše prelje, možete se javiti na brojeve telefona 024/555-589 i 062/309-611.

U prodaji CD s Festivala

bunjevački pisama

SUBOTICA – Nedavno je objav-ljen kompakt disk s pjesmama izvedenim na ovogodišnjem, devetom po redu Festivalu bunje-vački pisama, koji je održan kon-cem rujna u Subotici.

Disk sadrži 17 pjesama i može se kupiti u Suvenirnici ispod Gradske kuće ili naručiti putem telefona 060/016-1167. Cijena je 400 dinara.

18. prosinca 2009.

Kultura

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ

32

»Voda« je naslov, a ujedno i tema ovo-godišnjeg 45. likov-

nog susreta koji je u utorak, 15. prosinca, otvoren u Modernoj gale-riji »Likovni susret« u Subotici. Tradicionalna manifestacija ove godine kroz područje (široko shvaćenog) slikarstva i vizualnih medija problematizira i aktualizira temu vode kao konstantu ljudskog življenja i kao element koji umjet-nici na poseban i iznova origina-lan način uključuju u svoja djela. Manifestacija 45. likovni susret sastojat će se iz dva dijela, a ovom prigodom publika je mogla vidje-ti njegov prvi segment – izlož-bu subotičkih likovnih umjetnika mlađe i srednje generacije, koji u svojim djelima problematiziraju temu vode. Uz nekoliko slika za njegov opus prepoznatljivog likov-nog izričaja i poetike Miroslav Jovančić se predstavio video radom čija se radnja odigrava na obali Atlantika, Maja Rakočević-Cvijanov izlaže fotografije i video

rad iz ciklusa »Proslava 30. rođen-dana«, Ksenija Kovačević crteže iz serije »Kupači«, a Melinda Török skupinu glinenih ljudskih lica uniformiranog emotivnog stanja. Zastupljeni su i foto-dokumenti iz akcije »Transformacija prostora« Lászla Kerekesa (iz 1972. godine)

na kojima umjetnik po dnu isuše-nog Palićkog jezera ispisuje koor-dinate i numeričke simbole, dok se Srđan Milodanović predstavio »vodenom« skulpturom-instalaci-jom. Nadalje, izložbu čine i foto-grafije iz multimedijalne instalaci-je »Javno kupatilo« Lee Vidaković,

ranije postavljene u prostoru neka-dašnjeg Fekete kupatila u Subotici, a u tematski okvir izložbe najjasni-je se uklapaju umjetničke fotogra-fije s motivima Palićkog jezera, čiji je autor Edvard Molnar. Izložbu je otvorio povjesničar umjetnosti Bela Duranci, zahva-livši se umjetnicima što, izazvani vodom, u svojim radovima postav-ljaju pitanja i nude kreacije koje su, kako je naveo, istinitije od stvarnosti. »Zašto su ove kreacije istinitije od stvarnosti? Zato što svatko u njima može prepoznati ono što je njegova realnost«, rekao je Duranci. Izložba se može pogledati do 4. siječnja 2010., a drugi dio mani-festacije zamišljen kao izložba umjetničkih fotografija s istoime-nom temom vode i projekcije fil-mova bit će realiziran u siječnju 2010. godine. Manifestaciju 45. likovni susret podržalo je Ministarstvo životnog okoliša i prostornog planiranja.

D. B. P.

Voda kao motiv umjetničkog zanimanjaU SUBOTICI OTVOREN 45. LIKOVNI SUSRET

Nekoliko tisuća Zagrepčana i nji-hovih gostiju, istaknuti likovni

umjetnici, predstavnici hrvatskog državnog vrha, ministri kulture iz susjednih zemalja, veleposlanici i brojni drugi ljubitelji umjetnosti nazočili su prošloga petka, 11. pro-sinca, svečanosti otvorenja nove zgrade Muzeja suvremene umjetno-sti u Zagrebu. Muzej je otvorila predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor istaknuvši kako je ovo otvo-renje kulturni događaj godine, deset-ljeća i stoljeća, za čim su težile broj-ne generacije. Izrazila je zadovolj-stvo da će se bogati fundus MSU-a od 12.000 djela imati gdje prezen-tirati hrvatskoj i inozemnoj javno-sti. Naglasila je i kako je započeto djelovanje jednog životnog Muzeja – Muzeja u pokretu, kojega će resiti i brojni drugi događaji, glazbe, plesa, riječi i drugih segmenata umjetnosti, a posebno vizualne. Ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je kako je MSU iznimno

vrijedan projekt hrvatske kulture, koji svojom jedinstvenom prezen-tacijom suvremene umjetnosti i arhitektonskom zamisli, posve novim muzejskim, multimedijskim i umjetničkim sadržajima potiče novo pozicioniranje suvremenih kretanja u likovnoj umjetnosti na europskoj karti ovakvih i sličnih muzeja. Sadržaj Muzeja suvremene umjet-nosti uključuje likovnost 20. i samih početaka 21. stoljeća – napose raz-doblja djelovanja umjetničke grupe Exat, novih tendencija i svih doku-mentiranih umjetničkih pojava od 50-ih godina 20. stoljeća do danas. Muzej posjeduje više od 12.000 umjetnina iz zemlje i svijeta, i taj će se umjetnički fundus nastaviti dopunjavati novom profiliranom skupljačkom i otkupnom politikom. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako smo svje-doci otvorenja kapitalnog objek-ta hrvatske kulture, za kojom su čeznuli brojni umjetnici, likovni kri-tičari i hrvatska javnost. Uzvanike

je pozdravila i ravnateljica Muzeja Snježana Pintarić zahvalivši svima na realizaciji ovog velikog događaja. Program svečanog otvorenja režirao je Krešimir Dolenčić, a među brojnim zbivanjima poseb-no se izdvaja otvorenje instalaci-je »Tobogan« umjetnika svjetskog glasa Carstena Hoellera. Otvorene su i instalacije poljskog umjetnika Miroslawa Balke, zatim Dalibora Martinisa, Antuna Božičevića i dr.Sva događanja bila su popraće-

na video-projekcijama na zgradi Muzeja kako bi i ljubitelji likovne umjetnosti koji nisu imali pozivnice, izvan zgrade mogli pratiti program. Izgradnja nove zgrade MSU-a najveća je investicija u kulturi od osamostaljenja Hrvatske, vrijedna više od 400 milijuna kuna. Podsjetimo, dosadašnje djelova-nje Muzeja suvremene umjetnosti odvijalo u Palači Kulmer na zagre-bačkom Gornjem gradu.

Hina/D. B. P.

Kulturni događaj godine u HrvatskojU ZAGREBU OTVOREN NOVI MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

S otvorenja izložbe u Modernoj galeriji »Likovni susret«

Kultura HrvatskaRIJEČ

3318. prosinca 2009.

Čitaonica Gradske knjižnice Novog Sada je u utorak, 15. prosinca, bila puna

poštovatelja djela istaknutog knji-ževnika Petka Vojnića Purčara. Dobrodošlicu publici, koja je došla na književnu večer simboličnog naziva »Portret pisca«, ovaj knji-ževnik, dobitnik mnogih nagrada, likovni i filmski stvaralac, poželio je kazivajući svoje stihove. O Petku Vojniću Purčaru potom su govorile njegove kolege i surad-nici, pjesnici i književni kritičari: Zoran Đerić, Vladimir Kopicl i Zoran M. Mandić, kao i likov-ni kritičar Sava Stepanov, dok je ulomke iz Petkovih novela čitala dramska umjetnica Sonja Josić-Stipić. Čulo se, među ostalim, kako je »Petko neka vrsta fine kosmopolitske figure«, da je jedna od »najmarkantnijih književnih figura«, okarakteriziran je i kao autor »koji ima svjetsku vizuru u književnosti«. Kronologija njegova stvaralaš-tva ide od 60-ih, preko 70-ih, kada postiže pun uspjeh u literaturi, i 80-ih, kada su njegova riječ i dje-lovanje u kazalištu imalu značajnu težinu, pa do 90-ih, kao vreme-na koje mu nije bilo naklonjeno. Korpus njegova stvaralaštva uglav-nom je prozni, ali danas poezijom

vrši nadogradnju vlastita ciklusa, ocijenio je Vladimir Kopicl. Zoran M. Mandić smatra kako je Petkovo pisanje kao glazba, »misterij koji zaposjeda nevidljivi prostor«. Sada smo ga, u sedamdesetoj godini života, s ovolikim opusom iza sebe, pitali – kada se osvrne u prošlost, kako mu sve to izgle-da? »To mi izgleda, budući da pišem novu knjigu, kao da poči-njem ispočetka. Puno čitam, čitam

mlade autore, puno klasika, i to na više jezika. Drago mi je da nakon stručnog skupa o mojem književ-nom stvaralaštvu, koji je održan u Zagrebu, te potom i književnog skupa u Beogradu na kojem je bilo riječi o mojem radu, dobivam ovakvu književnu večer u Novom Sadu. Nije loše kada o vama govo-ri plejada kritičkih umova, to mi pruža mogućnost da zapazim nešto novo u vlastitom djelu.«

Književnoj večeri Petka Vojnića Purčara, među ostalima, nazočili su: generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici Ljerka Alajbeg, predsjednik HKPD-a »Jelačić« iz Petrovaradina Josip Pokas i predsjednik HKPD-a »Stanislav Preprek« iz Novog Sada Marijan Sabljak.

A. Jukić-Mandić

Autor svjetske vizureKNJIŽEVNA VEČER PETKA VOJNIĆA PURČARA U NOVOM SADU

U izdanju Hrvatskog akadem-skog društva iz Subotice

iz tiska je izašao 9. svezak »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca«. U do sada najopsežnijem svesku, koji inače obuhvaća slovo H, na 229 stranica obrađeno je ukupno 190 natukni-ca – od dinastije Habsburgovaca pa do mjere hvat. Natuknice prati 156 ilustracija te 26 uputnica. U izradi ovoga sveska »Leksikona« sudjelovalo je ukupno 54 autora, od kojih se desetak pojavljuju prvi puta kao suradnici, stoji u priopćenju nakladnika.

Osobitost sveska je što je u njemu obrađeno preko 110 poj-mova koji počinju izvjedenicama od riječi Hrvatska i odnose se na

bačke Hrvate. Među njima, polovi-ca se izravno odnosi na vojvođan-ski dio Bačke: naselja (Hrvatski majur), međuratne (»Hrvatske novine«) i suvremene tiskovine (poslijeratna i današnja »Hrvatska riječ«), te praktički popis svih nekadašnjih i suvremenih udru-ga bačkih Bunjevaca i Šokaca koje počinju pridjevom hrvatski. Među natuknicama su i životo-pisi jednoga od najboljih jugo-slavenskih dizača utega Leopolda Herenčića iz Odžaka, dizačâ utega rodom iz Bača Josipa Horvata i njegova sina Davora Horvata, somborskih rukometaša Željka Hornjaka i njegove sestričine Aranke Hornjak-Mijić, subotičko-ga slikara Marka Horvackog, suca

Ustavnoga suda Vojvodine Marka Horvackog, glumca Mirka Huske i dr. Svezak sadržava i nekoliko velikih preglednih članaka, kao što su Habsburgovci, Hercegovina, Hrvatska i Hrvati.

Potporu izlasku ovoga sve-ska »Leksikona« pružili su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manji-ne, Pokrajinsko tajništvo za obra-zovanje i kulturu, Grad Subotica, Vlada Republike Hrvatske, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata te JKP »Suboticaplin« iz Subotice. Svezak je tiskao subotički Printex u nakladi od 1500 primjeraka, a može se kupiti u subotičkim knjižarama.

D. B. P.

Obrađene natuknice na slovo HNOVI SVEZAK »LEKSIKONA PODUNAVSKIH HRVATA – BUNJEVACA I ŠOKACA«

Zoran Đerić, Sonja Josić-Stipić, Zoran M. Mandić, Vladimir Kopicl, Petko Vojnić Purčar i Sava Stepanov

Razgovor

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ

34

Početkom travnja ove godine veliku pozornost subotičke javnosti izazvala je najava

racionalizacije školske mreže prema kojoj bi bio uveden novi model financiranja škola po učeniku, a ne po odjelu. Takav bi model tre-bao početi od rujna 2010. godine u 20-ak lokalnih samouprava u Srbiji među kojima bi Subotica mogla biti jedan od pilot gradova. Također je predstvaljen dokument pod nazivom Analiza neracionalnosti mreže škola u osnovnom obrazovanju, koju je uradio subotički tim s koordinato-ricom Ljubicom Kiselički, zamje-nicom gradonačelnika. Premda je stručna javnost bila nepodijeljena u stavu da je školstvo skupo i racio-nalizacija neminovna, ipak je tada predstavljena analiza izazvala neza-dovoljstvo. Zamjereno je što nisu konzultirana nacionalna vijeća naci-onalnih manjina, da se nije dovoljno vodilo računa o seoskim školama, te da je ovaj dokument nepotrebno istrčavanje koje bi moglo imati i negativne posljedice za grad. Nakon ove analize, kao odgo-vor i još jedno moguće rješenje, napravljen je novi prijedlog raci-onalizacije čiji su autori bivši gra-donačelnik Géza Kucsera, bivša članica Gradskog vijeća Edita Pinter-Molnár, te psihologonja Livia Joó-Horti. Zahtjev za racionaliza-cijom školstva potekao je iz izvje-šća MMF-a za koje Kucsera kaže kako ima veoma ozbiljnih preporuka temeljenih na veoma točnim i preci-znim podacima.

