26. i 27. februar 2005. Broj 10.614, cijena 0,6 KM

Bawa Luka Godina ���� www.glassrpske.com

BILE]A - E, ne}ete se najesti me-

sa, pomislio je Svetozar Dangubi} ka-

da su dva gavrana zagraktala kru`e}i iz-

nad wegove glave dok se, na izmaku sna-

ga, probijao kroz snijeg do iznad poja-

sa.

U swe`noj pustiwi, u vrletima her-

cegova~ke planine Sitnice, nije bilo

`ivoga stvora osim wega i dvije ptice

zloslutnice.

^etrdeset{estogodi{wi Svetozar

se iz Bile}e, gdje radi u "Hidrogradwi#,

zaputio do rodnog sela Dola, ne slute-

}i da }e ono biti te`e i opasnije od

strahota koje je pre`ivio u otaxbin-

skom ratu.

Dangubi} }e re}i da to i nije bilo

putovawe ve} nevjerovatna drama i bor-

ba za goli `ivot. Sre}a da je jo{ u do-

broj fizi~koj kondiciji, pa je wegova

"avantura# zavr{ila bez posqedica.

Svetozar je krenuo iz "Hidrograd-

winog# naseqa kraj Bile}e oko 11 ~a-

sova: `elio je da dozna kako su mu otac

Savo, majka Nada i tetka Ilinka, svi

ve} u godinama, i ponio ono {to im je

najpotrebnije - lijekove. Veli da se si-

gurno ne bi zaputio da je znao da je swe-

`ni pokriva~ na Sitnici visok oko

metar i po.

- Krenuo sam u gumenim ~izmama,

koje ~ak nisam bio ni zavezao da se sni-

jeg u wih ne sasipa. Do sela Granica

put je bio ra{~i{}en, pa sam tih devet

kilometara pre{ao lako. Ali, kako sam

se pewao, snijeg je bio sve ve}i. Na Gra-

nici ve} oko metar. Od Granice do Ra-

jove ~atrwe je jo{ oko pet-{est kilo-

metara, pa sam i tu razdaqinu nekako

savladao - ka`e Dangubi}.

Na raskr{}u gdje se put ra~ava pre-

ma Zvijerini i Dolima, a drugi krak

vodi prema Krsta~ama i Vrawskoj, Dan-

gubi} je vidio da prema wegovom selu

niko nije prolazio. Ali, ipak je kre-

nuo. I odmah upao u snijeg do pasa. Ali,

mislio je da su u pitawu smetovi.

U stvari snijeg je bio visok oko me-

tar i po. Ali, Svetozar se ne predaje.

Donosi odluku da poku{a da se probi-

je barem do Zvijerine, udaqene oko pet

kilometara.

- Sad shvatam da je to bila ludost.

Tih pet kilometara gr~evito sam se bo-

rio da ostanem me|u `ivima. Bio sam

potpuno mokar, a uskoro je palo ve~e -

ka`e Svetozar.

Poslije pre|enih jo{ kilometar i

po po~eo je da gubi snagu. Snijeg je bio

mekan i propadao je skoro do tla. I{ao

bi po pet metara, pa bi stao da se od-

mori. Pala je i no}, ali se po mjese~i-

ni vidjelo kao usred dana. Ka`e da je to

bilo sva wegova sre}a u nesre}i. Pri-

sje}ao se onoga {to je pro~itao i ~uo

o takozvanoj "bijeloj smrti#. Znao je

da ne}e mo}i da se vrati natrag, a nije

mogao ni da pretpostavi koliko mu je

puta jo{ ostalo.

- ^itao sam da su se neki qudi smr-

znuli samo stotinak metara od ku}e.

Tek sada mi je jasno za{to nisu uspje-

li da se spasu. Jer, u takvim uslovima

stotinu metara je du`e od deset kilo-

metara - ka`e Svetozar Dangubi}.

Bio je ve} na izmaku snage kada je

oko 23 ~asa izbio pred ku}u Jovana Mi-

li}evi}a. Doma}in ku}e umalo se nije

sru{io od iznena|ewa.

- Mislio je da sam padobranom isko-

~io iz kakvog helikoptera. Sre}om, on

i wegova `ena dado{e mi da se presvu-

~em i sjedoh uz pe} da ugrijem promrzle

i odrvewele noge. Pomo`e mi i neko-

liko ~a{a rakije.

Ali, to nije kraj Dangubi}evo igra-

wa sa sudinom.

Kod Mili}evi}a je preno}io, ali

ujutro ga neki |avo vu~e da nastavi put

do svoga sela Dola. Probio se do dre-

novog {ibqa nedaleko od Jovanove ku-

}e i od wega napravio krpqe. Negdje

oko 13 ~asova krenuo je u Dola. I sa kr-

pqama je upadao i do 40 centimetara u

snijeg. U Dola je stigao oko 19 ~asova

- za svaki kilometar mu je trebao sat.

- Kad sam se vratio u Bile}u svi su

me pitali kako je u Dolima i Zvijeri-

ni, {ta je snijeg poru{io, a {ta nije.

Rekao sam im samo da je `ivo svih de-

vet glava koje su zazimile tamo - ka`e

Svetozar.

Dva dana po wegovom povratku we-

gov otac Savo probio se do dva kilome-

tra udaqene ku}e Samarxi}a, dokle do-

pire signal mobilne telefonije. Po-

zvao je Svetovu suprugu, koja radi u bol-

nici u Nevesiwu, gdje i ̀ ivi sa dva sin-

~i}a, i od we saznao da mu se sin uspio

probiti do Bile}e.

Od tog 15. februara nema nikakvih

vijesti iz Dola i Zvijerine. U ovim se-

lima nema struje, pa su se i baterije

mobilnih telefona ispraznile. Ko je

od devetoro stanovnika bolestan, ko

zdrav, ko `iv, a ko, ne daj Bo`e, mrtav,

ne zna niko. O tome Svetozar razmi-

{qa i dok nam pri~a o svojoj avanturi,

i dok se sprema u tre}u smjenu u tunel

Bile}ko jezero - Fatni~ko poqe. Dok,

duboko u utrobi zemqe, skoro cijeli

sat bude putovao kompozicijom sa gra-

dili{ta u Bile}i, pita}e se da li su

`ivi wegovi roditeqi i ostali sta-

novnici zametenih sela u vrletima Sit-

nice. ¥ [. A.

HIDROMETEOROLO[KI

ZAVOD

Prognoza vremena

RIJE^ dana

- Ne mewam

mi{qewe. Lak{e

je promeniti ustav

- Slobodan

Antoni} Kepi.

ITALIJANSKI SUDIJA ANDREA TAMIJETI

PODGORICA - Predsjednika Vlade

Crne Gore Mila \ukanovi}a zasigurno

ne}e obradovati izjava italijanskog sudi-

je Andrea Tamijetija.

Tamijeti je, javila je u petak Beta,

ocijenio je da crnogorskog premijera naj-

verovatnije ~eka istraga o {vercu ciga-

retama, jer je najvi{a pravosudna instan-

ca Italije odlu~ila da on ne u`iva me|u-

narodni diplomatski imunitet.

- Kada do|ete do Kasacionog suda u

Rimu, to zna~i da su iscrpqeni svi prav-

ni lijekovi i da se nema kud daqe - rekao

je Tamijeti, koji je i sudija Evropskog su-

da u Strazburu.

Upitan da li je upoznat sa odlukom

Kasacionog suda o osporavawu \ukanovi-

}evog imuniteta, Tamijeti je odgovorio

potvrdno, navode}i da on "garantuje si-

gurnu primjenu svih donijetih presuda i

kontroli{e da li dolazi do prekr{aja u

nepo{tovawu krivi~nog postupka, kao {to

je to bio slu~aj sa imunitetom crnogorskog

premijera#.

- Kad ovaj sud donese neku odluku, to

zna~i da }e su|ewe biti sprovedeno bez

obzira na wegov krajni ishod - rekao je

italijansku sudija.

Kasacioni sud je u decembru pro{le

godine osporio imunitet od krivi~nog

gowewa \ukanovi}u, navode}i da Crna

Gora nije me|unarodno priznata dr`a-

va.

Zbog u~e{}a u {vercu cigaretama pro-

tiv \ukanovi}a se u Bariju i Napuqu vo-

di istraga. ¥

KAKO SE SVETOZAR DANGUBI] POIGRAO VLASTITOM SUDBINOM

Nose}i roditeqima lijekove, gazio je snijeg

do iznad pojasa. Za svaki pre|eni kilometar

od sela Zvijerina do Dola trebalo mu je

po sat. Od 15. februara niko ne zna

{ta je sa stanovnicima sela na Sitnici

BEOGRAD

Ukradeni

Titovi satovi

BEOGRAD - Iz Muzeja istorije Jugo-

slavije ukraden je dio satova - eksponata

izlo`be "Pokretna slika ve~nosti#,

koji su pripadali nekada{wem do`ivot-

nom predsjedniku Jugoslavije Josipu Bro-

zu Titu, potvr|eno je Beti u petak iz mu-

zeja.

Eksponati su ukradeni u oru`anoj

pqa~ki izlo`benog prostora u Galeriji na

Trgu Nikole Pa{i}a, koja se dogodila u

~etvrtak uve~e.

U saop{tewu muzeja navodi se da niko

od radnika te ustanove nije povrije|en, a

u interesu istrage ne mogu biti saop{te-

ni detaqi ovog doga|aja. ¥

1

EMU 978 ��� 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 ��� 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 ��� 1 1.159618 1.162524 1.165430

Kanada 124 ��� 1 1.192652 1.195641 1.198630

Danska 208 ��� 1 0.262160 0.262817 0.263474

Hrvatska 191 �� 100 25.986508 26.051637 26.116766

Norve{ka 578 �� 1 0.236148 0.236740 0.237332

Slovenija 705 � � 100 0.813875 0.815915 0.817955

[vedska 752 ��� 1 0.215041 0.215580 0.216119

[vajcarska 756 �� 1 1.264709 1.267879 1.271049

V. Britanija 826 ��� 1 2.828475 2.835564 2.842653

SAD 840 ��� 1 1.481915 1.485629 1.489343

Srbija i

Crna Gora 891 ��� 100 2.422941 2.429014 2.435087

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info�novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

��� (�������������������� !) = ��� 1.53057

broj 040

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 26.2.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

POVRATAKSvetozar Dangubi} je u Dolama

preno}io i ostao jo{ jedan dan, a kad

je svanulo naredno jutro, sa krpqama

na nogama zaputio se nazad u Bile}u.

Svratio je na pola sata i kod Jova-

na Mili}evi}a u Zvijerini. I tako

oko desetak kilometra polako, korak

po korak, na krpqama, a kad se do~e-

pao progrnutog puta jo{ oko 15 kilo-

metara pje{ice. No} je bila ve} do-

bro osvojila kad je stigao u Bile}u.

PUSTA SELADo prije oko 40 godina u Dolima

je bilo oko 50 naseqenih ku}a, a da-

nas samo dvije. U jednoj `ive Sveto-

zarovi roditeqi i tetka, a u drugoj,

dva kilometra daqe, Milorad Samar-

xi} i majka mu Kosa. U susjednoj Zvi-

jerini, gdje je tako|e oko 50 ku}a, dim

ove zime izbija samo iz dva oxaka.

Osim Jovana Mili}evi}a tu je i @ara

Kisi} sa majkom. @ena i dijete su mu

u Bile}i gdje mali ide u {kolu.

MILU NIJE DRAGO

U subotu se o~ekuje uglavnom obla~no

vrijeme sa ki{om, suswe`icom i snijegom.

Meteorolozi za nedjequ najavquju snijeg u

ve}ini krajeva i osjetno hladnije, sa tempe-

raturama od minus 10 do najvi{e pet stepe-

ni u toku dana. U ponedjeqak }e biti obla~-

no sa snijegom i ki{om. Jutarwa temperatu-

ra od minus 18 do minus {est, a dnevna od mi-

nus 11 do nula stepeni.

Svetozar Dangubi}: Jedva `iva glava

POBIJEDIO "BIJELU SMRT"

NEDJEQNI DODATAK

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

SPAVA^I

SU-BUDNIStrana 5.

OD DANAS

NOVI FEQTON

Velikani

srpske

glumePozori{ne legende od Pere Dobri-

novi}a do Bate Stojkovi}a.

Lepe, duhovite, katkad zajedqive, i

jednostavne re~i o "pesnicima pozori-

{ta# - samo su deo op{irne pri~e iz kwi-

ge "Smeh i suze#, koje objavqujemo u feq-

tonu.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.NOVOSTI2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

BAROMETARDa li je ha{ka optu`nica protiv ratnog komandanta bo{wa~-

ke Armije BiH, generala Rasima Deli}a znak da se kolo zvjersta-

va, prije svih muxahedina, nad Srbima u BiH polako odmotava. Jav-

nost u Srpskoj s pravom se pita zbog ~ega je zaobi|ena odgovornost

bo{wa~kih politi~ara, za{to nijedan muxahedin nije optu`en...

1. Slavko Nedi}, qekar iz Doboja

Smatram da je to dio odgovornosti or-

gana vlasti. Koliko mi je poznato, mnogi na-

{i qudi koji su jo{ tokom proteklog rata

bili razmijeweni, kao i vojnici pu{teni iz

zarobqeni{tva, davali su zvani~nim orga-

nima Srpske izjave u kojima su pomiwali mu-

xahedine i zvjerstva koja su oni ~inili na

podru~ju Vozu}e i Ozrena. Nije mi jasno zbog

~ega odgovorni nisu davno reagovali i da to

prije godinu-dvije dana nije u~inio Savez

logora{a, zlo~ini muxahedina ne bi bili

krivi~no goweni. Sada je stigla optu`nica

iz Haga za Rasima Deli}a kome se decidno stavqa na teret da su pod

wegovom komandom bo{wa~ka Armija BiH i jedinica "El muxahe-

din# po~inili vi{e masovnih zlo~ina nad srpskim stanovni{tvom

na podru~ju Ozrena i Vozu}e. Tek odlaskom Deli}a u Hag otvorena

je ta procedura koja je trebalo znatno ranije da se pokrene.

2. Quba Radakovi}, radnik iz Prijedora

Kako vrijeme prolazi i kako samo Srbe

okrivquju za ono {to se de{avalo u pro-

{lom ratu, s pravom }u re}i da je Ha{ki

tribunal vrlo nepravedan. Po meni, sve tri

strane treba da ogovaraju podjednako, jer ni-

je kriva samo jedna strana. Zbog ~ega je to-

liki broj Srba oti{ao iz Hrvatske, {to su

nas istjerali? Ja sam ̀ ivjela i radila u Za-

grebu 20 godina i stalno se pitam ko }e od-

govarati za "Bqesak# i "Oluju#. Tada su

pri~iweni stra{ni zlo~ini, bilo je tu sva-

{ta. Krajwe je vrijeme da se razmi{qa, od-

nosno da na tapet do|u i oni koji su Srbima ~inili velika zla i

otjerali ih sa svojih ogwi{ta. U protivnom, takav sud, kao {to je

Ha{ki i takve sudije ne treba ni priznati...

3. Miodrag Babi}, radnik iz Gradi{ke

Za to {to do sada nije optu`en nijedan

muxahedin jednim dijelom je krivica i na-

{e vlasti, koja nije bila dovoqno anga`o-

vana oko prikupqawa dokaza i istrage do-

kaza o ratnim zlo~inima nad srpskim stanov-

ni{tvom. Poznato je da su muxahedini to-

kom rata u BiH ~inili zlodjela nad Srbi-

ma, a to znaju i druga dva naroda.

Pored toga znamo da je bilo i gra|ana

BiH u redovima muxahedina i BiH bi se tre-

bala pozabaviti prvenstveno tim qudima.

Trebala bi se jednom staviti ta~ka na to i

svi koji su odgovorni za stradawe nedu`nog naroda trebaju za to od-

govarati a oni koji imaju dokaze trebaju ih predo~iti Ha{kom tri-

bunalu.

4. Stevan \aji}, penzioner iz Trebiwa

Podizawe optu`nice protiv Rasima De-

li}a i drugih oficira bo{wa~ke Armije

BiH daje nadu da je Ha{ki tribunal koli-

ko-toliko uravnote`en.

Zbog ~ega je odmah poslije Dejtona op-

tu`eno kompletno srpsko vojno i politi~-

ko rukovodstvo, dakle Radovan Karaxi} i

Mom~ilo Kraji{nik i Biqana Plav{i},

Radislav Br|anin, a nisu Ejup Gani}, Ali-

ja Izetbegovi}, Stjepan Kquji}? Zar su oni

bili pod "staklenim zvonom# za vrijeme ra-

ta? Muslimanska politika direktno je vo-

dila i proizvela rat, jo{ od one izjave Alije Izetbegovi}a da }e

"`rtvovati `ivote i slobodu za suverenitet BiH#?

Osloba|awe od krivice politi~kih vo|a Bo{waka i Hrvata u

BiH nije dobar znak i pokazuje da je Ha{ki sud zaista sud samo jed-

ne strane. Ko }e se poslije takve jednostranosti dobrovoqno pre-

dati?

Ako je bio gra|anski rat i ako su ratovale tri strane - onda

smo svi krivi. Karla, izgleda, dva put mjeri-tre}i put Srbima si-

je~e!

5. Milijana Boji}, predsjednik Saveza

udru`ewa porodica zarobqenih i nestalih

lica Srpske u BiH

Qudi iz bo{wa~kog ratnog vojnog i po-

liti~kog vrha trebalo je jo{ davno da sjed-

nu na optu`eni~ku klupu u Hagu. Ali, mi-

slim da se klupko zlo~ina, podizawem op-

tu`nice protiv Rasima Deli}a, po~elo od-

motavati. Tim prije, {to o~ekujemo da, po

logici stvari, on ne}e biti jedini kojem }e

na teret biti stavqeni zlo~ini po~iweni

nad Srbima u ratu u BiH. Pred nama je sada ozbiqan zadatak koji

se odnosi na zajedni~ki posao u prikupqawu dokumentacije i svje-

doka. Jer, Deli} je morao da zna i za zlo~ine koje su po~inili pri-

padnici bo{wa~ke Armije BiH nad Srbima u Sarajevu, zapadno-

kraji{kom podru~ju...

Zbog toga smatram da bi ova, kao i budu}e optu`nice protiv

Bo{waka, trebalo da bace sasvim druga~ije svjetlo o de{avawima

u proteklom ratu u BiH i potvrde ono {to mi ponavqamo godine:

da su Srbi bili `rtve dobro smi{qenog zlo~ina, a u pojedinim

mjestima i etni~kog ~i{}ewa.

¥ E G S

BAWA LUKA - Program

Centra za strane jezike Vojske

Republike Srpske uspje{no se

sprovodi.

Ovakvu ocjenu iznio je u pe-

tak direktor programa za u~ewe

engleskog jezika u Britanskom

savjetu Pol Vuds tokom ju~era-

{we posjete Centru za usavr{a-

vawe starje{ina "Rajko Bala}#.

- Program u~ewa stranih je-

zika koji je pokrenuo i organizo-

vano Britanski savjet, trenutno

se sprovodi u 27 zemaqa. Kada je

rije~ o Vojsci Republike Srp-

ske, sada{wa dinamika wegovog

razvoja trebalo bi da se nastavi

do 2010. godine, kada bi wegovo

vo|ewe Vojska Srpske u potpuno-

sti preuzela - rekao je Vuds.

Komandant Centra za usavr-

{avawe starje{ina potpukov-

nik Velibor Purkovi}, zajedno

sa predstavnicima General{ta-

ba i Ministarstva odbrane upo-

znali su Pola Vudsa sa trenut-

nim aktivnostima i stawu u

Centru.

U Centru sa strane jezike

vojske Republike Srpske izu~a-

vaju se, osim engleskog, fran-

cuski, wema~ki i gr~ki jezik.

¥ M. X.

CENTAR ZA STRANE JEZIKE VOJSKE SRPSKE

Engleski po planu

BAWA LUKA - Dok sudije

Vrhovnog suda rade na reviziji

"slu~aja Alijagi}#, ra~uni Op-

{tine Trebiwe jo{ su blokirani.

Zahtjev za revizijom slu~aja

pred Vrhovnim sudom, koji je do-

stavqen 9. decembra pro{le godi-

ne ne odla`e izvr{ewe pravo-

sna`ne sudske odluke pa se svaka

marka koja "lije`e# na op{tin-

ske ra~une, odmah prebacuje na ra-

~un bra}e Alijagi}.

U Vrhovnom sudu ka`u da na-

stoje da ovaj slu~aj {to prije ri-

je{e i dodaju da je sudski postu-

pak vo|en vi{e od pet godina i da

je "{tetni doga|aj nastao je jo{

1993. godine#.

Podsje}amo, prema pravosna-

`noj sudskoj odluci Okru`nog su-

da, Republika Srpska, op{tina

Trebiwe i preduze}e "Metalac#

obavezni su da bra}i Salihu i

Moameru Alijagi}u solidarno

isplate ukupno 34 miliona mara-

ka.

Jo{ ~etiri reviziona pred-

meta u slu~aju op{tine Vlaseni-

ca kojoj su kao i Trebiwu bloki-

rani ra~uni dostavqena su Vr-

hovnom sudu u januaru ove godine.

Ra~un ove op{tine je blokiran

jer petorici Bo{waka treba da

na osnovu pravosna`nih presuda

bude ispla}eno ukupno 310 hiqa-

da maraka. Kako isti~u u Vrhovnom

sudu, sudije sada nisu u mogu}no-

sti da zapo~nu rad na ovim pred-

metima.

Na gra|anskom odjeqewu Vr-

hovnog suda u pro{loj godini osta-

lo je nerije{ena 782 predmeta re-

vizije iz pro{le i pretpro{le

godine.

Utvr|en je plan rada pa }e ta-

ko u rje{avawu predmeta iz 2003.

godine prioritet imati wih 68.

Na listi je 26 predmeta sporova

iz radnih odnosa, 13 iz stambenih

odnosa, devet predmeta vezano je za

utvr|ivawe vaqanosti ili ni{ta-

vosti ugovora o kupoprodaji ili

zamjeni nekretnina.

Tako|e, rje{ava}e se i dva

predmeta vezana za postupak odre-

|ivawa naknade za eksproprisa-

ne nekretnine i 18 predmeta u ko-

jima postupak traje vi{e od deset

godina.

Me|u revizionim predmetima

dostavqenim Vrhovnom sudu u ovoj

godini, 282 su zakonski priorite-

ti.

Od toga je 112 predmeta iz rad-

nih odnosa, 115 sporova iz stambe-

nih odnosa, 20 sporova o izdr`a-

vawu i 34 predmeta vezanih za spo-

rove o utvr|ivawu vaqanosti i

ni{tavosti ugovora o kupoproda-

ji ili zamjeni nekretnina.

Prema redosqedu, prvo }e se

rje{avati predmeti iz 2003, a po-

tom oni iz pro{le godine. Tek po-

slije zavr{etka ovog posla sudi-

je }e mo}i da se posvete predme-

tima iz ove godine.

¥ M. DIZDAR

VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE

TREBIWE NAJPRE^ERevizija

"slu~aja Alijagi}" prioritet, ka`u u Vrhovnom

sudu. Nerije{ena 782 predmeta revizijeiz posqedwe dvije godine

ZVORNIK - U zvorni~koj

Fabrici glinice "Bi-

ra~# u petak je odr`a-

na Izborna skup-

{tina Sindi-

kata koji }e djelo-

vati u sastavu re-

publi~ke Kon-

federacije sindika-

ta metalaca i ruda-

ra. Izborna

skup-

{tina u sastavu od 33 ~lana jed-

noglasno je izabrala Upravni od-

bor od 13 ~lanova i Nadzorni od-

bor od tri ~lana.

Za predsjednika Upravnog od-

bora i sindikalne organizacije

izabran je Dragan Koji}, radnik

u slu`bi Automatike.

U saop{tewu za javnost no-

voformirane sindikalne orga-

nizacije isti~e se da je Inici-

jativni odbor prikupio vi{e

od 700 potpisa radnika fa-

brike koji `ele da budu

~lanovi ovog sindikata i koji su

izrazili voqu za promjenu stawa

u radu organizacije, ali i

za ukupan polo`aj zapo-

slenih u kolektivu.

Direktor Bira-

~a Arvidas @igis je

novom sindikatu i

wegovom ruko-

vodstvu po`e-

lio uspje{an

rad, uz kon-

stataciju

da se sa-

mo kroz za-

j e d n i ~ k u

saradwu i

pregovore

mogu spro-

v e s t i

predvi-

|eni ci-

qevi.

I z -

bornoj skup{tini sindikata pri-

sustvovali su i predsjednik i se-

kretar Sindikata metalaca i ru-

dara Srpske Obrad Belenzada i

Petar Ili}.

¥ S. Sa.

ZVORNI^KA FABRIKA "BIRA^"

Osnovali sindikat

\Arvidas @igis: Saradwa i podr{ka

BAWA LUKA - Privatiza-

cija elektroenergetskog sekto-

ra kao i naftne industrije mo-

ra se regulisati zakonima, za-

kqu~eno na konstitutivnoj sjed-

nici novoizabranog Predsjedni-

{tva Sindikata energetike ko-

ja je odr`ana u petak u Bawoj

Luci.

Predsjednik Sindikata Du-

{an Vrhovac izjavio je da je Pred-

sjedni{tvo raspravqalo o vla-

sni~koj transformaciji kapita-

la u "Elektroprivredi# Repu-

blike Srpske, kao i te{ko}ama

u Rafineriji nafte u Bosanskom

Brodu.

- Dogovoreno je da se u na-

redna dva do tri dana sa~ini de-

taqnu analiza stawa u Rafineri-

ji, a poslije toga da dogovorimo

hitan sastanak u Vladi i Mini-

starstvu energetike oko rje{a-

vawa te{ko}a u tom preduze}u -

naglasio je Vrhovac.

On je pozvao predsjednika Re-

publike Srpske Dragana ^avi}a

da energeti~arima, ali i svim

gra|anima Srpske "ponudi potpu-

nu informaciju o de{avawima

veznim za rafineriju i ko upra-

vqa ovim bogatstvom#.

Vrhovac je podsjetio da zbog

neispla}enih 12 plata i dugova-

wa za doprinose u proteklih go-

dinu i po, radnici u Rafineriji

gube strpqewe.

Prijete i {trajkom, dodao je,

ukoliko Vlada Republike Srp-

ske i menaxment preduze}a ne

prona|u rje{ewe koje }e omogu-

}iti kontinuiranu proizvodwu

u rafineriji.

Prema wegovim rije~ima

prethodna Vlada poku{ala je da

stvori uslove za proizvodwu u

rafineriji, ali su najzna~ajni-

ji distributeri u Srpskoj kao

{to su "Energopetrol# i Kraji-

napetrol# ipak bili prisiqeni

da zbog stalnih prekida u proiz-

vodwi, naftne prera|evine na-

bavqaju u okru`ewu.

- Korak u o`ivqavawu Rafi-

nerije u Bosanskom Brodu u ovoj

godini prakti~no je izgubqen.

Ako je suditi prema najavama no-

ve Vlade da je jedan od priorite-

ta rje{avawe te{ko}a u rafine-

riji, izlaza ipak ima - rekao je

Vrhovac.

Govore}i o transformaci-

ji zavisnih dr`avnih preduze}a

koja posluju u sastavu "Elektro-

privrede Republike Srpske# u

akcionarska dru{tva, Du{an Vr-

hovac je naglasio da je Predsjed-

ni{tvo Sindikata raspravqalo

o mogu}nostima imenovawa ~la-

nova sindikata u nadzorne odbo-

re, u ciqu za{tite interesa ma-

lih akcionara.

¥ M. MILUNOVI]

REPUBLI^KI SINDIKAT ENERGETIKE

RAFINERIJAPRVA BRIGA

Hitno rije{iti te{ko}e u Rafinerijinafte Bosanski Brod. Ohrabruju}enajave Vlade Srpske

PLATE Predsjednik Sindikata Ra-

finerije nafte Bosanski Brod

Slavko Vidi} izrazio je nadu da

}e novoimenovano rukovodstvo

preduze}a obezbijediti novac

za isplatu svih dugovawa radni-

cima.

Vidi} ka`e da je 1.400 rad-

nika rafinerije primilo u pe-

tak platu za avgust pro{le go-

dine ili da nisu odustali od

organizovawa {trajka ukoliko

im se ne omogu}i isplata pre-

ostalih dugovawa.

NOVI GRAD

Sumwivarje{ewa

NOVI GRAD - Prava ratnih

vojnih invalida moraju da budu za-

{ti}ena.

Ovako su u petak u Novom Gra-

du zakqu~ili ~lanovi republi~-

kog Odbora ratnih vojnih invali-

da pri Skup{tini Bora~ke orga-

nizacije.

^lanovi odbora smatraju i da

je nedopustivo da se, devet godina

od zavr{etka rata, pojedinci pro-

gla{avaju ratnim invalidima.

Odbor je naglasio da pojedine

qekarske komisije olako pojedin-

ce progla{avaju invalidima rata,

a {to je jo{ pogubnije, isti~u in-

validi, to se ostvaruje podmi}i-

vawem. ¥ V. B.

BAWA LUKA - Iz kabine-

ta predsjednika Republike Srp-

ske u petak je saop{teno da }e sa-

stanak Inicijativnog odbora za

obiqe`avawe {ezdestogodi{wi-

ce od proboja jasenova~kih logo-

ra{a, {ezdesetogodi{wice ho-

lokausta i pobjede nad fa{izmom

biti odr`an 28. februara u 12

~asova.

Sjednicu je u svom kabinetu

zakazao predsjednik Republike

Dragan ^avi}, koji se nalazi na

~elu ovog Odbora. ¥ G. K.

KABINET PREDSJEDNIKA SRPSKE

Prva sjednica u ponedjeqak

BAWA LUKA - Zavi~ajno

dru{tvo "Zmijawe# organizova-

lo je u petak uve~e u restoranu ba-

wolu~ke Ugostiteqske {kole

svoje tradicionalno godi{we

dru`ewe.

Potomci i po{tovaoci veli-

kog narodnog tribuna i pisca Pe-

tra Ko~i}a, od kojih su mnogi

pristigli iz Beograda, Novog Sa-

da, Temerina i drugih dijelova

Srbije, Republike Srpske i svi-

jeta, podsjetili su se na zavi~aj-

ne pjesme, obi~aje i najve}eg Zmi-

jawaca.

¥ M. Mi.

VE^E ZMIJAWACA U BAWOJ LUCI

Dug zavi~aju i Ko~i}u

PRIJEDOR - Visoki predstav-

nik Pedi E{daun izjavio je u pe-

tak da reforma policije u BiH "ne-

ma ni{ta sa ukidawem Republike

Srpske, ali ima sve sa ukidawem

politi~kog uticaja na policiju#,

javila je Srna.

E{daun je ocijenio i da refor-

ma policije do sada najte`a refor-

ma koja se sprovodi u BiH i koja je

nai{la na najja~i otpor. U~estvu-

ju}i posredstvom linka iz Saraje-

va u diskusiji na Radio Prijedoru,

E{daun je rekao da }e buxetski de-

ficit u Srpskoj ove godine izno-

siti 150 miliona maraka, zbog ~e-

ga }e od septembra biti vrlo te-

{ko ispla}ivati javni sektor, te ni

u tom svjetlu nije opravdano da po-

licija u BiH ko{ta vi{e od bilo

kog evropskog prosjeka.

E{daun je, izme|u ostalog, na-

glasio da se reformi policije u

prvom redu protive politi~ari

Srpske, dok 70 odsto gra|ana Srp-

ske smatra da politika ima up-

liv u policiju i isto toliko je za

reformu policije, ako je ona

uslov za pridru`ivawe Evropsku

uniju. ¥

PEDI E[DAUN I REFORMA POLICIJE

Otpori iz Srpske

26. i 27. februar 2005. DOGA\AJI

3

®N

VO

"AL

TE

R"

- S

TU

DI

O

PODVU^ENO

FOTO-VIJEST

Jedan je karneval u Riju.

Me|utim, sli~na slavqa ima i

Indija. Ovih dana na sjeveru

ove velike i mnogoqudne ze-

mqe okupqaju se brojene fol-

klorne grupe. Glasni bubwevi,

{arene no{we i razigrani

igra~i trude se da poka`u {to

vi{e.

¥ (Foto-Rojters)

Ceca uzburkala

AlpeBE^ - Nastup srpske folk-

pjeva~ice Svetlane Cece Ra`na-

tovi}, udovice @eqka Ra`nato-

vi}a-Arkana, u Austriji i [vaj-

carskoj izazvao je polemike u po-

liti~koj javnosti ovih dr`ava.

Opozicione socijaldemo-

krate iz Austrije uputile su

kritike povodom najave da }e

Svetlana Ra`natovi} 5. marta

nastupiti u Be~u, javqa B92, pre-

nosi Srna.

Iz austrijskog Ministar-

stva unutra{wih poslova navo-

de da nema razloga za zabranu

wene posjete Austriji.

Be~ki list "Profil# pi{e

da je Svetlana Ra`natovi} "bli-

ska srpskoj krajwoj desnici#.

Socijaldemokrate u [vaj-

carskoj nazvali su skandalom

nastup Ra`natovi}ke u toj ze-

mqi.

Poslanik te stranke Evi

Aleman zahtijevala je i obja-

{wewe ministra spoqnih po-

slova Mi{elin Kalmi-Rej. ¥

BEOGRAD - General Radi-

voje Mileti} donio je odluku da

dobrovoqno ode u Ha{ki tribu-

nal u ponedjeqak, 28. februara,

saop{teno je u petak iz Vlade

Srbije, prenijela je Srna.

Kako se nagla{ava, gene-

ral Mileti} je odlu~io da se

dobrovoqno preda Ha{kom

tribunalu poslije razgovora

sa ministrom pravde Srbije

Zoranom Stojkovi}em, jer

smatra da je to u najboqem in-

teresu dr`ave i wegove po-

rodice.

- Vlada Srbije veoma ci-

jeni odluku generala Mileti-

}a da dobrovoqno ode u Ha-

{ki tribunal - rekao je Stoj-

kovi} i dodao da je takva od-

luka generala ~asna, patriot-

ska i moralna. Vlada Srbije

}e dati sve potrebne garanci-

je da se general Mileti} pu-

sti na slobodu do po~etka su-

|ewa i pru`i}e potrebnu po-

mo} wegovoj porodici.

Mileti} }e u ponedjeqak,

28. februara, otputovati u Hag

u pratwi ministra Vlade Srbije.

Ha{ki tribunal otpe~atio je

u ~etvrtak optu`nicu protiv ge-

nerala Milana Gvere, Mileti}a i

jo{ jedne osobe, koji se na osnovu

individualne odgovornosti tere-

te za zlo~ine protiv ~ovje~nosti,

kr{ewe zakona i obi~aja rata u

Srebrenici i @epi 1995. godine.

U optu`nici se navodi da je

u zajedni~kom zlo~ina~kom podu-

hvatu u protjerivawu muslimana

iz Srebrenice i @epe 1995. godi-

ne, osim Gvere i Mileti}a u~e-

stvovalo jo{ 15 oficira Vojske

Srpske, sa Ratkom Mladi}em i

Radovanom Karaxi}em na ~elu.

- Vojska Srpske je u tom ci-

qu vr{ila progone, ubistva i de-

portacije muslimana - navodi se

u optu`nici.

General Gvero predao se u ~e-

tvrtak dobrovoqno Ha{kom tri-

bunalu, a Vlada Srbije je najavi-

la da }e dati sve potrebne garan-

cije da Gvero bude pu{ten na slo-

bodu do po~etka su|ewa i obezbi-

jedi}e pomo} wegovoj porodici.

Savjetnik predsjednika Sr-

bije za pitawa Ha{kog tribuna-

la Jovan Simi} rekao je da se ge-

neral Vojske Srpske Zdravko

Tolimir tako|e nalazi na optu-

`nici Ha{kog tribunala zajed-

no sa generalima Gverom i Mi-

leti}em.

Simi} je rekao da ne zna da li

Vlada Srbije vodi pregovore sa

Tolimirom o dobrovoqnoj pre-

daji Tribunalu. ¥

JO[ JEDAN SRPSKI GENERAL U HAGU

I MILETI] - DOBROVOQNORadivoje Mileti} odlazi u Hag u ponedjeqak.

Vlada Srbije dala garancije

SARAJEVO - BiH je od pet-

ka prva zemqa u regionu koja je

sposobna da vodi sudske procese

za slu~ajeve ratnih zlo~ina, po-

~iwenih na podru~ju biv{e Jugo-

slavije.

- Specijalno odjeqewe za kri-

vi~no gowewe ratnih zlo~ina pri

Tu`ila{tvu BiH }e zvani~no bi-

ti otvoreno 9. marta, a prvi pred-

met }e u Sud BiH biti proslije-

|en ve} za dva-tri dana - izjavio je

u petak na konferenciji za novi-

nare u Sarajevu visoki predstav-

nik Pedi E{daun najavquju}i po-

~etak prebacivawa prvih sudskih

predmeta ratnih zlo~ina iz Haga

u Sarajevo.

On nije mogao da ka`e o kojim

predmetima iz Tribunala je rije~.

Istakav{i da }e zvani~no

otvarawe Specijalnog odjeqewa

obaviti on i glavni tu`ilac Ha-

{kog suda Karla del Ponte, E{-

daun je izrazio zadovoqstvo {to

je "ovim potezom BiH spremna da

ispuni sve obaveze Savjeta bez-

bjednosti Ujediwenih nacija#.

- Ovo je ogroman korak BiH

ka wenom potpunom suverenitetu.

Treba napomenuti da je sav posao

ura|en u veoma kratkom roku - na-

glasio je E{daun.

On je istakao da }e "Ha{ki

sud re}i kada }e i protiv koga bi-

ti vo|en prvi proces pred sudskim

organima BiH# i ponovio svoj ra-

niji stav da se "za ratne zlo~ine,

po~iwene u BiH, treba suditi is-

kqu~ivo pred doma-

}im pravosudnim or-

ganima#.

Odgovaraju}i na

pitawa novinara o ispuwavawu

uslova BiH za prikqu~ewe Nato

programu Partnerstvo za mir, E{-

daun je naglasio da }e preduzeti

sankcije protiv Republike Srp-

ske, ukoliko u aprilu BiH, zbog

wene nesaradwe sa Ha{kim sudom,

ne bude primqena u ~lanstvo po-

menutog programa.

- Republika Srpska ponovo ne

uspijeva da ispuni svoje obaveze

prema Hagu, a vrijeme otkucava.

Jo{ jednom moram jasno re}i da }e

biti daqih sankcija, ako Nato od-

bije prijem BiH Partnerstvu za

mir - istakao je E{daun i dodao

da je ovakvu poruku prenio i vla-

stima Republike Srpske.

On je, ipak, naglasio da je Sa-

vjet za primjenu mira u BiH ne-

davno u Briselu dao ohrabruju}e

signale kada je rije~ o ovom pita-

wu, ali i istakao da se o~ekuju no-

vi napredak u saradwi BiH sa Ha-

gom i novi slu~ajevi prebaciva-

wa osumwi~enih osoba u [eve-

ningen.

¥ N. ZELENOVI]

U BiH PO^IWU SU\EWA ZA RATNE ZLO^INE

HAG KOD KU]E MILO[EVI]

Govore}i o tvrdwi ministra pravde u Savje-

tu ministara BiH Slobodana Kova~a da bi bi-

lo najboqe da se biv{em komandantu Sarajev-

sko-romanijskog korpusa Vojske Srpske, gene-

ralu Dragomiru Milo{evi}u sudi u Beogradu,

Pedi E{daun je dodao da ne vidi razlog da se taj

slu~aj prepusti nekoj drugoj zemqi osim BiH,

ako Tribunal odlu~i da mu se ne sudi u Hagu.

PRAVOSLAVNI PRAZNICI

Sveti Simeon Miroto~ivi

BEOGRAD - Srpska policija

uhapsila je jo{ jednog osumwi~e-

nog za ratne zlo~ine na podru~ju

Zvornika 1992. godine, rekao je u

petak portparol Tu`ila{tva za

ratne zlo~ine Bruno Vekari}.

On u izjavi agenciji Beta, zbog

interesa istrage, nije mogao da

saop{ti ime uhap{enog.

Poslije ovog hap{ewa, slobo-

de je li{eno {est od ukupno devet

osumwi~enih za te zlo~ine.

Vekari} je ranije kazao da je

rije~ o dva zlo~ina, po~iwena u

maju i junu 1992. godine. ¥

JO[ JEDAN UHAP[ENI

ZA SLU^AJ ZVORNIK

Krug se zatvara

MOSTAR - Predsjedavaju}i

Predsjedni{tva BiH Borislav

Paravac rekao je u petak u Mosta-

ru, na komemorativnoj sjednici po-

vodom godi{wice pogibije Bori-

sa Trajkovskog, da je pokojni make-

donski predsjednik bio posve}en

demokratskim idealima, otvore-

nom dru{tvu i vladavini zakona,

javila je Srna.

- Sa takvim vrijednosnim si-

stemom i nazorima upravqao je

Makedonijom, ali je i svima u re-

gionu bio uzor kako da reform-

ske i integracione procese spro-

vodimo br`e i efikasnije - ista-

kao je Paravac.

Napomiwu}i da je Trajkovski

bio istinski prijateq BiH, Para-

vac je rekao da je "sudbina htjela

da jedna briqantna dr`avni~ka

`ivotna karijera najmla|eg pred-

sjednika u regionu bu-

de tragi~no prekinu-

ta upravo na tlu ze-

mqe koju je cijenio i

istinski pomagao na

wenom putu oporavka,

stabilizacije i puta

ka Evropi#.

Trajkovski je po-

ginuo u avionskoj ne-

sre}i 26. februara

pro{le godine nado-

mak Mostara, gdje je

trebalo da u~estvuje

u radu Me|unarodne

konferencije o ula-

gawu u BiH.

Tada su, osim Trajkovskog, po-

ginuli i svi ~lanovi makedonske

delegacije. Komemoracija povo-

dom godi{wice pogibije makedon-

skog predsjednika odr`ana je u Do-

mu kulture "Herceg Stjepan Kosa-

~a#, na kojoj su prisustvovali su

predstavnici vlasti, diplomat-

skog kora i kulturnog ̀ ivota BiH.

¥ G. D.

GODI[WICA POGIBIJE BORISA TRAJKOVSKOG

Oti{ao veliki

prijateq

� Mostar: ^lanovi

Predsjedni{tva BiH

polo`ili cvije}e

PERI[I] Savjetnik predsjednika Sr-

bije za pitawa Ha{kog tribu-

nala Jovan Simi} rekao je u pe-

tak Srni da postoji optu`ni-

ca Ha{kog tribunala protiv

generala nekada{we JNA Mom-

~ila Peri{i}a.

- Optu`nica do Vlade Sr-

bije sti`e preko Ministarstva

spoqnih poslova Srbije i Cr-

ne Gore, a po{to je zape~a}ena

to se strogo ~uva - rekao je Si-

mi} i dodao da misli da su iz

Ha{kog tribunala stigle sve

optu`nice.

� Mileti} i Stojkovi}: ^asna odluka

Prvi predmet u Sud BiH iz Ha{kog tribunala bi}e

proslije|en ve} za dva-tri dana, najavio Pedi E{daun.

Nove prijetwe Srpskoj

PRI[TINA - Portparol

tu`ila{tva Ha{kog tribunala

Florens Artman nazvala je "gla-

sinama i spekulacijama# pisawe

sarajevskog "Dnevnog avaza# o na-

vodnim optu`nicama protiv vi-

{e osoba me|u kojima i kosov-

skog premijera Ramu{a Haradi-

naja.

- @elim da savetujem gra|a-

ne da ne ~itaju dnevnike koji se

bave glasinama i spekulacijama

- izjavila je Artmanova pri{tin-

skom dnevniku na albanskom jezi-

ku "Zeri#, prenijela je Beta.

Portparol Vlade Kosova Ar-

ben Chirezi izjavio je da nema

komentar na pisawe sarajevskog

dnevnika. ¥

FLORENS ARTMAN

TVRDI

Glasine

iz Sarajeva

Srpska pravoslavna crkva u

subotu slavi praznik Svetog Si-

meona Miroto~ivog, kojeg ~ini

na dan kada je umro veliki srp-

ski `upan i utemeqiva~ dina-

stije Nemawi}a, Stefan Nema-

wa.

Stefan Nemawa (1114-1200)

je izgradio brojne crkve i mana-

stire me|u kojima su najpozna-

tiji Studenica, \ur|evi stubo-

vi, Bogorodi~ni i manastir Sve-

tog Nikole.

U politici se dosta osla-

wao na pravoslavnu crkvu, pro-

gonio je bogumile, ubrzao pro-

ces feudalizacije dru{tva i

u~vrstio sistem vazalnih odno-

sa me|u plemstvom.

Veliki `upan i vladar ra-

{ke postao je 1168. godine, po-

slije pobjede nad svojom bra-

}om. Godine 1196. odrekao se

prijestola u korist sina Ste-

fana, zamona{io se u Studeni-

ci i dobio mona{ko ime Sime-

on.

Ovozemaqski `ivot okon-

~ao je u Hilandaru, a u trenut-

ku smrti prostoriju u kojoj se

nalazio obasjala je svjetlost, a

od wegovih mo{tiju {irio se

miro, Otud mu i naziv Miroto-

~ivi.

Loza koju je posadio u dvori-

{tu Hilandara ima ~udotvorna

iscjeliteqska svojstva.

¥ M. X.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.DOGA\AJI4

BAWA LUKA - Republi~-

ko Udru`ewe izbjeglih i rase-

qenih "Ostanak# `estoko se

protivi odredbama Nacrta za-

kona o raseqenima i povratni-

cima u Republici Srpskoj i iz-

bjeglicama iz BiH.

"Ostanak# tra`i da se ovaj

nacrt zakona povu~e iz proce-

dure i napravi novi tekst, sa-

op{tili su u petak na konfe-

renciji za novinare u Bawoj

Luci predstavnici Udru`ewa.

- Zakon o izbjeglicama je

politi~ki zakon. Tra`imo da

se on nazove zakonom o izbje-

glicama, raseqenima i povrat-

nicima u Srpskoj. Postoje}i

tekst zakona pun je gre{aka i

zamki, koje idu na {tetu izbje-

glica i raseqenih. Zato pred-

la`emo da ta dva statusa zadr-

`e svi qudi koji nisu prometo-

vali i popravili imovinu ili

dobili nadoknadu za wu - rekao

je portparol "Ostanka# Drago

Grabe`.

Predstavnici "Ostanka#

upozorili su da postoje}i na-

crt zakona ide na {tetu i ra-

seqenih i izbjeglica u Srpskoj.

- Tekst nacrta raseqene go-

ni na povratak u prijeratnu

imovinu, bez obzira na to u ka-

kvom je ona stawu, a izbjegli-

ce koje su do{le u Srpsku i ne

spomiwe. On nema veze sa me|u-

narodnim pravima izbjeglica.

S druge starne, brine se o iz-

bjeglicama iz BiH koje su oti-

{le u druge dr`ave - rekao je

potpredsjednik "Ostanka# Pe-

rica Guski}.

On je dodao da izbjeglice u

Srpskoj nadle`ni organi po-

ku{avaju pretvoriti u azilan-

te i da se ne smije dozvoliti

da sudbina srpskih izbjeglica

zavisi "od potpisa nekog u Sa-

rajevu kojim }e se odlu~ivati

da li mogu ostati u BiH ili

moraju oti}i#.

Grabe` je dodao da "Osta-

nak# nije zadovoqan ni odred-

bama Zakona o gra|evinskom ze-

mqi{tu, jer su razlike u cije-

nama za gra|evinsko zemqi{te

- za koje su zainteresovane iz-

bjegli~ke i raseqeni~ke poro-

dice u op{tinama Srpske - ve-

like.

Govore}i o zakonima Repu-

blike Srpske, Perica Guski}

rekao je da }e Udru`ewe tra`i-

ti i izmjene i dopune Zakona o

udru`ewima i fondacijama.

- Promjenama tog zakona

o~ekujemo da }e Udru`ewe do-

biti dvije pozicije: da bude

udru`ewe od javnog interesa i

da bude udru`ewe sa posebnim

ovla{}ewima - rekao je Guski}.

Predstavnici "Ostanka#

ponovili su da je u BiH jo{

davno trebalo formirati Fond

za nadoknadu uni{tene imovi-

ne, kako je i predvi|eno Dej-

tonskim mirovnim sporazumom

i da potreba za wim jo{ posto-

ji.

- Da su qudi dobili nadok-

nadu, oni su sami davno mogli

odlu~iti gdje }e da je ulo`e: u

gradwu novih domova ili u po-

pravku prijeratne imovine -

rekao je Grabe`.

Predsjednik "Ostanka# Bo-

{ko Baji} podsjetio je da ovo

Udru`ewe tra`i "reviziju, pa

legalizaciju imovine koja je

ste~ena na bilo koji na~in#.

On je rekao i da je nadle-

`no ministarstvo, sa planira-

nih vi{e od tri miliona ma-

raka u buxetu za izgradwu izbje-

gli~kih naseqa i za interno

raseqene, prvi put ove godine

izdvojilo pare za qude koji `e-

le ostati u Republici Srpskoj.

¥ J. NOVKOVI]

REPUBLI^KO UDRU@EWE IZBJEGLIH I RASEQENIH "OSTANAK"

ZAKON PROPISAO NEZADOVOQSTVOU

"Ostanku" smatraju da je Nacrt zakona o raseqenim

i povratnicima u Republici Srpskoj i izbjeglicamau BiH pun gre{aka i zamki

BESPLATNE TU@BEObezvre|ivawem prijeratne srp-

ske imovine i primoravawem Srba da

je jeftino prodaju kr{e se qudska pra-

va i za to bi trebalo neko da odgova-

ra.

Ovo je u petak zakqu~eno na sa-

stanku predstavnika Udru`ewa izbje-

glih i raseqenih Bawa Luka sa na~el-

nikom Odjeqewa za dru{tvene djelat-

nosti Draganom Majstorovi}em i {e-

fom Odsjeka za izbjeglice, raseqene

i nacionalne mawine u Gradskoj upra-

vi Vladom \ukeli}em.

- Upoznali smo na~elnika Majsto-

rovi}a da je u BiH obnovqeno tek oko

25 odsto uni{tene srpske imovine, a

bo{wa~ke u Republici Srpskoj preko

60 odsto i da samo u Bawoj Luci `ivi

oko tri hiqade srpskih porodica ~i-

ja je imovina u Federaciji BiH uni-

{tena - navodi se u saop{tewu za jav-

nost Udru`ewa izbjeglih i raseqenih

Bawa Luka.

U saop{tewu se dodaje da su u~e-

snici sastanka saglasni sa odlukom

Vlade Republike Srpske da se izdvo-

je sredstva za pokretawe privatnih

tu`bi za uni{tenu imovinu.

- Udru`ewe je spremno da za tu na-

mjenu ustupi svoju kancelariju dva da-

na nedjeqno stru~nom licu, koje }e

besplatno pisati tu`be - stoji u saop-

{tewu.

Bawolu~ko udru`ewe zahtijeva}e

od nadle`nih ustanova, stoji na kra-

ju saop{tewa, da se pove}a pomo} za iz-

gradwu infrastrukture u izbjegli~-

kim naseqima u Bawoj Luci.

BAWA LUKA - Predsjednik

i ~lan Predsjedni{tva republi~-

kog Saveza logora{a Branislav

Duki} i Boro Medi} razgovarali

su u petak sa direktorom "Glasa

Srpske# Borom Luburi}em o dosa-

da{woj i budu}oj saradwi biv{ih

zato~enika sa na{om ku}om.

Posjeti je prethodila odluka

Predsjedni{tva Saveza logora{a

da wihovi predstavnici u nared-

nom periodu obi|u sve op{tine,

sastanu se sa wihovim na~elnici-

ma, kao i rukovodstvima javnih gla-

sila, me|u kojima su, prije svega,

"Glas Srpske# i Radio televizija

Republike Srpske.

- Naravno, namjera nam je da

posjetimo i ostale ku}e, koje su

dvije godine unazad, koliko posto-

ji Savez logora{a, pratile na{

rad. To je i prilika da svima zahva-

limo na podr{ci, kao i da se do-

govorimo o budu}em na~inu sarad-

we - istakao je Duki}.

On je napomenuo da republi~-

ki Savez logora{a ima svoja udru-

`ewa u 61 op{tini Srpske.

Duki} je, tako|e, ukazao na bor-

bu biv{ih zato~enika u dokaziva-

wu istine o zlo~inima po~iwenim

nad Srbima u proteklom ratu u

BiH, kao i wihovim zaslugama u

podizawu optu`ni-

ce protiv ratnog

komandanta Glavnog

{taba Vrhovne ko-

mande Armije BiH

Rasima Deli}a.

- Prije svega,

kao ~ovjeku, drago

mi je {to je va{im

postojawem do{lo

do organizovanog

nastupa u razbijawu

"blokada#, kada je

rije~ o zlo~inima

koji su po~iweni

nad Srbima u BiH

tokom proteklog

rata. Ono {to nam

je zajedni~ko jeste

da se na{ list, kao

i vi, bori da pre-

zentuje istinu - re-

kao je, izme|u osta-

log, direktor "Gla-

sa Srpske# Boro

Luburi}.

¥ G. K.

BIV[I LOGORA[I POSJETILI "GLAS SRPSKE"

Zajedno u slu`bi istineBIJEQINA - U organiza-

ciji republi~kog Ministarstva

privrede, energetike i razvoja i

Regionalne privredne komore u

Bijeqini je odr`ana javna ras-

prava o Nacrtu dokumenta o po-

litici dodjele koncesija.

Javne rasprave do sada su odr-

`ane u Bawoj Luci i Doboju, a

za kraj ovog mjeseca planirana

je jo{ jedna u Trebiwu.

Prema rije~ima sekretara

Komisije za koncesije Mladena

Drqa~e, dosada{wi tok raspra-

va pokazao je da je Komisija da-

la jasne naznake onoga {to bi

trebalo da bude predmet konce-

sije.

Taj pojam u nacrtu dokumen-

ta, koji je usvojila Narodna skup-

{tina Srpske, podrazumijeva

pravo kori{}ewa prirodnih bo-

gatstava, javnog i op{teg dobra,

uz odre|enu nadoknadu.

- Tokom rasprava moglo se

~uti {ta bi sve trebalo da se

uvrsti u listu prioriteta i {ta

}e se dodjeqivati u procesu kon-

cesije i u kojoj proceduri. Tako-

|e, trebalo bi utvrditi postoja-

we javnog interesa u ovom po-

stupku, te da se u sistem nakna-

de uvrsti cijela dru{tvena za-

jednica - rekao je Drqa~a.

On je dodao da su javne ras-

prave pokazale da je potrebno

pro{iriti koncesionu listu. Je-

dan od zanimqivih prijedloga

bio je i da preduze}a koja se ba-

ve odvozom sme}a, kanalizacijom

i vodovodom tako|e obave`u kon-

cesionim ugovorom, po{to wi-

hove djelatnosti spadaju u grupu

op{tih dobara.

¥ S. R. T.

JAVNE RASPRAVE O KONCESIJAMA

[iri se lista prioriteta

KOTOR VARO[ - Pretplat-

nici "Telekoma Srpske# iz kotor-

varo{ke op{tine prvog dana mar-

ta dobi}e nove telefonske broje-

ve.

"Telekomova# Slu`ba za odno-

se sa javno{}u saop{tila je da }e

poslije ove promjene svi pretplat-

ni~ki brojevi na podru~ju Kotor

Varo{a po~iwati sedmicom.

Primjera radi, brojevi na po-

stoje}oj centrali, koji su po~iwa-

li sa 880 - 000 do 882 - 719, od 1.

marta bi}e promijeweni u 780 - 000

do 782 - 719. Isto va`i za brojeve

koji su po~iwali sa 883 i 884. Oni

}e ubudu}e po~iwati sa 783 i 784.

Dvije cifre bi}e promijewe-

ne u telefonskim brojevima pret-

platnika iz Maslovara. Brojevi od

740 - 000 do 740 - 959 bi}e promije-

weni u 760 - 000 do 760 - 959. Bro-

jevi pretplatnika u Zabr|u, koji

su po~iwali sa 741, od utorka }e po-

~iwati sa 761, dok }e u Vrbawci-

ma telefonski brojevi po~iwati sa

762, umjesto dosada{weg 742.

Izmjene ne}e zaobi}i i [i-

prage, gdje se telefonski brojevi,

koji su po~iwali sa 745, mijewaju

u 765, a u Grabovici dosada{wi pr-

vi broj 747 sada }e biti 767.

"Telekom# je obezbijedio i bes-

platnu govornu poruku, koja }e ko-

risnike obavje{tavati o izmjena-

ma pretplatni~kih brojeva na po-

menutim centralama. [to se ti~e

ISDN korisnika, nagla{avaju u

"Telekomu#, oni }e na svojim pret-

platni~kim ure|ajima morati da

podese novi pretplatni~ki broj.

U slu~aju da su im potrebne do-

datne informacije ili tehni~ka

pomo} oko pode{avawa, pretplat-

nici mogu da pozovu broj za prija-

vu smetwi - 1275.

Pored toga, informacije su ko-

risnicima dostupne i na besplat-

nom broju 0800 - 50 - 000, kao i na

Internet stranici www.telekom-srpske.com. ¥ D. M.

NA PODRU^JU KOTOR VARO[A

Novi brojevi telefona

PRIJEDOR

Trombloniu Ali{i}ima

PRIJEDOR - Petodnevna

akcija prikupqawa nelegalnog

naoru`awa na podru~ju prijedor-

ske op{tine, koju su provodili

pripadnici britanskih jedinica

Eufora u saradwi sa lokalnom

policijom, zavr{ena je u petak.

Me|unarodnim snagama pre-

dato je ukupno 30 pu{aka razli-

~itog kalibra, znatne koli~i-

ne ru~nih bombi i drugih eks-

plozivnih naprava i municije.

Posqedweg dana, u povratni~-

kom nasequ Ali{i}i britanski

vojnici u jednom doma}instvu

prona{li su {est tromblona,

zoqu i nekoliko pakovawa muni-

cije.

Narednik Daron ^and izja-

vio je da su Prijedor~ani tokom

pretresa ku}a i stanova bili su-

sretqivi. Ve}ina wih, ukoliko

je posjedovala naoru`awe, preda-

vala ga je ranije, pa su pripadni-

ci me|unarodnih snaga rijetko

pronalazili dodatno skriveno

naoru`awe i municiju.

¥ P. [.

BAWA LUKA - Predsjednik

republi~kog Saveza poslodavaca

Damir Miqevi} ocijenio je da je

u ovom trenutku najgore to {to

privreda Srpske, pa i cijele BiH

lo{e posluje i {to nema dovoqno

likvidnog kapitala kako bi sprem-

no do~ekala udar uvo|ewa poreza

na dodatnu vrijednost.

Miqevi} je u petak u Bawoj

Luci u~estvovao u radu seminara o

primjeni Zakona o porezu na do-

datnu vrijednost.

Seminar su organizovale

Uprava za indirektno oporeziva-

we, Spoqnotrgovinska komora

BiH i Privredna komora Republi-

ke Srpske. Prisustvovali su pred-

stavnici sedamdesetak najve}ih

privrednih preduze}a iz Srpske,

republi~ke Vlade i nevladinih or-

ganizacija.

Direktor Uprave za indirekt-

no oporezivawe Kemal ^au{evi}

izjavio je da }e uvo|ewem poreza na

dodatnu vrijednost biti znatno

smawen uvoz u BiH, a da }e do}i do

"eksplozije# doma}e proizvodwe.

- Dobra strana poreza na do-

datnu vrijednost jeste ta {to on,

prema definiciji, destimuli{e

uvoz, a stimuli{e doma}u proiz-

vodwu. Ova vrsta poreza lak{e

prodire u sve sfere djelatnosti

~ime dr`ava ne samo {to kvali-

tetnije prikupqa, nego i kontro-

li{e javne prihode - rekao je ^a-

u{evi}.

^au{evi} je potvrdio da u Za-

konu o porezu na dodatnu vrijed-

nost ima nelogi~nosti, na koje su

ukazali privrednici i iznio o~e-

kivawe da }e uskoro do}i do wego-

vih izmjena.

On je ocijenio da porez na do-

datnu vrijednost u BiH ne mo`e

biti uveden sredinom ove godine,

jer do wegovog uvo|ewa bi treba-

lo ispuniti jo{ mnoge pretpostav-

ke.

- Trebalo bi donijeti zakone o

upravi i o prinudnoj naplati, li-

beralizovati zapo{qavawe i na-

baviti informacionu opremu vri-

jednu 4,5 miliona - rekao je ̂ au{e-

vi}.

Kad sve te pretpostavke budu

ispuwene, dodao je on, tri mjeseca

poslije toga porez na dodatnu vri-

jednost mo}i }e se prikupqati.

Prema wegovom mi{qewu, sve to

mo`e biti zavr{eno do 1. novem-

bra ove godine.

Predsjednik republi~kog Sa-

veza poslodavaca Damir Miqevi}

rekao je da bi privrednici treba-

lo da vide koliki je wihov tr`i-

{ni prostor za pove}awe cijena -

ako ga uop{te ima.

- I da, ukoliko namjeravaju da

modernizuju i kupuju novu opremu

i osnovna sredstva, to u~ine pri-

je uvo|ewa poreza na dodatnu vri-

jednost - istakao je Miqevi}.

On je objasnio da zakonom ni-

je ostavqena mogu}nost da se bez

oporezivawa kupuju nove tehnolo-

gije.

U~esnici seminara upoznati

su sa Zakonom o porezu na dodatnu

vrijednost i wegovoj primjeni u

praksi; reformom poreskog siste-

ma u BiH i prikupqawem, raspo-

djelom i kontrolom poreza na do-

datnu vrijednost. ¥ G. DAKI]

SEMINAR O PRIMJENI ZAKONA O PDV

Seminar: Do uvo|ewa PDV trebalo bi ispuni-ti jo{ mnoge pretpostavke (Snimio M. [UKALO)

UDAR NA KRHKA PLE]A^au{evi} potvrdio da u Zakonu o porezu na dodatnuvrijednost ima nelogi~nosti, na koje su ukazaliprivrednici i iznio o~ekivawe da }e uskoro do}ido wegovih izmjena

POSKUPQEWAGovore}i o negativnim stra-

nama uvo|ewa poreza na dodatnu

vrijednost, ^au{evi} je rekao

da mo`e do}i do blagog posku-

pqewa odre|enih artikala, ali

}e to biti nadokna|eno kroz so-

cijalni program i davawa siro-

ma{nim stanovnicima.

Susret sa Luburi}em: Dogovorena daqa saradwa(Snimio M. [UKALO)

"Ostanak": Tra`e

povla~ewe Nacrtazakona iz procedure

(Snimio R. OSTOJI])

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. POLITIKA 5

KOGA je biv{i komandant Sfo-

ra u BiH general Virxil Peket `e-

lio da utje{i izjavom da u BiH vje-

rovatno borave "spava~i# teroristi~-

ke mre`e "Al-Kaida#, a ne weni ak-

tivni ~lanovi?

Ovo pitawe postavio je nekada-

{wi oficir "Al-Kaide# i starje{i-

na jedinice u odredu muxahedina "El

muxahedin# Ali Ahmed Ali Hamad u

pismu koje je i zeni~kog Kazneno-po-

pravnog doma uputio na{em listu.

Ali Hamad tvrdi da ameri~ki ge-

neral "grije{i ako misli da postoji

razlika izme|u aktivnih ~lanova 'Al-

Kaide' i wenih spava~a#, jer je rije~

o potpuno istoj opasnosti. Prema we-

govim rije~ima, aktivni ~lanovi su

oni, koji su ve} dobili naredbu da dje-

luju, a "spava~ima# su oni koji ~eka-

ju svoje zadatke. Oni, dakle, spavaju

{irom otvorenih o~iju i u{iju. Ri-

je~ju, ovi "spava~i# su u svako doba -

budni.

- Ja sam 23. jula 2004. godine upu-

tio pismo pomenutom generalu li~no

u kojem sam otvoreno negirao wegovo

pogre{no mi{qewe i pobio wegove

izjave, na {ta nisam dobio odgovor,

{to smatram da nije ni mogao odgovo-

riti - napisao je Ali Hamad, koji u Ze-

nici izdr`ava dvanaestogodi{wu ro-

biju.

On je podsjetio da je ameri~ka

obavje{tajna slu`ba - Centralna in-

formativna agencija - vi{e puta upo-

zorila da je BiH postala usputna sta-

nica islamskim teroristima. Preko

BiH se, navodi Ali Hamad, obavqaju

sumwivi nov~ani poslovi, ~iji je kraj-

wi ciq nabavka oru`ja i dokumena-

ta, potrebnih za nesmetano kretawe

{irom Evrope i svijeta.

Bez obzira na sve to, ka`e on,

prisustvo "Al-Kaide# u BiH i daqe

pori~u, kako predstavnici ovda{we

vlasti, tako i pojedini me|unarodni

zvani~nici.

Ako ve} imaju konkretne dokaze,

na osnovu kojih odbacuju svaku pove-

zanost BiH i "Al-Kaide#, onda ti

zvani~nici, isti~e Ali Hamad, mogu

da odgovore na osnovno pitawe: ko-

liko je muxahedina do{lo u BiH to-

kom rata?

Ali Hamad podsje}a da gotovo sve

zemqe u svijetu iz bezbjednosnih raz-

loga vode ra~una o ulascima stranih

dr`avqana u zemqu. Samim tim, isti-

~e on, vlasti u BiH treba pitati zna-

ju li i{ta o muxahedinima, koji su

tokom rata do{li u Bosnu? Znaju li

ko su, {ta su, odakle su do{li i {ta

je osnovni ciq wihovog dolaska u

BiH?

- Ako neko od nadle`nih, bilo

ko, smatra da mu je odgovor na posta-

vqeno pitawe poznat, ja }u biti sa

punom odgovorno{}u spreman za suo-

~ewe s wim i da mu pred novinarima

i predstavnicima me|unarodnih anti-

teroristi~kih organa imenujem oko 50

stranih muxahedina, koji su mi pozna-

ti i koji su djelovali u BiH tokom ra-

ta, a da on odgovori {ta zna o wima,

barem pravi identitet dvojice od wih

- nudi Ali Hamad.

Sqede}e pitawe, na koje on tra-

`i odgovor od nadle`nih organa je-

ste: ko su "doma}i muxahedini#?

Ali Hamad podsje}a da su "doma-

}i muxahedini# usvojili stavove, ko-

ji su toliko uticali na wih da su "pro-

mijenili i spoqni izgled#, pretva-

raju}i se u "posebnu sektu, koja se ne

uklapa u obi~aje i mentalitet qudi

sa ovog prostora#.

Daqe, Ali Hamad o~ekuje da mu

neko od nadle`nih odgovori i na pi-

tawe: ko je i {ta je bio Ahmed Zuha-

iri, zvani Handala, koji je povezan sa

"Al-Kaidom# od wenog formirawa i

koji je u BiH stigao zajedno sa hiqa-

dama drugih muxahedina.

On tvrdi da je Handala radio za

obavje{tajnu slu`bu Hrvatske, kao i

da se u Zagrebu nekoliko puta sastao

sa nekada{wim hrvatskim predsjed-

nikom Frawom Tu|manom. Handala

je igrao glavnu ulogu u napadu auto-

bombom izvedenim u hrvatskom sije-

lu Mostara. Zbog toga je bio uhap-

{en, ali je pod sumwivim okolnosti-

ma pobjegao iz zatvora.

- Uz du`no po{tovawe, zahtije-

vam od onih koji su na visokim pozi-

cijama i koji ne prestaju da di`u pra-

{inu sumwe u moju iskrenost i tvrd-

we, da javno odgovore na postavqena

pitawa, i da argumentima doka`u da

su ta~ne wihove tvrdwe o nepostoja-

wu "Al-Kaide# u BiH - pi{e nekada-

{wi saradnik osniva~a ove terori-

sti~ke mre`e Osame bin Ladena.

Ali Ahmed Ali Hamad tvrdi da

mo`e dokazati da je mre`a Osame bin

Ladena djelovala u BiH od 1992. do

1995. godine i da "Al-Kaida# i danas

ovdje ima svoje qude.

¥ D. MAJSTOROVI]

(Kraj )

Muxahedin i svezani srpski vojnici: Pobili zarobqenike

Ali Hamad ka`e da mo`e dokazati da je "Al-Kaida" tokom

rata djelovala u BiH i da u woj i danas ima svoje qude.Neka vlasti u BiH ka`u ko su

"doma}i muxahedini"

SPAVA^I SU-BUDNINEKADA[WI MUXAHEDIN ALI AHMED ALI HAMAD POZIVANA BORBU PROTIV TERORIZMA (3)

AKO se biv{em oficiru "Al-

Kaide# Ali Ahmedu Ali Hamadu de-

si ne{to lo{e u zeni~kom zatvoru, u

kome izdr`ava dvanaestogodi{wu ka-

znu, odgovornost za to treba da

snosi glavni tu`ilac BiH

Marinko Jur~evi}.

Ovo je na{em li-

stu kazao potpredsjed-

nik Saveza logora{a

Republike Srpske

Slavko Jovi~i}, pod-

sje}aju}i da je ova or-

ganizacija 7. decem-

bra pro{le godine za-

tra`ila od Jur~evi}a

pokretawe istrage o

zlo~inima muxa-

hedina, o ko-

jima je Ali Hamad govorio za "Glas

Srpske#.

- Do danas nismo dobili odgovor

Marinka Jur~evi}a niti je sa nama

kontaktirao bilo ko iz Tu`ila{tva

BiH - rekao je Jovi~i}.

On je podsjetio da je u pismu upu-

}enom glavnom tu`iocu, Savez logo-

ra{a zatra`io da se sprovede detaq-

na istraga o djelovawu teroristi~ke

mre`e "Al-Kaida# na podru~ju BiH

i to u ratnim i poratnim godinama.

Pored toga, Bahreinac Ali Ha-

mad pri~ao je i o svom ratnom putu u

sastavu zloglasnog odreda "El muxa-

hedin#, ~iji su pripadnici

po~inili nebrojene zlo-

~ine protiv srpskih

vojnika i civila.

- S obzirom na

ozbiqnost wegovih

navoda, zatra`ili

smo od glavnog tu-

`ioca BiH da {to

prije saslu{a Ali

Hamada, ali i da ga

dodatno obezbi-

jede u zatvo-

ru, jer po-

s t o j e

opravdane sumwe da mu je `ivot

ugro`en, posebno zbog wegovih istu-

pa u javnosti - kazao je Slavko Jo-

vi~i}.

Me|utim, Tu`ila{tvo BiH ni-

kada se nije oglasilo o ovom pitawu.

U me|uvremenu, Ali Hamad je fizi~-

ki napadnut u zatvoru, za {ta dio od-

govornosti, po mi{qewu Slavka Jo-

vi~i}a, treba da snosi i Marinko Jur-

~evi}. ¥

BIJEQINA - Demokratska

stranka saop{tila je u petak da po-

liti~ka situacija u Republici Srp-

skoj nije poboq{ana i pored ~iwe-

nice da je izabrana nova vlada.

Krivicu za to stawe, smatraju u

Demokratskoj stranci, treba da sno-

se stranke koje su i ranije vodile

izvr{nu vlast Srpske jer su svojim

djelovawem dovele u pitawe wen op-

stanak.

U posqedwe vrijeme, ka`e se sa-

op{tewu Demokratske stranke, ciq

rada vladaju}ih stranaka bio popra-

vqawe vlastitih strana~kih pozi-

cija me|u bira~ima, a na {tetu in-

teresa Republike Srpske. ¥ N. D.

SAVEZ LOGORA[A REPUBLIKE SRPSKE

Tu`ila{tvo }utiGlavni tu`ilac BiH nije odgovorio na pismo kojim je od wega tra`eno da pokrene istragu o navodima Ali Hamada

STRANA^KA HRONIKA

Slavko Jovi~i}: Ozbiqno svjedo~ewe

Nije boqeDEMOKRATSKA STRANKA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.EKONOMIJA6

SREBRENICA - Ruska kom-

panija "Ju`ural zoloto# ulo`i-

la je od jula pro{le do februa-

ra ove godine ukupno 3,7 milio-

na maraka u sanaciju i obnovu

proizvodwe u srebreni~kom Rud-

niku olova i cinka "Sase#.

U tom periodu izmirena su

stara dugovawa prema radnicima

od 1,4 miliona maraka. Za revi-

talizaciju objekata i opreme iz-

dvojeno je 700 hiqada maraka, oko

300 hiqada maraka oti{lo je na

izmirivawe duga za utro{enu

elektri~nu energiju i telefon,

dok je preostali novac ulo`en u

proizvodwu i preradu rude.

Ovo je na ju~era{woj konfe-

renciji za novinare saop{tio di-

rektor Rudnika Miodrag Vukaj-

lovi} dodaju}i da }e ruska kom-

panija u idu}ih mjesec dana is-

platiti radnicima i preostalih

400 hiqada maraka duga za plate.

- Od jula pa do kraja pro{le

godine proizvedeno je oko pede-

set hiqada tona rovne rude i oko

4.200 tona koncentrata olova i

cinka sa ukupnim prihodom od

oko 2,6 miliona maraka - naveo je

Vukajlovi} preciziraju}i da je u

januaru ove godine proizvedeno

12,5 hiqada rude, a u februaru

dvije hiqade tona vi{e.

Nabavka dodatne opreme za

jamsku proizvodwu omogu}i}e po-

ve}awe eksploatacije rude na 25

do 30 hiqada tona mjese~no. Ka-

pacitet flotacija trenutno je

hiqadu tona dnevno. Cink se pro-

daje {aba~koj "Zorki#, a olovo se

izvozi u Bugarsku.

Vukajlovi} je upozorio da je

neo~ekivana blokada ̀ iro-ra~u-

na kompanije, koja finansira ovo

preduze}e, u Sasama stvorila pro-

bleme u zapo~etoj revitalizaci-

ji objekata i opreme.

Ta blokada je potpuno nepra-

vedna, tvrdi Vukajlovi}, jer fir-

ma "Rossase#, koju je kompanija

"Ju`ural zoloto# ovlastila da

upravqa ovim preduze}em, nema

dugove.

- Me|utim, ra~un je blokiran

zbog dugovawa koja ima Rudnik

"Sase#. Nekome o~igledno smeta

{to se ovdje, poslije trogodi-

{weg prekida, ponovo proizvodi

ruda - rekao je Vukajlovi}.

U posqedwe vrijeme Rudnik

olova i cinka "Sase# bio je na

tapetu i zbog navodnog zaga|iva-

wa okoline i ugro`avawa rada

bawe "Guber#, ali Vukajlovi}

tvrdi da se eksploatacija i pre-

rada rude odvijaju po odobrenoj

tehni~koj dokumentaciji uskla-

|enoj sa zakonskim propisima.

- Inspekcijske komisije za

vodoprivredu, rudarstvo i ener-

getiku konstatovale su da nema

povrede zakonskih propisa u ve-

zi sa za{titom qudi i okoline,

kao ni drugih resursa koji se na-

laze u eksploatacionom poqu

rudnika - naglasio je Vukajlovi},

napomiwu}i da su na svim pre-

lomnim ta~kama na mjestima ku-

da oti~u otpadne vode ve} ugra-

|ene pumpe koje tu vodu vra}aju u

jezero rudnika.

On je posebno istakao da je

sliv rijeke Drine, kada je u pi-

tawu rudnik, potpuno za{ti}en.

Vukajlovi} je dodao da }e

ove godine u Rudniku olova i

cinka "Sase# nastojati da do-

stignu planiranu godi{wu pro-

izvodwu sirove rude olova i

cinka od 360 hiqada tona i da

}e uz to zaposliti i oko 550 no-

vih radnika.

¥ K. ]IRKOVI]

ULAGAWA U POVE]AWE PROIZVODWE RUDE OLOVA I CINKA U SASAMA

Rudari u "Sasama": Primqene plate vratile motiv za rad

RUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJARUSKI MODEL RAZVOJAOd jula pa do kraja pro{le godine proizvedeno je okopedeset hiqada tona rovne rude i oko 4.200 tonakoncentrata olova i cinka sa ukupnim prihodomod oko 2,6 miliona maraka

"JU@URAL ZOLOTO"Vlada Republike Srpske je

u julu pro{le godine potpisa-

la ugovor sa ruskom kompani-

jom "Ju`ural zoloto# o preno-

su upravqa~kog prava nad 65

odsto dr`avnog kapitala rud-

nika u idu}ih pet godina.

- Ciq je bio da se izvr{i

potpuna finansijska konsoli-

dacija rudnika ~ija su dugova-

wa bila dostigla 15 miliona

maraka, te da se ulagawem 10,7

miliona maraka u objekte i

opremu podigne nivo proizvod-

we na 360 hiqada tona rovne

rude godi{we - podsjetio je Vu-

kajlovi}.

U PETAK su u Bawoj Luci

obiqe`ene ~etiri godine rada

Centralnog registara hartija od

vrijednosti, institucije koja

obezbje|uje podr{ku tr`i{tu ka-

pitala Republike Srpske i wego-

vim ovla{}enim u~esnicima.

U svom radu Registar je u pot-

punosti posve}en odr`avawu i

o~uvawu likvidnog, stabilnog i

efikasnog tr`i{ta kapitala.

Centralni registar se po-

javquje kao pravni subjekat kod

kojeg se hartije od vrijednosti

~uvaju, koji sa wima upravqa i

omogu}ava da se transakcije sa

hartijama obrade, ukqu~uju}i

i funkcije kliringa i saldi-

rawa.

- U okviru osnovnih usluga ko-

je pru`a emitentima, na dan 31.

januara ove godine, u sistemu Cen-

tralnog registra evidentirano je

1.171.190 otvorenih ra~una vla-

snika hartija od vrijednosti, 766

registrovanih hartija od vrijed-

nosti, 757 otvorenih ra~una emi-

tentima, 11.822.708 registrovanih

akcija i nominalna vrijednost re-

gistrovanih akcija od 7.657.675

maraka - istakla je direktor Cen-

tralnog registra za hartije od

vrijednosti Jasminka \uki}.

U narednom periodu, naglasi-

la je \uki}eva, neophodno je sna-

`no razvijati druge poslove koji

proizilaze iz wihove djelatno-

sti, jer je preostao veoma mali

broj emitenata iz procesa priva-

tizacije koji jo{ svoje hartije

treba da registruju u Centralnom

registru.

¥ M. Mi.

Jasminka \uki}: Mnogoposla ve} ura|eno

(Snimio M. MIHAJLOVI])

CENTRALNI REGISTAR HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Garant stabilnog tr`i{taVe}i dio emitenata iz procesa privatizacije ve} je registrovao svoje hartije u Centralnom registru

MOSKVA - Ruski mi-

nistar finansija Aleksej

Kudrin procjewuje da }e

se direktna strana ulaga-

wa u rusku privredu ove

godine uve}ati na 11 mili-

jardi dolara, prema 6,6 mi-

lijardi lani, prenio je

Tanjug.

On je rekao da Vlada

planira rast direktnih

stranih ulagawa i u nared-

nim godinama i to do 15

milijardi dolara u idu}oj

godini, 19 milijardi u

2007. i 23 milijarde u 2008.

godini.

Prema rije~ima Ku-

drina, ulagawa u osnovni

kapital su pro{le godi-

ne porasla za 10,9 odsto na

dva biliona i 729 mili-

jardi rubaqa. ¥

. . .STRAZBUR - Ve}ina

~lanova parlamenta Evr-

opske unije glasala je za

ukidawe papirnih i poste-

peno uvo|ewe plasti~nih

voza~kih dozvola koje bi

li~ile na kreditne kar-

tice.

Plasti~ne voza~ke

dozvole trebalo bi da

zamijene papirne u roku

od 10 godina, dok bi u

roku od 20 godina voza-

~i u svim zemqama Ev-

ropske unije trebalo da

dobiju univerzalnu vo-

za~ku dozvolu, prenio je

Rojters. ¥

. . .PRAG - ^e{ki proiz-

vo|a~ "[koda# pove}ao je

prodaju u svijetu u 2004.

godini za 0,4 odsto, u od-

nosu na godinu ranije, za-

hvaquju}i dobrim rezul-

tatima na zapadnoevrop-

skom tr`i{tu.

"[koda# je lani pro-

dala ukupno 451.675 auto-

mobila, a 449.758 u 2003.

godini, navodi se u saop-

{tewu kompanije.

Kompanija je izvozila

tri svoja poznata modela,

"fabiju#, "oktaviju# i

"superb# u oko 90 zemaqa,

a najzna~ajnije tr`i{te

je bila Wema~ka, gdje je

prodato oko 78 hiqada au-

tomobila, 11,4 odsto vi{e

nego 2003. godine. ¥

BAWA LUKA - Privredna

komora regiona Bawa Luka, u sa-

radwi sa italijanskom Agenci-

jom za obuku, istra`ivawe i raz-

voj - Studio Centro Veneto, or-

ganizovala je u petak seminar o

rje{avawu problema prenosa po-

slovawa unutar malih i sredwih

preduze}a.

Prema rije~ima sekretara

Privredne komore regiona Bawa

Luka Jadranke Cvetkovi}, poseb-

na pa`wa posve}ena je sredwim i

malim preduze}ima koja imaju ili

mogu da imaju problema u preno-

su vlasni{tva.

Ona dodaje da su evropska is-

tra`ivawa pokazala da se dva od

tri posla zatvore u periodu od

pet godina poslije formalnog

prenosa poslovawa sa jednog na

drugog vlasnika preduze}a, a kao

posqedica toga, nerijetko dola-

zi i do bankrota takvih preduze-

}a.

O mogu}im problemima pre-

nosa poslovawa i na~inima wi-

hovog rje{avawa, predavawe za

vlasnike malih i sredwih predu-

ze}a sa podru~ja bawolu~kog re-

giona je odr`ao italijanski

stru~wak za tu oblast Paolo Za-

ramela.

¥ M. M{.