DJECA SU VAŽNIJA OD DOLARA

»Izvješće ukazuje da postoje neke rezerve i na drugom mjestu, a ne samo u spajanju odjela oko čega su se predstavnici Ministarstva prosvje-te uglavnom uhvatili. Te nepromi-šljene i neargumentirane, uglavnom usmene prijetnje oko zatvaranja i spajanja malih odjela izazvale su ljetos pravi kaos. Primjerice, mi smo u Mađarskom nacionalnom vijeću dobivali po 30-ak pisama, zahtjeva za pomoć i mišljenja da do toga ne smije doći. U Subotici je situaci-ja malo drugačija, jer je zamjenica gradonačelnika Ljubica Kiselički inicirala izradu analize koja je dobra i zasnovana na podacima, među-tim, čini mi se da je suviše uska i usmjerena samo prema jednom problemu – novcu. Kada govori-mo o obrazovanju na prvom mjestu mora biti dijete i učenik, a nika-ko novac. U toj analizi učenik se izgubio i samo sam mogao vidjeti podatke iskazane u dolarima, a ne u broju učenika i ne u kvaliteti«, kaže Géza Kucsera te dodaje kako Grad mora imati jedinstvenu strate-giju za svoje obrazovanje, a u okviru toga svaka nacionalna zajednica na čijem se jeziku izvodi nastava mora imati svoju koncepciju onoga što želi postići. On ističe kako će svako rješenje koje se čeka od Ministarstva uvijek biti umjetno i nametnuto, jer stručnjaci u Beogradu ne mogu i ne moraju poznavati konkretnu situaci-ju na lokalu.

Kucsera ističe kako je prili-kom izrade nove koncepcije, koja se uglavnom odnosi na mađarsku zajednicu, jedan od prvih principa bio da seoske škole ne mogu biti na udaru ovakvih oragnizacijskih mjera, premda se u nekim drugim elementima ipak i ovdje može uraditi raciona-lizacija. Također se predlaže potpuno i odmah, a ne postu-pno spajanje škola »Jovan Mikić« i »Miloš Crnjanski«, osobito jer je u ovoj potonjoj puno nestručno zastupljenih predmeta u višim razredima, stoga ne bi bilo velikog viška zapo-slenih. Prijedlog i je i da se zbog malog broja učenika mađarski odjeli umjesto u sadašnje tri škole »Kizur Istvan«, »Đuro Salaj« i »Jovan Jovanović Zmaj« koncentriraju u dvije, a za djecu iz Aleksandrova i južnog dijela grada koja pohađaju nastavu na mađarskom da se orga-nizira školski autobusni prijevoz i osigura nastava u jednoj od gradskih škola. On također dodaje kako bi se značajne uštede i podizanje kvalitete rada mogli postići davanjem većih ovlasti ravanteljima škola, te ističe kako oni danas nemaju pravo niti nagraditi nastavnika čiji su učenici postigli visoke uspjehe na natjecanji-ma. »Trebala bi se provesti decentra-lizacija koja znači više povjerenja u ljude i više povjerenja u struku.«

UPITNIK ZA ŠKOLE

Kucsera ističe kako je prije proved-be organizacijskih promjena, koje se očekuju rujna sljedeće godine, neophodno donijeti niz odluka na razini Grada koje trebaju omogućiti školama da se na vrijeme pripreme

i urade ih, ali kaže kako gradska uprava još uvijek ne čini ništa u tom pravcu. »U ovo vrijeme kada se u našem gradu ne znaju složiti niti oko rebalansa proračuna jako je teško očekivati da će imati vremena donijeti takve akte.« Mađarsko nacionalno vijeće nastavit će s izradom svog prijed-loga racionalizacije u svim vojvo-đanskim mjestima gdje se izvodi nastava na mađarskom jeziku. »Napravio sam upitnik za škole u Vojvodini gdje se nastava izvodi i na mađarskom jeziku kako bismo prikupili sve podatke o školi, broju učenika, odjela, podjeli predmeta, stručnoj zastupjenosti, broju knji-ga, knjižničara, pedagoga, psiholo-ga, ložača itd. Poslije toga sazvat ću sastanak svih ravnatelja škola i predstavnika općina da vidimo što oni predlažu, gdje su mogućnosti racionalizacije, što je stav kolektiva. Tada ćemo imati zajednički stav u kojim školama i na koji način će se odvijati nastava na mađarskom jezi-ku u sljedećoj školskoj godini i to će biti minimum naših zahtjeva koji se mora poštivati«, kaže Kucsera.

S. Mamužić

Rješenja sa strane su uvijek nametnuta i umjetnaGrad mora imati jedinstvenu strategiju za svoje obrazovanje, a u okviru toga svaka nacionalna zajednica

na čijem se jeziku izvodi nastava mora imati svoju koncepciju onoga što želi postići. Neophodno je donijeti niz odluka na razini grada, ali u ovo vrijeme kada se u našem gradu ne znaju složiti niti oko rebalansa

proračuna jako je teško očekivati da će imati vremena donijeti takve akte, smatra Géza Kucsera

Nakon ostavke Bálinta Pasztora, na mjesto predsjednika Izvršnog odbora Mađarskog nacionalnog vijeća imenovan je bivši gradonačelnik Subotice Géza Kucsera. Premda slje-deće godine predstoje izbori za nacionalna vijeća, Kucsera kaže kako mu do konstituiranja novog predstoji veliki posao budući da je novi Zakon o vijećima nacionalnih manji-na značajno proširio ingerencije ovih tijela. On ističe kako je u svom izbornom programu naveo tri važna područja rada za predstojeće razdoblje: oslanjanje na postignute rezultate i njihova daljnja nadogradnja, kon-kretni administrativni poslovi i izrada glavnih smjernica i strategija u područjima obrazovanja, informiranja, kulture i uporabe jezika. U okviru Izvršnog odbora MNV-a osnovan je i novi odbor za civilno društvo i mladež.

»Svijest o postojanju hrvatstva još uvijek nije dovoljno pri-stutna kod Hrvata, mnogi se kolebaju. Znam da se sada kod potpisivanja biračkog popisa neki dvoume smiju li potpisati, pa što će reći susjed ako moje dijete ide u hrvatsku školu. To su na prvi pogled sitnice, ali su zapravo izuzetno važne stvari, jer ako ja ne osjećam potrebu da moje dijete zna materinski jezik i stekne pojam o kulturi svoga naroda onda ne mogu očekivati od društva da mi to nametne«, kaže Géza Kucsera.

MAĐARSKO NACIONALNO VIJEĆE O RACIONALIZACIJI U OBRAZOVANJU

Géza Kucsera

Kultura HrvatskaRIJEČ

3518. prosinca 2009.

POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

JEZIČNI SAVJETNIK

Pripadnik buntovnog mladog naraštaja hrvatskih intelektua-

laca Augustin Josip Ujević rođen je u Vrgorcu 5. srpnja 1891. godine. Od oca Ivana, koji je bio uči-telj, mogao je naslijediti književni talent, pošto je bio sklon knji-ževnosti te i sam pisao. Prva tri razreda osnovne škole polazio je u Imotskom, a osnovnoškolsko je obrazovanje završio u Makarskoj. Od 1902. živi u Splitu gdje se upisuje u klasičnu gimnaziju i živi u nadbiskupijskom sjemeništu. U svojoj trinaestoj godini počinje pisati pjesme od kojih ništa nije sačuvano (po njemu je njegovo prvo djelo kratak tekst »Voda« koji je završio u košu za smeće nekog urednika). Maturirao je 1909. s odličnim uspjehom odrekavši se mogućnosti zaređenja. Upisao je studij hrvatskoga jezika i knji-ževnosti, klasične filologije, filo-zofije i estetike na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu. Oko 1921. prestao se potpisi-vati imenom Augustin, preuzima-jući ime Tin. U to se vrijeme počeo aktivno zanimati za književ-nost, ali i politiku. Tako se nakon atentata na bana Cuvaja priklo-nio idejama Ujedinjene naciona-

lističke omladine, zbog kojih će nekoliko puta biti uhićen. Godine 1913. odlazi u Pariz, s namje-rom promicanja ideje sjedinjena Hrvata i Srba, no nakon 1917. godine, razočaran postupcima Jugoslavenskog odbora i srpske diplomacije, prekida svoju politič-ku aktivnost i zauvijek odustaje od političkih ambicija, predavši se do kraja književnosti, posebice poezi-ji. Svoje misli i osjećaje vezane uz rastanak s idejom jugoslavenskog jedinstva iznio je pjesmom u prozi »Drugovima«: »Mi smo imali da budemo jedna vojska. Ali srca su naša, o drugovi, bila podvojena: vi ste tražili korist, a ja samo ljepotu«. U Parizu je boravio do 1919. godi-ne, ondje se intenzivno bavio pisa-njem i proučavanjem umjetnosti, osobito književnosti. Po povrat-ku u domovinu, isprva boravi u Zagrebu, zatim u Beogradu (1920. –1926.), Sarajevu (1930.–1937.) i Splitu (1937.–1940.). Povremeno se vraćao u Zagreb, u kojem će nakon 1940. ostati do smrti.

Prvu pjesmu, sonet »Za novim vidicima«, objavio je u časopisu »Mlada hrvatska« 1909. godine. Ujevićeve rane pjesme, od kojih je deset uključeno i u antologiju

»Hrvatska mlada lirika« (1914.), nastale su na tragu Matoševe poe-tike, te se Ujević smatra jednim od najdarovitijih pjesnika tzv. Matoševa kruga. U početku vjer-ni obožavatelj Matoša, postao je njegovim kritičarem. Zametnuo je polemiku s njim člancima »Cezar na samrti«; Barres i Oinobarres, 1911. godine. Bila je to jedina polemika koju je Matoš želio izbjeći pa je na grube Ujevićeve napade odgovarao iznenađujućom mlakošću. Očito mu je Ujević bio drag, možda i zato jer je osjećao njegov talent; a ni Ujević se nikada nije uspio do kraja rastati i uda-ljiti od Matoša, koliko god ga se odricao. Među njima je zauvijek ostala neka čudesna iracionalna veza. Nakon Matoša, okrenuo se Baudelaireu zapisavši: »Bio je možda u meni jedan Baudelaire prije nego jedan Ujević«.

Njegove zbirke pjesama »Lelek sebra« (1920.) i »Kolajna« (1926.), svojom intimnošću, predstavljaju prekretnicu u stvaralaštvu, te se nerijetko ocjenjuju kao vrhunac Ujevićeve, ali i hrvatske lirike uopće. Riječ je o zbirkama koje se od pjesama prethodne faze razli-kuju svojim narušavanjem čvrste

forme stiha i strofe, te domina-cijom motiva i tema nastalih na tragu francuskih simbolista, osobi-to Baudelairea. Sljedeće Ujevićeve zbirke »Auto na korzu« (1932.), »Ojađeno zvono« (1933.) i »Žedan kamen na studencu« (1954.) dono-se liriku obilježenu razmišljanjem o budućnosti na tragu nadrealistič-ke, ekspresionističke i futurističke poetike. Riječ je o formom slobod-nijoj lirici, koja je nerijetko pisana slobodnim stihom, a čiji tematski raspon varira od tehnoloških do filozofskih tema.

Ujevićevu prozu sačinjava-ju intimistički intonirani feljtoni i eseji (zbirke »Skalpel kaosa«, 1938.; »Ljudi za vratima gostio-nice«, 1938.), te književne studije i filozofske rasprave. Kao erudit i poznavatelj više svjetskih jezi-ka, ali prije svega pjesnik, Ujević je izuzetno uspješno preveo djela Prousta, Rimbauda, Poea, Conrada i dr. Umro je u Zagrebu 12. studenoga 1955. godine.

Priređuje: Miranda Glavaš-Kul

Augustin Tin Ujević

Prosinac je poseban mjesec, čaroban i rado-stan. Djeca mu se raduju zbog darova koje dobivaju. U hrvatskoj tradiciji darivanja

male djece tijekom prosinca do 1945. godine postojali su Sveti Nikola i Mali Isus, no uvođe-njem komunističke ideologije postali su nepo-dobni pa je valjalo njihovo mjesto upotpuniti nekim drugim bićem. Od 1945. do 1990. djeca su vjerovala kako im darove donosi Djed Mraz, dobroćudni starac sijede brade odjeven u bundu koji svijetom juri na saonicama. U anglo-američkim zemljama Svetoga Nikolu i Maloga Isusa puno ranije zamijenio je Santa Claus (od latinskoga sanctus Nicolaus). U Italiji i Francuskoj naziv je Otac Božić (babbo Natale, pere Noel), u Sloveniji Božiček, a u Njemačkoj Kristkind. U Hrvatskoj je naziv Djed Mraz odbačen zbog dvaju razloga, prvi je što on podsjeća na propalu

ideologiju koju većina odbacuje, drugi je leksičke naravi jer je Djed Mraz rusizam i srbizam koji značenjski nije u duhu hrvat-skoga jezika. Za Hrvate je mraz smrznuta rosa, bjelorosa u proljeće i jesen, a ne stu-den, zima i smrzavica. Posljednjih se godina najčešće spomi-nje Djed Božićnjak koji je s jezične točke gledišta potpuno prihvatljiv, ali nije naj-bolje rješenje jer ne odgovara stvarnim i tradicijskim običajima. Prema stoljetnoj hrvatskoj tradiciji, koja je u duhu naše vjere i onoga što slavimo, a to je Isusovo rođenje, najbolje bi bilo da djecu dariva Mali Isus. Jedan od najboljih hrvatskih jezikoslovaca, prof. dr. Stjepan Težak, predložio je naziv Božićko. Ovaj naziv ima prednost pred Božićnjakom jer nas naziv Božićko upućuje na vlastito ime.