SEMINAR U PRIVREDNOJ KOMORI BAWE LUKE

Znawem protiv bankrota

PREGOVORI predstavnika

Savjeta ministara BiH, vlada Re-

publike Srpske i Federacije

BiH sa predstavnicima Me|una-

rodnog monetarnog fonda o Me-

morandumu o ekonomskim i fi-

nansijskim politikama i Tehni~-

kom memorandumu o razumijevawu

za predlo`eni "stend baj# aran-

`man, bi}e nastavqeni u martu,

saop{teno je u petak iz Biroa za

odnose s javno{}u republi~ke

vlade.

U saop{tewu se navodi da u

pregovorima, koji su zavr{eni u

~etvrtak kasno uve~e, nije po-

stignut kona~an dogovor jer jo{

nisu usagla{ena sva pitawa ko-

ja su preduslov za potpisivawe

novog "stend baj# aran`mana.

Poslije uspje{no zavr{enog

prethodnog "stend baj# aran`ma-

na, koji je okon~an u februaru

2004. godine, dogovorom o novom

kreditu sa Me|unarodnim mone-

tarnim fondom trebalo bi da se

obezbijede sredstva namijewena

podr{ci daqih strukturnih re-

formi u BiH.

U pregovorima sa delegaci-

jom Me|unarodnog monetarnog

fonda, koju je predvodio {ef mi-

sije u BiH Piter Dojl, u~estvo-

vali su predsjedavaju}i Savjeta

ministara BiH Adnan Tezri},

premijer Srpske Pero Bukejlo-

vi}, ministar finansija i trezo-

ra u Savjetu ministara BiH Qer-

ka Mari}, ministri finansija

Republike Srpske i Federacije

BiH Svjetlana Ceni} i Dragan

Vranki}, te guverner Central-

ne banke Kemal Kozari}.

¥ G. D.

BEZ DOGOVORA O NOVOM KREDITU

Mart za nastavak

BAWA LUKA - Poznato bez-

alkoholno pi}e "kokta#, isto ta-

ko poznatog slovena~kog proizvo-

|a~a "Kolinska#, ubudu}e }e se

plasirati na tr`i{te Republike

Srpske i BiH iz Bawe Luke.

Ovo je rezultat ugovora, koji

su u petak u republi~koj Privred-

noj komori u Bawoj Luci potpisa-

li generalni direktor "Kolin-

ske# za BiH Ciril Kotnik i di-

rektor bawolu~kog preduze}a

"Golden metro# Radomir Predo-

jevi}.

Na osnovu ovog ugovora, bawo-

lu~ki "Golden metro# dobio je li-

cencu za proizvodwu i puwewe na-

daleko poznatog bezalkoholnog na-

pitka "kokta#, kao i jo{ dvije rob-

ne marke "Kolinske# - "jupi# i

"fre{#.

Izra`avaju}i zadovoqstvo

potpisanim ugovorom, direktor i

vlasnik preduze}a "Golden metro#

Radomir Predojevi} rekao je, iz-

me|u ostalog, da je ovo jedan od

najzna~ajnijih poslovnih ugovora

ovog preduze}a.

Dodao je da }e to doprinijeti

i maksimalnoj iskori{}enosti

proizvodnih kapaciteta, zapo{qa-

vawu novih radnika, pove}awu pri-

hoda, ali i odre|enom smawewu

trgovinskog deficita koji Repu-

blika Srpska i BiH imaju sa Re-

publikom Slovenijom.

Predsjednik Uprave "Kolin-

ske# Iztok Bricl rekao je da pot-

pisivawe licencnog ugovora sa

preduze}em "Golden metro# pred-

stavqa dio strate{kog poveziva-

wa preduze}a "Kolinske# u zemqa-

ma jugoisto~ne Evrope.

- U na{em sredworo~nom pla-

nu predvi|amo da }e se realizaci-

ja "kokte# na podru~ju BiH pove-

}ati za 40 odsto u odnosu na sada-

{wu, koja je oko ~etiri miliona

evra godi{we - rekao je Bricl.

Sve~anom potpisivawu ugovo-

ra prisustvovao je, pored ostalih,

i ministar privrede, energetike

i razvoja u Vladi Republike Srp-

ske Miladin Gligori}.

On je u kratkom obra}awu u~e-

snicima ju~era{we sve~anosti u

republi~koj Privrednoj komori

izrazio uvjerewe da }e ove i idu-

}ih godina biti jo{ vi{e ovakvih

i sli~nih poslovnih ugovora koji

}e imati punu podr{ku republi~-

ke vlade.

¥ M. MIQU[

POSLOVNA SARADWA REPUBLIKE SRPSKE I SLOVENIJE

"KOKTA" OTVARA RADNA MJESTAOvaj posao bi trebalo da dovede do zapo{qavawanovih radnika, pove}awa prihoda i smawewatrgovinskog deficita koji Republika Srpska imasa Republikom Slovenijom

Potpisan ugovor: Proizvodwa "kokte" u Bawoj Luci (Snimio R. OSTOJI])

RUSKI MODEL RAZVOJA

POSLOVNI SVIJET

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. DRU[TVO 7

BIO sam zaprepa{}en kad

sam nedavno u novinama pro~i-

tao da je Fadil Jagawac jedan od

kandidata za direktora polici-

je Republike Srpske. Pa taj ~o-

vjek je u maju 1992. godine u Ze-

nici naredio da me strijeqaju -

rekao je za "Glas Srpske# biv{i

zeni~ki policajac @ivko Male-

{evi}.

^im je saznao za Jagaw~evu

kandidaturu, Male{evi} je o svo-

jim iskustvima sa Fadilom Ja-

gawcem, obavijestio Nezavisni

odbor za imenovawe direktora

policije Republike Srpske. Na-

ravno, o Male{evi}evim tvrd-

wama, odmah je upoznat i sam Ja-

gawac.

- ^uo sam za wegove optu`be

i to me je jako iznenadilo. Mi-

slim da je Male{evi} imao vre-

mena da to prijavi jo{ 1995. ili

1996. godine, a on tek sada pri~a

o tome. Wegove tvrdwe jednostav-

no nisu ta~ne - izri~it je bio Ja-

gawac.

Male{evi}, koji je u godina-

ma pred rat bio policajac tada-

{we Stanice milicije Nemila

kod Zenice, ipak navodi da je Fa-

dil Jagawac, kao komandir Sta-

nice javne bezbjednosti Zenica,

u maju 1992. godine, izdao brojne

naredbe koje nemaju veze sa pro-

fesionalizmom.

- Slu{ao sam brojna wegova

nare|ewa preko radio-veze. U ma-

ju 1992. vodili su se i pregovori

oko iseqewa kasarne u Zenici.

Jednom prilikom u Zenicu je na

pregovore do{ao potpukovnik Ju-

goslovenske narodne armije Bo-

sanac, ~ijeg se imena ne sje}am, a

po povratku je sa svojom pratwom

krenuo iz Zenice za Doboj. Ja sam

bio na punktu u Top~i} poqu... U

tom trenutku javio se Jagawac i

naredio da uhapsimo Bosanca.

Kao komandir punkta, odlu~io

sam da to ne dozvolim. Potpukov-

nika i wegovu pratwu pustio sam

da nastave put za Doboj - veli Ma-

le{evi} i dodaje da je upravo zbog

toga Jagawac kasnije naredio ko-

mandiru policijske stanice Ne-

mila Kasimu Ali}u da ga uhapsi

i potom strijeqa.

Ostao je `iv, kako ka`e,

zahvaquju}i Ali}u koji je ta-

ko|e odbio da izvr{i

Jagaw~evo nare-

|ewe.

Kad je

k o n v o j

v o j s k e

Jugo-

slo-

venske narodne armije krenuo iz

zeni~ke kasarne, navodi Male-

{evi}, negdje na pola puta izme-

|u Zenice i Visokog, napadnut je.

- Jagawac je za sve to znao,

ali ni{ta nije preduzeo da se na-

pad sprije~i - tvrdi Male{evi}.

U vrijeme pregovora oko ise-

qavawa kasarne i izlaska konvo-

ja vojske iz Zenice, istakao je Ja-

gawac, bio sam na~elnik gradske

Stanice javne bezbjednosti.

- Mjesta koja navodi Male-

{evi} nisu bila moja zona odgo-

vornosti. Nisam ni bio u si-

tuaciji da tako ne{to na-

redim - ka`e Jagawac.

Uprkos tome {to

Jagawac negira isti-

nitost wegove pri-

~e, Male{evi} ka-

`e da }e istrajati.

- Spreman sam

da se sa wim suo-

~im o~i u o~i i da

mu u lice ka`em da

znam za wegovo

u~e{}e u akciji

navodnog razoru-

`avawa zeni~kog

sela Drivu{a u ko-

jem su `ivjeli is-

kqu~ivo Srbi. Ak-

ciju je izveo sa svo-

jim policajcima i

pripadnicima "pa-

triotske lige#, a

iza wih je ostalo

nekoliko mrtvih i rawenih qu-

di. Taj, nazovi policajac, je bio

svjedok i zlo~ina koji su se dogo-

dili u zeni~kom "Domu Vojske#

koji je bio pretvoren u logor u ko-

ji su dovo|eni zarobqenici - Sr-

bi - podvla~i @ivko Male{evi}.

Ne uzbu|uju}i se puno zbog

Male{evi}evih navoda, Jagawac

ka`e da je prilikom kandidova-

wa na mjesto direktora polici-

je Republike Srpske, kroz obave-

znu proceduru provjere utvr|eno

da nije na optu`nici Ha{kog su-

da, da ne koristi tu|i stan i da

nikada nije osu|ivan, ni krivi~-

no ni prekr{ajno.

- Misija Evropske unije je

potvrdila moju sertifikaciju i

ne bih se zamarao tvrdwama @iv-

ka Male{evi}a. To {to je Male-

{evi} rekao neka je na wegov

obraz - zakqu~io je Jagawac.

Sa druge strane, Male{evi}

podvla~i da se pri~a oko ratne

pro{losti Fadila Jagawca ne}e

zaustaviti samo na wegovim tvrd-

wama, jer samo u Zenici ima jo{

mnogo qudi koji znaju kakva je

bila uloga Jagawca u vrijeme

1992. i narednih godina rata. On

je dodao da brojni svjedoci Jagaw-

~evih nedjela, me|u kojima su i

pre`ivjeli mje{tani sela Drivu-

{a, danas kao izbjegla i raseqe-

na lica borave u Bijeqini i dru-

gim gradovima Srpske.

¥ V. JAWI]

@IVKO MALE[EVI] UPOZORAVA NA RATNU PRO[LOST FADILA JAGAWCA

SVJEDOK SAM WEGOVIH NEDJELASpreman sam da mu u lice ka`em da znam za wegovazlodjela, podvukao je Male{evi}. Misija Evropskeunije je potvrdila moju sertifikaciju i ne bihse zamarao tvrdwama Male{evi}a, veli Jagawac

@ivko Male{evi}: Mnogi znaju za pravu Jagaw~evupro{lost (Snimio D. BORKOVI])

PRIJEDOR - Odsjek Mini-

starstva za izbjegla i raseqena

lica Prijedor trenutno raspo-

la`e sa 442 stambene jedinice

koje su u funkciji alternativ-

nog smje{taja.

U ovim stanovima smje{te-

no je 446 porodica izbjeglog i ra-

seqenog stanovni{tva. Najvi{e

wih, ~ak 108 porodica, smje{te-

no je u nepotra`ivane stanove,

57 porodica je smje{teno u Dom

penzionera, a 53 porodice kori-

ste ugovor o zakupu.

Sve ostale porodice su smje-

{tene u objektima koje je izgra-

dila Vlada Republike Srpske

ili u nekim drugim adaptiranim

objektima. Od 108 nepotra`iva-

nih stanova, wih 58 pripada Rud-

niku, 13 Fondu penzijsko-inva-

lidskog osigurawa, 10 Celpaku,

osam @eqeznici Republike Srp-

ske...

- Problem }e nastati onda

kada se usvoji zakon o prestanku

kori{}ewa nepotra`ivanih sta-

nova. Usvajawe ovog zakona o~e-

kuje se u toku ove godine, a tada

}e se nepotra`ivani stanovi

vratiti biv{im vlasnicima, ne-

ki mo`da i op{tini. Sada{wi

stanari }e morati iseliti i po-

tra`iti novi smje{taj. ¥ P. [.

PRIJEDOR

Smje{taj ograni~enog trajawaBR^KO - Kancelarija za

`albe i pritu`be gra|ana koje

se odnose na rad Vlade distrik-

ta, u pro{loj godini je primila

2.162 usmene i pismene `albe. Za

prva dva mjeseca ove godine pri-

stiglo je jo{ oko 250 `albi u ko-

jima se stanovnici Br~kog `ale

na nemogu}nost ostvarivawa svo-

jih prava.

- Najve}i broj `albi gra|ana

odnosi se na mogu}e neregularno-

sti spiskova koji se odnose na ras-

podjelu donacija u Odjeqewu za

izbjegla i raseqena lica, zatim na

na~in zapo{qavawa, }utawe ad-

ministracije, komunalne usluge

i sli~no - navodi {ef Kancela-

rije za `albe i pritu`be gra|a-

na Jasminka Ati}.

@albe su, prema wenim rije-

~ima, u oko 80 odsto slu~ajeva

opravdane. Najve}i broj neregu-

larnosti uo~en je na slu~ajevima

koji su se rje{avali komisijski.

- Prijem radnika ili donira-

we gra|evinskog materijala ra-

|eni su putem komisija, a upravo

na rad tih komisija gra|ani su se

naj~e{}e `alili. Mislim da te

komisije snose kolektivnu odgo-

vornost, jer je veoma te{ko oci-

jeniti individualnu krivicu za

nepo{tovawe zakona u slu~ajevi-

ma gdje vi{e qudi u grupi odlu~u-

je o konkretnoj stvari - nagla{a-

va Ati}eva i dodaje da se nepra-

vilnosti, propusti i na kraju te-

{ke povrede qudskih prava mogu

desiti i bez namjere.

Gra|ani su se ~esto `alili i

na postupak zapo{qavawa putem

ugovora o djelu, odnosno na zapo-

{qavawe na odre|eno vrijeme. U

takvim situacijama gra|ani ~e-

sto nisu imali ista prava za kon-

kurisawe za radno mjesto, navodi

Ati}eva.

Ona dodaje da gra|ane najvi{e

boli }utawe administracije koje,

prema wenom mi{qewu, predsta-

vqa apsolutno naru{avawe qud-

skih prava.

- Gra|anin ima pravo da do-

bije tra`eni odgovor, pa makar

bio i nezadovoqan wime - isti~e

Ati}eva.

Ona ka`e da je Kancelarija

za `albe i pritu`be obavje{ta-

vala Vladu distrikta o velikom

stepenu nezadovoqstva gra|ana

koje se odnosi na rad pravnih slu-

`bi.

Ati}eva nagla{ava da bi svi

gra|ani koji imaju odre|ene pri-

mjedbe na rad Vlade, wenih slu-

`benika ili slu`bi trebali da

dostave svoje primjedbe Kancela-

riji za ̀ albe i pritu`be kako bi

se {to efikasnije uticalo na ot-

klawawe velikog broja ve} primi-

je}enih nepravilnosti. ¥ M. \.

KANCELARIJA ZA @ALBE I PRITU@BE

Primjedbe uglavnom opravdane

BAWA LUKA - Dvije propale

barake u kojima se nalaze najugro-

`enija odjeqewa "tri# i "{est#

bawolu~ke Klinike za psihijatri-

ju bi}e zamijewene novim, a rado-

vi bi trebalo da po~nu u ponedje-

qak.

Ovo je u petak dogovoreno na sa-

stanku ministra zdravqa i soci-

jalne za{tite Ive Komqenovi}a i

direktora Klini~kog centra Dra-

gana Kosti}a.

Barake }e napraviti radnici

preduze}a "Intal# iz Mili}a, a

tro{kove gradwe snosi}e Vlada

Republike Srpske, Gradska uprava

Bawe Luke i donatori.

Prema rije~ima ministra Ko-

mqenovi}a, ovo je privremeno rje-

{ewe dok se ne prona|e druga, traj-

na, lokacija za ovu kliniku.

- Ako situacija i daqe bude

kriti~na, pacijenti Klinike za

psihijatriju bi}e privremeno pre-

mje{teni u prostorije Klini~kog

centra na Paprikovcu - istakao je

Komqenovi}.

Podsjetimo, u srijedu poslije

podne pod teretom mokrog i te{kog

snijega uru{ili su se krovovi ba-

raka odjeqewa Klinike za psihi-

jatriju. Dio pacijenata je otpu{ten,

a drugi dio smje{ten u druge bara-

ke. Nadle`ni ministar i rukovod-

stvo Klini~kog centra formira-

li su u ~etvrtak krizni {tab s ci-

qem da {to prije rije{e nastali

problem.

- Tra`ili smo da se iz vojnih

rezervi daju dvije barake za ugro-

`ena odjeqewa. Me|utim, odgovor

je bio da u rezervama baraka nema

- kazao je Komqenovi}.

Direktor Klini~kog centra

Dragan Kosti} rekao je da, ako se

situacija do ponedjeqka ne popra-

vi, hroni~ni pacijenti bi}e pre-

ba~eni u medicinske ustanove u

Modri~i i na Sokolac, dok }e osta-

li svoje mjesto prona}i u bawolu~-

kom Klini~kom centru na Papri-

kovcu.

Rukovodstvo Klini~kog centra

i Klinike za psihijatriju razma-

tralo je vi{e lokacija na kojim bi

klinika mogla da bude preseqena.

Jedna i najpo`eqnija za rukovod-

stvo klinike je Dom penzionera.

- Dok se ne prona|e druga loka-

cija, smatramo da je trenutno naj-

boqe rje{ewe privremeno izmje-

{tawe klinike u Dom penzionera

na Obili}evu i na tome treba {to

hitnije raditi. Trenutno se nala-

zimo u takvoj situaciji, ili da ot-

pustimo pacijente ili da se svi

smjestimo pred zgradu Vlade Srp-

ske - izjavio je za na{ list na~el-

nik Klinike za psihijatriju Milan

Stojakovi}.

Vr{ilac du`nosti direktora

Doma penzionera Nenad Ratkovi}

ka`e da je prije dvadesetak dana

razgovarao sa rukovodstvom Klini-

ke za psihijatriju i da ih je obavi-

jestio da ne postoje nikakvi uslo-

vi da se klinika premjesti u dom.

- I nama krov proki{wava.

Pripadnici Ministarstva unutra-

{wih poslova Srpske prilikom se-

lidbe iz zgrade odnijeli su sve, pa

~ak su digli parket i po~upali

strujne uti~nice. Anga`ovao sam

tri osobe da ~uvaju zgradu, kako se

zgrada ne bi daqe uni{tavala - na-

glasio je Ratkovi}.

Prema wegovim rije~ima, dom

je iskqu~ivo namijewen za penzi-

onere, kojih na podru~ju Bawolu~-

ke regije ima 68 hiqada i koji je-

dva ~ekaju da bude osposobqen.

¥ P. PE]ANAC

POSLIJE URU[AVAWA KROVOVA NA DIJELU KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU

Ukoliko se situacija do ponedjeqka ne popravi, hroni~nipacijenti bi}e preba~eni u medicinske ustanoveu Modri~i i na Sokolac. Neki pacijenti ve} otpu{teni

Kriti~no: Voda istjerala bolesnike(Snimio Z. STAMENI])

MUTNE RADWEMinistar zdravqa i socijal-

ne za{tite Ivo Komqenovi} po-

tvrdio je da postoje odre|eni qu-

di kojima je u interesu da barake

propadnu i da se Klinika za psi-

hijatriju premjesti na drugu lo-

kaciju, a onda da jeftino kupe to

zemqi{te.

- Radi se o veoma atraktivnoj

lokaciji i upozoreni smo da ne-

ko ve} "stavqa svoje ruke nad taj

prostor# - naglasio je Komqeno-

vi} ne preciziraju}i o kojim qu-

dima se radi.

Komqenovi} i Kosti}: Dogovoreno privremenorje{ewe (Snimio Z. STAMENI])

HIGIJENSKO-EPIDEMIOLO[KA

SLU@BA

Grippru`aotpor

EPIDEMIJA gripa u

Republici Srpskoj jo{ ni-

je progla{ena.

Ovo je u petak potvrdio

na~elnik Slu`be za epide-

miologiju u republi~kom

Institutu za za{titu zdra-

vqa doktor Mitar Te{ano-

vi}.

Pojedine op{tine pri-

javile su epidemiju gripa,

kao {to su Trebiwe, [ipo-

vo, Dubica, a 23. februara

to je u~inila i Bawa Luka.

Prema rije~ima epide-

miologa u Higijensko-epi-

demiolo{koj slu`bi Doma

zdravqa Bawa Luka dokto-

ra Milana Davidovi}a od 4.

do 23. februara ovoj slu`bi

prijavqeno je oko 300 paci-

jenata oboqelih od gripa.

- Prema na{oj procje-

ni broj oboqelih je ve}i od

tri stotine. Smatramo da je

oboqelih od gripa preko

hiqadu, samo {to mnogi ne

idu qekaru, pa ih tako i ne-

mamo u evidenciji - ka`e

Davidovi}.

On navodi da najvi{e

obolijevaju djeca {kolskog

i pred{kolskog uzrasta, kao

i stariji qudi.

Pro{le godine u ovo do-

ba, podsje}a doktor Davido-

vi}, u Bawoj Luci nije bi-

lo epidemije gripa i bilo je

prijavqeno samo devetoro

pacijenata, dok je pretpro-

{le godine, u istom perio-

du bilo oko tri hiqade obo-

qelih od gripa.

¥ R. [.

PACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKEPACIJENTIMA STI@U NOVE BARAKE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

Novosa|anin na nekoj od

gradskih pijaca kupuje mladi luk

koji je uvijek bio jedna od najava

proqe}a. Cijena mu je, iako ga je

samo ponegdje na pijacama, osam-

deset dinara za kilogram. ¥

FOTO-VIJEST

BEOGRAD - Saradnik Eko-

nomskog instituta Stojan Sta-

menkovi} ocijenio je u petak da

}e zbog "stravi~no visokog# ne-

to zadu`ewa od 1,4 milijarde do-

lara pro{le godine, Srbija ove

godine imati visoke obaveze

pla}awa tog duga.

- Ono {to je opasno je {to

}e 2005. godine nastati problem

zbog sredworo~nih i dugoro~-

nih kredita, koji su pro{le go-

dine bili planirani do iznosa

od milijarde dolara, da bi oti-

{li na nivo od oko dvije mili-

jarde dolara - kazao je Stamen-

kovi} na prezentaciji najnovi-

jeg broja "Konjunkturnog baro-

metra#.

On je dodao da poslije od-

bitka pla}ene glavnice od 580

miliona dolara, neto zadu`ewe

iz pro{le godine iznosi 1,4 mi-

lijardu dolara.

- Ako se nastavi zadu`ivawe

kao u 2004. godini, pred nama je

opasan period, a 2007. godine po-

stoji mogu}nost upadawa u

ozbiqnu du`ni~ku krizu - kazao

je Stamenkovi}. On je ocijenio

da za izlazak iz te krize "po-

stoje dva kolosijeka#, a to je po-

ve}awe stranih direktnih inve-

sticija a ne stranih kredita i

br`e obarawe javne potro{we.

Ekonomista Elektronske

industrije Neboj{a Savi} oci-

jenio je da je najava Ministar-

stva finansija Srbije da }e po-

krenuti kreditirawe izvozni-

ka i programski podr`ati sma-

wewe nezaposlenosti "lijepa

pri~a koja ne rje{ava proble-

me#.

On je ocijenio da je obim na-

javqene pomo}i od 30 miliona

evra mali da bi rije{io pro-

blem visokog spoqnotrgovin-

skog deficita i problem 800 hi-

qada nezaposlenih u Srbiji.

- Takvi podsticaji nisu mno-

go prihvatqivi, jer ih prvo ne-

}e prihvatiti Svjetska trgovin-

ska organizacija, koja insisti-

ra na tr`i{nim uslovima - na-

glasio je Neboj{a Savi}. ¥

SARADNIK EKONOMSKOG INSTITUTA STOJAN STAMENKOVI]

SRBIJI PRIJETI KRIZAPoslije odbitka pla}ene glavnice od 580 miliona dolara, neto zadu`eweiz pro{le godine iznosi 1,4 milijardu dolara, nagla{ava Stamenkovi}

BEOGRAD - Ministar za

rad, zapo{qavawe i socijalnu

politiku Srbije Slobodan La-

lovi} najavio je u petak da }e pr-

va tema na konstitutivnoj sjed-

nici Socijalno-ekonomskog sa-

vjeta biti Nacionalna strate-

gija zapo{qavawa od 2005. do

2010. godine.

Ozna~iv{i nezaposlenost

kao na{ najve}i problem, Lalo-

vi} je upozorio da "nema rje{e-

wa bez odre|enih `rtava#, pa

zato svako od partnera u soci-

jalnom dijalogu mora preuzeti

svoj dio odgovornosti.

Govore}i na tre}oj Skup-

{tini Unije poslodavaca Srbi-

je, Lalovi} je istakao da soci-

jalne partnere o~ekuje zna~ajan

rad na socijalno-ekonomskom

sporazumu koji }e na{u zemqu i

gra|ane u naredne tri do pet go-

dina dovesti do promjena na bo-

qe ili nas "ne}e biti#. Lalo-

vi} je rekao da od Unije o~eku-

je da bude jedan od kqu~nih fak-

tora koji }e doprinijeti tom

ciqu.

Od sindikata se o~ekuje "od-

govornost i kooperativnost#,

rekao je on, objasniv{i da pone-

kad dono{ewe pojedinih mjera

mo`e donijeti dobro na kratak

rok, ali posmatrano dugoro~no

- mo`e biti propast.

Lalovi} je istakao da Vla-

du u predstoje}em periodu o~e-

kuje zavr{etak restrukturira-

wa javnih preduze}a i reforme

javnog sektora i rje{avawe sud-

bine jednog broja velikih fa-

brika, "ostataka pro{losti#.

¥

MINISTAR SLOBODAN LALOVI]

Rje{ewa uz `rtve

PODGORICA - Crnogorski

predsjednik Filip Vujanovi} iz-

javio je da je iznena|en brzim od-

bijawem premijera Srbije Voji-

slava Ko{tunice prijedloga da se

dr`avna zajednica transformi{e

u savez nezavisnih dr`ava, ali je

izrazio o~ekivawe }e se predomi-

sliti.

Vujanovi} je, kako prenose pod-

gori~ki elektronski mediji, na-

veo i da je Ko{tunica nekoliko

mjeseci prije potpisivawa Beo-

gradskog sporazuma zauzimao za

o~uvawe tada{we Jugoslavije, ali

da je ipak potpisao sporazum koji

je na nov na~in uredio srpsko-cr-

nogorske odnose.

- Ja vrlo cijenim wegovu

spremnost da se predomisli i sma-

tram da je to vrlina koju je on sa-

~uvao i zato smatram da }e proci-

jeniti da ipak treba razgovara sa

Crnom Gorom - kazao je crnogor-

ski predsjednik i dodao da bi vo-

lio da ~uje razloge zbog kojih Be-

ograd toleri{e tako skupu dr`av-

nu zajednicu koja optere}uje i Sr-

biju i Crnu Goru.

Crnogorski predsjednik je do-

dao da je Ko{tunica u pravu kada

ka`e da prijedlog zvani~ne Pod-

gorice o transformaciji dr`avna

zajednice nije u skladu sa Beograd-

skim sporazumom i Ustavnom pove-

qom, jer nudi model dvije nezavi-

sne dr`ave.

- Mi treba da imamo otvorene

granice, slobodan promet qudi i

robe, jednako priznata prva gra|a-

na jedne dr`ave i drugoj nezavisnoj

dr`avi. Model koji nudimo ~uva

otvorenu vezu, stabilnost i prija-

teqstvo, kvalitetne ekonomske i

gra|anske odnose ali i pravo da

svako upravqa svojom dr`avom ona-

ko kako smatra da je to najboqe -

kazao je Filip Vujanovi}. ¥

PREDSJEDNIK CRNE GORE FILIP VUJANOVI]

Ko{tunica }e sepredomisliti

NOVI SAD - Skup{tina Voj-

vodine smijenila je u petak Igo-

ra Kurja~kog sa funkcije pokra-

jinskog sekretara za poqoprivre-

du, {umarstvo i vodoprivredu.

Za smjenu Kurja~kog glasalo je

66 poslanika vladaju}e koalici-

je Demokratske stranke, Saveza

vojvo|anskih Ma|ara, koalicije

"Zajedno za Vojvodinu# i Pokre-

ta snaga Srbije.

Za smjenu Kurja~kog bila je

neophodna natpolovi~na ve}ina

od oko 120 ukupnog broja poslani-

ka pokrajinskog parlamenta.

Inicijativu za smjenu Kurja~-

kog podnijela je poslani~ka gru-

pa koalicije "Zajedno za Vojvodi-

nu#, u kojoj je vode}a stranka Li-

ga socijaldemokrata Vojvodine iz

koje je Kurja~ki nedavno iskqu-

~en. Glavni odbor Lige ocijenio

je da je on svojim javnim istupima

nanio {tetu ugledu stranke.

S druge strane, Kurja~ki je

optu`io lidera Lige socijaldemo-

krata Vojvodine Nenada ^anka za

samovoqu, a te optu`be na ra~un

lidera svoje biv{e stranke pono-

vio je i danas za skup{tinskom

govornicom.

"Zajedno za Vojvodinu# je za

novog pokrajinskog sekretara za

poqoprivredu predlo`ila biv-

{eg predsjednika op{tine @iti-

{te Danijela Petrovi}a. ¥

ZASJEDALA SKUP[TINA VOJVODINE

BEOGRAD - Predsjednik Skup-

{tine Srbije Predrag Markovi}

ocijenio je u petak da su "vi{e ne-

go neozbiqne tvrdwe# da je tekst

Zakona o radu koji je dostavqen

predsjedniku Srbije Borisu Tadi-

}u falsifikat.

Markovi} je u telefonskoj iz-

javi agenciji Beta rekao da mu je

Ministarstvo za rad, zapo{qava-

we i socijalnu politiku jo{ u

ponedjeqak potvrdilo da se radi o

originalnom tekstu zakona. On je

naglasio da ne `eli da ulazi u po-

lemiku sa razli~itim pres slu`ba-

ma koje se ogla{avaju povodom tog

problema jer, kako je rekao, dr`a-

vu ne vode pres slu`be, ve} insti-

tucije.

Markovi} je naglasio da }e, ka-

da se vrati sa zimovawa, postupi-

ti po zakonu u rje{avawu tog pi-

tawa.

- Ako je zakon vra}en, postupi-

}u po zakonu i staviti ga na glasa-

we, a ako je potpisan, insistira}u

da Vlada Srbije predlo`i izmjene

zakona - rekao je Markovi}. ¥

PREDSJEDNIK SKUP[TINE PREDRAG MARKOVI]

Zakon nije falsifikat NI[ - Komanda Kopnenih

snaga Vojske Srbije i Crne Go-

re, javqa Beta formirana od

pripadnika komandi Ni{kog

i Pri{tinskog korpusa, po~e-

la je da djeluje u petak u Ni{u.

- U sastav Kopnenih snaga

u{le su jedinice Ni{kog, Pri-

{tinskog, dio jedinica U`i~-

kog i Beogradskog korpusa, kao

i nastavni centri za obuku voj-

nika - saop{teno je iz Infor-

mativne slu`be Komande kop-

nenih snaga Vojske Srbije i

Crne Gore. Komanda Kopnenih

snaga formirana je u okviru

reorganizacije Vojske.

U saop{tewu se navodi da

je komandant kopnenih snaga

general-major Mladen ]irko-

vi} u petak odr`ao sastanak

sa svim komandantima, na~el-

nicima i upravnicima iz sa-

stava Kopnenih snaga.

- Na radnom sastanku ko-

mandanti su upoznati sa zada-

cima u odr`avawu i izgradwi

borbene gotovosti Kopnenih

snaga sa te`i{tem na daqoj

reorganizaciji Vojske, obez-

bje|ewu linije sa Kosovom i

Metohijom i dr`avne grani-

ce - navodi se u saop{tewu.

¥

REORGANIZACIJA VOJSKE SRBIJE I CRNE GORE

Komanda kopnenih snaga PODGORICA - Crnogorski Po-

kret za evropsku dr`avnu zajednicu

odbacio je u petak predlog predsjed-

nika Crne Gore Filipa Vujanovi}a

i premijera Mila \ukanovi}a o

transformaciji dr`avne zajednice,

ocijeniv{i da bi wegovo prihvata-

we zna~ilo razbijawe zajednice sa

Srbijom u trenutku kada se o~ekuje

rje{ewe pitawa Kosova i Metohije.

Predsjednik Upravnog odbora

pokreta Zoran @i`i} rekao je na

konferenciji za novinare u Podgo-

rici da prijedlog crnogorske vla-

sti "uop{te nije naivan i ide u prav-

cu rje{ewa nezavisnosti Kosova i

Crne Gore#.

On je rekao da je prijedlog Vu-

janovi}a i \ukanovi}a plasiran u

trenutku kada treba rje{avati pita-

we Kosova, na {ta su nedavno ukaza-

li i {efovi diplomatija Evropske

unije.

@i`i} je rekao da bi prihvata-

we prijedloga podrazumijevalo i

onemogu}avawe izrade Studije izvo-

dqivosti o prikqu~ewu Srbije i

Crne Gore Evropskoj uniji, jer je

ona predvi|ena samo za zajednicu.

Izjavu Vujanovi}a da bi srpski

premijer Vojislav Ko{tunica mo-

gao da se predomisli kada je u pita-

wu inicijativa iz Podgorice,

@i`i} je nazvao zapawuju}om, navo-

de}i da dr`avni zvani~nici ne mi-

jewaju stavove od danas do sutra. ¥

POKRET ZA EVROPSKU DR@AVNU ZAJEDNICU

Odbacili prijedlog vlasti

SMEDEREVO - Starosna

granica pacijenata koji u

Smederevu poku{avaju samou-

bistvo alkoholom, medikamen-

tima i pesticidima zabriwa-

vaju}e se spustila na uzrast iz-

me|u 12 i 14 godina.

Na~elnik psihijatrijskog

odjeqewa smederevskog zdrav-

stvenog centra Jasna Nedeq-

kovi} je izjavila Beti da ele-

mentarna i egzistencijalna

kriza porodice dovodi do po-

ve}anog broja intoksikacije

djece alkoholom, sredstvima za

poqoprivredu ili medikamen-

tima.

Po{to je policija uspjela

da smawi broj narko-dilera na

podru~ju op{tine Smederevo,

pi{e Miroslav Pe{i}, dopi-

snik Bete iz Smedereva, djeca

sve vi{e uzimaju tablete koje

koriste wihovi roditeqi. Za-

to je pove}an i broj narkoma-

na u apstinencijalnoj krizi ko-

ji su "spremni na sve# da bi u

bolnici dobili zamjenu za nar-

kotik.

Samo na psihijatrijskom

odjeqewu smederevskog Zdrav-

stvenog centra tokom 2003. go-

dine je bilo 40 pacijenata ko-

ji su poku{ali suicid medika-

mentima. Svrstani su u "apel

fenomen#, {to je u psihijatri-

ji poku{aj da se skrene pa`wa

na sebe ili li~ni problem.

Jasna Nedeqkovi} navodi

da je tokom 2003. bilo i 11

ozbiqnih intoksikacija zbog

planiranog samoubistva. Takvi

pacijenti su upu}eni na Vojno-

medicinskoj akademiji, a po-

tom je lije~ewe nastavqeno u

Smederevu. Tokom 2004. na Tok-

sikologiju u Beograd upu}eno

je 14 pacijenata.

- Kada vi{e nema zdravih

formi pona{awa tada se pose-

`e za alkoholom i drogom - sma-

tra Nedeqkovi}eva.

Na~elnik Urgentnog blo-

ka smederevskog Zdravstvenog

centra "Sveti Luka# Vladimir

Vojvodi} potvrdio je Beti da je

tokom 2004. i u januaru 2005.

zbog intoksikacije lijekovi-

ma primqeno 150 pacijenata.

- Najvi{e slu~ajeva trova-

wa je me|u pacijentima starim

izme|u 20 i 35 godina - rekao

je na~elnik Urgentnog bloka.

Na drugom mjestu po broju

poku{aja samoubistva su paci-

jenti od 14 do 20 godina.

Prema evidenciji Urgent-

nog centra, poslije 35. godine

broj slu~ajeva pada da bi naj-

mawe pacijenata sa suicidnim

idejama bilo u starosnom dobu

preko 50 godina.

Tokom 2004. bilo je 15 po-

ku{aja samoubistva etiolom

ili pesticidima. U junu i av-

gustu 2004. bilo je po 17 slu~a-

jeva trovawa lijekovima.

- Starosna granica pacije-

nata koje dovode u na{u slu-

`bu zbog prekomjernog uzima-

wa alkohola, u`ivawa droge

ili poku{aja samoubistva li-

jekovima je sve ni`a a agresiv-

nost pacijenata je sve ve}a -

izjavila je Beti na~elnik slu-

`be Hitne pomo}i An|elka

Arsenijevi}. ¥

URGENTNI CENTAR U SMEDEREVU

SAMOUBICE SVE MLA\E Prema evidenciji medicinskih ustanova u Smederevu,poslije 35. godine broj slu~ajeva pada da bi najmawepacijenata sa samoubila~kim idejama bilou starosnom dobu preko 50 godina

DEMOKRATSKASTRANKA SRBIJE

Zbuwenastru~naslu`ba

BEOGRAD - Predsjednik posla-

ni~ke grupe Demokratske stranke Sr-

bije Milo{ Aligrudi} izjavio je u

petak Tanjugu da je Borisu Tadi}u

Skup{tina proslijedila ispravan Za-

kon o radu, ali da je zabunu izazvalo

nerazumijevawe wegove stru~ne slu-

`be.

- Ne radi se ni o kakvoj aferi,

ve} o zabuni. Na ~lanove 105 i 108

usvojeni su amandmani, a nije u skla-

du sa wima obavqena minimalna teh-

ni~ka redakcija na ostalim ~lanovi-

ma. Slu`benici u predsjednikovom

kabinetu, ako su pravnici, morali su

da uo~e da se radi samo o tome - rekao

je on.

Aligrudi} je istakao da nije spor-

no da se Skup{tina jo{ jednom izja-

sni o tom zakonu, kako bi sve nedou-

mice bile otklowene, podsjetiv{i da

su "sporne# amandmane izglasale

upravo demokrate s radikalima.

On je demantovao neke politi~ke

ocjene da Zakon ne odgovara mini-

stru finansija, jer je povoqniji za

radnike nego za poslodavce i izisku-

je vi{e buxetskih sredstava.

Aligrudi} je objasnio da se radi

o vra}awu u Zakon regresa i toplog

obroka kao "ostalih primawa# koja

se terminolo{ki defini{u kao tro-

{ak, a prakti~an uticaj na buxet ne

postoji. ¥

Vojvo|anska skup{tina: Obostrane optu`be

Smijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen IgorKurja~kiSmijewen Igor

Luk i proqe}e

(Foto-Beta)

Kurja~ki

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

NIJEDAN od osam zadatih

standarda na Kosovu i Metohi-

ji nije ispuwen - izjavio je {ef

misije Ujediwenih nacija na

Kosmetu Seren Jesen-Peter-

sen.

- Izvje{taj generalnog se-

kretara veoma jasno ka`e da ni-

jedan od osam standarda nije u

potpunosti ispuwen - rekao je

Jesen-Petersen u telefonskoj

izjavi novinarima beogradskih

redakcija poslije sjednice Sa-

vjet bezbjednosti Ujediwenih

nacija u Wujorku.

[ef Unmika je dodao da je

suvi{e rano za procjenu pri-

mjene standarda i ocijenio da

bi to moglo da se uradi tek u ma-

ju ove godine.

Predsjednik Koordinacio-

nog centra Neboj{a ^ovi} iz-

javio je u Wujorku da Republi-

ka Srbija treba na Kosovu i Me-

tohiji da bude ukqu~ena u ostva-

rivawa standarda prije razma-

trawa statusa ju`ne srpske po-

krajine, "naravno ukoliko taj

proces ne vodi ka nezavisnosti

Kosmeta#.

^ovi} je u izjavi Tanjugu

iznio da je sjednicom Savjeta

bezbjednosti Ujediwenih na-

cija po~ela faza kontrolisa-

wa standarda i razmatrawe iz-

vje{taja da li su oni ostvare-

ni.

- Ono u ~emu smo svi bili

saglasni, to je da nijedan od

standarda nije dostignut, ni

blizu, i naravno na to smo do-

dali da nije dobro imati nere-

alan optimizam - kazao je ^o-

vi}.

U tom okviru on je istakao

da "ne mo`e bezbjednost da se

mjeri brojem ubijenih ili ra-

wenih Srba, pa se ka`e mawe je

ubijeno, mawe je raweno#.

- Na Savjetu bezbjednosti

je bilo prijavqivawe rezulta-

ta, a ja nisam samo za prija-

vqivawe, ja sam i za ostvari-

vawe rezultata i volio bih da

ono {to je prijavqeno bude i

ostvareno na terenu, ali u

smislu toga da gra|ani to za-

pravo i osjete - istakao je ^o-

vi}.

^ovi} je naveo da je na sjedni-

ci Savjeta bezbjednosti jasno is-

takao da Srbija ne}e biti sau~e-

snik "u nekakvoj nezavisnosti Ko-

sova i Metohije# i da u tom slu~a-

ju "nema ni{ta od stabilnosti u re-

gionu i nema ni{ta od ne~ega {to

se zove odr`ivim rje{ewem#.

Predsjednik Koordinacio-

nog centra je, tako|e, primije-

tio da ne mogu lokalni Srbi da

u|u u privremene pokrajinske

institucije ukoliko prepozna-

ju da pojedini me|unarodni fak-

tori i institucije guraju Ko-

smet ka nezavisnosti. U tom

smislu je zatra`io i da presta-

ne tragawe za "de`urnim kriv-

cima u Beogradu#. ¥

PETERSEN I ^OVI] NA SJEDNICI SAVJETA BEZBJEDNOSTI

STANDARDI - DA, NEZAVISNOST - NE Nezavisnost Kosova i Metohije dovodi u pitawestabilnost u regionu, a od onoga {to se zove odr`ivorje{ewe za Kosmet, nema ni{ta, ka`e Neboj{a ^ovi}

MAWINEStandardi za Kosmet obu-

hvataju funkcionisawe demo-

kratskih

institucija, vladavinu pra-

va, slobodu kretawa, odr`ivi

povratak i prava pripadnika

mawinskih zajednica, odr`ivu

i konkurentnu tr`i{nu pri-

vredu, za{titu imovinskih pra-

va, dijalog Pri{tine i Beo-

grada i profesionalno djelo-

vawe Kosovskog za{titnog kor-

pusa.

Poslanik u Skup{tini Ko-

sova Dragi{a Krstovi} ocije-

nio je u petak da bi Savjet bez-

bjednosti trebalo da, kao jedan

od standarda za Kosovo, tra`i

od privremenih institucija da

u wihovom radu u~estvuju i

predstavnici Srba. Krstovi}

je, u izjavi agenciji Beta, oci-

jenio da pozivi Savjeta bezbjed-

nosti kosovskim Srbima da se

ukqu~e u privremene institu-

cije u pokrajini nisu ni{ta no-

vo.

KRSTOVI]

SRPSKA LISTA ZA KOSOVO I METOHIJU

Tra`e jasan stav KOSOVSKA MITROVICA - ^lano-

vi Srpske liste za Kosovo i Metohiju za-

tra`ili su u petak od predstavnika vla-

sti i dr`avnog Savjeta za Kosovo i Meto-

hiju da jasno ka`u da li Srbi treba da se

ukqu~e u rad privremenih kosovskih in-

stitucija.

- Tra`imo prije svega mi{qewe pre-

mijera Srbije Vojislava Ko{tunice jer je

bio protivnik izlaska kosovskih Srba na

izbore. Smatramo da je veoma bitno da u~e-

stvujemo u radu kosovskih institucija ka-

ko bismo pokazali da se standardi ne po-

{tuju i ne ispuwavaju - rekao je ~lan Srp-

ske liste za Kosovo i Metohiju Ran|el

Nojki} na konferenciji za novinare.

Lider te liste Oliver Ivanovi} rekao

je da su se oni dogovorili da, ukoliko im

Beograd da zeleno svjetlo za ulazak u ko-

sovske privremene institucije, mjesto ~la-

na predsjedni{tva Skup{tine Kosova pri-

padne predstavniku Socijaldemokratske

partije, ministarsko mjesto ~lanu Demo-

kratske stranke, a mjesto {efa poslani~-

kog kluba i savjetnika u kabinetu {efa

Unmika Srpskom pokretu obnove. ¥

BEOGRAD - Interno raseqe-

ni na Kosovu i Metohiji, kojih

ima oko {est hiqada, nalaze se

ve} {estu godinu u najte`im uslo-

vima i prijeti im humanitarna

katastrofa, upozorili su u petak

predsjednik Srpskog pokreta ot-

pora Mom~ilo Trajkovi} i pred-

stavnici Udru`ewa raseqenih sa

podru~ja Gra~anice "Opstanak#.

Na zajedni~koj konferenci-

ji za novinare, Trajkovi} i pred-

sjednik Udru`ewa Jefta Aksi}

saop{tili su da se 200 raseqe-

nih porodica na podru~ju Gra~a-

nice nalazi u izuzetno te{koj si-

tuaciji, jer ve} {estu godinu `i-

ve kao protjerani u romskim ku-

}ama ~iji su vlasnici, tako|e, bi-

li prinu|eni da ih napuste u ju-

nu 1999. godine.

Najve}i broj tih raseqenih

porodica `ivi u tu|im ku}ama

koje su polusru{ene, bez struje i

vode, a jedan broj raseqenih je u

kolektivnom centru u Gra~ani-

ci u kontejnerima, dok samo ma-

li broj porodica pla}a skup pri-

vatni sme{taj.

- Qudi koji su ostali na Ko-

sovu, danas brane opstanak i ~ast

srpskog i romskog naroda. Ape-

lujemo za pomo}, jer je na{a `e-

qa da ostanemo na Kosovu ili }e-

mo biti prisiqeni da zatra`imo

uto~i{te u zemqama 'tre}eg svi-

jeta' - upozorio je Aksi}.

On je naglasio da je protest-

no pismo, koje je potpisalo 112

raseqenih, poslato na adrese

predsjednika i premijera Srbije

Borisa Tadi}a i Vojislava Ko-

{tunice, predsjedniku Koordi-

nacionog centra Neboj{i ^ovi-

}u, predsjedniku Skup{tine Sr-

bije Predragu Markovi}u, pred-

sjedniku Srbije i Crne Gore Sve-

tozaru Marovi}u te predsjedniku

Pokret "Snaga Srbije# Bogoqu-

bu Kari}u i vladiki ra{ko-pri-

zrenskom Artemiju.

Prema rije~ima Trajkovi}a,

te{ka situacija interno rase-

qenih na Kosovu i Metohiji jedan

je od najozbiqnijih problema ko-

ji bi morao da bude rije{en pri-

je pokretawa procesa povratka

raseqenih. ¥

SRPSKI POKRET OTPORA O KOSMETU

"Opstanak" i Pokret otpora: [esta godina progonstva

Humanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na praguHumanitarna katastrofa na pragu

BEOGRAD - Koordinator

Foruma za etni~ke odnose Du{an

Jawi} ocijenio je ve~eras da je iz-

vje{taj generalnog sekretara Uje-

diwenih nacija Kofija Anana o

Kosovu i Metohiji "`uti kar-

ton# Beogradu, odnosno poruka

da je potreban u procesu pregovo-

ra o Kosovu, ali da u wih mora da

u|e pripremqen i aktivan, a ne

da ih blokira.

Jawi} je agenciji Beta rekao

da je jedna od poruka izvje{taja

o kome je raspravqao Savjet bez-

bjednosti Ujediwenih nacija da

Beograd u tim pregovorima ne bi

trebalo da predstavqaju "oni ko-

ji se sva|aju sa predstavnicima

me|unarodne zajednice#.

Prema wegovim rije~ima,

Anan je "u su{tini ponovio svo-

je stavove iz decembra pro{le

godine#, s jedinom razlikom - u

ocjeni uloge srpske zajednice

zbog wenog odbijawa da u~estvu-

je u zavr{etku procesa formi-

rawa kosovskih institucija.

- To je pomo} Sorenu Jesen-Pe-

tersenu i nisam siguran da je to

dobra pomo} - rekao je Jawi}, do-

daju}i da Srbi jesu bojkotovali

izbore, ali da im ni ve}inska al-

banska zajednica, a ni {ef Unmi-

ka "nisu dali mnogo {anse# da na

wima u~estvuju.

Jawi} je ocijenio da se bez

obzira na dobre namjere Anana da

motivi{e Srbe da u|u u proces

pregovora, time "daje alibi za

daqi nastavak prakse iskqu~e-

wa Beograda i srpske zajednice#

iz pregovora. ¥

FORUM ZA ETNI^KE ODNOSE

SKOPQE - Portparol De-

mokratske unije za integraciju

Ermira Mehmeti rekla je da je

izjava lidera te stranke Ali Ah-

metija da Kosovo treba da dobi-

je nezavisnost "wegov li~ni

stav#.

Lider Unije, stranke koja

okupqa makedonske Albance i

koja je ~lanica vladaju}e koali-

cije u Makedoniji, u Tirani je iz-

javio da Kosovo treba da dobije

nezavisnost i ocijenio da bi to

stabilizovalo region jugoisto~-

ne Evrope.

Mehmetijeva je agenciji Be-

ta rekla da je to Ahmetijev li~-

ni stav i da "on duboko vjeruje u

to#.

- Mi sa na{im partnerima u

vladi Makedonije otvoreno go-

vorimo o svim problemima, tako

da i za Kosovo uvijek nagla{ava-

mo da }e rje{avawe statusa Ko-

sova definitivno stabilizova-

ti stawe u region - kazala je Er-

mira Mehmeti.

Ona dodala da je na okruglom

stolu u Tirani s temom "Alban-

ci na Balkanu# Ahmeti istakao

veliki napredak u polo`aju Al-

banaca u Makedoniji primjenom

Ohridskog dogovora. ¥

DEMOKRATSKA UNIJA ZA INTEGRACIJU

KOSOVSKA MITROVICA -

[ef kancelarije Sjediwenih Ame-

ri~kih Dr`ava u Pri{tini Fi-

lip Goldberg izjavio je Tanjugu da

ne vjeruje da }e poslije evropske

turneje ameri~kog predsjednika

Xorxa Bu{a biti promijewena po-

litika Va{ingtona prema Kosovu

i Metohiji.

- Vjerujem da je jedan od kon-

kretnih rezultata posjete ameri~-

kog predsjednika Evropi to {to

smo uskladili mi{qewe da je pi-

tawe Kosova veoma va`no i da }e-

mo zajedno raditi na procjeni is-

puwewa standarda i otpo~iwawu

razgovora o statusu, {to }e biti

na{ zajedni~ki poduhvat - rekao je

Goldberg.

On je u intervjuu nacionalnoj

novinskoj agenciji, prvom koji je

dao nekom beogradskom mediju, na-

glasio da je plan Vlade Srbije o

politi~kom rje{ewe krize na Ko-

sovu i Metohiji neprihvatqiv u

dijelovima u kojima nudi ideju o

kantonizaciji.

Goldberg je podvukao da }e sta-

tus Kosova i Metohije biti rije-

{en u skladu sa rezolucijom 1.244

Savjeta bezbjednosti Ujediwenih

nacija, koja pokazuje {ta Unmik

treba da radi i odnosi se na pro-

ces koji }e rezultirati kona~nim

statusom Kosova i "odre|ene aspek-

te dogovora iz Rambujea#.

On je rekao da su u ovoj godini

otvorena mnoga pitawa, ukqu~uju-

}i procjenu zadovoqewa standarda

sredinom godine, poslije ~ega }e

po~eti razgovori o statusu Koso-

va "koji veoma ukqu~uju zvani~ni

Beograd isto kao i Pri{tinu i...

naro~ito me|unarodnu zajednicu#.

Goldberg se slo`io sa visokim

predstavnikom Evropske unije Ha-

vijerom Solanom da pitawe Koso-

va i Metohije treba rje{avati uz

saradwu s Beogradom i dodao da Sr-

bi iz pokrajine treba da u~estvu-

ju u radu privremenih institucija

i da zvani~ni Beograd u tome tre-

ba da ih ohrabri i podr`i. Ocije-

niv{i da je Srbija devedesetih go-

dina pro{log vijeka "imala o{tar

odnos prema Kosovu#, {ef ameri~-

ke kancelarije je rekao da ne}e bi-

ti dozvoqeno ponavqawe 1999. go-

dine, kada se situacija otela kon-

troli.

Goldberg je primijetio da to

"nije prejudicirawe statusa Koso-

va ve} samo pokazateq u kom smje-

ru }e i}i Kosovo u budu}nosti#.

- Budu}nost ovog prostora bi-

}e u rukama qudi koji ovdje `ive

a ne nekog ko ne `ivi na ovom pro-

storu. Ja ne `elim da spekuli{em

o kona~nom statusu Kosova - odgo-

vorio je Filip Goldberg na pita-

we da li Kosovo i Metohija posta-

je nezavisna dr`ava.

Ocijeniv{i standarde kao li-

stu razli~itih ciqeva, Goldberg

je rekao da postoji tehni~ki i po-

liti~ki na~in gledawa na stan-

darde i da je sveobuhvatan standard

stvarawe demokratskog i multiet-

ni~kog dru{tva na Kosovu i Me-

tohiji. ¥

AMERI^KI DIPLOMATA FILIP GOLDBERG

BU[ MIJEWA KURSPitawe Kosova, prema kome }e se, najvjerovatnijepromijeniti i stav Xorxa Bu{a, treba rje{avatiuz saradwu s Beogradom, ka`e Filip Goldberg

"@uti karton" Beogradu

BEOGRAD - Kwiga {efa mi-

sije Oebsa u Srbiji i Crnoj Gori

Mauricija Masarija "Koji je put

Srbije i Crne Gore ka Evropi? De-

mokratija, vladavina prava - izazo-

vi#, predstavqena je u petak u pro-

storijama te organizacije u Beo-

gradu.

Masari je rekao na konferen-

ciji za novinare da je glavna te-

ma u kwizi put dr`avne zajedni-

ce ka evro-atlantskim integra-

cijama.

[ef misije Oebsa je naglasio

da jedna od kqu~nih ideja u kwizi

jeste put Srbije i Crne Gore ka in-

tegraciji u Evropsku uniju, kao i

aspekt saradwe zemqe sa Ha{kim

tribunalom. Ta saradwa predsta-

vqa preduslov Srbije i Crne Go-

re u daqem putu ka Evropskoj uni-

ji, dodao je on.

Masari je rekao da kwiga ima

~etiri teme, a kao prvu je naveo

"kqu~nu ulo-

gu vladavine

prava u uteme-

qewu demo-

kratije i u po-

dstreku pro-

cesa evrops-

kih integra-

cija#.

- Ukoliko

je dr`ava za-

snovana na vl-

adavini pra-

va, onda se po-

{tuje qudska

prava i prava

mawina, {to

}e privu}i st-

rane investi-

tore - rekao je

{ef misije

Oebsa.

Masari je

istakao da je

Srbija i Crna

Gora dosta na-

p r e d o v a l a ,

ali da je po-

trebno da ulo-

`i dodatne na-

pore na poqu de-

mokratizacije.

[ef misije Oebsa je rekao da su

prioriteti misije u ovoj godini

razvijawe kapaciteta da se doma}i

sudovi bave ratnim zlo~inima, re-

forma pravosu|a posebno kada je u

pitawu borba protiv korupcije,

podr{ka parlamentu i pitawe ju-

ga Srbije i Kosova. ¥

PREDSTAVQENA KWIGA MAURICIJA MASARIJA

Put Srbije i Crne Gore

Mauricio Masari: O demokratiji i vladavini prava

SLOBODAPrema analizama "Ku}e

slobode#, organizacije koja se

bavi analizirawem slobode u

zemqama, Srbija i Crna Gora

je jedna od najboqe kotiranih

zemaqa jugoisto~ne Evrope u

oblastima politi~kih prava i

civilnih sloboda, naveo je Ma-

uricio Masari.

STANDARDIFilip Goldberg je ocijenio

da do sredine godine ne}e biti

mogu}e potpuno ispuniti sve

standarde i da tada treba posta-

viti pitawe da li su oni u dovoq-

nom stepenu ispuweni i koliko

su vlasti posve}ene realizaci-

ji standarda.

Prema wegovim rije~ima,

ocjena da li su standardi zadovo-

qeni bi}e data na "me|unarod-

no dogovoren na~in#, {to zna~i

da }e biti ukqu~ene ~lanice i

generalni sekretar Ujediwenih

nacija te predstavnici zemaqa

Kontakt grupe.

Li~ni stav predsjednika

Humanitarna katastrofa na pragu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

WUJORK, LONDON, PA-

RIZ - Evropski i ameri~ki li-

stovi op{irno su u petak izvje-

{tavali o rusko-ameri~kom sa-

mitu u Bratislavi, analiziraju-

}i poruke koje su dvojica lide-

ra izrekli poslije sastanka iza

zatvorenih vrata, javila je Beta.

Kada su zavr{ili razgovor

predsjednici Rusije i SAD Vla-

dimir Putin i Xorx Bu{ rije-

{ili su da ostanu zajedno i istak-

nu ono o ~emu su uspjeli da se

slo`e, ocjewuje "Wujork tajms#.

Mnogo toga re~eno je uvijeno,

ili je izbjegnuto, makar u javno-

sti, a predsjednici su svoja zapa-

`awa poslije sastanka usmjeri-

li na li~no povjerewe i odlu~-

nost da se bore protiv terorizma

i sprije~e {irewe naoru`awa

koje bi teroristi mogli da upo-

trijebe, pi{e list.

Ameri~ki dnevnik dodaje da

je zabrinutost Zapada za razvoj

demokratije u Rusiji utihnula, a

Bu{ je u velikoj mjeri ubla`io

retoriku, {to je, po ocjeni ana-

liti~ara, dokaz da je propustio

priliku da `estoko izazove Pu-

tina zbog wegovog sve vi{e auto-

kratskog stava, pi{e ameri~ki

dnevnik.

Uz ocjenu da su plodovi Bu-

{ovog prekoatlantskog pohoda

oskudni, britanski "Dejli tele-

graf# navodi da u Francuskoj,

Wema~koj i Rusiji ameri~ke po-

teze i daqe prati podozrewe.

Kod prvih je rije~ o otporu,

kako Pariz to vidi, ameri~kom

hegemonizmu, u Wema~koj izraz

pacifisti~ke crte sklonije mek-

{em diplomatskom ubje|ivawu

nego prinudi silom, dok }e kada

je o Rusiji rije~ kritike Puti-

na zbog autoritarnih tendenci-

ja samo oja~ati wegov poquqani

ugled u zemqi, pi{e list.

Sa druge strane, kako ukazu-

je list, nove isto~noevropske

~lanice EU dijele Bu{ovu za-

brinutost zbog Putinove netr-

peqivosti prema opoziciji stra-

huju}i da se iza we krije ruski

neoimperijalizam.

"Gardijan#, kako prenosi Bi-

Bi-Si u pregledu {tampe, kon-

statuje da je ameri~ko uva`ava-

we ruske pomo}i u borbi protiv

terorizma, kao dominantna te-

ma u me|usobnim odnosima po-

slije 11. septembra, po~elo da

blijedi kako su uticajni krugo-

vi u Va{ingtonu krenuli da tra-

`e o{tre mjere za spre~avawe

nazadovawa demokratije u Rusi-

ji.

Uvjeravawa iz Bratislave

kako su dvojica lidera saglasni

da Iran i Sjeverna Koreja ne bi

trebalo da posjeduju atomsko

oru`je, moglo bi, po ocjeni "Gar-

dijana#, da umawi taj pritisak.

Evropa bi morala da bude je-

dinstvenija, pouka je koju, po

ocjeni "Indipendenta#, konti-

nent mora da izvu~e iz turneje

ameri~kog predsjednika.

Evropski pristup me|unarod-

nim odnosima utemeqen na pre-

govorima i, ako je potrebno, in-

tervenciji posredstvom me|una-

rodnih institucija, za razliku

od Bu{ove Amerike odlu~ne da

mijewa svijet konfrontacijom

pa ~ak i silom oru`ja, eti~ki je

savr{en.

Ali, upozorava "Indipen-

dent#, da bi bio i efikasan mo-

ra da bude jedinstven. ¥

SVJETSKA [TAMPA O SAMITU BU[ - PUTIN U BRATISLAVI

26. i 27. februar 2005.SVIJET10

Susret u Bratislavi: Xorx Bu{ i VladimirPutin (Foto-Rojters)

ZABORAVILI KRITIKE"Wujork tajms" smatra da je zabrinutost Zapada za razvoj

demokratije u Rusiji iznenada utihnula i da je Bu{u velikoj mjeri ubla`io retoriku

GORBA^OV MOSKVA - Biv{i predsjed-

nik SSSR Mihail Gorba~ov

ocijenio je u petak da je susret

lidera Rusije i SAD Vladimi-

ra Putina i Xorxa Bu{a u Bra-

tislavi imao pozitivan ishod i

pokazao da me|u wima postoji

povjerewe.

- Mislim da se mo`e izvu}i

zakqu~ak da se nisu obistinila

predvi|awa skeptika koji su na

sva zvona najavqivali mogu}e

probleme i time stvarali nape-

tost - kazao je Gorba~ov, a pre-

nijela ruska novinska agencija

Interfaks.

Rusija treba, smatra on, da

tra`i puteve za ja~awe sarad-

we sa SAD, dok Va{tingon tre-

ba da shvati da je Moskva ozbi-

qan partner i da ne zapada u is-

ku{ewe da se prema Rusiji od-

nosi s visine.

Predsjednik Rusije Vladi-

mir Putin po~eo je u petak uju-

tro zvani~nu posjetu Bratislavi

odavawem po{te sovjetskim voj-

nicima na Slavinu, kod spome-

nika palima u Drugom svjetskom

ratu.

Putin je u Bratislavu dopu-

tovao ju~e, na samit sa predsjed-

nikom SAD Xorxom Bu{om i u

prvu zvani~nu posjetu Slova~koj.

Danas sa najvi{im zvani~ni-

cima doma}ina, {efom dr`ave

Ivanom Ga{parovi~em, premije-

rom Mikula{om Dzurindom i

predsjednikom parlamenta Pavo-

lom Hru{ovskim razgovara pre-

vashodno o ekonomskim temama.

ZVANI^NA POSJETA

Sok od{e}erne

trske KABUL - Uli~ni prodava~ so-

ka od {e}erne trske cijedi sok za

mu{teriju koja ~eka ovo popular-

no uli~no osvje`ewe u Kabulu,

glavnom gradu Avganistana.

Fri{ko iscije|eni sok od tr-

ske je veoma popularna uli~na po-

slastica. Cijena jedne ~a{e je 0,20

ameri~kih dolara. ¥

(Beta-Foto)

@ENEVA - [vajcarsko sud-

stvo odobrilo je Jeslamu Bin-

ladenu, polubratu zloglasnog

vo|e "Al-Kaide# koji `ivi u

@enevi da koristi svoje prezi-

me kao za{ti}enu marku, javio

je Tanjug.

Jedan lokalni apelacioni sud

objavio je ovih dana odluku doni-

jetu jo{ u junu pro{le godine na

osnovu koje marka "Bin Laden#

ne remeti javni red.

U ranije vo|enom postupku

Federalni institut za intelek-

tualnu svojinu procijenio je da bi

takva marka "moralno vrije|a-

la# [vajcarsku, prenijela je agen-

cija Rojters.

- Za sada ne namjeravam da ime

Bin Laden koristim u komerci-

jalne svrhe, ali wegovo registro-

vawe kao marke sprije~i}e da ga

drugi zloupotrijebe - izjavio je

Jeslam Binladen dnevniku "Tri-

bin de @enev#.

Jeslam bin Laden (54) koji in-

sistira da wegovo prezime bude

pisano upravo Bin Laden, jedan je

od brojne polubra}e vo|e terori-

sti~ke mre`e "Al-Kaida#. ¥

ODLUKOM SUDA U [VAJCARSKOJ

"Bin Laden" za{titni znak

MOSKVA - Doma}in ameri~-

ko-ruskog samita u Bratislavi,

slova~ki predsjednik Ivan Ga-

{parovi~, poklonio je liderima

Rusije i SAD, kao dobar doma}in,

svakome ono {to najvi{e voli:

Vladimiru Putinu - kimono, a

Xorxu Bu{u - psa doma}e, slova~-

ke rase.

O tome {ta se najvi{e svi|a

gostima vodi ra~una i Putin ko-

ji, dodu{e, odlu~uje sam {ta }e

nekome pokloniti, ali mu uveli-

ko poma`e posebna protokolno-

organizaciona uprava, pi{e u

osvrtu na bratislavski samit no-

vinarka Tanjuga Tawa Triki}-Va-

siqevi}.

Ona prije izbora poklona,

obavqa ~itavo malo istra`iva-

we - trudi se da sazna {to vi{e o

~ovjeku kojem je poklon namije-

wen, o tome {ta mu se svi|a, koji

mu je hobi. Poklon ne smije biti

skup, isti~u u protokolu.

Obja{wavaju da poklone pro-

nalaze na izlo`bama, po katalo-

zima, pa i u antikvarnicama, ako

se radi o nekom ko voli starinu.

Prije dva meseca, recimo, uo~i

Nove godine, kada je tokom posje-

te Wema~koj Putin i{ao u goste

kod kancelara Gerharda [rede-

ra, iz kola je iza{ao s koferom

u kojem su se nalazili ukrasi za

jelku za [rederovu djecu, ru~no

oslikani u ruskom stilu.

[rederovoj usvojenici, dje-

voj~ici iz Rusije, koja je od pro-

{log qeta u domu wema~kog kan-

celara, poklonio je pli{anu

igra~ku ^ebura{ku, junaka iz ru-

skih crtanih filmova, objavio je

list "Komsomolska pravda#.

Francuski predsjednik @ak [i-

rak je, kao qubiteq Arktika, jed-

nom prilikom dobio na poklon od

Putina statuetu bijelog medvje-

da.

Ruski predsjednik ~esto po-

klawa duhovite poklone: predsjed-

niku Trgovinsko-privredne komo-

re Rusije i biv{em premijeru Jev-

geniju Primakovu za ro|endan je

poklonio ogroman tawir - vjernu

kopiju jednog koji se nalazi u Oru-

`anoj palati u Kremqu.

Na wemu je prikazan Aleksan-

dar Makedonski kako sje~e Gor-

dijev ~vor, a Primakov je poznat

kao ~ovjek koji umije da politi~-

ke ~vorove razrje{ava na sli~an

na~in. Naj~e{}i poklon su, ipak,

slike, gravire i razna djela obi~-

no doma}ih umjetnika: britanskoj

kraqici Putin je svojevremeno

poklonio sliku savremenog ru-

skog autora "Carsko mjesto# na

kojoj je prikazan tron ruskih ca-

reva u Uspenskom saboru Kremqa,

a princu ^arlsu je darovao {tap

koji se lakim pokretom ruke pre-

tvara u durbin. ¥

SA DIPLOMATSKE SCENE RUSIJE^ASOVNIK

Ruski predsjednik Vladimir

Putin dugo je nosio sat koji mu

je na jednim manevrima poklo-

nio komandant podmornice: s

wim je razmijenio satove na li-

cu mjesta.

U Rusiji se lako mogu na}i

"falsifikati# ovakvih satova

koji dosti`u paprenu cijenu. Ta-

ko se nedavno na jednoj izlo`bi

juvelira na{ao sat sa potpisom

"Predsjednik Rusije V. Putin#

i wegovim li~nim potpisom uz

cijenu od 2.650 evra, navodno na-

ru~en iz predsjedni~ke admini-

stracije za specijalne prilike.

"Predsedni~ki# sat se mo-

`e kupiti i preko Interneta,

na pijaci, reklamiraju ih po ~a-

sopisima. Prodaju se i kopije

nagradnih sabqi sa urezanim

inicijalima Putina - "VVP#

(Vladimir Vladimirovi~ Pu-

tin) i portretom predsjednika

na koricama.

ZAVR[ENA KONFERENCIJAO PTI^IJEM GRIPU

Potvr|en novislu~aj virusaHO[IMIN - Novi slu~aj pti~ijeg gripa

u Vijetnamu jo{ vi{e je istakao potrebu da se

stru~waci iz medicine i veterine, okupqeni

na konferenciji u Ho{iminu, dogovore o du-

goro~noj strategiji za borbu protiv ovog smr-

tonosnog virusa, javio je Tanjug.

Delegati su pozvali me|unarodnu zajedni-

cu i pogo|ene zemqe da preduzmu odlu~nu ak-

ciju kako bi sprije~ili da pti~iji grip pre-

raste u globalnu pandemiju, prenio je Aso{i-

jeted pres.

U Vijetnamu je zvani~no potvr|en slu~aj

virusa pti~ijeg gripa H5N1 kod 21-godi{weg

mladi}a iz sjeverne provincije Taj Bin.

On je primqen u bolnicu 21. februara sa

visokom temperaturom, ozbiqnom plu}nom in-

fekcijom, pote{ko}ama u disawu i otkaziva-

wem rada jetre.

Od 30. decembra u Vijetnamu je od pti~i-

jeg gripa umrlo 13 qudi, dok je jo{ ~etvoro obo-

qelo, ali su se oporavili. Zvani~nici na pod-

ru~ju medicine i veterine potvrdili su da je

malo vjerovatno da }e pti~ji grip biti pot-

puno iskorijewen iz ovog regiona u kratkom

vremenskom roku.

Ipak je mogu}e dr`ati virus pod kontro-

lom tako {to }e prenosioci ove bolesti bi-

ti odvojeni od qudi i doma}ih `ivotiwa.

Zvani~nici Organizacije za ishranu i po-

qoprivredu UN isti~u da }e biti potrebno da

me|unarodna zajednica i pogo|ene zemqe iz-

dvoje zna~ajna sredstva u ciqu borbe protiv

pti~ijeg gripa. ¥

Putin bira poklone

FOTO-VIJEST

26. i 27. februar 2005.CRNA HRONIKA

BIJEQINA - U bijeqin-

skom Osnovnom sudu u petak je

nastavqeno su|ewe Svetozaru

Mihajlovi}u, Jovi Kosmajcu, Bi-

qani Mijatovi} i Risti Trbi-

}u.

Nekada{wi rukovodioci

Fonda Penzijsko-invalidskog

osigurawa Republike Srpske se

terete da su u periodu od 1998. do

2001. godine omogu}ili besprav-

nu izgradwu i prodaju stambeno-

poslovnih objekata kao i za kri-

vi~no djelo zloupotrebe slu`be-

nog polo`aja i ovla{}ewa.

U nastavku izvo|ewa dokaza

vred sudskim vije}em, kojim je

predsjedavao sudija Du{an To-

{i}, vje{tak ekonomske struke

Drago Cacanovi} izlo`io je do-

puwene ta~ke nalaza i mi{qewa

vje{ta~ewa. To je od wega tra-

`io tu`ilac na prethodnom ro-

~i{tu.

Cacanovi} je izjavio da osta-

je pri ranijem mi{qewu da je

ugovorena vrijednost radova ve-

}a od fakturisanih vrijednosti

izvedenih radova.

Odgovaraju}i na pitawe za-

mjenika okru`nog tu`ioca Da-

nice Stjepanovi}, da li su posto-

jali opravdani razlozi za izgrad-

wu stambeno-poslovnih objekata

u Bijeqini, Palama, Trebiwu,

Skelanima i Vlasenici i ko je

u~estvovao u dono{ewu ove od-

luke, svjedok optu`be, biv{i di-

rektor bijeqinske filijale Fon-

da PIO Milorad Solakovi} je

rekao:

- U toku rata su formirane

tri Filijale Fonda PIO: u Bi-

jeqini, Palama i Trebiwu. One

su imale minimalne uslove za

rad. Shodno tome, na sjednicama

Upravnog odbora nametnulo se

pitawe opravdanosti i potrebe

izgradwe stambeno-poslovnih

zgrada. Odluku o izgradwi donio

je direktor Svetozar Mihajlo-

vi}, zajedno sa ~lanovima Uprav-

nog odbora i predstavnicima Re-

gionalnih udru`ewa penzione-

ra.

Na pitawe tu`ioca da li su

investicije u ove izgradwe ima-

le za posqedicu smawewe penzi-

ja, Solakovi} je izri~ito odgovo-

rio da nisu.

- Penzije su do 30. septembra

2000. godine ispla}ivale kom-

pletne, a taj se period poklapa sa

zavr{etkom pomenutih objekata.

Fond PIO je u periodu od 1998.

do 1999. godine poslovao sa pozi-

tivnim rezultatima - rekao je

Solakovi}.

Sqede}i pretres zakazan je za

17. mart, kada }e odbrana pristupi-

ti izvo|ewu dokaza odbrane.

¥ S. RA\EN-TODORI]

NASTAVQENO SU\EWE BIV[IM RUKOVODIOCIMA FONDA PIO

PO NALOGU MIHAJLOVI]A

12

Odluku o izgradwi stambeno

-poslovnih zgrada donio je

Svetozar Mihajlovi} zajedno

sa ~lanovima Upravnog odbora,

rekao je svjedok Milorad Solakovi}

Svetozar Mihajlovi}: Nastavak procesa

17. marta (foto-arhiva)

BAWA LUKA - Dvije ma-

skirane osobe u ~etvrtak oko

19.30 ~asova izvr{ile su raz-

bojni{tvo nad radnicom u pro-

davnici "Pasa`# u Bawoj Lu-

ci, saop{tilo je Ministarstvo

unutra{wih poslova Republi-

ke Srpske.

Napada~i su prijete}i no`em

uzeli 250 maraka pazara i sedam

kartica za mobilni telefon po-

slije ~ega su pobjegli u nepozna-

tom pravcu.

Drugo razbojni{tvo u Bawoj

Luci istog dana se dogodilo i u

prodavnici "Dajana#. Maskira-

ni napada~ je, tako|e prijete}i

no`em, od radnice uzeo 50 mara-

ka pazara i zatim pobjegao.

Policija traga za izvr{io-

cima ovih krivi~nih djela.

¥ @. Ma.

BAWA LUKA

Falsifikovali

dokumenteBAWA LUKA - Kriminali-

sti~ka policija Centra javne bez-

bjednosti Bawa Luka dostavila je

izvje{taje Okru`nom tu`ila{tvu

protiv pet osoba, saop{teno je iz

republi~kog Ministarstva unutra-

{wih poslova.

Zbog osnovane sumwe da je po-

~inio krivi~no djelo falsifiko-

vawa dokumenata izvje{taj je pod-

nesen protiv N. A. (52) iz Bawe

Luke. On je osumwi~en da je fal-

sifikovao carinski dokument za

automobil "opel# na osnovu kojeg

ga je registrovao.

D. D. (35) je osumwi~en za fal-

sifikovawe voza~ke dozvole. Zbog

prijetwi upu}enih telefonom i

putem SMS-poruka sa mobilnog te-

lefona izvje{taj je podnesen pro-

tiv R. K. (31) iz Bawe Luke. U sa-

op{tewu se navodi da je R. K. 11.

februara ove godine nekoliko pu-

ta prijetio A. B. iz Bawe Luke.

Izvje{taji su podneseni i pro-

tiv N. M. i M. C. iz Bawe Luke.

Oni su osumwi~eni za neovla{}e-

nu proizvodwu i promet opojnih

droga. ¥ @. Ma.

SARAJEVO

Odgo|eno

izja{wavawe SARAJEVO - Izja{wewe o

krivici Huge [ante i Bo`e Me-

di}a, optu`enih za takozvanu "{e-

}ernu aferu#, odgo|eno je u petak,

javila je Srna.

Razlog za to je {to se prvoop-

tu`eni i wegov advokat nisu upo-

znali sa optu`nicom. Hugo [anto

se tereti za falsifikovawe ispra-

va, utaju poreza i prawe novca.

On i Medi} }e se pojaviti pred

Sudom BiH u petak, 11. marta kada

bi trebalo da se izjasne o krivici.

U istrazi o "{e}ernoj aferi#,

koja nije zavr{ena, sumwa se da su

uvoznici {e}era i trgovci na ve-

liko uvezli ogromne koli~ine sub-

vencionisanog {e}era iz EU, a za-

tim ga prodavali na crnom tr`i-

{tu.

Time su utajili porez na pro-

met, a da bi prikrili svoju obave-

zu pla}awa poreza i da bi oprali

novac od prodaje na crnom tr`i-

{tu, oni su, kako se sumwa, uspo-

stavili mre`u fiktivnih firmi,

ukqu~uju}i i "Raki} Prom# optu-

`enog [ante. ¥

DVA RAZBOJNI[TVA U BAWOJ LUCI

Napada~i uzeli pazare

BAWA LUKA - U Bawoj

Luci su ukradena dva automo-

bila, saznajemo u bawolu~kom

Centru javne bezbjednosti.

U Krfskoj je ukraden

"BMV 525# vlasni{tvo P.

M. koji je o{te}en za osam

hiqada maraka. Mnogo vi{e

je o{te}eno preduze}e "Eu-

roeksprestrans# kojem je

ukraden "pasat#. Ovaj auto-

mobil procijewen je na 30

hiqada maraka, a ukraden je

u ulici Vojvode Stepe Ste-

panovi}a.

Automobili su bili i na

meti provalnika. Tako je iz

"renoa kangu# vlasni{tvo

"Elta kabela# ukradeno ala-

ta za hiqadu maraka. Prova-

qeno je u jo{ tri automobi-

la odakle su ukradene sitne

stvari mawe materijalne

vrijednosti.

Policija je i oduzela di-

je "opel vektre# za koje je

utvr|eno da su registrovane

na osnovu falsifikovane sa-

obra}ajne dozvole.

¥ V. J.

BIJEQINA

Ilegalac

nudio mito

BIJEQINA - Grani~na slu`ba BiH

uhapsila je na grani~nom prelazu Pavlovi-

}a most Albanca M.H. iz Srbije i Crne Go-

re zbog poku{aja nelegalnog ulaska u BiH,

javila je Srna.

Kako je potvr|eno u Grani~noj slu`bi,

wemu je onemogu}en ulazak u BiH zbog nepo-

sjedovawa odgovaraju}e dokumentacije, na-

kon ~ega je poku{ao da podmiti policajca.

M.H. je uhap{en zbog krivi~nog djela da-

vawe mita i bi}e predat u nadle`nost Tu-

`ila{tva BiH. ¥

KRA\E AUTOMOBILA

Lopovi odvezli "pasat"

^ELINAC - M. M. iz ^elinca istjerao je iz ku}e

svoju suprugu @. M. i sina M. M. prijete}i da }e ih ubi-

ti. U toku je preduzimawe odgovaraju}ih zakonskih mje-

ra protiv M. M. ¥

. . . BAWA LUKA - Policija je od N. L. oduzela "opel

vektru# zbog sumwe da je saobra}ajna dozvola falsifi-

kovana.

¥ @. Ma.

. . . BIJEQINA - Policija Bijeqine podnijela je iz-

vje{taj protiv S. P. iz Bijeqine i \. Z. iz Sandi}a kod

Br~kog zbog osnovane sumwe da su izvr{ili deset kra|a

dijelova za automobile. ¥

. . . BOSANSKI BROD - Neko je iz prodavnice "Ne-

{o# na gradskoj pijaci u Bosanskom Brodu ukrao stoti-

nu boksova skupocjenih cigareta. ¥

. . . DOBOJ - Voza~ "{kode oktavija# S.C. (53) iz Der-

vente te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se

dogodila u ~etvrtak oko 21.15 ~asova u Rudanci. Nesre-

}a se dogodila usqed neprilago|ene brzine uslovima pu-

ta pa je "{koda# sletjela sa kolovoza i udarila u zid

nadvo`waka. ¥ Sl. P.

. . . BAWA LUKA - Policija je zatekla A. B. (34) kako pro-

vaquje u kafi} "Tic# u ulici Prote Nenada Kosti}a, na

platou autobuske stanice. On je uhap{en. ¥

. . . GRADI[KA - Policija je podnijela prekr{ajnu pri-

javu protiv M. V. (32) zbog toga {to je prije nekoliko dana

kod wega prona{la ~etiri "xointa# marihuane. ¥

. . . BAWA LUKA - Policija je uhapsila R. T. (50) jer su

kod wega prona|eni predmeti koji poti~u iz krivi~nih dje-

la. ¥

. . . KOSTAJNICA - U policijsku stanicu u Kostajnici

prijavio se hrvatski dr`avqanin D. T. iz Siska tra`e}i da

ga uhapse i isporu~e Srbiji i Crnoj Gori jer je navodno ta-

mo po~inio vi{e krivi~nih djela. ¥

. . . BAWA LUKA - Provalnici su iz Haxi{abanove xa-

mije u ulici Kraqeva~kih i Kragujeva~kih `rtava ukrali

prostirku vrijednu 150 maraka. ¥ V. J.

DOBOJ - Na podru~ju Der-

vente u ~etvrtak su registrova-

ne tri kra|e, saop{teno je u Cen-

tru javne bezbjednosti u Doboju.

Iz upravne zgrade Gra|evin-

skog preduze}a "Rad#, poslije iz-

vr{ene premeta~ine dokumenta-

cije ove firme, ukradeno je dva-

deset neonskih lustera.

Iz prodavnice "Tekila#, vla-

sni{tvo M.P. lopovi su odnije-

li televizor sa daqinskim upra-

vqa~em i stotinu maraka.

Me|utim, D.N. (54) iz Osi-

we, op{tina Derventa, nije imao

sre}e u zlatari "Bos# u tom gra-

du, jer ga je vlasnik B.S. uhvatio

u kra|i mu{kog ~asovnika vri-

jednog 270 maraka i zadr`ao do

dolaska policije.

Poslije izvr{ene krimina-

listi~ke obrade, uz saglasnost

tu`ioca, D.N. je pu{ten.

¥ Sl. P.

IZ DOBOJSKE POLICIJE

Uhva}en u kra|i

^AJNI^E

Slu`ila

pijane goste ^AJNI^E - Policijska sta-

nica ̂ ajni~e podnijela je prekr-

{ajnu prijavu protiv radnice u

grilu "S# u ovom gradi}u N. T.