Piše: Miranda Glavaš-Kul

Tko nam donosi darove?

Oglas

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ

36

FOND ZA RAZVITAK POLJOPRIVREDE OPĆINE SUBOTICASUBOTICA, Trg slobode br. 1Temeljem članka 16. točka 7. Statuta Fonda za razvitak poljoprivrede Općine Subotica i Programa Fonda za razvitak poljoprivrede za razdoblje od 1. siječnja do 31. 12. 2010. godine, Upravni odbor Fonda raspisuje

N A T J E Č A J ZA DODJELU SREDNJOROČNIH KREDITA ZA POTICANJE

I UNAPRJEĐENJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE NA PODRUČJU GRADA SUBOTICE

1. CILJEVI DODJELE SREDSTAVA

Osnovni ciljevi dodjele sredstava su sudjelovanje u osiguravanju financijskih sredstava za poticanje gospodarske aktivnosti, povećanje zaposleno-sti, efikasnosti poslovanja u području poljoprivrede.

2. NAMJENA I KRITERIJI DODJELE SREDSTAVA

Sredstva po ovom natječaju dodjeljivat će se isključivo registriranim poljoprivrednim gospodarstvima-fizičkim osobama s prebivalištem i nekret-ninom na području Grada Subotica, ZA FINANCIRANJE:

- KUPNJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA NA PODRUČJU GRADA SUBOTICE

Pravo na dodjelu sredstava po ovom natječaju imaju poljoprivredni proizvođači, registrirani u Registru poljoprivrednih gospodarstava.

Osim navedenih, kriteriji za dodjelu sredstava Fonda su i:- ekonomska opravdanost zahtjeva- korištenje postojećih raspoloživih resursa (zemljište, građevinski objekti, radna snaga, mehanizacija)

3. PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA DODJELU SREDSTAVA

Sudionici natječaja za dodjelu sredstava osim zahtjeva u propisanoj formi, koji dobivaju u uredu Službe za lokalni ekonomski razvitak, gospodar-stvo, poljoprivredu i turizam Subotica, (Stara Gradska kuća, ured br. 200), u natječajnoj proceduri podnose i: - poslovni plan- dokaz o vlasništvu obradivog poljoprivrednog zemljišta (vlasnički list ili izvadak iz zemljišne knjige - ne stariji od 3 mjeseca)- potvrdu o aktivnom statusu poljoprivrednog gospodarstva, i potvrda Mirovinsko-invalidskoga osiguranja zemljoradnika - potvrda ovlaštenoga tijela o podmirenosti obveza na temelju javnih prihoda- predugovor o kupnji zemljišta - izvadak iz registra poljoprivrednog gospodarstva (u slučaju da se natječe član gospodarstva)

Stručna služba po podnesenim zahtjevima i kompletnoj dokumentaciji podnosi prijedlog Upravnom odboru Fonda za dodjelu kredita.

4. UVJETI KREDITIRANJA

- gornji limit zahtijevanih sredstava je 1.000 000,00 (milijun dinara) - rok otplate kredita je 4 (četiri) godine- kamatna stopa 2% na godišnjoj razini- vlastito učešće 10%- primjena valutne klauzule- razdoblje mirovanja otplate kredita (grace period) je 12 (dvanaest) mjeseci uz obračun interkalarne kamate od 1,5%- anuiteti za povrat odobrenih sredstava obračunavaju se i plaćaju kvartalno

Instrument osiguravanja povrata plasiranih sredstava je HIPOTEKA I. REDA odnosno založna izjava na nekretninu u korist Fonda. Trošak kon-stituiranja hipoteke snosi Fond u trenutku odobravanja i puštanja kredita u tečaj, ali ih pripisuje glavnici te ih korisnik kredita otplaćuje pod istim uvjetima pod kojima mu je odobren kredit.Preporuča se korisnicima kredita da u svom interesu priskrbe garanciju osiguranja kredita kod registriranih osiguravateljskih kuća.

Natječaj »Fonda za razvitak poljoprivrede Općine Subotica« otvoren je do 28. prosinca 2009. godine.

Plasirana sredstva Fonda za razvitak poljoprivrede općine Subotica koriste se isključivo na temelju predračuna i upućuju se na tekući račun dobav-ljača.

Potpuna natječajna dokumentacija se podnosi na adresu Subotica, Trg slobode 1, s naznakom »Fond za razvitak poljoprivrede Općine Subotica«, ili osobno u »Gradskom uslužnom centru« na prizemlju Stare Gradske kuće (šalter 16. i 17.).Nepotpuni i nepravodobni zahtjevi neće biti razmatrani. Sve dodatne informacije dostupne su u Službi za lokalni ekonomski razvitak, gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, u uredu br. 200 na II. katu (telefon 626-871).Odluka Upravnog odbora o dodjeli srednjoročnih kredita je konačna.

UPRAVNI ODBOR FONDA ZA RAZVITAK POLJOPRIVREDE OPĆINE SUBOTICA

U došašću smo. Jedan od znakova adventa je adventska svijeća. U ovom razmišlja-nju pokušajmo se zaustaviti na poruci baš

adventske svijeće. Često pred upaljenom svijećom započinjemo svoje adventsko razmišljanje. Svijeće su oduvijek imale osobitu privlačnu snagu za čovjeka. To je blago svjetlo. Umorni smo od vrlo jakih raznolikih modernih svijetlila koja rasvjet-ljuju danas naše noći. Svijeća ipak ostavlja neke stvari u mraku. A svjetlo je toplo i ugodno. Svijeća nije neki funkcionalan izvor svjetla koji mora sve ravnomjerno obasjati. Naprotiv, ona daje svjetlo koje sa sobom već od samoga početka ima fluid tajanstvenoga, toploga, dragoga. Često bježimo od vlastitoga ja, jer nas ono uzne-mirava. U svjetlu svijeće moguće je pogledati sama sebe. Tu ja blagim okom vidim svoju, često vrlo krutu realnost. U ovome nježnom svjetlu usuđujem se promatrati sebe, stati pred Boga i sebe njemu izručiti. Tu mogu sama sebe prihvatiti. Svjetlo svijeće ne samo da rasvjetljuje, ono i grije. Ono sa sobom donosi toplinu ljubavi u sobu. Ono srce ispunjava ljubavlju, koja je dublja i tajanstvenija od ljubavi ljudi s kojima se osjećamo povezani. To je ljubav koja dolazi iz božanskoga izvora, ljubav koja nikada ne presušuje, koja nije tako lomna kao ljubav među nama ljudima. Dopustimo li ovomu svjetlu da prodre u naše srce, možemo zamisliti da smo sasvim i potpuno voljeni, da ljubav sve u nama čini vrijednim ljubavi. To je konačno Božja ljubav koja nam dolazi u susret.

DVA ELEMENTA SVIJEĆE

Svjetlo svijeće nastaje sagorijevanjem voska. To je slika ljubavi koja se troši. Ona to može činiti jer ima dostatno voska. Ona ne treba štedjeti. Ali se tinj ponekad mora pravilno odrezati. Inače će pla-men biti previsok i soba će se začađiti. Tako postoji i ljubav koja je preglasna i u kojoj se razdajemo. Ona tada nije dobra ne samo za nas, nego ni za drugoga. Tada će se osjećati čađ u ljubavi, zadnje namjere, ono što se previše hoće i što se previše čini, što drugoga ne rasvjetljuje, nego više zamra-čuje. Ovakva situacija se često događa u našim vre-menima. Roditelji pretjerano »maze« svoju djecu i »guše« ih svojom ljubavlju. Tako mnogi roditelji »zamaraju« svoje sugovornike. O, Bože, nije dobro kada tinj i vosak nisu u razmjeru, a kod nas često nisu. Ili izgori svijeća ili se ugasi tinj.

Svijeća se sastoji od dva elementa. Jedan je pla-men koji simbolizira ono duhovno i koji se uzdiže prema nebu. Za redovnike u pustinji pripovijeda se da su njihovi prsti pri molitvi postali plamen vatre. Tako je goruća svijeća slika naše molitve. Omiljen je običaj da hodočasnici na hodočasnič-kim mjestima upale svijeću i stave je na oltar ili pred Marijin kip. Oni time izražavaju svoju vjeru da se njihova molitva nastavlja sve dokle god svijeća gori. I nadaju se da će po njihovoj molitvi doći svjetlo u njihov život i u srce onih ljudi za koje pale ovu svijeću. Drugi element svijeće jest vosak koji se troši. Tako je za Pracrkvu svijeća bila i simbol Krista, koji je ujedno i Bog i čovjek. Vosak je slika njegove ljudske naravi, koju je predao iz ljubavi prema nama. A plamen je simbol njegova božanstva. Tako nas svijeće koje palimo u došašću i na Božić podsjećaju na otajstvo Božjega očovječenja u Isusu Kristu. Isusovo božanstvo prosvjetljuje upravo u njegovoj ljudskoj naravi. Tako je svijeća tajna i našega vlastitog očovječe-nja. U našemu tijelu želi Božje svjetlo zasjati u ovome svijetu. Od Isusova rođenja u noći našega svijeta prosvjetljuje Božje svjetlo svako ljudsko lice.

USPORIMO MAHNITU VOŽNJU

Kod nas su još i Oce. Kako li je tek simbolika svijeće ostvarena u liku muža i oca. Doslovno je bogoobličan. Iz svojega sagorijevanja svije-tli i grije svako ognjište svoga doma. Kako ne biti sretan dok nas grije čvrsta očinska briga i sigurnost. No, očinstvo je poziv i zvanje na koje se oslanja cijelo čovječanstvo. Kada posustane srce očinsko, u kom gori ova tajanstvena svijeća adventska, čovječanstvo nema budućnost. Kada se to svjetlo ugasi – svijet umire, jer s očinstvom umire i čovjek. Za ovogodišnje oce obraćamo se najvećoj suputnici našeg života Mariji, koja nam je podarila svjetlo da obasja naše putove: »Daj nam, molimo te, osjećaj sreće što živimo. Učini da okusimo opojnost svega stvorenoga. Majčinski nam odgovori na pitanja o smislu našeg neprekidna hodanja. I ako pod našim silovitim pneumatičnim kotačima više ne cvjeta cvijeće, kao nekad pod tvojim bosim stopalima, učini da barem usporimo svoju mahnitu vožnju, te uživamo u mirisu cvijeća i divimo se njegovoj ljepoti.« Čestite vam Oce!

OČINSTVO JE POZIV I ZVANJE NA KOJE SE OSLANJA CIJELO ČOVJEČANSTVO

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović

Meditacija

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ

37

Očinstvo je poziv

i zvanje na koje se

oslanja cijelo čovje-

čanstvo. Kada posu-

stane srce očin-

sko, u kom gori

ova tajanstvena

svijeća adventska,

čovječanstvo nema

budućnost. Kada se

to svjetlo ugasi – svi-

jet umire, jer s očin-

stvom umire i čovjek

Svjetionik na putu života

HrvatskaRIJEČ Obitelj

18. prosinca 2009.

GLAVNO JELO – PILEĆE ROLNICE SA ŠPINATOM

Potrebno za 4 osobe: 600 g pilećeg filea, 500 g špinata, 100 g bijelog sira, 80 g luka, 20 g margarina, papar, 1 žlica vegete.Za paniranje: 2 jajeta, brašno i krušne mrvice.Priprema: špinat operite, narežite, kratko blanširajte te dobro ocijedi-te. Otopite mar-

garin, na njemu propecite usitnjeni luk, dodajte špi-nat i pirjajte dok špinat ne omekša (oko 10 minuta). Špinat ohladite i zatim umiješajte naribani sir i papar. Pileći file narežite na tanje odreske, rastanjite ih, te pospite vege-tom s obje stane. P r i p r e m l j e n i špinat raspore-dite na odreske i

zamotajte ih u male rolnice. Rolnice uvaljajte u brašno, te u razmućena jaja, a zatim u krušne mrvice. Pržite ih na ulju sa svake strane oko 5 minuta. Po želji, rolnice možete uvaljati i u kukuruzno brašno, jaja, te ponovno u kukuruzno brašno. Ukoliko ih panirate na klasičan način, krušnim mrvi-

cama možete dodati i susam. Uz tople savitke poslužite prilog od riže i salatu po želji.

Savjet: za pripremu ovog jela možete upotrijebiti zamrznuti špinat, koji nije potrebno prethodno blanširati.

DESERT - OBLATNE S LIMUNOM

Potrebno: 4 oblatne, 250 g marmelade od šipka, 4 žumanjka, 150 g šećera, 1 vanilin šećer, 1 limun, 150 g maslaca, 150 g

šećera u prahu. Priprema: žumanjke, šećer, vanilin šećer, naribanu limuno-vu koricu i limunov

sok kuhajte na pari dok se smjesa ne zgusne. Nakon ski-danja s vatre mije-šajte dok se ne ohla-

di. Maslac pjenasto umutite sa šećerom u prahu te umiješajte u ohlađenu kremu. Oblatnu premažite polovicom kreme. Na nju stavite drugu oblatnu i premažite je marmeladom od šipka. Na treću oblatnu stavite preo-stalu kremu i poklopite je zadnjom oblatnom. Dobro je pritisnite nekoliko sati, a zatim kolač stavite u hladnjak.

Ohlađeni kolač narežite na kocke, ploške ili rom-bove.Savjet: kremom ili marmeladom premažite one strane oblatni koje imaju veća udubljenja.

Prijedlog za nedjeljni ručak ... i još po nešto...

38

Blagdanska trpeza za sladokusce

Vrijeme blagdana i priprema jako je blizu, a ono što muči svaku ženu je – kakve kolače pripremiti i što peći? Božićni blag-

dani dugo traju, iz dana u dan se smjenjuju te nas pozivaju na okupljanja i slavlja. No, nije potrebno svaki dan raditi nove i svježe kolače, jer tako ćete blagdane provesti u kuhinji. Radije se zabavite sa svojom obitelji, posjetite rođake i prijatelje i uži-vajte u blagdanskom ugođaju. Donosimo nekoliko recepata za spravljanje sitnih kolača koje, iako ih pripremite za Božić, možete sačuvati i do Nove godine.

TROKUTI S LJEŠNJACIMA

Potrebno za tijesto: 150 g brašna, 100 g šećera, 50 g margarina, 1 prašak za pecivo, 1 jaje, 1 vanilin šećer, domaći pekmez ili marmelada.

Potrebno za nadjev: 100 g šećera, 100 g margarina, 200 g lješnjaka – 100 g mljevenih i 100 g krupno rezanih, 2 žlice toplog mlijeka.

Priprema: zamijesiti tijesto, te ga razviti na 1 cm debljine. Sve sastojke za nadjev sjediniti (mlijeko je bolje postepeno dodavati). Razvijeno tijesto prema-zati pekmezom te ravnomjerno rasporediti nadjev (možete ga stavljati vilicom). Kolač ostaviti da se ohladi, te ga rezati na trokute. Jedan kraj trokuta možete umočiti u otopljenu čokoladu.

Savjet: preciznije trokute ćete dobiti ako kolač prvo narežete na kocke, te ih samo dijagonalno prerežete.

Obitelj

18. prosinca 2009. 39

DOMAĆA BONŽITA

Potrebno: 150 g šećera, 4 jušne žlice meda, 1 margarin, 200 g čokolade, 250 g prženog mljeve-nog kikirikija (neslanog), 200 g suhog grožđa, 200 g prženog susa-ma, 150 g ekspandirane riže.

Priprema: šećer, med, margarin i čokoladu skuhati. U toplu smjesu dodati kikiriki, grožđe, susam, i

ekspandiranu rižu. Ukoliko želite, ovoj smjesi možete dodati i korn-fleks. Dobivenu smjesu rasporediti na pleh da bude debljine oko 1–1,5 cm, te ostaviti da se ohladi. Rezati na prutiće te po želji možete preliti rastopljenom čokoladom.

Savjet: kolač možete prekriti pro-vidnom folijom i na taj način ga dugo sačuvati svježim ili izrezati te staviti u plastičnu posudu, između slojeva također možete staviti pro-vidnu foliju.

ROLAT S LJEŠNJACIMA

Potrebno za smeđi dio: 200 g mlje-venih i prženih lješnjaka, 2 jaja, 4 jušne žlice šećera, 200 g čokolade, 50 g margarina.

Potrebno za žuti dio: 3 kuhana

žumanjka, 200 g šećera u prahu, 100 g margarina, 2 vanilin šećera.

Priprema smeđeg dijela: Jaja i šećer skuhati na pari, te dodati čokoladu i margarin.

Priprema žutog dijela: 3 kuhana žumanjka dobro usitnjena (vili-com) pomiješati s šećerom u prahu, margarinom i vanilin šećerom.

Dobivenu smjesu podijelite na tri dijela (tri smeđa, tri žuta). Od dobivene smjese prvo rastanjiti smeđi dio, te staviti žuti dio koji

treba biti rjeđi. Zavijte u rolat. Kako bi lakše napravili rolat (s obzirom da je smjesa mekana) na radnu površinu pravo stavite pro-vidnu foliju, te na nju stavite smeđi dio. S folijom ćete lakše moći obli-kovati pravokutni oblik koji treba-te dobiti (veličine 15x20). Stavite i žuti dio te uz pomoć folije savite u rolat. U istu foliju umotajte rolat i ostavite da se ohladi. Narezati na tanke komadiće.

Savjet: jaja i šećer, koje treba kuha-ti na pari, možete kuhati (ukoliko je imate) i u mikrovalnoj pećnici. Prvo sjedinite jaja i šećer mikse-rom, te stavite na pola minute u mikrovalnu, te ponovno pomiješa-te. Ovaj postupak ponovite 5 puta i

dobit ćete istu smjesu kao da ste je kuhali na pari na štednjaku.

Rolat umotajte u providnu foliju te ostavite u hladnjak, ostat će svjež i do dva tjedna.

BAJADERA

Potrebno: 400 g šećera, 8 jušnih žlica vode, 150 g mljevenog keksa, 150 g prženih mljevenih lješnjaka, 150 g margarina, 3 rebra čokolade za kuhanje za smjesu i 100 g za glazuru.

Priprema: šećer i vodu staviti da proključa, te dodati keks i lješ-njake, sve pomiješati. U dobive-nu smjesu dodati margarin te je podijeliti na dva dijela, u jedan dio staviti čokoladu. U pleh staviti prvo čokoladni dio, te svjetliji dio, a zatim zaliti čokoladom. Kada se prohladi rezati na željene koma-diće.

Savjet: Kako se ne bi komadići sušili, dio koji vam je potreban narežite, a ostatak ostavite i omo-tajte providnom folijom.

Piše i uređuje: Ž. V.

HrvatskaRIJEČ

...

Blagdanska trpeza za sladokusce

18. prosinca 2009.

LIKOVNI RADOVI

HrvatskaRIJEČ Hrcko

Stižu blagdani, kitimo bor

40

Nevena Orčić, IV. a, OŠ »Vladimir Nazor«, Đurđin

Dijana Šefer, III. a, OŠ »Matija Gubec«, Donji Tavankut

Alen Vujković, IV. c, OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica

Katarina Šarčević, IV. c, OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica

Josipa Stantić, I. b, OŠ »Vladimir Nazor«, Đurđin

Robert Daraboš, IV. a, OŠ »Matija Gubec«, Donji Tavankut

Hrcko

4118. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ

HKC »BUNJEVAČKO KOLO« SUBOTICA, 14. PROSINCA Božićna izložba

ZabavaHrvatskaRIJEČ

PRIČA O FOTOGRAFIJI

»Kada padne prvi sni-jeg...«, pjeva u svo-joj pjesmi Zvonko

Bogdan, a pjevušimo i svi mi, jer su prve snježne pahulje konačno našle put i do drugog po veličini grada u Bačkoj. U utorak, 15. prosinca, Subotica je osvanula u prvom ovose-zonskom zimskom bijelom ruhu, na radost djece i svih onih koji unatoč svojim godinama to nisu zaboravili biti.

A kako je to nekad izgledalo pri-sjetimo se na trenutak pogledom na fotografiju zabilježenu negdje krajem šezdesetih ili početkom sedamdesetih godina na subotičkim ulicama pokrivenim snjegom. Fotos

pred vama pokazuje tramvaj u ulici Matka Vukovića koji se polagano upućuje u smjeru Malog Bajmoka, jednu majku ili sestru koja na sao-nicama vuče dvoje djece i nekoliko prolaznika koji se u trenutku »bilje-ženja vremena« nalaze na jednoj od glavnih gradskih ulica. Zanimljivo je zamijetiti kako na fotosu nema niti jednog automobila što je danas, četr-desetak godina kasnije posve neza-mislivo u strogom urbanom središtu. Pa se ipak živjelo.

Prema kazivanjima starijih sugra-đana, u »ono vrijeme« tramvaj je bio »zakon prijevoza« i gotovo nikada nije kasnio, čak ni kada su bili veli-ki snježni smetovi. Vozač je imao

poseban spremnik za pijesak pove-zan specijalnim lijevkom za pred-nje kotače i po potrebi bi aktivirao ovaj »mehanizam« u namjeri sprje-čavanja proklizavanja na skliskim tračnicama. Jedini problem vožnje tramvajem tijekom hladnijeg zim-skog razdoblja predstavljalo je ne baš pretjerano grijanje najpopularni-jeg gradskog prijevoznog prometala u povijesti. Pa se kaput ili bunda nikako nisu skidali.

Saonice s fotografije, opet, vjero-jatno će kod svih onih koji su se zimi vozili na njima, pobuditi romantič-na, nježna sjećanja na vrijeme bez-brižnog djetinjstva i snježnih radosti. Jer saonice je imao vjerojatno svako,

s obzirom da ukoliko ih niste mogli kupiti – jednostavno bi vam ih netko napravio. Uz posve besplatan prije-voz, naravno netko ih je morao vući, saonice su ponajviše služile za igru beskonačnog spuštanja niz najmanju moguću strminu kojih je u ovoj našoj ravnici ipak bilo.

Ovisno o dijelu grada gdje je tko već živio, nalazila su se manja brdašca i »kada padne prvi snijeg« započela bi prava mala natjecanja u vještini spuštanja. Iznimno popular-no je bilo tzv. brdo kod pravoslav-ne crkve u strogom središtu grada (danas prostor pokraj hotela Galeria) gdje se često moralo čekati na red za spuštanje, a pravu malu modernu pistu predstavljala je ulazno-izlazna traka za gornju razinu centralnih garaža na Radijalnom putu.

Priča o prvom snijegu i zimi u Subotici ne može biti ispričana bez prisjećanja na nekoliko »velikih sni-jegova« koji su ostali zapisani u sjećanjima svih Subotičana koji su ih doživjeli i uživali (na svoj način) u njima. Stariji se sjećaju velikog snijega početkom pedesetih (zani-mljivo, rijetko tko zna točno identi-ficirati godinu), a nešto manje stariji onoga iz prve polovice šezdesetih, kada ga je napadalo »dobrim više od metra«, a ljudi su ga izbacivali iz svojih dvorišta na ulicu. Smetovi su dostizali visinu i preko dva metra, pa se druga strana ulice često nije niti vidjela, a djeca, ali i stariji morali su prolaziti kroz »bijele tunele« koji su probijani kroz navedene ulične smetove.

Posljednji veliki snijeg i jaka zima u Subotici zabilježena je početkom 2003. godine, upravo u vrijeme kada je i »Hrvatska riječ« počela s ponovnim izlaženjem, a utjecaj glo-balnog zatopljenja sve jače djeluje na sve slabije zime s puno manje snijega nego što smo to svi proteklih desetljeća i godina navikli. Stoga se prvom snijegu uvijek treba radovati, jer tko zna hoće li ga u nastavku zime uopće još biti.

Piše: Dražen Prćić

Subotica zimi

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.)- studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.)

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA.

VA[ SUBOTICA-TRANS Tel.: 024/555-566

18. prosinca 2009.42

FO

TO K

UTA

KKV

IZ Wolfgang Amadeus Mozart

U kojem gradu i koje godine se rodio Wolfgang Amadeus Mozart ?Kako su se zvali njegovi roditelji?S koliko godina je Mozart komponirao svoja prva djela?Koje godine je komponirao svoju prvu operu i kako se ona zvala?Kako se zvala Mozartova supruga?Koje godine je umro?Gdje je pokopan?

U N

EKO

LIKO

RED

AKA Brand

Živimo u svijetu brojnih velikih komercijalnih brandova koji su globalno zaposjeli cijeli naš planet. Ali postoje i oni mali, nekomercijalni brandovi, koji svojom vrijednošću također zauzimaju mjesto u našim životima. Tako mi na našim prostorima, u vremenu prije Božića, slavimo Materice i Oce, naš jedinstveni »brand« na koji smo vrlo ponosni i njegujemo ga stoljećima. I njegovat ćemo dokle god nas bude...

43

HrvatskaRIJEČ

U Salzburgu, 21. siječnja 1756. godine.Leopold i Anna Maria Pertl.Menuete s pet godina, a simfonije s devet godina.1768. godine – La Finta Semplice.Constanze Webber.Umro je 5. prosinca 1791. godine.U neoznačenom grobu na groblju Saint Marx u Beču.

Domaćin predstavlja specijalnog gosta večeri. Glasovitog hiro-manta.– Ovo je moj prijatelj Veliki Cosmo, tko želi da mu pogleda iz dlana neka slobodno priđe.Iz prvog reda prilazi jedna zanosna plavuša i pruža ruku.– U vašem dlanu vidim da ste udana i da imate četvero djece!– Bravo! - Ushićeno prokomentira žena.Hiromantu potom pristupi njezin muž.– Vi ste oženjeni i imate dvoje djece!Muž se zbuni, žena još više... Dođe žena s posla i bijesno se poče derati na muža:– Ti si nesposoban. I otac ti je nesposoban. I mater, i cijela tvoja obitelj također. Kad bi se organiziralo natjecanje u nesposob-nosti ti bi osvojio drugo mjesto.– Zašto ne prvo? – nasmije se muž.– Zato što si nesposoban!

VICE

VI

Zabava

18. prosinca 2009.