(30), saop{teno je iz Centra jav-

ne bezbjednosti Isto~no Saraje-

vo.

Radnica je prijavqena jer je

u pomenutom grilu pijanim go-

stima, {to je bilo vidqivo, da-

vala pi}a. Tako je po~inila pre-

kr{aj iz Zakona o javnom redu i

miru Republike Srpske.¥ V. J.

BAWA LUKA - Po`ar koji je

izbio u petak oko 14.30 ~asova u mon-

ta`noj baraci preduze}a "Vekom# u

Pilanskoj ulici u Bawoj Luci nije

izazvao ve}u materijalnu {tetu.

Prema rije~ima direktora

ovog preduze}a Milorada Vu~ko-

vi}a, uzrok po`ara je pe} od ko-

je su planule daske smje{tene u

prostorijama.

- Na vrijeme smo reagovali i

pozvali vatrogasce koji su spri-

je~ili {irewe vatre. Nema ve-

like {tete jer je ova prostorija

pripremana za kancelariju pa u

woj nije bilo vrijednih stvari -

rekao je Vu~kovi}.

¥ @. Ma.

PO@AR U BAWOLU^KOJ PILANSKOJ ULICI

Planula baraka

Zapalile se daske: Po`ar bez ve}e {tete (Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Navodna umi-

je{anost "visokog funkcionera

Ministarstva unutra{wih poslo-

va Republike Srpske# vezna za do-

bijawe dozvola za boravak kine-

skih dr`avqana u BiH je apsolut-

na dezinformacija i podmetawe

pojedinih glasila, saop{teno je iz

Centra javne bezbjednosti Bawa

Luka.

U saop{tewu se nagla{ava da

ne postoji nijedan zvani~nik Mi-

nistarstva ili Centra koji ima bi-

lo kakve veze sa kineskim dr`a-

vqanima i da se manipuli{e ime-

nima.

U saop{tewu su iznijete ~i-

wenice u ovom slu~aju.

- Kineski dr`avqanin Bai Liu

3. avgusta 2004. godine ̀ alio se na

jednog inspektora Odsjeka za stran-

ce isti~u}i da zloupotrebqava slu-

`beni polo`aj ili ovla{}ewa u

vezi s produ`ewem dozvola za bo-

ravak u BiH. Poslije te ̀ albe, in-

spektori kriminalisti~ke poli-

cije preduzeli su niz aktivnosti u

koje je uvr{}eno i uzimawe izjava

kineskih dr`avqana. Kompletan

materijal, tri mjeseca kasnije, do-

stavqen je Okru`nom tu`ila{tvu

Bawa Luka.

Daqe se u saop{tewu navodi

da je 15. februara ove godine se-

dam dr`avqana Kine podnijelo

Sektoru kriminalisti~ke polici-

je i Okru`nom tu`ila{tvu Bawa

Luka krivi~nu prijavu zbog zlou-

potrebe slu`benog polo`aja ili

ovla{}ewa protiv dva inspektora

u Odsjeku za strance.

U Centru su samo dva dana po-

slije podno{ewa prijave sa tu`i-

la{tvom dogovoreni daqi koraci

u istrazi. Na osnovu toga ponovo su

uzete izjave od kineskih dr`avqa-

na a izuzeta je i potrebna dokumen-

tacija iz Odsjeka za strance.

- Poslije prikupqawa dokaza

uze}e se i izjave ovla{}enih rad-

nika Odsjeka za strance Centra

javne bezbjednosti Bawa Luka. Kom-

pletan materijal u ovom slu~aju,

kao i naknadno uzete izjave od jed-

nog kineskog dr`avqanina, koji se

sam ponudio za saradwu u vezi s

utvr|ivawem ~iwenica u ovom slu-

~aju bi}e dostavqeni Tu`ila{tvu

- navodi se u saop{tewu.

Na kraju saop{tewa stoji da je

izvje{taj o svemu dostavqen Okru-

`nom tu`ila{tvu Bawa Luka i In-

spektoratu za unutra{wu kontro-

lu i pra}ewe zakonitosti o radu

Ministarstva unutra{wih poslo-

va. ¥ V. JAWI]

SAOP[TEWE CENTRA JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

PODMETAWE POLICIJI U saop{tewu se nagla{ava da ne postoji nijedan zvani~nik

Ministarstva ili Centra koji ima bilo kakve veze

sa kineskim dr`avqanima i da se manipuli{e imenima

TELEGRAF

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ZAGREB

Otmi~ar na robiji ZAGREB - Desetorica optu-

`enih za pro{logodi{wu otmicu

maloqetnog sina penzionisanog

generala Vladimira Zagorca su

nepravosna`nom presudom pred za-

greba~kim Okru`nim sudom pro-

gla{eni krivim i osu|eni na za-

tvorske kazne.

Kako je javila Srna osim za

otmicu, prvooptu`eni Ivica Ma-

tekovi}, te Marinko Go{uqevi},

Sini{a Jezovita i Stevo Smr~ek

progla{eni su krivim i za udru-

`ivawe u grupu koja je planirala

otmice djece jo{ nekih bogatih

Hrvata.

Ivica Matekovi}, kao glavni

organizator otmice, osu|en je na

sedam godina zatvora, Hrvoje Pe-

tra~, prije otmice najboqi prija-

teq generala Zagorca, osu|en je

na {est godina zatvora, a wegov

sin Novica na 3,5 godine.

Marko Go{uqevi} osu|en je

na 3,5 godine zatvora, dok je Sini-

{a Jezovita osu|en na tri godine

i tri mjeseca, a Stevo Smr~ek na

dvije godine i devet mjeseci.

Maloqetni sin generala Za-

gorca otet je 23. februara pro{le

godine ispred porodi~ne ku}e na

Pantov~aku, a otmi~ari su ga pu-

stili ~etiri dana kasnije, nakon

{to je wegov otac platio 750 hi-

qada evra, odnosno polovinu tra-

`ene otkupnine.

Taj novac jo{ nije prona|en. ¥

SARAJEVO - Svjedok Ivo

Fi{i} potvrdio je u petak u na-

stavku su|ewa Abduladhimu Mak-

tufu pred Sudom BiH da je optu-

`enog prepoznao za upravqa~em

vozila kojim je odveden u kamp

odreda "El muxahid# kod Travni-

ka po potiqku i dijelu lica ko-

ji je vidio, prenijela je Srna.

Odgovaraju}i na unakrsna pi-

tawa odbrane, nakon {to ga je o

ovim doga|ajima na pro{lom pre-

tresu ispitao tu`ilac, Fi{i} je

objasnio da je sjedio u prtqa`ni-

ku na lijevoj strani kombija iza

voza~a, ali da je vidio dio Mak-

tufovog lica pod uglom.

On nije mogao da ka`e koji je

tip vozila bio, navode}i da se

radilo o zelenom teretnom vozi-

lu, koje je prepoznao kao Maktu-

fovo.

Fi{i} nije mogao da se izja-

sni o fotografijama koje mu je

ponudio advokat Ismet Mehi}

kako bi pokazao na koji od ponu-

|enih li~i kombi kojim su odve-

zeni.

On je objasnio kako su ga, za-

jedno sa kom{ijom Kazimirom

Pobri}em, nepoznati vojnici, me-

|u kojima i stranci, odveli nakon

{to su, predstavqaju}i se kao po-

licija, u{li u wegov stan u zgra-

di "Amerikanka# u Travniku 19.

oktobra 1993. godine.

Pobri} je u svom svjedo~ewu

na jedom od glavnih pretresa re-

kao da mu je stavqena kapuqa~a

preko glave ~im je uba~en u kom-

bi, dok je Fi{i} rekao da su im

kapuqa~e stavqene poslije 200

do 250 metara vo`we.

Fi{i} je svjedo~io i o svojim

aktivnostima u vladi Hrvat-

skog vije}a odbrane, u kojoj je

bio do 1993. godine, prije po~et-

ka sukoba izme|u hrvatskih i

bo{wa~kih snaga u junu.

On je rekao da je u toj vla-

di bio civil i da je wegova

uloga bila da obezbijedi do-

premawe hrane i drugih potre-

ba Hrvatskom vije}u odbrane,

ali iskqu~ivo onih koje nisu

bile za vojnu upotrebu.

Prema wegovim rije~ima,

situacija u Travniku znatno

se pogor{ala kad su, kako je

naveo, na vlast do{li radi-

kalniji predstavnici Bo{wa-

ka i Hrvata.

On je naveo da predstavni-

ci Stranke demokratske akci-

je Halid Gewac i Muhamed ]u-

ri} nisu ni{ta preduzeli na-

kon nekih nemilih doga|aja,

kao {to su bili ubistvo Dane

Ga{o u Travniku ili masov-

nog hap{ewa Hrvata poslije

jedne pogre{ne dojave.

Fi{i}, koji je 6. novembra iz

kampa odreda "El muxahid# dove-

den u vojni pritvor kasarne u Trav-

niku, rekao je da je kasnije oti-

{ao kod predsjednika ratnog pred-

sjedni{tva u Travniku Muhameda

]uri}a da ga pita za{to je bio

uhap{en i koje sve to organizo-

vao, ali da nije dobio odgovor.

Fi{i} pretpostavqa da su to

bili qudi iz civilne i vojne vla-

sti u Travniku.

O otmici i odvo|ewu on je

iskaz dao ~lanu Komisije za raz-

mjenu ratnih zarobqenika Armi-

je BiH Salku Bebi, kao i nekim

lokalnim tu`iocima, ali je re-

kao da oni nisu bili mnogo zain-

teresovani, za razliku od nekih

me|unarodnih predstavnika i ha-

{kih istra`iteqa.

Fi{i}u je pro{le godine o

ovim doga|ajima svjedo~io i pred

Ha{kim tribunalom na su|ewu

bo{wa~kim generalnima Enveru

Haxihasanovi}u i Amiru Kuburi.

Su|ewe Maktufu, dr`avqa-

ninu BiH ira~kog porijekla, za

u~e{}e u otmici pet civila iz

Travnika bi}e nastavqeno 15.

marta prikazivawem snimka is-

pitivawa svjedoka optu`be Vjen-

ceslava Topalovi}a, koje je pro-

{le nedjeqe obavio tu`ilac Xo-

natan Smit preko video-veze iz-

me|u Zagreba i kancelarije Ha-

{kog tribunala u Sarajevu. ¥

GLAVNI PRETRES ABDULADHIMU MAKTUFU

OPTU@ENI ME\U OTMI^ARIMA?

26. i 27. februar 2005. CRNA HRONIKA 13

Svjedok je objasnio da je sjedio u prtqa`niku na lijevojstrani kombija iza voza~a i da je vidio Maktufa

Abduladhim Maktuf: Vozio zarobqenike u kamp (foto - arhiva)

ZAGREB - Slu`benik hr-

vatskog Ministarstva spoqnih

poslova Davorin Zagor{~ak

podnio je Upravi za suzbijawe

korupcije i organizovanog kri-

minala prijavu protiv biv{eg

{efa diplomatije Tonina Pi-

cule i jo{ pet slu`ebnika, ja-

vila je Beta.

On je ustvrdio da su nesa-

vjesnim radom omogu}ili, a po-

tom i prikrili pqa~ku hrvat-

ske ambasade u Beogradu 2002.

godine.

Kako prenose hrvatska gla-

sila, pored Picule, Zagor{~ak

je zbog zloupotreba slu`bene

du`nosti prijavio i hrvatskog

ambasadora u Izraelu Ivana

del Vekia, generalnog konzula

u SAD Sawu Bujas-Juraga, gene-

ralnog konzula u Wema~koj Pe-

tra Uzorinca i dvije slu`be-

nice ministarstva Tatjanu

Kraq-Dragani} i Mirjam Ka-

tuli}.

U Ministarstvu spoqnih

poslova je re~eno da nemaju zva-

ni~ne informacije o prijavi i

wenom sadr`aju, pa tako ni ko-

mentar.

Tonino Picula koji u Be~u

predvodi delegaciju Hrvatskog

sabora na zasjedawu skup{tine

OEBS rekao je Hini da je Za-

gor{~ak osoba koja je otvoreno

prijetila drugim qudima zbog

~ega je kao ministar "naredio

nadle`noj Upravi da ga povu-

~e#.

Zagor{~ak, ina~e ministar

savjetnik u Ministarstvu spoq-

nih poslova, u prijavi tereti

Piculu i ostale da su nesavje-

snim radom omogu}ili i pri-

krili pqa~ku vi{e od 10.000

evra koje je, kako tvrdi, u prvoj

polovini 2002. ukrao blagajnik

ambasade u Beogradu, ina~e dr-

`avqanin Srbije i Crne Gore

anga`ovan po ugovoru.

Prema wegovim tvrdwama

Picula i ostali su odgovorni jer

nakon toga nisu ni{ta preduze-

li. Zagor{~ak tvrdi da je tada

iz ambasade u Beogradu nestao i

dio povjerqive arhive i da je sve

to li~no utvrdio tokom boravka

u Beogradu gdje je, kako ka`e, ci-

qano poslat u junu te godine "ra-

di otklawawa uo~enih nepravil-

nosti#, kao {to su nepropisna

naplata taksi, neuredno poslo-

vawe i nepo{tovawe postupka iz-

davawa viza.

U Upravi za suzbijawe ko-

rupcije i organizovanog krimi-

nala se o ovom slu~aju ni{ta

nije moglo saznati. ¥

NOVA AFERA U HRVATSKOJ

Picula prikrio pqa~kuPODGORICA - Vojislav

Radowi} (42) iz Podgorice, po-

znati crnogorski umjetni~ki

fotograf, poginuo je na `eqe-

zni~koj stanici Sutivan, kod

Bijelog Poqa, kada ga je udari-

la lokomotiva putni~kog voza,

koji se saobra}ao prugom Beo-

grad - Bijelo Poqe, javila je

Srna.

Radowi} je poginuo u ~etvr-

tak dok je pravio snimke pa-

norame nove benzinske pumpe

koja treba da bude otvorena na-

rednih dana.

Dok je pravio snimak, Ra-

dowi} najvjerovatnije nije ni

~u voz koji je dolazio iz mra-

ka.

Ma{inovo|a Aleksandar

Vuki}evi} rekao je da nije vi-

dio Radowi}a na vrijeme i da

je ve} bilo kasno kada je po~eo

da ko~i, jer je kompozicija sta-

la 200 metara od po~etka ko~e-

wa. Kada su ugledale voz, dvije

djevojke su poku{ale da upozo-

re Radowi}a, ali je on bio za-

nesen snimawem i nije uspio da

se skloni na vrijeme. Prema

rije~ima o~evidaca, sve se de-

silo muwevitom brzinom.

Na mjestu nesre}e, kraj

pruge, ostao je Radowi}ev fo-

toaparat na trono{cu i ki-

{obran. ¥

VOZ UDARIO VOJISLAVA RADOWI]A NA STANICI SUTIVAN

Kobno fotografisawe

PEKING - Kineska polici-

ja je uhapsila gra|anina Ju`ne

Koreje koji je rukovodio mre`om

ilegalnih mjewa~nica i u 155

transakcija pro{le godine obr-

nuo vi{e od 1,5 milijarde dola-

ra, prenijele su agencije.

Kim ^eon \ae(45) je prvi

stranac koji je u Kini organi-

zovao ilegalne mjewa~nice,

konstatovala je Sinhua. On je

uhap{en zbog "rukovo|ewa ile-

galnom bankom# u isto~noj ki-

neskoj luci ]indao, odakle je iz

Kine godi{we iznosio oko 29

miliona dolara u periodu od

2001. do 2004. godine, saop{tio

je predstavnik slu`be za javnu

bezbjednost.

Policija je uhapsila Kima

i 17 wegovih pomaga~a decembra

pro{le godine nakon {to je os-

am mjeseci nadgledala wihove

aktivnosti. Kim je operisao u

]indau, [angaju i drugim gra-

dovima mijewaju}i stranu valu-

tu uglavnom ju`nokorejskim

kompanijama i pojedincima.

Predstavnik policije Xang

\ing je rekao da su istra`ite-

qi utvrdili 155 ilegalnih ope-

racija u kojima je razmijeweno

najmawe 1,5 milijarde dolara

od aprila do decembra pro{le

godine.

- Divqe bankarstvo i ile-

galne mjewa~nice izazivaju ve-

oma ozbiqne posqedice jer

ugro`avaju normalno poslova-

we banaka i uni{tavaju finan-

sijski sistem zemqe - ocijenio

je pekin{ki profesor prava Lu

\ianping. On je rekao da takve

ilegalne mjewa~nice u mnogim

slu~ajevima olak{avaju druge

kriminalne aktivnosti -

{verc, trgovinu narkoticima

i druge malverzacije. ¥

U KINI UHAP[EN KOREJAC KOJI JE RUKOVODIO ILEGALNIM MJEWA^NICAMA

Obrnuo milijardu i po dolara

JOHANESBURG - Fond Ujedi-

wenih nacija za djecu (Unicef) sma-

tra da u svijetu sada ima oko 210 mi-

liona djece eksploatisane na razne na-

~ine, kojoj se jedino mo`e pomo}i ako

me|unarodna zajednica dobije bitku

protiv siroma{tva, javio je Tanjug.

Tragi~no je da se u 21. vijeku i

daqe doga|a da se djeca, uzrasta iz-

me|u pet i 15 godina, kupuju i proda-

ju kao nekada{wi robovi. Milioni

djece se koriste za ropski rad u ka-

menolomima, na planta`ama pamuka

i drugim poslovima u Africi, poseb-

no u nekim zemqama na zapadnoj oba-

li tog kontinenta. Wihov radni dan

traje po 15-16 sati dok im mjese~na

nadoknada ne prelazi jedan ameri~-

ki dolar!

^ak 41 odsto od ukupnog broja

djece koja su primorana da rade pod

takvim ropskim uslovima se nalazi

u Africi.

Stru~waci tvrde da je Afrika

izgubila vi{e generacija djece i zbog

wihovog kori{}ewa u ratni~kim je-

dinicama. U gra|anskom ratu u Li-

beriji, koji je trajao 14 godina, kao

i za vrijeme jedne decenije ratovawa

u susjednom Sijera Leoneu, djeca su

~esto vi|ana kako, pod uticajem al-

kohola ili droga, pucaju iz "kala-

{wikova# ili, ~ak, ru~nih baca~a.

Ustanici "Bo`je armije otpo-

ra# , koji jo{ ratuju na sjeveru Ugan-

de protiv regularne armije predsjed-

nika Joverija Musevenija, dosad su

kidnapovali na desetine hiqada dje-

ce, ~esto iz {kolskih klupa, da bi ih

pod smrtnom prijetwom primorava-

li da se bore. Oni su koristili dje-

~ake za borbu dok su djevoj~ice upo-

trebqavali za no{ewe tereta i sek-

sualna i`ivqavawa.

Preko 120 miliona djece se na-

lazi izvan {kolskih klupa. Prete-

`no su to djevoj~ice od kojih mnoge

zavr{avaju kao prostitutke koje naj-

~e{}e ne}e do~ekati svoj 30. ro|en-

dan zbog raznih bolesti, najvi{e zbog

epidemije side.

Djevoj~ice iz Afrike, Azije i

drugih regiona svijeta u razvoju po-

javquju se sve ~e{}e u bordelima u

Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Ameri-

ci. Neke azijske zemqe, kao na pri-

mjer Tajland, ve} su postale simbo-

li za "seks turizam#, nude}i ne samo

maloqetne djevoj~ice, ve} i dje~ake.

Posebna je tragedija kada se obje-

lodane skandali o umije{anosti

"plavih {qemova#, predstavnika ra-

znih humanitarnih organizacija i

drugih u prostituciju djece. Najno-

viji "primjeri# takvog doga|awa su

u Demokratskoj Republici Kongo,

Sijera Leoneu i jo{ nekim afri~-

kim zemqama.

U izvje{taju Unicefa se prizna-

je da }e desetine miliona djece u ze-

mqama u razvoju postati novi, dubok

o`iqak na savjesti ~ovje~anstva jer

je za wih ve} kasno da im se pomogne,

~ak i da se uspije u kampawi ~iji je

ciq da se prepolovi broj siroma{nih

u svijetu do 2015. godine. ¥

U AFRICI DJECA VELIKE @RTVE

ROBOVI, RATNICI, PROSTITUTKEU najnovijem izvje{taju Unicef tvrdi da je u svijetueksploatisano 210 miliona djece. Razne grupe naj~e{}eotimaju maloqetnike kako bi ih iskori{}avalena razne na~ine

SOFIJA

Prodato 250 beba

SOFIJA - Bugarska je jedna

od vi{e isto~noevropskih zema-

qa iz koje se po razra|enoj {e-

mi, van granice prodaju nero|e-

ne bebe, {to potvr|uje otkri}e

policije 250 takvih slu~ajeva na-

kon 2001.godine, javile su agen-

cije.

Uz posrednika u ovoj trgo-

vini, trudnice prete`no rom-

skog porijekla, dobrovoqno ili

pod prisilom, sa turisti~kom

vizom, odlaze naj~e{}e u Gr~ku

ili Italiju i nakon poro|aja

wihove bebe se registruju na

ime"oca#- kriminalca sa koji-

ma je unaprijed ugovorena pro-

daja.

List "Standart# navodi da

cijela transakcija za jednu be-

bu ko{ta 28.000 evra od kojih

porodiqa dobija 3.000 evra ako

je beba djevoj~ica ili 15.000

evra ako je dje~ak. Preostali

novac dijele u~esnici u lancu

trgovine. ¥

TEHERAN - Broj poginulih

u zemqotresu ja~ine 6,4 Rihtero-

ve skale, koji je u utorak pogodio

Iran, pove}an je na 602 lica, a ne

o~ekuje se da ispod ru{evina ima

jo{ zatrpanih tijela, javile su

agencije.

Epicentar zemqotresa bio

je u gradu Zarandu, udaqenom oko

700 kilometara jugoisto~no od

Teherana.

- Prema posqedwim poda-

cima poginulo su 602 lica, a

991 je povrije|eno. Najve}i dio

operacija spasavawa je okon~an

tako da ne}e biti ve}ih pro-

mjena u broju poginulih. Sma-

tramo da je ovaj broj nastrada-

lih najvjerovatnije kona~an -

rekao je guverner ugro`ene pro-

vincije Kerman Muhamed Ali

Karimi.

Najte`e je pogo|eno 12 sela

sjeverno od grada Zaranda, gdje je

uni{ten veliki broj lo{e gra|e-

nih ku}a. ¥

TRAGI^AN BILANS ZEMQOTRESA U IRANU

Ostale samo ru{evine (Foto-Rojters)

Zavr{ena potraga za mrtvima

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.BAWA LUKA

OKOM KAMERE

Kada je "Glas Srpske# u ~etvr-

tak ponovo posjetio porodicu Tor-

bica iz Potkozarja, u wihovom ku-

}erku mirisao je ru~ak. Majka Mi-

ra Torbica rekla je da, zahvaquju}i

qudima dobre voqe, ona i wena po-

rodica imaju pun sto hrane.

Sedmo~lanoj porodici Torbi-

ca u ~etvrtak je stigla nova pomo}.

Ovog puta roditeqi @eqko i Mi-

ra i wihovih petoro djece Milan,

Rajko, Zoran, Alen i Sawa dobili su

drva za ogrjev, odje}u, obu}u, dowi

ve{ i {kolski pribor.

- Jo{ ne znam {ta nam se ovo de-

{ava. Prije deset dana nismo imali

{ta da jedemo, a sad smo dobili sko-

ro sve {to nam treba. Hvala svim

qudima koji su nam pomogli, jer ste

nas usre}ili vi{e nego ikad ikoga

- ka`e majka Mira Torbica.

Pomo} koju je "Glas Srpske#

nosio Torbicama

obezbijedili su

" V o d o v o d # ,

"Kompeks# i fa-

brika obu}e "Be-

ma#.

V l a s n i c i

preduze}a "Kom-

peks# Zoran Vu-

ji} i Nenad Bo-

diro`a daro-

vali si Tor-

bicama pet

metara drva za

ogrjev, kojih

su prije po-

~etka zime

imali samo

jednu priko-

licu. Posqedwih mjesec dana go-

tovo da nisu imali ~ime da nalo`e

vatru.

Vlasnici "Kompeksa# sami su

se javili u na{u redakciju s `e-

qom da Torbicama odvezu drva, a

{kolarcima su poklonili i ruksa-

ke prepune {kolskog pribora.

Fabrika obu}e "Bema# izradi-

la je zimske cipele za sve ~lanove

porodice Torbica, a tehni~ki di-

rektor preduze}a Marinko Umi~e-

vi} kupio im je tople ~arape, odje-

}u za jednogodi{wu Sawu, dowi ve{

za cijelu porodicu i igra~ke za naj-

mla|e.

- Svi koji mogu pomo}i treba da

obrate pa`wu na ovakve porodice,

jer sigurno je da wih ima jo{. Dra-

go mi je da smo na neki na~in mo-

gli da usre}imo djecu koja su u {ko-

lu, po snijegu i hladno}i i{li u

patikama - rekao je Marinko Umi-

~evi}.

Zoran, Milan i Rajko poslije

{kole su oti{li na igrali{te s

drugom djecom, pa nismo mogli da

vidimo wihovu radost zbog poklo-

na. Ali zato su maleni Alen i Sa-

wa imali priliku da prije starije

bra}e otvore poklone i raduju se

igra~kama.

Bawolu~ki "Vodovod# kupio je

Torbicama trenerke i zimske jak-

ne.

- Rado smo se ukqu~ili u akci-

ju "Glasa Srpske# jer "Vodovod#

uvijek iza|e u susret socijalno

ugro`enim porodicama. Htjeli smo

da im kupimo ne{to novo, a vjeru-

jem da }e zimske jakne djeci dobro

do}i - rekli su u "Vodovodu#.

- Sve {to imaju od odje}e dje-

ca su dobila iz kom{iluka. Nikad

im nismo mogli kupiti ne{to no-

vo, a dje~aci su stalno govorili da

bi voqeli da imaju trenerke - pri-

~a Mira Torbica.

Sada su, kako Mira ka`e, do-

bili sva{ta. Ono {to joj jo{ nedo-

staje je su|e. Nema {erpi, tawira,

~a{a...

Nada se da }e u novom domu ko-

ji o~ekuju dobiti i to.

Predstavnici Ministarstva za

izbjegla i raseqena lica ponudili

su Torbicama dva rje{ewa smje{ta-

ja. Prvo je alternativni smje{taj

u dru{tvenom domu u Veri}ima, a

drugi je da im se prona|e ku}a u

Potkozarju.

- Vi{e bi voqeli da ostanemo

u Potkozarju, da nas smjeste u ne-

ku ku}u ovdje, jer smo se navikli.

Djeca idu ovdje u {kolu, a iz Ve-

ri}a bi morali putovati na nasta-

vu. Kako god da bude, sve je boqe od

ovog gdje smo sada - ka`e Mira Tor-

bica.

¥ S. MILETI]

S. MILANKOVI]

"GLAS SRPSKE" PONOVO POSJETIO SEDMO^LANU PORODICU IZ POTKOZARJA

KOD TORBICA ZAMIRISAO RU^AKJo{ ne znam {ta nam se de{ava. Prije deset dana nismoimali {ta da jedemo, a sad smo dobili sva{ta, ka`emajka Mira. Pomo} koju je ovaj put

"Glas Srpske" donio

Torbicama obezbijedili su "Vodovod", preduze}e

"Kompeks" i fabrika obu}e

"Bema"

16

\Stigla drva: [poret vi{e ne}e biti hladan (Snimio R. [IBAREVI])

POSAOMira i @eqko Torbica pri-

~aju da nikad nisu tra`ili pomo}

od drugih i da su nastojali da pre-

`ivqavaju od svog rada.

- Ne bojim se posla, radio bih

bilo {ta. Nije va`no da li je po-

sao te`ak, va`no je da mogu pre-

hraniti i {kolovati svoju djecu -

rekao je ~etrdesettrogodi{wi

@eqko Torbica.

NAMJE[TAJSalon namje{taja "Simpo

sik# obe}ao je porodici Torbica

krevet, nekoliko du{eka i sobnu

garnituru. Torbice ne znaju {ta

im je potrebnije od svega toga, jer

do sada su spavali na dva polomqe-

na kreveta, a u ku}i nemaju ni obi-

~an ormar.

U "Simpo siku# su obe}ali da

}e namje{taj odvesti kad se Torbi-

cama na|e novi smje{taj, jer ga u sa-

da{wu ku}u nemaju gdje da stave.

Savez slijepih Republike Srp-

ske izdao je novi broj ~asopisa za

slijepe i slabovidne osobe "Zvu~-

ni pregled#.

^asopis je snimqen na dvije au-

dio kasete u trajawu od 180 minuta.

Predsjednik Saveza slijepih

Branko Suzi} rekao je da }e "Zvu~-

ni pregled# biti dostupan slijepim

osobama {irom Republike Srpske

i inostranstva.

- Smatram da }e slijepe osobe

biti zadovoqne sadr`ajem 36. bro-

ja na{eg zvu~nog ~asopisa, jer smo

se potrudili da pripremimo bogat

i zanimqiv program - kazao je Su-

zi}.

Ovih dana, ka`e Suzi} tako|e

pripremamo ~asopis "Zlatne ta~-

ke#, koji se {tampa na Brajevom

pismu.

- Planirali smo da novi broj

"Zlatnih ta~aka# {tampamo krajem

marta - istakao je Suzi}.

Pored ovoga, ~lanovi Saveza

rade na osmi{qavawu unutra{wo-

sti Doma za invalidna lica, koji

}e u svom sastavu imati zvu~nu i

Brajevu biblioteku.

Izgradwa Doma invalida na Ba-

walu~kom poqu trebalo bi da po~-

ne na proqe}e.

¥ M. F.

SAVEZ SLIJEPIH SRPSKE

Novi broj "Zvu~nih pregleda"

Zanatsko-preduzetni~ka komo-

ra organizuje odlazak na Sajam za-

natstva i male privrede koji se od 12.

do 16. februara odr`ava u Minhenu.

- Zainteresovanost preduzetni-

ka za odlazak na sajam nije zadovoqa-

vaju}a, tako da imamo jo{ slobodnih

mjesta. Cijena aran`mana koji ukqu-

~uje put i dva no}ewa je 399 maraka

- ka`e sekretar Zanatsko-preduzet-

ni~ke komore Slavko Koji}.

On dodaje da se ulagawe ovog ti-

pa uvijek isplati jer preduzetnici

koji odu na sajam mogu da se upozna-

ju sa najnovijim dostignu}ima u obla-

sti zanatstva i modernog preduzet-

ni{tva.

Do sada su privrednici na sajam

i{li uglavnom preko agencija koje

su imale samo obavezu organizovawa

prevoza i smje{taja.

Ove godine program obilaska

sajma organizovala je Zanatsko-pred-

uzetni~ka komora.

- U saradwi sa Predstavni{tvom

wema~ke privrede, koje se nalazi u

Sarajevu, dogovorili smo da se za na-

{e qude u Minhenu odr`i nekoliko

okruglih stolova gdje }e ih doma}i-

ni upoznati sa sadr`ajem sajma - re-

kao je Slavko Koji}. ¥ D. No.

ZANATSKO-PREDUZETNI^KA KOMORA

Jo{ slobodnih mjesta

U organizaciji Gradske orga-

nizacije Crvenog krsta u Zavodu

za transfuziju krv je u petak daro-

valo devet polaznika Policijske

akademije.

- Bilo je vi{e polaznika koji

su se prijavili za ovu akciju, ali

nisu svi mogli da daruju krv - re-

kla je na~elnik Zavoda za transfu-

ziju krvi Gordana Guzijan.

U Gradskoj organizaciji Crve-

nog krsta kazali su da planiraju da

u martu organizuju tradicionalnu

akciju dobrovoqnog darovawa kr-

vi u kojoj }e u~estvovati u~enici

~etvrtih razrada sredwih {kola.

U~enici Elektrotehni~ke {kole

krv }e dati 10. marta, a gimnazi-

jalci 11. marta. U~enici Medicin-

ske {kole u Zavod }e do}i 18. mar-

ta, a planiramo da akciju zavr{i-

mo u aprilu. ¥ S. Mi.

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI

Policajci darovali krv

U~enicima tre}eg razreda

Tehni~ke {kole u petak je pred-

stavqen program omladinskog

preduzetni{tva u kojem }e imati

priliku da u~estvuju do decembra

ove godine.

- Ciq programa je da u~enici

pro|u kroz proces stvarawa jednog

preduze}a, da nau~e kako da ostva-

re ideju, osnuju i vode preduze}e.

To zna~i da sami izra|uju poslov-

ni plan, prikupqaju novac za osni-

vawe i rad preduze}a i na kraju

prave zavr{ni ra~un i gase pred-

uze}e bez obzira na to da li je do-

bro poslovalo ili ne - rekao je za

"Glas Srpske# lokalni koordina-

tor programa omladinskog predu-

zetni{tva Marko Marti}.

Prema wegovim rije~ima, su-

{tina je da se u~enici nau~e ka-

ko treba da rade i ubje|uju qude

da investiraju u wihovu ideju, kao

{to se radi u pravom poslovnom

svijetu. Ovo }e im pomo}i da se od-

lu~e ~im }e da se bave i kuda da

se usmjere po zavr{etku sredwe

{kole.

Za ostvarivawe projekta u

Tehni~koj {koli i rad sa u~eni-

cima zadu`eni su profesori Da-

ra Mari~i} i Simo Vidovi}.

- Ovo je dobar program jer omo-

gu}uje djeci da nau~e mnogo toga o

osnivawu i radu preduze}a. U na-

{oj {koli je svake godine aktiv-

no {est-sedam preduze}a. Djeca su

zainteresovana za rad, kreativna,

imaju mnogo novih ideja, `ele da

pro|u proces obuke do kraja - ka-

`e Mari~i}.

Profesor Vidovi} isti~e da

je Tehni~ka {kola u proteklom

periodu ostvarila najboqe rezul-

tate u BiH na poqu omladinskog

preduzetni{tva.

- U~enici su talentovani i

kreativni, vole da putuju, da osva-

jaju nagrade. Program je opravdan

i nadam se da }e predmet preduzet-

ni{tva biti uvr{ten u {kolski

program u zavr{ne razrede sred-

wih stru~nih {kola - rekao je Vi-

dovi}.

U~enici Tehni~ke {kole u~e-

stvovali su i na Sajmu omladin-

skog preduzetni{tva u decembru

pro{le godine u Doboju i osvoji-

li nekoliko nagrada.

Program omladinskog predu-

zetni{tva se od 2002. godine spro-

vodi u bawolu~koj Gimnaziji i

Tehni~koj {koli, uz podr{ku

Udru`ewa gra|ana "Sinergija#

iz Bawe Luke. Ovu radionicu su

pokrenuli i finansiraju Fond

otvorenog dru{tva BiH i "Pro-

gram poslovnih inovacija# iz

Norve{ke.

¥ M. MAJSTOROVI]

U TEHNI^KOJ [KOLI PREDSTAVQEN PROGRAM OMLADINSKOGPREDUZETNI[TVA

ISKUSTVO ZA BUDU]I POZIVCiq programa je da u~enici pro|u kroz proces stvarawajednog preduze}a, da nau~e kako da ostvare ideju, osnujui vode preduze}e, ka`e Marko Marti}

Povodom teksta "Cijene mjere-

ne zakonom#, objavqenog u "Glasu

Srpske# 17. februara, oglasilo se

gradsko Udru`ewe penzionera. U

saop{tewu se navodi da "ugovorom

izme|u ovog udru`ewa i pogrebnog

preduze}a 'Flor' penzioneri nisu

obmanuti, kako tvrdi direktor

Gradskog grobqa Bo{ko \uki}#.

- Samo porodica mo`e da odlu-

~i koje }e pogrebno preduze}e pre-

uzeti pokojnika sa odjeqewa pato-

logije u Klini~kom centru.

Na javnom oglasu, koje je raspi-

salo na{e udru`ewe, u~estvovalo

je i "Gradsko grobqe#, ali nije is-

punilo uslove koje smo mi tra`ili.

Ina~e, na{ osnovni uslov bio je

kompletna pogrebna usluga uz {to

ni`e cijene - navodi se u saop{te-

wu.

S obzirom na to da su ~lanovi

Penzionerskog demokratskog save-

za tra`ili spiskove umrlih za ~i-

ju je sahranu ispla}en novac, u saop-

{tewu se ka`e da ovaj savez "nema

pravo da kontroli{e Udru`ewe

penzionera#. ¥ D. R.

UDRU@EWE PENZIONERA GRADA

Cijene presu|uju

SAJAM- U Dvorani "Borik# 1. apri-

la bi}e odr`an sajam omladin-

skih preduze}a BiH. Prvi put }e

to biti sajam me|unarodnog ka-

raktera. Pored 80 omladinskih

preduze}a iz BiH, u~estvova}e

predstavnici iz Srbije, Norve-

{ke, Ma|arske i Hrvatske - is-

takao je Marko Marti}.

(Snimio D. BORKOVI])

\Majka Mira, trogodi{wi Alen i malena Sawa: Hvala svima na pomo}i

26. i 27. februar 2005.KULTURA

BAWA LUKA - Kwiga profe-

sora srpskog jezika na bawolu~-

kom Filozofskom fakultetu Ste-

ve Dalmacije odr`ana je u ~etvr-

tak, u prepunoj vije}nici Banskog

dvora - Kulturnog centra.

- Kwiga "Rje~nik govora Pot-

kozarja# nastala je kao rezultat

dugogodi{weg strpqivog rada au-

tora na prikupqawu lokalne lek-

sike u vi{e od 90 naseqa. Sadr`i

8.500 odrednica sa oko 20 hiqada

zna~ewa i predstavqa sre}nu nado-

punu onih spoznaja o govorima Pot-

kozarja koje je autor iznio u kwi-

zi "Ijekavski govori Potkozar-

ja# - rekao je na po~etku promoci-

je profesor Milan Dragi~evi},

koji je prisutne upoznao sa Dalma-

cijinom biografijom.

Rje~nik je, prema wegovim ri-

je~ima, ura|en savremenim meto-

dama leksikografske obrade i

kao takav predstavqa zna~ajan do-

prinos kako na{oj dijalektolo-

{koj tako i leksikografskoj uop-

{te.

- Sticajem okolnosti, od ko-

jih bar neke ne slu`e na ~ast jezi~-

kim stru~wacima sa prostora Hr-

vatske i BiH, neujedna~enost u ste-

penu dosada{we ispitanosti srp-

skog dijalekatskog kompleksa naj-

izrazitija je na poqu dijalekat-

ske leksike. Stvari se, sre}om, po-

kre}u sa mrtve ta~ke, a najboqi

dokaz tome je i ova kwiga Steve

Dalmacije - istakao je akademik

Slobodan Remeti}.

Narodni govori su, isti~e Re-

meti}, ̀ iva istorija srpskog jezi-

ka. Narodna poslovica iz ju`ne

Srbije ka`e da jezik merku nema.

Nema tako ni granice me|u jezi-

cima, pogotovo u leksici. Sve ci-

vilizacijske posu|enice, bilo ma-

terijalne, bilo duhovne sadr`ine,

sa sobom unose i nove nazive, nove

termine.

- U ovom slu~aju mi posu|eni-

cama smatramo uglavnom one re~i

koje su u na{ jezik u{le od vreme-

na najezde Selxuka. Uz turcizme, u

koje ubrajamo i ono leksi~ko bla-

go koje su Turci usput pokupili

od drugih porobqenih naroda, za

nas su bitni germanizmi, znatno

mawe romanizmi i ma|arizmi, a

odnedavno i ostali evropeizmi -

dodao je Remeti}.

Akademik Branko Milanovi}

je kazao da su primeri, koje je Dal-

macija navodio uz svaku re~ veoma

zanimqivi. Naro~ito su zanimqi-

vi oni primeri, dodaje on, koji se

ti~u pretakawa re~i. To rje~niku

daje {arolikost.

- "Rje~nik govora Potkozar-

ja# nije samo suvoparno nabrajawe

re~i ve} panorama koja govori o

inventivnosti autora i `ivopi-

snosti srpskog jezika, koji nam nu-

di svakojaka blaga i tera nas da is-

tra`ujemo - tvrdi Branko Milano-

vi}.

Dalmacija je u "Rje~niku govo-

ra Potkozarja# pokazao veliki

smisao za evokaciju mesta i prosto-

ra. On je, ka`e Milanovi}, otkrio

mno{tvo lijepih stvari u starim

rije~ima.

- Posebno bi se isplatilo li-

stati ovu kwigu rukom stilistike,

u dijalektologiji prakti~no jo{

neoku{ane discipline. Tvorba je

upravo ona zona jezi~ke strukture

u kojoj ma{tovitost i lucidnost

pisca mogu ponajvi{e da se raz-

mahnu. Tako je i kod Dalmacije - ka-

`e Slobodan Remeti}.

Osvr}u}i se na Potkozarje Re-

meti} je rekao da sadr`aj ove kwi-

ge ide u prilog tvrdwi da su Ko-

zar~ani, bar u pro{losti, bili do-

bri pravoslavni hri{}ani. Liko-

vi iz ba{tine srpskoslovenskog

jezika, gdje svakako spadaju Vavede-

nije, Sretenije, vavijek, zavavijek,

kao i o~uvani Vaskrs najboqi su

dokaz za to.

- Sistematsko prikupqawe i

obrada dijalekatske leksike kod

nas odavno predstavqaju rekon-

struisawe ranije materijalne i

duhovne kulture srpskog sela. Dve

revolucije, prva tokom Drugog

svetskog rata, a druga neposredno

posle wega, prakti~no su sa srp-

skih prostora oduvale mnoge obi-

~aje i vidove prire|ivawa, a ti-

me iz temeqa izmenile mnogo to-

ga u ̀ ivotu seoskog ̀ ivqa - rekao

je Remeti}.

Dana{wi istra`iva~i, ka`e

on, su primorani da pomo}u ski-

ca, fotografija i drugih pomaga-

la nau~enih iz literature podse-

}aju svoje vreme{ne informatore

na ~iwenice iz wihovog ranijeg

`ivota. Uostalom, dodaje Reme-

ti}, ko je od dana{we omladine

video na djelu natru i wene dije-

love kao {to su nite ili statve.

- Koliki je procenat onih ko-

ji suvereno vladaju semantikom

re~i oputa, obojak, kr~alo ili za

oje. Ve}ini je dalek i leme{, ra-

onik na drvenom plugu. Mehani-

zovana berba odne}e u zaborav i

lepu re~ peru{a. Nisam siguran da

se pred detelinom i drugim, pi-

tomim, ve{ta~kim travama nije

ve} povukla i lipica - vrsta ko-

rova sa bodqama - istakao je Slo-

bodan Remeti}.

Najja~a strana ove kwige je

pouzdanost u bele`ewu jezi~ke

stvarnosti na terenu. Akcentua-

cija je besprekorna. Pohvatane su

i one najbitnije fonetske nijan-

se. Leksikografski postupak

sproveden je sasvim korektan, a uz

odrednice su, po pravili, zakqu-

~uje Remeti}, dati bogati primje-

ri.

¥ Gr. DAKI]

PROMOCIJA "RJE^NIKA GOVORA POTKOZARJA" STEVE DALMACIJE

@IVOPISNOST SRPSKOGA JEZIKARje~nik je ura|en savremenimmetodama leksikografske obradei predstavqa zna~ajan doprinos na{ojdijalektolo{koj i leksikografskojnauci, rekao Milan Dragi~evi}

18

\Banski dvor: Bogatstvo narodnog govora (Snimio R. OSTOJI])ISPITIVAWE Ispitivawem govora Pot-

kozarja po~eo sam se baviti

prije vi{e od 20 godina. Pro-

govorio sam na svome dijalek-

tu, a i najve}i dio ̀ ivota pro-

veo sam u ovim krajevima. Tra-

gao sam za {to starijom leksi-

kom, ali sam nai{ao na veli-

ke te{ko}e zato {to su nesta-

li nekada{wi zanati. Na~in

`ivota stanovni{tva bitno je

druga~ija, nova leksika, i do-

ma}a i strana, sve je vi{e u

upotrebi - istakao je autor

Stevo Dalmacija.

TESLI] - Srpsko prosvjet-

no i kulturno dru{tvo "Prosvje-

ta# iz Tesli}a za naredni period

priprema niz zanimqivih sadr-

`aja.

U ponedjeqak }e biti promo-

visan 20. broj ~asopisa "Duhov-

nost srpska#, a 3. marta @enska

pjeva~ka grupa tesli}ke "Prosvje-

te# priprema dru`ewe "@ena -

`eni# Tesli}a.

- Planirali smo i razmjenu

izlo`bi ~lanova likovnih sek-

cija koje rade pri Srpskim pro-

svjetnim i kulturnim dru{tvima

"Prosvjeta# u Tesli}u i Zenici -

kazala je za "Glas Srpske# anima-

tor kulture u tesli}koj "Prosvje-

ti# Gordana An|eli}.

Ona je dodala da }e i u apri-

lu biti prire|en niz zanimqivih

sadr`aja kojima }e tesli}ka "Pro-

svjeta# obiqe`iti Dan op{tine.

- Ve} su po~ele pripreme za 28.

Sabor izvornog i narodnog stva-

rala{tva koji se odr`ava u Bawi

Vru}ici kod Tesli}a - rekla je

Gordana An|eli}.

Ona je dodala da je na prvoj

sjednici "Prosvjetinog# Savjeta

dru{tva usvojen program aktiv-

nosti {to zna~i da }e ovo, i do sa-

da aktivno dru{tvo, postati jo{

aktivnije. ¥ D. Ma.

SRPSKO PROSVJETNO I KULTURNO DRU[TVO

"PROSVJETA" IZ TESLI]A

Bogat programBAWA LUKA - Kwigu

"Opro{taj# Jeftana R. [anti}a,

brata Alekse [anti}a, po prvi

put je objavila Zadu`bina Pe-

tar Ko~i} Bawa Luka - Beograd

i Srpskom prosvjetnom i kultur-

nom dru{tvu "Prosvjeta# iz Mo-

stara.

[anti} se naporedo bavio

poezijom i prozom, ali je kao pri-

povjeda~ bio zna~ajniji. [tavi-

{e, po nekim svojim stavovima i

osobinama, tematikom i umjet-

ni~kim metodom on je prete~a

nekih na{ih vrlo poznatih pi-

saca - Ko~i}a, Stankovi}a i An-

dri}a.

- Mla|i brat Alekse [an-

ti}a se isti~e svojim velikim

rodoqubqem i antiaustrijskim

stavom. O svojoj porobqenoj

otaxbini pi{e otprilike ona-

ko isto kao {to je ne{to kasni-

je tvorac "Jazavca pred sudom#

- zapisao je u predgovoru kwi-

ge prire|iva~ izdawa profe-

sor doktor Dragoqub Vlatko-

vi}.

U Na{oj pjesni~koj litera-

turi ima mnogo pjesni~kih po-

rodica - samo Ili}i i [anti}i.

Oni su dar i naklonost pre-

ma literaturi naslijedili su od

oca. Stari Risto, otac Alekse,

Jeftana i Jakova, nikada nije ob-

javio nijednu zbirku pjesama, ali

je znao veliki broj narodnih pje-

sama i umjetni~kih umotvorina.

Jeftan R. [anti} je ro|en u

Mostaru 22. avgusta, a umro je na

Vidovdan 1896. godine. Na wego-

voj sahrani su govorili Jovan Du-

~i} i "pobratim# Svetozar ]o-

rovi}. A Aleksa, koji je poseb-

no bio vezan za wega, ispjevao mu

je pjesmu "Na odru brata Jefta-

na# i dao da se ure`e spomenik.

Kwiga "Opro{taj# }e po~et-

kom marta biti predstavqena i

u Mostaru.

- Na ovaj na~in `elimo da

uspostavimo ̀ ivi kulturni most

koji je i Ko~i} imao sa piscima

i stvaraocima iz Mostara - ka-

zao je za "Glas Srpske# glavni i

odgovorni urednik Nikola Vu-

koli}.

¥ D. Ma.

OBJAVQENA ZBIRKA JEFTANA R. [ANTI]A

BAWA LUKA - U~enici Mu-

zi~ke {kole "Opus# iz Bawe Lu-

ke u nedjequ, }e odr`ati koncert

u podne u Banskom dvoru - Kultur-

nom centru.

Na programu su djela Baha,

Griga, ̂ ernija, Mocarta i Niko-

lajeva i drugih kompozitora.

Djeca, od sedam do 12 godina,

}e svirati na klaviru, gitari,

harmonici i violini. Nastupi}e

izme|u ostalih, Ivan i Milan

[uwka koji sviraju harmoniku,

Darjana Macanovi}, Ariel Bog-

danovi} i Nata{a Ivani{ kla-

vir i Tankosava Vra~ar gitarist-

kiwa. Ulaz na koncert je slobo-

dan. ¥ M. B. G.

BANSKI DVOR - KULTURNI CENTAR

Matine u podne

MOZAIKBEOGRAD - Predstava "Hadersfild# Ugqe{e [ajtinca u re-

`iji Aleks ^izholm iz Velike Britanije, premijerno }e biti iz-

vedena danas na sceni "Bojan Stupica# u Jugoslovenskom dramskom

pozori{tu, prenose agencije. ¥

¹ ¹ ¹

HERCEG NOVI - Monografiju "Vojo i more#, posve}enu cr-

nogorskom slikaru i humanisti Vojislavu Voji Stani}u, objavila

je galerija "Spinaker# iz Herceg Novog, javio je Tanjug. ¥

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Narodna biblioteka Srbije, osnovana 1832. godi-

ne, proslavi}e 28. februara svoj dan, a na sve~anosti }e biti do-

dijeqena i nagrada za naj~itaniju kwigu u bibliotekama u Srbiji,

prenosi Srna. ¥

¹ ¹ ¹

PODGORICA - Izlo`bom "Savremeni ruski freskopis i cr-

kvena arhitektura# ikonopisca Aleksandra ^a{kina i arhitekte

Jurija Haritonova, u podgori~kom Sabornom hramu Hristovog vas-

krsewa u ~etvrtak su po~eli ovogodi{wi Svetosimeonovski susre-

ti, javio je Tanjug. ¥

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Bra}a Ratko i Radi{a Teofilovi}, jedinstveni

izvo|a~i stare srpske i balkanske muzike, odr`ali su u petak kon-

cert na Velikoj sceni Beogradskog dramskog pozori{ta.

Teofilovi}i su do danas snimili vi{e od 40 pjesama, od kojih

se 15 na{lo na albumu "^uvari sna#, prenijele su agencije.

Nastupali su na mnogim festivalima i muzi~kim smotrama u

zemqi, a 1997. godine predstavili su se na etno festivalu u Trond-

hajmu u Norve{koj. ¥

BAWA LUKA - Za mene je

slikawe stvarawe bez muke. Kad

osjetim trenutak da sam ne{to do-

bro uradila i da to i daqe treba

da radim, taj osje}aj me vodi da gra-

dim sebe daqe i da se usavr{avam

- rekla je za "Glas Srpske# akadem-

ski slikar i profesor Likovne

umjetnosti Berina [u{~evi}.

Ro|ena je u Bawoj Luci 1978.

godine, zavr{ila je Akademiju

umjetnosti smjer slikarstvo u kla-

si kod profesora Milana Blanu{a.

Sada je na postdiplomskim studi-

jima u Sarajevu u klasi kod profe-

sora Radoslava Tadi}a. Pored to-

ga zaposlena je u Dje~ijem pozori-

{tu Republike Srpske kao sceno-

graf.

- Kad stanem pred sliku djelo

me samo vodi, nemam odre|ene mo-

tive imam vi{e fenomen slike kao

posebnog bi}a, kao stvarnosti sa-

me po sebi. Mo`e me inspirisati

odre|eni raspored boja u stvarno-

sti da ih prenesem na sliku. Kad ih

postavim na sliku dobijaju svoj spe-

cifi~an oblik, tad postaje svijet

unutar sebe - pri~a [u{~evi}eva.

Svojim djelima Berina `eli

da publici kroz emocije poka`e da

postoji sre}niji svijet, pa makar

i na platnu.

- Kad sam zadovoqna stvarno-

{}u u kojoj ̀ ivim, kad mi vi{e ni-

{ta ne treba osim mira koji me

okru`uje, trudim se da to prene-

sem na sliku - isti~e Berina [u-

{~evi}.

Mlada slikarka je nedavno za-

vr{ila jedan umjetni~ki ciklus

"Nadvremena pri~a#. Slike iz tog

ciklusa predstavqene su na wenoj

prvoj samostalnoj izlo`bi u Ban-

skom dvoru Kulturnom centru.

- Tehnika koja me privla~i je

eksperiment kao osnova nastajawa

slike. Uticaj na moje stvarala{tvo

imao je profesor na bawolu~koj

Akademiji umjetnosti Milan Bla-

nu{a, koji me je u~io stavu o sli-

karstvu - govori na{ sagovornik.

Kada zavr{i sliku, ka`e Be-

rina, osjeti potpunu ispuwenost

ne samo u slici ve} u cijeloj oko-

lini.

- Postojawe Akademije umjet-

nosti u Bawoj Luci stvara odre|e-

nu publiku, ali i kulturnu kriti-

ku. Primje}uje se nedostatak gale-

rijskih prostora i izlo`bi. Ta-

kvih de{avawa nikad ne mo`e bi-

ti mnogo - nagla{ava Berina.

Ona dodaje da je odu{evqena

Muzejom Beqanskog u Novom Sadu,

gdje je raspored slika i puno}a bo-

ja ostavila sna`an utisak na weno

likovni rad.

¥ B. TE[I]

BERINA [U[^EVI], AKADEMSKI SLIKAR

BOJE KAO NADAHNU]E @elim da publici kroz emocijepoka`em da postoji sre}niji svijet,pa makar i na platnu

\ Berina [u{~evi}: Nedostatak galerijskogprostora (Snimio R. [IBAREVI])

POZORI[TE - Rad na scenografiji Dje-

~ijeg pozori{ta pru`a mi no-

va iskustva u likovnom stva-

rala{tvu. Granice slike se

{ire tako da osjetim dubinu

scene na slikarskom platnu -

ka`e Berina [u{~evi}.

Crtice iz Mostara

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. KULTURA

BAWA LUKA - U okviru isto-

rijskog odjeqewa Muzeja Republike

Srpske, postoje brojni eksponati ko-

ji su svjedok vremena, postojawa i bor-

be naroda, koji su `ivjeli na prosto-

ru BiH.

Bogata istorijska zbirka obuhva-

ta raznolike predmete iz sredwovje-

kovnog i osmanskog perioda, te narod-

nooslobodila~ke borbe i revolucije.

Posebno su zanimqive razne vrste

oru`ja, koje su na{i preci koristi-

li u svim vremenima.

Kada je rije~ o sredwem vijeku,

koji obuhvata razdobqe od 12. do 16.

vijeka, ono je na prostorima dana{we

Krajine obiqe`eno postepenim uspo-

nom i naglim padom sredwovjekovne

bosanske dr`ave. Ona se javqa krajem

12. vijeka, a weni prvi poznati vla-

dari bili su ban Bori} i ban Kulin.

Prostor dana{we Krajine u sred-

wem vijeku nazivao se Dowi Krajevi

i predstavqao je grani~nu oblast iz-

me|u Bosne i Ugarske, ulaze}i ~as u sa-

stav jedne, ~as u sastav druge dr`ave,

shodno politi~kim i vojnim okolno-

stima. Veliku pa`wu posjetilaca pri-

vla~e sredwovjekovna bojna kopqa iz

perioda od 12. do 15. vijeka, kao i sred-

wovjekovni ma~ iz 14. i 15. vijeka.

Razdobqe kasnog sredweg vijeka

predstavqeno je u izlo`bi ponajvi{e

razli~itim oru`jem i opremom feu-

dalnih ratnika. Izlo`eno je nekoli-

ko ma~eva, koji su se tada najvi{e upo-

trebqavali. Takozvani "goti~ki ma-

~evi#, masivni i ~vrsti, bili su glav-

no oru`je ratnika 13. i 14. vijeka. Pan-

cirska ko{uqa bila je tako|e stan-

dardni dio ratni~ke opreme tog doba.

Sastavqena je od velikog broja

me|usobno povezanih alki, a {titila

je ratnika od ma~a, no`a ili kopqa.

Tu su jo{ i buzdovani, kopqa i bojne

sjekire, koji vremenski pripadaju ka-

snom sredwem vijeku i periodu tur-

ske vladavine. Me|u izlo`enim eks-

ponatima nalazi se i pu{ka "kuka~a#

iz 15. i 16. vijeka sa sistemom paqewa

na fitiq.

Raspolo`ivim izlo`benim mate-

rijalom, prije svega vojno-istorijskim

eksponatima (buzdovani, naxaci, ko-

pqa, sabqe, vojni pribor, pu{ke siste-

ma na kremen), poku{alo je da se pri-

bli`i posjetiocu period osmanske

uprave u ovim krajevima.

Pored svoje istorijsko dokumen-

tarne, mnogi od izlo`enih eksponata

imaju i umjetni~ku vrijednost. Jedan od

takvih predmeta svakako je hladno

oru`je osmanskog vojnika iz 17. i 18.

vijeka.

- Period od 1918. do 1945. godine

predstavqen je hronolo{ki, u okvi-

ru, uslovno re~eno dviju me|usobno

povezanih cjelina - revolucionarnog

pokreta (1918-1941) i Narodnooslobo-

dila~kog rata - istakao je za "Glas

Srpske# kustos istori~ar u Muzeju Re-

publike Srpske, Drago Trnini}.

Prvi dio prikazuje razvoj radni~-

kog revolucionarnog pokreta na pod-

ru~ju Bosanske Krajine, te zna~ajne

politi~ke doga|aje u Kraqevini Jugo-

slaviji izme|u dva rata. U drugom di-

jelu izlo`be predstavqen je period

poslije okupacije zemqe, pripreme i

podizawe ustanka u Bosanskoj Kraji-

ni, te cijeli tok Narodnooslobodi-

la~kog rata do oslobo|ewa.

- Na kraju drugog dijela izlo`be

predstavqeni su narodni heroji Bosan-

ske Krajine, a u sredi{tu muzejskog

prostora postavqeni su i ve}i ekspo-

nati kori{}eni u toku Narodnooslo-

bodila~kog rata - dodao je Drago Tr-

nini}. ¥ D. MACURA

ISTORIJSKO ODJEQEWE MUZEJA REPUBLIKE SRPSKE

KOPQA SREDWEG VIJEKAVeliku pa`wu posjetilaca privla~e sredwovjekovnabojna kopqa iz perioda od 12. do 15. vijeka,kao i sredwovjekovni ma~ iz 14. i 15. vijeka

19GRADI[KA - U Narodnoj

biblioteci Gradi{ka po~etkom

ove godine u~laweno je 450 ~la-

nova, a nabavqeno 50 novih na-

slova.

- Nove kwige kupili smo na

sajmovima u Beogradu i Bawoj

Luci, a dio su nam poklonili

qudi dobre voqe. Na{u ~itao-

nicu posje}uju studenti i sred-

wo{kolci, koji rade seminar-

ske radove, ali i penzioneri,

koji i{~itavaju stare i nove ~a-

sopise - rekla je referent - ad-

ministrator Narodne biblio-

teke Gradi{ka Maja Dejanovi}.

Ona je istakla da su naj~i-

taniji svjetski i doma}i bele-

tristi~ki bestseleri.

- Qubiteqi kwiga u na{oj

biblioteci naj~e{}e ~itaju dje-

la Sindi [eldon, Kristine

Falkenland, Sandre Braun, Bar-

bare Belinski i druge. Ipak,

naj~itanije su kwige doma}ih

pisaca Vesne Radosinovi} i

Isidore Bjelice - istakla je De-

janovi}eva.

Kwige Vesne Radosinovi}

"Ona i on#, "Ostrvo `ena#,

"Ostrvo mu{karaca# i "Raspro-

daja sre}e#, kao i djelo Isido-

re Bjelice "Posledwi hri{}a-

nin# omiqene su kwige Gradi-

{~ana.

Maja Dejanovi} isti~e da u

Narodnoj biblioteci Gradi{ka

imaju mnogo literature o likov-

noj umjetnosti i zato su i ~esti

posjetioci ove ustanove mladi

likovni umjetnici.

¥ M. J.

NARODNA BIBLIOTEKA GRADI[KA

Kwige - rasprodaja sre}e

BAWA LUKA - Interesant-

no je i po mnogo ~emu jedinstve-

no reagovawe Katarine Petro-

vi}, rediteqa predstave "Mi-

randolina#, na moj tekst o ovom

pozori{nom komadu.

Nije mi jasno i ne znam za-

{to bi se upravo ona ose}ala

prozvanom da stane u odbranu

kompozitora Du{ana [esti}a.

Logi~no bi bilo da to uradi on-

aj koji je i prozvan, ako je uop-

{te i prozvan.

Naime, u mome tekstu se uka-

zuje na materijalnu gre{ku koja

je navedena u programskoj kwi`i-

ci (koja je, mora se priznati, ura-

|ena ozbiqno i originalno). U

woj je trebalo da stoji, po{tuju-

}i sva pozori{na pravila, au-

tor muzike i izbor muzike. Dru-

ga varijanta, kompozitor muzike

i izbor muzike. Tre}a varijanta,

autor muzike i muzi~ki dizajn.

Svaku od ovih varijanti mo`e da

potpi{e Du{an [esti}.

Ovako kako je, proizilazi da

je Du{an [esti} komponovao

kompletnu muziku koja se ~ula u

predstavi, {to ne odgovara isti-

ni i {to i sama Katarina Pe-

trovi} potvr|uje u svom reagova-

wu. Nadaqe, 15 muzi~kih numera

pu~ke muzike, o kojima pi{e Ka-

tarina Petrovi}, u potpunoj su

senci dominiraju}e pop muzike

osamdesetih godina pro{log ve-

ka i sigurno ne mogu biti za-

{titni znak ove predstave. Ali

ni to nije toliko bitno.

Bitno je to da u objavqenoj

kritici pozori{ne predstave

ni jednim slovom nije vredno-

vana muzika, wena funkcional-

nost, niti je kompozitor Du{an

[esti} doveden u pitawe kao

muzi~ki stvaralac. Na kraju, je-

dan primer za razmi{qawe. Ka-

ko bi to bilo, i kako bi se to tu-

ma~ilo, kada bi neko uzeo delo-

ve iz dramskih tekstova [ek-

spira, Molijera, Rostana..., do-

pisao vezivne tekstove izme|u

wegovih originalnih scena i

potpisao se kao autor teksta?

Odgovor na ovo pitawe zna sva-

ko ko se iole razume u pozori-

{nu umetnost. ¥

ODGOVOR LUKE KECMANA REDITEQUKATARINI PETROVI]

Muzika iz sjenke

BAWA LUKA - Pod motom

"Prostor za sliku - sliku za pro-

stor# Muzej savremene umjetnosti

Republike Srpske pokrenuo je hu-

manitarnu akciju kako bi sa~uvao

Izlo`beno-prodajni salon.

Ovo je ju~e na konferenciji

Muzeja savremene umjetnosti re-

kla Qiqana Labovi}-Marinko-

vi}, koja je dodala da Muzej Gradu

Bawoj Luci duguje 19 hiqada ma-

raka za zakup ovog prostora koji

se nalazi u Ulici Kraqa Alfon-

sa XIII.- U ovakvoj situaciji bili bi-

smo primorani da zatvorimo na{

Izlo`beno-prodajni salon. Me-

|utim, Ministarstvo prosvjete i

kulture Republike Srpske nam je

dalo 10 hiqada maraka - ka`e La-

bovi}-Marinkovi}.

Ona je dodala da }e Muzej sa-

vremene umjetnosti 2. marta u 19

~asova u Izlo`beno-prodajnom sa-

lonu otvoriti prodajnu izlo`bu.

Prihod od prodaje slika bawolu~-

kih umjetnika koji su se odazvali

ovoj humanitarnoj akciji namije-

wen je za pla}awe ostatka duga.

Ova izlo`ba je, prema rije~i-

ma Qiqane Labovi}-Marinkovi}

ujedno i najava neke nove budu}-

nosti.

Istori~ar umjetnosti Qiqa-

na Perduv-Misirli} ka`e da je

jo{ od 1980. godine, od kada je otvo-

ren ovaj izlo`beno prodajni sa-

lon, posmatrala ga kao punkt {i-

rewa likovne kulture.

- Brojni su veliki umjetnici

davali slike za ovaj salon. Nisu

to radili kako bi ne{to zaradi-

li ve} kako bi {irili kulturu.

Ovaj salon nikada nije bio zatvo-

ren, pa ~ak ni u vrijeme rata - is-

takla je Perduv-Misirli}.

Ona je dodala da je Izlo`be-

no-prodajni salon oduvijek imao

vi{e funkcije, osim prodajne, a

navela je i izlaga~ku, edukativ-

nu, stvarawa tr`i{ta umjetnina...

- Zatvarawem Izlo`beno-pro-

dajnog salona Grad bi mo`da bio

"bogatiji# za butik ili kafi},

ali bio bi siroma{niji za punkt

umjetnosti - kazala je Qiqana

Perduv-Misirli}. ¥ D. Ma.

MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI REPUBLIKE SRPSKE

BIJEQINA - Kwiga akade-

mika Qubomira Zukovi}a "Pesme

o Prvom srpskom ustanku# promo-

visana je u Narodnoj biblioteci

"Filip Vi{wi}# u Bijeqini.

Kwigu je predstavila doktor

Jelina \urkovi} koja je, kao i au-

tor, doktorirala na narodnoj kwi-

`evnosti.

- Izdava~ Srpsko prosvjetno i

kulturno dru{tvo "Prosvjeta# po-

nudila je ~itaocima jo{ jednu u ni-

zu zna~ajnih kwiga o doga|ajima,

stvaraocima i velikanima iz Pr-

vog srpskog ustanka ~ija je 200-go-

di{wica, koja je obiqe`ena pro-

{le godine, podstakla na stvara-

la~ki ~in veliki broj autora - ka-

zala je za na{ list direktor bije-

qinske biblioteke Du{anka Nova-

kovi}.

Ona je dodala da Narodna bi-

blioteka "Filip Vi{wi}# u Bi-

jeqini predstavqawem ovakvih

kwiga ispuwava trajni dug prema

vizionaru, pjeva~u i pjesniku Fi-

lipu Vi{wi}u, s ~ijim imenom osi-

gurava svoj i kulturni temeq Vi-

{wi}evog zavi~aja.

¥ D. Ma.

POEZIJA QUBOMIRA ZUKOVI]A U BIJEQINI

Oda velikanima

BAWA LUKA - Omladinska eks-

perimentalna kulturna scena, Oeks

teatar iz Bawe Luke, radi novu pred-

stavu "Imam li ili nisam# autora

Biqane Brborovi}, koja i re`ira

ovaj komad.

Predstava govori o mo}i prila-

go|avawa, o mijewawu `ivotnih na-

vika, {to ponekad mo`e da ima tra-

gi~an kraj.

Glavni glumci su Sandra Stan-

kovi}, koja predstavqa `enski dio

populacije i Swe`ana Ra~i}, koja

predstavqa mu{ku stranu i mi{qe-

we.

Kostime radi Vedrana Gaji}, a

muziku pripremaju ~lanovi Oeks te-

atra.

Probe se odr`avaju na Filozof-

skom fakultetu, a predstava "Imam

li ili nisam# }e premijerno biti

izvedena po~etkom aprila. ¥ S. D.

NOVA PREDSTAVA OEKS TEATRA IZ BAWE LUKE

Borba s navikama

PALE - Srpsko prosvjetno i kul-

turno dru{tvo "Prosvjeta# iz Pala

radi u okviru Kulturnog centra, a u

duhu wene stogodi{we tradicije dje-

luje i Etno-grupa "Javorina#.

"Javorina# je osnovana krajem

2002. godine i za svoj rad ima blago-

slov mitropolita dabrobosanskog

Nikolaja. Ovu ̀ ensku pjeva~ku gru-

pu ~ini 6 muzi~ki obrazovanih dje-

vojaka pod rukovodstvom magistra

Biqane Radovi}.

Prije dvije godine "Javorina#

je objavila svoj kompakt disk na ko-

jem se nalazi 25 izvornih srpskih

pjesama po zapisima etnomuzikolo-

ga Vlade Milo{evi}a.

Ova popularna grupa je posqed-

wih godina ostvarila vi{e od 300

nastupa, a gostovala je na zna~ajnim

republi~kim manifestacijama u Re-

publici Srpskoj i Srbiji.

Posebno je imala zna~ajne na-

stupe na dr`avnim televizijama u

Republici Srpskoj i Srbiji.

"Javorina# je ve} u ovoj godini

imala nastup na Svetosavskoj akade-

miji u Prijedoru, a qubiteqi etno-

zvuka iz Isto~nog Sarajeva mo}i }e

da prisustvuje wihovom nastupu 1.

marta. U planu je i odlazak na Dane

moskovske kulture u Rusiji.

- Mi pjevamo izvorne pjesme iz

krajeva Republike Srpske i Srbi-

je. Ciq nam je da, kroz narodne me-

lodije, o~uvamo i wegujemo obi~a-

je, kulturu i tradiciju srpskog na-

roda. Iako nas u grupi ima {est,

ogroman je broj zainteresovanih za

na{u pjesmu. Zanimqivo je i to da

bi u na{u grupu `elio da se u~lani

i veliki broj mu{karaca. Ali, mi

smo ipak `enska grupa, koja plani-

ra podmladak "Javorine# - kazala je

Biqana Radovi}.

Ona je dodala da "Javorina# ra-

di na osvje`avawu repertoara, a ak-

cenat }e biti stavqen na obrade po-

pularnih starih pjesama.

¥ S. DESNICA

ETNO-GRUPA "JAVORINA" IZ PALA

\ Javorina: Weguje izvorne pjesme

ZAPISI DAVNIH VREMENAPjevamo izvorne pjesme iz krajeva Republike Srpskei Srbije. Ciq nam je da, kroz narodne melodije, o~uvamoi wegujemo obi~aje, kulturu i tradiciju srpskog naroda

\ Bratislav Teinovi}: Zanimqivi buzdovani iz 17. vijeka (Snimio R. OSTOJI])

ORU\E Za posjetioce, koji svakodnev-

no obilaze Muzej Republike Srp-

ske i zastajkuju kod predmeta iz

istorijskog odjeqewa, posebno je

zanimqivo oru|e, koje je kori{}e-

no u Sani~koj `etvi, 1942. godine,

kao i bolni~ki sto iz Drini}a, ko-

ji je napravqen iste godine.

SPISI Grupa "Javorina# je dobila

ime po planini Jahorina, koja se

nekada zvala Javorina. To potvr-

|uju i spisi Vuka Karaxi}a, koji

je od divqanina zapisivao pjesme

u podno`ju planine Javorine.

Slike ~uvaju salon

Qiqana Misirli}:Izlo`beno-prodajnisalon uvijek {iriolikovnu kulturu

(Snimio R. [IBAREVI])

FO^A - Ovi {to bi mo-

gli da se `ene - biraju, oni

koji imaju vi{e djece sasta-

vqaju jedva kraj sa krajem,

ka`e fo~anski mati~ar Mi-

lija Radovi}, koji, zajedno

sa koleginicom Mirom Ma-

lovi} godinama radi u op-

{tinskoj slu`bi, gdje se evi-

dentiraju ro|ewa, umirawa i

vjen~awa qudi ne samo sa

podru~ja ove op{tine ve} i

iz regiona Stara Hercego-

vina.

Prema vlastitim poda-

cima, Radovi} je za 16 godi-

na, koliko radi, vjen~ao oko

1.600 parova i niko se od

wih, tvrdi, do sada nije raz-

veo!

Na pitawe je li mu to do-

bra preporuka za dana{we

mladence koji `ele da ba{

kod wega sklope brak, Rado-

vi} veli da ni sunce vi{e

ne grije kako je grijalo, ni-

ti su brakovi vi{e ono {to

su prije petnaestak godina

bili. Sve ih je vi{e, dodaje

Radovi}, koji `ive u van-

bra~noj zajednici, pa i broj

djece iz takvih brakova je

oko 10 odsto.

- Iako nas na to niko ne

tjera, vodim neku svoju sta-

tistiku i na osnovu we za-

kqu~ujem mnoge stvari - ka-

`e Radovi}. - Eto, od 1996. do

kraja pro{le godine u Fo~i

je ro|eno 1.715 djece. Najvi-

{e se mali{ana rodilo pr-

ve poratne godine - ~ak 238,

a najmawe 2002. godine samo

162.

[to se ti~e umirawa, za

ovih devet godina umrlo je

1.348, najvi{e 1997 - 185.

Umiru najvi{e qudi izme|u

40 i 60 godina od karcino-

ma, {to je, najvjerovatnije,

posqedica bombardovawa

Fo~e i ru{ewe mostova od

strane Nato 1995. godine.

Kad je rije~ o sklapawu

brakova, wih je od 1996. go-

dine do sada bilo 681, a u po-

sqedwe vrijeme, ka`e Rado-

vi}, primjetno je pove}awe

"interesnih brakova#, gdje

se `ene udaju radi dobijawa

vize i odlaska u inostran-

stvo.

- Kad sam se zaposlio,

svadbe su okupqale samo

bli`u rodbinu i trajale ne-

koliko dana, a danas je svad-

ba jedna ve~era, na kojoj se

na|e i po 500 du{a, sa du-

bqim xepom, me|u wima i ne-

ki koje mladenci i ne znaju.

Mati~ar Radovi} ka`e

da mlado`ewina ku}a za

svadbu profitira, a mladi-

na padne u dugove. Karakte-

ristika modernih brakova

je, tako|e, da mlada sve ~e-

{}e, svome prezimenu doda-

je mu`evo, a u svojoj praksi,

Radovi} je imao i jedan slu-

~aj kada je mu` uzeo `enino

prezime.

Rekao je "kad uzimam mi-

raz, uzima}u i prezime, {ta

smeta#, sje}a se kroz smijeh

Radovi}, koji osim u op{ti-

ni, zajedno sa koleginicom

Malovi}, sklapa brakove i

na terenu: u restoranu, ku-

}i, a vjen~avali su ~ak i u za-

tvoru fo~anskog Kazneno-

popravnom domu!

[to se ti~e sklapawa

brakova, na`alost, najte`a

je situacija u na{im ostar-

jelim i zapostavqenim se-

lima, gdje je momku te{ko

dovesti mladu da `ivi.

Za najdrasti~niji pri-

mjer velikog broja ne`ewa

Radovi} uzima svoj zavi~aj

^elebi}e, najudaqeniju mje-

snu zajednicu na istoku op-

{tine, uz samu Crnu Goru,

gdje `ivi oko 1.300 stanov-

nika.

- Prema nekim ra~unica-

ma, na podru~ju ^elebi}a

trenutno ima oko 250 ne`e-

wenih momaka, od kojih su

mnogi sa po~etkom rata, sti-

gli iz bijelog svijeta. Iako

su nekad radili i `ivjeli u

gradovima {irom nekada-

{we Jugoslavije i Evrope,

danas `ivotare u bespu}u

^elebi}a, gotovo 50 kilo-

metara udaqenih od op{tin-

skog centra.

Napomiwu}i da su samo u

~elebi}kom selu Je~mi{ta

trenutno djevojkama na ras-

polagawu 43 momka, Radovi}

nam saop{tava jo{ jedan ne-

veseo i upozoravaju}i poda-

tak: od zavr{etka rata do da-

nas, u ^elebi}ima se o`eni-

la samo trojica: Predrag

Ostoji}, Mile Daki} i sin

Milenka Radanovi}a. Isti-

na, u mjesnoj kancelariji ^e-

lebi}i, koja je stariji i od

fo~anske, godi{we se dese

po tri vjen~awa, ali su to

qudi koji `ive u Fo~i, a ro-

dom su iz kraja pod Qubi-

{wom planinom.

Pozivaju}i dr`avu da

hitno u~ini ne{to na zau-

stavqawu "bijele kuge#, ma-

ti~ar Milija Radovi} kazu-

je da je prosjek djece kod no-

vih supru`nika - jedno, po-

sebno me|u imu}nim, a vi{e

djece, po pravilu imaju si-

roma{ne porodice, koje je-

dva sastavqaju kraj sa kra-

jem.

¥ D. TODOROVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

FO^ANSKI MATI^AR MILIJARADOVI]

IGUANE, sve popularnije i u na-

{im domovima, poti~u iz tropskih

pra{uma. @ive na teritoriji od Mek-

sika do ju`nog Brazila, Paragvaja i

Kariba. Zbog toga zahtijevaju poseb-

ne uslove kao ku}ni qubimci.

Ako im se ne omogu}i sve {to im

je potrebno, mogu da uginu polako i

bolno. Zelene iguane zovu se jo{ i xi-

novske. @ive od 12 do 15 godina, a ~e-

tvorogodi{wa ̀ ivotiwa mo`e da bu-

de duga~ka i do 160 centimetara i te-

{ka do {est kilograma - kada plani-

rate da je uzmete za ku}nog qubimca,

to ne smijete da zaboravite.

Prsti iguana su dugi, sa kanxa-

ma. Ovi gu{teri imaju o{tar sluh,

osjetqivo ~ulo mirisa i izvanredan

vid. Wihov dug rep je prili~no o{tar

i slu`i im za samoodbranu. Ako ih

neka grabqivica zgrabi za rep, on mo-

`e da otpadne i da kasnije ponovo iz-

raste, kao i kod drugih vrsta gu{te-

ra.

Iguane obi~no ̀ ive usamqeni~-

ki. @enka le`e oko 50 jaja odjednom

i zakopava ih u jamu u zemqi, a onda

odlazi zauvijek. Mladunci rastu bez

maj~ine brige. Od 50 mladih iguana

zrelost, koja se dosti`e sa dvije go-

dine, do`ivi tri do deset mladunaca.

Iguane jedu biqke, a ponekad i

meso. Obi~no se hrane li{}em i vo-

}em, a rje|e jedu i jaja, insekte i ma-

le ki~mewake. Meso vi{e jedu mla|e

`ivotiwe. U zato~eni{tvu jedu zele-

ni{, vo}e i svje`e povr}e. Hrana mo-

ra biti dobro oprana, isjeckana ili

samqevena i prilago|ena uzrastu igu-

ane.

Ne treba im davati zelenu sala-

tu - ona nema hranqivu vrijednost ko-

ja bi ih odr`ala u `ivotu. Tako|e,

nije dobro hraniti ih ni kupovnom

hranom za iguane. Proteini potreb-

ni ovim velikim gu{terima mogu se

na}i u gra{ku, boraniji, a povremeno

im mo`ete dati i sir ili pr`eno ja-

je. Stru~waci upozoravaju na to da ih

ne smijete hraniti proteinskom hra-

nom za pse ili ma~ke. Takva ishrana

mo`e da izazove poreme}aj metaboli-

zma va{eg qubimca, pa i da mu ugro-

zi `ivot.

Ovi gu{teri su dnevne `ivoti-

we. Kao i drugi reptili, imaju hlad-

nu krv. Da bi se zagrijale, iguane se

sun~aju na toplim stijenama. No}u im

treba mrak da bi spavale. Me|utim,

temperatura ne smije da padne ispod

24 stepena Celzijusa, ako imate mla-

du iguanu, odnosno 19, ako je va{ qu-

bimac odrastao. No}nu temperaturu

nipo{to ne smijete da odr`avate

obi~nom sijalicom. Najboqe je da upa-

lite plavu ili crvenu no}nu sijali-

cu od 75 do 100 vati, a trebalo bi po-

staviti i bezbjedan grija~ ispod tera-

rijuma.

Prirodno stani{te iguane od-

likuje velika vla`nost, a vazduh u

na{im stanovima je veoma suv, po-

gotovo zimi. Idealna vla`nost va-

zduha za iguanu je 70 do 80 procena-

ta. Ako svog qubimca dr`ite u te-

rarijumu, treba da imate bazen u ko-

jem }e plivati.

Voda ne smije da bude preduboka,

da se iguana ne udavi. Ukoliko je vo-

da dubqa, u wu treba staviti granu

ili kamen na koji `ivotiwa mo`e da

se popne. Bazen treba svakodnevno ~i-

stiti antibakterijskim sredstvima i

vrelom vodom, jer va{ qubimac ko-

risti bazen i kao toalet. Zbog svoje

zahtjevnosti, iguane su ku}ni qubim-

ci za odrasle i stariju djecu - ne smi-

jete da ih kupujete mali{anima. ¥

Doktor Hugo Klajn, zaqubqe-

nik pozori{ta, bio je u Be~u stu-

dent Zigmunda Frojda. Veliki na-

u~nik mu je jednom rekao: "Gospo-

dine Klajn, u srpskom narodu ima

genijalna izreka, ja je u svojim se-

ansama primewujem: Udri brigu na

veseqe!

Ba{ od te re~enice, {to se

nimalo slu~ajno nije obrela u uvo-

du sjajne kwige Nikole @. Maj-

storovi}a "Smeh i suze - anegdo-

te o velikanima glume# (koja sa-

dr`i oko 600 anegdota o dvadeset

jednom veli~anstvenom glumcu),

zapo~iwemo kratku {etwu po sve-

tu pozori{ta, gde padaju maske i

otkriva se, kao na dlanu, jo{ sta-

rija i pamtqivija izreka: "Smeh

je samo specifi~ni pla~ ~ovekov#.

A po~eti od po~etka, zna~i od Pe-

re Dobrinovi}a, onog genijalca

{to je li~io na krofnu, po kome

jedna scena Srpskog narodnog po-

zori{ta u Novom Sadu nosi dana-

{we ime.

Obe{ewakovi}Ro|en je u Beogradu 10. jula

1853. godine. Otac mu je imao ber-

bernicu u kojoj je bio {egrt Ili-

ja (posle ^i~a) Stanojevi}, a kal-

fa To{a Jovanovi}. Mali Pera

pomagao je ocu u radwi. Berber-

ske radwe tog vremena bile su ve-

oma zna~ajno steci{te: novina-

ra, trgovaca, glumaca, kwi`evni-

ka, zanatlija i studenata. Tu su

se slu{ale ~ar{ijske pri~e i

smejalo se novom vicu. Tu su se

dobijali lekarski saveti, vadi-

li zubi, pu{tala krv, ~itala

{tampa, vodili razgovori o poli-

tici i umetnosti. Iz tog vreme-

na je pesma:

"Berberi su prvi qudi, to je

stara stvar,

Berber ne mo`' svako biti,

zato treba dar.