»VRUĆA MAČKICA«

Blagdanska Subotica14. prosinca

HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009.44

MEDALJA LAJOŠA VERMEŠA

Priznanje za Saru KlisuruSUBOTICA – Odbojkašica ŽOK Spartaka Sara Klisura dobitnica je medalje Lajoša Vermeša kao najbolja sportaši-ca Subotice u protekloj 2009. godini. Glasovima žirija sastav-ljenog od 25 subotičkih trene-ra, sportskih novinara i radnika, mlada odbojkašica je nagrađena za odlične rezultate koje je bilje-žila igrajući za reprezentaciju i svoj klub. Osvajačica je sre-brnih medalja na Svjetskom i Europskom prvenstvu u mlađim kategorijama, a standardna je prvotimka u Spartaku. Drugo mjesto, sa samo nekoliko gla-sova zaostatka, zauzeo je hrvač Davor Štefanek, osvajač zlatne medalje na Mediteranskim igrama i naslova pobjednika europske Lige šampiona u dresu Partizana. Tijana Ajduković, košarkašica Spartaka, osvojila je treće mjesto zahvaljujući odličnim igrama u dresu svoga kluba i osvajanju srebrne medalje u majici juniorske košarkaške reprezentacije na Mediteranskim igrama, te nastupu na prvenstvu Europe u istoj kon-kurenciji.

Za najbolji sportski kolektiv vodila se velika borba između ŽOK Spartaka i NK Spartaka Zlatibor vode, ali je priznanje pripalo »Golubicama«, kako glasi popularni nadimak subotičkih odbojkašica koje ponovno zauzimaju sami vrh ženske odbojke u Srbiji i uspješno se natječu na europskoj pozornici Challenge kupa. Dva specijalna priznanja

za sportski podvig godine dobili su: Gabor Sagmeister, prvi čovjek iz Srbije kojemu je pošlo za rukom završiti glasoviti rally Paris-Dakar i NK Spartak Zlatibor voda za povratak u elitni nogometni razred Super lige, nakon desetogodišnjeg tavorenja u nižim rangovima natjecanja.

Sara Klisura najperspektivnija odbojkašica Srbije

BEOGRAD – Na prigodnoj svečanosti u povodu otvorenja izložbe »85 godina odbojke u Srbiji«, igračici Spartaka Sari Klisuri uručeno je pri-znanje za najperspektivniju odbojkašicu Srbije.

NOGOMET

Spartak ZV poražen na MarakaniBEOGRAD – Odličnu polusezonu u debitantskoj sezoni Super lige nogometaši Spartaka Zlatibor vode završili su očekivanim porazom protiv jesenjeg prvaka Crvene zvezde u Beogradu, iako visok rezultat (5-2) i nije prava slika događanja na terenu. Momčad Zorana Milinkovića je povela na Marakani, ali je potom brzopleto u samo nekoliko minuta

primila tri pogotka i iskusnija beogradska momčad je poslije rutinirano privela susret kraju. Strijelci za Subotičane bili su Janjuš i Nosković. Nogometno proljeće Spartak ZV će, kao najugodnije iznenađenje prven-stva, dočekati na visokom petom mjestu s 23 osvojena boda i sa samo bodom zaostatka iza OFK Beograda i Vojvodine.

ODBOJKA

Poraz u tie breakuBEOGRAD – Nakon velike borbe u pet setova odbojkašice Spartaka poražene su (2-3) na gostovanju kod lidera prvenstva Crvene zvezde u 8. kolu Super lige. U napetom susretu, Subotičanke su osvojile prvi i četvrti set, ali je tie break (15-12) pripao domaćoj ekipi. Unatoč porazu Spartak zauzima i dalje treće mjesto na tablici s 16 osvojenih bodova, a sljedeći susret igra ovoga vikenda na svom terenu protiv Poštara 064.

Golubice u Nizozemskoj SUBOTICA – Ždrijeb trećeg kola CEV Challenge kupa donio je odboj-kašicama Spartaka nizozemsku momčad Vert. Prvi susret »Golubice« gostuju u terminu (5.-7. siječnja), a uzvrat je za tjedan dana u subotičkoj Dvorani sportova.

Sport

HrvatskaRIJEČSport

4518. prosinca 2009.

Još jedan uspjehSUBOTICA – Novu prvenstvenu pobjedu u prvenstvu Druge lige zabilje-žili su odbojkaši Spartaka svladavši na svom parketu (3-1) gostujuću mom-

čad FOK iz Futoga. Spartak dijeli prvo mjesto s ekipom Petrovaradina, a obje momčadi još uvijek nemaju poraz u ovogodišnjem prvenstvu.

KOŠARKA

Neuspjeh na gostovanjuKOVIN – Košarkašice Spartaka poražene su na gostovanju u Kovinu protiv istoimene domaće ekipe (93-68) u 10. kolu prvenstva Prve A lige. U sljedećem, 11. kolu, koje je na programu u subotu 19. prosinca, Spartak dočekuje ekipu Proletera, a trenutačno zauzima deveto mjesto s 12 osvojenih bodova.

Nova pobjeda NOVI SAD – U susretu 11. kola lider I. srpske lige, košarkaši Spartaka pobijedili su na gostovanju u Novom Sadu i nastavili stopostotni učinak u dosadašnjem tijeku prvenstva.

PIKADO

Novogodišnji turnir u pikaduSUBOTICA – Kao i prethodnih godina, subotička djeca »mjesečine« i ove godine će moći dočekati novogodišnje praznike turnirom. Osnovna škola »Kizur Ištvan«, Pikado savez Vojvodine i udruga za pozitivnu komunika-ciju – »Klub 21« zajedno će organizirati praznični pikado turnir za djecu

i mlade, posjetitelje klubova »Mesečina«. Turnir i svečani program će se održati u Klubu »Mesečina« Osnovne škole »Kizur Istvan« u petak, 18. prosinca, s početkom u 17 sati. Profesionalne elektroničke pikado table, diplome, medalje i pokale za natjecatelje će osigurati Pikado savez, sveča-ni program i darove za sudionike direktorica i kolektiv škole domaćina, a prigodnu zakusku i osvježenje tvornica mini peciva »Fornetti« Subotica i udruga »Klub 21«. Manifestacija će biti otvorenog tipa i organizatori srdač-no pozivaju sve zainteresirane mlade da se prijave za natjecanje.

RUKOMET

Sigurno do bodova u FutoguFUTOG – Rukometaši Spartaka Vojputa zabilježili su još jednu pobjedu na gostovanju, svladavši u Futogu momčad Metalca (29-25). S novim bodo-vima Subotičani drže priključak u borbi za prvo mjesto na tablici Druge lige, a u sljedećem kolu dočekuju na svom terenu momčad Jedinstva.

VATERPOLO

Spartak drugi u konkurenciji do 16 godina

SUBOTICA – Na final-nom turniru vaterpolista do 16 godina starosti mlada momčad Spartaka osvojila je drugo mje-sto u konkurenciji četiri ekipe. Prvo mjesto osvo-jila je ekipa Partizan 2, koja je i jedina svla-dala domaću momčad Spartaka (14-7).

PLIVANJE

Osvojeno 18 medalja BEOGRAD – Plivači i plivačice PK Spartaka uspješno su nastupili na 18. međunarodnom plivačkom mitingu »Vračar 2009« u Beogradu i osvojili isto toliko medalja (8 zlatnih, 6 srebrnih i 4 brončane). I ovoga puta su najuspješniji bili Bojan Rašković (7 medalja i pokal za najuspješnijeg natjecatelja mitinga) i Milica Šoštarec (2 zlatne medalje uz rekord na 50 m slobodno za uzrast do 12 godina).

HrvatskaRIJEČ Sport

46 18. prosinca 2009.

POGLED S TRIBINA

Ozljede

Kao i svaka druga stvar u životu, i sport ima lijepu i manje lijepu stranu. Ova drugu, »tamniju stranu sportske medalje« u najvećoj

mjeri predstavljaju ozljede sportaša koje često znaju biti razlogom više-mjesečnog, pa i višegodišnjeg izostanka s terena ili borilišta. Ali kao i uspjesi, ovi »zdravstveni neuspjesi« postali su posve normalna stvar, jer današnji je sport odavno izgubio amaterske okvire prerastajući u čisto profesionalno gladijatorstvo sa samo jednim ciljem – pobjedom po svaku cijenu! Bili sportaš ili sportašica zdravi ili poluzdravi, posve je svejedno dok ikako mogu nastupiti.

Najsvježiji primjer opasnog života na rubu ozljeda je primjer skija-ša Ivice Kostelića koji je u nedjelju morao ponovno operirati menisk koljena, istog onog koje je prije nekoliko godina već liječio. A dobar dio svoje aktivne ski karijere proveo je smjenjujući se na relaciji staza-bol-nička postelja. Njegova glasovita sestra i najbolja skijašica svih vremena Janica, mogla bi »napisati memoare« iz bolničkih soba iz kojih se uz velike bolove vraćala na pobjedničke podije.

Nakon duge stanke, koja je za posljedicu možda imala i neodlazak Hrvatske na SP 2010. na travnjak se vratio vezist Tottenhama Luka Modrić, aktualni najsjajniji dragulj hrvatskog nogometa.

Mjeseci gipsa i rehabilitacije ostavili su traga i trebat će još vremena da njegove lopte »dobiju oči«, a protivnički vratari strahuju od njegovih udaraca.

U siječnju bi se na teniski teren trebao vratiti, poslije također dosta vremena izbivanja zbog mononukleoze, i Mario Ančić, jedan od najboljih hrvatskih tenisača svih vremena. U vremenu budućih blagdana, u izobi-lju lijepih želja, poželimo svim sportašima što manje ozljeda, a što više sportskih uspjeha.

PLIVANJE

Pet hrvatskih medalja na EP-u

Na Europskom prven-stvu u plivanju u malim

bazenima u Istanbulu hrvat-ska plivačka vrsta osvoji-la je pet medalja i postala šestom plivačkom nacijom staroga kontinenta. U odnosu na prošlo EP (Rijeka 2008), osvojena je jedna medalja više (štafeta 4 x 50m slo-bodno u sastavu Draganja, Puninski, Todorović i Delač – srebro), dok su Duje Draganja (europski prvak na 100 m mješovito i srebrni na 50 m slobodno) i Sanja Jovanović (prvakinja na 50 m leđno i viceprvakinja na 100 m leđno) još jednom potvr-dili svoju plivačku kvalitetu.

HOKEJ

Medvjedi bolji od Jesenica

Odličnom igrom, okrunjenom sa sedam pogodaka u mreži gostiju iz Jesenica, Medveščak je pobijedio u 32. kolu hokejaške EBEL lige

(7-2) i osvojio dva veoma velika i važna boda u borbi za osmo mjesto na tablici. Novim rezultatskim uspjehom »Medvjedi« sada imaju pet bodova više od Olimpije, izravnog konkurenta za plasman u doigravanje.

KOŠARKA

(Ne)uvjerljiva Cibona

Po sustavu toplo-hladno igraju košarkaši Cibone na dva natjeca-

teljska fronta. U regionalnoj košar-kaškoj NLB ligi bilježe pobjede, dok u Euroligi nižu poraze. U 12. kolu NLB-a na domaćem parketu svladali su momčad Radničkog (92-55), dok su u 7. kolu Eurolige u Draženovom domu poraženi protiv Barcelone (66-80). Od ostala tri hrvatska predstva-nika u NLB ligi jedino je Zadar zabi-lježio pobjedu (89-83 protiv Crvene zvezde), dok su Zagreb i Cedevita poraženi na gostovanjima protiv Hemofarma (66-74) i Partizana (95-75). Cibona zauzima prvo mjesto na tablici s 22 osvojena boda, Zagreb je treći (20), Zadar četvrti (18), a Cedevita je deseta s 17 osvojenih bodova.

NOGOMET

Polufinalisti hrvatskog nogometnog kupa

Uspješnim nastupima u uzvratnim susretima četvrtrfinala hrvatskog kupa Dinamo, Hajduk, Šibenik i Varteks izborili su plasman u polu-

finale najmasovnijeg nogometnog natjecanja. Dinamo je slavio protiv Pomorca (3-2), Hajduk je bio uvjerljiv protiv Zagreba (4-1), Šibenik je nadigrao Osijek (4-0), dok se Varteks pobjedom nad Slaven Belupom (2-0) priključio kvartetu koji će odlučiti od osvajaču Rabuzinovog »sunca«, pokala namijenjenog pobjedniku kupa.

Dinamo bez »ino zvijezda«

Teška situacija u kojoj se NK Dinamo našao (u trenutku izlaženja ovog broja znat će se jesu li možda prošli skupinu u Euroligi)

natjerala je čelništvo kluba na otkazivanje ugovora nekolicini skupih ovosezonskih akvizicija. Raskid ugovora dobit će Argentinac Cufre i Grk Papadopoulus, a transfer Marija Mandžukića trebao bi biti realiziran već u zimskoj stanci.

HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009.

Sport HrvatskaRIJEČ

47

Kada im to nogometne obveze dopuste, a najčešće je to kada njihova mom-

čad igra doma, nogometaši Cibalie iz Vinkovaca, nekadašnji igrači subotičke Bačke, Kristijan Čorba (1993.), Danijel Romić (1993.) i Dinko Kuntić (1994.) iskoriste kra-tak vikend predah i dio subote i nedjelje provedu sa svojim obite-ljima. Prošla subota je bila jedna od »domaćih«, pa smo ih uspjeli

»uloviti« svu trojicu i porazgovarati o njihovim vinkovačkim danima u majici Cibalie. »U momčadi kadeta NK Cibalia smo već skoro godinu i pol i mogu reći da smo izvrsno primljeni od strane svih suigrača, pa s adap-tacijom nije bilo nikakvih većih problema. Živimo u klupskom smještaju na stadionu, a uz svakod-nevne treninge i prvenstvene susre-te, Danijel i ja pohađamo drugi razred srednje Ekonomske škole u Vinkovcima, dok Dinko ide u prvi razred iste škole«, prvi je »probio led« Kristijan, što je i posve nor-malno jer je jedini od njih igrač navale.

NOGOMETNE RAZLIKE

Sva trojica mladih nogometaša su prije odlaska u Vinkovce nastupali u majici NK Bačke iz Subotice, a nižerazredni rang natjecanja zami-jenili su nastupima u kadetskom prvenstvu Hrvatske. »Velika je razlika igrati ligu na teritoriju cijele države, s kadetskim momčadima prvoligaških klubova, u odnosu na natjecanje u terito-

riju samo jedne regije u kojem se natječe naš nekadašnji klub. Sustav natjecanja u kojem igramo je potpuno jednak prvoj HNL, pa smo u prilici zaigrati u svim dije-lovima Hrvatske protiv svojih vrš-njaka iz Dinama, Hajduka, Rijeke, Šibenika...« povezao je nastavak razgovora Danijel, igrač sredine terena. »Najveći derbi za našu momčad predstavljaju susreti protiv mom-čadi Osijeka u borbi za kadetski primat u Slavoniji. Nažalost, u prvom susretu ove sezone doma smo poraženi 2-1 i nastojat ćemo to u nastavku sezone poravnati na njihovom terenu«, pojasnio je Dinko, također igrač veznog reda i

najmlađi član ovog trija subotičkih nada.

VINKOVCI

Već drugu godinu Kristijan, Danijel i Dinko žive u Vinkovcima, i postupno su se već posve navikli na život svo-jevrsnih »malih nogometnih profesi-onalaca«, napustivši zarana obiteljski dom. Kako to danas izgleda opisuje nam Kristijan.

»Navikli smo se na sve, iako je u početku malo bilo nezgodno. Sve ide svojom rutinom, škola, treninzi, utakmice, putovanja, ali se uvijek radujemo kada možemo malo sko-knuti doma.« »U Vinkovce smo došli u želji da napredujemo u našoj nogometnoj vje-štini, vrijedno treniramo pod stručnim nadzorom trenera Ivana Karaule, a često naše treninge zna posjetiti i prvi trener Cibalie Stanko Mršić. Velika prednost našeg stanovanja u okrilju stadiona je i svakodnevna prilika za promatranjem treninga i prvoligaških susreta našeg kluba koji u ovom tre-nutku zauzima visoko drugo mjesto na tablici HNL«, nastavio je vinko-vačku priču Danijel.

»Školu imamo u prijepodnev-nim satima, a popodne je rezer-virano za trening, potom slijedi malo rada na fitnessu i malo slo-bodnog vremena koje najčešće provodimo uz računala i konatkte s našim brojnim prijateljima na Facebooku«, dodaje Dinko.

KARIJERA

Sva trojica bi jednoga dana željela zaigrati profesionalni nogomet u nekom od hrvatskih ili inozemnih klubova, a na tom putu predsto-ji im još mnogo treninga, rada i natjecateljskih susreta. Na završno

pitanje koju bi utakmicu u dresu Cibalie izdvojili iz brojke dosada odigranih, Danijel se odlučio za susret upravo protiv Osijeka, kada je tek stigao u Vinkovce i uvjer-ljivu pobjedu od 3-0. I Dinkov tip je bio duel protiv Osijeka, ali iz vremena pionirskih dana, dok je Kristijan posebice obilježio susret protiv Dinama, kada je nakon tro-mjesečne stanke zbog ozljede, prvi puta ponovno zaigrao. Momcima više nismo željeli »krasti« kratko vrijeme koje će provesti doma, jer već sutradan, u nedjelju, ponov-no su morali natrag u Vinkovce, pa smo im poželjeli da im se sve nogometne želje ispune onako kako su ih sami zamislili.

Subotičke nogometne nadeTri mladića već su drugu godinu u kadetskoj momčadi prvoligaša iz Vinkovaca

Razgovor vodio: Dražen Prćić

KRISTIJAN ČORBA, DANIJEL ROMIĆ I DINKO KUNTIĆ, NOGOMETAŠI CIBALIE

Subotica - Vinkovci

Subotica je ipak veći grad od Vinkovaca i ima više mjesta za izlazak, s druge strane, kada smo tamo sve se odvija na relaciji stadion – škola i nemamo baš pre-više slobodnog vremena, suglasni su Kristijan, Danijel i Dinko u spoređivanju rodnog grada s gradom u kojem trenutačno žive.Kristijan Čorba Danijel Romić Dinko Kuntić

05.50 - Najava programa05.55 - Trenutak spoznaje07.00 - Dobro jutro, Hrvatska07.05 - Vijesti07.10 - Dobro jutro, Hrvatska07.35 - Vijesti07.40 - Dobro jutro, Hrvatska09.10 - Dolina sunca10.00 - Vijesti10.15 - Na vodenome putu 3: Madeira, dok. serija11.10 - Oprah Show 12.00 - Dnevnik12.30 - Oprezno s anđelom, telenovela13.20 - McLeodove kćeri 3, serija14.10 - Vijesti14.40 - Glas domovine15.05 - Drugo mišljenje: Kosa i vlasište15.35 - Znanstvena petica16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti16.20 - Hrvatska uživo17.45 - Iza ekrana18.15 - Kod Ane18.35 - Dolina sunca, telenovela19.30 - Dnevnik20.15 - Zapravo ljubav, američko-britanski film22.30 - Lica nacije23.25 - Vijesti23.40 - Predsjednički izbori 2009. - bonusi23.45 - Poslovne vijesti23.50 - Vijesti iz kulture00.00 - Drugi red partera, emisija o kazalištu00.55 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija01.40 - Krv i vino, američki film03.20 - Vip Music Club LP05.20 - Oprezno s anđelom, telenovela

06.50 - Najava programa06.55 - Delta - stanje, crtana serija07.15 - Trolovi, crtana serija07.40 - TV vrtić:--.-- - Život u obitelji vodenkonja: Gljive--.-- - Nogalo: Ja volim plavo--.-- - Cipelice lutalice: Hijeroglifi i mumije08.03 - Priča o Tracy Beaker08.15 - Platno, boje, kist08.25 - Puni krug08.40 - Slučaj za ekipu BARZ, serija za djecu09.05 - Gem, set, meč - serija za djecu

09.30 - Vip Music Club10.00 - Neukrotiva ljepota, serija10.45 - Heinähattu ja Vilttitossu, finski film12.05 - Val Gardena: Svjetski ski kup (M) - superG, prijenos13.30 - Prijatelji 7, serija13.50 - Zovem se Earl 2, serija14.15 - Ksena - princeza ratnica 5, serija15.00 - Kod Ane15.15 - TV vrtić:--.-- - Život u obitelji vodenkonja: Gljive--.-- - Nogalo: Ja volim plavo--.-- - Cipelice lutalice: Hijeroglifi i mumije15.33 - Priča o Tracy Beaker15.45 - Puni krug16.00 - Izazovi: Oliver i planina, danski dok. flm za mlade16.20 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija17.05 - Drugi red partera, emisija o kazalištu18.00 - Vijesti na Drugom18.20 - Županijska panorama18.47 - Uvijek je sunčano u Philadelphiji 2, serija19.08 - Razred, serija19.30 - VIP Music Club20.05 - Čarolija 10, serija21.00 - Vijesti na Drugom21.15 - Paul Merton u Kini, dokumentarna serija 22.15 - Umorstva u Midsomeru 12, serija23.50 - Brian Ferry: Dylanesque - uživo u Londonu00.40 - Kraj programa

06:55 Jackie Chan07:35 Pocoyo, crtana serija07:55 Tomica i prijatelji08:05 Bumba, crtana serija08:15 Ezo TV, tarot show08:45 Nova lova, TV igra10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija14:05 Provjereno, informativni magazin15:05 Zovite me Djed Mraz, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV17:25 Naša mala klinika, serija18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Supertalent - završnica, show22:40 Povratak u budućnost 3, igrani film 00:50 Raj na zemlji, igrani film 02:45 Vidoviti Milan, tarot show

03:45 Posljednja pljačka, film05:10 Gdje je istina, film 06:40 Kraj programa

06.35 Bikeri s Marsa07.00 SpužvaBob Skockani07.30 Punom parom, kulinarski izazov07.55 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija08.25 Pod istim krovom, humoristična serija09.20 Astro show, emisija11.25 Dadilja, serija11.55 Malcolm u sredini, humoristična serija12.25 Exkluziv, magazin12.35 Večera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija13.30 Tajna čokolade14.25 Heroji iz strasti, serija (dvije epizode)16.00 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.30 Pod istim krovom, humoristična serija17.00 Dadilja, humoristična serija17.30 Malcolm u sredini, humoristična serija18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijesti18.55 Exkluziv, magazin19.05 Večera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija20.00 Kum, igrani film, kriminalistička drama23.05 Razotkrivanje, igrani film, drama/triler01.35 Vijesti01.45 Savršeno oružje, igrani film, akcijski03.15 Astro Show, emisija

06.05 - Najava programa06.10 - reprizni program06.50 - Iza ekrana07.20 - Vijesti07.35 - Kinoteka - ciklus klasičnog vesterna: Union Pacific, američki film 10.00 - Vijesti10.10 - Vijesti iz kulture10.15 - Kućni ljubimci10.50 - Veterani mira, emisija za branitelje12.00 - Dnevnik12.30 - Oprezno s anđelom13.20 - Prizma, multinacionalni magazin14.05 - Duhovni izazovi

14.35 - Jelovnici izgubljenog vremena14.55 - Reporteri: Kako su Beatlesi uzdrmali Kremalj16.05 - Euromagazin16.40 - Vijesti16.55 - Kulturna baština: Muzej rimskog stakla17.10 - Domaći dok. film17.45 - Svirci moji, glazbena emisija18.35 - U istom loncu, kulinarski show19.15 - LOTO 7/3919.30 - Dnevnik20.10 - Ples sa zvijezdama, 1. dio (8/8)21.30 - Ples sa zvijezdama, 2. dio (8/8)22.00 - Vijesti22.15 - Vijesti iz kulture22.25 - Filmski vikend Smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 3, američki film 00.25 - Filmski maraton: Kodno ime Čistač, američki film01.55 - Filmski maraton: Van Wilder, američki film 03.25 - Reporteri: Kako su Beatlesi uzdrmali Kremalj04.30 - Svirci moji, glazbena emisija05.15 - Oprezno s anđelom

07.00 - TV vodič07.20 - Najava programa07.25 - Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmatinac07.50 - Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu08.15 - Na kraju ulice08.45 - Parlaonica09.40 - Kokice10.10 - Briljanteen10.55 - KS automagazin11.25 - 4 zida12.05 - Val Gardena: Svjetski ski kup (M) - spust, prijenos13.25 - Hrvatski pisci na TV ekranu - A.Šenoa: Kanarinčeva ljubovca14.25 - Rabljeni ljudi, američki film 16.25 - Košarka, NLB liga: Zagreb - Zadar, prijenos18.30 - KORAK U ŽIVOT - humanitarna akcija19.30 - Garaža: Bambi Molesters20.05 - K2, američki film21.55 - Sportske vijesti22.10 - KORAK U ŽIVOT - snimka koncerta23.15 - Dobre namjere, TV serija

00.05 - Noć u kazalištu: Gartlic kajkavski 01.15 - Kraj programa

06:10 Ezo TV, tarot show08:10 Bumba, crtana serija08:25 Power Rangers, serija08:50 Superheroj Spiderman, crtana serija09:15 Graditelj Bob, crtana serija09:30 Winx, crtana serija09:55 Dora istražuje, crtana serija10:20 U sedmom nebu, serija11:20 Smallville, serija12:20 Zovite me Djed Mraz, igrani film 14:05 Povratak u budućnost 3, igrani film 16:15 Kod Ane, kulinarski show17:10 Vijesti17:20 Lud, zbunjen, normalan, serija18:40 Predsjednička utrka19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Sve za lovu, igrani film 22:15 Dream team, igrani film 00:00 Glas smrti, igrani film01:45 Vidoviti Milan, tarot show 02:45 Vrijeme ubijanja, film 04:50 Lude 70-e, serija05:40 U sedmom nebu, serija06:25 Kraj programa

07.00 Miffy, animirana serija08.00 Ulica Sezame, animirana serija09.05 Bikeri s Marsa, crtana serija09.30 Ben 10, crtana serija10.10 Tajna čokolade, telenovela

PETAK 18.12.2009.

SUBOTA 19.12.2009.