Zalud glumac i glumica ulo-

gu studira,

Ne mo`e je odigrati, dok se ne

frizira#.

U sedamnaestoj godini Pera

Dobrinovi} gledao je To{u Jova-

novi}a u ulozi Cara Du{ana u Ste-

rijinom komadu "Smrt Stefana De-

~anskog#. Odu{evqen pozori{tem

napustio je berbernicu - protiv

voqe oca - i uz preporuku To{e

Jovanovi}a postao je pitomac pr-

ve gluma~ke {kole u Beogradu

(1870).

Prva znawa iz glume Pera je

dobio od ~uvenog glumca i redite-

qa Alekse Ba~vanskog. Osam me-

seci je proveo u gluma~koj {ko-

li. Prvi put je nastupio u koma-

du "Pepequga#. Ba~vanski je u

mladom Dobrinovi}u, kojega je

zbog nesta{luka nazivao Obe{e-

wakovi}, odmah uo~io neobi~an

dar, poklonio mu poverewe i uzi-

mao ga za scenaristu kad je sam

igrao ili re`irao.

U osamnaestoj godini zbog nov-

ca (pomagao je nezbrinutu majku,

tri sestre i sestri}e), Pera Do-

brinovi} napustio je gluma~ku

{kolu, ne sa~ekav{i diplomu. Go-

dine 1871. stupio je u Gorwem Kar-

lovcu u putuju}u pozori{nu dru-

`inu Laze Popovi}a. Debitovao je

u komadu "Vampir i ~izmar# Joze-

fa Sigetija (kao {egrt). U trupi

je igrala i re`irala Popovi}eva

supruga Marija Adelshajm, nekada-

{wa ~lanica Karlovog teatra iz

Be~a. Dobrinovi} pi{e: "I dan da-

wi dugujem joj za mnoga pou~ava-

wa... Vi{e nego igde, od we sam na-

u~io ve{tinu glume#.

S devetnaest godina Pera se

vra}a u Narodno pozori{te u Be-

ogradu i po~iwe da igra male ulo-

ge - uglavnom pa`eva, de~aka i slu-

ge. Bio je odmah zapa`en, zahvaqu-

ju}i prirodnoj igri.

U junu 1873. godine Narodno

pozori{te bilo je u te{koj fi-

nansijskoj krizi.

Zatvoreno je za

nekoliko meseci.

Peri Dobrinovi-

}u onda nude an-

ga`man u Zagre-

bu, ali - zadu`en

dobro~instvom

Antonija Haxi}a,

upravnika pozo-

ri{ta u Novom

Sadu, koji mu je

kupio zimski ka-

put - Pera odlazi

u Novi Sad i po-

staje, u dvadesetoj

godini, ~lan Srp-

skog narodnog po-

zori{ta. Prva mu

je uloga u "Qub-

avnom pismu# Ko-

ste Trifkovi}a

(sluga Jovan).

U dvadeset

petoj godini prvi

put igra Steriji-

nog Kir Jawu,

1878. na novosad-

skoj sceni. Onda-

{wa kritika je

pisala: "Na{ ml-

adi daroviti ko-

mi~ar re{io je

svoju zada}u na

odli~an na~in...

Vrhunac je pokazi-

vao je kad je, u dva

maha, gledao svoj

novac, kad je u we-

mu u`ivao, kad je drhtao nad wim#.

U dvadeset devetoj godini drugi

put igra Kir Jawu. Tada kritika

druga~ije pi{e: "Grabqivo seva-

we o~iju zgr~enog star~i}a, wego-

ve zverske skokove kad na koga po-

sumwa. Wegova pretvorstva, lukav-

stva i beskrajno o~ajawe na kra-

ju#, Pera Dobrinovi}, '~arobwak

scene', postaje majstor preobra`a-

ja u glumi i prirodnoj igri#.

Kako je izgledala ta "scenska

~igra# do~arava Veqko Petrovi}:

"Kakav je samo bio, gospode Bo`e...

Malecan, pravi patuqak, okrugao,

puna~ak, pupav, noge, razume se,

kratke kao u deteta, a glava tako

obla da su mu u ono doba kad su klo-

buci stajali qudima na vrh teme-

na, svi {e{iri sklizali do u{i-

ju, obrazi debeli, okrugli, podva-

qak prili~an, a o~i velike, okru-

gle i dosta buqave. Ali divne, ra-

doznale, svetle, svako ih je voleo

i bez snebivawa stajao pred wima,

kako su bile pametne i prodorne...

Glas mu je bio zvonak, ne{to poce-

pan i rezak, umeo je wime u okta-

vama da `onglira, da {ap}e i gr-

mi, a muzikalan, pevao je wime iz-

vanredno. Razvijao ga postepeno,

kao orguqe, odvijao kao zastavu. A

ruke, {ta je on sve izvodio tim

sitnim, puna~kim rukama, kad ma-

mi, odbija, kad mu prsti jedva stig-

nu jedan do drugog na krstima, ko-

liko brige, skru{enosti, borbe u

sebi, straha, odu{evqewa, bezazle-

nog ushi}ewa, gramzive strasti iz-

ra`avao je on wima#.

Vernost publiciIz ve~eri u ve~e godinama igra

najrazli~itije uloge u komediji,

gra|anskoj drami, u narodnim ko-

madima s pevawem i u opereti. Po-

staje glumac ogromnog repertoar-

skog raspona - od lakrdije do tra-

gedije. Jedne ve~eri je bio slepac

Pantelija u "Sa}urici i {ubari#

Ilije Okrugi}a Sremca, a sutra Ja-

go u [ekspirovom "Otelu#, ili

Isidor Le{a i Miraboovom "Po-

sao je posao#, zatim Gizeke u Blu-

mentalovom "Belom kowu#, Mita

Kradi} u "Seoskom loli# Tota -

Deska{eva.

Ve} slavan, Dobrinovi} u ~e-

trdeset drugoj godini (1895) posta-

je rediteq, a u pedeset tre}oj uprav-

nik Srpskog narodnog pozori{ta!

Kao upravnik je mnogo ku|en, zbog

repertoara i zavo|ewa gvozdene

scenske discipline. (Pisalo se da

je "glumca terao pedeset puta da po-

novi jednu scenu#). A kao glumac

hvaqen je zbog izvanrednih kreaci-

ja. Posle pet godina napu{ta uprav-

ni~ko mesto - ostaje glumac i redi-

teq.

^etrdeset godina veran pu-

blici u Vojvodini, u Srpskom na-

rodnom pozori{tu u Novom Sadu,

proveo je Pera Dobrinovi} u sme-

hu, pla~u, srxbi ili radosti, igra-

ju}i najrazli~itije uloge, uvek dru-

ga~ije. Sve do penzionisawa 1913.

godine. ¥

(Nastavi}e se)

GENIJE LI^IO NA KROFNU

26. i 27. februar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

MOJI SE NERAZVODE!

Za 16 godina Milija je vjen~ao1.600 parova. Od 1996. do krajapro{le godine u Fo~i je ro|eno1.715 djece, a umrlo1.348 stanovnika. Najmawe djeceimaju imu}ni

IGUANE - HLADNOKRVNI USAMQENICI

Imao je sedamnaest godina kada je utekao iz o~eveberbernice u Beogradu i postao pitomac gluma~ke{kole u varo{i beogradskoj. Pera Dobrinovi} je tadau~inio prvi korak na putu do

"~arobwaka scene"

u Srpskom narodnom pozori{tu u Novom Sadu.Prva znawa iz glume dobio je od Alekse Ba~vanskog,tada ~uvenog glumca i rediteqa

VELIKANI SRPSKE GLUME 1.

Smeh i suze, Nikole @. Majstorovi}a, o glumcima - pozori{nim legendama i ~arobwacima scene

Pera Dobrinovi} kao Kir Jawa u Narodnom pozori{tu u Beogradu, 1920.

Priredio @arko JAWI]

GU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHAGU[TERI DOBROG SLUHA

Kwiga "Smeh i suze# (anegdo-

te o velikanima glume) pojavila

se u tre}em dopuwenom i pro{ire-

nom izdawu "Itake#, Beograd, 2002.

Wen autor, glumac, sufler i pozo-

ri{ni organizator, Nikola Nixo

Majstorovi} (ro|en u Vrdniku na

Fru{koj gori) sakupio je i obra-

dio podatke o dvadeset jednom ve-

likanu srpske glume, od Pere Do-

brinovi}a do Bate Stojkovi}a.

Pri~a o wima sadr`i 587 zgoda i

anegdota, koje na jedinstven na~in

oboga}uju istoriju srpskog glumi-

{ta.

Feqton "Glasa Srpske#, na-

stao prema ovoj kwizi, predstavqa

samo deo op{irne pri~e o bardo-

vima pozori{ta.

Piscu kwige, Nikoli Majsto-

rovi}u, u nizu pohvala pozori{ta-

raca, posebno su drage re~i glumi-

ce Mire Stupice:

"Dok sam ~itala ovu kwigu, za-

hvatila me je ~itava uzbuna ose}a-

wa. Zapquskivali su me talasi ga-

nu}a i ne`nosti prema tim na{im

velikim pesnicima pozori{ta -

koji su znali tako zanosno da peva-

ju o onome {to se sa qudskim bi-

}em doga|a izme|u `ivota i smrti,

pakla i neba, sna i jave

"

.

PESNICI POZORI[TA

GU[TERI DOBROG SLUHA

KONCERT u ~ast velikom xez

i soul muzi~aru Reju ^arlsu odr-

`an je u ~etvrtak u prepunom ba-

wolu~kom xez klubu "Gama#.

Sje}awe na Reja to ve~e pro-

budili su Maja Tati} i ~lanovi

grupe "WD 40#, koji su otvorili

koncert nezaboravnom pjesmom kra-

qa xeza "I Can' t Stop Loving You#.

- Zadovoqstvo mi je {to sam

ve~eras ovdje, s obzirom na to da

veoma po{tujem tog muzi~ara, te da

i sama na svom repertoaru uvijek

imam nekoliko wegovih pjesama.

Imala sam priliku da se sa ~lano-

vima "WD 40# udru`im i prisje-

tim Rejovih velikih djela. Ako ne-

ko svira xez ili soul, mora da ima

na svom repertoaru pjesme Reja

^arlsa, jer je on legenda - rekla

je pjeva~ica Maja Tati}.

Na koncertu u xez klubu to ve-

~e su se mogle ~uti najpoznatije

xez i soul kompozicije. Pjesme

"Hit The Road Jack#, "You are al-lways on my mind#, "Unchain MyHeart#, "Crying Time# i duge odu-

{evile su publiku u prepunom klu-

bu. Posjetioci su sa Majom Tati}

pjevali i xez i soul pjesme i dru-

gih izvo|a~a.

- Volim xez i volim Rej ^ar-

lsa. U`ivam dok pjevam wegove

pjesme i tada razmi{qam samo o

muzici. Ovaj koncert je za mene du-

hovna hrana i odmor. Drago mi je

{to se ovako veliki broj qudi

okupio na jednom mjestu da se pri-

sjeti jednog od najve}ih xez i so-

ul pjeva~a - dodala je Tati}eva.

Rej ^arls je ro|en 1930. godi-

ne u siroma{noj porodici. Osli-

jepio je kao dje~ak, ali ga to nije

sprije~ilo da nau~i svirati kla-

vir i da postane ikona soula.

Osvojio je 12 "Gremija# i veliki

broj zlatnih plo~a. Umro je u ju-

nu pro{le godine. Danas za wega

ka`u "On je muzika, on je kraq so-

ula#. ¥ M. JOTI]

JEDNA od onih glumica ~i-

ji gluma~ki talent pada u drugi

plan u korist fizi~kog izgleda

svakako je Monika Belu~i, koja

je ro|ena 30. septembra u itali-

janskom gradu Peru|i.

Odrasla je u malom talijan-

skom gradi}u Sita di Kastelo.

Sa 18 godina se seli u Peru|u na

fakultet gdje je studirala pravo.

Zbog tro{kova studirawa po~e-

la se baviti manekenstvom, a dvi-

je godine kasnije napustila je

{kolu i preselila se u Milano,

gdje je potpisala ugovor sa mod-

nom agencijom #

Elit#.

Dok joj je karijera modela bi-

la u usponu, po~ela je uzimati ~a-

sove glume, te je debitovala te-

levizijskim filmom ("Life Withthe Sons#) 1990. godine. Poslije

nekoliko italijanskih dugome-

tra`nih filmova, Monika je do-

bila ulogu u ameri~kom filmu

kao jedna od Drakulinih `ena.

Nakratko se vratila u Italiju

kako bi glumila u "Herojima# i

u dje~ijem filmu "Lopta do sni-

jega#, 1995. godine.

S obzirom na to da te~no go-

vori francuski, po~ela je da tra-

`i poslove u francuskoj film-

skoj industriji. Debituje na

francuskom jeziku u nagra|iva-

noj romansi "Apartman#, 1996.

godine, koja joj donosi nominaci-

ju za "Cezara#. Tada je upoznala

francuskog glumca Vinsenta Ka-

sela, s kojim zapo~iwe qubavnu

vezu. Dvije godine kasnije su se

vjen~ali. Glumili su zajedno u

romanti~nom filmu "@elimo

se#, ali i kao surovi pqa~ka{i

u @an Kounenovom trileru "Do-

berman#. U tri rije~i, sebe bi

opisala kao zavodnicu mekog sr-

ca. Sa prvom rije~ju svakako bi

se slo`ili milioni qudi {irom

svijeta, naro~ito mu{ka popula-

cija...

Godine 2000., vratila se u Ho-

livud zbog uloge "Malena#, koja

joj donosi me|unarodni uspjeh i

publiku. Slava nije izostala ni

poslije sqede}e uloge u hitu

"Brotherhood of the Wolf#, 2002.

godine, koji je bio jedan od najbo-

qih i najuspje{nijih u Francu-

skoj te godine. Nakon {to je po-

korio Evropu, postao je omiqen

i u Americi, pa je Monika nomi-

novana u kategoriji za najboqu

sporednu ulogu od strane Akade-

mije za nau~nu fantastiku, fan-

taziju i horor filmove.

Zatim je ova nesvakida{wa

qepotica dobila ulogu kraqice

Nila u adaptaciji "Asteriksa i

Obeliksa# i "Misiji Kleopa-

tre#, poslije ~ega ju je Brus Vi-

lis izabrao za partnerku u ostva-

rewu "Suze Sunca#. Ubrzo sni-

ma blokbastere "Matriks#.

Posqedwi film koji je sni-

mila sa suprugom Kaselom je "Ot-

pozadi#, rediteqa Gaspara Noe,

djelo koje je izazvalo mnogo de-

bata o svom kvalitetu, a najpo-

znatija i najspornija scena je de-

setominutni prikaz analnog si-

lovawa u mra~nom hodniku u ko-

jem je ona `rtva. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

MONIKA BELU^I, GLUMICA

Dok joj je karijera modela bila u usponu, po~elaje uzimati ~asove glume, te je debitovala televizijskimfilmom

"Life With the Sons", 1990. godine

ZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCAZAVODNICA MEKOG SRCA

POZNATI ameri~ki re-

`iser Stiven Spilberg odlu-

~io je da snimi film o tra-

gi~nim doga|ajima na Olim-

pijskim igrama u Minhenu

1972. godine.

Snimawe }e po~eti ovog

qeta, a film bi trebalo da

po~ne sa prikazivawem ve}

poslije nekoliko mjeseci, od-

nosno krajem decembra.

Glavnu ulogu igra}e Erik

Bana, a uz wega u filmu }e se

pojaviti i Ben Kingsli koji

je sa Spilbergom ve} radio

na snimawu "[indlerove li-

ste#. Film za sada nema zva-

ni~an naslov, ali kako se mo-

`e pro~itati na jednom in-

ternet sajtu posve}enom {ou-

biznisu, najvjerovatnije }e

glasiti "Osveta#. U novom

ostvarewu re`iser ~uvenih

filmova kao {to su "Vanze-

maqac# i "Indijana Xons#,

bavi}e se tragi~nim doga|a-

jima koji su davne 1972. godi-

ne potresli cijeli svijet.

Na Olimpijadi, koja je te

godine odr`ana u Minhenu,

osam

Palestinaca, pripadnika

organizacije "Crni septem-

bar# otelo je i kao taoce dr-

`alo izvjestan broj izrael-

skih takmi~ara. Poslije in-

tervencije vlasti, uslijedi-

la je drama u kojoj je `ivot

izgubilo 18 osoba: 11 izrael-

skih sportista, pet Palesti-

naca i dvojica wema~kih po-

licajaca. ¥

KONCERT U ^AST REJU ^ARLSU

Uspomenu na Reja probudili su Maja Tati} i ~lanovi grupe

"WD 40", koji su

otvorili koncert nezaboravnom pjesmomkraqa xeza

"I Can' t Stop Loving You"

26. i 27. februar 2005. 21ESTRADA

JELENA TOMA[EVI] O "BEOVIZIJI"

Sigurna u pobjedu

POBJEDNICA ovogodi{we

"Beovizije#, Jelena Toma{evi}

ka`e da je bila sigurna u svoj tri-

jumf sa pjesmom @eqka Joksimo-

vi}a "Jutro#.

- Iskreno, o~ekivala sam po-

bjedu zato {to mi se pjesma mno-

go dopada, zahtjevna je vokalno i

mnogo je kvalitetna, a i cjeloku-

pan nastup bio je dobro osmi{qen

- rekla je Jelena "Tanjugu#.

Na pitawe {ta misli o tek-

stovima objavqenim u pojedinim

medijima, u kojima je navedeno da

je ve} "bila vi|ena kao pobjed-

nik#, mlada pjeva~ica odgovori-

la je da takve stvari ne `eli da

komentari{e.

Toma{evi}eva je ro|ena u

Kragujevcu. Zavr{ila je Prvu

kragujeva~ku gimnaziju. Studira

engleski jezik i kwi`evnost. Po-

bje|ivala je na dje~ijim festiva-

lima, a popularnost je stekla tri-

jumfom u popularnoj emisiji "3K

dur#. Kasnije je sara|ivala s Bo-

rom Dugi}em, pjevala prate}e vo-

kale Vladi Georgievu i gostova-

la na albumu grupe "Biber# sa tri

etno-pjesme. ¥

LEGENDARNI Zdravko ̂ o-

li} je iz Kanade, gdje je imao ve-

oma posje}ene koncerte u Vanku-

veru i Torontu, krenuo na Nija-

garine vodopade da se kratko od-

mori prije nastupa po Americi.

- Veoma sam sre}an {to sam

ponovo u Torontu. Prezadovoqan

sam kako me je publika do~ekala.

Energija sa kojom su sve vrijeme

pjevali i igrali pomogla mi je da

sav umor od ju~era{weg koncer-

ta u Vankuveru, puta i nespava-

wa nestanu i da moji muzi~ari i

ja napravimo ovakav jedan doga-

|aj koji }e, vjerujem, da se pamti

- rekao je ^oli} neposredno po

zavr{etku koncerta u Torontu.

Euforija za ovim koncerti-

ma trajala je danima, jer se ne

pamti da je neko uspio, u posqed-

wih nekoliko godina, da okupi

tri hiqade posjetilaca.

- Zdravko je jo{ jednom poka-

zao da je profesionalac i ~ovjek

koji jo{ ima {ta da ka`e na mu-

zi~koj sceni. Zajedno sa osam mu-

zi~ara koji su do{li sa wim, tri

~asa je bez pauze pjevao i neumor-

no igrao na bini. Ni u jednom

trenutku nije se vidio zamor ko-

ji se mogao o~ekivati, budu}i da

je prethodnog dana odr`ao kon-

cert u Vankuveru - rekao je or-

ganizator koncerta Dragan Ko-

va~. ¥

ZDRAVKO ^OLI] PUNI DVORANE [IROM SVIJETA

Spektakl u Kanadi

ENGLESKI tabloidi o~aj-

ni~ki se poku{avaju dokopati pr-

vih slika malog Kruza, tre}eg si-

na Viktorije i Dejvida Bekama,

ali {minkerski par ve} je nau-

~io kako dosko~iti dosadnim pa-

paracima.

Pri izlasku iz madridske

bolnice, Bekamovi tjelohrani-

teqi sakrili su Viktoriju i be-

bu iza ogromne bijele plahte, pa

su paparaci mogli fotografi-

sati samo limuzinu s tamnim

staklima kako prolazi pored

wih.

Iako se slu`beno tvrdi da

`ele za{tititi privatnost ma-

me i sina, {apu}e se i da je eks-

kluzivno snimawe Kruza prepu-

{teno magazinu "OK#, koji je

ve} fotografisao za milion

funti vjen~awe Bekamovih, a

sada bi mogao platiti i vi{e.

Na engleskim kladionicama

niko nije mogao pogoditi kako

}e se dje~ak zvati, a stru~waci za

jezik tvrde da je Kruz, {to na

{panskom zna~i krst, ime koje su

nekad dobijale samo {panske dje-

voj~ice. ¥

BEKAMOVI PROTIV FOTOGRAFA

Beba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneBeba vrijedna milioneELITNI dio beogradskog

naseqa Vi{wi~ka bawa postao

je bogatiji za jo{ jednog pozna-

tog stanovnika - Gocu Tr`an.

Jo{ odranije u ovom presti`nom

nasequ `ive mnoge javne li~no-

sti: folk pjeva~ Miroslav Ili},

glumica Zlata Petkovi} i wen

suprug, kompozitor Sawa Ili},

folk pjeva~ica Goca Lazare-

vi}...

Goca je pazarila stan u pot-

krovqu od sto kvadrata, koji je

platila oko 150 hiqada evra, a

Goci je finansijski pomogao

wen de~ko, uspje{ni biznismen

Dejan Dragojlovi}.

Iako Goca krije de~ka "kao

zmija noge# i uporno odbija da

govori o wihovoj vezi, nije mo-

gla da sakrije emocije na promo-

ciji svog albuma, a Dejan joj je

dao podr{ku i na koncertu koji

je pro{le nedjeqe odr`an u Do-

mu sindikata. Goca Tr`an ovih

dana kre}e na turneju po Srbi-

ji, a ure|ewe novog stana prepu-

stila je ~itavom timu qudi, ko-

ji }e ga srediti dok ona bude od-

sutna. Arhitekte i stilisti

u`urbano biraju boje i eksklu-

zivne komade namje{taja, a sve da

bi udovoqili `eqama popular-

ne pjeva~ice. ¥

GOCA TR@AN KUPILA STAN

Poklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momkaPoklon od momka

STIVEN SPILBERG SNIMA NOVI FILM

Olimpijada kao inspiracija

ZAVODNICA MEKOG SRCA

Beba vrijedna milionePoklon od momka

Maja Tati} i grupa "WD 40": Koncert kao du-hovni odmor (Snimio R. [IBAREVI])

SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU SJE]AWE NA LEGENDU

NEPOZNATO O POZNATIMA

Prodajem ku}u u Haxi}ima, tel.

065/528-320

Prodajem ku}u 10h9,15, druga plo~a

- uz asfaltni put Bakinci - Alek-

sandrovac 3.650 mŸ zemqe, cijena

28.000 KM, tel. 065/977-707

Prodajem ku}u useqivu 100 mŸ i 200

mŸ prate}ih objekata, te 2.060 mŸ

zemqe Poveli~ - Srbac, tel. 051/464-

665; 051/773-139

Prodajem ku}u sa pomo}nom zgradom

u Lazarevu kod carine (plac 900 mŸ),

tel. 065/628-990

Prodajem ku}u 10h9 - druga plo~a - uz

asfaltni put Bakinci - Aleksan-

drovac, 3.650 mŸ zemqe-vo}waka, ci-

jena 28.000 KM, tel. 065/977-707

Prodajem ili mijewam ku}u u Jajcu

za odgovaraju}u u Bawoj Luci, tel.

030/657-772

Prodajem ku}u u Bawoj Luci u uli-

ci Sime Mili} Jorgi} br. 52, cije-

na 120.000 KM, tel. 051/308-467;

065/760-790

Prodajem u Drago~aju mawu viken-

dicu sa dunumom zemqe, struja, voda,

asfalt, povoqno, tel. 051/219-806

Prodajem povoqno u Toma{ici kod

Prijedora namje{tenu ku}u (voda,

struja, telefon), prate}e objekte i

12 dunuma kvalitetne zemqe uz as-

falt, Stanko, tel. 065/426-355

Prodajem mawu ku}u u Trnu sa maw-

im pom. objektom nedaleko od ka-

toli~ke crkve, 1.000 mŸ zemqe, voda,

struja, tel. 051/318-568

Prodajem ku}u u B. Luci sa poslovn-

im prostorom, mo`e i zamjena za ku}u

ili stan na Crnogorskom primorju,

tel. 065/635-904

Prodajem ku}u na tri eta`e na 1.350

mŸ placa, Debeqaci br. 112, cijena

30.000 evra, tel. 065/935-191

Prodajem ku}u na tri eta`e sa cen-

tr. grijawem, na 680 mŸ placa,

(Petri}evac) 1/1 - gra|. dozvola, ul.

J. Savinovi}a br. 103, cijena 240.000

KM, tel. 065/935-191

Prodajem ku}u u Gradi{ci 10h10 m,

(plac 700 mŸ), visoka prizemnica u

neposrednoj blizini tranzita za Pod-

gradce. Ku}a nije potpuno dovr{ena,

tel. 051/813-525; 065/663-787

Prodajem vikendicu u Bo{kovi}ima

1,5 dunum zemqe i vo}waka, povoqno,

tel. 051/354-004

Prodajem prizemqe ku}e, dvori{nu

zgradu i gara`u u Srpcu na putu za

Derventu, tel. 051/840-839

Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 767 mŸ

zemqe, tel. 051/341-309; 065/630-619

Prodajem kod Trapiskog mosta, priz-

nanicu sa dvori{nim objektom i

gara`om, plac 535 mŸ - 59.000 KM,

tel. 051/310-017

Prodajem uz autoput kod motela

"Nana# prizemnicu sa potkrovqem,

plac 700 mŸ, cijena 160.000 KM, ili

mijewam za stan ili pos. prostor kod

bolnice, tel. 051/310-994

Prodajem hitno ku}u u ul. Ilije

Gara{anina - plac 400 mŸ, cijena

72.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu, odmah

useqivu i dunum zemqe u Prije~an-

ima iza "]evapove# kafane, cijena

60.000 KM, tel. 065/649-064

Prodajem vikendicu u Prijakovcima

sa 3 dun. zemqe, tel. 380-586

Prodajem ku}u na tri sprata, u uli-

ci Vida We`i}a, kod broja 110, tel.

051/483-944

Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ u

Poveli~u - Srbac sa prate}im ob-

jektima 200 mŸ, zemqe obradive 2.060

mŸ za stan u Bawoj Luci, tel. 051/464-

665; 051/773-139

Povoqno prodajem ku}u u Prijedoru,

u blizini velike pijace, ku}a je na

sprat, sa poslovnim prostorom i

oku}nicom, tel. 065/659-433

Prodajem ku}u 100+50 mŸ, plac

450 mŸ na tranzitu, kod motela

"Kamel#, cijena 150 hiqada evra, tel.

051-347-326.

Prodajem ku}u na atraktivnoj lo-

kaciji u Gradi{ci - Brestov~ina, i

plac 1.000 mŸ, povoqno. tel. 813-906;

065/512-207

Prodajem ili mijewam ku}u (stan) u

Bijeqini za sli~nu u Bawoj Luci

ili okolini, tel. 051/370-798

Prodajem povoqno namje{tenu

ku}u, 11h9 sa dvori{nim objektom

i dva dunuma zemqe u Ada{evcima

- Srem, Vojvodina, tel. 065/612-130;

051/282-287

Prodajem ili mijewam ku}u 100 mŸ

sa prate}im objektima 2.500 mŸ zemqe,

struja, gradska voda, telefon, 1/1, za

stan u Bawoj Luci, tel. 051/464-665;

051/773-739

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453

Prodajem vikendicu u Tilavi 465,

tel. 057/340-190; 057/340-918

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a,

{uma, zemqa) 8 km od Gradi{ke za

nekretninu u Gradi{ci ili Bawoj

Luci, tel. 051/811-174

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i,

tel. 065/596-453

Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ sa 1.350

mŸ zemqi{ta, komforno ure|ena, ci-

jena povoqna, tel. 051/785-654

Prodajem ku}u u u`em centru grada,

tel. 051/306-140; 464-294

Prodajem ku}u u centru Mrkowi}

Grada, tel. 461-869 uz povoqnu cijenu

Prodajem hitno ku}u kod "Kosmosa#,

plac 620 mŸ, cijena 115.000 KM, tel.

065/549-687

Prodajem hitno ku}u u centru, plac

360 mŸ, cijena 295.000 KM, tel.

065/549-687

Prodajem ku}u u Novom Sadu povo-

qno ili mijewam za nekretninu u

Bawoj Luci, tel. 065/540-257

Mijewam ku}u sa imawem u okolini

Iloka za okolinu Bawe Luke, tel.

463-890

Prodajem u B. Luci plac za stam-

beno-poslovni objekat sa dokumen-

tima za gradwu, mo`e zamjena za ku}u

ili stan na Crnogorskom primorju,

tel. 065/635-904

Prodajem 2 dunuma zemqe i 2 dunuma

{ume u Pavlovcu - 4 km od centra,

tel. 282-106; 065/635-449

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz

glavni put (Kla{nice), tel. 051/801-

417; 460-591

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(Kla{nice), 500 m od glavnog puta,

tel. 065/634-222

Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-

wa dozvoqena, vl. 1/1, cijena po do-

govoru, tel. 051/429-762

Prodajem plac u Drago~aju, voda,

struja, asfalt, tel. 051/462-032

Prodajem plac 2.300 mŸ na Kr~mari-

cama, uz asfalt, struja i voda, tel.

065/595-497

Prodajem imawe od 116 dunuma zemqe

sa {umom u Gorwoj Mravici, 7 km

od Prwavora, 2 km od asfalta, tel.

051/318-296; 661-165

Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u Ve-

likom Bla{ku, povoqno, tel.

051/318-609

Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma

zemqe, 1/1, povoqna za sve namjene,

telefon, asfalt, struja i voda, tel.

065/650-289; 051/539-006

Prodajem 1.600 mŸ zemqe u Pri-

jakovcima uz glavni put Prijedor -

Bawa Luka, tel. 393-356

Prodajem hitno placeve u Trnu u ul.

Mlinska rijeka, cijena 25 KM/mŸ,

tel. 065/549-687

Prodajem dva dunuma zemqe na putu

Bawa Luka - Motike, tel. 051/483-944

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj

glavne ceste Kla{nice Slatina

(obezbije|ene komunalije), mo`e i

u placevima, tel. 460-591; 801-417

Prodajem povoqno plac za ku}u i

1.500 mŸ {ume u Kara|or|evoj ul. B.

Luka, mo`e posebno, tel. 051/317-464

Prodajem plac u Staroj Topoli,

preko puta "Aktrosa#, povoqno za

gradwu, tel. 065/578-178

Prodajem plac 7,5 dunuma pored pu-

ta kod {kole u Mi{kovcima (Der-

venta), {umu 10 dunuma sa placem

pored puta, tel. 065/422-306; 053/333-

037, Preradovi}

Prodajem pet dunuma zemqi{ta kod

Du{anova udaqeno od ceste Gra-

di{ka - Bawa Luka 150 metara, stru-

ja, put, cijena 15 hiqada maraka, tel.

065/673-066

Prodajem plac u Staroj Topoli

preko puta "Aktrosa#, povoqno za

gradwu, tel. 065/578-178

Prodajem plac 730 mŸ, cijena 10.000

KM, vrlo povoqno, struja voda, ul.

Vida We`i}a 105, Rebrovac, 1/1 vlas-

ni{tvo, dozvoqena gradwa, tel.

051/429-285

Prodajem 2 dunuma zemqe u Drago~aju

i 1 dunum u Rami}ima, povoqno, tel.

051/308-202

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u komadu

uz asfalt u [u{warima vlasni{tvo

1/1, zvati poslije 16 ~asova, tel.

051/585-621

Prodajem placeve, gradwa dozvo-

qena, cijena po dogovoru, tel.

051/429-762

Prodajem zemqu u Prijakovcima,

kraj asfaltnog puta, 500 m od Pri-

jedorske ceste, tel. 051/305-054

Prodajem 10 dunuma zemqe u

[u{warima, struja, voda, telefon,

asfalt, tel. 051/216-140; 065/310-057

Prodajem dunum zemqe sa monta`nom

barakom 3h2 mŸ, sve ogra|eno, doku-

mentacija 1/1, dozvoqena gradwa, 100

m od asfaltnog puta B. Luka - Pri-

jedor, tel. 051/469-906 Prijakovci

Na prodaju 15 dunuma oranice - pogod-

na za planta`ni vo}wak i 13 dunuma

hrastove {ume u Jeli}ima - Gra-

di{ka, cijena 33.000 KM ili po do-

govoru, tel. 051/380-296

Hitno prodajem gra|evinske placeve

1/1, Rebrovac, dozvoqena gradwa,

kompletna infrastruktura, tel.

051/219-606; 065/920-428

Prodajem plac sa dozvoqenom grad-

wom i pomo}nim objektom u Draku-

li}u kod nove crkve, Lov}enska kod

br. 82, tel. 065/485-773

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem namje{tene garsowere i

sobe sa posebnim ulazom i central-

nim grijawem, izuzetno povoqno, jed-

no dajem na kori{}ewe `enskoj os-

obi za mawu pomo} u ku}i, tel.

065/636-195; 051/212-691

Izdajem stan 60 mŸ, 2 km od centra,

tel. 281-447

Izdajem prazan jednosoban stan -

prizemqe ku}e u Rosuqama, tel.

051/309-756; 065/635-030

Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi,

upotreba kuhiwe i kupatila, cen-

tralno grijawe, poseban ulaz, tel.

051/308-108

Izdajem dvosoban stan u zgradi,

Obili}evo, 200 m od fakulteta, tel.

065/974-307

Izdajem nenamje{ten sprat ku}e u

^esmi, poseban ulaz, Lazarevo, tel.

051/482-352

Izdajem stan 30 m2

u ku}i, ulaz pose-

ban, tel. 065/974-307

Izdajem potpuno novu, super nam-

je{tenu garsoweru sa centralnim

grijawem u blizini fakulteta, tel.

065/657-221

Izdajem povoqno stan u Lazarevu

tel. 065/546-654

Izdajem dva prazna stana pogodna za

poslovni prostor, tel. 065/568-654

Izdajem dvokrevetnu sobu djevojka-

ma tel. 051/347-855

Izdajem dvosoban i jednosoban stan

u privatnoj ku}i, cijena 150,00 KM,

tel. 065/687-960; 051/306-770

Izdajem jednu sobu sa centralnim

grijawem za u~enicu sredwe {kole

ili jednu `ensku osobu koja je u rad-

nom odnosu, po povoqnom dogovoru,

zvati do 20 ~asova, tel. 051/308-414

Izdajem namje{ten trosoban stan

na Lau{u, telefon, gara`a, tel.

065/465-099

Izdajem dvokrevetnu sobu sa gri-

jawem - poseban ulaz i kupatilo, tel.

065/613-398; 051/463-440

Izdajem stan za dvije u~enice ili

studentkiwe, komforno namje{ten,

10 minuta od centra grada, tel.

051/213-494

Izdajem dvokrevetnu sobu u centru

grada, tel. 051/300-171

Izdajem gara`u u ul. Cara Lazara,

Obili}evo, tel. 065/668-877

Izdajem sobe blizu fakulteta i mi-

jewam stan za ku}u, tel. 302-467;

314-692

Izdajem prazan stan 45 mŸ na Lau{u,

tel. 051/281-186

Izdajem namje{ten jednosoban stan

pod Star~evicom, cijena 300 KM,

tel. 065/523-751

Izdajem sobu sa grijawem za dvije stu-

dentkiwe, Obili}evo, tel. 469-363

Izdajem, dvosoban nenamje{ten stan,

ul. Bose @ivanovi} 3, tel. 051/281-

163, zvati poslije podne

Izdajem namje{tenu sobu za dvije

djevojke, povoqno, Nova varo{, tel.

305-042

Izdajem, prodajem ili mijewam

dvoiposoban stan na Star~evici, tel.

065/697-802

Izdajem jednosoban namje{ten, kom-

foran stan, tel. 065/415-097;

065/911-060

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu

sobu |acima ili radnicima, tel.

469-734

Izdajem zidanu gara`u u centru gra-

da - ul. Jevrejska, tel. 065/357-622

Izdajem dvosoban stan u Obili}evu

tel. 467-433

Izdajem dvosoban stan u Zalu`ani-

ma, ul. Blagoja Parovi}a 2 E, tel.

051/386-306

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu

sa centralnim grijawem.

Poseban ulaz tel. 466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, poseban

ulaz, centralno grijawe, cijena povo-

qna, tel. 065/542-456; 051/465-927;

458-190

Izdajem sobu sa dva le`aja, tel.

065/757-872

Izdajem jednosoban stan, tel.

051/341-534

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan

na Petri}evcu, u ul. Jovice Savi-

novi}a, tel. 065/907-433

Izdaje se dvosoban polunamje{ten

stan u ulici Vojvode Sin|eli}a 46,

tel. 051/281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ

Lazarevo, Bawa Luka, tel.

051/465-078

Izdajem stan u Lazarevu, povoqno,

tel. 065/546-654

Izdajem ku}u sa dva stana u Novoj

varo{i, tel. 065/510-230

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

cijena 250 KM, zvati na tel.

065/573-475

Izdajem namje{ten dvosoban stan

djevojkama ili mla|em bra~nom paru

u Novoj varo{i, ul. Stevana

Mokrawca, informacije na tel.

051/309-362; 065/859-025

Izdajem u~enicama sobu sa dva

le`aja, sa upotrebom kuhiwe, zgra-

da, zvati od 7 do 9 i od 20 ~asova, tel.

051/313-755

Izdajem trosoban nenamje{ten stan

na Petri}evcu, cijena 300 KM, tel.

051/314-920 zvati poslije 15 ~asova

Izdajem garsoweru (dvori{nu ku}u),

poseban ulaz, tel. 051/460-957;

065/611-359

Izdajem jednosoban i dvosoban stan

u ulici Bo`idara Axije, tel.

051/281-491

Izdajem nenamje{ten dvosoban stan

u Zalu`anima, tel. 065/439-980

Izdajem povoqno sobu u centru gra-

da dvjema djevojkama, tel. 051/312-133

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema

u~enicama, upotreba kuhiwe, tel.

051/313-755, zvati od 7 do 9 i od 20

~asova

Povoqno izdajem mawi namje{ten

stan bra~nom paru bez djece ili dv-

jema `enskim osobama, ul. Qubice

Mrkowi} 8, Bawa Luka

Izdajem u~enicama sobu u zgradi,

grijawe, upotreba kupatila i kuhi-

we, tel. 065/341-157

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487

Izdajem sobu studentima, blizu Uni-

verziteta, tel. 051/462-032

Izdajem prazan ili polunamje{ten

stan na Paprikovcu pored bolnice,

tel. 051/212-094

Izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Na-

talije Jovi} 6, tel. 051/356-780

Izdajem stan u ku}i, 200 KM, ul.

Jovice Savinovi}a br. 93, tel.

051/304-498

Izdajem sobe na Zlatiboru, povo-

qno, mo`e i kompletan apartman,

strogi centar, tel. 00381 64 137-1255

Izdajem namje{tenu sobu i kuhiwu

mu{karcima, tre}i sprat, ul. Stepe

Stepanovi}a br. 29, tel. 051/464-991

Izdajem sobu studentkiwi, tel.

051/313-487

Izdajem povoqno le`aj u~enicama,

tel. 051/312-133

Izdajem garsoweru u Novom Sadu, od

1.10.2004. godine, tel. 065/834-753

Izdajem povoqno polunamje{ten

stan dvjema djevojkama, tel.

051/207-711

Izdajem stan jednosoban, tel.

051/306-770

Izdajem namje{ten jednosoban stan,

tel. 051/215-094

Izdajem komforan stan u Lazarevu,

zvati od 16 ~asova, tel. 051/340-768

Izdajem djevojci namje{tenu sobu u

zgradi, tel. 065/768-847; 051/458-279

Izdajem dvokrevetnu sobu sa poseb-

nim ulazom, tel. 051/214-472

Izdajem dvosoban stan - ku}a

prizemqe, tel. 051/461-684

Izdajem namje{tenu ku}u, tel.

051/315-833

Izdajem stan 30 mŸ, ulaz poseban, tel.

065/974-307

Izdajem jednosoban stan na

Petri}evcu, ul. Jovice Savinovi}a

816, tel. 051/347-535; 065/696-676

Izdajem stan 60 mŸ 2 km od centra, tel.

281-447

Izdajem jednokrevetnu sobu studen-

tu ili sredwo{kolcu - Borik, tel.

306-270

Izdajem trosoban namje{ten stan,

povoqno, mogu i dva samca, tel.

051/381-051

Izdajem dvokrevetnu sobu, parno gri-

jawe, upotreba kuhiwe, za studente i

|ake, mu{karce. Ravnogorska 3, Bawa

Luka, tel. 051/307-736

Izdajem prizemqe ku}e 70 mŸ pol-

unamje{teno, vlastito centralno

grijawe - povoqno, Lazarevo, tel.

381-255

Izdajem jednosobnu dvori{nu zgradu,

Rosuqe, tel. 051/308-320

Izdajem dvosoban prazan stan, nova

gradwa, grijawe izuzetno, ispod Do-

ma staraca, tel. 271-801

Obili}evo - dvije dvokrevetne sobe,

namje{teno, kuhiwa, kupatilo, c. gri-

jawe, poseban ulaz, tel. 051/463-434

Izdajem trosoban stan, po~etak

Star~evice, tel. 065/953-787

Izdajem prizemqe ku}e 70 mŸ djeli-

mi~no namje{ten, centralno gri-

jawe, Lazarevo, tel. 381-255

Obili}evo, dvije dvokrevetne sobe,

namje{teno, kuhiwa, kupatilo, c. gri-

jawe, poseban ulaz, tel. 051/463-434

Izdajem namje{tenu sobu sa upotre-

bom kupatila i kuhiwe, cijena povo-

qna, ulica Branka Ko{~ice 41, B.

Luka, tel. 051/464-695; 065/617-455

Izdajem garsoweru sa dva le`aja, tel.

051/461-990; 065/413-764

Izdajem trosoban namje{ten stan,

povoqno, mogu i dva samca, tel.

051/381-051

Izdajem jednokrevetnu ili dvo-

krevetnu namje{tenu sobu za stu-

dente, sredwo{kolce ili radnice,

Obili}evo, kod pumpe pod Star~evi-

com, tel. 051/468-419

Izdajem jednosoban stan, Lazarevo

3, tel. 051/370-088

Izdajem dvokrevetnu sobu, parno gri-

jawe, upotreba kuhiwe, za studente i

u~enike, mu{karce, Ravnogorska 3,

Bawa Luka, tel. 051/307-736

Izdajem namje{tenu garsoweru sa

dva le`aja od 2.3.2005. godine, tel.

065/977-707

Izdajem krevet u dvokrevetnoj so-

bi zaposlenim djevojkama ili stu-

dentkiwama u Obili}evu, tel.

051/462-745

Izdajem ku}u u Rudarskoj, tel. 319-223

Izdajem namje{tenu sobu sa ku-

patilom, tel. 319-223

Izdajem jednosoban prazan stan, tel.

319-223

Izdajem povoqno dvokrevetnu sobu

djevojkama, prednost imaju zaposlene,

tel. 051/307-408

Izdajem povoqno stan u Lazarevu

tel. 065/546-654

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u cen-

tru [ipova za Bawu Luku, Doboj,

Bos. Brod i Br~ko, a mo`e i proda-

ja, tel. 050/371-683

Mijewam jednosoban stan pod

Star~evicom za isti ili sli~an na

drugoj lokaciji, tel. 065/613-498

Mijewam dvosoban stan u Obili}evu

za mawi oko stare bolnice u B. Lu-

ci, tel. 065/974-307

Mijewam jednosoban i dvosoban stan

za sli~no ili ku}u na Makarskoj riv-

ijeri, tel. 065/974-307

Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za ve}i,

Tarasa [ev~enka, Nova varo{, tel.

051/216-140; 065/310-057

Mijewam stan i gara`u u vlasni{tvu,

Sanski Most, za ku}u u Bawoj Luci,

tel. 051/313-399

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan, zvati na tel.

065/591-861

Kupujem jednosoban ili jedno-

iposoban stan na podru~ju grada tel.

065/510-746

Kupujem garsoweru ili mawi jed-

nosoban stan na podru~ju Lakta{a

ili Prwavora (sa urednom doku-

mentacijom), tel. 065/597-988

Prodajem stan 77 mŸ, IV sprat, ul. S.

Bulaji}a br. 36 (zelene zgrade), ci-

jena 1.200 KM/mŸ, 065/935-191

Prodajem trosoban namje{ten stan

78 mŸ u Boriku, vrlo povoqno, tel.

051/314-940

Prodajem dvosoban stan 61 mŸ, 2.

sprat, i jednosoban stan 40 mŸ,

prizemqe, u nasequ Hisete, tel.

051/310-933; 065/307-741

Prodajem stan 66 mŸ sa dva balkona,

visoko prizemqe, ul. Banovi}

Strahiwe, kod stadiona FK "Napri-

jed#, tel. 065/684-311

Prodajem dvoiposoban stan, Rosuqe,

71 mŸ, 3 balkona, 6 ugra|enih plakara,

zidani podrum za 100.000 KM + porez,

tel. 065/566-960

Prodajem ili mijewam za Sarajevo

dvosoban stan 54 mŸ, VIII sprat, ul. Vo-

jvode S. Stepanovi} 29, saniran, tel.

065/531-399

Stan u Doboju od 70 mŸ u samom cen-

tru, ulica Cara Du{ana 17, 3. sprat,

renoviran, sa ve}im balkonom, lo|om

i podrumom, mo`e i zamjena za Bawu

Luku, za samo 53.000 - ako `elite da

se dogovorite za razgledawe tel.

065/625-125; 053/224-494; telefoni

vlasnika - 065/638-986; 051/381-320

Prodajem trosoban stan 84 mŸ ili mi-

jewam za dva mawa stana ili jedan

mawi stan uz doplatu, tel. 051/460-

851; 065/597-636

Povoqno prodajem stan u centru

[apca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345-119/

00381-63-7486894

Prodajem dva trosobna stana u Gra-

di{ci, 79 mŸ, ulica Hilandarska, i

83 mŸ, ulica Vidovdanska, tel. 051/813-

525; 065/663-787

Podajem trosoban stan na Star~evi-

ci - 80 mŸ, kontakt tel. 051/351-944 i

065/730-328 i do 15 ~asova na tel.

051/320-061

Prodajem u Obili}evu trosoban stan

83 mŸ, 3. sprat, 1.100 KM/mŸ, tel.

051/310-017

Prodajem u Obili}evu garsoweru 30

mŸ, 1. sprat, 44.000 + porez na promet

i jednosoban 36 mŸ, VIII sprat, 43.000

+ porez na promet, tel. 051/310-994

Prodajem u centru dvosoban stan 62

mŸ, prizemqe, dozvoqeno pretvarawe

u pos. prostor, 1.500 KM/mŸ + porez

na promet, tel. 051/310-994

Prodajem dvosoban stan u ul. Petra

Ra|enovi}a, cijena 103.000 KM +

porez na promet, tel. 051/310-017

Prodajem trosoban stan u Bawoj Lu-

ci, P - 71 mŸ u centru, vojne zgrade od

fasadne cigle, tel. 065/638-472

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a,

{uma, zemqa) 8 km od Gradi{ke za

nekretninu u Gradi{ci ili Bawoj

Luci, tel. 051/811-174

Prodajem dvosoban stan preko puta

Univerziteta, Bawa Luka, tel.

051/304-279

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci,

80 mŸ, 4. sprat, klima, centralno,

kablovska, gara`a, tel. 051/814-311;

065/682-319

Prodajem stan 34 mŸ u novogradwi,

cijena 39.000 KM, tel. 065/776-950

Prodajem nov dvosoban stan, useqiv

u decembru 2004. godine, 54 mŸ, u cen-

tru - objekat 1, lamela 4, prvi sprat

sa pripadaju}om ostavom, tel.

065/900-282

Prodajem stan 87 mŸ, 4. sprat, ul Sime

[olaje kod kina "Kozara#, tel.

065/684-311

Izdajem gara`u, ul. Kolo srpskih

sestara br. 1, tel. 051/207-755

Prodajem dvije spojene zidane gara-

`e po 17 mŸ u B. Luci, J. Du~i}a 9,

dvori{te do Ambasade SAD, tel.

065/513-071

Prodajem gara`u ispod stambene

zgrade u ulici Marka Kraqevi}a,

tel. 051/466-083; 065/597-700

Izdajem poslovni prostor 120 m2

u

starom zanatskom centru u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/915-730

Izdajem poslovni prostor 14 mŸ u

nasequ Nova varo{, od 1.4.2005. go-

dine - dokumentacija uredna, tel.

051/315-890; 065/530-861

Izdajem dva prazna stana pogodna za

poslovni prostor, tel. 065/568-654

Izdaje se kancelarijski prostor,

strogi centar, prizemqe, ekstra

ure|en, 71 mŸ, sa upotrebnom dozvolom,

tel. 065/531-545; 065/603-211

Izdaje se kancelarijski prostor, 55

mŸ, u strogom centru B. Luke (Jevre-

jska 24), tel. 065/902-567

Izdajem lokal na Hani{tu, tel.

065/936-990

Izdajem poslovni prostor u Lazare-

vu 3, tel. 065/311-360

Izdajem poslovni prostor 21 mŸ Bawa

Luka, Aleja Sv. Save, tel. 051/342-

817; 065/623-830

Izdajem 28 mŸ poslovnog prostora na

prvom spratu zgrade "Ekvator#, tel.

051/306-406; 065/673-357

Izdajem poslovno-kancelarijski

prostor 78 mŸ, ul. Kr. Petra I, tel.

065/663-288

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ za sve

vrste djelatnosti, ul. Nikole

Pa{i}a 5 (kod Ekonomske {kole),

tel. 051/301-689

Izdajem poslovni prostor 57 mŸ u

ulici Veselina Masle{e bb, tel.

065/527-758

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u

centru grada, tel. 468-077; Isajija

Mitrovi~a 2

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ, u

Integralovoj zgradi kod Tvornice

duvana, 065/566-142

Izdajem poslovni prostor 70 mŸ u

Boriku, upotrebna dozvola, dvije

telefonske linije, vlastito cen-

tralno grijawe, zvati poslije 17

~asova, tel. 302-046; 065/720-472

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ,

mo`e bilo koja namjena, tel.

065/680-909

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ u

Novoj varo{i, 400 KM ura~unato i

grijawe, tel. 065/510-230

Izdajem poslovni prostor - kance-

larije, zasebna ku}a sa parkingom,

ul. Marije Bursa} 8, tel. 051/466-635;

213-159

Izdajem kiosk sa upotrebnom do-

zvolom u ul. Trive Amelice br. 21,

tel. 065/490-365

Izdajem 20 mŸ namje{tenog kance-

larijskog prostora u centru Bawe

Luke (telefon, klima, grijawe,

mokri ~vor, ~ajna kuhiwa), tel.

065/546-272

Izdajem kancelarijski prostor, stro-

gi centar, prizemqe, ekstra ure|en,

71 mŸ, sa upotrebnom dozvolom; tel.

065/531-545; 065/603-211

Izdajem poslovni prostor 15 mŸ u

prizemqu zgrade Direkcije za puteve,

ul. Vase Pelagi}a 10, povoqno, tel.

065/517-804

Izdajem kancelarijski prostor u

centru Bawe Luke, 105 mŸ, sa gri-

jawem i parkingom, tel. 065/474-080

Izdajem lokal 52 mŸ, zanatski cen-

tar ^elinac, tel. 051/460-147 ili

065/636-473

Izdajem poslovni prostor 120 mŸ u

Starom zanatskom centru u Bawoj

Luci, tel. 065/915-730

Izdajem frizerski salon u centru

grada 15 mŸ, tel. 065/514-117

Izdajem u zakup poslovni prostor

230 mŸ u naju`em centru Gradi{ke.

Mo`e trgovina, ugostiteqstvo,

kancelarije, predstavni{tvo banke,

tel. 051/814-197; 065/861-770

Prodajem poslovni prostor 230 mŸ u

naju`em centru Gradi{ke. Mo`e tr-

govina, ugostiteqstvo, kancelarije,

predstavni{tvo, filijala banke,

tel. 051/814-197; 065/861-770

Prodajem prazan poslovni prostor

65 mŸ, u Doboju, @. Mi{i}a, B-2, is-

pod Gradine, Stari grad, izlozi na

dvije strane, tel. 065/513-071

Prodajem ili mijewam za Bawu Luku

prazan poslovni prostor u Livnu,

Stjepana II Kotromani}a bb "N4#,

iza pijace, povr{ina 52 mŸ, dvije

eta`e, tel. 061/329-877

Prodajem kafi} i ku}u, tel. 051/385-

589; 385-411

Prodajem 150 mŸ poslovnog prostora

na spratu, 40 mŸ podruma i 75 mŸ

potkrovqa, cijena 323.000,00 KM u

PRODAJA

IZNAJMQIVAWE

PP OO SS LL OO VV NN IIPP RR OO SS TT OO RR II

GGAARRAA@@EE

PRODAJA

KUPOVINA

ZAMJENA

IZNAJMQIVAWE

SS TT AA NN OO VV II

PRODAJA

ZZ EE MM QQ II [[ TT AA

ZAMJENA

PRODAJA

KK UU ]] EE

MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II �� MM AA LL II OO GG LL AA SS II

26. i 27. februar 2005.OGLASI22

centru Bawe Luke, tel. 065/649-232;

051/463-719

Prodajem kafi} i ku}u, tel. 051/385-

589; 385-411

Ovla{}eni sudski tuma~ - pre-

vodilac za wema~ki jezik povoqno

prevodi sve vrste tekstova, tel.

065/491-152 i 051/218-959

[kola engleskog jezika "Studia# u

biblioteci Obili}evo upisuje po-

laznike za kurseve engleskog jezi-

ka, tel. 051/466-993 i 065/604-209

Povoqno i uspje{no terapija an-

ticelulit program, terapeutska

masa`a, relax masa`a, tel. 051/224-

662; 051/224-661

Stalni sudski vje{tak ma{inske

struke vr{i procjenu ma{ina i

ure|aja radi hipoteke ili ste~aja,

posjeduje licencu, tel. 051/303-968;

065/895-971

Vodim poslovne kwige za samo-

stalne radwe zvati poslije 15 ~aso-

va, tel. 051/465-372

Profesor engleskog daje ~asove

odraslima, tel. 051/462-086

Djevojka sa zavr{enom trgova~kom

{kolom tra`i posao, (trgovina, bu-

tik, pekoteka), moler i farbar sa

vi{egodi{wim iskustvom vam sto-

ji na usluzi, kvalitetno i povoqno,

tel. 065/301-617

Brusim i lakiram parket i brods-

ki pod, tel. 051/428-070; 065/785-769;

065/545-943

Dajem instrukcije iz engleskog jezi-

ka, tel. 051/462-086

Usluge sre|ivawa va{eg psa:

{i{awe, kupawe, fenirawe, reza-

we noktiju, itd. tel. 065/646-284

U va{em vo}waku, obavqam kwi{-

ki: rezidbu, |ubrewe i za{titu vo}a,

povoqno, tel. 051/530-832

Tra`im posao, VKV kroja~, tel.

280-930

Projektujemo i gradimo monta`ne

ku}e i vikendice po naruxbi, zima

nije prepreka, tel. 065/775-533

Vr{im usluge prevoza putnika i

robe luksuznim automobilom na

razne relacije, veoma povoqno, tel.

065/834-011

Auto-praonica na tranzitu tra`i

radnike, tel. 065/528-872

"Adria# - hitno potrebni komer-

cijalisti, plata po dogovoru, tel.

065/591-823

Iskusan TV mehani~ar tra`i posao

u struci, mo`e i elektroinsta-

lacije, te ku}ni majstor, tel.

065/377-555

Tra`im posao wege bolesnika ili

~i{}ewa prostorija, stubi{ta i

ostalo, tel. 051/281-101

Potrebni saradnici za prodaju

uvoznih mebl-{tofova za tapaci-

rawe namje{taja, po dogovorenim

uslovima, tel. 065/638-472

Ovla{}eni sudski tuma~ za en-

gleski jezik, prevod i ovjera doku-

menata, povoqno, tel. 065/583-266

Usluge hemijskog dubinskog

~i{}ewa automobil luks sjedi{ta,

tapaciranog namje{taja, tepiha,

polirawe automobila, kvalitet-

no, povoqno, tel. 065/581-791;

065/641-010

Dimwa~ar vr{i usluge ~i{}ewe

dimwaka, pe}i centralnog grijawa

i {amotirawe, tel. 051/313-477;

065/969-636

Povoqno re`emo i vozimo drva,

tel. 051/207-196; 065/324-114

Posao ~i{}ewa prostorija i

sli~no ili wegu bolesnika, tel.

051/281-101

Dajem ~asove iz engleskog jezika, 2

~asa 8 KM, i prevod teksta, stran-

ica A4/10 KM, tel. 065/938-401

Internista obavqa ku}ne posjete,

065/526-532

Prodajem u Gradi{ci veliki pisa}i

sto, tel. 051/814-050

Veliko sni`ewe traktorskih kor-

pi, mo`e i na kredit, tel. 532-426;

065/483-598

Prodajem mrvilicu koja radi

sqede}e radwe: mrvi, {rotira, i

mrvi cijeli kukuruz, tel. 051/532-

426; 065/483-598

Podajem TA pe} 4 KW, 120 KM, tel.

281-447

Povoqno novi mobilni telefon

"nokia 30-40# i "simens A-57#, tel.

051/312-922; 065/899-737

Hitno prodajem aluminijumska luk-

sirana vrata 265h200 cm, betonske

stubi}e kom - 8 KM, zidana stijena

- 50 KM, tel. 051/303-472

065/874-020

[lifer za trosjed, 2 jastu~nice

kvalitetne, 3 topla ~ar{afa,

flanel 2 rozebijeli plus jo{

kvalitetne posteqine, veliki

ru~nik za pla`u, te mawi kvalitet-

ni prekriva~ od frotira za trosjed,

tel. 316-540

Prodajem elektri~ni {poret {po-

ret na drva, zamrziva~, fri`ider,

plakar, tel. 319-223

Prodajem revolver, "smit veson#

magnum 357, sa dozvolom 065/425-120

Za va{ kozmeti~ki salon ili or-

dinaciju "cepter# bioptron lampa,

cijena 300 KM, tel. 065/817-311

Sto za stoni tenis na to~ki}e, tel.

065/639-959; 051/429-941

Prodajem veliki ormar kasu - sef,

blagajni~ku kasu - sef; veliki

fri`ider sa ledenicom; zamrzi-

va~ ladi~ar, tel. 065/649-232;

051/463-719

Prodajem aut. digitalni aparat za

mjerewe krvnog pritiska, pod

garancijom, tel. 065/696-734

Prodajem regal i plakar za obu}u,

tel. 463-175

Prodajem poja~alo za bas gitaru,

tel. 065/329-759

Prodajem povoqno nov regal, tel.

065/522-170

Prodajem ugaonu garnituru, ugao sa

dva kau~a na razvla~ewe u odli~nom

stawu, tel. 051/413-336

Prodajem 2 kau~a, 2 foteqe, 2

fri`idera, tel. 051/303-625

Prodajem u Gradi{ci veliki pisa}i

sto, tel. 051/814-050

Prodajem balirano sijeno, tel.

050/213-382; 065/739-027

Nudim rezervoar, zimske gume i

prtqa`nik za kola "reno 4 TL#.

Sanke dajem besplatno, tel.

051/302-151

Prodajem grobnicu tricu u Perdu-

vima, zvati ujutro do 11 (popodne

od 15 ~asova), tel. 051/317-719

Prodajem u Gradi{ci veliki pisa}i

sto, tel. 051/814-050

Prodajem polovan zamrziva~ "san-

du~ar#, "Gorewe# 300 litara, ci-

jena 200 KM, tel. 051/350-185;

051/350-196

Prodajem opremu za ro{tiq, tel.

065/517-351

Prodajem ma{inu za pr`ewe ka-

fe (skoro nova) sa specijalnim

zatvorenim poklopcem, tel.

0038512859304

Prodajem pikado, tel. 065/624-626

Prodajem dje~ija mu{ka kolica po

cijeni od 40 KM, tel. 051/315-890;

065/530-861

Prodajem lamelu korpu, druk le`aj

i vodenu pumpu za "opel askonu

1.600#, zadwa vu~a, tel. 052/333-666

Prodajem rashladnu vitrinu ko-

ri{}enu samo pet mjeseci, du`ina

120 cm, ovalno staklo, cijena 900

KM, tel. 065/649-064

Prodajem smederevac polovan, tel.

469-734

Prodajem rashladnu vitrinu dugu 2

m, tel. 463-890

Prodajem 12 du`nih metara ukras-

nog zimzelena, tel. 051/354-549

Prodajem troja invalidska kolica,

jedna sa stolicom za WC, jedna

ru~na, jedna elektri~na, vazdu{ni

jastuk za sjedewe, sve novo, vrlo

povoqno tel. 380-822

Prodajem dva kau~a, vise}u kuhiwu

du`ine 2,5 m, plakar, ormar kao

ameri~ki plakar du`ine 2,5 m,

dje~iji radni sto (kao ormari})

povoqno, tel. 065/357-622

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i porez

i carina, tel. 051/318-376

Prodajem pile}e kosti za ku}ne

qubimce i profesionalnu ma{inu

za prawe su|a, tel. 051/303-127

Prodajem jedno grobno mjesto u

grobqu "Sveti Pantelija# tel.

051/207-106; zvati poslije 20 ~asova.

Prodajem dje~ija kolica, fri`ider

kombinovani, auto paktregere, hras-

tove letve, 250 h 745, kancelarijs-

ki sto 180h90 cm, tel. 051/461-684

Novo, novo, podno grijawe (ispod

tepiha, 3 h 2 mŸ), 50 KM, ku}na dosta-

va, tel. 065/609-939

Kupujem starine - zidne satove,

kwige, novac, ordewe, namje{taj,

sve starije od 80 godina, isplata

odmah tel. 065/510-766

Vidovita kroz san, {oqu i pasuq,

skida crnu magiju, rje{ava mnoge

porodi~ne i poslovne probleme,

Medina, tel. 055/206-715

Kucam maturske, diplomske i os-

tale tekstove, cijena 0,60 KM po

stranici, tel. 065/800-210

Loto, doma}i i strani, sistemsko

igrawe grupe igra~a, tel. 065/416-723

Prodajem krma~u, te{ka 140 kg, ek-

stra klase za priplod, tel. 380-629

Prodajem teretno vozilo "opel kom-

bo#, 1995. godina proizvodwe, 60 ks,

motor 1,6, pre|enih 89.000 kilo-

metara, servisiran, neocariwen,

tel. 053/811-303 i 065/966-523

Prodajem dobro o~uvan kamion

"mercedes#, petnaest godina bio

je parkiran, tel. 065/483-598;

051/532-426

Prodajem "VW vento# 1,9 TD, god-

ina proizvodwe 1995, pre{ao 140.000

km, 75 ks, boja plava metalik, cije-

na 10,500 KM, tel. 065/970-476

Prodajem "mercedes 123/300# tur-

bodizel, karavan, tel. 065/738-583

Prodajem "jugo 55# '89. godi{te, u

odli~nom stawu, tel. 065/683-273

Prodajem "lan~u Y#, god. 1997, u

odli~nom stawu, motor 1/1, benzin,

tel. 065/565-209

Prodajem TAM 75. Registrovann,

cijena povoqna, tel. 051/482-183

Prodajem "opel omegu# 1988. 2,3 ku-

bika - dizel, cijena po dogovoru,

tel. 065/565-209

Prodajem "nisan primeru# 1993. 2,0

dizel SLH, cijena po dogovoru, tel;

065/565-209

Prodajem "ford fijestu 1.6# dizel,

1987. godina, cijena: 2.500,00 KM,

tel. 065/914-252

"Ford orion#, '85 god. registrovan

do 5.5.2005. godine, povoqno, tel.

051/281-044

Prodajem kamion "mercedes 608#,

dobro o~uvan, povoqno, mo`e i za-

mjena za mawi "mercedes# uz do-

platu, tel. 051/280-717; 065/575-157

Prodajem "ford {korpion# dizel,

mo`e zamjena za mawe auto reg-

istrovano, tel. 065/609-939

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i porez

i carina, tel. 051/318-376

Prodajem GT 4 '89. godi{te, reg-

istrovan do 6. mjeseca, tel. 051/458-

126; 065/946-351

Prodajem "ford fijestu 1.3#, kom-

plet opremqena, god. 2001. tel.

065/510-203

Prodajem "golf 3#, godina pro-

izvodwe 1997, benzinac 1.6 petoro

vrata, centralna brava, pre{ao

50.000 kilometara, registrovan, ci-

jena 13.100 KM, tel. 065/437-967

Prodajem TAM i "trabant# u is-

pravnom stawu, tel. 051/781-202

Prodajem "zastavu 128#, 1987. godi-

na proizvodwe, tel. 065/641-436;

051/219-214 (zvati od 15 do 22 ~asa)

Prodajem kamion "mercedes 508#,

ispravan, u voznom stawu, veoma

povoqno, tel. 065/687-960;

051/306-770

Prodajem kombi "reno trafik#, g.

p. '86, generalno ura|en, istekla

registracija, cijena fiksna 1.800

KM, tel. 065/510-766

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove, te

kriva i rezana ogledala sa ugrad-

wom za putni~ka kola, farovi za

"golf# i "mercedes# - majstor min-

uta, tel. 065/538-048

Intelektualac iz Sarajeva tra`i

otmjenu zdravu damu do 50 godina,

bez obaveza, za zajedni~ki `ivot u

Bawoj Luci, tel. 065/713-512 molim

zvati od 9 do 19 ~asova

LLII^̂NNII OOGGLLAASSII

AA UU TT OO MM OO BB II LL II

RR AA ZZ NN OO

USLUGE

PPOOSSAAOO

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mmail adresu: marketing@glassrpske.com

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

MM AA LL II OO GG LL AA SS II

KK UU PP OO NN ZA BESPLATNE MALE OGLASE

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA DOBOJ

NA^ELNIK OP[TINE

DOBOJ

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske# broj 20/2001), na~elnik op{tine ponovo objavquje

OGLAS

za prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za izvo|ewe radova

I Predmet javnog oglasa:

Predmet oglasa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za izvo|ewe radova

na stambenim objektima u ulici \enerala Dra`e 24 - 26 i ulici Kraqa Tvrtka 3 - 7 u Doboju:

- elektroenergetski prikqu~ak

- telefonski prikqu~ak

II Investitor je op{tina Doboj.

III Pravo u~estvovawa:

Pravo u~estvovawa imaju sva pravna lica registrovana u RS i Federaciji BiH za obavqawe

ove djelatnosti i sa licencom izdatom od nadle`nog Ministarstva RS za ovu vrstu radova.

IV Uslovi za davawe ponuda:

Dokumentacija za davawe ponuda mo`e se podi}i u zgradi op{tine Doboj, soba broj 41, najkasnije

do 7.3.2005. godine do 12 ~asova.

Za preuzetu dokumentaciju ponu|a~ je du`an da uplati iznos od 100,00 KM na `iro ra~un broj:

5620050000157390, vrsta prihoda 729124, ostali op{tinski prihodi, bux. org. 0028120.

Sadr`aj ponude:

- naziv i ta~na adresa ponu|a~a,

- izvod iz sudskog registra (ne stariji od 3 mjeseca)

- licenca za izvo|ewe radova,

- potvrda o registraciji kod poreske uprave ponu|a~a (kopija).

- pregled kadrovske strukture zaposlenih ovjeren od PIO,

- uvjerewe poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama (ne starije od 3 mjeseca) ili reka-

pitulaciju isplate posqedwe plate zaposlenim radnicima ovjerena od strane poslovne banke

preko koje je vr{ena isplata za zaposlene radnike ponu|a~a za spisak ovjeren kod PIO,

- referenc listu dosada{wih radova,

- ovjerena izjava da ponu|a~ prema ~lanu 24. Zakona o postupku nabavke robe i usluga i ustu-

pawu radova nema smetwe da u~estvuje u javnom nadmetawu.

- rok izvo|ewa radova

- garantni rok

Sve kopije dokumenata moraju biti ovjerene.

b) Finansijski dio ponude:

- ponu|ena cijena,

- uslovi pla}awa (tra`i li avans ili ne)

- rok pla}awa po zavr{etku posla.

V Kriterijumi za evaluaciju ponuda:

Izbor najpovoqnije ponude izvr{i}e se kroz bodovawe u dva dijela i to:

- bodovawe tehni~kog dijela ponude

- bodovawe finansijskog dijela ponude.

VI Podno{ewe i otvarawe ponuda:

Ponude, propisno zatvorene, dostaviti u koverti sa posebno odvojenim kovertama tehni~kog

dijela ponude i finansijskog dijela ponude. Na koverti je obavezno nazna~iti "Ponuda za iz-

vo|ewe radova na elektroenergetskom i telefonskom prikqu~ku stambenih objekata i ul.

\enerala Dra`e i Kraqa Tvrtka, ne otvaraj# do 7.3.2005. god.

Ponude se mogu dostaviti pismenim putem na adresu Op{tina Doboj, Hilandarska br. 1 ili

li~no u kancelariju broj 41, zakqu~no 7.3.2005. godine do 12 ~asova.

Otvarawe ponuda obavi}e se 7.3.2005. godine u 13 ~asova, u zgradi op{tine Doboj, soba broj 28.

Za sve informacije obratiti se li~no ili na telefon 053/242-002.

O rezultatima javnog nadmetawa svi u~esnici bi}e pismeno obavije{teni u roku od 8 dana od

dana otvarawa ponuda.

Apoteci "Althea# u Gradi{ci potrebni

diplomirani farmaceut i farmaceutski tehni~ar

sa polo`enim stru~nim ispitom.

Tel.: 051/816-777

AD TRANSPORT "VIHOR# BRATUNAC p. o.

Mat. broj: 1048279, 75420 Bratunac, Drinska 10, tel/faks: + 387 (0) 56 881 874, 881 323

Broj: 81/05

Bratunac, 22.2.2005. godine

JAVNI OGLAS

za prodaju rashodovanih osnovnih sredstava, sirovina i otpada

AD "VIHOR# BRATUNAC iz Bratunca raspisuje javni oglas za prodaju rashodovanih

osnovnih sredstava, sirovina i otpada na osnovu Odluke Upravnog odbora broj:

52/05 od 4.2.2005. godine.

Ponude se dostavqaju u zape~a}enoj koverti na adresu preduze}a do 13 ~asova dana

1.3.2005. godine.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 056/881-520.

26. i 27. februar 2005. OGLASI 23

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se

tu`na godina od smrti na{eg dra-

gog

NIKOLE

SAMARXIJE

Toga dana u 11 ~asova odr`a}e se

jednogodi{wi pomen na mjesnom

grobqu u selu Bukova~a, op{tina

Petrovac.

O`alo{}ena porodica, rodbina i

prijateqi

005154 A-3 G

Dana 27.2.2005. godine navr{ava se

40 tu`nih dana od iznenadne smr-

ti na{e drage majke i bake

JOVANKE

MOM^ILOVI]

S qubavqu i po{tovawem, tvoji

najmiliji: sin Milivoje, k}erke

Rosa, Slavojka i Zora, snaha, zeto-

vi i unu~ad

005092 A-3 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se

tu`na godina od smrti na{eg dra-

gog

DU[KA

[OBOTA

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~-

nu ku}u.

Uvijek }e{ biti u na{im srcima.

Tvoji: supruga Milkica, sin Bran-

ko, k}eri Dragana i Mirjana, zeto-

vi Mirko i Ranko i unuka Bogdana

005155 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

NIKOLU

TRNINI]A

Dana 29.2.2005. godine navr{ava se

devet godina od smrti. U nedjequ,

27.2.2005. godine u 11 ~asova na gro-

bqu "Sveti Pantelija# posjeti}e-

mo wegov grob i polo`iti cvije}e.

O`alo{}ena majka Stojanka sa po-

rodicom

005152 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

MILANA

SANDI]A

Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-

vqen.

Sestra Slavica i zet Vid sa dje-

com

005150 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

MILANA

SANDI]A

Vje~no }emo te pamtiti i ~uvati u

na{im srcima.

Sestra Qubica i zet Rade sa dje-

com

005150 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

MILANA

SANDI]A

^uva}emo uspomenu na tebe i tvoj

lik.

Sestra Milica i zet Gostimir sa

djecom

005150 A-2 G

Tu`no sje}awe na prijateqa

MILANA

SANDI]A

Darko Tadi}

005158 A-1 G

Tu`no sje}awe na prijateqa

MILANA

SANDI]A

[ubara

005158 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

i pa{anca

MILANA

SANDI]A

Svastika Biqana i pa{anac Dra-

{ko

005156 A-1 G

Dana 28.2.2005. godine navr{avaju se

dvije tu`ne godine od kada nas je na-

pustio na{ dragi

GOJKO

[IKMAN

U subotu, 26.2.2005. godine u 10 ~a-

sova posjeti}emo wegovu vje~nu ku-

}u na grobqu u Aginom Selu, polo-

`iti cvije}e i zapaliti svije}e.

Tvoji najmiliji: Jovanka, Mom~ilo,

Momirka, Jelka, Zorica, Novak,

Momir, Radmila i Katarina

005146 A-4 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se

tu`na godina od smrti na{e drage

supruge i majke

CVIJETE

MILO[EVI]

Suprug Gli{o i k}erka Dubravka

005160 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

CVIJETU

MILO[EVI]

K}erka Dubravka, zet @eqko, unuk

Filip i unuka Elena

005160 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

CVIJETU

MILO[EVI]

Sestra Rada sa porodicom

005160 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

CVIJETU

MILO[EVI]

Brat Zoran sa porodicom

005160 A-1 G

Dana 27.2.2005. godine navr{ava se

tu`nih godinu dana kako nas je na-

pustio na{ voqeni suprug i otac

TOMA

(Cvije)

DOWAK

Tog istog dana posjeti}emo wegovu

vje~nu ku}u i zapaliti svije}e, te

pozivamo rodbinu, kom{ije i pri-

jateqe da nam se pridru`e.

Supruga Milena, sin Cvijo i k}er-

ka Dragana

005104 A-5 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

TOMU

Sestra Bosa sa porodicom

005104 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

VUKICU

VUJAKOVI]

26.2.2003-26.2.2005.

Majko,

bila si i ostala radost postoja-

wa.

Tvoja k}erka Mira sa porodicom

005148 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

CVIJETU

MILO[EVI]

Brat @arko sa porodicom

005160 A-1 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se

{est tu`nih mjeseci od kako nije

sa nama na{ dragi

RADOVAN

BLA@ENOVI]

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom

grobqu, polo`iti cvije}e i zapa-

liti svije}e.

O`alo{}ena porodica: majka Cvi-

jeta, supruga Miqa, sin Milenko,

sestre Radmila i Radosava te bra-

}a Rodoqub i Du{ko sa porodica-

ma

005153 A-5 G

Tu`no sje}awe na voqenog sina

RADOVANA

Vje~no o`alo{}ena majka Cvijeta

005153 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog

supruga i oca

RADOVANA

Uvijek }e{ biti u na{im srcima,

voqen i nezaboravqen.

Tvoji: supruga Miqa i sin Milen-

ko

005153 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

RADOVANA

Sestra Radosava i zet Milivoje sa

djecom

005153 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

RADOVANA

Sestra Radmila i zet Braco sa dje-

com

005153 A-1 G

Sje}awe na dragog supruga i oca

STOJANA

BAJI]A

26.2.2001-26.2.2005.

Neka te u ti{ini vje~nog mira pra-

ti na{a qubav ja~a od vremena i

zaborava.

Supruga Savka, k}erka Biqana i

sin Brane

005128 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

CVIJETU

MILO[EVI]

Brat Milorad sa porodicom

005160 A-1 G

Tu`no sje}awe na brata

RADOVANA

Brat Rodoqub sa porodicom

005153 A-1 G

Tu`no sje}awe na brata

RADOVANA

Brat Du{ko sa porodicom

005153 A-1 G

SLAVKO

MILANOVI]

Odr`a}e se {estomjese~ni pomen

27.2.2005. godine u 11.30 ~asova, gro-

bqe [qivice.

Zahvalna porodica

005102 A-3 G

Dana 28.2.2005. godine navr{ava se

tu`nih {est mjeseci od smrti na-

{e drage

DOBRILE

CVIJI]

Posjeti}emo wenu vje~nu ku}u.

Vje~no o`alo{}eni: suprug Mile,

k}erke Jasmina i Sawa i ostala

mnogobrojna porodica

005123 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog sina,

brata i oca

MILUTINA

MACANOVI]A

28.2.1994-28.2.2005.

U nedjequ }emo posjetiti wegov

grob, zaliti ga suzama i okititi

cvije}em.

O`alo{}ena majka

005078 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga

i oca

MILUTINA

MACANOVI]A

Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-

vqen u na{im srcima.

Tvoji: supruga Ru`ica, sinovi Bo-

jan i Milan

005134 A-2 G

Dana 1.3.2005. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od kako nije s

nama na{a draga

MILKA

POPOVI]

Ni sva qubav, ni sve suze ne vrati{e tvoj `ivot, ali osta{e nam lije-

pe uspomene na tebe!

U nedjequ, 27.2.2005. godine u 11 ~asova posjeti}emo wen vje~ni dom, po-

lo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.

Tvoji najmiliji: suprug Drago, k}erke Slava i Nevena, zet Milo{, unu-

~ad Nada i Stefan, sestre Sloba, Rada i Vela sa porodicama

005127 A-8 G

Dana 27.2.2005 godine navr{ava se sedam najtu`nijih dana od gubitka na-

{eg jedinog sina

DRAGANA

(Vladimira)

IVI^I]A

Ovim putem zahvaqujemo svim prijateqima i poznanicima koji nam

uputi{e izraze sau~e{}a i pru`i{e nam utjehu u na{em velikom bolu.

Posebno zahvaqujemo kolektivu TAD "Gra|a# B. Luka i direktoru Mi-

ri Jungi}u.

O`alo{}eni roditeqi: otac Vladimir i majka Milkica

005151 A-8 G

Povodom smrti na{eg dragog

@ARKA

DAKI]A

Odr`a}emo ~etrdesetodnevni pomen 26.2.2005. godine na Novom grobqu

u 11 ~asova.

Porodica Marjanovi}

005147 A-6 G

Tu`no sje}awe na drage roditeqe

Wihovi najmiliji: k}erke Dijana, Biqana i unuka Arijana

005166 A-7 G

24

MILENKO

BOJI]

1999-2005.

NADA

(Klincov)

BOJI]

i

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je 25.2.2005.

godine u 69. godini `ivota preminuo na{ dragi

DRAGOQUB

(Bo{ka)

TADI]

Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 27.2.2005. godine, na Pravoslavnom gro-

bqu u Rami}ima. Povorka kre}e u 13 ~asova ispred ku}e `alosti.

O`alo{}eni: supruga Mira, k}erka Bo`ana, zet Vlado, unu~ad Sini{a i

Biqana, svastika Zorka i ostala rodbina i prijateqi

005176 A-8 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

MILEVE

MI^I]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti

Pantelija#.

O`alo{}ena porodica

005169 A-8 G

Dana 25.2.2005. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dragog

JOVE

GRBI]A

U nedjequ, 27.2.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u.

O`alo{}ena porodica

005167 A-8 G

Sa velikom tugom obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo davati

~etrdesetodnevni pomen 27.2.2005. godine na Novom grobqu Sokolac

SLOBODAN

(Milivoja)

GRUJI]Dragi na{ Slobo, zauvijek si oti{ao u svoj vje~ni dom, ali u ti{ini tvoga

vje~nog doma prati te neizmjerna qubav na{a.

O`alo{}eni tvoji najmiliji: supruga, sin, k}erke, bra}a, sestre, snahe, bra-

ti}i, brati~ine i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

Neka ti je od Boga vje~ni mir i pamjat.

Porodica Gruji} 003175 A-8 IP

Posqedwi pozdrav dragom ocu

DRAGOQUBU

od k}erke Bo`ane, zeta Vlade, unu-

ka Sini{e i unuke Biqane.

005176 A-1 G

Posqedwi pozdrav zetu

DRAGOQUBU

od Predraga Dowka.

005176 A-1 G

Posqedwi pozdrav pa{ancu

DRAGOQUBU

od Svetka Malini}a i Bijelice sa

porodicom.

005176 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog oca

SLAVKO

HANGI

S qubavqu i po{tovawem, tvoje k}erke Qiqana i Sne`ana sa porodica-

ma

005175 A-6 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGOQUBU

od brata Alekse sa porodicom.

005176 A-1 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se 40

tu`nih dana otkako je preminuo na{

dragi suprug, otac, brat i djed

VITOMIR

(Svetka)

POPADI]

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo we-

govu vje~nu ku}u i polo`iti cvije-

}e.

O`alo{}eni: supruga An|a, sin Ra-

dovan, k}erka Mirjana, zet Radenko,

snaha Dragana i unuci Marko i Da-

vid

005063 A-4 G

Posqedwi pozdrav pa{ancu

DRAGOQUBU

od Mirka [ukala i Dragice sa po-

rodicom.

005176 A-1 G

Posqedwi pozdrav

DRAGOQUBU

od svastike Krstine sa porodicom.

005176 A-1 G

Tu`no sje}awe

SLAVKO

HANGI

Porodice Varunek, Ini} i Tegel

005139 A-A-6 G

Tu`no sje}awe na voqenog supruga

VITOMIRA

od supruge An|e.

005063 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca

VITOMIRA

od k}erke Mirjane, zeta Radenka

i unuka Marka i Davida.

005063 A-1 G

Tu`no sje}awe na ujaka

RADU

SUBA[I]A

Daliborka i Lune

005172 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

QUBOMIRA

Brat Du{ko, snaha Stojanka, ne}a-

kiwa Qiqana i ne}aci Qubi{a i

Sini{a

005135 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

QUBOMIRA

od sestre Du{anke, zeta Vase, se-

stri~ine Tamare i sestri}a Nema-

we

005136 A-1 G

Dana 26.2.2005. navr{ava se sedam tu-

`nih dana od smrti na{eg dragog oca

i dede

VIDA

VICE

DESPOTA

Toga dana posjeti}emo wegov grob

na Gradskom grobqu "[u{war# u

Sanskom Mostu.

Ovom prilikom zahvaqujemo dokto-

ru Mili [olaji na svesrdnoj pomo-

}i koju je ukazao na{em ocu.

O`alo{}ene k}erke: Olga, Sava, Na-

da i Dara sa porodicama

005164 A-5 G

Tu`no sje}awe na dragog

VIDA

VICU

DESPOTA

Daqina koja nas je razdvajala nije

izbrisala divne uspomene koje me za

tebe ve`u.

Vje~no zahvalan tvoj Svetislav - Sve-

to iz Australije

005164 A-3 G

Dana 27.2.2005. godine navr{ava se 40

tu`nih dana od smrti na{e drage

VIDOSAVE

OBRADOVI]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti

Pantelija#.

Porodica Obradovi}

005168 A-3 G

RADE

SUBA[I]

26.2.2004 - 26.2.2005.

Tu`no sje}awe na dragog supruga i ta-

tu. Tvoj plemeniti i dobri lik `i-

vje}e vje~no s nama.

Supruga Danica, k}erke Zvjezdana i

Svjetlana, zet Neboj{a i unu~ad Ni-

kola i Jana

005173 A-3 G

RADE

SUBA[I]

Godina dana nije umawila tugu za to-

bom. Sje}awa i uspomene traju i tra-

ja}e dok `ivimo.

Tvoja sestra Vidosava

005170 A-2 G

Dragi brate

RADE

Ve} godinu dana sa tugom koju vri-

jeme ne lije~i. Bol i praznina osta-

ju.

Tvoj brat Miladin

005170 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog sina

QUBOMIRA

MAR^ETI]A

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima

voqen i nezaboravqen.

Tvoji: mama Milka i tata \oko

005135 A-2 G

Sje}awe na na{u dragu

KOVIQKU

[INDRAK

28.2.1999 - 28.2.2005.

Draga majko, tvoj lik i tvoja dobro-

ta `ivje}e vje~no u nama.

Tvoji najmiliji

005159 A-2 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se

40 tu`nih dana od smrti voqenog

brata, {urjaka i ujaka

GOJKA

(Doj~ina)

UDOVI^I]A

O`alo{}eni: sestra Milica i zet

Milomir sa djecom

005149 A-2 G

RADE

SUBA[I]

Godina dana pro|e, zaborav ne po-

stoji, utjehe nema. Koliko je bolan

`ivot bez tebe brate, to znaju samo

oni koji te vole.

Tvoja sestra Swe`ana sa porodi-

com

005171 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenog dedu

VITOMIRA

od unuka Marka i Davida.

005063 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog brata

VITOMIRA

od brata Milomira i snahe Gospe.

005063 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog strica

VITOMIRA

od sinovke Rade i Nevene.

005063 A-1 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se 40

tu`nih dana od smrti na{e drage

MILIJE

DIQEVI]

O`alo{}ena porodica

005112 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca

VITOMIRA

od sina Radovana i snahe Dragane.

005063 A-1 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini i

prijateqima da je dana 24.2.2005. go-

dine, u 77. godini `ivota, preminu-

la na{a draga

BRANKA

(Vojke)

KECMAN

Sahrana }e se obaviti 26.2.2005. go-

dine u 13 ~asova na Novom grobqu u

Bawoj Luci.

O`alo{}ene porodice: Debeqak,

Mrak i Stanimirovi}

005174 A-3 G

25

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.

In memoriam

BORO

(Frawe)

ITALO

25.2.1995 - 25.2.2005.

Nikad te ne}e zaboraviti, tetka

Finka i Quba sa porodicom

A1-R

Tu`no sje}awe

SLAVKO

MILANOVI]

28.8.2004 - 26.2.2005.

S tugom i po{tovawem ga se sje}a

brat Ilija s porodicom

004118-A1Z

Dana 26.2.2005. navr{ava se {est mje-

seci otkako nije sa nama na{ dragi

VASKRSIJA

[IPKA

S qubavqu i po{tovawem, sin Ran-

ko s porodicom

005162 A-2 G

Dana 26.2.2005. navr{ava se {est mje-

seci otkako nije sa nama na{ dragi

VASKRSIJA

[IPKA

S qubavqu i po{tovawem, supruga

Gospava i k}erka Kosana s porodi-

com

005162 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog pa{u, sva-

ka i tetka

VASKRSIJU

[IPKU

S po{tovawem, porodica Graorac

005162 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

MILANA

SANDI]A

od prijateqica Jelene, Goge i Dra-

gane.

004119-A1Z

Posqedwi pozdrav dragoj

KOVIQKI

BLAGOJEVI]

od Brane, Mladena i Nade Veleti}.

004114-A1Z

Posqedwi pozdrav teta

KO]I

Vje~no }u te voqeti i po{tovati.

Hvala ti {to si moje djetiwstvo u~i-

nila bezbri`nijim.

Tvoj Mladen

004114-A1Z

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

QUBICI

od sestre Tonke, Du{ka i djece.

005181 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj strini

QUBICI

od Dragane i Makse sa djecom.

005181 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj ujni

QUBICI

od Steve i Qiqe sa djecom.

005181 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj ujni

QUBICI

od Milke sa djecom.

005181 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

MILANA

SANDI]A

od prijateqa Braji}a.

004119-A1Z

Posqedwi pozdrav dragoj ujni

QUBICI

od Ile i Milija sa djecom.

005181 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj ujni

QUBICI

od Dra`enka i Stojanke sa djecom.

005181 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragoj jetrvi

QUBICI

od jetrve Joke Bawac.

005181 A-1 G

Dana 26.2.2005. godine navr{ava se 40

tu`nih dana od smrti na{eg dragog

GOJKA

UDOVI^I]A

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvi-

je}e i zapaliti svije}e.

O`alo{}ena porodica

005183 A-3 G

26Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 25.2.2005. godine,

nakon duge i te{ke bolesti, u 52. godini `ivota preminula na{a draga

QUBICA

(ro|. Qevar)

BAWACSahrana }e se obaviti u subotu, 26.2.2005. godine, u 15 ~asova na Novom gr-

bqu u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: suprug Vaso, sin Sa{a, otac Anto, majka Ru`a, sestre Mari-

ca, Kate, Mira, Ankica, Qiqa i brat @eqko, te ostala mnogobrojna rod-

bina i prijateqi

005182 A-8 G

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA DOBOJ

NA^ELNIK OP[TINE

DOBOJ

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe i usluga i ustupawu radova ("Slu`beni

glasnik Republike Srpske# broj 20/2001), na~elnik op{tine objavquje

OGLAS

za prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

I Predmet javnog oglasa:

Predmet oglasa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku goriva i

maziva za 2005. i 2006. god, odnosno do 31.12.2006. godine.

II Investitor je Op{tina Doboj.

III Pravo u~estvovawa:

Pravo u~estvovawa imaju sva pravna lica registrovana za obavqawe djelatnost koja je pred-

met nabavke.

IV Uslovi za davawe ponuda:

Rok isporuke: prema nalozima izdatim od strane naru~ioca

Mjesto isporuke: op{tina Doboj

Na~in pla}awa: po isporuci robe.

Sadr`aj ponude:

- naziv i ta~na adresa ponu|a~a,

- izvod iz sudskog registra (ne stariji od 3 mjeseca)

- potvrda o registraciji kod poreske uprave ponu|a~a (kopija),

- pregled kadrovske strukture zaposlenih ovjeren od PIO,

- uvjerewe poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama (ne starije od 3 mjeseca) ili reka-

pitulaciju isplate posqedwe plate zaposlenim radnicima ovjerena od strane poslovne banke

preko koje je vr{ena isplata za zaposlene radnike ponu|a~a za spisak ovjeren kod PIO,

- ovjerena izjava da ponu|a~ prema ~lanu 24. Zakona o postupku nabavke robe i usluga i ustu-

pawu radova nema smetwe da u~estvuje u javnom nadmetawu.

Sve kopije dokumenata moraju biti ovjerene.

b) Finansijski dio ponude:

- ponu|ena cijena,

- kvalitet,

- uslovi pla}awa (tra`i li avans ili ne)

V Kriterijumi za evaluaciju ponuda:

Izbor najpovoqnije ponude izvr{i}e se kroz bodovawe u dva dijela i to:

- bodovawe tehni~kog dijela ponude

- bodovawe finansijskog dijela ponude.

VI Podno{ewe i otvarawe ponuda:

Ponude, propisno zatvorene, dostaviti u koverti sa posebno odvojenim kovertama tehni~kog

dijela ponude i finansijskog dijela ponude. Na koverti je obavezno nazna~iti "Ponuda za nabavku

goriva i maziva za 2005. i 2006. god. odnosno do 31.12.2006. god.#, ne otvaraj# do 7.3.2005. god.

Ponude se mogu dostaviti pismenim putem na adresu Op{tina Doboj, Hilandarska br. 1 ili

li~no u kancelariju broj 41. zakqu~no sa 7.3.2005. godine do 12 ~asova.

Otvarawe ponuda obavi}e se 7.3.2005. godine u 13 ~asova, u zgradi op{tine Doboj, soba broj 28.

Za sve informacije obratiti se li~no ili na telefon 053/242-002.

O rezultatima javnog nadmetawa svi u~esnici bi}e pismeno obavije{teni u roku od 8 dana od

dana otvarawa ponuda.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl. glas-

nik RS# br. 20/01), generalni direktor objavquje:

PONOVNO JAVNO NADMETAWE

za prikupqawe ponuda za uslugu prevoza radnika

I OP[TI PODACI

1. NARU^ILAC: @eqeznice Republike Srpske, AD - Doboj, Svetog Save 71.

2. PREDMET NADMETAWA: Prikupqawe ponuda radi izbora najpovoqnijeg ponu|a~a za

uslugu prevoza radnika u trajawu od 70 (sedamdeset) dana na relaciji Bawa Luka - stara Dubra-

va (Ukrina) - Bawa Luka.

3. MJESTO IZVR[EWA USLUGA: U prethodno navedenim mjestima.

4. ROK IZVR[EWA USLUGA: U toku 2005. godine.

5. CIJENE: U konvertibilnim markama, bez poreza.

II PRAVO NA NADMETAWE

U nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i ukoliko su registrovani za obavqawe predmetne

djelatnosti.

III PREUZIMAWE DOKUMENTACIJE POTREBNE ZA NADMETAWE

Dokumentaciju potrebnu za nadmetawe ponu|a~i mogu preuzeti svakog radnog dana na adresi:

@eqeznice RS, AD - Doboj, Svetog Save 71, soba 31 (u vremenu od 7 do 15 ~asova).

Tender dokumentacija se mo`e preuzeti na naprijed navedenoj adresi, uz nepovratnu uplatu

od 50,00 KM.

Uplatu je potrebno izvr{iti na `iro ra~un broj 5620050000303569 kod Razvojne banke Doboj

u korist @eqeznica RS, AD Doboj, sa naznakom: "Otkup dokumentacije za javno nadmetawe

za uslugu prevoza radnika#.

IV KRITERIJUMI ODRE\IVAWA NAJPOVOQNIJE PONUDE

- cijena usluge i

- uslovi i na~in pla}awa.

Prilikom procjene ponuda komisija mo`e tra`iti obja{wewe odre|enih elemenata ponude.

V PODNO[EWE PONUDA

Rok za prispije}e ponuda je 4.3.2005. godine do 12 ~asova na adresu: @eqeznice Republike

Srpske, AD Doboj, ulica Svetog Save 71.

Ponude dostaviti u zape~a}enim kovertama sa naznakom: "NE OTVARATI - ZA RAZMA-

TRAWE PONUDA ZA USLUGU PREVOZA RADNIKA#.

Javno otvarawe ponuda izvr{i}e se 4.3.2005. godine u 13 ~asova u zgradi @eqeznica RS, AD.

Doboj, ul. Svetog Save br. 71, sala br. 69.

Ponu|a~i ili wihovi pismeno ovla{}eni predstavnici imaju pravo da prisustvuju ot-

varawu ponuda.

Obavje{tewe o rezultatima nadmetawa bi}e dostavqeno svim u~esnicima nadmetawa u roku

od osam dana nakon izbora najpovoqnijeg ponu|a~a.

Tro{kovi izrade ponude padaju u cijelosti na teret ponu|a~a.

Naru~ilac zadr`ava pravo odbijawa svih ponuda, te pravo poni{tewa nadmetawa u bilo

koje vrijeme prije zakqu~ewa ugovora, bez sno{ewa ikakve odgovornosti prema ponu|a~u

ili ponu|a~ima i bez ikakve obaveze da informi{e ponu|a~e o razlozima za takvo djelo-

vawe naru~ioca.

Sve potrebne informacije mo`ete dobiti na telefon 053/241-322, lokal 350.

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mmail: biljana_v@gradiska.com.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa

i ~ituqe u Gradi{ci

mo`ete predati

dopisni{tvu

#Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCII

Po{tovani ~itaoci,

gra|ani ^elinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu

Luku da biste u "Glasu Srpske#

objavili va{u reklamnu

poruku, mali oglas, ~ituqu i

sli~no. Dovoqno je da do|ete u

redakciju "^elina~kih novina#

i tu po istoj cijeni zavr{ite

posao, a mi }emo za vas pro-

slijediti va{e poruke. Time

}ete u{tedjeti vrijeme i

tro{kove putovawa.

Adresa redakcije: Vojvode Mi-

{i}a bb,

telefoni: 852-547, 851-695.

O~ekujemo vas!

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. VODI^ 27 Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 301-300

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 304-745

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Gradska uprava 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 835-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895

Agencija za prodaju avio karata 219-973

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Taksi stanica 215-333

"A# taksi 1500

"Bel# taksi 1550, 1544

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-316

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-842

Veterinarska stanica 303-113

"^isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010

Komisija za tra`ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 212-323

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 304-590

AMS RS 1285, 301-464, 349-412

Narodno pozori{te RS 314-006

Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i

~etvrtkom u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-

jedom u 12 ~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-

qom u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-

jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-

jeqkom u 22 ~asa

Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote

i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30

~asova

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci

Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-

jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-

ota i nedjeqa u 21.10

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Kasindo 676-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Kasindo 677-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 677-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto savez Pale 223-842

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Kasindo 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-401

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Revena# 216-301

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

@eqezni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti

(centrala) 730-010

Dom zdravqa, prva pomo} 732-719

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine

(centrala) 731-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 730-192

Vlaseni~ka

Radio-televizija VRT 731-731

Komesarijat za izbjeglice 734-208

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 731-877

Dom kulutre 730-248

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 620-654

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina

- centrala 620-586

Rehabilitacioni centar

"Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinska stanica

"Energopetrol# 620-261

Romanijaputevi 620-722

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

8.02 Horoskop

8.05 Gospodin La`ni},

crtani film

9.00 Disko `ace, serija

10.00 Lilihip

11.00 Disk svijet, serija

11.30 Marsupilami, serija

11.55 Vijesti

12.00 Auto {op magazin

12.30 Svi vole Rejmonda,

serija

13.00 [ou Mirjane Bobi} -

Mojsilovi}

13.55 Vijesti

14.00 Veliko drve}e, film

15.30 Svjetska ba{tina

16.00 Subotom uz "Don kafe#

17.25 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Dinotopija, serija

19.00 Vijesti

19.30 Crtani film

20.00 Dok. program

20.30 8 jednostavnih pravila,

serija

20.55 Sport centar

21.00 Fudbal: Deportivo -

Real Madrid, prenos

21.50 Sport centar

22.00 Fudbal, drugo

poluvrijeme

22.50 Distrikt, serija

23.50 Sport centar

23.55 Vijesti

00.00 Sinema magika

00.30 Doktor Xekil i mister

Hajd, film

2.00 Horoskop

6.30 Jutarwi program

8.30 Tamna je no}, film

10.05 Nestrpqivi snovi

10.40 Putopis

11.30 Put vina

12.00 Stem

12.30 Auto {op magazin

13.00 Emisija Helsin{kog

odbora za qudska prava

14.30 Stil

15.15 Vitafon, zvuk koji

lije~i

15.50 Sportska galaksija

16.25 VIP stars

17.55 Alo, o|e mobilni

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.55 Alo, o|e mobilni

19.05 Gra|ani govore

19.10 Brkanina kuhiwa

19.30 BN monitor

20.10 Alternativa medika

20.15 Uz {ank

22.20 Folk parada Renomea

23.00 Horoskop

23.05 [korpionov izvor,

film

00.45 Presreta~i, film

2.15 Totalna romansa, film

3.55 Stem

4.30 Fri tajm

5.25 Migavci

6.05 Melos

7.10 Siti

7.20 Sarajevo na liniji

7.30 Mejd in Bawa Luka

7.40 Sportisimo

7.45 Vrijeme

8.00 Srce u plamenu, serija

9.00 Balkan net

10.05 Vrijeme

10.45 Siti kids

11.00 Novi damar

12.10 Mu}ke, serija

12.40 Siti kids

13.00 Xordan, serija

13.50 A sada Zijah

14.10 Gold mjuzik

15.50 Skrivena kamera

16.10 Pret a Porter

17.00 Srce u plamenu, serija

17.45 Vrijeme

17.50 Ukratko s. s.

18.20 Mu}ke, serija

18.50 Sportisimo

19.00 Xordan, serija

19.45 Vrijeme

19.50 Sarajevo na liniji

20.00 Mejd in Bawa Luka

20.10 Skrivena kamera

20.30 Fudbal

22.10 Ukratko s. s.

22.20 A sada Zijah

22.25 Generalno No. 1

23.15 Alo, alo, serija

23.45 Romper Stomper, film

1.20 Siti

1.30 Sarajevo na liniji

1.40 Mejd in Bawa Luka

1.50 Sportisimo

2.00 Sinovi Keti Elder,

film

4.00 Xordan, serija

5.00 Generalno No. 1

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.18 Muzi~ki intermeco

20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.30 Krug, sportski pregled

10.40 Dok. program

11.05 Ipak se okre}e

12.00 Crtani film

12.10 Lijek iz prirode

12.35 Hiqadu lotusa

13.00 Tabloid

14.10 Dok. program

15.10 Ostali, dok. program

15.55 Telefakt

16.30 Film

18.00 Bel dan

18.30 Mobile

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.05 Astro`ar

21.00 Dok. program

22.00 22 ~asa

22.35 Krug

22.45 Film

00.15 Glas Amerike

9.40 Horoskop

10.00 Opstanak

11.00 Me|unarodni pres-

centar

12.00 Skipijeve avanture,

crtani film

13.30 Folk {ou

14.05 Pomjeri moj svijet,

film

16.00 Nacionalna geografija

16.50 Horoskop

17.00 Kraj rata, film

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regiona

21.05 Xeri Springer

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.40 Zaboravqena tajna,

film

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS

6.05 Jutarwi program RTS

9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.15 Radosnica

11.15 Lijek iz prirode

12.00 Radio na TV

13.15 Kulturni mozaik

14.15 Metropole i regioni

svijeta

15.00 @eqoteka

16.00 Vikom tinovci

16.45 [arene ka`e

17.00 Dokaz stvarawa

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.15 Va{a `eqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.00 Hit dana

11.05 Krivica, reprize

serije

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Krivica, serija

15.50 Portal

16.00 Put vina, reporta`a

16.30 DW tajm

17.15 Peta no}

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Ekstra top mjuzik

21.05 Astro prsten

22.00 De~ko koji obe}ava,

film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za sqede}i

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

13.55 Tribunal

14.20 BHT vijesti

14.25 Gle~er, serija

15.10 Ski magazin

15.35 CIA, dok. program

16.30 Gudjer liga, magazin

16.55 Ko{arka: [iroki

Hercegtisak - [ibenka

18.40 Program za djecu

19.00 BHT vijesti

19.30 Evrokviz

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

7.00 Jutarwi program

9.30 Blagoje u svijetu

igra~aka

9.40 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

10.05 Princ i siromah,

crtani film

10.55 Tre}a nota

11.30 Prozornica

12.00 Vijesti

12.10 Emisija za

tinejxere

12.50 Ekologika

13.15 @ene govore

13.25 Kejt i Eli, serija

14.00 Vijesti

14.05 Kul tajm

15.25 Saobra}aj i mi

15.55 Fudbal: Aston Vila

- Everton, prenos

18.00 Stop bijeloj kugi

18.30 Sinemanija

19.00 Blagoje u svijetu

igra~aka

19.10 Crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Mond

20.45 Planine u RS -

Trebevi}

21.15 Ispod povr{ine,

serija

22.15 Subotom o sportu

22.50 Vijesti

22.55 Sport

23.00 Pod fewerom

00.00 Keti i Eli, serija

00.25 Zrak sunca, film

2.15 Muzika

Zrak sunca00.25RT RSUloge: Tran Nu,

Nu Kvin Nguen

"Zrak sunca# je savremeni vijetnamski

film, ~iji kvalitet fotografije i sponta-

nost radwe ~ini da nosi festivalsku etike-

tu. Bez ikakvih relacija sa morem ratnih fil-

mova "Zrak sunca# prati opu{ten `ivot po-

rodi~no povezanih qudi i bave}i se simpa-

ti~nim qubavnim problemima prikazuje metafizi~ki divan gradi}

u blizini Sajgona. ¥

Uloge: Kirk Daglas,

Eva Miler

Rimejk filma "Dolina xinova#, "Veliko dr-

ve}e#, prati pri~a o ambicioznom drvosje~i koga

tuma~i Kirk Daglas i wegovim poku{ajima da

stekne bogatstvo tako {to }e protjerati ~lanove

religiozne sekte sa wihove zemqe iz {ume Re-

dvud. Izme|u ostalog on ih organizuje da se odu-

pru svojim neprijateqima i predvodi ih u tom sukobu, a jedna od

avantura je i spasavawe glavne junakiwe iz odbjeglog voza. ¥

Uloge: Frederik Mar~,

Miriam Hopkins

Jedan ~ovjek je primjeren gra|anin. Drugi je

ubistvena nakaza londonskih no}i. Oni su doktor

Xekil i mister Hajd. Dobitnik Oskara Frederik

Mar~ igra ~ovjeka-~udovi{te u ekspresionisti~-

koj, primarnoj verziji ovog filma, transformi-

{u}i se ispred va{ih o~iju u demona koji je uticao na sve budu}e

filmove te vrste. ¥

Uloge: Rasel Krou,

Danijel Polok

Nacisti iz Melburna iskaquju svoj bijes

na grupi Vijetnamaca, koji "prqaju# wihov kraj.

Ali, Vijetnamci se grupi{u i uspijevaju da im

uzvrate. ¥

Uloge: Xon Vejn,

Din Martin

Bra}a Elder vra}aju se u Klirvoter na sa-

hranu majci. Najstariji od wih, Xon, poznat je

po prijekoj naravi i ~estim sukobima sa zako-

nom. Odlu~uju da vrate ran~ koji je wihov otac

izgubio na pokeru. ¥

Uloge: Piter O'Tul,

Ali{ia Silverston

Lord i ledi Foksli su ortodoksni britanski

par, koji je pao na niske grane. Bez sredstava da odr-

`avaju svoj luksuzni stil `ivota, primorani su da

izdaju svoj dvorac. Stvari postaju jo{ gore kada mo-

raju da prihvate uloge batlera i sobarice. Ono ~e-

ga ovaj par aristokrata kraqevskog porijekla jo{ ni-

je svjestan je da ih tek ~eka najve}i {ok wihovog `ivota. U goste im

dolazi ameri~ka rok grupa. ¥

Uloge: Emanuel Vogier,

Erik Roberts

Ponekad je boqe pro{lost ostaviti iza se-

be. Privatna detektivka Trejsi je vidovita i

ima svoju malu tajnu. U `ivotu joj do wene de-

vete godine ne{to nedostaje - wena pro{lost.

Sve se mijewa kad je senator Armita`, vode}i

predsjedni~ki kandidat, unajmquje da na|e we-

govu nestalu k}erku. Trejsi nailazi na kult

koji vodi Dejvid Mendez, tajanstveni guru, ~i-

je su telepatske mo}i ja~e od wenih. Uz Men-

dezovu pomo} Trejsi uspijeva da se sjeti svoje pro{losti i shvati

da je ona, kao i Mendez, proizvod nasilno prekinutog hladnokrvnog

eksperimenta. Trejsi je miroqubiva, za razliku od Mendeza, koji je

manipulativni psihopata. ¥

Uloge: Bili Bob Tornton,

Francis Mekdormand

Ed Krejn, vlasnik brija~nice u gradi}u u sje-

vernoj Kaliforniji, nezadovoqan je svojim `i-

votom. Nevjernost wegove supruge Doris daje mu

priliku za ucjenu. Nada se da }e time promije-

niti stvari naboqe. Me|utim, ubrzo ni{ta vi-

{e ne}e i}i po wegovom planu. ¥

Uloge: Stomi Bagzi, Titof

Zaplet filma se de{ava u Marsequ. Vrlo sum-

wivo ubistvo, prikazano kao samoubistvo, dola-

zi pod upitnik, nakon {to nestaje `rtvina k}er-

ka. Policija je pred ozbiqnim izazovom. Moraju

djelovati i to vrlo brzo i odlu~no. U akciji po-

zivaju najboqe qude kojima raspola`u - Gomeza i

Tavaresa. ¥

Uloge: Roberto Benini, Nikoleta Bra}i

Tridesetih godina 20. vijeka u Italiji Jevrej

Gvido, vlasnik jedne kwi`are, zapo~iwe svoju ̀ i-

votnu bajku tako {to se udvara, a poslije i o`eni

divnu `enu iz susjednog grada. Gvido i wegova su-

pruga imaju sina i `ive sre}no sve do trenutka

kada wema~ka vojska okupira Italiju. U poku{a-

ju da odr`i porodicu na okupu i pomogne svom si-

nu da pre`ivi u jevrejskom koncetracionom logo-

ru, Gvido zami{qa da je holokaust samo igra. ¥

Doktor Xekil i mister Hajd00.30ATV

Veliko drve}e14.00ATV

Romper Stomper23.45PINK - BH

Sinovi Keti Elder2.00PINK - BH

Zaboravqena tajna22.40K3

Pomjeri moj svijet14.05K3

Vra}awe duga23.40BHT 1

@ivot je lijep20.45OBN

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

26. i 27. februar 2005.PROGRAM - SUBOTA28

^ovjek koji nije bio tamo20.10BHT 1

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

20.10 ^ovjek koji nije bio

tamo, film

22.00 BHT vijesti

22.10 BHT sport

22.25 Global

22.55 Mjesto zlo~ina, serija

23.40 Vra}awe duga,

film

7.25 Bejblejd, crtani film

8.55 Moja djevojka je

zvijezda, serija

9.15 Serija

9.35 Lud za tobom, serija

10.00 Zabrawena qubav,

serija

12.20 Ameri~ki skandal,

serija

13.50 Tarzan: Kraq Wujorka,

serija

14.35 Cijena savjesti, serija

15.20 Pravi poziv, serija

16.10 Siguran plan, film

17.50 Zvijezde Ekstra

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv vikend

20.15 Operacija: Sabqarka,

film

21.55 Zmajev udarac, film

23.20 Plejboj: Grijesi

Holivuda, film

00.50 Vojnik, film

2.25 Bijeli gavran,

film

6.00 Pokemoni, animirana

serija

7.15 Siti kids

7.45 Qubav je kocka, serija

8.30 Ne mo`e da {kodi

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.55 Bo`en

11.00 Smolvil, serija

13.10 Gold mjuzik

14.10 Sitimanija

15.00 Epicentar, politi~ki

magazin

16.00 Sile prirode, film

18.35 Magazin IN

20.00 Qubav je kocka, serija

20.45 Pakleni toraw, film

22.40 Incident visokog

rizika, serija

00.45 Sile prirode, film

2.00 Na zadatku, serija

6.10 Jutarwi program

9.05 Ovo je Srbija

10.05 Muzi~ki film

12.00 Dnevnik 1

12.30 [arene la`e Laneta

Gutovi}a

13.00 7 TV dana

13.45 Sabornik

14.05 Lavirint, serija

15.05 Boja mraka, mini serija

16.05 Sasvim prirodno

16.45 Avantura

17.05 Odvedeni, film 1. dio

18.45 Tragom Kara|or|a

19.30 Dnevnik 2

20.05 Sre}ni telefoni, {ou

program

21.00 Odmetnici, film

23.00 Svijet sporta

00.00 Dnevnik 3

00.15 Festili{te, hronika

Festa

00.45 Repriza dnevnog

programa

6.00 Muzi~ki program

6.45 Snimak koncerta

8.00 Moj qubimac

8.30 Obrazovna serija

9.00 Obrazovni program

10.00 Animirana serija

10.25 Serija za djecu

11.00 Program za djecu

12.00 Unhcr - Povratak

12.30 Vrele gume

13.00 Sportski program

13.30 Fudbal PSCG,

kombinovani prenosi

15.30 Festili{te, hronika

Festa

16.00 Fudbal: Aston Vila -

Everton, prenos

17.55 Ko{arka PSCG,

prenos

20.00 Zlo me|u nama, serija

21.00 Balkanskom ulicom

22.00 Muzi~ki program

22.45 Svijet sporta

23.00 Ekvilibrijum, film

1.20 Repriza dnevnog

programa

6.00 Diskaveri

7.30 Ipak se okre}e

8.00 Dje~iji program

10.00 Udata za mafiju, film

12.10 Lopta

12.30 Far, dokumentarni

program

13.00 Putopisi

13.30 Ulovi trofej

14.00 Nije lako sa

mu{karcima, film

16.10 U trendu

17.30 Mo`e biti samo jedan

18.55 Telefakt

20.00 Idol, muzi~ki {ou

21.00 [ta mi sprema{, serija

21.30 [panski fudbal,

zagrijavawe

22.00 Fudbal, prenos

00.25 Idol, glasawe

1.00 Glas Amerike

1.20 Kowi ponovo jure

1.30 Top spid

2.00 Repriza dnevnog

programa

7.00 Nova kids, crtane

serija

--- Superdjevojke

--- Digimoni

--- Nevjerovatni Hulk

8.20 Dinotofia, serija

9.10 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

9.40 Skijawe

10.25 Ski magazin

10.55 Skijawe

11.55 Gudjer liga, pregled

12.25 Skijawe

13.20 Smolvil, serija

14.10 Put do slave: Brendi

15.00 Zelena karta, film

16.50 Vijesti

16.55 Ko{arka: Zadar -

Zagreb, prenos

19.00 24 sata

19.50 Da pukne{ od smijeha

20.00 Hrvatski idol

21.30 Na selu, film

23.25 Mentor, serija

00.15 Serija

7.35 Vijesti

7.40 Obje strane zakona,

film

9.00 Parlaonica

9.50 Vijesti

10.05 Briqantin

10.55 Kad zvoni?, serija

11.25 Kru{ke i jabuke

12.00 Dnevnik

12.20 Sedam `ena, serija

13.10 Srcolomci, film

15.15 Vijesti

15.20 Obrazovni program

15.50 Reporteri

16.50 Vijesti

17.05 Inspektor Reks, serija

17.50 Dok. program

18.40 TV bingo {ou

19.30 Dnevnik

20.05 Studio 10, {ou program

21.40 Film

23.40 Dnevnik

23.55 Magloviti trag, film

1.35 Film

3.20 Wujor{ki plavci,

serija

4.05 Inspektor Reks, serija

4.50 Simpsonovi, serija

5.15 Studio 10, {ou program

6.45 Sedam `ena, serija

8.25 Vila Marija, serija

10.35 Ku}ni qubimci

11.05 Galakti~ke staze, film

12.40 Obrazovni program

13.10 Duhovni izazovi

13.25 Prizma

14.25 Krugovi

14.45 Crno-bijelo u boji

15.15 Vikinzi, film

17.10 Fudbal: Osijek -

Hajduk, prenos

19.15 Bez odu{evqewa,

molim, serija

19.45 Simpsonovi, serija

20.15 Wujor{ki plavci,

serija

21.00 Zakon i red, serija

21.45 Vijesti

22.00 Fudbal, emisija

23.05 Monk, serija

23.50 Obavje{tajci, serija

00.40 Sport danas

00.50 Sisor Sisters u`ivo

iz Brajtona

1.40 Reporteri

2.40 Dok. program

3.30 Nacionalna

geografija

7.50 The best of OBN

8.00 Harvi Tuns , serija

(pet epizoda)

10.05 Crtani film

10.20 Ulica Sezam

11.20 Relik Hanter, serija

12.10 Kraqica ma~a, serija

13.00 Andromeda, serija

14.00 To sam ja

14.30 Jelena, serija

(tri epizode)

17.00 To sam ja, rialiti {ou

17.30 Lude sedamdesete,

serija

18.00 Neki novi klinci,

serija

19.00 Muzi~ki program

20.00 Porodi~ne slike,

serija

20.45 @ivot je lijep, film

22.00 To sam ja, rialiti {ou

1.05 Porodi~ne slike,

serija

1.50 @ivot je lijep, film

3.15 Muzi~ki program

4.00 To sam ja, rialiti {ou

8.30 Top 24 kluba, 9.30 Bob sankawe (Kalgari), 10.00 Slalom (Krawska

gora), 11.00 Spust (`), 12.30 Kros kantri, 14.00 Slalom (Krawska gora),

14.45 Ski skokovi (Obersdorf), 17.45 Tenis (Dubai), 19.00 Bob ~etvo-

rosjed, 20.00 Tenis (Doha), 21.00 Atletika u dvorani, 23.00 Ekstremi spor-

tovi, 23.30 Sportske vijesti, 23.45 Super liga.

6.30 Motobajk, 7.00 Tuning TV, 9.45 Caravaning TV, 10.15 Motobajk, 10.45

Automagazin, 12.15 Fudbal - Hettrik Bundesliga, 13.35 Fudbal - Bun-

desliga, 13.55 Fudbal - Bajern magazin, 14.45 Fujuma, 15.45 Bajker Laj-

fstajl TV, 17.00 Caravaning TV, 18.00 Motovizija, 18.45 Bilijar, 19.45

Tuning TV, 20.00 Maxim TV, 21.00 Boks, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport

spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Proro~i{te u Del-

fima, 11.00 Planeta dinosaurusa, 12.00 Vazdu{ni brodovi, 13.00 Gomi-

la starog gvo`|a, 14.00 Vatreni motor, 15.00 Vo`we, 16.00 Podmorni-

ce, 16.30 Poqoprivredne ma{ine, 17.00 Venecija: Grad koji tone, 18.00

Za{to tajne slu`be grije{e, 19.00 Umjetnost: Krivotvorewe, 20.00 Ame-

ri~ki kazino, 21.00 Kriminalni dosijei, 23.00 Inicirawe, 00.00 Medi-

cinski detektivi, 00.30 Smrtonosni kom{iluk, 1.00 Seks u budu}nosti.

7.30 Prekr{ena obe}awa, film, 9.15 Orkestar iz Sendi Botoma, film,

11.00 Incident, film, 12.45 Za~arani princ, film, 14.30 Prekr{ena obe-

}awa, film, 16.15 Orkestar iz Sendi Botoma, film, 18.00 Incident,

film, 19.45 Zakqu~ani u ti{ini, film, 21.30 Preuzimawe Pelhama, se-

rija, 23.15 Na pla`i, film, 1.00 Zakqu~ani u ti{ini, film.

7.20 Crtani filmovi, 11.35 Kulinarski recepti i vje{tine, 15.05 Go-

stiona, {ou, 15.30 Kodeks San Rema, 17.45 Prolaz na Sjeverozapad, 18.40

"L'eredita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 21.00 Le tre scimmiette, {ou program,

21.00 Ballando con le stelle, {ou.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xo-

ni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Co-urage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labo-

ratorija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35

Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko,

12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas

Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Sa-

muraj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50

Codename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova labora-

torija, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog,

17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons,

19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Di-smissed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00

The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00

Hit List UK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00

Punk'd, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show,

23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 MustSee MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VI-VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30

Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30

Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVAFeat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FXSport, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts,

21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna,

23.00 Fast Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtex-press.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Gei-sen show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Ju-gendgericht, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abendRTL, 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten,Schlechte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt,Elvis Mania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Danger-field, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,

13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 BusinessInternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To-day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Mu-sic Room, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business ThisWeek, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 WorldNews, 2.30 World Sport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aa-ron Brown, 5.00 World News, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion We-eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flas-hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lan), 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00

Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-

don, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz,

Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotogra-

fi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,

London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTVBeach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork,

London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30

Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan).

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Muzi~ki program

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.45 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih

boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)

2.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

26. i 27. februar 2005. PROGRAM - SUBOTA 29

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

8.05 Horoskop

8.10 Gospodin La`ni},

crtani film

9.00 Disko `ace, serija

10.00 Lilihip

11.00 Disk svijet, serija

11.30 Marsupilami, serija

11.55 Vijesti

12.00 Arlis, serija

12.30 Ne-{ou

13.00 Mile protiv

tranzicije, serija

13.20 Crni Gruja, serija

13.55 Vijesti

14.00 Mladi Djed Mraz, film

15.55 Horoskop

16.00 Nedjeqom

18.25 Sport centar

18.30 Simpsonovi, serija

19.00 Vijesti

19.30 Auto-{op magazin

20.00 Satelit

20.25 8 jednostavnih

pravila, serija

20.55 Sport centar

21.00 Fudbal: Valensija -

Betis, prenos

21.50 Vijesti

21.55 Sport centar

22.00 Fudbal, drugo

poluvrijeme

22.50 Mamford, film

1.00 Horoskop

6.55 Svijet Renomea

8.30 Balkanski {pijun,

film

10.00 Selo, emisija za

poqoprivrednike

10.30 Cvr~ak na sat

12.00 Kleopatra

12.30 VIP zvijezde

13.55 Migavci

14.40 Star

15.10 Reporta`a

15.30 Nedjeqno popodne

19.30 BN monitor

20.15 Nitel, nagradna igra

21.00 Utisak nedjeqe

23.05 Savremena

komunikacija i

edukacija u seksologiji

00.00 Slu~ajni partneri

1.45 Satelitski program

7.00 Siti

7.10 Sarajevo na liniji

7.20 Mejd in Bawa Luka

7.30 Sportisimo

7.35 Vrijeme

7.45 Jedna bajka

8.00 Izi

8.20 Alo, alo, serija

9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme

11.10 Gold mjuzik

13.00 Skrivena kamera

13.10 Sarajevo na liniji

13.15 A sada Zijah

13.20 Mejd in Bawa Luka

13.55 Vrijeme

14.10 Ritam

15.00 Fudbal

17.00 Grand parada

18.20 Magazin in

19.55 Sportisimo

20.00 Vrijeme

20.00 Qubav, navika, panika,

serija

20.30 Film

22.25 Skrivena kamera

22.30 Pile i Maca {ou

23.35 Siti

23.45 Sarajevo na liniji

23.55 Mejd in Bawa Luka

00.05 Sportisimo

00.10 Vrijeme

00.15 A sada Zijah

00.30 Generalno

2.00 Magazin in

4.00 Ritam

4.45 Pile i Maca {ou

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS

20.18 Muzi~ki intermeco

20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

10.05 22 ~asa

10.35 Krug, sportski program

11.00 Ostali, dok. program

11.30 Muzika

12.00 Iz `ivota Pravoslavne

crkve

13.00 Farma, emisija o

poqoprivredi

14.00 Planeta sporta

15.20 Kowi ponovo jure

15.55 Telefakt

16.15 Mjesta, krajevi,

zanimqivosti

16.35 Koncert

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.55 Telefakt

19.30 Crtani film

20.05 Zakoni zdravqa

20.45 Dok. program

21.15 Kuda ide Vojvodina

22.00 22 ~asa

22.40 Krug, sportski pregled

22.45 Film

00.35 Glas Amerike

9.00 Narodno blago

10.00 Hartovi sa zapada,

serija

10.45 Narodna kuhiwa

11.00 Horoskop

11.10 [ou

12.30 Mjesec opasnog

`ivqewa, {ou

13.00 Panorama regije

14.00 Muzika

15.00 Tesna ko`a 2, film

16.30 Horoskop

16.35 Mjesta, krajevi i

zanimqivosti

17.00 Folk {ou

18.30 Hartovi sa zapada,

serija

19.15 Crtani film

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Nitel, kviz

21.00 Nacionalna geografija

22.30 Horoskop

23.00 Druga~ija slepstik

komedija, film

--- Program RTS

6.00 Vijesti RTS

6.05 Jutarwi program RTS

9.00 Vijesti RTS

9.05 U zdravom tijelu

9.20 Kuvati srcem

10.15 Agrarne teme i dileme

11.15 Planeta u objektivu

12.00 Radio na TV

13.15 Poqoprivreda

14.15 Nedjeqom popodne

16.00 @eqoteka

16.45 [arene ka`e

17.00 Misterije postawa

18.15 Folk 10

19.30 Dnevnik RTS

20.30 Hronika

21.00 Vip stars

22.15 Va{a `eqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

11.30 Hit dana

11.35 Astro prsten

12.15 De~ko koji obe}ava,

film

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Ekstra top mjuzik

16.00 Portal

16.30 DW tajm

17.15 Odjeci nedjeqe

17.50 Rekli su...

18.00 Muzi~ki program

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.00 Pretty Dyana,

dokumentarni program

21.15 Trend seter, muzi~ki

program

22.00 Gospodin Frost, film

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

13.25 BHT vijesti

13.30 Magazin Lige

{ampiona

13.55 Kuhiwa

14.25 Program za djecu

14.30 Obrazovni program

14.45 Ski magazin

15.10 Mjesto zlo~ina, serija

15.55 Fudbal: ^elzi -

Liverpul, prenos

17.55 Global

18.25 Zabavni program

19.00 BHT vijesti

19.30 Dosije: Dou{nik, film

21.15 Dok. program

22.10 BHT vijesti

22.20 BHT sport

22.35 Liberti TV

23.05 Mjesto zlo~ina, serija

23.45 Fudbal: Midlsbro -

^arlton, snimak

1.25 Dosije: Dou{nik, film

7.10 Astroboj, crtani film

7.30 Deksterova

laboratorija, crtani

film

7.55 Ed, Ed i Edi, crtani

film

8.20 Xoni Bravo, crtani

film

8.40 Bejblejd, crtani film

10.10 Moja djevojka je

zvijezda, serija

10.35 Serija

10.55 Lud za tobom, serija

11.20 Pse}a izlo`ba, film

12.50 Ameri~ki skandal,

serija

14.15 Operacija: Sabqarka,

film

15.55 Prijateq na kvadrat

16.50 Mijewam `enu

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

8.00 Vijesti

8.05 Nedjeqno jutro

9.05 Blagoje u svijetu

igra~aka

9.15 Znate li?

9.20 Kenguri

ko{arka{i, crtani

film

9.45 Sinbadove avanture,

crtani film

10.35 Ah, ta planeta

11.05 Sti`u dolari,

serija

12.00 Vijesti

12.15 Snop

13.00 Pravoslavqe

13.30 Iz vjerskih

zajednica

14.00 Vijesti

14.05 Planine u RS -

Trebevi}

14.40 Kejt i Eli, serija

15.25 Turisti~ki magazin

16.00 Porodi~ni magazin

18.00 Mali ekran

18.30 Mu{ki svijet,

serija

18.55 Matura, reporta`a

19.10 Crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Sti`u dolari,

serija

21.05 Ameri~ki film,

dok. program

22.05 Vijesti

22.10 Sportski pregled

22.40 Kejt i Eli, serija

23.05 Marfijev zakon,

serija

00.25 Vijesti

Mladi Djeda mraz14.00ATVUloge: Loren Holi,

Xad Nelson

U jednoj ku}i dvoje djece zati~e Djeda Mra-

za pored svoje jelke. Wihova majka odmah zove po-

liciju. Policija privodi mladi}a u odijelu Dje-

da Mraza ubije|ena da je provalnik. Ali imaju

problem da identifikuju mladi}a koji ne po-

stoji ni u jednoj bazi podataka. Dok poku{avaju

rije{iti slu~aj, oni nailaze na jo{ mnogo neo-

bi~nih i potpuno neobja{wivih stvari koje ih ~ak navode u to da

po~nu vjerovati da je on zaista Djeda Mraz. ¥

Uloge: Loren Din,

Houp Dejvis

U gradi} Mamford doseqava jedan psihijatar

koji veoma brzo postaje izuzetno popularan i pri-

vla~i veliki broj pacijenata, uprkos svojoj veo-

ma sumwivoj pro{losti. On svojim zdravim razu-

mom poma`e i svojim sugra|anima u samom sebi u

potrazi za novim `ivotom. ¥

Uloge: Bata Stojkovi},

Zvonko Lepeti}

Biv{i informbirovac Ilija dobije poziv iz

policije. Inspektor mu tra`i informacije o

podstanaru koji je dugo radio u Parizu. Iako u

policiji ne saznaje ni{ta konkretno, Ilija od-

lu~i da na svoju ruku ispita slu~aj: kupi fotoa-

parat, magnetofon, dvogled. @enu uvjerava da je

podstanar {pijun i po~iwe da ga prati. Wegova

paranoja iz dana u postaje sve ja~a. Poziva brata koji mu svesrdno

poma`e u "raskrinkavawu# neprijateqa. ¥

Uloge: Xeri Luis, Medlin Kan

U ovoj komediji glavnu ulogu tuma~i pozna-

ti komi~ar Xeri Luis sa Madlen Kan, koja u ovom

filmu igra wegovu sestru bliznakiwu. Wih dvo-

je zajedno ~ine genijalan par, a problem je kada

su razdvojeni: postaju potpuni idioti. Poku{a-

vaju}i da rije{e problem, wihovi roditeqi ari-

stokrate koriste sve mogu}e i nemogu}e na~ine,

{to izaziva prave drame u wihovom domu. ¥

Uloge: Aleksandar Ber~ek, Dara \oki}

Slobodan Milo{evi} je uzoran mladi} kako od

wega o~ekuju wegovi ugledni i situirani roditeqi.

Dobar je student, ima djevojku kojom }e se o`eniti

jer je iz "prave# porodice, dok ga jednoga dana vje-

renica, u nastupu qubomore, ne udari veslom po gla-

vi. Kao da mu je to i bilo potrebno, Slobodan po-

staje slobodan, baca se naglava~ke u svijet bez oba-

veza, u svijet panka i roka, toliko razli~it od ono-

ga u kojem se do tada kretao. I u tom svijetu on ima uspjeha. To tra-

je do trenutka kad padne sa motora koji je sastavni dio novog `ivo-

ta. I to opet na glavu. ¥

Uloge: Kas Jansen, Riki Kol

Karijera policajca Edija ne razvija se kako je

on o~ekivao. Wegova prilika dolazi kad od wega

zatra`e da se sastane sa Xekom, prijateqem iz dje-

tiwstva, a sada okorjelim kriminalcem. Xek pri-

staje davati informacije za policiju, ali kada sve

akcije planirane po wegovim dojavama propadnu, po-

staje jasno da u policiji postoji dou{nik. ¥

Uloge: Xejms Kan,

Keti Bejts

Pisac Pol [eldon do`ivqava saobra}aj-

nu nesre}u na swe`nom putu u Novoj Engle-

skoj. Pronalazi ga En Vilks, wegov veliki

obo`avalac, kao i wegove junakiwe Mizeri. En

se predstavqa kao medicinska sestra i po~i-

we da ga lije~i. ¥

Uloge: Hju Grant, Xejms Kan

Majkl je Britanac koji `ivi na Menhetnu gde

vodi uspje{nu aukcijsku ku}u. Upoznaje \inu u ko-

ju se odmah zaqubquje. Kada je poslije nekoliko

mjeseci zaprosi, ona ga odbija uz obja{wewe da zbog

svoje porodice nikada ne}e mo}i da se uda za wega.

Uskoro saznaje da je \inin porodi~ni problem - wen

otac Frenk, mafija{ki bos. Iako je ranije \ini-

ne mladi}e, uglavnom, maltretirao, Frenk je pre-

ma Majklu druga~iji. Malo po malo, Majkl se uvla~i u mre`u kri-

minalnih radwi kako bi udovoqio Frenku. ¥

Uloge: Ben Aflek, Met Dejmon

Prarodica Isusa Hrista treba da sprije~i dva

an|ela da si|u sa neba i tako upropaste nebeske

namjere. U misiji joj se pridru`uju dva proroka,

Xej i Tihi Bob, te Rufus, trinaesti apostol. Ho-

}e li oni uspjeti spasiti zemqu od dva odmetnu-

ta an|ela?! ¥

Uloge: Marija Karan, Seka Sabqi}

Dok roditeqi dijele imovinu, Maja poku{ava

da se neopa`eno iskrade iz ku}e i ode na eksklu-

zivnu modnu reviju, ne toliko radi garderobe ko-

liko zbog manekena \oleta. Poziva drugaricu Ma-

cu, da je zamijeni u toplom porodi~nom gnijezdu. Us-

put, Maca dr`i kratki kurs mla|ahnoj Jawi o za-

lu|ivawu mu{karaca. ¥

Balkanski {pijun8.30BN

Mamford22.50ATV

Druga~ija slepstik komedija23.00K3

De~ko koji obe}ava12.15OSM

Mizeri22.00TV PINK

Dosije: Dou{nik19.30BHT 1

Plavooki Miki21.50RTS 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

26. i 27. februar 2005.PROGRAM - NEDJEQA30

S E R I J S K I P R O G R A M

Dogma23.00OBN

Qubav, navika, panika20.00PINK - BH

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

17.40 Salto

18.15 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Nova zvijezda

19.25 Eksploziv vikend

20.15 Velika frka, film

21.40 FBI, serija

22.35 Novi forenzi~ari,

serija

23.30 Autopsija, serija

00.00 Zmajev udarac, film

1.30 Plejboj: Grijesi

Holivuda, film

3.00 Eksploziv vikend

6.30 Siti kids

6.45 Pokemoni, animirana

serija

7.45 Siti

8.00 Ne mo`e da {kodi

8.05 Nikad izvini

8.10 Kviz za djecu

9.00 Balkan net, jutarwi

program

11.00 Povratak Betmena, film

12.55 Infotop

13.10 Grand parada

14.00 Ruski rulet

15.00 Italijanski fudbal,

prenos

17.00 Mje{oviti brak, serija

18.05 Okrug Oranx, serija

19.05 TV na TV

20.00 Qubav, navika, panika,

serija

20.30 Rambo 3, film

22.00 Mizeri, film

00.45 Rambo 3, film

2.30 Dodjela Oskara, prenos

6.10 Jutarwi program

9.05 Ovo je Srbija

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik 1

12.05 Leti, leti pesmo moja

mila

13.15 Agroinfo

13.30 Glas razuma

14.05 Ovo je Srbija

14.30 Nedeqno popodne

16.05 Iza zavjese

16.45 Odvedeni, film 2. dio

18.15 [ou \or|a

Bala{evi}a

19.15 Crveni loto

19.30 Dnevnik 2

20.05 Lavirint, serija

21.00 Jednostavan `ivot,

realni {ou program

21.50 Plavooki Miki, film

00.00 Dnevnik 3

00.15 Festili{te, hronika

Festa

00.45 Odvedeni, film 2. dio

2.05 Repriza dnevnog

programa

6.00 Muzi~ki program

7.00 Romska muzika

7.30 Amen A|es

8.00 Brazde

9.00 Dozvolite

10.00 Program za djecu

11.30 Serija za djecu

12.00 UNHCR - Povratak

12.30 Ne{to vi{e, obrazovni

program

12.55 Most, program za

inostranstvo

13.25 Fudbal PSCG, prenos

15.25 Festili{te, hronika

Festa

15.55 Fudbal: Midlzboro -

^arlton, prenos

18.00 Pri~e iz Meksika,

dokumentarna serija

18.30 Ekonomski put u

budu}nost

19.00 Trag u prostoru

19.30 Genius domus, magazin

20.00 Politi~ka ubistva,

dokumentarna serija

21.00 Saga o Forsajtima,

serija

22.00 Muzi~ki program

23.00 Beovizija, muzi~ki

program

23.30 Obrazovni program

00.00 Repriza dnevnog

programa

6.00 Ru`na Beti, serija

7.30 Kowi ponovo jure

8.15 Balkanski dje~iji

mozaik

9.00 Pi{i bri{i

9.30 Crtani film

10.00 Nedosti`ni most,

film

12.10 Lopta

12.15 Top spid

12.45 Netvork

13.10 Ulovi trofej

14.00 Nije srpski }utati

15.00 Prije i poslije

15.55 Telefakt

16.10 Tabloid

17.30 Od bisera grana

18.55 Telefakt

20.00 Ipak se okre}e

21.00 [panski fudbal,

prenos

23.00 Diskaveri

23.30 Arsenal

23.55 Telefakt

00.15 Lopta

00.20 Glas Amerike

1.00 Ulovi trofej

1.30 Kowi ponovo jure

2.00 Tabloid

3.30 Nije srpski }utati

4.30 Arsenal

5.00 Ipak se okre}e

7.00 Nova kids

--- Superdjevojke

--- Digimoni

--- Djeca iz u~ionice 402

8.50 [kolska rukometna

liga

9.25 Skijawe

10.25 Skijawe

11.30 Tajne veze

12.10 Skijawe

13.00 Automotiv

13.25 Skijawe

14.25 Goli kuvar

14.55 Sve je relativno,

serija

15.25 Pet minuta slave

16.15 U sedmom nebu, serija

17.05 Vijesti

17.10 Draga, smawio sam

djecu, film

19.00 24 sata

19.35 Laku no}, Hrvatska

20.00 Zona smrti, serija

20.45 Crveni tepih

21.45 Sedam godina na

Tibetu, film

00.05 Hrvatski idol

1.30 Laku no}, Hrvatska

8.10 Vijesti

8.15 Program za djecu

9.30 Aladin, crtani film

9.50 Timon i Pumba, crtani

film

10.20 Kandidat za zlo~in,

film

12.00 Dnevnik

12.30 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.05 Vijesti

15.20 Pjesme s potpisom

16.10 Film

17.40 Kad zvoni?, serija

18.15 Piramida

19.15 LOTO

19.30 Dnevnik

20.05 Ko `eli biti

milioner?

21.05 Duga mra~na no}, serija

22.00 Dnevnik

22.15 Film

00.00 Dodjela nagrade Oskar

6.00 Slobodna zona

8.10 Najboqi

8.40 Radoznali vrtlari

9.10 Vila Marija, serija

10.40 Biblija

10.50 Portret crkve i mjesta

11.00 Misa

12.05 Nacionalna geografija

13.00 Mir i dobro

13.30 F1 - uvod u sezonu

14.00 Ubistva u Midsomeru,

serija

15.40 Muzika

16.10 Zvjezdani ratovi:

Fantomska prijetwa,

film

18.20 Sport

19.15 Magazin Lige

{ampiona

19.45 Simpsonovi, serija

20.10 Pet plus

21.20 Vijesti

21.35 Pet plus

23.50 Zvjezdane staze, serija

7.15 The best of OBN

8.00 Pokemoni, animirana

serija (pet epizoda)

10.05 To sam ja, rialiti {ou

10.20 Ulica Sezam

11.20 Gospodar zvijeri,

serija

12.40 Sautpark, animirana

serija

13.10 To sam ja, rialiti {ou

13.20 Vili Fog, film

14.45 Xej i Tihi Bob

uzvra}aju udarac, film

16.00 To sam ja, rialiti {ou

17.30 Talentovani gospodin

Ripli, film

19.00 To sam ja, rialiti {ou

19.15 U susret 77. dodjeli

Oskara

21.00 To sam ja, finale,

rialiti {ou

23.00 Svijet slavnih

00.00 Dogma, film

1.45 Svijet slavnih, zabavni

program

2.20 Muzi~ki program

3.20 Repriza dnevnog

programa

8.30 Ekstremni sportovi, 9.00 Bob sankawe, 9.45 Nordijska kombinacija,

11.00 Ski skokovi, 12.15 Slalom (Krawska gora), 13.00 Kros kantri, 15.30

Nordijsko skijawe, 16.00 Ski skokovi, 17.00 Bob ~etvorosjed, 18.00 Bori-

la~ki sport, 19.00 Bob ~etvorosjed, 20.00 Tenis (Dubai), 21.00 Tenis (Skot-

sdejl), 22.30 Superbajk, 23.30 Auto trke (Dejtona), 00.30 sportske vijesti,

1.00 Boks.

6.30 Tuning TV, 8.25 Reporta`a, 9.45 Fudbal - Bundesliga, 11.00 Fudbal

"Dupli pas#, 13.00 Fudbal - Bundesliga, 14.15 Laola, 15.00 Fudbal - Bun-

desliga, stare sezone, 16.40 Fudbal - Bundesliga, 17.30 Fudbal - Hettrik

2. Bundesliga, 19.15 Fudbal - Bundesliga, skra}eni snimci, 20.15 Fudbal

- Bundesliga, 21.30 Fudbal - Hettrik Bundesliga, 22.00 Laola, 23.30 Sport-

ski kviz, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Avantura, 10.00 Najboqi vodi~, 11.00 Sedam

~uda drevnog Egipta, 12.00 Nesre}e na moru, 13.00 Gomila starog gvo`|a,

14.00 Potraga za planetom vanzemaqaca, 15.00 Hitlerove `ene, 16.00 Mo-

tori od milion dolara, 17.00 Planeta dinosaurusa, 18.00 Oko oluje, 19.00

Obo`avaoci mitova, 20.00 Surova priroda, 21.00 ^eli~ni stomaci, 22.00

Ekstremni aerialisti, 23.00 Qudska |ulad, 00.00 Trauma, 1.00 Hitlero-

vi doktori, 2.00 Spiralni teror.

7.30 Okupqawe i razila`ewe, film, 9.15 Alisa u zemqi ~uda, film, 11.00

Slabi izgledi, film, 12.45 Haklberi Fin i zakopano blago, film, 14.00

Okupqawe i razila`ewe, film, 15.45 Upravqati divqim poqima, film,

17.30 Alisa u zemqi ~uda, film, 19.45 Slabi izgledi, film, 21.30 Karla,

film, 23.15 Na pla`i, serija, 1.00 Zlo~in i kazna, film.

7.00 Sveti Pavle, serija, 8.25 Film, 14.00 Domenica In, 18.00 Rai Sport 90Minuto, 19.00 Domenica In, 20.45 Sospeti, serija, 23.45 Oltremoda, emisija

o modi, 1.40 L'uccello dalle piume di cristalo, film.

6.00 Xetsonovi, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Ed i Edi, 7.15 Xoni Bravo, 7.45

Debeli pas Mendoza, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Courage the Co-wardly Dog, 8.30 Porodica Adams, 8.55 Deksterova laboratorija, 9.20 Ma-

jk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bravo, 11.00

Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looney toons, 12.50

Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05 Ed, Ed i Edi,

14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avanture Bili

i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename: Kids Next door, 16.15

Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda: rat klono-

va, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30

Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00

Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Kristina Agilera, 16.00 TRL,

17.00 The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News,

19.00 Hit List USA 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00

Reporta`a, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base ChartShow, 23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Paf Didi, 1.00

Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,

11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 PlanetVIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Pla-net VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30

Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali GShow, 21.30 VIVA News, 22.00 Southpark, 22.30 VIVA Feat, 23.00 Fast For-ward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendge-richt, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30

Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Ze-iten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Music, 21.45 Trautes He-im, 22.15 Stern TV, 23.15 Serien, 00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,

13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business In-ternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today,

21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Ro-om, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week,

1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30

World Sport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00

World News, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Model Talk,10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-

lan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks (Pariz,

Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flashback, 14.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 15.00 Happy Birthday,15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTVBeach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,

Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao

Paulo, Wujork, London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & MakeUp, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pau-

lo, Wujork, London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer'sTalk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan).

6.00 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedjeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top-lista doma}e

zabavne muzike

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Kultura u ogledalu

1.00 Muzi~ki program

2.00 Muzi~ki program

3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor,

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

26. i 27. februar 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

Ovan 21.3-20.4.

Vjerujete u sebe i u svoje psiho-

fizi~ke sposobnosti, tako da se

ne obazirete previ{e na razli-

~ite nesuglasice koje postoje me-

|u saradnicima. Uspjeh je mogu}e ostva-

riti, ako ra~unate na svoje bogato isku-

stvo ili na neke skrivene adute. Imate

dobar predosje}aj, odgovorite na ne~iji

poziv ili na qubavnu poruku. Planiraj-

te romanti~nu zabavu udvoje. Zra~ite po-

zitivnom energijom.

Bik 21.4-20.5.

Nove informacije koje dobija-

te idu u pozitivnom pravcu i po-

tvr|uju va{a poslovna o~ekiva-

wa. Prihvatite ne~iju ideju o

zajedni~koj akciji, isplati}e vam se u

du`em periodu. Nema razloga da potisku-

jete svoje emotivne potrebe. Postoji oso-

ba koja mo`e da vam ugodi, u`ivajte u za-

jedni~kim qubavnim ~arima. Obratite

pa`wu na pravilniji na~in ishrane.

Blizanci 21.5-20.6.

Neko provjerava vas na~in rada

ili poslovne rezultate, budite

promi{qeni i strpqivo sa~ekaj-

te na zavr{ne komentare. Zva-

ni~no priznawe imponuje va{oj sujeti,

ali vas i dodatno obavezuje na kontinui-

rani napor i zalagawe. U odnosu sa voqe-

nom osobom uporno poku{avate da ostva-

rite svoje namjere. Smirite svoje uzavre-

le strasti. Posvetite pa`wu vedrim sa-

dr`ajima, prija}e vam relaksacija.

Rak 21.6-20.7.

Neko vas dovodi u nezahvalnu si-

tuaciju, osje}ate potrebu da od-

branite svoja prava ili poslov-

no-finansijske interese. Ukoli-

ko razmi{qate o promjeni posla, pro-

longirajte svoju odluku i sa~ekajte na bo-

qe uslove. Djelujete uznemireno, ne mo-

`ete da se uste`ete pred osobom koja ne

mari za va{a osje}awa ili ne po{tuje da-

tu rije~. Potrudite se da kontroli{ete

impulsivnu stranu svoje prirode.

Lav 21.7-21.8.

Imate dobar predosje}aj i vje-

{to izbjegavate nove intrigant-

ne situacije. Poku{avate da iz-

balansirate razli~ite poslov-

ne interese. Ali u nastojawu da se pro-

blemi rje{avaju na miran na~in, morate

imati i ne~iju podr{ku. U susretu sa vo-

qenom osobom pa`qivije birajte rije~i

kojima poku{avate da opravdate svoje po-

na{awe ili odluku. Nalazite se u sjajnoj

psiho-fizi~koj formi.

Djevica 22.8-22.9.

Osoba koja misli poput vas ima

i sli~ne poslovne interese, ta-

ko da vam ne}e dozvoliti da

ostvarite svoje ciqeve. Ipak,

prijatno iznena|ewe vas o~ekuje na ne-

koj drugoj strani. Sa~uvajte prisebnost du-

ha. Novi doga|aj ili emotivni nespora-

zum koji vas zabriwava ne ostavqa bitne

posqedice na odnos sa voqenom osobom.

Podsti~ite kod sebe pozitivne misli,

opustite se.

Ribe 19.2-20.3.

Nalazite se u prilici da ostva-

rite nove poslovne kontakte i da

pro{irite svoje saznajne vidike.

Podsti~ite kod sebe kreativnu

radoznalost i anga`ovanost u razli~i-

tim pravcima. Va`no je da plasirate svo-

je ideje na pravom mjestu. Osje}ate novi

uzlet i beskrajno zadovoqstvo, kada sa

nekim umijete da podijelite zajedni~ke

trenutke radosti i sre}e. Emotivna afir-

macija u vama pokre}e novu energiju.

Vodolija 20.1-18.2.

Potrebno je da prihvatite ne~i-

ju ideju, zarad boqih poslovno-

finansijskih uslova i li~ne si-

gurnosti. Primje}ujete da va{i

poslovni problemi postaju tema o kojoj se

pri~a na razli~itim stranama i mimo va-

{e voqe. Djelujete uznemireno i ne mo-

`ete da predahnete, partner od vas o~e-

kuje neke neoborive dokaze ili priznava-

we istine. Izbjegavajte naporne situaci-

je i budite pa`qiviji u saobra}aju.

Jarac 21.12-19.1.

Potrebno je da se pravilno or-

ganizujete na razli~itim stra-

nama. Va{i saradnici imaju do-

bre namjere, bez oklijevawa pri-

hvatite ne~ija uputstva koja garantuju

poslovno-finansijski dobitak. Part-

ner o~ekuje vi{e inicijative sa va{e

strane. Ako ste slobodni, uputite qubav-

nu poruku ili pozitivan signal osobi ko-

ja vam se dopada. Va`no je da uskladite

svoj razum i osje}awa.

Strijelac 23.11-20.12.

@elite da predstavite nove poslov-

ne ideje i mogu}nosti. Stoga, nemoj-

te dozvoliti da vas neko sputava ili

da vam u odlu~uju}im momentima ne-

dostaju optimizam i jaka voqa. Svi teku}i pro-

blemi se rje{avaju promi{qeno i uz ne~iju

asistenciju. Priu{tite sebi dobar provod u

odabranom dru{tvu. Prija}e vam susret sa bli-

skom osobom i zajedni~ki osvrt na srodnu te-

mu. Nalazite se u kreativnoj fazi i zra~ite po-

zitivnom energijom.

[korpija 23.10-22.11.

Poslovna situacija nije jedno-

stavna kao {to na prvi pogled

izgleda, stoga nemojte dozvoliti

da vas neko upotrijebi za svoje

skrivene namjere. Pa`qivije analizi-

rajte nove doga|aje ili svoje saradnike i

wihovu reakciju. Vama nedostaje ne~ija

pa`wa, a partneru dobra voqa da ispuni

sva va{a o~ekivawa. Ponovo pretjeruje-

te u svojim zahtjevima. Nemojte dozvoli-

ti da vas neko psiholo{ki uznemirava.

DNEVNI

Godi vam saznawe da neko brine o to-

me {ta radite i ~ime se bavite, {to

je dobar predznak da vam se posve-

}uje velika pa`wa. Djelujete samo-

uvjereno i odlu~no, jer va{i rezultati na

najboqi na~in ilustruju profesionalne spo-

sobnosti koje posjedujete. Potisnite glas

razuma i slijedite svoja osje}awa. Planiraj-

te qubavni susret ili omiqenu zabavu u dru-

{tvu bliske osobe. Podsti~ite kod sebe ve-

dar duh i pozitivno raspolo`ewe.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

ZDRAV ~ovjek to treba da vi-

di, a navu~eni na "dop# bi to na

vlastitoj ko`i morali probati

{to prije. Ako je vjerovati onome

{to se pri~a, napokon je izmi{qen

~udesan postupak ozdravqewa.

Navodno, nije rije~ o prevari.

[irom Amerike otvaraju se cen-

tri za rapidnu detoksikaciju, a pa-

cijenti ~ekaju na red, iako se tret-

man masno pla}a. Ali, za pet hiqa-

da dolara tamo vam nude dosad ne-

zamislive stvari. Zavisnik u|e, leg-

ne na sto, qekar ga uspava i ubri-

zga mu koktel lijekova koji ga go-

tovo trenutno skinu s heroina ili

nekog drugog hemijskog zla. Nakon

24 ~asa zavisnik biva progla{en

~istim i trijeznim i ve} drugi dan

mo`e i}i ku}i.

Zvu~i super, ali kako je to mo-

gu}e i za{to se toga dosad niko jo{

nije sjetio?! Propagatori rapidne

detoksikacije imaju odgovor na sva-

ko pitawe, pa i ovo:

- Samo naivci jo{ misle kako

nekoga mo`ete nagovoriti da se

skine s droge. Zavisnost nije psi-

hi~ki poreme}aj. To je te{ka fi-

zi~ka bolest.

Naime, molekul opijata ima

sli~nu hemijsku strukturu kao en-

dorfin - prirodni hormon koji re-

guli{e ~ula bola i u`ivawa. Kad se

~ovjek "u{lagira#, opijati se ukqu-

~e u nervne receptore koje ina~e za-

uzimaju takozvani hormoni sre}e.

Redovnim fiksawem tijelo

smawuje nivo endorfina i ubrzo se

u prirodnom regulacionom sistemu

doga|a kratki spoj. Ali, prava fr-

ka po~iwe tek kad se prekine dotok

opijata. Bez "dopa# ili prirodnih

endorfina, receptori za bol pre-

staju regulisati mo`dane signale.

Javqa se akutna bol i hrpa drugih

u`asa: znojewe, proqev, povra}a-

we, te{ka depresija...

Nije smrtonosno, ali je gadno

i te{ko podnosivo, pa se "narki}#

vra}a drogi samo zato da bi preki-

nuo mu~ewe. Svaki od wih zna da

ga, poku{a li se skinuti "na suvo#,

~ekaju dvije do tri sedmice stra-

{ne patwe. Toliko vremena treba

da se u tijelu obnovi proizvodwa

prirodnog endorfina i ponovo us-

postavi ravnote`a ~ula u`ivawa

i bola. To je te{ka i ~esto uzalud-

na bitka, pa se krizirawem uspije-

va skinuti tek svaki dvadeseti za-

visnik. ¥

Vikend salataSastojci:

jedna mawa diwadvadesetak zrna crnog i bijelog gro`|a

nekoliko listova zelene salate150 grama dimqene pastrmke

1 ka{ika majoneza3 ka{ike pavlake

1 isjeckan kiseli krastavac10 zrnca kapara

malo senfamalo bijelog vinamalo ruzmarina

Priprema:

Pavlaku, majonez, senf, kiseli krastavac, ka-pari, bijelo vino i ruzmarin pomije{ati i sje-diniti. Diwu isjeckati na kockice, serviratina listove zelene salate i slo`iti isjeckanudimqenu pastrmku. Ne-koliko listova zelenesalate isjeckati na re-zance i rasporediti porubu tawira i prelitipripremqenim preliv-om. Ukrasiti sa crn-im i bijelim gro`|em.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

NOVO SREDSTVO ZA ODVIKAVAWE OD DROGA

BITKA KOJA SE SIGURNO DOBIJADoktori su otkrili na~in kojim

se uspje{no lije~i i najte`a

zavisnost. Postupak traje nekoliko

minuta, a pacijent se probudi ~ist,

bez kriza, bolova, znoja i suza

PPOOGGLLEEDD

IIZZBBLLIIZZAA

UMJETNI^KI prikaz pej-

za`a sa Stejten Ajlanda (dr`a-

va Wujork) jedan je od ekspona-

ta izlo`be pod nazivom "Kon-

strukcija savremenih pejza`a#

koja se odr`ava u wujor{kom

Muzeju savremene umjetnosti.

Prikazana su 23 projekta iz ci-

jelog svijeta, zahvaquju}i koji-

ma }e zapu{tena i napu{tena

mjesta ponovo postati ugodna za

oko i za `ivot. ¥

WUJORK

Ugodan za oko i `ivot

JEDNA umjetnica ima zani-

mqivu ideju kako da vrati povje-

rewe me|u duboko podijeqene

stanovnike Sjeverne Irske: do-

vla~ewem velike sante leda do

Belfasta, grad u kojem je "ro|en#

famozni "Titanik#.

Rita Dafi ka`e da }e santa

leda biti simbol preporoda Bel-

fasta, te sredstvo hla|ewa `e-

stokih suprotnosti izme|u tamo-

{wih protestanata i katolika

koji se glo`e ve} tri decenije.

- To je tehni~ki sasvim mogu-

}e. Odabra}u jednu od santi leda

na norve{koj obali i on, tegqa~

i ja }emo, starim vikin{kim po-

morskim putevima, ploviti du`

zapadnih ostrva do Bel-

fasta - ka`e za AFP

Dafijeva, koja je ina~e

po umjetni~koj vokaci-

ji slikar, ali je pozna-

ta i po svom pomalo sar-

kasti~kom humoru.

Osnovan je i fond za

donacije, a Rita tvrdi

da }e za nekoliko godi-

na uspjeti da sakupi potreban no-

vac.

Me|utim, Belfast Laf, lu-

ka u kojoj je sagra|en "Titanik#

nema dovoqno dubok gaz, pa }e

santa leda morati da bude dovu-

~ena do obli`wih obala Dauna u

jugoisto~nom dijelu grada.

- Dante je pisao o silasku u

pakao. Sli~na situacija je i u

Belfastu. Jo{ smo me|u `ivi-

ma, ali stojimo na mjestu. Vlada

potpuni mawak bilo kakvog na-

pretka. Mo`da je umjetnost ta

koja }e uspjeti da ne{to promi-

jeni - dodaje Dafijeva. ¥

UMJETNOST U SLU@BI POMIREWA

Santa leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakaoSanta leda hladi pakao

[KOTSKA

Ne vidi,

a udara

JEDAN [kotlan|anin uhap-

{en je i priveden u policijsku sta-

nicu u Edinburgu nakon {to ga je

jedan svjedok prijavio da je zario

zube u svog psa-vodi~a i udario ga

nogom tako jako da je jadni pas na-

prosto preletio na drugu stranu

ulice. Sve to ne bi bilo ni{ta

~udno da po~inilac nije - slijep.

Dejvida Toda (34) o~ekuje op-

tu`nica za grubost prema `ivo-

tiwama i naru{avawe javnog reda

i mira. Portparol policije ka`e

da je osmogodi{wi pas predan u

jednu ustanovu koja se brine o na-

pu{tenim psima-vodi~ima. ¥

SVAKO ko je spreman da

plati 1.500 dolara za no}ewe,

ima}e priliku da se sretne o~i

u o~i da ajkulama, posmatraju}i

ih iz udobnosti i bezbjednosti

podvodnog hotela koga jedno gra-

|evinsko preduze}e sa Floride

namjerava da sagradi na Bahami-

ma.

- Qudi punijeg nov~anika,

spremni da probaju ne{to {to

do sada nisu nigdje do`ivjeli ni

vidjeli - ka`e Brus Xons, idej-

ni tvorac projekta vrijednog 40

miliona dolara.

Hotel ovakve vrste postoji

za sada samo na jo{ jednom mje-

stu. Rije~ je o maloj preure|e-

noj podvodnoj laboratoriji u su-

mornim vodama pored obale Ki

Larga, tako|e na Floridi.

Me|utim, ovo }e biti ne{to

sasvim druga~ije; gosti ne}e mo-

rati obla~iti ronila~ka odije-

la kako bi do{li

do svojih luksu-

znih apartmana.

Hotel }e bi-

ti smje{ten na 15

metara dubine u

blizini baham-

skog ostrva Ele-

utera. Sa kopnom

}e biti spojen po-

mo}u dva tunela

i lifta, a priti-

sak }e biti isti

kao i na povr{i-

ni. U planu je i

vlastiti restoran, bar i 20

apartmana sa providnim zidovi-

ma od akrila, tako da }e gosti

mo}i u`ivati u pogledu na obli-

`wu koralnu ba{tu koja }e bi-

ti osvijetqena tokom no}i.

Gosti }e, tako|e, mo}i da iz

udobnosti svojih soba, pa ~ak i

dok se br~kaju u jakuziju, vide

raznovrsne vrste tropskih ri-

ba, tune i korwa~e (a uz malo

sre}e i poneku ajkulu). Usluge }e

biti na nivou pet zvjezdica sa

pogledom na podvodni svijet ko-

ji ostavqa bez daha.

Prema prora~unima, podvod-

ni hotel }e biti spreman za do-

~ek prvih gostiju 2006. ¥

GRADWA LUKSUZNOG HOTELA POD MOREM

O~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulomO~i u o~i sa ajkulom

Santa leda hladi pakao

O~i u o~i sa ajkulom

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

SAKRAMENTO - Jedan od najboqih

ko{arka{a Sakramenta Predrag Stojako-

vi} izjavio je da on nema ni{ta sa odla-

skom Krisa Vebera u Filadelfiju. Repre-

zentativac Srbije i Crne Gore kategori~-

no tvrdi da su pri~e, po kojima je on pro-

gla{en najve}im krivcem za razmjenu pr-

ve zvijezde tima, potpuno neta~ne:

- Poku{ao sam da ga pozovem, ipak smo

bili saigra~i sedam godina, ali se nije ja-

vio. Sigurno je bio u {oku zbog razmjene.

Veber je zaista dobar ~ovjek i moj odnos

sa wim je bio vi{e nego korektan. @elim

mu sve najboqe u karijeri, a pri~e koje

kru`e da sam ja razlog wegovog odlaska

~ista su glupost - ka`e Stojakovi}.

On daqe navodi da su svi igra~i Sa-

kramenta bili iznena|eni kada su ~uli da

Veber napu{ta glavni grad Kalifornije:

- Niko nije o~ekivao da }e biti raz-

mijewen, niti je bilo govora o tome. Jed-

nostavno se desilo. ¥

PREDRAG STOJAKOVI] O ODLASKU PRVE ZVIJEZDE SAKRAMENTA

Nisam otjerao Vebera

BEOGRAD - Miroslav Rado-

vi} ima 21 godinu i odigra}e u

karijeri jo{ mnogo utakmica, ali

onu u Dwepropetrovsku pamti}e

cijelog `ivota. Wegov hitac sa

20 metara u 87. minutu revan{a

sa Dweprom uveo je Partizan u

osminu finala Kupa UEFA, a

wega u galeriju nezaboravnih u

srcima "grobara#. Pobjedom u

gostima poslije beogradskih 2:2,

igraju}i skoro 50 minuta bez is-

kqu~enog Ili}a, "crno-bijeli#

su ostvarili istinski podvig.

- Ne mogu da vjerujem da mi se

ovo desilo i da sam odlu~io me~

iako sam igrao samo poluvrije-

me. Zasluge pripadaju Oditi ko-

ji mi je sjajno servirao povratnu

loptu i moje je bilo samo da pre-

cizno {utnem. Ovo mi je najdra-

`i gol u karijeri i ne znam da li

}e biti jo{ ovakvih. Nije mi kri-

vo {to sam zbog radosti i skida-

wa dresa dobio ̀ uti karton. Pro-

{li smo daqe sa desetoricom

igra~a i to je podvig za ponos - ka-

`e Radovi}, ina~e fudbalski po-

nikao u Rogatici.

Mladi napada~ je dodao da

sre}a prati hrabre i da je Par-

tizan zaslu`eno pro{ao daqe:

- Sigurno je da smo prije utak-

mice gajili nade da ipak mo`emo

u osminu finala. Poslije iskqu-

~ewa na{eg kapitena znam da su

mnogi posumwali u na{ uspjeh.

Ispostavilo se po ko zna koji put

da sre}a prati hrabre. Uspjeli

smo da pobijedimo i tako obradu-

jemo armiju na{ih navija~a.

Ukrajina je pro{lost. Ve} je

poznato da }e Beogra|ani u na-

rednoj rundi na megdan moskov-

skom CSKA, koji je u dva susre-

ta eliminisao portugalskog veli-

kana, Benfiku.

- Pokazali smo da mo`emo do-

sta toga napraviti u ovom takmi-

~ewu. CSKA je sigurno kvalite-

tan tim, ali ne bojimo se Rusa -

istakao je Radovi}.

Ponosan je bio i strateg "cr-

no-bijelih# Vladimir Vermezo-

vi}, ~ija taktika sve vi{e podsje-

}a na famoznog Portugalca Mu-

riwa:

- Rekao sam da smo boqa eki-

pa od Dwepra i to smo potvrdi-

li igraju}i dobar dio me~a sa

igra~em mawe. I Ukrajinci su

veliki tim i {teta je {to su se

oprostili od Evrope. Pamti}u

ovu utakmicu dok sam `iv, ali

nemamo vremena za slavqe. U ne-

djequ za nas startuje prvenstvo u

kome imamo maksimalne ambici-

je, a Sutjeska je opasan rival. Tek

poslije toga razmi{qa}emo o

sqede}em rivalu, moskovskom

CSKA, koji do~ekujemo 10. mar-

ta.

¥ B. MARKOVI]

HRABROM IGROM FUDBALERI PARTIZANA STIGLI DO OSMINE FINALA KUPA UEFA

KU[ERSKITrener Dwepra Genadij

Ku{erevski bio je deprimi-

ran poslije eliminacije od

Partizana.

- Te{ko je komentarisati

ovakvu utakmicu. Ovo je te`ak

udarac za na{ klub i fudbale-

re. Treba}e nam vremena da se

oporavimo od poraza. [oki-

rani smo i razo~arani onim

{to smo do`ivjeli na kraju

susreta, ali to je fudbal - iz-

javio je Ku{erevski.

On je podsjetio da je wego-

va ekipa imala vi{e {ansi da

postigne gol:

- Da smo barem jednom za-

tresli mre`u Partizana sli-

ka na terenu bila bi potpuno

druga~ija - smatra {ef stru~-

nog {taba Dwepra.

\Miroslav Radovi} i Nikola Grubje{i}: ^estitke strijelcu pobjedonosnog gola

RADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLRADOVI]EV GOLKARIJEREIspostavilo se po ko zna koji putda sre}a prati hrabre.Uspjeli smo da pobijedimo i takoobradujemo armiju na{ih navija~a,ka`e Miroslav Radovi}

BAWA LUKA - U mnogim

odbojka{kim klubovima iz

Republike Srpske sa odu{e-

vqewem su primili vijest da

je kona~no utvr|en datum

Osniva~ke skup{tine Odboj-

ka{kog saveza BiH, odnosno

da }e od 9. aprila svi biti

pod jednim krovom.

- Od silnog i{~ekivawa

jo{ uvijek ne mogu da vjeru-

jem. Dugo, predugo svi smo to

~ekali, ali sre}om i do~eka-

li. Kada budemo igrali Zajed-

ni~ku ligu bi}e ve}a konku-

rencija, mnogo kvalitetnijih

utakmica djevojke }e odigra-

ti tokom sezone. Osim toga,

bi}e to i dodatni motiv za

igra~ice da ostanu na ovim

prostorima - rije~i su trene-

ra Jedinstva Mobi'S Gorana

Haxi}a.