HrvatskaRIJEČ TV Program

18. prosinca 2009.48

HRT2, ČETVRTAK, 24.12.2009., 21.55HRT2, PETAK, 25.12.2009., 16.20TIHA NOĆ U VUKOVARU - snimka

Ovogodišnja »Tiha noć u Vukovaru« deveti je po redu koncert što ga Hrvatska radio-televizija tradicionalno daruje gradu Vukovaru za božićne blagdane. U godini velikog jubi-leja, 800. obljetnice franjevačkog reda, u središtu ovogodišnjih Vukovarskih advent-skih svečanosti je »Sv. Franjo i Božić«.U obnovljenoj crkvi Sv. Filipa i Jakova, u

11.15 Jedna od dečkiju, serija11.40 Put kroz život, igrani film, drama13.25 Predsjednički trg: Ivo Josipović i Milan Bandić14.10 Iznenadna pustolovina, igrani film, komedija15.55 Premier liga: Blackburn Rovers- Tottenham Hotspur, prijenos18.00 Zvijezde Ekstra: Donald Trump (2. dio), zabavna emisija18.30 Vijesti19.05 Discovery: Viva Las Vegas, dok. film20.00 Sportska groznica, film, romantična komedija21.50 Put do zrelosti, igrani film, komedija 23.30 Savršeno oružje, igrani film, akcijski 00.55 Razotkrivanje, igrani film, drama/triler

05.55 - Najava programa06.00 - Jelovnici izgubljenog vremena06.20 - Glas domovine06.45 - Euromagazin07.15 - Duhovni izazovi08.00 - Vijesti08.10 - Ansambl Amarcord u Varaždinu09.15 - Opera box10.00 - Vijesti10.10 - Vijesti iz kulture10.20 - Knjiga postanka, mini-serija12.00 - Dnevnik12.25 - Plodovi zemlje13.20 - Rijeka: More13.50 - Živjeti zdravije14.00 - Nedjeljom u dva15.05 - Mir i dobro

15.35 - Vijesti 15.45 - Goonies, američki film 17.40 - Lijepom našom: Sveti Martin na Muri18.35 - U istom loncu, kulinarski show19.15 - LOTO 6/4519.30 - Dnevnik20.10 - Tko želi biti milijunaš?, kviz21.10 - Leo i Brigita, drama22.25 - Vijesti22.55 - Filmski vikend smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 4, američki film 01.00 - Knjiga postanka, mini-serija02.50 - Lijepom našom: Sveti Martin na Muri03.40 - U istom loncu, kulinarski show04.20 - Plodovi zemlje05.10 - Rijeka: More

06.10 - Najava programa06.15 - Dječak i vjeverica, crtana serija06.40 - San o slavi, serija za djecu07.05 - Anastazia, američki animirani film za djecu08.35 - Prijatelji09.35 - Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje10.50 - Biblija11.00 - Vukovar: Misa, prijenos12.10 - Nora Fora, TV igra za djecu12.40 - Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje15.35 - Ples sa zvijezdama (8/8)17.25 - Dugo, toplo ljeto - američki film19.25 - Garaža: Dogma20.00 - Dan HOO-a21.25 - Operacija Swordfish, američki film 23.05 - Dobre namjere, TV serija 23.55 - Sportske vijesti00.05 - Nove avanture stare Christine 3, serija00.25 - Dobro ugođena večer: Aleksandar Kalajdžić00.55 - Transfer01.25 - TV raspored

06:35 Bumba, crtana serija06:50 Power Rangers, serija07:15 Superheroj Spiderman, crtana serija07:40 Graditelj Bob,

crtana serija07:55 Winx, crtana serija08:20 Dora istražuje, crtana serija08:45 Ulica sjećanja, serija09:45 Automotiv, auto-moto magazin10:15 Novac, business magazin10:45 Kevin Hill, serija12:45 Kući za Božić, igrani film 14:30 Grad Djeda Mraza, igrani film 16:25 Vijesti16:35 Supertalent, show19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Nad lipom 35, humoristično-glazbeni show21:00 Casper, igrani film 22:55 Red Carpet, showbiz magazin 00:15 Dvostruki obračun, igrani film02:15 Žena po narudžbi, igrani film03:45 Red Carpet, showbiz magazin 04:55 Kući za Božić, igrani film 06:25 Kraj programa

06.40 Grupna terapija, humoristična serija07.10 Miffy, animirana serija08.05 Ulica Sezame, animirana serija09.10 Bikeri s Marsa, crtana serija09.40 Ben 10, crtana serija10.20 Discovery: Viva Las Vegas, dok.film11.15 Jedna od dečkiju, humoristična serija11.40 Iznenadna pustolovina, igrani film, komedija13.20 Sportska groznica, film, romantična komedija15.10 Agent Cody Banks, igrani film,komedija17.00 Odred za čistoću, dokumentarna emisija17.30 Jezikova juha, reality show18.30 Vijesti19.05 Exkluziv, magazin20.00 Luda božićna zvona, igrani film, komedija21.35 CSI: Miami, kriminalistička serija22.30 Ludilo predgrađa, igrani film, drama00.05 Put do zrelosti, igrani film, komedija

05.40 - Najava programa05.45 - Mir i dobro06.15 - Drugo mišljenje: Kosa i vlasište07.00 - Dobro jutro, Hrvatska07.05 - Vijesti07.10 - Dobro jutro, Hrvatska07.35 - Vijesti09.10 - Dolina sunca10.00 - Vijesti10.10 - Vijesti iz kulture10.15 - Na vodenome putu 3: Norveška - Brzom linijom, dok.serija11.10 - Treća dob, emisija12.00 - Dnevnik12.32 - Oprezno s anđelom13.20 - McLeodove kćeri 314.10 - Vijesti 14.40 - Normalan život15.35 - Direkt16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti16.20 - Hrvatska uživo17.35 - Najslabija karika, kviz18.15 - Kod Ane18.35 - Dolina sunca19.30 - Dnevnik20.06 - Predsjednički izbori 2009. - bonusi20.25 - Potrošački kod21.00 - Čarolije letenja: Nebeski jahači - povijest helikoptera, dokumentarna serija 21.55 - Proces22.35 - Otvoreno23.30 - Vijesti23.45 - Predsjednički izbori 2009. - bonusi23.55 - Poslovne vijesti00.10 - Na rubu znanosti: Jezerska čudovišta01.05 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija01.50 - Ksena - princeza ratnica 5, serija02.30 - Dr. House 5, serija03.15 - Potrošački kod03.45 - Proces05.05 - Oprezno s anđelom, telenovela

07.00 - Najava programa07.05 - Delta - stanje07.25 - Trolovi, crtana serija07.50 - TV vrtić:--.-- - Crtana serija--.-- - Vitaminix--.-- - Luckaste pačje pustolovine08.10 - Čarobna ploča 2 (1.)08.25 - Platno, boje, kist08.35 - Kratki spoj08.50 - Slučaj za ekipu BARZ, serija za djecu09.15 - Vip Music Club09.50 - Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - slalom, 1. vožnja10.45 - Neukrotiva ljepota, serija

11.30 - Hugo i Josefin, švedski film12.55 - Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - slalom, 2. vožnja13.50 - Zovem se Earl 2, humoristična serija14.15 - Ksena - princeza ratnica 5, serija15.00 - Kod Ane15.15 - TV vrtić:--.-- - Crtani film--.-- - Vitaminix--.-- - Luckaste pačje pustolovine15.35 - Čarobna ploča 2 (1.)15.50 - Emisija za djecu (Majstori svirači)16.20 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija17.05 - Na rubu znanosti: Jezerska čudovišta18.00 - Vijesti na Drugom18.20 - Županijska panorama18.47 - Uvijek je sunčano u Philadelphiji 2, serija19.08 - Razred, serija19.30 - VIP Music Club20.05 - TV Bingo Show21.00 - Bitange i princeze 5, humoristična serija21.40 - Vijesti na Drugom21.55 - Dr. House 5, serija 22.45 - Flyboys, britanski film 01.00 - Porotnici, serija01.50 - Kraj programa

06:55 Jackie Chan07:35 Pocoyo, crtana serija07:55 Tomica i prijatelji08:05 Bumba, crtana serija08:15 Ezo TV, tarot show 08:40 Nova lova, TV igra10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Naši najbolji dani, serija12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija14:00 Najbolje godine, serija15:00 Casper, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Najbolje godine, serija21:00 Djed Mraz se ženi, film 22:55 Vijesti 23:10 Zakon brojeva, serija00:10 Seinfeld, serija00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija02:10 Nova lova, TV igra03:10 Policijska pravda, film04:50 Zakon brojeva, serija05:35 Lude 70-e, serija06:25 IN magazin 06:55 Kraj programa

05.20 Pink Panther

PONEDJELJAK 21.12.2009.

NEDJELJA 20.12.2009.

TV Program HrvatskaRIJEČ

18. prosinca 2009. 49

HRT2, ČETVRTAK, 24.12.2009., 21.55HRT2, PETAK, 25.12.2009., 16.20TIHA NOĆ U VUKOVARU - snimka

ozračju topline, blagosti i radosti Božića, nastupit će mali Vukovarci, tamburaški sastavi i solisti i tamburaški orkestar Slavka Batoreka iz Osijeka.Voditelji: Melita Hrengek i Branko Uvodić Redatelj: Vladimir KoščevićUrednik: Branko Uvodić

05.35 SpužvaBob Skockani,06.00 Miffy, animirana serija06.25 Punom parom, kulinarski izazov06.55 Princ iz Bel-Aira, serija07.25 Pod istim krovom, serija07.55 Dadilja, serija08.25 Malcolm u sredini,serija09.15 Astro show, emisija11.20 Rat u kući, serija11.45 Exkluziv, magazin12.35 Večera za 5, lifestyle emisija13.30 Tajna čokolade14.25 Heroji iz strasti, serija (dvije epizode)16.00 Princ iz Bel-Aira, serija 16.30 Pod istim krovom, serija17.00 Dadilja, serija17.30 Malcolm u sredini,serija18.00 Rat u kući, serija18.30 Vijesti18.55 Exkluziv, magazin19.05 Večera za 5, lifestyle emisija19.35 Punom parom, kulinarski izazov20.00 Izgubljeno blago Grand Canyona, igrani film21.40 Dragulj s Nila, film23.40 Vijesti23.50 Luda Božićna zvona, igrani film, komedija01.30 Astro show, emisija

05.50 - Najava programa05.55 - Normalan život07.00 - Dobro jutro, Hrvatska07.05 - Vijesti07.10 - Dobro jutro, Hrvatska07.35 - Vijesti07.40 - Dobro jutro, Hrvatska09.10 - Dolina sunca10.00 - Vijesti10.15 - Na vodenome putu 3: Shetlandski otoci, dokumentarna serija 11.10 - Danny na moru 1, dokumentarna serija11.40 - Kulturna baština12.00 - Dnevnik12.32 - Oprezno s anđelom13.20 - McLeodove kćeri 314.10 - Vijesti14.40 - Među nama15.35 - Nebeska vojska16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti16.20 - Hrvatska uživo17.35 - Najslabija karika, kviz18.15 - Kod Ane18.35 - Dolina sunca19.30 - Dnevnik20.06 - Predsjednički izbori 2009. - bonusi20.20 - PREDSJEDNIČKI IZBORI 2009. - sučeljavanje23.20 - Živjeti zdravije

23.30 - Vijesti23.45 - Predsjednički izbori 2009. - bonusi23.55 - Poslovne vijesti00.10 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija00.55 - Ksena - princeza ratnica 5, serija01.40 - Zakon i red: Odjel za žrtve 9, serija02.25 - Na vodenome putu: Shetlandski otoci03.10 - Danny na moru 1, dokumentarna serija04.30 - Skica za portret04.35 - Nebeska vojska05.05 - Oprezno s anđelom, telenovela

06.50 - Najava programa06.55 - Delta - stanje07.15 - Trolovi, crtana serija07.40 - TV vrtić:--.-- - Danica--.-- - Spektakl na livadi--.-- - Crtani film--.-- - Profesor Baltazar08.10 - Navrh jezika08.25 - Izazovi: Oliver i planina, danski dok. film za mlade08.40 - Slučaj za ekipu BARZ, serija za djecu09.05 - Gem, set, meč - serija09.30 - Vip Music Club10.00 - Neukrotiva ljepota, serija10.45 - The Last Winter, kanadski film12.25 - reprizni program13.00 - Dokuteka - Branko Lentić: I bit ćeš velik, dok. film (1974.) 13.30 - Prijatelji 7, serija13.50 - Zovem se Earl 2, humoristična serija14.15 - Ksena - princeza ratnica 5, serija15.00 - Kod Ane15.15 - TV vrtić:--.-- - Danica--.-- - Spektakl na livadi--.-- - Crtani film--.-- - Profesor Baltazar15.45 - Koga briga?16.20 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija17.05 - Drugi format18.00 - Vijesti na Drugom18.20 - Županijska panorama18.47 - Uvijek je sunčano u Philadelphiji, humoristična serija 19.08 - Razred, serija19.30 - VIP Music Club20.05 - Ciklus antifašističkog filma22.10 - Vijesti na Drugom22.30 - Zakon i red: Odjel za žrtve 9, serija23.20 - Porotnici, serija

00.10 - Kraj programa

06:55 Jackie Chan07:35 Pocoyo, crtana serija07:55 Tomica i prijatelji08:05 Bumba, crtana serija08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija14:05 Najbolje godine, serija15:05 Grad Djeda Mraza, film 17:00 Vijesti Nove TV17:25 Naša mala klinika, serija18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Princezini dnevnici 2: kraljevske zaruke, film 23:10 Vijesti 23:25 Zakon brojeva, serija00:25 Seinfeld, serija00:55 Televizijska posla, serija 01:25 Ubojita Jane, serija02:25 Ezo TV, tarot show 03:25 Zajedništvo, igrani film 05:10 Seinfeld, serija05:35 Zakon brojeva, serija06:20 IN magazin 06:55 Kraj programa

06.10 Pink Panther06.30 SpužvaBob Skockani06.55 Miffy, animirana serija07.20 Punom parom, kulinarski izazov07.50 Princ iz Bel-Aira, serija08.20 Pod istim krovom, serija08.50 Dadilja, serija09.45 Astro show, emisija11.50 Malcolm u sredini, humoristična serija12.15 Rat u kući, serija12.45 Exkluziv, magazin12.55 Večera za 5, lifestyle emisija13.30 Tajna čokolade14.25 Heroji iz strasti, serija (dvije epizode)16.00 Princ iz Bel-Aira, serija 16.30 Pod istim krovom, humoristična serija17.00 Dadilja, serija17.30 Malcolm u sredini,serija18.00 Rat u kući, serija18.30 Vijesti18.55 Exkluziv, magazin19.05 Večera za 5, lifestyle emisija19.35 Punom parom, kulinarski izazov20.00 Kolo sreće, igrani film, komedija22.05 Kakvi frajeri! 2, igrani film, komedija23.50 Vijesti