Kvalitet odbojke treba-

lo bi da bude mnogo ve}i.

- Sponzori, treneri i

igra~i ima}e daleko ve}i mo-

tiv, nego {to su imali do sa-

da, a poja~ana konkurencija

dove{}e do porasta kvalite-

ta. Kona~no }e i na{i odboj-

ka{i i odbojka{ice iza}i van

granica Srpske, a to im mno-

go zna~i. Svi smo sa mnogo

strepwe ~ekali izvje{taj iz

Lozane i sada svi mo`emo da

odahnemo - naglasio je pred-

sjednik HE na Drini Milo{

Ne{kovi}.

Aktuelni {ampioni Re-

publike Srpske odbojka{i

Modri~a Optime sa velikim

interesovawem oslu{kivali

su doga|aje u Lozani.

- Za sve na{e klubove to

je jedan veliki plus. Ima}e-

mo sada, izme|u ostalog, motiv

zvani Evropa. To mnogo zna-

~i za sve sportiste. Presre-

}an sam {to }emo se uskoro

pridru`iti svim ostalim

sportovima koji ve} dugo ima-

ju zajedni~ki savez. Sa druge

strane, to mnogo zna~i za na-

predak odbojke na ovim pro-

storima, za wenu afirmaciju

- rije~i su trenera Modri~a

Optime Zorana Gavri}a.

Vijest o odr`avawu Osni-

va~ke skup{tine novog Od-

bojka{kog saveza BiH obrado-

vala je i odbojka{e Jedinstva,

koji ina~e vode na tabeli Pr-

ve lige Srpske.

- Svi smo presre}ni i sa

velikim odu{evqewem pri-

mili smo vijest koja nam je

stigla iz sjedi{ta Svjetske

odbojka{ke federacije. Za-

jedni~ka liga }e biti mnogo

zanimqivija, ekipe }e biti

kvalitetnije, konkurencija

ja~a. Uz to se nadam da }emo

svi imati vi{e sponzora, {to

je jedan od preduslova za nor-

malno funkcionisawe kluba

- istakao je tehni~ar Jedin-

stva Igor Skeli}.

¥ T. P. X.

REAKCIJE KLUBOVA NA DOGOVOR IZ LOZANE

Ko ~eka i - do~eka

BAWA LUKA - Iako su o~eki-

vale uspje{nu proqe}nu premije-

ru, rukometa{ice Vrbasa 2000 u

posqedwi ~as morale su odustati

od puta u Mostar. Besparica, kao

i te{ka situacija u ovom klubu,

natjerala je ove igra~ice da se bo-

re za svoja prava.

- Ovako vi{e ne mo`e. I pored

ogromne ̀ eqe da se borimo za neo-

phodne bodove, morale smo odusta-

ti od proqe}ne premijere protiv

Zriwskog. ̂ ak ni minimalna sred-

stva nisu postojala za na{ put, a o

prevozu i da ne pri~amo. Bilo je ne-

mogu}e otputovati u Mostar - re-

kla je kapiten Vrbasa 2000 Bojana

Bijeli}.

Rukometni klub Vrbas 2000 ve}

dugo nema generalnog sponzora. To

je i najve}i problem ovog sportskog

kolektiva.

- Svi su nas zaboravili. O~e-

kujemo pomo} od grada i Sekretari-

jata za sport i omladinu u Vladi

RS, ali sve je jo{ uvijek na obe}a-

wima i u magli. Svi znamo da se od

obe}awa ne `ivi. Nadam se da }e

nam neko ubrzo iza}i u susret, jer

ako se to ne desi, ne znamo {ta }e-

mo. I pored sve `eqe i voqe da re-

prezentujemo na{ grad u elitnom

takmi~ewu BiH, bi}emo prinu|eni

da odustanemo od takmi~ewa. Ipak,

mislim da do toga ne}e do}i i da u

Bawoj Luci ima jo{ qudi koji vo-

le sport i rukomet - istakla je igra-

~ica Vrbasa 2000 Jasmina Joki}.

Iako uprava jo{ uvijek nije iz-

mirila dugovawa prema igra~ica-

ma, one i daqe nastavqaju sa treni-

rawem.

- Nemamo kvalitetne opreme

za rad. ^ak tri na{e igra~ice ne-

maju ni patike u kojima bi mogle

da nastupe na utakmicama, a ni nor-

malno da treniraju. I pored toga,

svima nama je rukomet najve}a qu-

bav i sve smo podredile ovom spor-

tu. Zbog toga ne `e-

limo da odustanemo

od Zajedni~ke lige

BiH. Bori}emo se

svim snagama do kra-

ja i mislim da }emo

iza}i iz ove krize -

naglasila je Tawa

Joksimovi}.

Kolektivni duh je

bio i ostao najve}a

snaga rukometa{ica

Vrbasa 2000.

- Iako sam jesenas

nastupala za ekipu

Krajine iz Cazina i

imala redovna prima-

wa, sve sam to napusti-

la i do{la u Vrbas

2000. Nisam se pokaja-

la zato {to volim ovaj

klub. Vjerujem da }e-

mo zajedni~kim snaga-

ma na}i izlaz i iz ove

te{ke situacije - do-

dala je Sla|ana Topi}.

¥ S. P.

J. ^.

@ENSKI RUKOMETNI KLUB VRBAS 2000 U TE[KOJ SITUACIJI

@EQE IMA, PARA NEMAI pored ogromne `eqe da se borimo za neophodne bodove,morale smo odustati od proqe}ne premijere,rekla je Bojana Bijeli}

MALI]Direktor Vrbasa 2000 Veq-

ko Mali} isti~e da je ovaj klub

imao zapa`ene uspjehe i na me|u-

narodnoj sceni.

- Qetos smo nastupili na

turniru u Kilu i ostvarili do-

bre rezultate, a prije dvije go-

dine na najve}oj smotri omladin-

skog rukometa, Partile kupu u

Geteborgu, osvojili smo drugo

mjesto. Bila bi sramota za grad

Bawu Luki i ~itavu Republiku

Srpsku da se na{ klub ugasi - is-

takao je Veqko Mali}.

\Rukometa{ice Vrbasa 2000: Neizvjestan nastavak takmi~ewa (Snimio R. [IBAREVI])

ZAJEDNI^KA LIGA- Jo{ uvijek nismo ras-

pravqali o sistemu takmi-

~ewa. Sada nam je najva`ni-

je da se odr`e Osniva~ka i

Generalna skup{tina novog

Odbojka{kog saveza BiH.

No, logi~no je da poslije

ujediwewa igramo Zajedni~-

ku ligu. Prema tome, vjeru-

jemo da }emo od jesenas na-

stupati u jedinstvenom tak-

mi~ewu - naglasio je ~lan

delegacije i Upravnog od-

bora Odbojka{kog saveza

Republike Srpske \or|a

Liki}a.

RADOVI]EV GOL

\ Predrag Stojakovi}: Svenajboqe o biv{em saigra~u

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.SPORT2

MODRI^A - Kockice su ve}

slo`ene! [ef stru~nog {taba

Modri~a Maksime ve} sada ima

viziju tima koji }e se na premi-

jeri 5. marta suprotstaviti ^e-

liku na zeni~kom stadionu "Bi-

lino poqe#.

- Nema tu {ta da se krije -

otkriva karte Luki}. Sasvim je

sigurno da }e na golu stajati Tri-

pi}, dok }e mjesta po bokovima

zauzeti Zelin~evi} i Raili}.

Zadwu liniji ~ini}e iskusni Qu-

bi~i} te Vasi} i Vasiqevi}, a

za vezu bi}e zadu`eni Magazin,

Savi} i [e}kovi}. Svoje pozi-

cije u napadu "kaparisali# su Je-

li} i novajlija Luki}.

Strateg Modri~a Maksime

vjeruje da ovaj sastav mo`e pro-

tiv Zeni~ana ostvariti poziti-

van rezultat.

- Vjerujem u svoje igra~e i si-

guran sam u dobar start u nastav-

ku takmi~arske sezone. Ako su

oni jesenas odnijeli bod iz Mo-

dri~e, onda ne vidim razlog da

im se revan{iramo istom mje-

rom. Tako|e, moram naglasiti da

u borbi za bodove sa ^elikom

imamo pozitivan skor - uvjerava

Luki}.

Modri~ani posqedwih da-

na zbog novih swe`nih padavi-

na imaju velikih problema za

rad.

- Da nam u susret nisu iza{le

kom{ije iz Ora{ja pitawe je gdje

bi trenirali. Kao {to je pozna-

to, oni imaju teren sa vje{ta~-

kom travom i nama su omogu}ili

da obavimo nekoliko treninga.

Stoga }emo u potpunosti ispuni-

ti plan, a jedino ostaje `al {to

nismo uspjeli odigrati vi{e kon-

trolnih utakmica. Planirali

smo da u nedjequ odmjerimo sna-

ge sa prvoliga{em Republike

Srpske iz Lakta{a. Me|utim,

zbog posqedwih padavina ovaj

me~ je pod znakom pitawa - sumi-

rao je Mitar Luki}.

¥ S. BABI]

TRENER MITAR LUKI] VE] ZNA TIM KOJI ]E IGRATI PROTIV ^ELIKA

Milisav [e}kovi} (Modri~a Maksima): Zadu`en za "vezu"

(Snimio R. VASI])

LUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]ALUKI] UZ JELI]A

OSLABQENIFudbaleri Modri~a Mak-

sime na premijeri protiv ^e-

lika nastupi}e oslabqeni.

- Zbog parnih kartona sa

ovog susreta izosta}e Dragan

Jolovi}, a zbog povrede izosta-

}e i iskusni {toper Marko

Stoji} - jo{ je dodao Mitar Lu-

ki}.

BAWA LUKA - Udru`ewe

fudbalskih sudija i instruktora

grada Bawe Luke vodi ra~una o

svojim ~lanovima. Tako }e u uto-

rak, prvog marta, u sali Ekonom-

skog fakulteta (po~etak u 15 ~a-

sova) organizovati zanimqivo

predavawe. A predava~ }e biti

sekretar Sudijske organizacije

Srbije i Crne Gore Zdravko Jo-

ki} iz Beograda.

- Na ovom skupu pojavi}e se i

~lanovi sudijske organizacije iz

Gradi{ke i Prijedora. Ovo je za

wih dobra prilika da nau~e ne{to

novo, a mora se priznati da imaju

od koga, jer je Zdravko Joki} dugo

godina bio jedan od najboqih sudi-

ja u biv{oj Jugoslaviji. Da je tako

potvr|uje i podatak da trenutno

obavqa du`nost posmatra~a i kon-

trolora na me|unarodnim utakmi-

cama koje organizuje UEFA i FI-

FA - rekao je predsjednik Udru-

`ewa fudbalskih arbitara i in-

struktora Bawe Luke Nenad Kne-

`evi}.

O temi koju }e u~esnicima

prezentovati Zdravko Joki}, pr-

vi ~ovjek bawolu~kih arbitara,

ka`e:

- On }e odr`ati predavawe o

izmjenama i dopunama Me|una-

rodnog borda vezano za pravila

fudbalske igre. Isto tako pre-

nije}e im i svoja iskustva sa me-

|unarodne scene. Ono {to bi jo{

napomenuo je da smo za sve sudi-

je i instruktore obezbijedili

besplatno prisustvo na pomenu-

tom skupu - naglasio je Nenad

Kne`evi}. ¥ S. B.

SEMINAR ZA SUDIJE I INSTRUKTORE

Nenad Kne`evi}: Sudije sti~u nova znawa

Joki} za katedrom

BAWA LUKA - Fudbaleri

Krajine, lider Tre}e lige, gru-

pa Bawa Luka, pripreme pred

proqe}ni dio sezone po~iwu u

utorak, 1. marta. Tada }e {ef

stru~nog {taba tima iz Rosuqa

Bo`idar Petrovi} sa po~etkom

u 16 ~asova obaviti prozivku

igra~a na koje ra~una za nastavak

{ampionata.

- Zbog lo{ih vremenskih

uslova bili smo primorani pri-

preme po~eti ne{to kasnije.

Ipak, vjerujem da to ne}e pokva-

riti na{e planove, te da }emo

ostvariti na{ ciq, a to je osva-

jawe titule i plasman u vi{i

rang takmi~ewa - rekao je stra-

teg Krajine Bo`idar Petrovi}.

Klub je u prvom dijelu sezo-

ne ostvario fascinantan skor -

osam pobjeda u isto toliko me~e-

va i suvereno dr`i lidersku po-

ziciju sa osam bodova prednosti

ispred ^elinca.

- Kqu~ uspjeha je u tome da je

ekipa sazrela. Ve} du`i niz go-

dina je na okupu, a uz to smo oba-

vili i kvalitetne pripreme pa

rezultati nisu izostali. Tako-

|e, svi fudbaleri su iskazali ve-

liku ̀ equ i htjewe i to se ispla-

tilo - dodao je Petrovi}.

O ambicijama u nastavku tre-

}eliga{kog {ampionata i pla-

novima za budu}nost Petrovi}

isti~e:

- Mislim da je vrijeme da

klub obezbijedi plasman u vi{i

rang takmi~ewa. Stekli su se svi

uslovi za to, imamo veliku pred-

nost i bilo bi pravo ~udo da ne

do|emo do titule. [to se ti~e

planova za budu}nost, glavni za-

datak uprave je da obezbijedi

sredstva za funkcionisawe u

Drugoj ligi, kako tu ne bi osta-

li samo jednu sezonu - rezimirao

je Petrovi}.

¥ De. M.

PO^IWU PRIPREME TIMA IZ ROSUQA

Startuje i Krajina

TRN - Najnepopularnijim re-

zultatom (0:0) zavr{en je me~ iz-

me|u fudbalera Sloge i Lakta-

{a. Oba rivala imala su svoje

prilike za postizawe golova, ali

su mre`e, ipak, ostale netaknu-

te.

U najpovoqnijoj {ansi na{ao

se gostuju}i napada~ Sa{a Nova-

kovi}. On je sredinom drugog po-

luvremena iza{ao sam ispred

golmana Sloge Ogwena Miqevi-

}a. Me|utim, ovaj talentovani

~uvar mre`e, koji na sebe sve vi-

{e skre}e pa`wu, ~udesnom in-

tervencijom sprije~io je pogo-

dak. Ova dva rivala idu}u test

utakmicu odigra}e u ponedjeqak

na terenu sa vje{ta~kom travom

u Ora{ju. ¥ S. B.

TIVAT - Fudbaleri brod-

skog drugoliga{a Poleta u sklo-

pu "morskih# priprema odmjeri-

li su snage sa ekipom Arsenala

iz Tivta. Poslije 90 minuta za-

nimqive igre me~ je okon~an mi-

roqubivo, 0:0.

Najzrelije {anse za "crveno-

bijele# iz Bosanskog Broda ima-

li su B. Vidi}, @ili}, \uki} i

Mitrovi}, ali nisu uspjeli po-

sti}i nijedan pogodak. Na drugoj

strani svoje prilike prokocka-

li su Radulovi}, Mudre{a i Goj-

kovi}.

¥ R. M.

DUEL TRNSKE SLOGE I LAKTA[A ZAVR[EN BEZ POBJEDNIKA

Odli~ni Miqevi} LIJEV^EStru~ni {tab Lakta{a za

subotu je planirao test utakmi-

cu sa nekada{wim prvoliga-

{em Republike Srpske, eki-

pom Lijev~a iz Nove Topole.

To bi trebalo da bude jo{ jed-

na prilika kormilaru Lakta-

{ana Vladi Jagodi}u da vidi

koliko je do sada ura|eno u pri-

premnom periodu.

STADION: Sloge u Trnu, gledalaca: 50, sudija: Ratko Kuni}

(Bawa Luka).

SLOGA: Crn~evi}, Mu~alovi}, Grmu{a, Ozren, Laki}, Mija-

tovi}, Grahovac, P. Majki}, \uri}, Tepi}, \ur|evi}. Jo{ su igra-

li: Miqevi}, Jokanovi}, D. Majki}, Gali}, Manojlovi}, Vrqano-

vi}, Kuki}.

LAKTA[I: Mejaki}, Slijep~evi}, Vi{i}, ^eko, ]ori}, Se-

kuli}, Lukendi}, Halilovi}, Savanovi}, Ostoji}, Zdjelar. Jo{ su

igrali: Ra~i}, Marinovi}, Zrni}, Lovri}, Radulovi}, Kokano-

vi}, Barovi}, Ga~i}, Brqi}, Novakovi}.

SLOGA LAKTA[I0:0

DRUGOLIGA[ IZ BOSANSKOG BRODA REMIZIRAO SA TIMOM IZ TIVTA

Polet odolio Arsenalu

STADION: Gradski u Tivtu, gledalaca: 50, sudija: Radukovi}

(Tivat).

ARSENAL: Franovi}, Stevanovi}, Fatovi}, Kastratovi},

Banovi}, Radulovi}, Miti}, Batuta, Mudre{a, Qeskovi}, Gojko-

vi}.

POLET: ]eri}, Male{evi}, In|i}, Koki}, Mitrovi}, Petri},

S. Vidi}, Strini}, @ili}, \uki}, B. Vidi}. Jo{ su igrali: Pan-

ti}, Lazuki}, Vukman, Vra~, Ra{i}, Milovac.

ARSENAL POLET0:0

OMLADINAC MOBI'S

Glazura u Lazarevu

VI[EGRAD - Fudbaleri

Omladinca Mobi'S zavr{ili

su sedmodnevne pripreme u Vi-

{egradu.

U redovima drugoliga{a iz

Lazareva mogu biti zadovoqni

ura|enim, bez obzira na ~iw-

enicu {to u pomenutom perio-

du nisu odigrali nijednu kon-

trolnu utakmicu.

- I pored toga {to nismo

uspjeli odigrati nijedan

pripremni me~, mislim da smo

napravili pravi potez {to smo

jedan dio rada obavili u Vi{e-

gradu. Igra~i su imali dosta

dobre uslove za treninge, a mo-

ram posebno da pohvalim quba-

zno osobqe hotela "Vilina

vlas#. [to se ti~e trenutne

spremnosti ekipe, ona je na za-

vidnom nivou. Ono {to nas ra-

duje je da su svi kandidati za

prvi tim zdravi, ba{ kao i Ne-

nad Vuji~i} i Damir Varo{i}

koji su imali stoma~nih tego-

ba - istakao je ~lan uprave

Omladinca Mobi'S Momo Kqu-

ni}.

Drugoliga{ iz Lazareva

ostali dio priprema obavi}e

na svom terenu.

- Sada predstoji glazura, a

pored redovnih treninga eki-

pa }e odigrati nekoliko test

me~eva. Siguran sam da }e fud-

baleri ovaj period dobro isko-

ristiti kako bi maksimalno

spremno do~ekali proqe}e u

Drugoj ligi "zapad#. Zna se da

u nastavak ulazimo sa ciqem da

osvojimo {ampionsku titulu

koja nam omogu}uje povratak u

elitno dru{tvo Republike

Srpske - zakqu~io je Kquni}.

I fudbaleri tima iz Laza-

reva zadovoqni su pripremama

koje su obavili u Vi{egradu.

- Sve zahtjeve stru~nog {ta-

ba ispunili smo onako kako se

od nas i o~ekivalo. Jo{ da smo

mogli igrati utakmice onda bi

bili jo{ zadovoqniji. S obzi-

rom na to da ima jo{ dosta vre-

mena do po~etka proqe}nog di-

jela takmi~ewa na drugoliga-

{kom zapadu siguran sam da }e-

mo uspjeti odigrati odgovara-

ju}i broj test me~eva. Isto ta-

ko mogu da ka`em da }emo biti

spremni za borbu za drugoliga-

{ke bodove. Optimista sam i

o~ekujem povratak u Prvu ligu

Republike Srpske. Svaka ~ast

trnskoj Slogi i @upi iz Milo-

savaca, ali smatram da u ovom

trenutku mi imamo kvalitet-

niji tim, te da }emo u nastavku

{ampionata to i dokazati -

rekao je pouzdani fudbaler

Omladinca Mobi'S Milenko

Devu{i}.

¥ S. V.

TREBIWE - Poslastica

ostavqena za kraj! U subotu u

Sportskoj dvorani "Bregovi# od-

igra}e se me~evi sedmog i osmog

kola Lige malog fudbala Repu-

blike Srpske. Najzanimqiviji

susret odigra}e vode}i Leotar i

Sloga Stolarija "Zrni}#, dva sa-

stava koji su najozbiqniji kan-

didati za titulu. Ko pobijedi u

ovom duelu mo`e se nadati peha-

ru, a ovaj okr{aj zakazan je za 17

~asova.

- Imamo priliku da na svom

parketu jo{ vi{e odmaknemo pra-

tiocima i nadam se da }emo to i

ostvariti. Vjerujem da smo boqi

od rivala iz Trna, {to }emo do-

kazati u me|usobnom susretu. Ako

ih pobijedimo, u {to nimalo ne

sumwam, sve }e biti rije{eno u

borbi za prvu poziciju - ka`e pr-

vi tobxija Leotara Slobodan Ko-

ki}.

Ekipa Sloga Stolarije "Zr-

ni}# najvjerovatnije }e u Trebi-

wu nastupiti u oslabqenom sa-

stavu.

- Nije nam na ruku i{la pro-

mjena termina, jer imamo neko-

liko igra~a koji imaju obaveze

u svojim klubovima. I pored tih

neda}a nadamo se najboqem -

kratko je istakao provjereni ~u-

var mre`e "stolara# Radovan Ga-

ji}.

Minulog vikenda selekcija

Bawe Luke napravila je iznena-

|ewe odigrav{i nerije{eno sa

favoritom iz Trna, 3:3. Ovog pu-

ta u okviru sedmog kola sasta}e

se sa drugim kandidatom za titu-

lu - Leotarom.

- Najva`nije za nas je da }e-

mo nastupiti u trenutno najja-

~em sastavu. Trebiwci nisu nepo-

bjedivi, i mislim da brzom igrom

i sa dosta tr~awa mo`emo napra-

viti iznena|ewe. Poku{a}emo

da se iz drugog plana umije{amo

u borbu sa vode}ima - optimista

je uzdanica Bawe Luke Predrag

Majki}. Sedmo kolo: Leotar - Ba-

wa Luka (9.45 ~asova), Nevesiwe

- Sloga Stolarija "Zrni}#

(12.10), Niki} kompani - Doboj

(13.20).

Osmo kolo: Bawa Luka - "Niki}

kompani# (14.35), Doboj - Nevesiwe

(15.45), Sloga Stolarija" Zrni}# -

Leotar (17). ¥ M. P. - N. D.

NASTAVQA SE LIGA MALOG FUDBALA REPUBLIKE SRPSKE

Slobodan Koki} (Leotar): Pobjeda za titulu(Snimio M. MIHAJLOVI])

DERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUDERBI NA KRAJUMe~ izme|u Leotara i SlogaStolarije

"Zrni}" odigra}e

se u subotu sa po~etkom od 17 ~asova

TABELA1. Leotar 4 3 1 0 18:10 10

2. S. S. "Zrni}#4 2 2 0 14:8 8

4. Niki} K. 4 2 0 2 10:10 6

3. Doboj 4 2 0 2 12:16 6

5. Bawa Luka 4 1 1 2 10:14 4

6. Nevesiwe 4 0 0 4 8:14 0

DERBI NA KRAJU

Fudbaler koji je zimus do{aoiz Slavije zajedno sa talentovanimgolgeterom predvodi}e napad

"uqara"

LUKI] UZ JELI]A

Kup Srbije i Crne Gore za sezonu 2004/2005

stigao je do polufinala. Za zavr{nicu najmasov-

nijeg takmi~ewa plasirala su se ~etiri beograd-

ska kluba.

U polufinalu 20. marta snage }e odmjeriti:

Partizan - Crvena zvezda i @eleznik - Rad. Fi-

nale }e biti odigrano 11. maja na stadionu Par-

tizana.

U slu~aju nerije{enog rezultata poslije 90

minuta izvodi}e se jedanaesterci.

26. i 27. februar 2005. SPORT

3

BEOGRAD - Zimska pauza je

istekla. Od subote }e na fudbal-

skim terenima Srbije i Crne Go-

re "bubamara# nastaviti da ska-

ku}e. Dilema koja }e grijati srca

navija~a svodi se po osmi put za-

redom na isto pitawe: Partizan

ili Crvena zvezda? "Crno-bije-

li# ulaze u nastavak sa tri boda

prednosti, a kom{ije sa "Maraka-

ne# sa velikom `eqom da ih {to

prije dostignu i prestignu.

Rije~i dvojice trenera, Vla-

dimira Vermezovi}a i Ratka Do-

stani}a, ilustruju o~e-

kivawa vje~itih rivala.

- Bi}e to vru}e pro-

qe}e i za nas i za Crve-

nu zvezdu. Na{ rival je

u zavr{nici prvog dije-

la prvenstva igrao u od-

li~noj formi, koju je po-

tvrdio i u pripremnim

utakmicama u Turskoj.

Svaki bod bi}e zlata

vrijedan, a nama se ne

smije ponoviti pro{lo-

godi{wi kiks kada smo

ispali iz trke porazom

od posqedweg Koma - is-

takao je Vladimir Ver-

mezovi}, a zatim je na-

stavio analizirati

predstoje}u trku "vje~i-

tih#.

O RIVALU: "Crve-

no-bijeli# o~ekuju mno-

go od "vje~itog derbi-

ja#, ali sam siguran da

ta utakmica ne}e odlu-

~iti o tituli. Svaki

bod ima}e jednaku va-

`nost.

O POJA^AWI-

MA: U zimskoj pauzi do-

bili smo {to smo ̀ eqe-

li - ja~u konkurenciju u

ekipi. Korejac ^i Vu

Kim je upotrebqiv u

zadwem i veznom redu, a

Nigerijac Obiora

Odita je golovima

protiv Dwepra poka-

zao da }e biti na{

veliki adut u

{picu napada.

O NOVOM TALASU: Jesenas

smo lansirali 16-godi{weg Nena-

da Marinkovi}a kao najmla|eg de-

bitanta u istoriji Partizana.

Ovog proqe}a da}emo {ansu jo{

nekim momcima iz podmlatka.

CIQEVI: @elimo povratak

titule u Humsku i daqe usavr{a-

vawe modela igre koji gradimo

vi{e od godinu dana. Pra-

timo fizi~ku i op{tu

spremnost svakog igra-

~a, insistiramo na naj-

sitnijim detaqima i

rezultati su vidqivi. Uz

sve to, poku{a}emo da u

Kupu UEFA stignemo

{to daqe - zakqu~io je

Parti -

zanov strateg.

Wegov kole-

ga sa "Marakane#

Ratko Dostani}

imao je vru}u je-

sen kad je nasli-

jedio Qupka

Petrovi}a, a

digao je pra-

{inu i zimus.

- Neki su mi

zamjerili {to

sam insistirao

da sa igra~ima budu produ`eni

ugovori, a da pustimo one koji to

ne `ele. Moj rezon je jasan: plani-

ram rad na du`e staze i ne `elim

svakih {est mjeseci da pravim no-

vi tim - objasnio je Dostani} i do-

dao:

- Tu mogu}nost su za sada isko-

ristili golman Vladimir Di-

{qenkovi} i bek Ma-

rijan Markovi}, a od

poja~awa doveli smo

Ardijana \okaja iz

OFK Beograda.

O UGOVORIMA:

U ekipi su ostali neki

igra~i koji su razmi-

{qali o odla-

sku. Kapitalna

stvar za nas je ostanak

mladog Jankovi}a, \or-

|evi}a, a vjerovatno i

@igi}a i Kova~evi}a.

@elimo da svi oni ras-

tere}eni u|u u nastavak

sezone u kojem nam je

ciq odbrana duple kru-

ne.

O DOMETIMA:

Imao sam vremena da sa-

gledam domete tima ko-

ji sam preuzeo, poslije

nekoliko jesewih kola

i u trenutku krize. Eki-

pa je stabilizovana,

upoznao sam pojedince

i tvrdim da nismo ni-

{ta daqe od titule ne-

go Partizan! Na{a ra-

~unica je jasna: da bi-

smo stigli do trofeja

moramo da pobijedimo

sve redom! Zna~i, ho}e-

mo 100 odsto bodova,

oba trofeja, a potom

slijedi veliko sprema-

we za Evropu - najavio

je kormilar "crveno-

bijelih#.

Treba dodati da se

sve utakmice 16. kola

igraju u subotu sa po-

~etkom u 13.30 ~asova,

izuzev me~eva Radni~-

ki Jugopetrol - Zeta,

odnosno Partizan - Sutjeska, ko-

ji su na rasporedu u nedjequ u is-

tom terminu.

¥ B. MARKOVI]

U SUBOTU SE NASTAVQA FUDBALSKI [AMPIONAT SRBIJE I CRNE GORE

Vladimir Vermezo-

vi} (Partizan): Za ti-

tulu va`an svaki bod

PARTIZAN ILI ZVEZDAKao i u prethodnih sedam sezona, bitku za prvo

mjesto vodi}e klub iz Humske i ekipa sa "Marakane"

JESEN

1. Partizan 15 13 2 0 39:8 41

2. Crvena zvezda 15 12 2 1 38:11 38

3. Zeta 15 11 1 3 30:12 34

4. OFK Beograd 15 8 1 6 22:18 25

5. Budu}nost 15 7 2 6 20:20 23

6. Zemun 15 6 4 5 18:19 22

7. Vojvodina 15 5 4 6 18:18 19

8. Sutjeska 15 5 4 6 13:21 19

9. Hajduk (K) 15 4 6 5 16:18 18

10. Smederevo 15 4 5 6 9:15 17

11. Radni~ki JP 15 4 4 7 13:20 16

12. ^ukari~ki 15 4 4 7 15:18 16

13. Borac 15 4 4 7 12:22 16

14. Obili} 15 3 4 8 16:27 13

15. Hajduk (B) 15 1 5 9 11:29 8

16. @eleznik 15 1 4 10 12:26 7

EVROPAPrvak Srbije i Crne Gore za

sezonu 2004/2005 plasira}e se u kva-

lifikacije za Ligu {ampiona, gdje

}e startovati od drugog kola. Dru-

goplasirani i tre}eplasirani tim,

uz pobjednika ili finalistu Kupa,

igra}e u kvalifikacijama za Kup

UEFA. U Intertoto Kupu SCG }e

imati dva predstavnika. Slabije-

plasirani }e startovati od prvog,

a boqeplasirani od drugog kola.

Prvoliga{ko dru{tvo napusti}e

~etiri posqedweplasirana kluba.

13 golova - Panteli} (Crvena

zvezda),

9 golova - Stojanovi} (Borac),

@igi} (Crvena zvezda),

8 golova - Trajkovi} (Zeta),

7 golova - Radowi}, Ili}

(Partizan), \oki} (Obili}), I.

Burzanovi} (Budu}nost),

6 golova - Vasiqevi} (Hajduk

Rodi} MB), Mili}, Nuhi, Ra{ko-

vi} (Zeta),

5 golova - Mati} (OFK Beo-

grad), \okaj, Krivokapi} (Crve-

na zvezda), Vuk~evi} (Partizan),

4 golova - Purovi}, Vujovi}

(Budu}nost), Tadi} (Smederevo),

Ili} (Zemun), Grubje{i} (Parti-

zan), \okaj (OFK Beograd), An-

|elkovi} (Radni~ki JP), Jovano-

vi}, Franci{kovi}, Dun|erski

(Vojvodina), ^a|enovi} (Sutje-

ska)...

LISTA STRIJELACA

PROQE]NI DUEL CRVENE ZVEZDE I PARTIZANA BI]E ODIGRAN U OKVIRU 24. KOLA

VJE^ITI DERBI NA "MARAKANI" 23. APRILA

Borac 1:0 C. zvezda

@eleznik 0:1 OFK Beograd

Obili} 2:4 Vojvodina

Budu}nost 3:5 Zemun

Radni~ki JP 0:2 Zeta

Smederevo 0:0 Hajduk (B)

Hajduk (K) 3:1 ^ukari~ki

Partizan 4:1 Sutjeska

26/27. FEBRUARA16. KOLO

Borac 1:1 Partizan

Sutjeska 0:0 Hajduk (K)

^ukari~ki 0:0 Smederevo

Hajduk (B) 0:2 Radni~ki JP

Zeta 0:1 Budu}nost

Zemun 2:0 Obili}

Vojvodina 2:2 @eleznik

OFK Beograd 2:4 C. zvezda

5. MARTA17. KOLO

Borac 0:2 OFK Beograd

C. zvezda 3:1 Vojvodina

@eleznik 1:1 Zemun

Obili} 1:2 Zeta

Budu}nost 3:2 Hajduk (B)

Radni~ki JP 2:0 ^ukari~ki

Smederevo 1:1 Sutjeska

Hajduk (K) 0:5 Partizan

12. MARTA18. KOLO

Hajduk (K) 2:0 Borac

Partizan 3:1 Smederevo

Sutjeska 1:0 Radni~ki JP

^ukari~ki 0:0 Budu}nost

Hajduk (B) 0:1 Obili}

Zeta 3:1 @eleznik

Zemun 0:1 C. zvezda

Vojvodina 0:2 OFK Beograd

19. MARTA19. KOLO

Borac 2:3 ^ukari~ki

Hajduk (B) 0:0 Sutjeska

Zeta 2:3 Partizan

Zemun 1:0 Hajduk (K)

Vojvodina 0:1 Smederevo

OFK Beograd 2:1 Radni~ki JP

C. zvezda 3:1 Budu}nost

@eleznik 0:2 Obili}

14. MAJA28. KOLO

@eleznik 0:1 Borac

Obili} 1:4 C. zvezda

Budu}nost 0:1 OFK Beograd

Radni~ki JP 1:2 Vojvodina

Smederevo 0:2 Zemun

Hajduk (K) 0:3 Zeta

Partizan 3:0 Hajduk (B)

Sutjeska 0:3 ^ukari~ki

21. MAJA29. KOLO

Borac 1:3 Sutjeska

^ukari~ki 1:3 Partizan

Hajduk (B) 1:1 Hajduk (K)

Zeta 2:0 Smederevo

Zemun 0:0 Radni~ki JP

Vojvodina 1:3 Budu}nost

OFK Beograd 0:2 Obili}

C. zvezda 5:3 @eleznik

28. MAJA30. KOLO KUP

Borac 0:4 Zeta

Zemun 0:2 Hajduk (B)

Vojvodina 1:1 ^ukari~ki

OFK Beograd 2:3 Sutjeska

C. zvezda 0:0 Partizan

@eleznik 0:3 Hajduk (K)

Obili} 1:1 Smederevo

Budu}nost 1:2 Radni~ki JP

23. APRILA24. KOLO

Budu}nost 2:0 Borac

Radni~ki JP 1:1 Obili}

Smederevo 1:0 @eleznik

Hajduk (K) 1:2 C. zvezda

Partizan 2:0 OFK Beograd

Sutjeska 0:3 Vojvodina

^ukari~ki 0:0 Zemun

Hajduk (B) 2:5 Zeta

30. APRILA25. KOLO

Borac 2:1 Hajduk (B)

Zeta 1:0 ^ukari~ki

Zemun 0:1 Sutjeska

Vojvodina 0:1 Partizan

OFK Beograd 0:0 Hajduk (K)

C. zvezda 2:0 Smederevo

@eleznik 0:1 Radni~ki JP

Obili} 1:3 Budu}nost

4. MAJA26. KOLO

Obili} 0:0 Borac

Budu}nost 2:2 @eleznik

Radni~ki JP 0:4 C. zvezda

Smederevo 0:3 OFK Beograd

Hajduk (K) 1:1 Vojvodina

Partizan 5:0 Zemun

Sutjeska 1:2 Zeta

^ukari~ki 3:0 Hajduk (B)

7. MAJA27. KOLO

Borac 0:1 Vojvodina

OFK Beograd 2:3 Zemun

C. zvezda 1:1 Zeta

@eleznik 0:0 Hajduk (B)

Obili} 1:2 ^ukari~ki

Budu}nost 1:0 Sutjeska

Radni~ki JP 0:1 Partizan

Smederevo 0:0 Hajduk (K)

2. APRILA20. KOLO

Smederevo 0:1 Borac

Hajduk (K) 2:2 Radni~ki JP

Partizan 2:0 Budu}nost

Sutjeska 1:1 Obili}

^ukari~ki 1:2 @eleznik

Hajduk (B) 0:5 C. zvezda

Zeta 1:0 OFK Beograd

Zemun 0:1 Vojvodina

9. APRILA21. KOLO

Borac 2:2 Zemun

Vojvodina 0:1 Zeta

OFK Beograd 3:2 Hajduk (B)

C. zvezda 1:0 ^ukari~ki

@eleznik 0:1 Sutjeska

Obili} 1:4 Partizan

Budu}nost 1:0 Hajduk (K)

Radni~ki JP 0:3 Smederevo

16. APRILA22. KOLO

Radni~ki JP 1:1 Borac

Smederevo 0:0 Budu}nost

Hajduk (K) 3:1 Obili}

Partizan 2:1 @eleznik

Sutjeska 0:3 C. zvezda

^ukari~ki 0:2 OFK Beograd

Hajduk (B) 1:1 Vojvodina

Zeta 1:2 Zemun

20. APRILA23. KOLO

Ratko Dostani} (Crvena zvezda):

Ciq - odbrana duple krune

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.SPORT4

C MY K

C MY K

TENISKI [AMPIONAT BiH

Markovi}favorit

BAWA LUKA - Dva terena

Teniskog kluba Borac bi}e u su-

botu i nedjequ popri{te veli-

kih borbi. Naime, 26. i 27. fe-

bruara na rasporedu je Dvoran-

ski {ampionat BiH u konkuren-

ciji juniora i juniorki do 18 go-

dina.

- Za ovo prvenstvo vlada ve-

liko interesovawe. Ve} sada ima-

mo 58 prijavqenih tenisera i te-

niserki. Tu su takmi~ari iz Ba-

we Luke, Doboja, Prijedora, Br~-

kog, Posu{ja, Qubu{kog, Mosta-

ra, Zenice, a siguran sam da }e se

jo{ klubova pojaviti do samog po-

~etka takmi~ewa - rije~i su pred-

sjednika Borca Petra Triki}a.

Turniri po~iwu u subotu u 9

~asova za juniore, odnosno u 12 za

juniorke.

- Ukoliko ne bude nekih pro-

blema, a nadam se da ih ne}e bi-

ti, finalni me~evi }e se igrati

u nedjequ u 13 ~asova. [to se ti-

~e organizacije sve smo priveli

kraju. Dva terena, koja su prekri-

vena "balonima#, potpuno su

spremna za okr{aje koji predsto-

je - rije~i su Triki}a.

Podsjetimo da titulu junior-

skih {ampiona brane Sini{a

Markovi}, ~lan Borca odnosno

teniserka zeni~kog ^elika Sel-

ma Babi}. No, wih dvoje }e, sa-

svim sigurno, imati izuzetno te-

`ak zadatak kako bi odbranili

titule jer }e konkurencija biti

izuzetno jaka.

¥ T. P. X.

BAWA LUKA - Srpski duel

u "Boriku#. Rukometa{i Kosig

Dunav osigurawa na proqe}noj

premijeri do~eka}e ekipu Slo-

ge. Utakmica }e se odigrati u su-

botu sa po~etkom u 17 ~asova. Ia-

ko je klub iz Doboja progla{en

za favorita u ovom susretu, {ef

stru~nog {taba Bawolu~ana, Ma-

rinko Torbica, o~ekuju pravo iz-

dawe svojih izabranika.

- Vjerujem u sve igra~e i si-

guran sam da ne}emo razo~arati.

Sloga je kvalitetna ekipa, ali

ni mi nismo bez {ansi. Na{i adu-

ti u ovom suretu bi}e doma}i te-

ren i na{i navija~i. Pru`i}emo

maksimum, a pobijedi}e ona eki-

pa koja bude boqa. Svi rukometa-

{i su zdravi i spremni za okr{aj

sa Dobojlijama - rekao je {ef

stru~nog {taba Kosig Dunav osi-

gurawa Marinko Torbica.

Pored ovog u subotu }e se od-

igrati jo{ ~etiri susreta. Tim

Bijeqine }e ugostiti ekipu

Zriwskog iz Mostara. Obje eki-

pe su podjednakog kvaliteta, a Bi-

jeqinci }e imati priliku da pred

svojim navija~ima osvoje prve bo-

dove.

Rukometa{i Borca Telekom

Srpske putuju u Gra~anicu, gdje }e

snage odmjeriti sa istoimenim

timom. Iako su doma}ini nepri-

jatni na svom terenu, u taboru

"crveno plavih# vjeruju u uspje-

{nu premijeru.

U 12. kolu Zajedni~ke lige

BiH sastaju se: subota: BAWA

LUKA: Kosig Dunav osigurawe -

Sloga (17 ~asova), BIJEQINA:

Bijeqina - Zriwski (16), GRA-

^ANICA: Gra~anica - Borac

Telekom Srpske (18), ZAVIDO-

VI]I: Krivaja - Izvi|a~ (19),

VISOKO: Bosna - Kowuh namje-

{taj (19 ~asova), TUZLA: Slo-

boda Solana - Bosna (S) - odigra-

no u petak.

¥ J. ^ANAK

KARATE

Sudijski seminar BAWA LUKA - Edukativ-

no licencni seminar za karate

sudije odr`a}e se u subotu u Do-

boju sa po~etkom u 9 ~asova. Or-

ganizator ovog seminara je Ka-

rate klub Sloga Nova forma i

Sportski savez Doboja.

- Pored sudija, koji }e u~e-

stvovati na seminaru i polaga-

ti za dobijawe licenci, u Dobo-

ju }e biti prisutni i ~lanovi

trenersko-stru~ne komisije.

Oni }e imati zadatak da usvoje

kalendar takmi~ewa za ovu se-

zonu. On je ve} okvirno usvojen

i nadam se da oko wega ne}e bi-

ti problema. Oni trebaju samo

da ga potvrde kako bi on bio

zvani~an i kako bi mogli sve

klubove obavijestiti o termi-

nima takmi~ewa - rekla je gene-

ralni sekretar Karate saveza

Republike Srpske Nevenka Le-

ki}.

¥ S. P.

BAWA LUKA - Odluka o no-

vom kugla{kom {ampionu BiH

mogla bi pasti ve} u nedjequ po-

slije derbija 15. kola Zajedni~-

ke lige BiH u kojem se sastaju

Kozara i Knin Gagitrans. Duel

dva kluba koja su odli~nim re-

zultatima u {ampionatu obiqe-

`ila sezonu, privla~i veliki pa-

`wu sportske javnosti u gradu na

Savi.

- Knin je dobra ekipa, ali ne-

ma {anse u Gradi{ci - ka`e adut

Kozare Dragan Trkuqa. Siguran

sam da }emo pobijediti, bez ob-

zira na podatak da Bawolu~ani

jo{ nisu osjetili gor~inu pora-

za na gostovawima. Boqi smo i to

}emo pokazati u nedjequ.

Bi}e ovo okr{aj i biv{ih

saigra~a, koji su pro{le godine

osvojili titulu sa Bawalu~kom

pivarom. Na jednoj strani Dragan

Trkuqa i Sini{a ^ali}, a na

drugoj Boris Novakovi} i ^edo

Andri}.

- Oni su moji veliki prijate-

qi, ali popusta nema. Da}u sve od

sebe da Kozara osvoji bodove i

stigne do kona~nog ciqa - prvog

mjesta u {ampionatu - naglasio

je Trkuqa.

U Kninu GT ulogu favorita

prepu{taju doma}inu.

- Kozara je u blagoj predno-

sti, prije svega jer te{ko gubi

me~eve u svojoj kuglani. Ulog je

ogroman, a vidje}emo ko }e izdr-

`ati veliki psiholo{ki priti-

sak. Nadam da }emo poslije ovog

duela biti bli`i tituli - rekao

je kugla{ Knin Gagitransa ̂ edo

Andri}.

Parovi 15. kola: subota: BI-

HA]: Biha} - Borac Nova Bawa-

lu~ka banka, SARAJEVO: @eqe-

zni~ar - Sloboda, PRIJEDOR:

Rudar Agromari} - Zrinski, BA-

WA LUKA: Bawalu~ka pivara -

Rudar Kakaw, nedjeqa: GRADI-

[KA: Kozara - Knin Gagitrans.

Svi me~evi po~iwu u 11 ~a-

sova. ¥ D. Pr.

BIJEQINA - Poslije pune

~etiri godine najve}i grad Sembe-

rije, u biv{oj Jugoslaviji, jedan od

centara "plemenite vje{tine#, bi-

}e u nedjequ doma}in bokserske re-

vije u kojoj }e rukavice ukrstiti

reprezentacija Republike Srpske

i selekcija Vojvodine.

- Prvobitno je bilo zami{qe-

no da se u prijateqskom odmjerava-

wu snaga sastanu ekipe Radnika i

novosadske Vojvodine, tako da su i

plakati {tampani sa najavom ovog

me~a. Me|utim, zbog ~iwenice da

najboqi bokseri Vojvodine nastu-

paju na me|unarodnoj reviji "Beo-

gradski pobednik# nisu mogli do-

}i u najja~em sastavu. Zbog toga je

dogovoreno da selekciju Vojvodine

~ine bokseri iz nekoliko klubova,

a na{u reprezentaciju takmi~ari

iz bawolu~ke Slavije, br~anskog

Jedinstva i naravno bijeqinskog

Radnika - istakao je jedan od orga-

nizatora ovoga me~a i trener re-

prezentacije Srpske Milenko To-

mi}.

Sude}i po spisku boksera iz

Republike Srpske, po{tovaoci

"plemenite vje{tine# u Bijeqini

ima}e priliku da vide zanimqive

i kvalitetne borbe.

- Za selekciju Srpske, izme|u

ostalih, nastupi}e Mario Perko-

vi}, Goran Mali} i Darko Ku~uk iz

Slavije, Dejan Ismi} i Sawin Ko-

privica iz Jedinstva, te ~lanovi

Radnika Adnan Haxihajdi}, Idriz

Barakovi}, Slavi{a Simeunovi}

i Mladen Stjepanovi}. Dakle, sve

afirmisani i kvalitetni borci.

Re~eno mi je i da }e selekcija Voj-

vodine do}i u jakom sastavu, tako da

o~ekujemo dobre me~eve i dosta uz-

bu|ewa - dodao je Tomi}.

Organizator revije je Bokser-

ski klub Radnik. Ova revija }e se

odr`ati u sportskoj dvorani

Osnovne {kole "Knez Ivo od Sem-

berije#, a po~etak je u nedjequ u 15

~asova. ¥ T. N.

BAWA LUKA DO^EKUJE SPIN

Trijumf za tre}e mjestoBAWA LUKA - Stonoteniseri Bawe Luke na

doma}em terenu ugosti}e ekipu Spina. Ohrabreni

trijumfom iz pro{log kola, Bawolu~ani i u ovom

duelu o~ekuju nove bodove. Trenutno se nalaze na

~etvrtom mjestu prvenstvene tabele, a pobjeda pro-

tiv Spina obezbijedila im bi plasman na tre}u

poziciju.

Lider prvenstva, Bosnam, u Sarajevu }e do~e-

kati ekipu @eqezni~ara, a u ovom gradu snage }e

odmjeriti i timovi Alaxa i Bosne. U ovom kolu

Mladost igra protiv Kreke.

U sedmom kolu Zajedni~ke lige BiH za stono-

tenisere sastaju se: BAWA LUKA: Bawa Luka -

Spin, ZENICA: Mladost - Kreka, SARAJEVO:

Alaxa - Bosna, SARAJEVO: Bosnam - @eqezni-

~ar. Odigrani su i odgo|eni me~evi {estog kola:

ZENICA: Mladost - Bosna 4:2, DOBOJ ISTOK:

Spin - Alaxa 1:4. ¥ J. ^.

LIGA BiH ZA STONOTENISERKE

Kreki ni gram nadeBAWA LUKA - Lider prvenstva, stonoteniser-

ke Prijedora, u derbi susretu do~eka}e drugopla-

siranu ekipu Kreke iz Tuzle. Prijedor~anke o~e-

kuju nastavak pobjedonosne serije.

- Do sada nas niko nije uspio savladati i mi-

slim da ni ovog puta iznena|ewa ne}e biti. Igra-

mo na doma}em terenu i o~ekujemo samo pobjedu -

rekao je trener Prijedora Slavko Antoni}.

Pored ovog odigra}e se jo{ dva me~a sedmog

kola Zajedni~ke lige BiH za stonoteniserke. Dru-

ga ekipa iz Republike Srpske, Peru}ica, na svom

terenu }e snage odmjeriti sa Bugojnom. Tim Top

Sten '73 igra protiv Telekom iz Tuzle.

U 7. kola Zajedni~ka lige BiH za stonoteni-

serke sastaju se: PRIJEDOR: Prijedor - Kreka,

FO^A: Peru}ica - Bugojno, CAZIN: Top Stens

'73 - Telekom, TRAVNIK: Borac - Vitez 4:0. Slo-

bodna je ekipa sarajevskog @eqezni~ara.

¥ J. ^.

BAWA LUKA - Takmi~a-

ri Karate kluba "[esnaeste#

po~iwu sa drugom fazom pri-

prema. Oni }e u narednih 13

dana boraviti u svojoj staroj

bazi, na Jahorini, gdje }e ra-

diti na op{toj fizi~koj spre-

mi.

- Prvi dio priprema uspje-

{no smo obavili u Bawoj Lu-

ci. Sada se selimo na Jahori-

nu gdje }emo najve}u pa`wu po-

svetiti fizi~koj pripremi

boraca. U ve~erwim ~asovima

radi}emo na tehni~ko-takti~-

kim varijantama. Ovo }e nam

biti pete pripreme koje }emo

obaviti na "olimpijskoj qe-

potici#. Do sada smo uvijek

imali odli~ne uslove za rad,

pa se nadam da }e tako biti i

ovog puta iako znamo da je

swe`ni pokriva~ izuzetno vi-

sok - rekao je {ef stru~nog

{taba Karate kluba "[esna-

esta# Momir Crwak.

Za bawolu~ke kara-

tiste po povratku sa

Jahorine ne}e biti

predaha . Naime, wih

ve} krajem marta o~eku-

je put u Italiju na Svjet-

sko klupsko prvenstvo, a tu

je i prvenstvo Republike

Srpske.

- Vjerujem da }emo ispuni-

ti sve zacrtane planove na

Jahorini i da }emo

potpuno sprem-

ni do~e-

kati

pr-

ve ispite. Naravno, ne treba

o~ekivati da na{i borci ve}

na startu takmi~arske godine

budu u top-formi, ali siguran

sam da }e ve} na prvim smo-

trama ostvariti dobre rezul-

tate. Siguran sam da }e oni

dati sve od sebe da to i urade

i da }e nas po ko zna koji put

obradovati medaqama - ista-

kao je Crwak.

Na Jahorinu je otputovalo

osam takmi~ara. To su: Sini-

{a Xida, Dra`enko [krbo,

Sawin [aki}, Boris Popo-

vi}, Sr|an [aki}, Boris Kre-

{ko, Milo{ Simi} i Milo{

Jolovi}, a sa wima }e raditi

{ef stru~nog {taba Momir

Crwak.

¥ S. POPOVI]

BAWA LUKA - U subotu i

nedjequ po~iwe drugi dio {am-

pionata Republike Srpske u sje-

de}oj odbojci. Titula jeseweg pr-

vaka pripala je timu Doboj Gra|-

proma koji }e najvjerovatnije i

poslije ovog kola zadr`ati prvu

poziciju jer gostuje u Kne`evu.

Pobjednik Kupa Srpske Kraji-

{nik tako|e ne bi trebao imati

ve}ih problema u prvom kolu na-

stavka po{to }e se sastati sa

ekipom iz doweg dijela tabele,

Semberijom. Gradski derbi i si-

gurno najzanimqiviji susret ovog

kola odigra}e se u Prijedoru gdje

}e sastati istoimeni tim i Ko-

zara. Oba tima pretenduju za ula-

zak u plej-of tako da }e se sigur-

no voditi velika borba za bodo-

ve. ̂ etvrti me~ osmog kola izme-

|u Bawe Luke i "fewera{a# Ma-

gli}a igra}e se tek 12. marta po-

{to }e Bawolu~ani ovog viken-

da u~estvovati na me|unarodnom

seminaru u Beogradu.

Susreti osmog kola prven-

stva Republike Srpske u sjede-

}oj odbojci igra}e se po sqede-

}em rasporedu: subota: BIJEQI-

NA: Semberija - Kraji{nik (14

~asova), nedjeqa: PRIJEDOR:

Kozara Prijedor - Prijedor (10),

KNE@EVO: Kne`evo - Doboj

Gra|prom (12), BAWA LUKA:

Bawa Luka - Magli} (12. mart).

¥ M. I.

RUKOMETA[I KOSIG DUNAV OSIGURAWA U SUBOTU DO^EKUJU SLOGU

Gostuju}a ekipa je kvalitetna,ali ni mi nismo bez {ansi. Na{aglavna prednost u ovom suretu bi}ena{ teren i navija~i,ka`e Marinko Torbica

Danilo Nedovi} (Kosig DO): O~ekuje uspje{nu premijeru

"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA"BORIK" ADUT DOMA]INA

ZAJEDNI^KA KUGLA[KA LIGA BiH

Kozara ru{i KninU NEDJEQU VELIKA BOKSERSKA REVIJA U BIJEQINI

Vojvodina gost Srpske

Davor Kalat (Knin): Okr{aj za titulu

PRVENSTVO SRPSKE U SJEDE]OJ ODBOJCI

Doboj brani primat

KARATISTI "[ESNAESTE" SELE SE U SVOJU STARU BAZU

PETE PRIPREME NA JAHORINI

Dra`enko [krbo:Na plani-nu poformu

LIGA SRPSKEU 11.kolu Prve kugla{ke

lige Republike Srpske sastaju

se: subota: GRADI[KA: Lijev-

~e - Trebi{wica, DERVENTA:

Derventa - Vitaminka, ZVOR-

NIK: Srpski soko - Hercego-

vac, nedjeqa: LAKTA[I: Lak-

ta{i Astra SB - Rudar Ugqe-

vik.

Svi me~evi su po~iwu u 11

~asova.

TABELA1. Doboj 7 7 0 21:4 20

2. B. Luka 7 6 1 20:5 18

3. Kozara P. 7 4 3 15:9 13

4. Kraji{nik 7 4 3 15:10 13

5. Prijedor 7 4 3 13:11 11

6. Semberija 7 2 5 6:17 5

7. Kne`evo 7 1 6 3:18 3

8. Magli} 7 0 7 2:21 1

Na "olimpijskoj qepotici" uvijek smo

imali odli~ne uslove za rad, pa senadam da }e tako bitii sada, ka`e Momir Crwak

"BORIK" ADUT DOMA]INA

BAWA LUKA - Tim iz vode-

}e ~etvorke na tabeli zajedni~-

ke ko{arka{ke lige BiH, Igo-

kea u 13. kolu ima}e priliku za-

biqe`iti jo{ jedan trijumf.

Aleksandrov~ani }e u subotu go-

stovati kod Radnika koji se bo-

ri za opstanak i kome je svaki

bod od velike va`nosti.

- Ovo }e biti prilika da se

jo{ jednom uvjerimo u snagu Bi-

jeqinaca sa kojima igramo i 8.

marta u ~etvrtfinalu Zajedni~-

kog kupa BiH. Objektivno smo

ja~i od Radnika, ali to treba da

doka`emo na parketu. O~ekujem

pobjedu kojom bi se jo{ vi{e

pribli`ili Ligi za prvaka - op-

timista je {ef stru~nog {taba

Igokee Slobodan Simovi}.

U redovima Bijeqinaca svje-

sni su da je ekipa iz Aleksan-

drovca u ovom susretu favorit.

- Igokea je jedan od najkvali-

tetnijih timova u Zajedni~koj

ligi. Me|utim, mi se ne preda-

jemo i poku{a}emo da savladamo

favorita. Bi}e to te{ko uradi-

ti, ali iznena|ewa su uvijek mo-

gu}a - istakao je predsjednik Rad-

nika Radomir Marjanovi}.

Poslije pobjede u odgo|enoj

utakmici sa Slobodom Ditom,

Leotar se prikqu~io vode}oj

trojki. U subotu trebiwski

"plavo-bijeli# imaju priliku za

novi trijumf, po{to im u goste

dolazi "fewera{# Zenica ^e-

lik.

- Protiv Zeni~ana igramo u

kompletnom sastavu, jer se u tim

vra}a Marko Kandi}, {to }e nam

znatno olak{ati posao. Ima}e-

mo jednog igra~a vi{e pod obru-

~em, gdje smo do sada imali pro-

blema. Nadam se novoj pobjedi -

naglasio je kormilar Leotara

Radomir Kisi}.

Lider na tabeli, Bawalu~-

ka pivara ne bi trebalo da ima

te`ak posao. "Pivari# }e ugo-

stiti Vogo{}u, koja se gr~evi-

to bori za opstanak.

- Iako su u dowem dijelu ta-

bele igra~i Vogo{}e igraju ~vr-

sto. Me|utim, mi smo favoriti

i vjerujem da }emo zabiqe`iti

jo{ jednu pobjedu jer `elimo

ostati na vrhu tabele. Zbog gri-

pa ne mogu da ra~unam na Pejo-

vi}a i Mijatovi}a, a u tim se

vra}a Jocovi} - istakao je {ef

stru~nog {taba Bawalu~ke piva-

re Drago Karali}.

¥ D. P. - M. P.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. SPORT 5

UTAKMICEU utakmicama 13. kola, koje

se igraju u subotu, sasta}e se:

BAWA LUKA: Bawalu~ka pi-

vara - Vogo{}a (20 ~asova), TRE-

BIWE: Leotar - Zenica ^elik

(20), BIJEQINA: Radnik - Igo-

kea (19), TUZLA: Sloboda Dita

- Zriwski (18.30), BILE]A:

Hercegovac - Posu{je (18).

HERCEGOVACPoslije nekoliko dana odsustvovawa iz Bile}e i nesuglasica sa

rukovodstvom Hercegovca zbog neizmirenih nov~anih obaveza, tre-

ner Dragan Va{~anin vratio se u ovaj grad. Bile}ani }e u subotu do-

~ekati tim Posu{ja.

- O~ekujemo pobjedu, ali istovremeno se pribojavamo gostiju jer

nismo trenirali tokom pro{le nedjeqe. Tako|e, moramo biti opre-

zni jer nas je Posu{je u prvom dijelu takmi~ewa savladalo. Poku{a-

}emo im se revan{irati bez obzira na probleme. U tim se vra}a i Goj-

ni} koji je zbog povrede prsta u pro{lom kolu pauzirao - rekao je Va-

{~anin. ¥ [. A.

Pero @ivkovi} (Radnik): Ispit protiv Igokee

BAWA LUKA - Ko{arka-

{ice Borca u 13. kolu zajedni~-

kog {ampionata BiH putova}e u

Br~ko gdje }e se sastati sa isto-

imenom ekipom iz distrikta. S

obzirom na to da se i doma}i

tim bori za opstanak, sigurno

}e se voditi velika borba. U ta-

boru Bawolu~anki nadaju se da

kona~no poslije du`e pauze mo-

gu slaviti i poku{ati sakupiti

dovoqan broj bodova kako bi se

sa~uvalo mjesto u eliti.

- Svaki put se nadamo pobje-

di, pa tako i sada. Poku{a}emo

savladati doma}ina i kona~no

dodati dva boda na na{ saldo.

Ostalo je jo{ malo vremena do

kraja takmi~ewa i moramo dati

sve od sebe kako bi izborili op-

stanak - istakao je trener Bor-

ca Ernest Basalo.

Tim Mladosti ovog vikenda

ne}e igrati me~ protiv Brot-

wa, iako je ranije to bilo pred-

vi|eno.

- Iz ^itluka su nam posla-

li molbu da odgodimo susret jer

imaju problema sa gripom i tim

je desetkovan. Tako }e se najvje-

rovatnije ova utakmica igrati

u utorak, 1. februara - naglasio

je {ef stru~nog {taba Mlado-

sti Ranko ]uzulan.

I ko{arka{ice Mladog

Kraji{nika odmara}e u ovom ko-

lu, jer su po rasporedu slobod-

ne.

¥ M. ILI]

BAWA LUKA - Derbi 12. ko-

la Prve ko{arka{ke lige Repu-

blike Srpske o~ekuje se u Isto~-

nom Sarajevu. Doma}a Slavija ko-

ja dr`i lidersku poziciju u su-

botu }e do~ekati tim Mladosti iz

Gacka. Bi}e to borba dva tima ko-

ja pretenduju za vrh tabele, odno-

sno titulu. Bodovi izvojevani u

ovom susretu mogli bi da budu od

velikog zna~aja kada je plasman u

plej-of u pitawu.

Drugi zanimqiv me~ sigurno

}e biti onaj u Rogatici, gdje }e

Mladost Volf julen ugostiti

kom{ijski tim iz Vi{egrada. U

preostalim susretima, barem po

trenutnom stawu na tabeli, favo-

riti ne bi trebalo da imaju ve}ih

problema.

Utakmice 12. kola igra}e se

po sqede}em rasporedu: subota:

ISTO^NO SARAJEVO: Slavi-

ja - Mladost Gacko (18.30 ~asova),

STAMBOL^I]: Filozofski -

Nektar (17), ROGATICA: Mla-

dost Volf julen - Varda (18), SO-

KOLAC: Glasinac - Mladost Mr-

kowi} Grad (19), nedjeqa: ZVOR-

NIK: Drina - Rudar (18).

Ko{arka{ice }e ovog viken-

da odigrati utakmice sedmog ko-

la, a sasta}e se: subota: NOVI

GRAD: Sloboda - Mladost (14 ~a-

sova), nedjeqa: BIJEQINA: Ming

Kafa plus - Kozara (17). Slobodan

je Vrbas.

¥ M. I.

KO[ARKA[ICE BORCA PUTUJU NA GOSTOVAWE U BR^KO

BITKA ZA OPSTANAK

DOBOJ - U Petrovu na Ozre-

nu odr`ana je prigodna manife-

stacija na kojoj su progla{eni

najboqi sportisti, ekipe i

sportski radnici za pro{lu go-

dinu.

Za najuspje{nijeg sportistu

izabran je Neboj{a Pupovac,

fudbaler drugoliga{a Ozrena,

a najboqa sportistkiwa je kara-

tistkiwa Dajana Radovanovi},

~lanica KK Sloga Nova forma

Doboj.

Na listi najboqih sportskih

kolektiva po~asno mjesto pri-

palo je Fudbalskom klubu Ozren,

a epitet najuspje{nijeg sport-

skog radnika ponio je Zoran Ka-

tani} iz Fudbalskog kluba Zvi-

jezda (Kakmu`).

Za najboqe sportiste pro-

gla{eni su {ahista Ozrena Pe-

trova Neven Aleksi} (senior-

ska konkurencija), zatim kara-

tista Miodrag Petrovi} i kara-

tistkiwa Danka Miloti} (juni-

ori), stonoteniseri Ozrena iz

Kakmu`a Dejan Tomi} i Ivana

Tomi} (kadeti).

Specijalna priznawa za raz-

voj sporta dodijeqena su Mila-

dinu Blagojevi}u i Sportsko-ri-

bolovnom dru{tvu "Spre~a#. [a-

histkiwa Gorica Gavri} i kara-

tistkiwa Danka Dujkovi} pro-

gla{ene su najperspektivnijim

sportistkiwama.

Nagrade najboqim uru~ili

su Milenko Luki}, {ahovska le-

genda u ovom kraju, Uro{ Todo-

rovi}, predsjednik `irija, Du-

{ko Petrovi} i Mladen Tomi}

u ime Organizacionog odbora i

na~elnik op{tine Zoran Blago-

jevi}.

Ovo je drugi put da se u Pe-

trovu progla{avaju najuspje{ni-

ji pojedinci i kolektivi u obla-

sti sporta, a svi se nadaju da }e

postati tradicionalan.

¥ Sl. P.

ODR@AN IZBOR NAJBOQIH SPORTISTA PETROVA

Radovanovi}eva, Pupovac, Ozren...

Bawolu~anke imaju priliku da trijumfom u gostima obezbijedebodove koji bi ih ostavili u elitnom dru{tvu

ZAJEDNI^KA LIGA BiH ZA KO[ARKA[E, 13. KOLO

Trener Trebiwaca vjeruje kako ne bi trebaloda bude ve}ih problema protiv Zenica ^elikai da }e wegov tim osvojiti bodove

Dobitnici nagrada: Obiqe`ili 2004. godinu

KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"KISI] OTPISAO "FEWERA[A"

DERBI SUSRET U MODRI^I

Odbojka{ka poslastica

BAWA LUKA - Udari}e junak na junaka. U mini-

ligi za prvaka na rasporedu je derbi susret dvije naj-

boqe ekipe u Srpskoj: Modri~a Optime i Jedinstva

iz Br~kog.

- Na{im sportskim prijateqima i velikim riva-

lima suprotstavi}emo se u "okrwenom# sastavu. Na

teren, po svemu sude}i, zbog povrede ne}e istr~ati Ran-

ko Pupi}. No, uprkos tome nema predaje, pa neka po-

bijedi boqi - rije~i su kapitena Modri~a Optime Ve-

selina Drobwaka.

Odbojka{i Jedinstva svjesni su {ta ih o~ekuje na

"vru}em parketu# u Modri~i, ali sa dosta optimizma

putuju u grad odbojke.

- Bi}e to prava utakmica. Kao i u svakom me~u i

sada se nadamo osvajawu tri boda. U~ini}emo sve da

se i ovoga puta u Br~ko vratimo uzdignuta ~ela. U na-

{em sastavu ne}e biti \or|a Vasi}a, za kojeg je zbog

povrede sezona ve} zavr{ena - naglasio je prvotimac

Jedinstva Milo{ Mitrovi}.

U mini-ligi za opstanak bi}e odigrana samo jed-

na utakmica, jer }e Zvornik ovoga puta biti bez od-

bojke. Naime, u ovom gradu trebalo je da gostuju igra-

~i Gradi{ke, no po{to su istupili iz takmi~ewa,

prvotimci Drine ima}e neo~ekivanu pauzu.

Parovi: mini-liga za prvaka: BIJEQINA: Rad-

nik Elvako - Student, MODRI^A: Modri~a Optima

- Jedinstvo, mini-liga za opstanak: QUBIWE: Qu-

biwe - Gacko. Sve utakmice igraju se u subotu sa po-

~etkom u 18 ~asova.

¥ T. P. X.

PRVENSTVO SRPSKE ZA ODBOJKA[ICE

[ampion u Vi{egrad

BAWA LUKA - Duel {ampiona i vice{ampiona.

Odbojka{ice Jedinstva Mobi'S iz Br~kog, u okviru

drugog kola mini-lige za prvaka, gostuju u Vi{egradu

kod ekipe HE na Drini.

- Ulazimo u ovaj duel potpuno neoptere}eni. Dru-

ga pozicija na kojoj se nalazimo u potpunosti nam od-

govara i to je sa ovom mladom ekipom i na{a realnost.

Moram naglasiti da ni ovoga puta u na{em timu ne}e

biti kapitena Ru`ice Mili}evi}, koja }e, zbog povre-

de, jo{ petnaestak dana biti van terena - naglasio je

drugi trener HE na Drini Jovo Sari}.

U redovima Jedinstva Mobi'S vjeruju da, ako savla-

daju Vi{egra|anke, do kraja lige mogu da nastupaju

~ak i sa podmlatkom.

- Forma nam je u usponu, igra}emo u kompletnom

sastavu i {ta drugo da o~ekujemo nego pobjedu. Ne pot-

cjewujem rivala, ali smatram da smo trenutno najbo-

qa ekipa u Republici Srpskoj - rije~i su drugog tre-

nera Jedinstva Mobi'S Drage Davidovi}a.

U ligi za opstanak ekipa Magli}a iz Srbiwa, u

duelu sa "fewera{em# Famos Koranom iz Pala poku-

{a}e da se domogne novih bodova za bijeg sa dna tabe-

le.

Parovi: mini-liga za prvaka: BIJEQINA: Rad-

nik Bijeqina put - Glasinac (18 ~asova), VI[EGRAD:

HE na Drini - Jedinstvo Mobi'S (17), mini-liga za op-

stanak: SRBIWE: Magli} - Famos Koran (16), MODRI-

^A: Modri~a - Gacko ( 16 ~asova). Svi me~evi igraju

se u subotu.¥ T. P. X.

PRVE KO[ARKA[KE LIGE REPUBLIKE SRPSKE

Sudar favorita

BAWA LU-

KA - Direktor

Centra za sp-

ort Branko Ja-

nkovi}, pro-

fesori Mil-

an Vin~i} i

Dragan Da-

n e l i { e n

putuju 11.

marta u Var-

{avu, gdje }e

se odr`ati

Osmi fo-

r u m

Evropske mre`e trenerskih {kola.

- Jo{ 2002. godine primqeni smo

u ovu asocijaciju, a na Sedmom fo-

rumu, koji je odr`an u Lozani, dobi-

li smo status stalnog ~lana. U Var-

{avu idemo sa jasnim ciqem, a to je

da sprovedemo u djelo zamisao ~el-

nika Evropske mre`e trenerskih

{kola da Bawa Luka bude centar ru-

kometa za Jugoisto~nu Evropu - ka-

`e direktor Centra za sport Bran-

ko Jankovi}.

On daqe navodi da }e tro~lana

delegacija Centra za sport predlo-

`iti ~elnicima Evropske mre`e

trenerskih {kola program razmje-

ne profesora:

- Ponudi}emo na{a tri pro-

fesora: Slobodana Simovi}a,

Slavka Segi}a i Dragana Da-

neli{ena za razmjenu. Oni

bi, prema tom programu,

predavali po Evropi, dok

bi profesori iz drugih

zemaqa svoje znawe pre-

nosili na{im studen-

tima. Tako|e, u Var-

{avi }emo tra`i-

ti wihovu podr-

{ku, kako bi

Centar za

sport prera-

stao u kolex

sportskih nauka

- istakao je Jan-

kovi}.

¥ D. Pr.

OSMI FORUM EVROPSKE MRE@E TRENERSKIH [KOLA

Bawa Luka rukometni centar

RASPOREDU susretima 13. kola, koji

su na rasporedu u subotu, sasta-

}e se: BR^KO: Br~ko distrikt

- Borac (18 ~asova), MOSTAR:

Zriwski - Jedinstvo Trokal

(15.30), ZENICA: ̂ elik - Bano-

vi}i (19), BAWA LUKA: Mla-

dost - Brotwo (odgo|eno).

Branko Jankovi}: U planu razmjena profesora

KISI] OTPISAO "FEWERA[A"

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Luki}otkloniodileme

KUGLAWE

Borba zatitulu iprimat

KO[ARKA

RadnikprotivIgokee

Strana 5.Strana 4.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Mitar

Luki}Pero

@ivkovi}

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

FUDBAL

DarkoLackovi}Strana 2.

NION - Revan{ utakmice

{esnaestine finala Kupa UE-

FA donijele su nekoliko veli-

kih iznena|ewa. Tako su se od

daqeg takmi~ewa oprostili:

[tutgart, [alke te dva {ampi-

ona svojih zemaqa Ajaks i Va-

lencija.

Malo ko je vjerovao da }e

Steaua poslije 0:2 u Valensiji,

napraviti podvig, ali upravo to

se i dogodilo. Sa dva gola Kri-

stee nekada{wi {ampion Evro-

pe slavio je sa 2:0, a plasman me-

|u 16 najboqih izborio je posli-

je jedanaesteraca. [ahtjor je, sa

Vuki}em i Duqajem u prvoj po-

stavi, pogotkom Agahove savla-

dao [alke u Gelzenkirhenu sa

1:0, {to mu je poslije 1:1 u Do-

wecku bilo dovoqno za prolaz u

osminu finala.

I druga dva wema~ka kluba

pretrpjela su poraze, pa je doma-

}in narednog Svjetskog prven-

stva ostao bez predstavnika u

ovom takmi~ewu. Parma se vra-

}a u formu, a to je na svojoj ko-

`i najboqe osjetio [tutgart,

koji je eliminisan na svom sta-

dionu i to poslije produ`etaka.

Ahen je vodio u Holandiji, ali

je Alkmar preokrenuo rezultat

i oti{ao u narednu rundu.

Tri minuta dijelila su Ajaks

od osmine finala. Okser je po-

veo pogotkom Kalua, a Holan|a-

ni su izjedna~ili preko Babela.

Novu prednost francuskoj eki-

pi donio je [eiru, da bi sudbi-

nu Ajaksa zape~atio Matis u 87.

minutu. Austrija i Atletik iz

Bilbaoa odigrali su prvi me~

koji je zavr{en bez pobjednika -

0:0. Revan{ je na programu u ne-

djequ.

Rezultati {esnaestine fi-

nala Kupa UEFA: Dwepar - Par-

tizan 0:1 (prvi me~ 2:2), (Rado-

vi} 87), [alke - [ahtjor 0:1

(1:1), (Agahova 22), AZ Alkmar

- Ahen 2:1 (0:0), (Galen 62, Matij-

sen 80 - Majer 32), So{o - Olim-

pijakos 0:1 (0:1), (Stoltidis 67),

Steaua - Valensija 2:0 penalima

4:3 (0:2), (Kristea 49, 70), [tut-

gart - Parma 0:2 (0:0), (Marki-

oni 98, Pisanu 116), Okser -

Ajaks 3:1 (0:1), (Kalu 32, [ei-

ru 50, Matis 87 - Babel 36), Fe-

jenord - Sporting 1:2 (1:2),

(Hofs 89 - Muniz 62, Ro~embak

82), Midlzbro - GAK 2:1 (2:2),

(Morison 19, Haselbajnk 61 - Ba-

zina 9), Wukasl - Herenven 2:1

(2:1), (Bruer 10 autogol, [irer

25 - Brugink 80 penal), Sarago-

sa - Fenerbah~e 2:1 (1:0), (Gale-

ti 12, Savio 72 - Sousa 87), Lil

- Bazel 2:0 (0:0), (Musilu 37,

A}imovi} 78 penal), Benfika -

CSKA 1:1 (0:2), (Karada{ 64 -

Igna{evi~ 50), Seviqa - Pana-

tinaikos 2:0 (0:1), (Makukula 80,

Koreira 90), Viqareal - Dina-

mo Kijev 2:0 (0:0), (Figeroa 20,

Kazorla 33). Prvi me~: Austri-

ja Be~ - Atletik Bilbao 0:0.

¥

REVAN[ SUSRETI [ESNAESTINE FINALA KUPA UEFA

\Agahova i Vuki} ([ahtjor): Iznenadili u Gelzenkirhenu

MADRID - Nastup zvije-

zda Reala iz Madrida, Ronalda

i Zinedina Zidana, za subotwi

derbi u doma}em prvenstvu pro-

tiv Deportiva pod velikim je

znakom pitawa. Naime, Brazi-

lac se i daqe `ali na povredu

lijevog stopala, koja ga mu~i

ve} dugo, dok je Zidan dobio ne-

ugodan udarac u desno koqeno

i pitawe je da li }e biti spre-

man za Deportivo.

¹ ¹ ¹

MOSKVA - Samo pola go-

dine po{to je napustio klupu

rukometne reprezentacije Ru-

sije, Vladimir Maksimov vra-

}a se na funkciju selektora.

Dosada{wi strateg "zbor-

naje# Anatolij Dra~ev bio je

na udaru doma}ih novinara po-

slije osmog mjesta na Svjetskom

prvenstvu u Tunisu, pa je smje-

na bila o~ekivana.

¹ ¹ ¹

RABAT - Marokanski Fud-

balski savez prijavi}e golma-

na Marseja i francuske repre-

zentacije Fabijana Barteza

Francuskom savezu zbog pqu-

vawa sudije na prijateqskoj

utakmici izme|u Marseja i Vi-

dad Kazablanke.

- Takvo pona{awe igra~a

mora se kazniti. ^ekamo pri-

javu marokanskog saveza, a za-

tim }emo odlu~iti o kazni - re-

kao je novi predsjednik Fran-

cuskog saveza @an-Pjer Eska-

le.

¹ ¹ ¹

AMSTERDAM - Ronald

Kuman vi{e nije trener ho-

landskog velikana Ajaksa. Ku-

man je odstupio sa klupe "ko-

pqanika# poslije ispadawa iz

Kupa UEFA u {esnaestini fi-

nala od Oksera. Ajaks, osim

{to je ispao iz Evrope, ne sto-

ji dobro ni u doma}em prven-

stvu gdje se nalazi na tre}em

mjestu sa osam bodova zaostat-

ka za vode}im

PSV iz Aj-

ndhove-

na. ¥

LIVERPUL - [panski

stru~wak na klupi engleskog Li-

verpula Rafael Benitez izjavio

je da je vrlo razo~aran izjavom

kapitena svog tima Stivena Xe-

rarda, koji smatra da tim sa "En-

filda# ove sezone ne mo`e osvo-

jiti Ligu {ampiona ili Karling

kup.

Benitez je upozorio kapite-

na da bude ve}i optimista u vezi

sa nastupom kluba u najkvalitet-

nijem evropskom takmi~ewu, Li-

gi {ampiona. Xerard je nedavno

izjavio kako ne vjeruje da }e Li-

verpul ove sezone osvojiti bilo

koji trofej, jer smatra da nema-

ju kvalitetan tim.

- Razgovarao sam sa Xerardom

i rekao mu da prestane biti pe-

simista. Za{to ne bismo osvoji-

li titulu prvaka Evrope? Meni

trebaju pobjednici, jer sam i sam

takav. Liga {ampiona nam otva-

ra velike mogu}nosti. Ukoliko

pro|emo Bajer Leverkuzen, ko ka-

`e da ne}emo imati lak{eg pro-

tivnika u narednoj rundi takmi-

~ewa ili da ne}emo igrati pro-

tiv tima koji }e imati problema

sa povredama i suspenzijama - iz-

javio je Rafa Benitez.

Prvu priliku za osvajawe

trofeja Liverpul }e imati ve}

u nedjequ kada igra finale Kar-

ling kupa u Kardifu protiv ̂ el-

zija. ¥

BENITEZ UPOZORIO XERARDA

MENI TREBAJUPOBJEDNICITrener Liverpula razo~aranizjavom kapitena da ekipa ne}eosvojiti nijedan trofej

BARSELONA - Odigrane su

preostale utakmice prvog kola

druge faze takmi~ewa u Evroli-

gi. Ko{arka{i CSKA ostvarili

su i 37. uzastopnu pobjedu ove se-

zone, iako su gostovali na "vru-

}em# terenu u Barseloni. Izabra-

nici Du{ana Ivkovi}a nisu ima-

li milosti prema katalonskom

gigantu u kojem je Dejan Bodiro-

ga odigrao jednu od najslabijih

utakmica u karijeri. Kapiten

"plavih# je za 27 minuta zabiqe-

`io samo tri poena, uz {ut iz

igre 1-9. Kod "armejaca# je bli-

stao Andersen sa 27 poena i 11

skokova.

Ubjedqive trijumfe na svom

terenu ostvarili su Makabi pro-

tiv Ulkera, za koji je Vuk~evi}

postigao 12 poena, kao i Monte-

paski koji je "demontirao# Cibo-

nu. Real je u "foto-fini{u# bio

boqi od Skavolinija, dok je jedi-

ni trijumf na strani, uz CSKA,

ostvario Panatinaikos protiv

@algirisa. Me~ je obiqe`io Ku-

tlaj, koji je u prvoj utakmici po-

slije povratka iz NBA postigao

16 poena, dok je [}epanovi} po-

bijedi ekipe iz Atine doprinio

sa pet poena.

Rezultati: Grupa: "D#: Maka-

bi - Ulker 90:59, Montepaski -

Cibona 90:62, grupa "E#: Barselo-

na - CSKA 70:91, Real Madrid -

Skavolini 75:71, grupa "F#: @al-

giris - Panatinaikos 73:84. ¥

KO[ARKA[I CSKA ZABIQE@ILI 37. UZASTOPNU POBJEDU

Rusi "mar{irali" Katalonijom

WUJORK - U najja~oj ko{arka-

{koj ligi na svijetu odigrana su

tri me~a, a u svim duelima slavi-

li su doma}i timovi. Filadelfi-

ja je gostovala kod Wujorka i sa

svega osam raspolo`ivih igra~a

do`ivjela poraz 113:101. Niksi su

najve}im dijelom susreta bili u

zaostatku, ali su na kraju ipak sla-

vili. Najboqi u pobjedni~koj eki-

pi bili su Tim Tomas sa 27 i Kurt

Tomas sa 21 poenom, dok je goste

predvodio Alen Ajverson sa 29 ko-

{eva i osam asistencija.

Dalas je slavio protiv Sakra-

menta 122:113. Kingsi su bili u

prednosti sve do pet minuta prije

kraja susreta kada je doma}in seri-

jom od 8:0 preokrenuo rezultat i

do kraja me~a rutinskom igrom sti-

gao do novog trijumfa. Dirk No-

vicki predvodio je doma}e sa 34

poena i 11 skokova, dok se kod "kra-

qeva# istakao Majk Bibi sa 26 po-

ena i osam asistencija. Predrag

Stojakovi} nije igrao zbog povre-

de.

Novi poraz zabiqe`ili su

Timbervulfsi. Minesota je ovog

puta pora`ena na gostovawu u Los

An|elesu kod Klipersa 92:86. Svih

48 minuta tim iz Los An|elesa bio

je u vo|stvu i potpuno zaslu`eno

slavio.

Rezultati i stri-

jelci: Wujork - Fi-

ladelfija 113:101

(T. Tomas 27 -

Ajverson 29, 8

as), Dalas - Sa-

kramento 122:113

(Novicki 34, 11

sk - Bibi 26, 8 as),

LA Klipers - Mi-

nesota 92:86 (Brend

24 - Sprivel 17). ¥

U NBA LIGI ODIGRANA TRI SUSRETA

"Kraqevi" na koqenima

GULIT O INCIDENTU U ROTERDAMU

Navija~i kriviza eliminacijuROTERDAM - Trener Fejenorda i nekada{wa zvije-

zda holandskog fudbala Rud Gulit optu`io je doma}e na-

vija~e kao glavne krivce za eliminaciju Fejenorda iz

Kupa UEFA.

Utakmica, u kojoj je Fejenord pora`en od Sportinga

iz Lisabona 1:2, bila je prekinuta 20 minuta zbog inci-

denta koji su izazvale pristalice tima iz Roterdama. Na-

ime, kada je u 62. minutu fudbaler Sportinga Leidon po-

stigao pogodak za goste, navija~i Fejenorda po~eli su da

bacaju petarde i druge predmete na teren. Jedan "projek-

til# udario je Portugalca Rui @or`ea, pa je wema~ki su-

dija Mejer prekinuo utakmicu.

- Neredi su dosta uticali na moje igra~e. U svla~i-

onici, poslije prekida, svi su }utali. Niko se nije mo-

gao koncentrisati na igru u tom trenutku. Navija~i su,

uz na{u lo{u igru, glavni krivci za ispadawe - izjavio

je trener Fejenorda. ¥

SEP BLATER ZNA KAKOSPRIJE^ITI KORUPCIJU

Sudijama ve}e plateCIRIH - Predsjednik Svjetske fudbalske or-

ganizacije FIFA Sep Blater izjavio je da bi vo-

lio vidjeti kako profesionalne sudije zara|uju 100

hiqada evra godi{we, ~ime bi se sprije~ili no-

vi skandali u vezi sa korupcijom.

- To bi bilo rje{ewe i ja to govorim ve} 10

godina. Onda bi su|ewe postalo opsesija i kada bi

qudi i{li na posao ne bi varali nikoga - rekao

je Blater u intervjuu wema~kom sportskom ~aso-

pisu "Kiker#.

On je istakao da se u fudbalu zara|uje dovoq-

no novca za ispla}ivawe sudija u velikim ligama.

- Mislim da bi plate mogle da budu otprili-

ke 100 hiqada evra godi{we, ali bi to zavisilo

od regiona - naglasio je Blater. Veliki skandal

izbio je u Wema~koj kada se otkrilo da je sudija

Robert Hojcer primao pare od kladioni~ara. ¥

PAROVIU prvim utakmicama osmi-

ne finala Kupa UEFA, koje su

na programu 10. marta, sasta}e

se: Midlzbro-Sporting Lisa-

bon, Seviqa - Parma, Steaua -

Viqareal, Lil - Okser, Olim-

pijakos - Wukasl, [ahtjor - AZ

Alkmar, Partizan - CSKA Mo-

skva i Atletik Bilbao/Austri-

ja - Saragosa.

Revan{ utakmice su na pro-

gramu 16. i 17. marta.

Du{an Ivkovi} (CSKA): Lekcija Barseloni

PODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEPODVIG STEAUEBiv{i evropski {ampion, poslijeboqeg izvo|ewa penala, eliminisaoValensiju

Rafael Benitez:Ne `eli pesimiste

PODVIG STEAUE

KLINI^KI CENTAR BAWA LUKA

Ul. Dvanaest beba b. b.

78000 BAWA LUKA

Na osnovu ~lanova 5. i 7. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske#, broj 20/01) Klini~ki centar Bawa Luka, objavquje

JAVNI POZIV

za prikupqawe ponuda

1. PREDMET PONUDE:

Predmet nadmetawa je prikupqawe pismenih ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za periodi~ni pre-

gled liftova u svrhu dobijawa upotrebnih dozvola.

2. PRAVO U^E[]A:

Pravo u~estvovawa na javnom nadmetawu imaju sve firme registrovane za obavqawe djelatnosti koja je

predmet nadmetawa.

3. SADR@AJ PONUDE:

- naziv, ta~na adresa, telefon i telefaks ponu|a~a,

- komercijalnu ponudu dostaviti u jednoj koverti, a dokumentaciju o tehni~koj ponudi u drugoj. Obje ponude

moraju biti spakovane u jednu veliku zajedni~ku kovertu.

- potvrda o pla}enim porezima i doprinosima,

- referentna lista,

4. PRILOZI TEHNI^KE DOKUMENTACIJE

- ovjerena kopija Rje{ewa o upisu u sudski registar, sa svim prilozima.

- Iz prava na javno nadmetawe, u skladu sa ~lanom 24. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu

radova iskqu~uju se:

a) ponu|a~ koji nije bio uspje{an u izvr{avawu bilo kojeg ugovora iz javnog nadmetawa u protekle tri

godine do momenta predmetnog javnog nadmetawa;

b) ponu|a~i koji su u postupku bankrotirawa ili koji su objavili bankrot, odnosno protiv kojeg se vo-

di ste~ajni postupak;

c) ponu|a~i protiv kojih se vodi postupak zbog nepla}awa poreza ili doprinosa;

d) fizi~ka lica koja su pravosna`no osu|ena za bilo koje krivi~no djelo zbog zloupotrebe potpisanih

ugovora;

e) pravna lica koja su ka`wena za prekr{aj zbog zloupotrebe potpisanih ugovora, a s ciqem nezakoni-

tog sticawa profita;

f) fizi~ka lica koja su sa odgovornim licem naru~ioca ili slu`benikom naru~ioca u krvnoj vezi do

drugog koqena ili je vezano usvajawem ili starateqstvom;

g) fizi~ka lica koja su u posqedwe dvije godine radila kao zaposlena lica na odgovornim poslovima

naru~ioca.

NAPOMENA: Tehni~ka ponuda je uslov za otvarawe komercijalne ponude, tj. tehni~ka ponuda je elim-

inatorna.

5. KRITERIJUMI ZA OCJENU EKONOMSKI NAJPOVOQNIJE PONUDE SU:

- ponu|ena cijena u KM, bez ura~unatog poreza na promet koja ukqu~uje najni`u cijenu sa svim mogu}im

popustima i sli~no

- na~in i uslovi pla}awa

- rok zavr{etka radova

6. PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Ponude se dostavqaju u posebno zape~a}enoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt osobe

i sa naznakom: "NE OTVARAJ# - ponuda za periodi~ni pregled liftova u svrhu dobijawa upotrebnih

dozvola, na adresu: KLINI^KI CENTAR BAWA LUKA, ul. Dvanaest beba b. b. Bawa Luka.

Ponude se predaju li~no ili po{tom preporu~eno, a primaju se do momenta otvarawa.

Javno otvarawe ponuda }e se komisijski izvr{iti 11.3.2005. godine, u sali za sastanke Klini~kog cen-

tra Bawa Luka na Paprikovcu, ul. Dvanaest beba b. b. sa po~etkom u 10 ~asova, a ugovor sa izabranom

firmom sklopi}e generalni direktor Klini~kog centra.

Tenderska dokumentacija mo`e se podi}i svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 ~asova kod {efa Odje-

qewa tehni~kih djelatnosti Klini~kog centra na Paprikovcu, ul. Dvanaest beba b. b. Bawa Luka.

Na ime otkupa tenderske dokumentacije pla}a se 50 KM, na blagajni klini~kog centra ili na ̀ iro ra~un

Klini~kog centra broj 551001-00003144-06 kod Nove bawalu~ke banke.

Kontakt telefon 051/308-864.

U skladu sa ~lanom 5. stav 1. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik RS#, broj

64/02-II dio),

DRAGO (STOJAN) MALINOVI], \URE JAK[I]A BB, PRWAVOR

kao ponudilac, objavquje

JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE

akcionarima "NOVA SIROVINA# AD BAWA LUKA, DUNAVSKA 23 A, BAWA LUKA

1. DRAGO (STOJAN) MALINOVI] na dan objave ove ponude vlasnik je 2410563 akcija emitenta "NO-

VA SIROVINA# AD BAWA LUKA, DUNAVSKA 23 A, BAWA LUKA, koje su redovne pojedina~ne

nominalne vrijednosti 1 KM, {to predstavqa 2410563 glasova u skup{tini emitenta ili 40.95 % od ukupnog

broja glasova.

2. Osnovni kapital emitenta iznosi 5886822 KM, podijeqen je na 5886822 akcija nominalne vrijed-

nosti 1 KM.

3. Ova ponuda daje se svim akcionarima "NOVA SIROVINA# AD BAWA LUKA koji su vlasnici ak-

cija koje daju pravo glasa na Skup{tini Dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini Dru{tva, pod

propisanim uslovima i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

4. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od 0,30 KM.

5. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane akcije u roku od

7 (sedam) dana od dana isteka roka va`ewa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko "Cepter komerc banke# a. d. Bawa Luka, Jevrejska b. b., Bawa Luka preno-

som nov~anih sredstva sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog kod ove banke, na ra~une ili {tedne

kwi`ice akcionara koji su deponovali akcije.

6. Depozitar je: "Centralni registar hartija od vrijednosti RS# a. d. Bawa Luka, Bana Milosavqevi}a

4 , Bawa Luka.

7. Rok va`ewa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u "Glas Srpske#

Bawa Luka i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok po~iwe te}i od dana zadweg ob-

javqivawa.

8. Akcionar koji `eli da prihvati ovu ponudu du`an je akcije koje su predmet ove ponude da deponuje kod

depozitara, do isteka roka va`ewa ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe sa har-

tijama od vrijednosti (brokerskoj ku}i) "Cepter broker», Bawa Luka, Jevrejska b. b., Bawa Luka daje pisani

nalog za prihvatawe ove ponude.

Obrazac naloga za prihvatawe ponude za preuzimawe mo`e se preuzet kod "Cepter broker#, Jevrejska b.

b., Bawa Luka. Akcionar ne mo`e raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka va`ewa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prihvatio ovu ponudu.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe sa hartijama

od vrijednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadr`i iste podatke kao i nalog za pri-

hvatawe ponude.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije do isteka roka va`ewa ponude ili ako ponudilac ne plati ak-

cije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa konkurentske ponude za preuz-

imawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ove ponude.

Akcionar se ne mo`e odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

9. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi sa dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha ponude su us-

postavqawe kontrolnog paketa akcija. Ovo }e omogu}iti da se aktivnijim upravqawem poboq{a pozi-

cija dru{tva, akcionara, menaxmenta i zaposlenih kao i da se obezbijede uslovi za povoqnije izvore fi-

nansirawa novih razvojnih projekata.

10. Ponudilac ne}e kupiti akcije s pravom glasa na kojima je zasnovan teret (zalo`no pravo, pravo

plodou`ivawa, zabrana raspolagawa i drugi tereti).

Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve ostale tro{kove

koji proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

DRAGO MALINOVI]

Zastupan po Cepter broker

26. i 27. februar 2005. OGLASI

26. i 27. februar 2005.OGLASI2REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA PRIJEDOR

NA^ELNIK OP[TINE

Na osnovu Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik RS# br. 20/2001)

Op{tinska Uprava Prijedor objavquje

OGLAS

za javno nadmetawe

1. PREDMET PONUDE

Nabavka sadnog i sjetvenog materijala:

a) Vinova loza

Sorta koli~ina/kom.

- Muskat hamburg 600

- Gro~anka 600

- Demir kapija 600

- [asla bijela 600

- [asla crna 600

- Frankovka 300

- Burgundac crni 700

- Game bojadiser 200

- [ardone 900

- Rizling italijanski 900

UKUPNO 6.000

b) Malina

Sorta koli~ina/kom.

- Miker 3.500

- Vilamet 3.500

UKUPNO 7.000

v) Soja

Sorte I ili 0 grupe zrewa u koli~ini od 1.000 kg.

g) Sto~ni gra{ak

Jari sto~ni gra{ak u koli~ini od 2.000 kg.

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva pravna lica, koja ispuwavaju uslove propisane Zakonom o

postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova i dostave ponudu sa~iwenu prema uslovima iz ovog oglasa.

3. SADR@AJ PONUDE

a) Naziv i ta~na adresa ponu|a~a

b) Ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar proizvo|a~a sadnog - sjetvenog materijala

v) Fotokopija deklaracije nadle`ne institucije o kvalitetu sadnog materijala

g) Fotokopija deklaracije nadle`ne institucije o porijeklu sadnog materijala

d) Cijene - Franko Prijedor sa ura~unatim porezom

Va{a ponuda mo`e biti i pojedina~na po stavkama iz ovog oglasa. Tako|e, osim navedenog sortimenta,

va{a ponuda mo`e biti i pro{irena.

4. PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Kotizacija za u~e{}e na nadmetawu iznosi 50 KM i mo`e se uplatiti na `iro ra~un Op{tinske uprave

Prijedor br. 5620070000417349 (vrsta prihoda - 722521, buxetska organizacija - 0074170).

Ponude dostaviti do 3.3.2005. godine do 15 ~asova na adresu: Op{tinska uprava Prijedor, komisija za

sprovo|ewe postupka nabavke robe, usluga i ustupawe radova za op{tinu Prijedor, sa naznakom "za

nabavku sjetvenog i sadnog materijala# - NE OTVARAJ. Komisija }e prispjele ponude otvoriti 4.3.2005.

godine u 10 ~asova u prostorijama op{tine Prijedor, kancelarija br. 52.

5. KRITERIJUMI IZBORA PONU\A^A

Op{tinska Uprava Prijedor ne snosi nikakve tro{kove ponu|a~a u postupku nadmetawa i zadr`ava pra-

vo da prihvati ili odbije ponude u bilo koje vrijeme do nabavke sadnog - sjetvenog materijala i pri tome

ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~ima.

Komisija za otvarawe i prihvatawe ponuda zadr`ava pravo da u postupku odlu~ivawa o izboru najpovo-

qnijeg ponu|a~a od istog tra`i obja{wewe za svaki element ponude.

Sve potrebne informacije ponu|a~i mogu dobiti na telefon 052/211-200, Poqoprivredna savjetodavna

slu`ba.

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO FINANSIJA

PORESKA UPRAVA

PODRU^NI CENTAR BAWA LUKA

Ul. Vojvode Mom~ila 18, 78000 Bawa Luka; tel. (051) 242-820, 242-824, tel./faks 211-369, tel./faks 242-870,

"call# centar: (051) 223-630; Internet prezentacija: www.poreskaupravars.org, el. po{ta: kontakt›poreskaupravars.org

Broj 02/0704-457-137-229/03-8

Dana, 25.2.2005. godine

Poreska uprava RS, Podru~ni centar Bawa Luka, na osnovu ~lana 71. stav 8. Zakona o Poreskoj up-

ravi ("Sl. glasnik RS#, broj 51/01) i ~lana 56. i 57. Pravilnika o prinudnoj naplati ("Sl. glasnik

RS#, broj 10/02) o g l a { a v a:

DIREKTNU PRODAJU

koja }e se odr`ati dana 7.3.2005. godine u 12 ~asova u prostorijama Poreske uprave, Podru~ni centar

Bawa Luka, IV sprat soba br. 1 (desno), ul. Vojvode Mom~ila br. 18 Bawa Luka.

Predmet direktne prodaje je roba oduzeta od ZZ "[IPRAGE# iz [iprage - Kotor Varo{, JIB

4401120810005 i to kako slijedi:

Sva roba kao i dokaz o vlasni{tvu mogu se pogledati svakog radnog dana po~ev od 26.2. do 6.3.2005. go-

dine, u vremenu od 11 do 12 ~asova u ZDP "PETROL# u Vrbawi.

Za u~e{}e na direktnoj prodaji mogu se prijaviti sva pravna i fizi~ka lica dr`avqani BiH stari-

ji od 18 godina, koji prethodno dostave svoje ponude u zape~a}enim kovertama najkasnije 24 ~asa pri-

je po~etka direktne prodaje.

Ponuda mora da sadr`i naziv i koli~inu robe sa oznakom rednog broja sa spiska i ponu|enu cijenu

koja ne mo`e biti ni`a od 50% od po~etne cijene na prvoj licitaciji.

Ponuda se dostavqa komisiji za direktnu prodaju u prostorijama Poreske uprave Podru~ni centar

Bawa Luka, ul. Vojvode Mom~ila br. 18 Bawa Luka.

Svi u~esnici moraju biti prisutni prilikom otvarawa ponuda, a iste }e se otvarati 7.3.2005. godine

u 12 ~asova.

Prednost imaju ponude kojima se otkupquje cjelokupna imovina.

Ukoliko du`nik uplati ukupan iznos obaveze prije po~etka direktne prodaje, ista se ne}e odr`ati.

Kupac se obavezuje da postignutu cijenu uplati u roku od 8 (osam) dana od dana odr`avawa direktne

prodaje.

Ako je kupac fizi~ko lice, du`an je prije preuzimawa robe izvr{iti uplatu poreza na promet prim-

jenom propisanih poreskih stopa na prodajnu cijenu postignutu na direktnoj prodaji, kao i pravna

lica koja kupqenu robu pla}aju gotovinski.

Nakon prodaje imovine Poreska uprava }e izdati potvrdu o prodaji imovine kojom se na kupca prenose

sva prava, kao i pravni osnov sticawa.

PORESKA UPRAVA RS

PODRU^NI CENTAR BAWA LUKA

REPUBLIKA SRPSKA

Ministarstvo trgovine i turizma

Republi~ka direkcije za robne rezerve

Bawa Luka, Veselina Masle{e 1

Na osnovu Odluke Vlade RS broj 02/1-020-749/02 od 6.8.2002. god. o na~inu uskladi{tewa,

~uvawa i raspolagawa oduzetom robom u postupku inspekcijskog tr`i{nog nadzora ("Sl. gl.

RS br. 55/02), komisija za prodaju robe

OGLA[AVA

direktnu prodaju

koja }e se odr`ati dana 4.3.2005. god. u 12 ~asova u prostorijama "Izbor# Doboj. Predmet di-

rektne prodaje je razna roba, koja je uskladi{tena u skladi{tu "Izbor# Doboj. Specifikacija

licitirane robe, od stavke 1 do stavke 236 mo`e se dobiti u Direkciji robnih rezervi svakim

radnim danom od 8 do 15 ~asova. Roba se mo`e pogledati svakim radnim danom u navedenom

skladi{tu od 8 do 14 ~asova.

Razlog direktne prodaje je neuspjela prva i druga licitacija.

Za u~e{}e u direktnoj prodaji mogu se javiti pravna lica koja su registrovana za obavqawe

trgovinske djelatnosti, koja svoju ponudu dostavqaju u zatvorenoj koverti, najkasnije 24 ~asa

prije po~etka prodaje komisiji u Republi~ku direkciju za robne rezerve, Bawa Luka, ul.

Veselina Masle{e 1/11.

Ponuda treba da sadr`i: naziv robe, koli~inu i ponu|ene cijene.

Za u~e{}e u direktnoj prodaji mora se polo`iti kaucija u iznosu od 2.000,00 KM u blagajnu

Direkcije za robne rezerve.

Za sve eventualne dodatne informacije konsultovati se na telefon 051/214-718.

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i ~lana 120. Zakona o lokalnoj samoupravi

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 101/04), na~elnik op{tine Prijedor, r a s p i s u j e

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe

1. Na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu,

2. Na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti

3. Na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe,

4. Na~elnika Odjeqewa za finansije,

5. Na~elnika Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove i

6. Na~elnika Odjeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu.

I Opis poslova

Na~elnik odjeqewa rukovodi odjeqewem i odgovara za wegov rad, te obavqa i druge poslove utvr|ene

pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Op{tinske administrativne slu`be.

II - Mandat

Na~elnika odjeqewa, na prijedlog na~elnika op{tine, imenuje Skup{tina op{tine na vrijeme tra-

jawa mandata Skup{tine.

III - Status

Radno-pravni status na~elnika odjeqewa bi}e regulisan nakon dono{ewa akta o imenovawu.

IV - Op{ti uslovi

Op{ti uslovi za kandidate su:

1. da su dr`avqani Republike Srpske i BiH,

2. da su stariji od 18 godina,

3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (bilo na nivou dr`ave

ili entiteta), kao rezultat disciplinske mjere ili na bilo kojem nivou vlasti u Republici Srp-

skoj u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

5. da nisu osu|ivani za ka`wivo djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za

krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administrativnoj slu`bi jedinice

lokalne samouprave,

6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

V - Posebni uslovi

1. Za na~elnika Odjeqewa za op{tu upravu:

- VSS, pravni fakultet,

- pet godina radnog iskustva u struci.

2. Za na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti:

- VSS, pravni-ekonomski ili drugi fakultet dru{tvenog smjera,

- pet godina radnog iskustva u struci.

3. Za na~elnika Odjeqewa za prostorno ure|ewe:

- VSS, arhitektonski, gra|evinski ili pravni fakultet,

- pet godina radnog iskustva u struci

4. Za na~elnika Odjeqewa za finansije:

- VSS, ekonomski fakultet

- pet godina radnog iskustva u struci

5. Za na~elnika Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove:

- VSS, pravni fakultet ili fakultet tehni~kog smjera,

- pet godina radnog iskustva u struci.

6. Za na~elnika Odjeqewa za bora~ko-invalidsku za{titu:

- VSS, pravni fakultet,

- pet godina radnog iskustva u struci.

VI - Potrebna dokumenta

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni da dostave dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih

uslova:

1. biografija o kretawu u slu`bi,

2. uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci),

3. rodni list (ne stariji od {est mjeseci),

4. ovjerena kopija li~ne karte,

5. qekarsko uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

6. uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,

7. ovjerena kopija fakultetske diplome,

8. ovjerena kopija radne kwi`ice,

9. potpisana i od nadle`nog organa ovjerena izjava o ispuwavawu op{tih uslova iz podta~ke 4. ta~ke

IV konkursa.

Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz javnog konkursa bi}e pozvani na intervju.

Prijave sa dokazima o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova dostaviti na adresu: Op{tina Pri-

jedor - Stru~na slu`ba na~elnika op{tine, Trg Oslobo|ewa br. 1. sa naznakom: "Javni konkurs za

izbor i imenovawe#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske# i u "Slu`benom

glasniku Republike Srpske#.

Ukoliko objavqivawe ne bude istovremeno, vrijeme se ra~una od posqedweg objavqivawa.

Broj 02-120-2/05

Dana 22. februar 2005. godine

Prijedor

Na~elnik Op{tine

Marko Pavi}, s. r.

1. Deterxent "ariks# 3/1 pakovawe 540 6,80 KM 3.672,00 KM

2. Pra{ak za su|e "bisko# 1/2 pakovawe 78 0,92 KM 71,76 KM

Red.

broj Naziv artikla Jed. mjere Koli~inaCijena na

prvoj licitacVrijednost

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni

glasnik RS#, broj 64/02-II dio), RiS Company ptp, Prwavor, kao ponudilac, objavquje

JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE

akcionarima AD Bawa Lakta{i, Lakta{i

1. Ri S COMPANY. PTP, ul. @ivojina Preradovi}a bb, Prwavor, na dan objave ove ponude

vlasnik je 2.901.059 redovnih akcija pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM emitenta AD

Bawa Lakta{i, Lakta{i, {to predstavqa 2.901.059 glasova u Skup{tini emitenta ili 42,24

% od ukupnog broja glasova.

2. Osnovni kapital emitenta iznosi 6868062,00 KM, podijeqen je na 6868062 redovnih ak-

cija nominalne vrijednosti 1 KM.

3. Ova ponuda daje se svim akcionarima AD BAWA LAKTA[I, LAKTA[I, koji su vlas-

nici akcija koje daju pravo glasa u Skup{tini akcionarskog dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini ak-

cionarskog dru{tva, pod propisanim uslovima i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

4. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od

0,28 KM.

5. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane ak-

cije u roku od 14 (~etrnaest) dana od dana isteka roka va`ewa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko HYPO ALPE - ADRIA - BANK AD, I. F. Juki}a 9, Bawa

Luka prenosom nov~anih sredstava sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog kod te banke,

na ra~une ili {tedne kwi`ice akcionara koji su deponovali akcije.

6. Depozitar je Centralni registar hartija od vrijednosti RS, a. d. Bawa Luka, Bana

Milosavqevi}a 6, Bawa Luka.

7. Rok va`ewa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u

"GLASU SRPSKE# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok po~iwe te}i

od dana zadweg objavqivawa.

8. Akcionar koji `eli prihvatiti ovu ponudu du`an je da akcije koje su predmet ove ponude

deponuju kod depozitara, do isteka roka va`ewa ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{}enom za poslo-

vawe sa hartijama od vrijednosti (brokerskoj ku}i) "Hypo Broker#, Kraqa Petra IKara|or|evi}a 109, Bawa Luka daje pisani nalog za prihvatawe ove ponude.

Obrazac naloga za prihvatawe ponude za preuzimawe mo`e se preuzeti kod "Hypo Broker#,

Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 109, Bawa Luka.

Akcionar ne mo`e raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka va`ewa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prih-

vatio ovu ponudu.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe

sa hartijama od vrijednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadr`i iste

podatke kao i nalog za prihvatawe ponude.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije do isteka roka va`ewa ponude ili ako ponudi-

lac ne plati akcije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa

konkurentske ponude za preuzimawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ove ponude.

Akcionar se ne mo`e odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

9. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi s dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha

ponude su uzeti u~e{}e u menaxmentu, pove}ati proizvodwu i pove}ati tr`i{no u~e{}e

te izvr{iti dokapitalizaciju firme.

10. Ponudilac ne}e kupiti akcije s pravom glasa na kojima je zasnovan teret.

11. Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve

ostale tro{kove koji proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

Za sve dodatne informacije i obja{wewa o javnoj ponudi i na~inu deponovawa akcija ra-

di prihvatawa ponude i na~inu isplate kupovne cijene, obratite se brokerskoj ku}i HY-PO BROKER, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 109, kao i na brojeve telefona 051/223-821 i

223-822, faks 223-828.

RiS COMPANY PTPPRWAVOR

Zastupan po Hypo-AAlpe Adria Bank a. d.

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni

glasnik RS#, broj 64/02-II dio), RiS Company ptp, Prwavor , kao Ponudilac, objavquje

JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE

akcionarima AD Gipsara Volari, Volari, [ipovo

1. Ri S COMPANY. PTP, ul. @ivojina Preradovi}a bb, Prwavor, na dan objave ove ponude

vlasnik je 2.305.291 redovnih akcija pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM emitenta AD

Gipsara Volari, Volari, [ipovo, {to predstavqa 2.305.291 glas u Skup{tini emitenta ili

45,14% od ukupnog broja glasova.

2. Osnovni kapital emitenta iznosi 5.106.590,00 KM, podijeqen je na 5.106.590 redovnih ak-

cija nominalne vrijednosti 1 KM.

3. Ova ponuda daje se svim akcionarima AD GIPSARA VOLARI, Volari, [ipovo, koji su

vlasnici akcija koje daju pravo glasa u Skup{tini akcionarskog dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini ak-

cionarskog dru{tva, pod propisanim uslovima i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

4. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od

0,20 KM.

5. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane ak-

cije u roku od 14 (~etrnaest) dana od dana isteka roka va`ewa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko HYPO ALPE-ADRIA-BANK AD, I. F. Juki}a 9, Bawa Lu-

ka prenosom nov~anih sredstava sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog kod te banke, na

ra~une ili {tedne kwi`ice akcionara koji su deponovali akcije.

6. Depozitar je Centralni registar hartija od vrijednosti RS, a. d. Bawa Luka, Bana

Milosavqevi}a 6, Bawa Luka.

7. Rok va`ewa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u

"GLASU SRPSKE# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok po~iwe te}i

od dana zadweg objavqivawa.

8. Akcionar koji `eli prihvatiti ovu ponudu du`an je akcije koje su predmet ove ponude

da deponuje kod depozitara, do isteka roka va`ewa ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{}enom za poslo-

vawe sa hartijama od vrijednosti (brokerskoj ku}i) "Hypo Broker#, Kraqa Petra IKara|or|evi}a 109, Bawa Luka daje pisani nalog za prihvatawe ove ponude.

Obrazac naloga za prihvatawe ponude za preuzimawe mo`e se preuzeti kod "Hypo Broker#,

Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 109, Bawa Luka.

Akcionar ne mo`e raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka va`ewa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prih-

vatio ovu ponudu.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe

sa hartijama od vrijednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadr`i iste

podatke kao i nalog za prihvatawe ponude.

Akcionar mo`e povu}i deponovane akcije do isteka roka va`ewa ponude ili ako ponudi-

lac ne plati akcije u roku za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa

konkurentske ponude za preuzimawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ove ponude.

Akcionar se ne mo`e odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

9. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi s dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha

ponude su uzeti u~e{}e u menaxmentu, pove}ati proizvodwu i pove}ati tr`i{no u~e{}e

te izvr{iti dokapitalizaciju firme.

10. Ponudilac ne}e kupiti akcije s pravom glasa na kojima je zasnovan teret.

11. Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve

ostale tro{kove koji proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

Za sve dodatne informacije i obja{wewa o javnoj ponudi i na~inu deponovawa akcija ra-

di prihvatawa ponude i na~inu isplate kupovne cijene, obratite se brokerskoj ku}i HY-PO BROKER, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 109 kao i na brojeve telefona 051/223-821 i

223-822, faks 223-828.

RiS COMPANY PTPPRWAVOR

Zastupan po Hypo-AAlpe Adria Bank a. d.

26. i 27. februar 2005. OGLASI 3

O S N O V

^lan 1.

Skup{tina akcionara JP "Hidroelektrane na Drini#, a. d. Vi{egrad

ispred dr`avnog kapitala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 75/04) i Statutom JP

"Hidroelektrane na Drini#, a. d. Vi{egrad, broj SA-01-07/05. od 21.

februara 2005. godine

N A D L E @ N O S T

^lan 2.

Nadle`nost, podru~je djelovawa rada, ovla{}ewa, obaveze i odgov-

ornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su odredbama ~lanova

50. do 61. Statuta JP "Hidroelektrane na Drini#, a. d. Vi{egrad.

M A N D A T

^lan 3.

Mandat ~lanova Nadzornog odbora traje ~etiri godine.

S T A T U S

^lan 4.

Odlukom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova

Nadzornog odbora, naknada za rad u Nadzornom odboru i druga prava

po osnovu rada u Nadzornom odboru.

O P [ T I U S L O V I

^lan 5.

Kandidat za ~lana Nadzornog odbora mora ispuwavati sqede}e op{te

uslove:

1. da je dr`avqanin Republike Srpske i Bosne i Hercegovine,

2. da je stariji od 18 godina,

3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

4. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere

na bilo kom nivou vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine

prije dana objavqivawa ovog konkursa,

5 da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za

obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

6. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak i

7. da se na wega ne odnosi ~lan IX - 1 Ustava Bosne i Hercegovine.

P O S E B N I U S L O V I

^lan 6.

Kandidat za ~lana Nadzornog odbora mora ispuwavati sqede}e poseb-

ne uslove:

- visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{tvenog smjera,

- poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

- dokazane rezultate na ranijim poslovima,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci.

S U K O B I N T E R E S A

^lan 7.

Kandidat za ~lana Nadzornog odbora ne mo`e obavqati du`nost, ak-

tivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa, saglasno

odredbama:

- ~lana 5. Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike

Srpske#, broj 34/02),

- ~lana 13. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Repub-

like Srpske#, broj 75/04) i

- ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u

Republici Srpskoj ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03).

P O T R EB N A D O K U M E N T A

^lan 8.

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o is-

puwavawu op{tih i posebnih uslova:

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

- ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

- uvjerewe o radnom sta`u,

- biografiju o kretawu u slu`bi,

- uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni

postupak.

Kao dokaze ispuwavawa op{tih uslova iz ta~ke 2. i 5 kandidati

dostavqaju pismenu izjavu o nepostojawu sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, Komisija

za izbor ~lanova Nadzornog odbora obavi}e intervju, o ~ijem odr`avawu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

O B J A V Q I V A W E K O N K U R S A

^lan 9.

Konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#

i dnevnom listu "Glas Srpske#.

R O K Z A P O D N O [ E W E P R I J A V A

^lan 10.

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana posqedwe objave.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu predati li~no na protokol ili poslati na adresu; JP

"Hidroelektrane na Drini#, a. d. Vi{egrad, Nezuci 42, sa naz-

nakom:"Komisija za izbor ~lanova Nadzornog odbora ispred dr`avnog

kapitala#.

PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE

JP "HIDROELEKTRANE NA DRINI# AD

VI[EGRAD

SKUP[TINA

Broj SA-01-13/05. god.

Datum, 21.2.2005. god.

Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 75/04), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske#, broj 41/03) i 42. u skladu sa ~lanom 52. stav 1. ta~ka 3. Statuta JP "Hidroelektrane na Drini#, a. d. Vi{egrad, Skup{tina akcionara JP "Hidroelektrane na Drini# a. d. Vi{egrad, na prvom

zasjedawu odr`anom 21. februara 2005. godine, r a s p i s u j e

JAVNI KONKURSZA IZBOR I IMENOVAWE ^LANOVA NADZORNOG ODBORA

JP "HIDROELEKTRANE NA DRINI#, AD VI[EGRAD ISPRED DR@AVNOG KAPITALA

26. i 27. februar 2005.OGLASI4

Jahorinski put b. b., Pale, tel. 057/226-793, faks 057/226-787

Broj 02-053-225/05

Datum 22.2.2005. god.

Na osnovu ~lanova 7 i 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske# br. 20/01), gradona~elnik grada Isto~no Sarajevo objavquje:

JAVNI OGLAS

Za prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

I PREDMET JAVNOG OGLASA:

Predmet javnog oglasa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za kori{}ewe i gazdovawe

objektom Autobuske stanice i prostora oko stanice u Isto~nom Sarajevu.

II PRAVO U^E[]A:

Pravo u~e{}a na javnom oglasu imaju sva pravna lica registrovana za ovu vrstu djelatnosti.

III SADR@AJ PONUDE:

Ponuda treba da sadr`i:

- Naziv ponu|a~a sa ta~nom adresom i identifikacionim brojem;

- Ovjerenu fotokopiju rje{ewa o upisu u Sudski registar sa svim pojedina~nim ovjerenim prilozima

koje nije starije od tri mjeseca;

- Uvjerewe o izmirenim poreskim obavezama ne starijim od tri mjeseca;

- Uvjerewe nadle`nog Suda da ne postoje zakonske smetwe, a koje se izdaje na osnovu podataka iz slu`bene

evidencije koju vodi Sud;

- Ovjerena izjava da ponu|a~ prema ~lanu 24. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawa radova

nema smetwe da u~estvuje u javnom nadmetawu;

- Pregled kadrovske strukture zaposlenih ovjeren od PIO;

- Izjavu o prihvatawu tenderskih uslova;

- Referensna lista ponu|a~a koju ima u poslovima sli~nog sadr`aja, a koja je predmet ovog tendera;

- Spisak osnovnih sredstava;

- Ovjerenu kopiju "A# licence za prevoznika za obavqawe linijskog prevoza putnika izdate od Ministarstva

saobra}aja i veza RS ili licencu "B# izdatu od nadle`nog organa grada I. Sarajevo za poslove saobra}aja;

- Ovjerene kopije licenci za autobuse kojima se obavqa prevoz putnika.

IV KRITERIJUMI ZA NAJPOVOQNIJE PONUDE

- Kvalitet usluga i profesionalna referenca ponu|a~a;

- Pismena garancija ponu|a~a za obezbje|ivawe Autobuske stanice kao I kategorije, a prema Pravilniku

o kategorizaciji autobuskih stanica ("Slu`beni list RS#, br. 23/00) ovjerena kod Osnovnog suda I.

Sarajevo;

- Spremnost ponu|a~a za organizovawe javnog gradskog i prigradskog saobra}aja na cijelom podru~ju gra-

da, a prema opravdanim potrebama stanovni{tva i redovima vo`we koje }e predlagati i odobravati Odje-

qewe za saobra}aj, veze i komunalne poslove grada Isto~no Sarajevo;

- Pismena garancija ponu|a~a kojom se obezbje|uje subvencionirawe javnog gradskog prevoza na podru~ju

udru`enih op{tina grada I. Sto~no Sarajevo, ovjerena kod Osnovnog suda u Isto~nom Sarajevu;

- Ponu|ena visina izdvajawa nov~anih sredstava na godi{wem nivou za investiciona ulagawa Autobuske

stanice i spoqnog ure|ewa oko objekta;

- Pismena garancija kojom se ponu|a~ obavezuje za potrebu eventualnog organizovawa javnog gradskog

prevoza u skladu sa va`e}im redovima vo`we do objavqivawa javnog tendera za linije gradskog prevoza,

ovjerenu kod Osnovnog suda Isto~no Sarajevo;

- Garancija banke na iznos od 10% procijewene vrijednosti objekta sa validno{}u od 60 dana;

U postupku vrednovawa prispjelih ponuda, a prema navedenim kriterijumima visina ponu|enog inves-

ticionog ulagawa }e biti va`na, ali ne i jedini i odlu~uju}i kriterijumi za izbor najpovoqnije ponude.

V PODNO[EWE PONUDA

Tenderska dokumentacija po ovom oglasu dostupna je odmah po objavqivawu u dnevnoj {tampi.

Tenderska dokumentacija mo`e se preuzeti u Skup{tini grada Isto~no Sarajevo - Odjeqewa za saobra}aj,

veze i komunalne poslove, ulica Vuka Karaxi}a b. b., zgrada Elektrotehni~kog fakulteta III sprat. Uz

dokaz o izvr{enoj uplati nepovratnih sredstava tro{kova tendera od 500,00 KM na buxet grada - `iro

ra~un 562-012-00002304-76 kod "Razvojne banke Jugoisto~ne Evrope#.

Uz naznaku "Tenderska dokumentacija po javnom oglasu#

VI PODNO[EWE PONUDA

Ponude se podnose na originalnoj tenderskoj dokumentaciji propisno potpisane od strane ponu|a~a ili

od wega ovla{}enog lica.

Zatvorene i zape~a}ene ponude (koverte) sa punom adresom ponu|a~a dostavqaju se uz naznaku "Ponuda

- tender ne otvaraj# Grad Isto~no Sarajevo - Odjeqewe za saobra}aj, veze i komunalne poslove, ulica Ja-

horinski put b. b. Pale (objekat "Kikinda#).

Oglas ostaje otvoren deset (10) dana od dana objavqivawa.

Dostavqawe ponude je do 12 ~asova, dana 8.3.2005. godine.

Nepotpune i neblagovremeno prispjele ponude ne}e biti razmatrane.

VII OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda }e se obaviti 11.3.2005. godine u 10 ~asova u prostorijama Grada Isto~no Sarajevo (zgra-

da Elektrotehni~kog fakulteta) Lukavica. Na sastanku komisije za nabavku robe, usluga i ustupawe rado-

va svaki od ponu|a~a mo`e prisustvovati ili poslati ovla{}enog predstavnika (pismeno ovla{}ewe)

javnom otvarawu ponuda.

Ponude primqene poslije isteka roka za podno{ewe ponuda ne}e biti prihva}ene i bi}e vra}ene ponu|a~u

neotvorene.

VIII OSTALO

Grad Isto~no Sarajevo ne snosi nikakve tro{kove u postupku javnog nadmetawa, a s ciqem eventualnih

razrje{ewa nejasno}a iz ponude mogu se pozvati odre|eni ponu|a~i da u toku razmatrawa ponuda, a pri-

je dono{ewa kona~ne odluke o izboru najpovoqnije ponude daju dodatne informacije u vezi sa dostavqawem

ponude.

Sa ponu|a~em koji bude najpovoqniji bi }e zakqu~en ugovor o kori{}ewu i gazdovawu objekta Auto-

buska stanica i prostora oko stanice.

O rezultatima javnog nadmetawa ponu|a~i }e biti pismeno obavije{teni.

Sve potrebne informacije mo`ete dobiti na telefon 057/340-868.

SUstainable Transfer toReturn-rrelated Authorities

BiH Ministry for Human Rights and RefugeesEuropean UnionUnited Nations Development Programme

Trajan prenos odgovornosti

za povratak na nadle`ne institucije

Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH

Evropska unija

Razvojni program Ujediwenih nacija

INVITATION TO BID

UNDP and representatives of the local author-ities at the state, entity and municipal level, arejointly implementing the project SUTRA – SUs-tainable Transfer to Return-rrelated Authori-ties. The Project is financed by the EuropeanCommission, UNDP and, as a joint project ofthe State Commission for Refugees and Dis-placed Persons, by the Ministry for HumanRights and Refugees of Bosnia and Herzegov-ina as well as the Federation Ministry for Dis-placed Persons and Refugees and Ministry forRefugees and Displaced Persons of RepublikaSrpska.The Municipality of Bosanski Brod on behalfUNDP BiH, invites all interested parties to sub-mit Sealed Bids for the procurement and de-livery of:LOT I – Greenhouse 100 mŸ – 13 piecesLOT II - machines and tools as follows:��Hoeing machine – 6 pieces��Irrigation pump – 3 pieces��Knapsack/ portable sprayer – 1 piece��Plumbing tools – 1 set��Motor-cutter – 1 piece��High pressure washer – 1 piece��Drilling machine – 1 piece��Mowing machine – 1 piece��Motor-saw – 2 pieces��Universal joint trailer 1 ton – 1 piece��Rotary cultivator – 1 piece��Sowing machine for cultivator – 1 piece��Generator – 1 piece��Agricultural tools – 6 sets��Cultivator diesel motor – 2 piecesin the Municipality of Bosanski Brod ParticipationParticipation in tendering is open on equal termsto all natural and legal persons registered tocarry out activities that are subject to this invi-tation to bid.Obtaining the tender documentation:The tender documentation can be obtained inCounter Hall of the Municipality Bosanski Brodat the address Ulica Svetog Save 39, from 26 Feb-ruary 2005 until 07 March 2005 before 14:00.Tender documentation is free of charge.Submission of bids:Dully sealed and signed bids marked as “DONOT OPEN BEFORE BID OPENING SES-SION” must be submitted at the address of Mu-nicipality Bosanski Brod, Ulica Svetog Save 39,74450 Bosanski Brod until 09 March 2005. be-fore 12:00 by registered letter or hand-deliv-ered. All late bids shall be rejected and thus willnot be evaluatedBid opening:Bids will be opened in public session on 09March 2005 at 12:30 local time at the addressMunicipality of Bosanski Brod, Ulica SvetogSave 39, 74450 Bosanski Brod.

POZIV NA PONUDU

UNDP i predstavnici doma}ih vlasti na

nivou dr`ave, entiteta i op{tina zajed-

ni~ki implementiraju projekat pod nazivom,

"SUTRA# - SUstainable Transfer to Return –related Authorities. Projekt je finansiran

od strane Evropske komisije, UNDP i kao

zajedni~ki projekat Dr`avne komisije za

izbjeglice i raseqena lica, od strane Min-

istarstava za qudska prava i izbjeglice

Bosne i Hercegovine, Federalnog min-

istarstva za raseqene osobe i izbjeglice i

Ministarstva za izbjeglice i raseqena li-

ca Republike Srpske.

Op{tina Bosanski Brod, u ime UNDP BiH

poziva sve zainteresovane na dostavqawe

zape~a}enih ponuda za nabavku i isporuku:

LOT I - Plastenik 100 mŸ - 13 komada

LOT II - ma{ine i alati kako slijedi:

��Motokopa~ica - 6 komada

��Pumpa za navodwavawe - 3 komada

��Prskalica le|na - 1 komad

��Vodoinstalaterski alat - 1 komplet

��Motorni sjeka~ - 1 komad

��Pera~ pod visokim pritiskom - 1 komad

��Motorna bu{ilica sa svrdlom - 1 komad

��Motorna kosa~ica - 1 komad

��Motorna pila - 2 komada

��Kardanska prikolica 1 tona - 1 komad

��Freza za motokultivator - 1 komad

��Sija~ica za motokultivator - 1 komad

��Agregat - 1 komad

��Poqoprivredni alat - 6 kompleta

��Motokultivator dizel - 2 komada

na podru~ju op{tine Bosanski Brod.

Pravo u~e{}a

U~e{}e na tenderu je otvoreno na jednakim

osnovama za sva pravna i fizi~ka lica ko-

ja su registrovana za obavqawe djelatnosti

iz predmeta poziva na ponudu.

Preuzimawe tenderske dokumentacije:

Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti

u {alter-sali op{tine Bosanski Brod, ul.

Svetog Save br. 39 od 26. februara 2005. go-

dine do 7. marta 2005. godine u 14 ~asova.

Tenderska dokumentacija je besplatna.

Predaja ponuda:

Propisno zapakovane ponude sa naznakom

"NE OTVARATI PRIJE ROKA ZA OT-

VARAWE# treba dostaviti li~no ili pre-

poru~eno po{tom na adresu: Op{tina Bosan-

ski Brod, ul. Svetog Save 39, 74450 Bosans-

ki Brod, do 9. marta 2005. godine u 12 ~aso-

va. Sve zakaswele ponude bi}e odbijene i

ne}e biti uzete u razmatrawe.

Otvarawe ponuda:

Ponude }e biti otvorene na javnoj sesiji 9.

marta 2005. godine, u 12.30 ~asova po lo-

kalnom vremenu na adresi ul. Svetog Save

br. 39, 74450 Bosanski Brod.

UNDP, Marsala Tita 48, 71000 Sarajevo Tel: +387 (0) 33 276800 Fax: +387 (0) 33 552 330 www.undp.ba MHRR, Trg BiH 1, 71000 Sarajevo Tel: +387 (0) 33 471630, 206273 Fax: +387 (0) 33 206140 www.mhrr.gov.ba

EC Delegation, Dubrovacka 6, 71000 Sarajevo Tel: +387 (0) 33 254700 Fax: +387 (0) 33 666037 www.delbih.cec.eu.int

1. PREDMET OGLASA:

Nabavka kancelarijskog materijala i materijala za

odr`avawe higijene.

Nabavka bezalkoholnih pi}a i ostalih potreba za

op{tinske administrativne slu`be za 2005. godinu.

2. PRAVO U^E[]A

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica reg-

istrovana za obavqawe djelatnosti koja je predmet

nadmetawa.

3. SADR@AJ PONUDE:

Ponuda treba da sadr`i izvod iz sudskog registra

ili drugog registra.

4. KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVO-

QNIJE PONUDE

- cijena,

- uslovi pla}awa,

- reference,

- rokovi izvr{ewa,

- garancije.

5. DOSTAVQAWE I OTVARAWE PONUDA

Ponu|a~i su du`ni dostaviti ponude u zatvorenoj

koverti na adresu:

Op{tinska administrativna slu`ba [amac, ul. K.

A. Kara|or|evi}a br. 4.

Rok za podno{ewe prijava je do 10.3.2005. godine.

Ponude }e biti otvorene 11.3.2005. godine u 11 ~aso-

va u prostorijama male sale Op{tinske adminis-

trativne slu`be [amac.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj

054/611-800 - lokal 107.

KOMISIJA

1. PREDMET OGLASA:

Obavqawe usluga odvo`ewa i deponovawa otpada iz

stambenih i poslovnih prostorija, ~i{}ewe javnih

povr{ina, kao i ure|ewe zelenih povr{ina na po-

dru~ju naseqenog mjesta [amac za 2005. godinu.

2. PRAVO U^E[]A

Pavo u~e{}a imaju sva pravna lica registrovana

za obavqawe djelatnosti koja je predmet nadmetawa.

3. SADR@AJ PONUDE:

Ponuda treba da sadr`i izvod iz sudskog regis-

tra, cjenovnik pru`awa usluga, na~in obavqawa

predvi|enih usluga, rokove i uslove pla}awa.

4. KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVO-

QNIJE PONUDE

- cijena,

- uslovi pla}awa,

- reference,

- rokovi izvr{ewa,

- garancije.

5. DOSTAVQAWE I OTVARAWE PONUDA

Ponu|a~i su du`ni da dostave ponude u

zatvorenoj koverti na adresu: Op{tinska ad-

ministrativna slu`ba [amac, ul. K. A.

Kara|or|evi}a br. 4.

Rok za podno{ewe prijava je do 9.3.2005. godine.

Ponude }e biti otvorene 10.3.2005. godine u 11

~asova u prostorijama male sale Op{tinske ad-

ministrativne slu`be [amac.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj

054/611-800 - lokal 107.

KOMISIJA

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA [AMAC

NA^ELNIK OP[TINE

KOMISIJA ZA JAVNO NADMETAWE

Broj 01-052-K/05.

Datum, 22.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik

Republike Srpske#, broj 20/01), Komisija za sprovo|ewe postupka javnog nadmetawa, raspisuje

OGLAS

o javnom nadmetawu

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA [AMAC

NA^ELNIK OP[TINE

KOMISIJA ZA JAVNO NADMETAWE

Broj 01-475-K/05.

Datum, 22.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 8. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glasnik Re-

publike Srpske#, broj 20/01), Komisija za sprovo|ewe postupka javnog nadmetawa, raspisuje

OGLAS

o javnom nadmetawu

REPUBLIKA SRPSKA

GRAD ISTO^NO SARAJEVO

GRADONA^ELNIK

REPUBLIC OF SRPSKACITY OF EAST SARAJEVO

MAYOR

26. i 27. februar 2005. OGLASI 5

Na osnovu Odluke Upravnog odbora od 30.12.2004.

god. "MERIDIAN# AD Bawa Luka, Veselina

Masle{e 21/2 i raspisane neuspjele druge lic-

itacije, objavquje se

OGLAS

za prodaju osnovnog sredstva putem

slobodne pogodbe

1. Teretno vozilo (kamion) marke "zastava#, god.

proizvodwe 1990. reg. oznaka 416-A-522.

Minimalna vrijednost 5.500,00 KM.

Porez na promet pla}a kupac.

Vozilo se kupuje u vi|enom stawu, a mo`e se pogle-

dati svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 ~asova u

krugu poslovne jedinice Bawa Luka, ul. Ilije

Gara{anina b. b. (carinski terminal).

Kovertirane ponude dostaviti sa punom adresom i

kontakt osobom u roku od osam dana od dana ob-

javqivawa oglasa, na adresu:

"MERIDIAN# PJ Bawa Luka,

Ilije Gara{anina b. b., 78000 Bawa Luka.

Komisijsko otvarawe ponuda bi}e obavqeno u poned-

jeqak, 7.3.2005, sa po~etkom u 12 ~asova u pros-

torijama PJ Bawa Luka.

Kontakt osoba Milovan Jevti}, 051/314-219.

JAVNO PREDUZE]E RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO,

AKCIONARSKO DRU[TVO, GACKO

Broj: 01-I-637

Gacko, 20.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 75/04), ~lana 8. Zakona o

ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glasnik RS# broj 41/04),

~lana 32. Statuta Javnog preduze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo i odluke

Skup{tine akcionarsko dru{tvo Rudnik i Termoelektrana Gacko broj 01-I-639 od 20.2.2005. godine,

raspisuje se

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe tri ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko,

akcionarsko dru{tvo, Gacko, ispred dr`avnog kapitala

I OSNOV

Javno preduze}e Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo, Gacko, bira i imenuje tri ~lana

Nadzornog odbora ispred dr`avnog kapitala u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima ("Slu`beni

glasnik RS# broj 72/04) i Statutom Javno preduze}e Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko

dru{tvo, Gacko, broj 01-NO-616 od 20.2.2005. godine.

II OPIS POSLOVA

Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti ~lanova Nadzornog odbora regulisani su odredbama ~lana

40 - 51. Statuta Javnog preduze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo, Gacko.

III MANDAT

Mandat ~lanova Nadzornog odbora je period od ~etiri godine.

IV STATUS

Aktom o imenovawu Nadzornog odbora utvr|uje se status ~lanova Nadzornog odbora, naknada za rad u

Nadzornom odboru i druga prava po osnovu rada u Nadzornom odboru.

V OP[TI USLOVI

1. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost,

2. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH

ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,

3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom odboru,

4. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak,

5. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.

VI POSEBNI USLOVI

1. VSS, dru{tvenog ili tehni~kog mjera

2. najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

VII SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa,

kako je to popisano odredbama:

� ~lana 5. Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik RS# broj 34/02),

� ~lana 13. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# broj 72/04),

� ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni glas-

nik RS# broj 41/03).

VIII POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova:

� izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

� uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti,

� ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli,

� uvjerewe o radnom sta`u,

� biografiju o kretawu u slu`bi,

� uvjerewe da nisu osu|ivani, odnosno da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

Za dokaze iz ta~ke 2. i 5. op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu kao i izjavu o nepostojawu

sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa, komisija za nominovawe ~lanova Nadzornog

odbora }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

IX OBJAVQIVAWE KONKURSA

Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

X ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana posqedwe objave.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol ili na adresu Javno preduze}e Rudnik i Termoelektrana

Gacko, akcionarsko dru{tvo, Gacko, Gra~anica b. b., sa naznakom "Komisija za imenovawe ~lanova Nad-

zornog odbora ispred dr`avnog kapitala#.

^lan 1.

Ovom odlukom se bli`e utvr|uju kriterijumi i uslovi za iz-

bor i imenovawe tri ~lana Nadzornog odbora Javnog pre-

duze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo,

Gacko, ispred dr`avnog kapitala.

Pod kriterijumima za izbor tri ~lana Nadzornog odbora

smatraju se stepen obrazovawa, stru~no zvawe, radno iskust-

vo kao i drugi uslovi utvr|eni ovom odlukom.

^lan 2.

Kandidati za izbor i imenovawe iz ~lana 1. ove Odluke,

pored op{tih uslova propisanih Zakonom, moraju ispuwavati

i posebne uslove.

Op{ti uslovi za izbor tri ~lana Nadzornog odbora Javnog

preduze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko

dru{tvo, Gacko, ispred dr`avnog kapitala su:

� da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine;

� da su stariji od 18 godina;

� da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na osnovu disciplin-

ske mjere, na bilo kojem nivou vlasti u BiH ili entiteti-

ma, u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa oglasa;

� da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodob-

nim za obavqawe poslova u navedenim organima;

� da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak;

� da se na wega ne odnosi ~lan IX-1 Ustava Bosne i Hercego-

vine.

Posebni uslovi za tri ~lana Nadzornog odbora Javnog pre-

duze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo,

Gacko, ispred dr`avnog kapitala su:

� visoka stru~na sprema (VII stepen) tehni~kog ili dru{-

tvenog smjera;

� poznavawe problematike iz oblasti elektroprivrede;

� dokazane rezultate na ranijim poslovima;

� posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti;

� najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.

^lan 3.

Tri ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a Rudnik i Ter-

moelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo, Gacko, na osnovu

sprovedenog konkursa i prijedloga konkursne komisije imenu-

je Skup{tina akcionara.

Od pet ~lanova Nadzornog odbora, tri ~lana su predstav-

nici dr`avnog kapitala ~iji se izbor vr{i putem javnog

konkursa.

^lan 4.

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a bi}e objavqena

u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, "Slu`benom

biltenu Elektroprivreda Republike Srpske# i dnevnom lis-

tu "Glas Srpske#.

Broj 427/05

Datum, 25.2.2005.

Na osnovu ~lana 46. Zakona o {umama ("Slu`beni glasnik RS#, broj 13/94, 10/97, 23/98 i 43/02) i ~lana 6.

Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [G

"Borja# Tesli} objavquje:

OGLAS

ZA DRUGO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA

U [UMARSTVU NA IZVO\EWE

I1. Po{umqavawe

Povr{ina Cijena bez prevoza Cijena sa prevozom

- priprema terena za po{umqavawe 25 ha 313,00 KM/ha 373.00 KM/ha

- sadwa sadnica 40 ha 580,00 KM/ha 680,00 KM/ha

2. Popuwavawe (sadwom sadnica) 40 ha 580,00 KM/ha 680,00 KM/ha

3. Wega kultura

- okopavawe i pra{ewe 100 ha 251,00 KM/ha 295,.00 KM/ha

- ~i{}ewe od korova i nepo`. vrsta 20 ha 313,00 KM/ha 373,00 KM/ha

4. Wega prirodnog podmlatka 27 ha 230,00 KM/ha 274,00 KM/ha

NAPOMENA:

Po~etak izvo|ewa radova je 15.3.2005. godine, rok zavr{etka radova 30.11.2005. godine.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3. iz sudskog regis-

tra);

- Da imaju Re{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za

poqoprivredu Republike Srpske;

- Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa

(popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kvali-

fikacione strukture (obrazac M-1);

- Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske vri-

jednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na blagajnu preduze}a

- Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske {ume#

RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske (referenca);

IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed nave-

denih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu:

[G "Borja# Tesli}, Komisiji za otvarawe ponuda, sa naznakom za oglas broj: 427/05 i napomenom NE OT-

VARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.

IVOtvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{e}enih predstavnika ponu|a~a 14.3.2005. god. u 11

~asova u prostorijama [G "Borja# Tesli}.

VNeblagovremene, kao i ponude uz koje nije prilo`ena tra`ena dokumentacija ili koje odstupaju od

utvr|enih uslova nadmetawa ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VIKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

- najpovoqnija ukupna bruto cijena ni`a od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smiju prih-

vatiti ve}e cijene, ili cijene iste kao u oglasu

- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume#

RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske,

- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,

- tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost,

- dinamika i rok zavr{etka.

VIIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od predra~unske

vrijednosti radova preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objekte rada na terenu

svaki radni dan.

Tenderska dokumentacija se preuzima do 10 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|enim

predstavnikom naru~ioca.

Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je Milorad

Slavuqica, broj telefona 430-067.

NAPOMENA: Za dane kada se vr{i preuzimawe tenderske dokumentacije i uvid (pregled) u objekte ra-

da, odre|uju se posqedwa dva dana prve polovine perioda trajawa oglasa objavqenog u dnevnom listu.

JAVNO PREDUZE]E RUDNIK I TERMOELEKTRANA GACKO,

AKCIONARSKO DRU[TVO, GACKO

Broj 01-I-636

Gacko, 20.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici Srpskoj ("Slu`beni glasnik RS#

broj 41/03) i ~lana 42. stav 1. ta~ka 1. Statuta, Skup{tina Javnog preduze}a Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko

dru{tvo, Gacko, na sjednici odr`anoj dana 20.2.2005. godine, donosi

ODLUKU

o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor tri ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a

Rudnik i Termoelektrana Gacko, akcionarsko dru{tvo, Gacko, ispred dr`avnog kapitala

26. i 27. februar 2005.OGLASI

SPORTSKO RIBOLOVNO DRU[TVO

BAWA LUKA

Trg srpskih junaka 1.

Tel. 051/211-424

OGLAS

za prikupqawe i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a

za iznajmqivawe poslovnog prostora

1. PREDMET PONUDE:

- Iznajmqivawe poslovnog prostora koji se nalazi u Bawoj Luci, Vojvode Uro{a Drenovi}a

120, povr{ine 155 mŸ zatvorenog i 125 mŸ terase

- Prostor se izdaje bez inventara, u vi|enom stawu, uz pla}awe potro{we elektri~ne en-

ergije, vode, sme}a, naknade za kori{tewe zemqi{ta i terase, komunalne naknade i poreza

na zakup.

- Minimalni rok zakupa 5 (pet) godina, a najni`a cijena ne mo`e biti mawa od 1.000 KM

neto.

2. KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

- Cijena zakupnine kao i uslovi i na~in pla}awa zakupnine

- Reference ponu|a~a

3. PODNO[EWE PONUDA

- Rok za podno{ewe ponuda je 9.3.2005. godine do 12 ~asova po{tom ili li~no.

Sportsko ribolovno dru{tvo Bawa Luka zadr`ava pravo da ne prihvati nijednu, odnosno

da ponovi ili poni{ti nadmetawe, a da pri tom ne snosi nikakvu odgovornost prema

ponu|a~ima, niti se obavezuje da objasni razloge te odluke.

Kontakt telefon 051/211-424, 065/516-907.

Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i:

DNEVNI RED

1. Izbor radnih tijela

2. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice

Skup{tine.

3. Razmatrawe i usvajawe zavr{nog ra~una za 2004.

godinu.

4. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja revizora.

5. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja Nadzornog odb-

ora.

6. Razmatrawe i usvajawe poslovne politike "Du-

bi~anka# a. d. i biznis plana za 2005. godinu.

7. Dono{ewe odluke o izmjenama i dopunama Statu-

ta.

8. Dono{ewe odluke o izmjenama i dopunama

Poslovnika o radu Skup{tine.

9. Dono{ewe odluke o izboru stalnog revizora na

prijedlog Upravnog odbora.

10. Dono{ewe odluke o razrje{ewu i imenovawu

~lanova Upravnog i Nadzornog odbora.

11. Razmatrawe izvje{taja o radu Upravnog odbora.

12. Dono{ewe odluke o visini naknade ~lanovima

Upravnog i Nadzornog odbora.

13. Ostala pitawa.

U slu~aju nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica

Skup{tine odr`a}e se istog dana s po~etkom u 12

~asova.

Svi akcionari imaju uvida u materijale po dnevnom

redu u prostorijama Dru{tva, svakog radnog dana

do odr`avawa Skup{tine, u vremenu 9 - 12 ~asova.

UPRAVNI ODBOR

telefon:051/211-968

tel/faks:051/212-004

MM AA RR KK EE TT II NN GG

E-mail: marketing@glassrpske.com

"DUBI^ANKA#

Predionica ~e{qane pre|e a. d.

Kozarska Dubica

UPRAVNI ODBOR

Broj UO-16/05

Datum, 16.2.2005.

Na osnovu ~lana 21. Statuta "Dubi~anka# a. d. Kozarska Dubica, ~lana 8. Poslovnika o radu Skup{tine

i Odluke Upravnog odbora br. UO-16/05. od 16.2.2005. godine, Upravni odbor

SAZIVAdevetu sjednicu Skup{tine akcionara, koja }e se odr`ati dana 30.3.2005. godine (srijeda)

s po~etkom u 11 ~asova u prostorijama Dru{tva u ulici Majora Milana Tepi}a u Kozarskoj Dubici

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA BIJEQINA

O[ "PETAR PETROVI] WEGO[#

VELIKA OBARSKA

Broj 40/2005.

Datum, 3.2.2005. godine

Na osnovu ~lana 125. stav 1. ta~ka 4. Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni glasnik Repub-

like Srpske#, broj 38/04) i ~lana 2. ta~ka 5. Pravilnika o izboru i radu [kolskog odbora

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 85/04), kao i ~lana 6. Pravilnika o izboru i

imenovawu direktora {kola ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 85/04), [kols-

ki odbor Osnovne {kole "Petar Petrovi} Wego{# Velika Obarska raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe direktora Osnovne {kole "Petar Petrovi} Wego{#

Velika Obarska

Op{ti i posebni uslovi i kriterijumi za izbor direktora osnovnih {kola u Republici

Srpskoj su:

- ima odgovaraju}u visoku ili vi{u stru~nu spremu za nastavnika, odnosno psihologa ili

pedagoga;

- posjeduje va`e}u licencu za nastavnika;

- ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada i najmawe pet godina

radnog iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u {koli;

- ste~eno zvawe na osnovu stru~nog usavr{avawa i napredovawa nastavnika;

- da nije osu|ivan pravosudnom sudskom odlukom na kaznu zatvora;

- predlo`en program rada.

Rok za podno{ewe prijava na konkurs je petnaest (15) dana od dana objavqivawa.

Direktor {kole imenuje se na period od ~etiri (4) godine.

Kandidati moraju dostaviti ovjerene kopije ili originale sqede}ih dokumenata:

- diplomu o zavr{enom fakultetu ili vi{oj {koli;

- uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan vaspitno-obrazovni rad;

- potvrdu o radu u nastavi ili na poslovima psihologa, odnosno pedagoga;

- qekarsko uvjerewe o fizi~koj i zdravstvenoj sposobnosti za obavqawe nastavni~kih

poslova;

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak;

- potvrdu da nije osu|ivan pravosudnom sudskom odlukom;

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih;

- uvjerewe o dr`avqanstvu.

- {kolski odbor }e pismenim putem obavijestiti sve u~esnike konkursa o odluci o imeno-

vawu direktora u roku od osam (8) dana od dana dono{ewa odluke [kolskog odbora.

Kandidati za direktora mogu dokumenta dostaviti li~no ili putem po{te na sqede}u

adresu: [kolskom odboru O[ "Petar Petrovi} Wego{#, Velika Obarska, 76329 Velika

Obarska, sa naznakom "Za konkurs#

Nepotpune i neblagovremeno pristigle prijave ne}e se razmatrati.

Javni konkurs za izbor i imenovawe direktora Osnovne {kole "Petar Petrovi} Wego{#

Velika Obarska bi}e objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske#.

PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA

U HAXI]IMA

POSIJANA SMRTStrana 2.

INTERVJU

"GLASA PLUS"

SLAVICA JOVANOVI], SPECIJALISTA MEDICINE RADA

(Snimio Ranko [IBAREVI])

Ako nemate ideju {ta da poklonite dragoj osobi, poku{ajte sa pli{anim medom.

Nema onoga kojeg ovaj poklon ne}e vratiti u djetiwstvo, prizvati slike iz

bezbri`nih dana, otvoriti albume uspomena... Mnogi ka`u da ~ovjek, i kad

odraste, ostaje dijete, a da u starosti potpuno podjetiwi. Ako je ve} tako, onda

je mnogo boqe igrati se sa pli{anim medom, nego sa tu|im i sopstvenom

sudbinom. A i tome smo skloni, zar ne?

O NEOBI^NOJ PORODICI

IZ MOSTARA

^ETIRI VU^I]A,

^ETIRI

UMJETNIKA

Otac Janko bavi se duborezom,

a sinovi slikarstvom

i muzikom. Jankove gusle

i duborezi stigli u razne

krajeve Evrope

DONALD HEJZ ZA "GLAS SRPSKE"

O ZA[TITI [UMA

[TETA UMJESTO

KORISTI

Nezakonita sje~a drveta

je prokletstvo drvne

i {umarske industrije

koja bi trebalo da donosi

znatnu korist

Strana 5.

Strana 11.

Strana 4.

Strana 3.

SUDBINA MILOSAVE KOJI^I],

BIV[EG LOGORA[A

NIKOME SE NE

PONOVILO

U Drugom svjetskom ratu

pro{la je kroz pravu

golgotu. Nevoqa je nije

zaobi{la ni u posqedwem

ratu u BiH

O JEZIKU U MEDIJIMA

GENOCID

NA GENITIVU!

Genitiv mno`ine

je komplikovan pade`,

sa najvi{e nastavaka, ali

boqe je jednom nau~iti nego

stalno grije{iti

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.INTERVJU2

Koliko nas je, osim neposred-

nih `rtava i materijalne

{tete ko{talo svojevremeno

Nato bombardovawe? Cijena je, sa-

svim sigurno - ogromna. Mnogi qu-

di iz podru~ja na koja su padale Na-

to bombe danas imaju velikih zdrav-

stvenih problema. Neki su ve} pod-

legli.

Problem {tetnog uticaja osi-

roma{enog uranijuma, kojim su bi-

la "oboga}ena# minsko-eksploziv-

na sredstva kojima je Nato zasipao

Republiku Srpsku, te{ko je na{ao

put do javnosti, posebno zapadne.

Ipak, ovim pitawem, za sada bez

zna~ajnijih refleksija na me|una-

rodno javno mwewe bavio se i spe-

cijalni tim Ujediwenih nacija. U

nacrtu rezolucije o BiH i spoqno-

politi~ki komitet Evropskog par-

lamenta u Strazburu nedavno je iz-

razio "duboku uznemirenost# zbog

pronalaska osiroma{enog urani-

juma u uzorcima vode i tla, kao i iz-

ostankom dekontaminacije.

No, vaqa podsjetiti da su doma-

}i stru~waci na ovaj problem upo-

zoravali jo{ davno. Jedna od prvih

bila je primarijus dr Slavica Jo-

vanovi}, specijalista medicine ra-

da u Bratuncu, koja je istra`uju}i

smrtnost stanovni{tva ove op{ti-

ne, jo{ 1998. godine ukazala na slo-

`enu zdravstvenu problematiku iz-

bjeglica, posebno sa podru~ja Haxi-

}a i drugih op{tina sarajevskog re-

giona.

U~estalost malignih oboqewa

ove populacije navodila su na sum-

wu da su faktori {tetnosti u zo-

nama ratnih dejstava gdje su bora-

vili mogli da imaju zna~ajan uti-

caj na zdravqe tih qudi. To je svo-

jim obimnim istra`ivawima dr Jo-

vanovi} uspjela i da doka`e.

?Po~eli ste da pratite zdrav-

stveno stawe stanovnika op{ti-

ne Bratunac i da prikupqate

statisti~ke podatke o smrtnosti,

1996. godine. [ta Vas je navelo na to?

- Krajem 1995. i po~etkom 1996.

godine, za nekoliko mjeseci, broj

stanovnika u op{tini Bratunac

pove}ao se za vi{e od dva puta. Grad

je postao pretijesan, a skoro svaka

ku}a bila je mali kolektivni cen-

tar. [kole su bile pretvoreni u

centre za prihvat izbjeglica a uslo-

vi ̀ ivota, na razli~ite na~ine une-

sre}enih porodica, bili su ispod

svakog nivoa.

Dom zdravqa svakodnevno je bio

prepun bolesnih qudi, zdravstve-

nih radnika nije bilo dovoqno a

lijekova premalo. Ve}ina stanovni-

{tva koristila je izbjegli~ke po-

vlastice jer nisu bili zdravstveno

osigurani. Uo~ila sam tada da su

kod doktora, uglavnom, dolazili na-

{i novi sugra|ani i da su medicin-

sku pomo} naj~e{}e tra`ili paci-

jenti sa podru~ja Haxi}a i drugih

sarajevskih op{tina.

?Da li Vas je to navelo da obra-

tite posebnu pa`wu na tu po-

pulaciju ili je, mo`da, posto-

jao jo{ neki razlog?

- Jedan od razloga bio je u~e-

stalost javqawa qekaru, ali, ovdje

je bilo izbjeglica iz vi{e od {e-

zdeset op{tina biv{e Jugoslavije

- svi su oni imali lo{e uslove ̀ i-

vota, ishranu, svi su ostali bez svo-

je imovine, a veliki broj porodica

bez svojih najmilijih. Me|utim, kod

stanovni{tva sa podru~ja Haxi}a

postojao je jedan riziko faktor vi-

{e - od tih qudi saznala sam da su

vi{e puta bili izlo`eni bombar-

dovawu.

Pretpostavqaju}i da bi to

mogao da bude jedan od uzroka ko-

ji je naru{io zdravqe ove popu-

lacije po~ela sam da prikupqam

podatke koji bi mogli da razot-

kriju neke moje sumwe. Imaju}i u vi-

du da radim u Domu zdravqa koji

nije imao opremu ni za minimum

usluga primarne zdravstvene za{ti-

te preostalo mi je samo da se usmje-

rim na prikupqawe statisti~kih

podataka na terenu.

?[ta ste smatrali posebno

va`nim u tom

istra`ivawu?

- Da doka`em da je na~in izbje-

gli~kog ̀ ivota drasti~no naru{io

zdravqe te populacije u odnosu na

doma}e stanovni{tvo. Smatrala

sam, tako|e, da treba da obratim

posebnu pa`wu na lica raseqena

sa podru~ja Sarajeva. U bratuna~-

kom Domu zdravqa 1997. godine je

obavqeno vi{e od devedeset hiqa-

da pregleda, ali, bilo je te{ko

osloniti se na te podatke jer nije

bilo vremena za detaqnu analizu

vezanu za vrste bolesti.

Me|utim, svakodnevne sahrane

a ponekad i vi{e wih u jednom da-

nu, navele su me na odluku da pri-

kupqam podatke o broju umrlih, wi-

hovoj polnoj strukturi i podru~ji-

ma sa kojih su do{li u Bratunac.

Ubrzo su se stvorile tri ciq-

ne grupe: izbjeglice, doma}e sta-

novni{tvo i qudi koji su do{li

iz Haxi}a.

?Da li ste ve} tada

"markirali#

Haxi}ane?

- Da, na neki na~in. Sa ve}inom

sam se, lije~e}i ih, sprijateqila i

tako saznala neke ~iwenice koje su

bile va`ne za istra`ivawe.

Kod tih qudi ve} sam

bila uo~ila u~esta-

lost oboqewa od

karcinoma. Na`a-

lost, u to vrijeme

kod nas nije po-

stojao zvani~ni

registar za pri-

javu malignih

oboqewa i ostalo

mi je samo da biqe-

`im broj lica koja

su umrla od posqe-

dica ove bolesti.

Medicinska dokumen-

tacija bila je jedina mjerodavna,

ali, ~esto nismo dobijali povrat-

nu informaciju sa klinika na ko-

jima su se lije~ili na{i pacijen-

ti, naj~e{}e u Beogradu.

U tim slu~ajevima prikupqala

sam podatke od ~lanova porodice

koji su mi uvijek izlazili u susret.

Veliku zahvalnost dugujem sve{te-

nicima Srpske pravoslavne crkve-

ne op{tine u Bratuncu Du{anu

Spasojevi}u i Borislavu Todi}u

koji su mi dali na uvid crkvene

kwige. Imala sam razumijevawe i

u Mati~noj slu`bi op{tine.

?Kada su statisti~ki podaci po-

~eli da potvr|uju pretpostav-

ke od kojih ste po{li u istra-

`ivawu?

- Ve} 1998. godine podaci su po-

tvrdili pretpostavku da je stopa

smrtnosti izbjeglica ve}a u odno-

su na doma}e stanovni{tvo. Godi-

ne 1997. umrlo je ukupno 169 stanov-

nika, od toga 79 doma}ih i 90 izbje-

glica. Treba imati u vidu ~iweni-

cu da je te godine broj izbjeglog i

doma}eg stanovni{tva bio pribli-

`no jednak. Sqede}e godine na pod-

ru~ju Bratunca bilo je sedam hiqa-

da izbjeglica, a oko 13 hiqada do-

ma}eg stanovni{tva. Broj umrlih

tada je bio skoro isti - umrle su 83

raseqene osobe a 82 doma}e. Stati-

sti~ki obra|eno na ukupan broj te

populacije stopa smrtnosti izbje-

glica ve} je 11,85 promila a domi-

cilnih 6,3. Stopa smrtnosti Haxi-

}ana te godine bila je 15,66 promi-

la. To je definitivno potvrdilo

moje sumwe.

?To je bila i potvrda pretpo-

stavke da je u porastu broj ma-

lignih oboqewa?

- Naravno. Samo 1998. godine

podaci do kojih sam do{la potvr-

|uju tu pretpostavku jer je te godi-

ne od karcinoma umrlo 27 osoba od

kojih osam doma}ih, 13 izbjeglica

iz Haxi}a i {est sa drugih podru~-

ja. Udio karcinoma u ukupnoj smrt-

nosti je bio skoro dvadeset odsto.

Zna~ajno je napomenuti da je

starosna granica kod umrlih po~e-

la da se pomjera nadole jer su qudi

sredwe ̀ ivotne dobi ~e{}e umira-

li i to, uglavnom, mu{karci.

To me navelo na sumwu da su

upravo faktori {tetnosti u sredi-

ni u kojoj su ti qudi boravili mo-

gli imati uticaja na wihovo zdra-

vqe jer su bili u zoni ratnih dej-

stava.

Uglavnom su to vojno sposobna

lica kao i stanovnici drugog pola

koji su neprekidno boravili u tim

podru~jima, a bilo je i ne{to dje-

ce. Beogradski mediji su te godine

po~eli da ukazuju na ~iwenicu da su

neka podru~ja BiH bila izlo`ena

bombardovawu projektilima sa osi-

roma{enim uranijumom.

?Da li ste tada znali da je In-

stitut za nuklearna istra`iva-

wa u Vin~i ve} 1996. godine

imao odre|ene podatke i uzorke

materijala sa bombardovanih pod-

ru~ja?

- Na`alost, mogla sam

mnogo vi{e o tom proble-

mu da saznam iz medija iz

Srbije, nego iz Repu-

blike Srpske. Ostva-

rila sam kontakte sa

eminentnim stru~-

wacima Vojno me-

dicinske akademi-

je u Beogradu koji

su uglavnom lije-

~ili na{e pacijen-

te. Naravno, nisam

mogla da tvrdim da

je osiroma{eni

uranijum bio jedan

od potencijalnih {tetnih fakto-

ra jer nisam stru~na ni kompetent-

na za tu oblast, ali, mogla sam to

postaviti kao potencijalni fak-

tor {tetnosti.

Te godine, na`alost, pri~a o

tome je zavr{ena. Ovaj problem kod

nas o~ito nije bio ozbiqno shva}en

i o wemu se jednostavno nije ̀ eqe-

lo javno govoriti.

Ali, nisam odustala od priku-

pqawa podataka o smrtnosti sta-

novni{tva - istra`ivala sam to

pitawe jo{ 2,5 godine. Podaci po-

kazuju da je 1999. godine stopa smrt-

nosti kod izbjeglica dva puta ve}a

u odnosu na doma}e stanovni{tvo a

kod qudi iz Haxi}a skoro tri pu-

ta. Naredne godine podaci su bili

pora`avaju}i. Stopa smrtnosti Ha-

xi}ana bila je skoro ~etiri puta ve-

}a u odnosu na smrtnost doma}eg

stanovni{tva.

Te godine u Bratuncu je bilo

oko dvije i po hiqade Haxi}ana i

oko 18 hiqada doma}eg stanovni-

{tva i svih drugih izbjeglica.

Umrlo je 105 qudi, od toga pe-

deset Haxi}ana a 55 svih ostalih.

Zakqu~ila sam da je stopa smrtno-

sti stanovnika iz Haxi}a dva puta

ve}a od stope smrtnosti ostalih

izbjeglica, a oko ~etiri puta ve}a

od stope smrtnosti domicilnog sta-

novni{tva.

?Poslije pet godina istra`iva-

wa prekinuli ste prikupqawe

podataka o smrtnosti stanov-

ni{tva, ali ste i daqe ukazivali

da je zdravstvena problematika sta-

novni{tva u Bratuncu slo`ena. Ko-

ji su razlozi za to?

- Treba naglasiti da se u Bra-

tunac krajem 1995. godine i po~et-

kom '96. doselilo oko ~etiri i po

hiqade stanovnika iz op{tine Ha-

xi}i i oko osam hiqada iz drugih

podru~ja. Nekoliko godina kasni-

je ve}ina porodica iz Haxi}a odse-

lila je u prekookeanske zemqe a

porodice koje su do{le sa drugih

podru~ja raselile su se u zemqe

okru`ewa i neke op{tine Srpske.

Ciqna grupa koju sam pratila pet

godina polako je nestajala.

Zabiqe`ila sam da je u u tom

periodu u Bratuncu umrlo vi{e od

750 qudi. Smatrala sam da je tih

pet godina dovoqno i da sam u tom

periodu uspjela da zabiqe`im jedan

tragi~an i te`ak period `ivota u

ovoj op{tini. U istoriji jednog na-

roda rijetko se de{ava da se sta-

novni{tvo cijele jedne op{tine

preseli u drugu, a nedugo zatim da

se raseli po cijelom svijetu.

?Da li ste o~ekivali da }e po-

daci do kojih ste do{li ponu-

kati nadle`ne da se ozbiqni-

je pozabave ovim problemom?

- Bila sam sigurna da se radi o

ozbiqnom problemu i o~ekivala

sam da }e biti zapo~eta ozbiqna

istra`ivawa i nau~no dokazivawe

da li je osiroma{eni uranijum mo-

gao biti jedan od faktora {tetno-

sti po zdravqe qudi.

Moje pretpostavke ozbiqno su

shvatili univerzitetski profeso-

ri N. Priest i M. Thirlwell iz Veli-

ke Britanije koji su boravili u

Bratuncu i na Kosovu. Oni su ana-

lizirali uzorke urina kod 17 oso-

ba i to: ~etiri iz Haxi}a, {est iz

\akova, {est iz Kline i jednog no-

vinara Bi-Bi-Sija.

Oni su potvrdili pretpostav-

ke da su qudi iz Haxi}a bili izlo-

`eni osiroma{enom uranijumu, i

to vjerovatno udisawem. Tako|e su

zakqu~ili da uranijum odlo`en u

plu}ima nastavqa da se mobilizu-

je.

?Na koji na~in osiroma{eni

uranijum dospijeva u organi-

zam ~ovjeka?

- Naj~e{}e udisawem kroz si-

stem organa za disawe i varewe gdje

se najdu`e zadr`ava. Najmawe {tet-

nosti su putem radijacije jer je taj

na~in mogu} jedino ako ste u di-

rektnoj blizini nekog takvog pred-

meta - ako ga dr`ite u rukama ili

ako golim rukama kopate po zemqi

na koju su padali takvi projektili.

Ujediwene nacije ozbiqno su

shvatile ovaj problem i UNEP je

formirao tim predvo|en Pekom

Havistom koji su istra`ivali vi-

{e od 15 lokaliteta. ^iwenice do

kojih su do{li, meni nisu dovoqno

poznate tako da ne mogu da ih komen-

tari{em. Signali koji posqedwih

dana sti`u iz Evropskog parlamen-

ta upu}uju na ~iwenicu da je istra-

`iva~ki tim Ujediwenih nacija

uradio zna~ajan posao i da je dao

smjernice kako otkloniti {tetne

posqedice. Da li je ne{to ura|eno

i da li je to dovoqno vjerovatno

znaju qudi koji su bili ukqu~eni u

ovaj program.

Postoji vjerovatno}a da je osi-

roma{eni uranijum u{ao u lanac

ishrane i vodotoke zbog ~ega }emo

se sigurno jo{ dugo suo~avati sa

eventualnim zdravstvenim posqe-

dicama wegovog dejstva.

?Sa kakvim ste se problemima

suo~avali tokom petogodi{weg

istra`ivawa?

- Najte`e je bilo prve dvije-

tri godine jer se kod nas malo go-

vorilo o tome. Kao da je postojao

neki strah od toga do kakve }e se

istine do}i. ^ini mi se da nismo

bili spremni i voqni da se ukqu-

~imo u ovu pri~u, ali, kao {to sam

na po~etku rekla struka je ipak pro-

govorila. Tako danas kolege iz mno-

gih centara iznose ~iwenice da su

maligna oboqewa u drasti~nom po-

rastu.