00.00 Dragulj s Nila, igrani film, avanturistički01.45 Astro show, emisija

05.50 - Najava programa05.55 - Među nama07.00 - Dobro jutro, Hrvatska07.05 - Vijesti07.10 - Dobro jutro, Hrvatska07.35 - Vijesti09.10 - Dolina sunca10.00 - Vijesti10.15 - Na vodenome putu 3, dokumentarna serija11.10 - Oprah Show 12.00 - Dnevnik12.32 - Oprezno s anđelom13.20 - McLeodove kćeri 314.10 - Vijesti 14.40 - Riječ i život, religijski program15.35 - Alpe-Dunav-Jadran16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti16.20 - Hrvatska uživo17.30 - Najslabija karika, kviz18.10 - Kod Ane18.30 - Dolina sunca19.15 - LOTO 7/3919.30 - Dnevnik20.20 - A sad u Europu!21.10 - Luda kuća 5, serija21.50 - Paralele22.30 - Otvoreno23.25 - Vijesti23.40 - Predsjednički izbori 2009. - bonusi23.50 - Poslovne vijesti00.05 - e-Hrvatska00.40 - Znanstvene vijesti01.00 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija01.45 - Ksena - princeza ratnica 5, serija02.30 - Velemajstor 2, serija03.15 - Skica za portret03.20 - Paralele03.50 - A sad u Europu!04.35 - Alpe-Dunav-Jadran05.05 - Oprezno s anđelom, telenovela

06.55 - Najava programa07.00 - Delta - stanje07.20 - Trolovi, crtana serija07.45 - TV vrtić:--.-- - Ninin kutak: Ukrasi za bor--.-- - Vitaminix--.-- - Mali crveni traktor08.05 - Čarobna ploča 2 08.20 - Glazbeceda08.30 - Pročitani08.40 - Slučaj za ekipu BARZ, serija za djecu09.05 - Gem, set, meč - serija

09.30 - Vip Music Club10.00 - Neukrotiva ljepota, serija10.45 - Grk Zorba, film 13.00 - Joss Stone - specijal13.30 - Prijatelji 7, humoristična serija13.50 - Zovem se Earl 2, serija14.15 - Ksena - princeza ratnica 5, serija14.55 - Kod Ane15.10 - TV vrtić:--.-- - Ninin kutak--.-- - Vitaminix--.-- - Mali crveni traktor15.30 - Čarobna ploča 2 15.45 - Koga briga?16.20 - Zvjezdane staze: Voyager 5, serija17.05 - e-Hrvatska17.40 - Znanstvene vijesti18.00 - Vijesti na Drugom18.20 - Županijska panorama18.47 - Happy Hour, humoristična serija19.08 - Razred, serija19.30 - VIP Music Club20.05 - Gospodar prstenova: Dvije kule23.05 - Vijesti na Drugom23.20 - Velemajstor 2, serija00.10 - Porotnici, serija01.00 - Joss Stone - specijal01.25 - Kraj programa

06:55 Jackie Chan07:35 Pocoyo, crtana serija07:55 Tomica i prijatelji08:05 Bumba, crtana serija08:15 Ezo TV, tarot show 08:55 Nova lova, TV igra10:25 Lude 70-e, serija 11:25 Naši najbolji dani, serija12:25 IN magazin 13:15 Naša mala klinika, serija14:15 Najbolje godine, serija 15:15 Sve što želim za Božić, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV17:25 Naša mala klinika, serija18:25 IN magazin19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Najbolje godine, serija21:00 Lud, zbunjen, normalan serija21:50 Predsjednička utrka22:55 Vijesti23:10 Zakon brojeva, serija00:10 Seinfeld, serija00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija02:10 Ezo TV, tarot show 03:10 Ne žuri s ljubavlju, igrani film 04:45 Seinfeld, serija05:10 IN magazin 05:45 Lude 70-e, serija 06:05 Kraj programa

SRIJEDA 23.12.2009.

18. prosinca 2009.

HrvatskaRIJEČ TV Program

50

UTORAK 22.12.2009.

ZVUCI BAČKE RAVNICE

Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrt-kom u 19 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz).

KRONIKA

Polusatna emisija na hrvatskom jeziku »Kronika« u produkciji »Cro Medije« prikazuje se subotom od 16,30 sati na drugom programu Radiotelevizije Vojvodine i nedjeljom na subotičkoj kabelskoj televiziji K23 s početkom u 13,15 sati, kao i na somborskoj Televiziji »Spektar« u istom terminu.

18. prosinca 2009.

TV Program HrvatskaRIJEČ

PRIZMA

Emisija na hrvatskom jeziku »Prizma« emitira se svake druge subote u 16.30 na RTV2 a repriza utorkom u 12.10 sati. E-mail emisije je: prizma@rtv.co.yu

51

GLAS DOMOVINE

Emisija o životu Hrvata izvan domovine pod nazivom »Glas domovine«, emitira se na HRT1 petkom od 14,40 sati. SHEMA ZA RADNE DANE:

18,00 - 19,00• Najava programa • Večernji dnevnik • Agencijske vijesti iz zemlje • Agencijske vijesti iz RH • Kronologija - Dogodilo se na današnji dan • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski'

19,00 - 19,30• Poetski predah • 'Popularne melodije' - zabavna glazba (ponedjeljkom) • 'Na valovima hrvatske glaz-bene tradicije' - narodna glazba (utorkom) • 'Veliki majstori glazbe' - ozbiljna glazba (srijedom) • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) • 'Minute za jazz' (petkom)

19,30 - 20,00• 'Europski magazin' - magazin Radija Deutsche Welle (ponedjeljkom) • 'Kulturna povijest' (utorkom) • 'Putokazi' (srijedom) • 'Iz hrvatske književne bašti-ne' (četvrtkom) • 'Tjedni vodič' (petkom)

20,00 - 20,30 • »Razgovor s povodom« (ponedjeljkom) • »DW Aktualno« – regionalni magazin Radija Deutsche Welle (utorkom) • »Otvoreni studio« (srijedom) • »Kultur café« - magazin iz kulture Radija Deutsche Welle (četvrtkom) • »Vodič za moderna vremena«

– emisija Hrvatskoga radija (petkom)

20,30 - 21,00• Narodna glazba • Blic vijesti i odjava programa

SHEMA ZA DANE VIKENDA:Subota

• 18,00 Najava programa, Vijesti dana, Vojvođanski tjedan, Kronologija, zabavna glazba • 18,30 'Deutsch - warum nicht?' - tečaj njemačkog jezika Radija Deutsche Welle • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba • 20,00 'Stazama agrara', narodna glazba • 20,55 Odjava programa

Nedjelja

• 18,00 Najava programa, Vijesti dana • 18,10 Nedjeljni mozaik (kronologija, zanimljivosti, zabav-na glazba) • 18,30 'Deutsch - warum nicht?' - tečaj njemačkog jezika Radija Deutsche Welle • 19,30 »Putnici kroz vrijeme« – emisija za djecu Hrvatskoga radija • 20,00 'Ljudi nizine' - talk show Bele Franciškovića • 20,30 Narodna glazba • 20,55 Odjava programa

PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE

104, 4 Mhz

06.10 Pink Panther, crtana serija06.30 SpužvaBob Skockani, crtana serija06.55 Miffy, animirana serija07.20 Punom parom, kulinarski izazov07.50 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija08.20 Pod istim krovom, humoristična serija08.50 Dadilja, humoristična serija09.45 Astro show, emisija11.50 Malcolm u sredini, humoristična serija12.15 Rat u kući, humoristična serija12.45 Exkluziv, magazin12.55 Večera za 5, lifestyle emisija13.30 Tajna čokolade, telenovela 14.25 Heroji iz strasti, serija (dvije epizode)16.00 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.30 Pod istim krovom, humoristična serija17.00 Dadilja, humoristična serija17.30 Malcolm u sredini, humoristična serija18.00 Rat u kući, humoristična serija18.30 Vijesti18.55 Exkluziv, magazin19.05 Večera za 5, lifestyle emisija19.35 Punom parom, kulinarski izazov20.00 TV event: Udar - put uništenja (2. dio), mini serija21.45 Muška stvar, igrani film,

romantična komedija23.40 Vijesti23.50 Kolo sreće, igrani film, komedija01.45 Astro show, emisija05.50 - Najava programa

05.55 - Riječ i život, religijski program07.00 - Dobro jutro, Hrvatska07.05 - Vijesti07.10 - Dobro jutro, Hrvatska07.35 - Vijesti07.40 - Dobro jutro, Hrvatska09.10 - Dolina sunca, telenovela10.00 - Vijesti10.15 - Na vodenome putu 3: Otok Vancouver - Kanadski divlji otok, dokumentarna serija 11.00 - Ansambla LADO - 60 godina s nama 12.00 - Dnevnik12.30 - Oprezno s anđelom, telenovela13.20 - McLeodove kćeri 3, serija14.10 - Vijesti14.40 - Trenutak spoznaje15.35 - Domaći dokumentarni film16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti16.20 - Hrvatska uživo17.35 - Najslabija karika, kviz18.15 - Kod Ane18.35 - Dolina sunca, telenovela

19.30 - Dnevnik20.10 - Božićna čestitka kardinala Bozanića20.25 - Tko želi biti milijunaš?, kviz21.25 - Abraham, serija23.00 - Vijesti23.20 - Kordunski bož’čnjaci, emisija pučke i predajne kulture 23.55 - Gospić: Misa polnoćka - prijenos01.30 - Karollova božićna priča, američki film 03.00 - Koncert04.35 - Kordunski bož’čnjaci, emisija pučke i predajne kulture05.05 - Oprezno s anđelom, telenovela

06.45 - Najava programa06.50 - Delta - stanje, crtana serija07.10 - Trolovi, crtana serija07.35 - TV vrtić:--.-- - Danica--.-- - Profesor Baltazar--.-- - Crtani film07.58 - Serija za djecu08.10 - Mogu ja!08.25 - Iznad crte08.40 - Slučaj za ekipu BARZ, serija za djecu09.05 - Gem, set, meč - serija za djecu09.30 - Vip Music Club10.00 - Tarzan, američki animirani film11.30 - Karollova božićna priča, američki film 13.05 - Ledena princeza,

američko-kanadski film 14.45 - Kod Ane15.00 - Crtani film15.55 - Božićna priča, američki film17.30 - Vijesti na Drugom17.50 - Polar Ekspres, američki film 19.30 - VIP Music Club20.05 - Pinocchio, američki animirani film21.40 - Vijesti na Drugom21.55 - Tiha noć u Vukovaru, snimka23.30 - Divan život, američki film01.35 - Vip Music Club LP03.35 - Kraj programa

06:05 Lude 70-e, serija 07:05 Jackie Chan, crtana serija07:30 Pocoyo, crtana serija07:50 Tomica i prijatelji, crtana serija07:55 Bumba, crtana serija08:05 Asterix Gal, igrani film 09:25 Bingo, igrani film 11:10 Stuart mali 2, igrani film 12:30 Kremenkovi u Viva Rock Vegasu, igrani film 14:10 Najbolje godine, serija15:10 Božićni duh, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV17:25 Ne zaboravi stihove, specijal18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV20:00 Najbolje godine, serija21:00 Redovnice nastupaju, igrani film 22:50 Vijesti

23:05 Ja špijun, igrani film 00:45 Božićni duh, igrani film 02:25 Najluđi Božić, igrani film 04:05 Sve što želim za Božić, igrani film 05:30 Lude 70-e, serija06:00 Kraj programa

05.50 SpužvaBob Skockani, crtana serija06.15 Miffy, crtana serija06.40 Sabrina, igrani film, komedija08.50 Snježno čudo, igrani film, drama10.30 Aljaska, igrani film, avanturistički12.25 Vozačka dozvola, igrani film, komedija14.00 Ljubimac iz svemira, igrani film, komedija15.30 Vijesti15.35 Harry Potter i Odaja tajni, film, akcijski/ obiteljski/avanturistički 18.30 Vijesti18.55 Exkluziv, magazin19.05 Večera za 5, lifestyle emisija19.35 Punom parom, kulinarski show20.00 Sam u kući, igrani film, komedija21.45 Preživjeti Božić, igrani film, komedija23.40 Vijesti23.20 Fletch živi, igrani film, komedija01.00 Vozačka dozvola, igrani film, komedija

^ETVRTAK 24.12.2009.

»TV Hrvatska riječ« nedjeljom od 12,30 na YU ECO televiziji

Polusatna emisija »TV Hrvatska riječ«, u produkciji NIU »Hrvatska riječ«, emitira se svake nedjelje od 12 i 30 sati na kanalu RTV YU ECO. U »Hrvatskoj riječi« bilježimo i tumačimo događaje važne za život hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, predstavljamo ljude, njihove poslove i obi-čaje. Podsjećamo na povijest, ali govorimo i o budućnosti ove zajednice. Radijska emisija »Hrvatska riječ« emitira se na valovima Radio Sombora, nedjeljom od 17 do 18 sati.

HrvatskaRIJEČ Križaljka

18. prosinca 2009.52