¥ Krstina ]IRKOVI]

SLAVICA JOVANOVI], SPECIJALISTA MEDICINE RADA

U HAXI]IMA POSIJANA SMRTU Bratuncu je jo{ prije {est godina stopa smrtnostiizbjeglica iz Haxi}a bila dva puta ve}a od stopesmrtnosti ostalih izbjeglica, a oko ~etiri putave}a od stope smrtnosti doma}eg stanovni{tva.Na`alost, neki Haxi}ani su dijelove projektilakojima je Nato bombardovao wihovu op{tinu,dr`ali u ku}ama kao suvenire. Jo{ dugo }emo sesuo~avati sa {tetnim posqedicama dejstvaosiroma{enog uranijuma

Haxi}i: Stru~waci UNEP uzimaju uzorke tla(foto-arhiva)

HRABROST Sve {to se u posqedwoj de-

ceniji dvadesetog vijeka doga|a-

lo na prostorima BiH, Kosovu i

drugim podru~jima u svijetu opo-

miwe da struka mora biti iznad

svega i da se ne smije zanemari-

ti ~iwenica da rat, bez obzira

kojim oru`jima se vodi, nanosi

ogromne {tete. Savremena rat-

na dejstva ostavqaju nesagledi-

ve posqedice na zdravqe svih ko-

ji u wemu u~estvuju, a posebno na

qude na ~ijem podru~ju se vodi.

Zdravstveni radnici ne tre-

ba da tra`e krivca, niti da se

bave politi~kom pozadinom pro-

blema, ali, moraju uvijek biti

spremni, ~esto i hrabri, da svo-

jim znawem uka`u na opasnosti i

da poku{aju otkloniti posqe-

dice rata koje mogu da traju go-

dinama.

REFORME Stanovni{tvo, posebno iz-

bjeglice u poslijeratnom peri-

odu bilo je izuzetno lo{eg

zdravstvenog stawa, a od 1998.

godine po~iwe nova poslovna

politika republi~kog Fonda

zdravstva kojom je uvedeno ugo-

varawe zdravstvenih usluga za

osigurana lica sa domovima

zdravqa.

Te ustanove su bile prinu-

|ene da napla}uju usluge neosi-

guranim licima. Ukidaju se i

povlastice za lije~ewe putem

izbjegli~kih legitimacija, pa

problemi ove populacije posta-

ju jo{ ve}i. Mislim da smo pre-

rano nakon ratnih doga|awa po-

~eli da sprovodimo reforme po

evropskim modelima ne imaju}i

pri tom u vidu da nam se narod

nakon golgote koju je pre`ivio

suo~ava sa strahovitim posqe-

dicama rata.

RADI]I Biv{i predsjednik Skup{ti-

ne op{tine Haxi}i Ratko Radi}

i wegova supruga Qiqana ostat-

ke projektila kojima je Nato bom-

bardovao ovu op{tinu, dr`ali su

u svojoj sobi. Oboje su ubrzo po do-

lasku u Bratunac umrli od karci-

noma a istu sudbinu do`ivio je i

veliki broj radnika haxi}kog

Tehni~ko-remontnog zavoda, ko-

ji je najvi{e bio na udaru.

Posebno me poga|ala ~iwe-

nica da su umirali mladi qudi i

da ih je bolest odnosila za neko-

liko mjeseci. ̂ esto su se kasno ja-

vqali qekaru jer nisu bili zdrav-

stveno osigurani, a lije~ewe je

bilo veoma skupo. Sje}am se slu-

~ajeva kada su prijateqi priku-

pqali novac da bi neki qudi mo-

gli da odu u klini~ke centre na

lije~ewe od opakih bolesti.

?^iwenice da su projektili

kojima su bombardovana pod-

ru~ja na kojima je `ivjelo

srpsko stanovni{tvo bili puwe-

ni osiroma{enim uranijumom

bile su sve do po~etka 2001. go-

dine malo poznate javnost. Pro-

blem je, izgleda, svjesno "gurnut

pod tepih#?

- To pitawe otvorili su me-

diji iz Srbije jo{ 1998. godine,

ali je vrlo brzo sve utihnulo.

Sqede}e godine bombardovano je

Kosovo i mnogi gradovi u Srbi-

ji {to u narednom periodu otva-

ra ponovo ovu temu da bi ona kul-

minirala po~etkom 2001. kada je

cijela italijanska javnost bila

uznemirena smr}u nekolicine

svojih vojnika koji su boravili

u mirovnim misijama na Balka-

nu.

Tada je ovaj problem nazvan

"balkanskim sindromom# i ci-

jeli svijet je bio zainteresovan

tra`e}i da se ispitaju ~iweni-

ce i teritorije koje su bile

izlo`ene bombardovawu.

Veliki doprinos, mo`da i

najve}i, dali su mediji koji su

tra`ili da se ovo pitawe ispi-

ta i da se ka`e istina o wemu.

Tra`ili su, tako|e, da se marki-

raju sve zone koje su bile bombar-

dovane projektilima sa osiro-

ma{enim uranijumom, {to je Na-

to i u~inio objavquju}i mape

svih ga|anih podru~ja.

Tek tada se i kod nas po~elo

ozbiqnije govoriti o tome i nad-

le`ne institucije su po~ele da

rade na prikupqawu podataka sa

ozna~enih teritorija. Haxi}i su

direktno ga|ani stotinama ta-

kvih projektila koji su se mogli

na slikama vidjeti u gomilama

ili rasuti po krugu Tehni~ko-

remontnog zavoda. Ostatke tih

projektila mnogi Haxi}ani su,

na`alost, dr`ali u ku}ama kao

suvenire, {to se, na`alost, od-

razilo na wihovo zdravqe.

BALKANSKI SINDROM

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. TEMA 3

U`i~ki onkolozi upozora-

vaju da se u ovom gradu sa

gotovo 70 hiqada stanov-

nika, ali i u okolini, znatno

pove}ao broj obolelih od karci-

noma.

Pogotovu je u posledwih pet

godina sve vi{e onih koji se le-

~e od raka plu}a i drugih disaj-

nih organa. Na prvom mestu u

U`icu je, istina, i daqe rak doj-

ke.

Zbog ovih uznemiravaju}ih

podataka u U`icu je formiran

stru~ni tim lekara za prevenci-

ju i le~ewe od ove po{asti 21.

veka. Mnogi, me|utim, postavqa-

ju pitawe pla}a li U`ice da-

nak Nato agresiji 1999. godine,

s obzirom na to da je samo na ae-

rodrom Ponikve, 17 kilometara

od grada, palo vi{e stotina bom-

bi.

Novinar i publicista \or-

|e Pil~evi} je pro{le godine,

povodom petogodi{wice Nato

agresije na Srbiju i Crnu Goru,

objavio hronologiju doga|awa u

U`icu i okolini 1999. godine.

Izme|u ostalog, u kwizi

"Tragi~no prole}e - u`i~ki

kraj u agresiji Nato 1999#, naveo

je da je {teta koju su Nato avi-

oni naneli u`i~kom kraju to-

kom 78 ratnih dana ve}a od 500

miliona dolara.

Na deset op{tina Zlati-

borskog okruga palo je vi{e od

1.500 projektila velike razor-

ne mo}i, {to je, kako obja{wa-

va Pil~evi}, ra~unaju}i wiho-

vu te`inu - oko 800 grama po

glavi stanovnika. Sirene su se

ogla{avale 135 puta, a vazdu-

{na opasnost je tokom bombar-

dovawa trajala u proseku po 18

~asova dnevno.

Tokom Nato bombardovawa

u`i~kog kraja poru{ena su ~e-

tiri TV-repetitora, tri sate-

litske stanice u Prilikama kod

Ivawice, po{ta u U`icu, ~eti-

ri mosta, skladi{ta "Jugopetro-

la# i ski-centar Tornik na Zla-

tiboru u kome su bukvalno ugqe-

nisana tri mlada ~oveka - rad-

nika tog turisti~kog naseqa.

O{te}eno je vi{e od dve hi-

qade raznih stambenih i drugih

objekata, ali i veliki broj voj-

nih skladi{ta i kasarni, kao i

vojni aerodromi Ponikve i Du-

biwe kod Sjenice. Poginula je

21 osoba.

- Kwiga ima 300 strana i ne-

koliko stotina fotografija,

ali mnogi predsednici op{tina,

pogotovu iz reda Demokratske

stranke, nisu `eleli da je ima-

ju u op{tinskoj biblioteci. Jed-

nostavno, nerado se govori o Na-

to bombama. To je, moglo bi se

re}i, tabu tema u Srbiji i Cr-

noj Gori, a posledice bombar-

dovawa i dejstva osiroma{enog

uranijuma i plutonijuma }e se

tek pokazati narednih godina -

ka`e \or|e Pil~evi}.

Onkolozi u U`icu smatraju

da porastu broja obolelih od ra-

ka, posebno disajnih organa, do-

prinosi i enormno zaga|en va-

zduh u ovom gradu.

Merewa Zavoda za za{titu

zdravqa pokazuju da je u prose-

ku 200 dana godi{we zaga|enost

u U`icu ~ak sedam-osam puta iz-

nad dozvoqene. Pored ~a|i i

sumpor dioksida, propisane nor-

me prevazilazi i koncentraci-

ja azot dioksida, olova i ugqen

monoksida.

Ovaj grad se nalazi u kotli-

ni, ve}im delom godine nema

strujawa vazduha, ali nema ni

re{ewa za taj problem. Jedino

lokalni mediji skoro svakodnev-

no upozoravaju starije gra|ane

i decu da pogotovu u ve~erwim

satima ne izlaze iz svojih sta-

nova bez preke potrebe, pa ~ak

i da ne otvaraju prozore.

Nedavno je sa stawem kvali-

teta vazduha u U`icu trebalo

da se upoznaju i odbornici Skup-

{tine op{tine, ali je ta sedni-

ca odlo`ena iz nepoznatih raz-

loga.

U op{irnom materijalu na

ovu temu jedino stoji da je "pri-

me}en porast obolevawa od re-

spiratornih bolesti#. O upozo-

rewima lekara onkologa da je

enormno porastao broj obole-

lih od karcinoma za sada niko od

nadle`nih i ne haje, vaqda pre-

ma onoj narodnoj: kada pitaju po-

pa u selu da li se mnogo umire,

a on ka`e "mre se pomalo, mre#.

Kada mu umre popadija, on onda

na isto pitawe odgovori: "mre

se jo{ kako, svi pomre{e#.

¥ Svetislav TIJANI]

TEMA O KOJOJ SE NERADO GOVORIU SRBIJI

Centar U`ica: Ovdje je pala Nato bomba

NAROD UMIRE,VLASTI ]UTE

U u`i~kom kraju sve vi{e oboqelihod karcinoma. Prilikom Natobombardovawa 1999. godine samona aerodrom

"Ponikve" palo vi{e

stotina projektila

Obiqe`avawe {est deceni-

ja osloba|awa nacisti~-

kog logora smrti Au{vic

pokazalo je da svijet `eli, a va-

qa se nadati da }e u tome i uspje-

ti, da zauvijek pokopa sve ono

{to je u ~ovjeku nequdsko, ukqu-

~uju}i, naravno i poriv da drugim

qudima nanosi zlo samo zbog to-

ga {to nije iste vjere, rase ili

ubje|ewa kao on.

Podsje}awa na stravi~ne ̀ r-

tve Drugog svjetskog rata, a i pro-

teklog rata na prostoru prethod-

ne Jugoslavije upozoravaju da ni-

jedan zlo~in ne smije biti zabo-

ravqen, da ne smije prestati sje-

}awe na wega da budu}e generaci-

je ne bi upale u spiralu nasiqa

kakva se ~esto vrtjela na Balka-

nu.

Evo, zato i pri~e o starici

koja je u Drugom svjetskom ratu

pre`ivjela pravu golgotu, i to

sam zato {to je nosila srpsko ime

i prezime.

Milosava Koji~i} je danas

87-godi{wa starica. @ivi u Ma-

jevcu na Vu~ijaku i ka`e da ni

sama ne zna kako je preko le|a

preturila sijaset te{kih godina.

Pre`ivjela je dva rata, a u

Drugom svjetskom ratu do`ivje-

la nesre}u kakva se te{ko mo`e

opisati. Usta{e su joj zapalile

ku}u, oduzele k}erku Daru a mu-

`a odvele u logor smrti u Jase-

novcu. Milosavu su deportovali

u takozvani radni logor, {to je

samo eufemizam za koncentraci-

oni logor, u Wema~ku gdje je osta-

la sve vrijeme rata, do dolaska sa-

veznika koji su oslobodili pre-

`ivjele zato~enice.

Poslije sve patwe od Wema~-

ke je uspjela da naplati od{tetu

od 2.500 evra. Pa, iako je ova ci-

fra uvredqivo mala za strahote

koje je pre`ivjela, Milosava je

zadovoqna, jer je, veli, jedna od

rijetkih koja je uspjela bilo {ta

da naplati.

Ka`e da najve}e zasluge za is-

platu od{tete pripadaju - ka{i-

ci koju je ponijela sa sobom iz

logora. Naravno, pored ka{ike

kao dokaznog materijala, baka

Milosava je prona|ena i u evi-

denciji Crvenog krsta Irske, ko-

ji je izdao potvrdu o wenom lo-

gora{kom statusu.

- Ropstvo nema cijenu i ne mo-

`e se to platiti, al', eto, mene su

prona{li i jedan dan mi javili

da su neke pare stigle. E, {ta smo

propatili, to se ne mo`e ispri-

~ati, a za sve to, taj prisilni rad,

gladovawe i patwu sam dobila

oko pet hiqada maraka - ka`e ba-

ka Milosava o "cijeni# svoga ro-

bovawa.

Krepka i dobrog pam}ewa,

jo{ se `ivo prisje}a te 1942. go-

dine, tragedije wene porodice i

wene deportacije u Wema~ku.

- Do{le su jedno jutro usta-

{e, neke od wih sam poznavala, i

zapalile na{e ku}e u Rite{i}u.

To je bilo oko Male gospojine

1942. godine. Sabrali su sa svih

strana na{eg naroda i otjerali

nas na `eqezni~ku stanicu u Ko-

marici. Tu su nas predali dru-

gim usta{ama - prisje}a se Milo-

sava.

Bila je sa dvogodi{wom

k}erkom Darom, mu`em Nikicom

i jetrvom Radojkom, te djeverima

@arkom i Bo{kom. Odatle su po-

trpani u `eqezni~ke vagone, i

"}irom# stigli u Bosanski Brod.

- Tu smo zakqu~ani u vagone

i poslije nekog vremena nam re-

ko{e da odatle kre}emo za Jase-

novac. Znali smo {ta to zna~i,

jer su tamo otjerani mnogi jo{

1941. a niko se nije vra}ao.

Baka Milosava Koji~i} se

sje}a da su u Jasenovac stigli pred

ve~e. Pred kapijom logora usta-

{e su po~ele da odvajaju mu{kar-

ce od `ena.

- Tu su mnogi odvojeni, a me-

|u wima i moj suprug Nikica i

djeverovi @arko i Bo{ko. Ni-

kada ih vi{e nisam vidjela. Ima-

la sre}e da me nisu ostavili u

Jasenovcu. Odatle smo opet vo-

zom nastavili za Sisak. Kad smo

do{li tamo, uzeli su mi k}er Da-

ru. Nisam mogla da vjerujem da me

je sna{la ta nesre}a. Jo{ mnogo

djece koja nisu ostala u Jasenov-

cu oduzeli su od majki. Plakale

smo i prekliwale da nam ne uzi-

maju djecu, ali oni to nisu htje-

li ni da ~uju - veli Milosava, ko-

joj bolno sje}awe na rastanak sa

k}erkom i danas tjera suze na o~i.

U Sisku je skupa sa drugim

zato~enicama ostala petnaest da-

na. Rekli su im da idu u Wema~-

ku u ropstvo i da trebamo dobi-

ti paso{e.

- Tu u Sisku su nas svaki dan

tukli da se to vi{e nije moglo iz-

dr`ati, a stalno smo bili glad-

ni. Samo smo tri puta jeli za tih

petn'est dana, svaki peti dan su

nam davali kuvanu oguqinu od

krompira koja je toliko smrdila.

Oni koji nisu mogli izdr`ati

batine i glad ubijani su, a ovi

izdr`qiviji su tjerani da rade -

sje}a se baka Milosava.

Ipak, poslije dvije nedjeqe

stigli su "papi-

ri# za odlazak u

Wema~ku. Pret-

hodno je izvr{en

qekarski pregled

preostalih logo-

ra{a i oni koji

nisu bili sposob-

ni da nastave put

su vra}eni u Jase-

novac. Ostali lo-

gora{i su potrpa-

ni u kompoziciju

od oko sedamdeset

vagona i krenuli

u nepoznato.

Put ih je vo-

dio preko Zagre-

ba, do Maribora

u Sloveniji. U

Mariboru su lo-

gora{i ponovo

razdvojeni. Oni

sa zelenim traka-

ma upu}eni su u

Berlin, oni sa

`utim ostali su u

Mariboru, a oni

sa crnim trakama,

kakvu je dobila i

Milosava Koji-

~i}, upu}eni su u

radni logor Puq-

gar kod Lajpciga.

Sa Milosavom

zajedno je bila i

wena jetrva Radojka, ali se ona na

putu izme|u Siska i Maribora

razboqela, te po dolasku u Slo-

veniju nije mogla nastaviti put

za Wema~ku. Odvedena je u bolni-

cu i poslije izqe~ewa ostala je

u zarobqeni{tvu u Mariboru. Tu

je do~ekala kraj rata i svoje ko-

na~no oslobo|ewe 1945. godine.

Za to vrijeme Milosava Ko-

ji~i} je provodila logora{ke da-

ne u "radnom logoru# Puqgar.

Pro{la je kroz razne torture,

ali se sje}a i dobrih stvari. Iz-

me|u ostalog, jedne Wemice koja

joj je dala ~izmice, jer se sa`a-

lila kada je vidjela da su joj no-

ge krvave i da sa wih otpada ko-

`a.

- U logoru nas je bilo sa svih

strana. Vidjela sam Engleze i Ame-

rikance. Prema wima su [vabe bi-

le boqe nego prema nama. Bilo je

i Rusa, ali su wih mu~ili i udara-

li najvi{e - ka`e starica.

Logora{i su svakodnevno

i{li da rade u poqe. Radili su

sve {to bi im naredili. Milosa-

vu su poslije odredili da radi u

jednoj bolnici: ~istila je, sla-

gala bolni~ku odje}u, donosila

bolesnicima hranu i pi}e. Tako

je bilo sve do kraja rata. Ka`e da

se "preporodila# kada je pre{la

u bolnicu, jer joj je bilo mnogo

lak{e.

Radni logor u Puqgaru po-

stojao je je sve do dolaska savezni-

ka 1945. godine. Prije toga, zato-

~enici su, uz pratwu Gestapoa,

jedne no}i postrojeni u kolonu i

ponovo krenuli u nepoznato.

- Sje}am se da je bila velika

pucwava, ali mi nismo znali da

su stigli saveznici i da rat sa-

mo {to nije bio gotov. Pje{a~i-

li smo, ne znam ni sama koliko sa-

ti, i tu prvu no} preno}ili u ne-

kim bunkerima. Poslije smo opet

nastavili i tako ravno 26 dana.

Pitali smo kuda idemo a oni su

govorili da }emo se vratiti. La-

gali su nam - opisuje svoje po-

sqedwe logora{ke dana Milosa-

va Koji~i}.

Gestapovci su i{li na kowi-

ma a logora{i su imali samo jed-

na bolni~ka kolica, pa kad ko

padne onda ga polo`e na kolica

i vuku.

- Kad sam iznemogla i pala,

vukli su me tri dana. Tako smo se

spasavali da nas ne ubiju, jer Ge-

stapovci kad vide da neko ne mo-

`e da ide sude mu po kratkom po-

stupku.

Slobodu je, ka`e, do~ekala u

^e{koj. Sje}a se da ih je ameri~-

ka vojska preuzela u jednoj {umi.

Vidjela je zarobqene Nijemce i

one koji su se stalno predavali.

Amerikanci su ih dr`ali 15 da-

na, a onda su preba~eni u Brno

gdje je bila komanda ruske vojske.

Iz Brna preko Budimpe{te, Su-

botice i Novog Sada baka Milo-

sava je stigla u rodni Rite{i}.

Do~ekala je toliko `eqnu

slobodu koja je mnogim Srbima u

fa{isti~koj Nezavisnoj dr`avi

Hrvatskoj i nacisti~koj Wema~-

koj ostala samo nedosawan san.

Muka i nevoqa nisu je, me|u-

tim, zaobi{le ni tokom prote-

klog otaxbinskog rata. Opet joj

je zapaqena ku}a, a ona, ve} dubo-

ko zagazila u osmu deceniju `i-

vota, morala je ponovo u izbje-

gli{tvo, kod k}erke Dare, koju je

prona{la u okolini Zagreba ka-

da je okon~an Drugi svjetski rat.

Dara je danas majka tri k}er-

ke: Mirjane, Nade i Dragice i si-

gurno uto~i{te za svoju majku

Milosavu.

Svoje nove izbjegli~ke dane

baka Milosava u {ali komenta-

ri{e rije~ima: - Ovaj put sam im

izmakla, ali odmah dodaje:

- Dao Bog pameti, da nikada

vi{e ne bude rata.

¥ Vito TOPI]

SUDBINA MILOSAVE KOJI^I], BIV[EG LOGORA[A U PUQGARUKOD LAJPCIGA

NIKOME SE NE PONOVILO Baki Milosavi su usta{e oduzele k}erku, u Jasenovcuje izgubila mu`a, a sama je tri godine bila zato~enicalogora u Wema~koj. Nevoqe je nisu zaobi{leni u posqedwem ratu u BiH

Milosava Koji~i}: Bolne uspomene

Iz starog albuma: Milosava sa mu`em Nikiforom

U bolnici je baka Milosa-

va uz pomo} jednog qekara, kome

je rekla da joj je oduzeta k}er-

ka, uspjela saznati da je mala Da-

ra `iva i da se nalazi u Zapre-

{i}u kod Zagreba. O woj su se

brinule katoli~ke ~asne sestre.

Uz pomo} tog qekara obra-

tila se Crvenom krstu i sazna-

la za sudbinu djeteta, Milosava

}e poslije dolaska iz ropstva

oti}i u Zapre{i} i prona}i svo-

je dijete. Djevoj~ica je, me|u-

tim, imala drugo ime - Dora.

Dara ili Dora ve} je bila

djevoj~ica od {est godina i ja-

ko se obradovala dolasku majke.

Zapravo, nije bilo sre}nijih

osoba na svijetu od wih dvije.

PRONA[LA K]ERKU

K}erka Dara u Za-pre{i}u: Radostinije bilo kraja

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.LI^NI STAV4

Ve} vi{e od godinu dana grupa

poslovnih qudi i akademika

je aktivno anga`ovana u poku-

{aju da naprave nacrt zakonskih rje-

{ewa koja bi pomogla da se zausta-

vi izvoz nezakonito sje~enog drveta

iz BiH i da se time pomogne da se

spasu {ume ove zemqe od sada{weg

skandalozno lo{eg upravqawa.

Mo}ni lobiji u {umarskom sek-

toru su samo ote`avali - nikako po-

magali - u ovom poku{aju {to i ni-

je iznena|uju}e. Ovi lobiji rade u

sopstvenom interesu, o~igledno pro-

tiv, a ne u korist ekonomskog razvo-

ja BiH.

[tavi{e, oni rade protiv legi-

timnih interesa ove zemqe kad je

rije~ o za{tita `ivotne sredine,

{to zna~i da rade protiv interesa

i zdravqa svih gra|ana BiH.

[ume spadaju me|u najve}e pri-

rodne potencijale ove zemqe. Lo{e

upravqawe wima je znatno na{ko-

dilo pitkoj vodi {to je rezultat

erozije tla, i drvnoj industriji u

cjelini {to je posqedica nedovoq-

nog po{umqavawa.

Ako ho}ete da odr`ite drvnu

industriju rentabilnom, onda ne za-

nemarujete svoje {ume. Ovo je do-

voqno lako razumjeti, pa ipak vi-

dimo u drugim dijelovima svijeta (a

jugoisto~na Azija je vrlo dobar pri-

mjer) kako {umarske industrije iza-

zivaju sopstvenu katastrofu i pro-

past putem neograni~ene sje~e drve-

ta i nedovoqnog obnavqawa {uma.

Uz iscrpqivawe osnovnog re-

sursa - drveta, to dovodi do erozije

tla, plavqewa, stvarawa klizi{ta

i smawewa obradivih povr{ina.

U BiH odsustvo odgovaraju}eg

nadzora nadle`nih vlasti je stvo-

rilo dosta prostora za krijum~are-

we i nezakonitu sje~u i transport

trupaca.

Ovo naravno obezbje|uje krat-

koro~nu zaradu malom broju onih ko-

ji u tome vide oportunisti~ke po-

slovne interese. Ali gledano sred-

woro~no, to }e pokopati ovu indu-

striju.

Podrazumijeva se da oni koji

uni{tavaju {ume BiH kroz neogra-

ni~enu sje~u i transport trupaca ti-

me tako|e vr{e bezobzirnu utaju po-

reza, tako da oni koji se nezakoni-

to time bave, pored {tete koju na-

nose ̀ ivotnoj sredini, o{te}uju gra-

|ane koji zavise od ovih prihoda neo-

phodnih za javne usluge.

Uticaj ovoga daleko prevazila-

zi drvoprera|iva~ku industriju.

Izvje{taj specijalnog revizora

o "Srpskim {umama# je potvrdio naj-

gore strahove svih u vezi sa lo{im

gazdovawem u {umarskom sektoru.

Nalazi iz izvje{taja su jasni -

zloupotrebe pojedina~nih rukovo-

dilaca su identifikovane, kao i kon-

kretni postupci. Ovom upozorava-

ju}em pregledu se ipak nije posve-

tila potrebna pa`wa.

Nezakonita sje~a drveta ostaje

prokletstvo drvne i {umarske indu-

strije koja bi da se propisno uredi

mogla donijeti zna~ajnu korist ovoj

zemqi. Na`alost, odr`ivo gazdova-

we {umama ostaje obe}awe a ne prak-

sa. Isto tako i korist gra|ana od

ovih sredstava koja su wihovo vla-

sni{tvo.

Na osnovu nalaza revizora, ne-

sumwivo pitawe od najve}eg zna~a-

ja je potreba da nadle`ne vlasti us-

postave djelotvorne mehanizme za

okon~awe nezakonite sje~e drveta i

stvarawe preduslova za odr`iv raz-

voj {umskog sektora, uskla|en sa me-

|unarodnim standardima.

[umarska udru`ewa su pokre-

nula inicijativu da se uspostavi me-

hanizam sertifikacije na nivou BiH

za odr`ivo gazdovawe {umama. Kan-

celarija visokog predstavnika po-

dr`ava ovu inicijativu. Zakonska

regulativa koja je u pripremi }e iz-

me|u ostalog uvesti okvir za stan-

dardizaciju, akreditaci-

ju i sertifikaciju {umar-

skih proizvoda na nivou

BiH.

Na`alost, neki od

{umarskih "eksperata#

`ele da izmijene taj zakon

u smislu da kqu~na odred-

ba sertifikacije bude

stvar izbora. Samo ova jed-

na promjena bi bila do-

voqna da u~ini zakon pot-

puno nedjelotvornim.

Ako bi se zakon usvo-

jio sa odredbom "dobro-

voqnosti#, niko ga se ne

bi pridr`avao i nezako-

nita sje~a drveta bi se ne-

smetano nastavila. Zakon

se mora napisati tako da

obezbijedi interese cije-

log naroda, a ne samo malog broja

preduze}a koja se bave sje~om i tran-

sportom drveta.

[umarski zvani~nici u BiH,

rukovodioci preduze}a koja se bave

sje~om i transportom drveta, akade-

mici i parlamentarci moraju pri-

znati da ove {ume pripadaju gra|a-

nima a ne samo wima. Zakon, ako se

nacrt napravi i kona~no usvoji na

pravi na~in, }e imati ogroman uti-

caj na jednu od glavnih industrija

ove zemqe, ~ije je dosada{we lo{e

upravqawe dovelo do gubitka po-

slova i zarade od me|unarodnih

transakcija.

Zakon ne}e funkcionisati ako

je zasnovan na dobrovoqnom pridr-

`avawu. Jedino }e funkcionisati

ako uspostavi jedan djelotvoran, oba-

vezan sistem certifikacije koji osi-

gurava da svaki trupac koji napusti

BiH dolazi iz {ume kojom se doma-

}inski gazduje.

Ovo }e za{tititi interese gra-

|ana, za{tite okoline a dugoro~no

i {umarskih preduze}a, ~ak i onih

koji trenutno ne izgledaju sposobni

da vide daqe od svoje ovogodi{we ne-

zakonite zarade.

¥ Donald HEJZ

ZAMJENIK VISOKOG PREDSTAVNIKAZA

"GLAS SRPSKE" O ZA[TITI [UMA

Rezultati privatizacije u Re-

publici Srpskoj, koja je

prakti~no po~ela jo{ prije

17 godina po programu Ante Mar-

kovi}a, nastavqena programom

Alekse Milojevi}a po zavr{etku

rata u BiH i danas traje kroz ak-

tuelni program vau~erske priva-

tizacije, su katastrofalni.

Takav rezultat najboqe se vi-

di iz jako lo{eg stawa u kojem se

nalazi privreda Srpske. Poslije

svih lutawa i tra`ewa odgovara-

ju}ih programa, jasno je da je samo

brza privatizacija pravedna, do-

bra i efikasna.

Od vau~erskog programa pri-

vatizacije o~ekivao se rast pri-

vrednih aktivnosti, pove}awe za-

poslenosti i efikasnija preduze-

}a. Rezultati su suprotni: nema

pove}awa privrednih aktivnosti,

pove}ana je nezaposlenost, predu-

ze}a su neefikasna. Za proteklih

pet godina na nivou BiH stvoren

je deficit u razmjeni sa inostran-

stvom od 17,6 milijardi evra. Od

prodaje dr`avnog kapitala Repu-

blika Srpska je zaradila ukupno

180 miliona maraka, od ~ega skrom-

nih 25 miliona u gotovini, a raz-

liku u vidu stare devizne {ted-

we.

Banke sa dr`avnim kapitalom

su privatizovane prve i po poseb-

nom programu, {to je bila stra-

te{ka gre{ka. Naime, te banke su

ve} bile akcionarska dru{tva. Da

su prvo privatizovana preduze}a

koja su imala osniva~ki ulog u ban-

kama, i one bi automatski posta-

le privatne. Osim toga, privati-

zovana preduze}a bi postala efi-

kasna i svojim aktivnostima podi-

gla potencijal banaka.

Me|utim, po programu priva-

tizacije banaka, iskwi`en je

osniva~ki kapital firmi od neko-

liko stotina miliona maraka iz

obaveza banaka. Te iste banke da-

nas na sudu napla}uju svoja potra-

`ivawa od istih preduze}a i pot-

puno gase i programe i preduze}a,

a istovremeno preko vlastitih

privatizaciono-investicionih

fondova imaju akcije u tim pred-

uze}ima.

U programu vau~erske priva-

tizacije fondovi su skupili 57

odsto od ukupno emitovanih vau~e-

ra i imaju ukupnu neto vrijednost

imovine oko milijardu maraka.

Smatraju}i da aktuelni pro-

gram privatizacije nije dao ni

pribli`no ̀ eqene efekte, i da je

postoje}i Zakon o privatizacio-

nim investicionim fondovima i

dru{tvima za upravqawe PIF po-

stao glavna ko~nica za o`ivqa-

vawe privrede smatram da se mo-

raju izvr{iti radikalne izmjene

tog zakona.

To je, zbog ~iwenice da je pri-

mjena postoje}eg programa odma-

kla, uz sva pozitivna i negativna

iskustva, racionalnija varijanta

od promjene cijelog koncepta pri-

vatizacije.

Ciq izmjena zakona je da se

prekine legalna pqa~ka od stra-

ne uskih interesnih krugova i da

se stvore zakonski preduslovi za

stavqawe u funkciju ogromne stva-

rala~ke energije na{eg naroda pod

ravnopravnim uslovima za svakog

pojedinca. Jer, krajwe je vrijeme da

se po~nu uva`avati pamet i spo-

sobnost. Moramo stvoriti ambi-

jent u kome }e kreativni, obrazo-

vani i sposobni qudi, a ima ih

svuda oko nas, dobiti {ansu da se

iska`u.

Zato bi trebalo prisiliti

dru{tva za upravqawe privatiza-

cionim fondovima da ula`u uko-

liko `ele da i daqe upravqaju.

Jer, izuzev nekoliko izolovanih

slu~ajeva, na tom planu nije ni-

{ta ura|eno.

Praksa nam pokazuje nedostat-

ke postoje}eg zakona, pa niko ne-

ma pravo da insistira na wegovoj

nepromjenqivosti. Industrija

finansijskog kapitala ne mo`e

biti sama sebi svrha - krajwi ciq

bi trebalo da bude poboq{awe

stawa u privredi Republike Srp-

ske.

Paralelno sa izmjenama pome-

nutog zakona mora se raditi i na

oja~avawu socijalnog programa i

stvarawu uslova za reprogram oba-

veza preduze}ima koja imaju {an-

su da ozdrave, jer Me|unarodni mo-

netarni fond nigdje nije ekspli-

citno naveo da se to ne mo`e ra-

diti. Tako|e se moraju koristi-

ti i varijante dokapitalizacije

preduze}a emitovawem novih akci-

ja po principu 50 odsto + jedna ak-

cija, kao i sklapati ugovori o da-

vawu preduze}a na upravqawe na

odre|eni period.

Zbog toga smatram da bi tre-

balo preduzeti radikalne izmje-

ne Zakona u sqede}im sferama:

pove}awu uticaja akcionara na rad

dru{tava i wihove konkurentno-

sti preko kvoruma skup{tine ak-

cionara fonda; pove}awa odgovor-

nosti dru{tava i sankcionisawe

preko pove}awa iznosa osnovnog

kapitala i wegovog uve}awa za slu-

~aj da dru{tvo upravqa sa vi{e

fondova; pove}awe broja zaposle-

nih radnika sa dozvolom za oba-

vqawe poslova investicionih me-

naxera, te ustanoviti obra~un i

isplatu provizije za dru{tvo na

osnovu ostvarene dividende uve-

}ane za kamate na slobodna sred-

stva i ostvarenu kapitalnu dobit.

Konkretno, u ~lanu 9. Zakona,

u ta~ki 1. trebalo bi da stoji da

je minimalni iznos osnovnog kapi-

tala milion maraka, koji u cijelo-

sti mora biti upla}en u novcu, a

u slu~aju da dru{tvo upravqa sa

vi{e fondova minimalni iznos

osnovnog kapitala se uve}ava za

250 miliona maraka za svaki fond

i u cijelosti mora biti upla}en u

novcu.

U ta~ki 2. trebalo bi predvi-

djeti postojawe jednog zaposlenog

radnika koji posjeduje dozvolu za

obavqawe poslova investicionog

menaxera na svakih 15 preduze}a

u kojima PIF kojim dru{tvo upra-

vqa ima ulo`ene akcije.

S obzirom na to da dru{tva

upravqaju ukupnom neto vrijedno-

{}u od oko milijardu maraka, lo-

gi~no je da poka`u vi{e odgovor-

nosti kroz osniva~ki kapital pre-

ma akcionarima koji su im povje-

rili svoje akcije.

Trebalo bi, tako|e, izmijeni-

ti i ~lan 14. Zakona i utvrditi da

godi{wi iznos provizije za upra-

vqawe fondom mo`e iznositi naj-

vi{e dva odsto od ostvarene di-

vidende uve}ane za kamatu na slo-

bodna sredstva i kapitalnu dobit.

Tako }e se posti}i da provi-

zija dru{tva zavisi o kvalitetu i

rezultatima rada. Dru{tva mora-

ju vi{e koristiti berzu za pro-

metovawe akcija PIF i moraju

biti aktivni ulaga~i u preduze-

}ima gdje imaju ulo`ene akcije, te

snositi rizik i posqedice poslo-

va, jer su to osnovni postulati tr-

`i{ne ekonomije. U protivnom,

postoji realna opasnost da dru-

{tva "pojedu# supstancu sopstve-

nih PIF.

Dru{tvima ~iji je osnovni ka-

pital mawi od ovim izmjenama

propisanog minimalnog osnovnog

kapitala, trebalo bi ostaviti rok

od 60 dana da usklade visinu osnov-

nog kapitala i da promjene upi-

{u u sudski registar.

Struktura uprave i nadzornog

odbora dru{tva i fonda trebalo

bi da budu uskla|ene tako|e u ro-

ku od 60 dana, a isto bi va`ilo i

za akt iz ~lana 12b, stav 3 Zakona,

te op{te akte dru{tva i fonda.

Zapravo, ne bi trebalo ostaviti

vremena za odugovla~ewe sa for-

malnim promjenama jer je stawe u

privredi veoma lo{e.

¥ An|elko GRAHOVAC,

diplomirani in`ewer,

Bawa Luka

NEOPHODNE IZMJENE ZAKONA O PRIVATIZACIONIMINVESTICIONIM FONDOVIMA I DRU[TVIMA ZA UPRAVQAWE PIF

BIJEG OD PROPASTIIndustrija finansijskog kapitala ne mo`e biti samasebi svrha - krajwi ciq bi trebalo da bude poboq{awestawa u privredi Republike Srpske

ZNA^AJSvjestan velikog otpora

uskih interesnih grupa radikal-

nim promjenama ovog Zakona,

smatram da su neophodne jer bi

u relativno kratkom vremenu

pozitivno uticale na pokreta-

we privrednih aktivnosti u Re-

publici Srpskoj.

Kriti~na masa za dono{e-

we ovog zakona postoji: Komi-

sija za hartije od vrijednosti,

centralni registar, berza, PIF

i brokerske ku}e }e podr`ati

izmjene zakona, jer bi se wima

gra|anima Republike Srpske

vratila nada u boqu budu}nost.

Imamo priliku da u okviru

BiH napravimo veliki i hra-

bar iskorak koji }e slu`iti kao

dobar primjer. U suprotnom ne

mo`emo se nadati ni~emu dru-

gom nego centralizaciji i u ovoj

oblasti.

Zato pozivam sve relevant-

ne faktore u Republici Srp-

skoj, a pogotovo Vladu, da podr-

`e ove izmjene zakona kao stra-

te{ki narodni i dr`avni inte-

res.

ODLU^IVAWE U ~lanu 22 trebalo bi do-

dati odredbu da Skup{tina ak-

cionara fonda mo`e odlu~iva-

ti ako su prisutni ili predsta-

vqeni akcionari koji imaju vi-

{e od 20 odsto od ukupnog bro-

ja glasova, ukqu~uju}i i glaso-

ve akcionara koji su se opre-

dijelili da glasaju pismenim

putem.

Ponovqena skup{tina ak-

cionara fonda mo`e vaqano od-

lu~ivati ako su prisutni ili

predstavqeni akcionari koji

imaju 10 odsto i vi{e od ukup-

nog broja glasova, ukqu~uju}i i

glasove akcionara koji su se

opredijelili da glasaju pisme-

no. Tako bi se ostvario ve}i i

efikasniji uticaj akcionara

na rad dru{tava.

An|elko Grahovac: Natjerati dru{tvaza upravqawe PIF da ula`u

Donald Hejz: Op{tiinteres va`niji odboga}ewa pojedinaca

UMJESTO KORISTINezakonita sje~a drvetaje prokletstvo drvne i {umarskeindustrije koja bi, da se propisnouredi, mogla donijeti znatnu korist

SEOSKI TURIZAM [ume su prirodno bogatstvo koje mo`e,

ako se wime pravilno gazduje, podr`ati druge

elemente privrede. Turizam je samo jedna ta-

kva grana koja mo`e zaposliti veliki broj qu-

di. Iako u po~etnim fazama razvoja, turizam

bi mogao dati ogroman doprinos napretku ove

zemqe.

Ali BiH ne mo`e graditi seoski turizam

ako se {umski resursi u ovoj zemqi pqa~kaju.

Ne mo`ete graditi seoski turizam u ina-

~e slikovitim dolinama koje su sada uni{te-

ne za oko neprijatnim i ekolo{ki neodgovara-

ju}im {umskim stazama za odvo`ewe trupaca.

Sigurno ne mo`ete privu}i turiste u pod-

ru~ja gdje su magistralni putevi zaprije~eni

nepropisnim teretwacima koji prevoze nepro-

pisne trupce u nepropisno doba dana i no}i.

[TETA

Selo Pojezna kod Dervente

u pisanim istorijskim do-

kumentima pr-

vi put se pomiwe

1570. godine, kada je,

prema turskim tef-

terima izvr{en po-

pis. To su, zapravo,

prvi pisani izvori

o na{im selima na

podru~ju op{tine

Derventa.

Podaci kazuju da

ni Derventa, koja se

zvala Gorwa i Dowa

Ukrina nije imala

mnogo vi{e stanov-

nika od Pojezne.

Istina, tada se kao

naziv sela pomiwe

^eslica, {to je mo-

`da ozna~avalo {i-

re podru~je. No,

prema tom popisu u

selu su bile tri mu-

slimanske i 31 hri-

{}anska ku}a. Selo

je imalo 70 poreskih

obveznika, {to }e

re}i punoqetnih

mu{kih glava.

Drugi popis je

obavqen 1600. godi-

ne i ve} tada se umje-

sto imena ^eslica po-

miwe Pojezna. I tada

su u selu bile tri muslimanske,

ali i 62 hri{}anske ku}e, ukupno

90 "poreskih glava#. Hri{}ani su

u me|uvremenu pristigli uglav-

nom sa Vla{i}a, ali i iz Herce-

govine, pa ~ak i Crne Gore.

Zbog stalnih ratova, seoba i

premje{tawa stanovni{tva, ova

slika }e se i daqe mijewati.

U selu je jo{ prije 17. vije-

ka, a mo`da i mnogo ranije posto-

jala crkva. Slu`ba je obavqana

u takozvanoj "{ator# ili "~a-

dor# crkvi, a kasnije }e biti na-

pravqena brvnara. Slu`ba Bo-

`ija se u ovoj crkvi slu`ila na

gr~kom jeziku, pa su neka mjesta

doskora nazivana kao "Gr~ko gr-

obqe# ili "Gr~ko zbori{te#.

Smatra se da su crkvu brvnaru

zapalili Turci, i da od tada jed-

no vrijeme u selu nije bilo pra-

voslavne bogomoqe. Profesor

dr Milenko S. Filipovi} je

1937. godine zapisao: "Pri~a se

da je na starom pravoslavnom

grobqu u Pojezni bila i crkva i

da su je zapalili sejmeni#...

U Pojezni je sve donedavno

~uvano platno od prvobitne "{a-

tor-crkve#. Na tom mje-

stu je podignuta mala

crkva, pokrivena drve-

tom, koja i danas posto-

ji. Pri~a ka`e da je u

oltaru bila neka plo~a

sa natpisom, ali je ona

navodno odnesena u Pr-

wavor. U crkvi je jedan

diskos od olova, a nat-

pis na wemu pokazuje da

je pripadao nekada{woj

"~ador-crkvi#.

Interesantno je da

se pomiwe i izvjesna ru-

kopisna kwiga koju je iz

crkve navodno odnio sa-

kupqa~ starina iz Sa-

rajeva A. Poqani}.

U davna vremena sve-

{tenici su sahrawivani

u crkvi ili pored crkve.

Prili-

kom ra-

dova na

u ~ v r -

{}iva-

wu te-

m e q a

c r k v e ,

s v o j e -

vremeno

su na|e-

ne dvije

lobawe. Protoje-

rej poje`wanski

Jovo Markovi}

napomiwe da je

veoma intere-

santno da nema

ostalih dijelova

kostura. Tajna bi

mogla da bude ra-

svijetqena samo

detaqnim istra-

`ivawem. Pret-

postavqa se, me-

|utim, da je rije~ o sve{tenici-

ma kojima su u bunama protiv tur-

ske tiranije odsje~ene glave, ko-

je su kasnije tu sahrawene.

U devetnaestom vijeku u Po-

jezni je izgra|ena nova crkva ko-

ja se odr`ala sve do 1966. godine.

Bila je napravqena od pru}a i

zemqe, a krov od da{~ica priko-

vanim ekserima. Bili su to kova-

ni ekseri (mulije), {to zna~i de

je u to vrijeme ra|ena najboqim

materijalom.

Ali, od crkve posve}ene Sve-

tom Iliji Proroku nije ostalo

ni{ta, osim poneke izblijedjele

fotografije. Poru{ena je, a na

istim temeqima je 1968. sagra|e-

na nova, posve}ena Svetom caru

Lazaru. Ona je nedavno potpuno

adaptirana.

- Bili smo veoma iznena|eni

kad je crkva obnavqana. Prona-

{li smo mesingani krst, te

jo{ mnogo predmeta koji

imaju arheolo{ku vrijed-

nost. Krst smo

prona{li u otko-

pu temeqa sa jugo-

isto~ne strane,

kod oltara. Ura|en je od mesin-

ga, sa veoma lijepom ornamenti-

kom. Pojedini dijelovi su otki-

vani, a neki ra|eni u duborezu

ili odlivu. Na krstu se ne mo`e

ta~no pro~itati godina (1656. ili

1856), {to bi se moralo posebno

utvrditi. U blizini smo na{li i

ostatke ode`de u `utoj, plavoj,

crvenoj i zelenoj boji - ka`e

protojerej Markovi}.

Ipak, na krstu je vi-

dqivo da je crkva bila po-

sve}ena Svetom Nikoli, {to po-

tvr|uje da je ona na ovom mjestu

postojala i prije gradwe crkve

posve}ene Svetom Iliji Proroku,

koja je sru{ena 1966. godine. Va-

qa re}i i da je 1943. godine zapa-

qen parohijski dom u kojem je, ka-

ko se pretpostavqa, bila i crkve-

na arhiva. Tako }e neki detaqi

iz istorije crkve u Pojezni, naj-

vjerovatnije, ipak ostati u dome-

nu naga|awa.

¥ Savko PE]I]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. REPORTA@A 5

SELO U Pojezni je 1875. godine pobrojan

371 stanovnik u 51 ku}i sa 94 te`aka, deset

kmetova i sedam nadni~ara i slugu. Selo }e

tek poslije Drugog svjetskog rata, a poseb-

no sedamdesetih godina pro{log vijeka, do-

`ivjeti preporod. Danas je glavni problem

u Pojezni odlazak mladih. Prije nekoliko

decenija u seoskoj {koli su bila puna dva raz-

reda |aka-prvaka, a danas se oni mogu nabro-

jati na prste.

Selo je udaqeno od Dervente 28 kilome-

tara, povezano je s wom asfaltnim putem, a

u wemu je nekoliko zanatskih radwi, pila-

na, benzinska pumpa, trgovina i kafana.

Ipak, sve vi{e mladih napu{ta Pojeznu.

Latinska izreka veli da se

govorni{tvo u~i, a pjesnik

ra|a. Gen je izgleda bio

kqu~ni momenat i u slu~aju Jan-

ka Vu~i}a iz Bile}e i wegovih

sinova @arka, Draga i Rajka.

Sva ~etvorica Vu~i}a su u

umjetni~kim vodama i svi zato~e-

nici lijepog stvarala{tva. Ne-

davno su qubiteqi umjetnosti

imali priliku da u galeriji Klu-

ba Vojske Republike Srpske u Bi-

le}i pogledaju veoma zanimqivu

izlo`bu, a izlagali su otac i

sin - Janko i Drago Vu~i}.

Janko, samouki umjetnik,

predstavio se duborezima i pre-

lijepim primjercima gusala, na

~ijim vrhovima su izra|ene veo-

ma uspjele figure, a mla|i Vu-

~i}, koji je akademski slikar,

uqima na platnu, prete`no sa za-

vi~ajnim motivima.

- Izgleda da smo porodi~no

vezani za umjetnost. Moj najstari-

ji sin @arko je muzi~ar i ve}i-

nom boravi u Nevesiwu. On i ja

smo prakti~no samouki. Dodu{e

on se, za razliku od mene, usavr-

{avao i donekle muzi~ki obrazo-

vao poslije zavr{ene sredwe

{kole - kod poznatog muzi~ara

Qubi{e Pavkovi}a u Beogradu

usavr{avao je harmoniku - veli

glava umjetni~ke porodice Jan-

ko Vu~i}.

Danas @arko pored harmoni-

ke svira i klavijature i pjeva na-

rodnu i zabavnu muziku. Mla|i

Drago zavr{io je [kolu prime-

wenih umetno-

sti u Novom Sa-

du, a potom i

Akademiju li-

kovnih umjetno-

sti, smjer sli-

karstvo, u Tre-

biwu. Danas ̀ i-

vi i stvara u Bi-

le}i, gdje radi i

kao profesor

likovne kultu-

re. Najmla|i

Jankov sin Rajko

je trenutno u Ba-

woj Luci i stu-

dent je Muzi~ke

akademije. Pret-

hodno je, tako|e

u Bawoj Luci,

zavr{io Sredwu

muzi~ku {kolu

i dosta uspje{no

svira na dosta

instrumenata, a

specijalnost su

mu klavir, kla-

vijature i har-

monika.

- Eto, speci-

jalnost mu je kla-

vir, a vjerovatno }e prote}i jo{

dosta vremena dok taj instrument

nabavi. Klavir je skup, a mi jedva

sastavqamo kraj sa krajem - ka`e

Janko.

Vu~i}i su iz Zijemaqa, sela

koje se smjestilo visoko u brdi-

ma, izme|u Nevesiwa, Mostara i

Kowica. Do rata su `ivjeli ne-

daleko od Mostara, gdje i sada

stoje ru{evine wihove zapaqene

ku}e, za koju nema nade da }e usko-

ro biti obnovqena. Janko je ra-

dio u po{ti u tom hercegova~kom

gradu sve do po~etka rata, a od

tada je bez posla. Snalazi se ka-

ko zna i umije, jer se od umjetno-

sti ne mo`e ̀ ivjeti. Zbog toga je

~esto po gra|evinama na nadnici:

zida, {aluje, malteri{e... Ali i

u toj vrsti posla potrebno je ma-

lo dara, pa je Janko i u tim poslo-

vima pomalo umjetnik.

Janko je prve gusle napravio

prije dvadesetak godina.

- Uvijek sam `elio da imam

gusle u ku}i, ali nisam imao nov-

ca da ih kupim. U to vrijeme su ko-

{tale oko dvije hiqade maraka,

pa sam odlu~io da ih napravim.

Tradicija je kod nas da vise gusle

u ku}i na zidu, pa sam i ja to `e-

lio iako nisam umio da guslam.

Zato napravih te prve gusle - ka-

`e Janko.

Poslije toga napravio je pet-

naestak lijepo izra|enih i boga-

to ukra{enih gusala. One se da-

nas nalaze od [panije do Gr~ke.

- Za vrijeme rata dvoje gusa-

la sam poklonio na{im qudima

iz Francuske koji su dovozili

pomo} srpskim borcima na fron-

tu, gdje sam bio vi{e od ~etiri go-

dine - napomiwe on.

Ka`e da se na svakim gusla-

ma radi nove motive. Tako je te-

`e, ali tako voli.

Pored gusala i ikona u dubo-

rezu Janko izra|uje i figure i

skulpture. Wegovi duborezi naj-

~e{}e prikazuju Hercegovinu, ov-

da{we obi~aje i tugu izbjegli~-

ku.

Sredwi Jankov sin Drago za-

vr{io je Akademiju likovnih

umjetnosti prije ne{to vi{e od

~etiri godine i sa 23 godine ta-

da bio najmla|i akademski slikar

u Srpskoj. Do sada je imao dvije

samostalne izlo`be, a izlagao je

i na nekoliko zajedni~kih izlo-

`bi u Srpskoj i Srbiji i Crnoj

Gori. Sli~no kao i oca i wega

okupiraju zavi~ajni motivi. Ra-

di i ikone, a odslikao je i dvije

obnovqene crkve u Hercegovini.

- Jo{ kao osnovac zavolio sam

umjetnost i ukqu~io se u likov-

nu sekciju kod nastavnika Sava

Duwi}a u Bijelom Poqu kod Mo-

stara. On mi je i savjetovao da

upi{em {kolu primijewenih

umjetnosti.

Drago je prvi razred zavr{io

u Sarajevu, ali se tada zaratilo.

Vu~i}i su izbjegli u Zijemqa, a

on je nastavio {kolovawe u No-

vom Sadu.

- Nije bilo lako u~iti i {ko-

lovati se u ratu, bez novca i bez

osnovnih sredstava za `ivot. Sre-

}om prihvatila me kao ro|enog

porodica Bogoquba Jankovi}a u

Temerinu, odakle sam i putovao

u {kolu. Dok sam `iv, to ne mo-

gu da im zaboravim - isti~e Dra-

go i veli da su mu posebno drage

zajedni~ke izlo`be u Beogradu u

galeriji "Bazalt#, zatim na 36. i

37. Zlatnom peru Beograda, Me-

|unarodnom i Jugoslovenskom bi-

jenalu ilustracije.

Otac Janko veli da porodici

nije bilo lako ni u ratu, ni po-

slije wega.

- Za vrijeme rata u pojedinim

trenucima nas petoro bilo je na

pet strana. Ja na frontu, supru-

ga u Zijemqima, a djeca na tri

strane. Ali, izdr`alo se, iako

ni danas nije lako.

Danas Vu~i}i `ive u starom

dijelu Bile}e u tro{noj bo{wa~-

koj ku}i, ~iji je vlasnik u ino-

stranstvu. Rije~ je o Drqevi}ima,

staroj bile}koj porodici, za ko-

je Vu~i}i vele da su prema wima

maksimalno po{teni i korekt-

ni.

Tu u skromnom i tro{nom bi-

le}kom domu otac i sin Janko i

Drago ̀ ive i stvaraju. Usput, ~e-

sto i raspravqaju o umjetnosti

Sla`u se samo u jednome - da se od

toga ne mo`e `ivjeti. A u tim

raspravama, kako otac veli, si-

novska rije~ naj~e{}e je starija.

A otac je spreman da saslu{a i

kritiku od {kolovana ~ovjeka,

ako je i o sinu rije~.

¥ [}epan ALEKSI]

O NEOBI^NOJ PORODICI IZ MOSTARA

^ETIRI VU^I]A, ^ETIRI UMJETNIKAOtac Janko bavi se duborezom, a sinovi slikarstvomi muzikom. Jankove gusle i duborezi stigli u raznekrajeve Evrope

\ Nova crkva u Pojezni: Posve}ena Svetom caru Lazaru

KRST Krst koji je prona-

|en u Pojezni je naj-

vjerovatnije donesen sa

istoka, iz carigradskih

umjetni~kih radionica

i poti~e iz 19. vijeka.

Dva sli~na krsta su

prona|ena u pirotskom kraju u selu

Orqa. Jedino po ~emu se razlikuju

je {to na dowem i gorwem popre~-

nom kraku imaju dodatne krstove.

Za ove krstove istori~ar umjet-

nosti Radmila Vlatkovi} tvrdi da

su porijeklom sa istoka, pa se otuda

mo`e izvu}i zakqu~ak da i krst pro-

na|en u Pojezni pripada istoj radi-

onici i istom vremenu izrade. Pret-

postavqa se da ga je u Pejznu donio ne-

ki sve{tenik. Ina~e, poznato je da su

u Pojezni nekada slu`bova-

li i sve{tenici iz Gr~ke.

SELIDBANajmla|i Vu~i}, Rajko

pravi je |ak-putnik. U Bije-

lom Poqu kod Mostara zavr-

{io je prvi razred osnovne

{kole 1992. godine kada se za-

ratilo. Drugi je zavr{io u

Zijemqima, ali je tada na

frontu poginuo wegov u~iteq

Jovica Bojani}. Oti{ao je u

Vr{ac kod ujaka Du{ana, gdje

je zavr{io tre}i razred. Kad

su Vu~i}i 1995. godine stigli

u Bile}u, stigao je i Rajko iz

Vr{ca u ~etvrti razred. U Bi-

le}i je zavr{io osnovnu {ko-

lu. A onda je upisao Sredwu

muzi~ku {kolu u Bawoj Luci,

gdje danas poha|a Muzi~ku

akademiju.

POKLON - U wema~kom gradu Ko-

blencu ima na{a crkva posve-

}ena Svetom Nikoli, a u woj

slu`i sve{tenik Nijemac, ko-

ji je pre{ao na pravoslavqe.

U tom gradu sam 2000. godine

boravio tri mjeseca, dogra|i-

vao oltar na crkvi, zidao i

malterisao. Poklonio sam cr-

kvi ikonu-duborez Svetog Ni-

kole koja se i danas tamo na-

lazi - ka`e Janko Vu~i}.

DRAGIWA U cijeloj porodici Vu~i}

jedino supruga i majka Dragi-

wa nije u umjetni~kim vodama.

Ali i ona je u porodicu do-

nijela umjetni~ki gen. Dra-

giwa je od Ra~i}a, tako|e iz

Zijemaqa, a wen pokojni otac

Simo bio je poznati guslar.

Brat mu Drago tako|e je lije-

po guslao i pjevao, a bilo je

jo{ dosta Ra~i}a sklonih

umjetnosti, naravno na na~in

kako su to vrijeme i mjesto

dozvoqavali.

\ Iz starih albuma: Nekada{wi izgledseoske crkve

\ Drago i Janko Vu~i}: Zajedni~ka izlo`ba

U SELU POJEZNA KOD DERVENTE

ISTORIJA NA SVAKOM KORAKUSelo je vjerovatno utemeqeno i prije 16. vijeka. Prvabogomoqa bila je takozvana

"~ador-crkva", potom }e

biti napravqena brvnara, a kasnije i zidana crkva

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. REPORTA@A6

Na prostoru izme|u Be~a i

Istanbula, Budimpe{te i

Soluna, nema ve}eg i pri-

vla~nijeg grada od Beograda. On je

sredi{na ta~ka i najzna~ajnije raz-

me|e jugoistoka Evrope.

Smje{ten uz obale Save i Du-

nava, tu gdje se ukr{taju rje~ni i

kopneni putevi, utvr|en i dobro

za{ti}en ve} i samim svojim stra-

tegijskim polo`ajem, jo{ u davnoj

pro{losti smatran je glavnom ka-

pijom ka ju`nim i jugoisto~nim

prostorima Balkana i Bliskog is-

toka.

Za ovu va`nu geografsku i voj-

nostrategijsku ~iwenicu znali su

i stari Rimqani, wihovi legiona-

ri i vojskovo|e. Zato su jo{ u ono

predistorijsko vrijeme, s kraja IIvijeka stare ere, na prostoru gdje

se Sava ulijeva u Dunav, formira-

li vojni kastrum, nazvav{i ga Sin-

gidunum.

Prije ovog kastruma, kako su

pokazala arheolo{ka istra`iva-

wa, na tom istom lokalitetu po-

stojalo je staro keltsko naseqe. Od

wega je sve po~elo. Na wegovim te-

meqima je daqe gra|eno i ru{eno,

obnavqano, pa iznova razgra|iva-

no.

Istori~ari biqe`e da je ve}

krajem prvog vijeka stare ere Sin-

gidunum bio u sastavu Rimske im-

perije. Wena sjeverna granica i{la

je linijom Dunava, koji je kao pri-

rodna prepreka bio i najboqa za-

{tita rimskih provincija u Podu-

navqu. Izgradwom druma du` plov-

ne rijeke Save i wenim premo{}a-

vawem na samom u{}u u Dunav, pod

bedemima utvr|enog grada, Singi-

dunum je postao va`na i prakti~no

nezaobilazna raskrsnica vodenih

i kopnenih puteva u ovom dijelu

kontinenta.

Da bi za{titili svoje terito-

rije ju`no od Save i Dunava Ri-

mqani su uz tokove ovih rijeka

formirali i druge kastrume. Jeda-

no od najve}ih i najzna~ajnijih bio

je Sirmijum, vojno utvr|ewe, a po-

tom i jedna od prijestonica Rimske

imperije, na lijevoj obali Save,

gdje je sada Sremska Mitrovica.

Ovaj, a i drugi (mawi) utvr|e-

ni gradovi podignuti su poslije

Singidunuma, izme|u prvog i tre-

}eg vijeka nove ere, ali su svi bi-

li izlo`eni `estokim napadima

Huna i Avara. Iza wih su ostajali

opusto{eni i poru{eni gradovi,

{to se dogodilo i sa Singidunu-

mom.

Utvr|enim gradom na u{}u Sa-

ve u Dunav ovlada}e zatim Vizan-

tija, koja je obnovila razoreno. Na-

slije|eni kastrum, kako su pokaza-

la istra`ivawa, poslu`i}e joj kao

urbano i fortifikaciono jezgro

oko kojeg }e kasnije, u sredwem vi-

jeku, biti izgra|en veliki i mo}an

utvr|eni grad.

Tokom IX i X vijeka Sloveni

u sve ve}em broju nastawuju ovaj dio

Podunavqa, pa se postepeno gubi

stari naziv Singidunum, a javqa

slovensko ime Beograd. U to vri-

jeme na prostranoj zaravni ispod

tvr|ave prema Dunavu, nastaje pro-

strano podgra|e, koje se kasnije {i-

ri i na desnu obalu Save, sve do we-

nog u{}a.

Kao grani~ni grad sa izvanred-

nim strate{kim polo`ajem Beo-

grad je tokom ~itava dva mileniju-

ma postojawa bio stalna meta okol-

nih zemaqa i imperija. U kra}im

ili du`im vremenskim razdobqi-

ma on je bio pod vla{}u Vizanti-

naca, Bugara, Ma|ara, Turaka, Au-

strijanaca, ali je najdu`e bio i ko-

na~no ostao u posjedu Srba.

Jo{ u vrijeme kraqa Miluti-

na Beograd je bio u sastavu srpske

sredwovjekovne dr`ave, da bi u vri-

jeme despota Stefana Lazarevi}a,

koji je prethodno stolovao u Kru-

{evcu, postao i prijestonica Sr-

bije.

- Sve do smrti despota Stefa-

na 1427. godine - pi{u hroni~ari -

Beograd se svestrano razvijao i na-

predovao. U wemu su gra|ene crkve,

bolnice, javne zgrade, kona~i{ta.

Me|utim, daqi razvitak Beograda

bio je ometan pojavom Turaka, ko-

ji ga povremeno opsjedaju. Prvi po-

ku{aj bio je 1439. godine, potom

1441, 1456. i 1495, ali bez uspjeha.

Tek 1521. godine Turci uspijevaju

da osvoje Beograd.

Za vrijeme Turaka, kako se mo-

`e zakqu~iti iz starih dokumena-

ta, postepeno nestaje Gorwi grad,

najstariji dio tvr|ave. U wemu sa-

da boravi samo vojska, uz koju je i

osmanlijska vlast. Te`i{te pri-

vredne aktivnosti, trgovina, zana-

ti i sve drugo, prenosi se u pod-

gra|e, tj. u Dowi grad. On postaje

sredi{te ekonomskog i sveukupnog

`ivota qudi u gradu.

Turci su tokom vi{edecenij-

ske uprave Beogradom u Dowem gra-

du podigli mnoge zna~ajne objek-

te: karavansaraje, bezistane, hano-

ve, xamije, javna kupali{ta, ~esme...

Istovremeno, znatno su uve}ana i

stambena naseqa oko tvr|ave, ta-

ko da je krajem XVII vijeka Beo-

grad brojao oko sto hiqada stanov-

nika.

Godine 1660. Beogradsku tvr-

|avu zahvatio je veliki po`ar, ka-

da su uni{teni mnogi vrijedni

objekti. Samo osam godina kasni-

je Austrijanci su i sa kopna i sa

rijeke napali Turke i osvojili Be-

ograd, ali su ga dvije godine kasni-

je morali prepustiti Turcima.

Bitke za prevlast nad Beograd-

skom tvr|avom, kao va`nim gra-

ni~nim upori{tem kao da nikad

nisu ni prestajale.

- Godine 1717. Austrijanci su

ponovo osvojili Beograd. Za vri-

jeme austrijske okupacije, koja je

trajala od 1717. do 1739. godine, ne-

stalo je sredwovjekovnog utvr|e-

nog grada. Tada je sagra|ena tvr|a-

va koju danas vidimo, a weno gra-

|ewe trajalo je od 1723. do 1736. U

novoj tvr|avi, koja je zauzela mje-

sto starog utvr|enog grada, izgra-

|ene su mnoge kasarne i magacini

za vojnu opremu, a stanovni{tvo sa

te teritorije preseqeno je u pod-

gra|e, koje je tako|e bilo utvr|e-

no jakim bedemima i rovom.

Za ono vrijeme to je bila vrlo

jaka i savremena tvr|ava u koju su

polagane velike nade za odbranu

Evrope od Turaka, koje se nisu

ostvarile. Poslije nekoliko po-

raza austrijske vojske, a naro~ito

poslije velikog poraza kod Groc-

ke 1739. godine, grad je bez borbe

predat Turcima.

Autor ovog opisa Beogradske

tvr|ave podsje}a da je beogradska

varo{ i u narednih stotinu godi-

na ostala pod turskom upravom.

Kra}i prekid bio je samo izme|u

1789. i 1791. kada je bio pod Au-

strijancima.

Me|utim, kako je vrijeme od-

micalo bivalo je o~igledno da se

turski feudalni sistem stalno uru-

{ava i opada. Slabqewe imperijal-

ne mo}i iskazivalo se unutra{wim

slabostima same vlasti, vojnim ne-

uspjesima i sve ~e{}im porazima.

Posqedice takvog stawa uve-

liko su se odra`avale i na Beo-

gradsku tvr|avu, u kojoj je sve ma-

we gra|eno, a sve vi{e objekata

ostajalo zapu{teno i propadalo.

U posqedwim decenijama turske

uprave uloga utvr|enog grada sve-

la se na za{titu doseqenog tur-

skog stanovni{tva i odbranu voj-

nih postrojewa.

Takvo stawe trajalo je do pre-

daje turske vlasti u srpskim gra-

dovima 1867. godine, kada su Turci

kona~no napustili i Beograd i Sr-

biju. Tada je beogradski utvr|eni

grad, nazvan u tursko vrijeme Ka-

lemegdan, naselila srpska vojska.

Me|utim, on je kao vojni forti-

fikacioni objekt sve vi{e gubio

zna~aj, jer se pokazalo da u savre-

menim ratnim uslovima takva utvr-

|ewa ne predstavqaju neku zna~aj-

niju zapreku za osvaja~e.

Izme|u dva svjetska rata Beo-

gradska tvr|ava Kalemegdan u cje-

lini je izmijenila nekada{wu

funkciju, tako da je ~itav prostor

ure|en kao park sa vidikovcima,

odakle se pru`a divan pogled na

Novi Beograd, Veliko ratno ostr-

vo i sremsku ravnicu.

¥ Dragi{a SPREMO

Uhramu Svetog Georgija u Do-

woj Sopotnici kod Gora`da,

{tampane su prve kwige na

prostoru dana{we BiH.

Naime, u manastiru koji je za-

du`bina Hercega Stefana Vuk~i-

}a Kosa~e, smje{tenom u tada{wem

svetosavskom Zahumqu, izme|u 1519.

i 1523. godine {tampane su "Slu-

`abnik# (prvi koji je {tampan na

Balkanu), "Psaltir#, te "Molitve-

nik-evgolijan#. Me|utim, pod naje-

zdom Turaka {tamparija 1523. go-

dine seli u Trgovi{te, u Rumuniji.

^uvene prve kwige u ovom hra-

mu su {tampali Bo`idar Qubavi},

monah mile{evski, poznatiji kao

Bo`idar Gora`danin, te wegovi

sinovci Teodor i \ura|.

Prije nego su kompletnu {tam-

pariju donijeli iz Mleta~ke repu-

blike, Teodor i \ura| tamo izu~a-

vaju {tamparski zanat. Gora`dan-

ski "Molitvenik#, poznatiji kao

"Trebnik#, uz Qubavi}e, {tampali

su jeromonah Teodor i |akon Radoje.

^uvene crkvene kwige {tampane su

uz pomo} pokretnih slova, po tada

najsavremenijem Gutembergovom

principu.

Blizina va`nih dubrova~kih

karavanskih puteva omogu}avala je

neposrednu i brzu distribuciju

ovih kwiga u sve srpske krajeve, cr-

kve i manastire. Ali, kroz vijeko-

ve su uni{tavane i spaqivane ta-

ko da je do dana{wih dana ostalo

malo originalnih primjeraka. Pri-

mjerak gora`danskog "Psaltira sa

posledovanijem i ~aslovcem# ~uva

se u arhivu Srpske akademije nau-

ka i umjetnosti u Beogradu, a jo{

jedan u dubrova~kom arhivu. Po je-

dan primjerak svih kwiga {tampa-

nih u ovom hramu ~uva se u Rusiji,

u muzeju u Sankt Peterburgu.

U sklopu obiqe`avawa 780 go-

dina Mitropolije dabrobosanske

i 480 godina Gora`danske {tampa-

rije, 1999. godine usvojen je Pro-

gram kojim je planirano da se uz

obnovqenu crkvu izgradi i konak

sa prostorijama za Spomen-{tampa-

riju i biblioteku, kao svojevrstan

muzej srpske }irilice i {tampar-

ske tehnologije. Tako|e je planira-

na restauracija prvih {tampanih

kwiga u {tampariji.

Sastavni dio je i program "Go-

ra`danska {tamparija i weno mje-

sto u srpskom i rumunskom {tam-

parstvu i zna~aj }irili~nog {tam-

parstva 16. vijeka#, kojim rukovo-

di dr Dragan Bara}, sekretar Na-

rodne biblioteke Srbije i profe-

sor na Filozofskom fakultetu Is-

to~no Sarajevo, ina~e ro|eni Go-

ra`danin.

U izvo|ewu ovog programa ~i-

ji je organizacioni dio preuzeo Fi-

lozofski fakultet Univerziteta

u Isto~nom Sarajevu uz pomo} Mi-

nistarstva nauke i tehnologije Re-

publike Srpske, ukqu~en je emi-

nentni tim od 15 istaknutih nau~-

nika i ~lanova iz Srpske akademi-

je nauka i umetnosti, Akademije na-

uka i umjetnosti Republike Srp-

ske, Ruske akademije umjetnosti,

Matice srpske, Narodne biblio-

teke Srbije, Muzeja Srpske pravo-

slavne crkve, Bogoslovskog fakul-

teta Beograd, Duhovne Aka-

demije Fo~a, i drugih.

Programom, ~ija je re-

alizacija u toku, predvi|e-

no je objavqivawe, bogato

opremqenog kompleta koji

}e sadr`ati Zbornik stu-

dija i reprint izdawa "Slu-

`abnika# iz 1519. godine,

"Psaltira# iz 1521. i

"Trebnika# iz 1523. godine,

{tampanih u Gora`danskoj

{tampariji.

Planirana je i izrada

nau~nih studija o jeziku

kwiga gora`danske {tam-

parije, o kwi`evnosti

Hercegovine u 16. vijeku,

zatim o kwi`evno-istorij-

skim zapisima u gora`dan-

skim kwigama, gora`dan-

skim kwigama u liturgij-

skoj kwi`evnosti, {tam-

panim kwigama i {tampar-

stvu u Hercegovini 16. vi-

jeka, istorijatu gora`dan-

ske {tamparije i wenim

izdawima u Vla{koj, kodi-

kolo{kom opisu {tampa-

nih kwiga, tekstolo{kom pore|e-

wu gora`danskih kwiga sa izda-

wima {tamparije \ur|a Crnoje-

vi}a i Bo`idara Vukovi}a Podgo-

ri~anina, te filigranolo{kom

opisu gora`danskih kwiga, kao i

bibliografiji gora`danske {tam-

parije.

Na`alost, umjesto da uskoro

ovaj program kona~no bude zavr-

{en i da se wegovi rezultati pred-

stave kulturnoj i duhovnoj javno-

sti Republike Srpske i Srbije i

Crne Gore, wegova realizacija

zbog nedostatka novca najozbiqni-

je je do{la u pitawe.

Op{tina Ustipra~a na ~ijoj je

teritoriji hram Svetog Georgija,

zajedno sa Filozofskim fakulte-

tom Isto~no Sarajevo ~ine mak-

simalne napore da do toga ne do-

|e, ali su wihove finansijske mo-

gu}nosti ograni~ene. S tim u ve-

zi, s pravom se postavqa pitawe

za{to se u ovaj program nisu ukqu-

~ile na{e brojne {tamparije, mi-

nistarstva, republi~ke institu-

cije, pa i pojedinci.

Ukoliko se, ipak, finansij-

ski problemi razrije{e, prema

rije~ima dr Dragana Bara}a, cio

posao izrade nau~nih radova i stu-

dija mogao bi biti zavr{en do kra-

ja aprila ove godine.

S tim u vezi narednih dana }e

se odr`ati podsticajni sastanci

u op{tini Ustipra~a, a u izgledu

je i zna~ajnija pomo} od velike

kolonije Gora`dana u Ki~ineru

(Kanada), koji su u vi{e navrata

slali svoje priloge za obnovu cr-

kve Svetog Georgija, kolijevci na-

{eg }irili~nog {tamparstva.

Vaqa se nadati da zbog para

ne}emo ispustiti ovu izvanrednu

{ansu da ovim programom na svo-

jevrstan na~in ovjerimo istori-

jat na{e }irili~ne {tampane

kwige.

¥ Slavko HELETA

BEOGRADSKA TVR\AVA KALEMEGDAN

Beograd je jo{ u vrijeme Rimqana i Vizantinacabio nezaobilazna kapija ka jugu i istoku Balkanai Bliskom istoku

NA[I GRADOVI U PRO[LOSTI

RIMSKI BUNARU Gorwem i Dowem gradu Beogradske tvr|ave Kalemegdan postoje

brojni o~uvani ostaci nekada{wih zidina, kula, utvrda, laguma... iz svih

perioda postojawa tvr|ave.

Pa`wu posjetilaca najvi{e privla~i "Rimski bunar#, koji dje-

luje impresivno. On je u pre~niku vi{e nego dvostruko {iri od uobi-

~ajenih, a dubok 35 metara, tako da mu je dno prakti~no nesagledivo. U

starim spisima Beograda pomiwe se jo{ u XVI vijeku, ali nema pou-

zdanih podataka o wegovom nastanku.

"Rimski bunar# na Kalemegdanu temeqno su obnovili i preuredi-

li Austrijanci 1731. godine.

ISTRA@IVAWE Predmet nau~nog istra`iva-

wa u okviru programa je osniva-

we, rad i {tampawe crkvenih }i-

rili~nih kwiga do 1523. godine,

nastavak rada ove {tamparije po-

sije preseqewa u Trgovi{te

(Vla{ka, u Rumuniji) i weno mje-

sto i uloga u }irili~nom {tam-

parstvu 16. vijeka, uz osnovni ciq

da se rasvijetli uloga i zna~aj

ove {tamparije na {irewu }i-

rili~ne {tampe po~ev od Vene-

cije, preko Gora`da, pa sve do

Vla{ke u Rumuniji.

ZA[TO KASNI NAU^NO-ISTRA@IVA^KI PROGRAM O SREDWOVJEKOVNOJ GORA@DANSKOJ [TAMPARIJI

Dowa Sopotnica: Obnovqena crkva SvetogGeorgija

ZAPELO KOD PARAUmjesto da rezultati zna~ajnog programa uskoro budupredstavqeni kulturnoj i duhovnoj javnosti, nedostatakpara ozbiqno je doveo u pitawe wegov zavr{etak

]irilica iz 16. vijeka: Izjedne od gora`danskih kwiga

BEDEMI DREVNOG SINGIDUNUMA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. REPORTA@A 7

Postoje qudi koji ukup-

nim anga`manom, aktiv-

no{}u i sadr`ajem od

jednog u~ine vi{e `ivota, `i-

ve}i intenzivnije i bogatije od

drugih.

Diplomirani in`ewer ma-

{instva Jovo Bawac ]uni je-

dan je od takvih i za ovih {est

decenija, koliko do sada `ivi,

kao da je `ivio bar stotinu de-

vedeset godina. Mnogi su hobi-

ji i mnoga zanimawa ~ime se ba-

vi, a zna~ajan dio `ivota po-

sve}uje qudovankama i qudova-

wu.

- Ro|en sam u Drini}u i oda-

tle sam, kao mnogi iz moje gene-

racije, poslije onog te{kog i

za na{e krajeve krvavog rata,

jer malo je mu{kih du{a osta-

lo, krenuo u `ivot i wegove

spoznaje, ali uvijek s mi{qu da

}u se vratiti zavi~aju - ka`e

Bawac.

- Sawao sam kao i ve}ina nas

da se nekada, pod starost, posve

skrasim ovdje, ali ni u najda-

qem snu, ni u najcrwim slutwa-

ma, nisam imao primisao o ova-

kvom povratku kakav je ovaj moj

i mojih sugra|ana. Pa, ipak, vra-

tili smo se i Drini}u udahnu-

li `ivot - re}i }e ]uni.

Po{to je u jesen 1995. godi-

ne "izgubio# Petrovac, neke

dane je "gubio#, kako sam pri-

znaje, na bawolu~kom asfaltu

i po ovda{wim kafanama, a on-

da se me|u prvim vratio u Dri-

ni}.

- U jednoj sam tro{noj ku-

}ici, boqe re~no kolibi, koju

sam obnovio, otvorio, vi{e zbog

sebe, ali i drugih, dragih po-

vratnika, kafanu koju sam na-

zvao "Kraj svijeta#. Tako je i

djelovalo, ba{ kao da je na kra-

ju svijeta, bez svjetla, sa petro-

lejkama, bez neke opreme i na-

mje{taja, sa pawevima umjesto

stolica, {ankom od klada i s

podom od neugla~enih dasaka.

Ali, za kratko vrijeme, po{to

su se ovamo nastawivali moji

suseqani i Petrov~ani, ova je

kr~ma postala drag i topao ku-

tak gdje smo, ~ak, po~eli odr-

`avati neke na{e, doma}e, kul-

turne i lova~ke sadr`aje - do-

daje ]uni.

Kada je, po zavr{etku osmo-

godi{we {kole u Drini}u i Pe-

trovcu, naumio u svijet po zna-

we i "novi `ivot#, Jovo Bawac

se obreo u Kragujevcu. Dobio je

stipendiju vojne industrije

"Bratstvo# iz Novog Travnika

i na taj se na~in, nekako neho-

ti~no, vezao za vojsku. U Kragu-

jevcu je zavr{io sredwu tehni~-

ku {kolu i studije ma{instva.

- Nemiri su me opredijeli-

li za buran i sadr`ajan `ivot.

@ivio sam u mnogim sredina-

ma, na primjer u Jajcu, Petrov-

cu i drugdje, ali sam, nekako,

volio do}i u Drini}. I, evo, do-

{ao sam "za posve#, jer druga~i-

je biti ne mo`e. Sada je to, za-

hvaquju}i mnogima, predivna

varo{ sa dosta `ivotnih sadr-

`aja, ali s po~etka o`ivqava-

wa, odmah iz rata, bija{e to

prava pustara. Vaqalo je imati

snage i u tom dijelu haosa pro-

na}i smisao i `ivotne sadr`a-

je - isti~e Jovo Bawac ]uni.

]uni je aktivan radio-ama-

ter, planinar, novinar, lovac,

slikar, a ponad svega - izvanre-

dan je humorista i u ratnim no-

vinama Prvog korpusa Vojske

Republike Srpske, jer je u ~inu

kapetana "slu`io# u Tre}oj la-

koj brigadi. Sve vrijeme vodio

je humoristi~ki kutak "Iz tor-

be kapetana ]unog#.

- Meni je, kao i mnogim ze-

mqacima, Branko ]opi} i pr-

vi i vje~iti, uvijek dragi pi-

sac. Po uzoru na wegovo "voje-

vawe#, poku{ao sam da u tim naj-

te`im, ratnim danima smijehom

lije~im prvenstveno na{e rat-

ni~ke, na~ete i te{ke du{e, ali

i sve rane koje su nas stizale i

zade{avale.

Ne znam koliko sam u tome

uspijevao, ali po onome kako su

to moji saborci primili, ~ini

se, bilo je u tome ne~ega - ka`e

kapetan ]uni.

Jovo Bawac je sedamdesetod-

stotni ratni invalid, ali to mu

ne smeta da po povratku u Dri-

ni}, nazivaju}i sebe "Mi, car

kraja svijeta# odlu~no i sa do-

sta snage obnavqa svoje mjesto.

Bio je volonterski predsjednik

op{tine, sada je pregalac u

oblasti komunalija, kafana je

odavno "prevazi|ena#, do{li su

oni kojima je to "od zanata# i

u~inili da ugostiteqstvo u

Drini}u vrati negda{wi sjaj.

- Velika mi je radost to {to

smo smogli snage i napravili

lova~ki dom, pa imamo gdje da se

okupqamo, da pri~amo, vrijeme

sadr`ajnije tra}imo. Li~no sam

zapo~eo novu ku}u, jo{ je nisam

zavr{io, ali Drini} je danas

za ne prepoznati. Toliko je ku-

}a i sadr`aja da je to pravo mje-

sto za miran `ivot. Mada,

iskren da budem, li~no ne znam

{ta to zna~i "miran `ivot# i

~emu bi trebalo da slu`i - is-

ti~e ]uni.

Kao radio - amater tokom

rata je mnogo "porodice# spa-

jao i o wima "brinuo#. I tu je,

kao i u drugim oblastima koji-

ma se bavio, postigao izuzetne

rezultate.

Sawa da napravi izbor svog

ratnog humora i objavi kwigu

"Iz torbe kapetana ]unog#.

K}erka mu Ana, koleginica sa

Alternativne televizije Bawa

Luka, ina~e slikar po obrazo-

vawu, ve} sprema likovna rje-

{ewa. I bori se za prirodu i u

woj zdrav qudski `ivot i vi-

jek. ^ovjek kakvi bi trebalo da

su qudi.

¥ Ranko PRERADOVI]

To~ak civilizacije ni{ta

tako uporno ne pokre}e kao

bunt. @eqa za promjenom

postoje}eg stawa ~ovjeka je izvu-

kla iz pe}ine, poslala ga i u naj-

zabitiji dio kopna i mora i po-

digla na Mjesec. Ne bi mu ni to

dosta, pa eno ga, izvi|a teren i

na Marsu.

Mladom ~e{kom doktoru Mi-

roslavu Tir{u bilo je dojadilo

da u svom gimnasti~kom dru{tvu

slu{a komande na wema~kom, i

to usred Praga, pa 1862. godine

osnova pra{ko dru{tvo za gimna-

stiku i vje`bawe kojem sa gru-

pom istomi{qenika dade naziv

Sokol.

Budu}i da je me|u slovenskim

narodima germanizacija ve} bi-

la dovoqno mrska, Tir{ je svako-

dnevno imao sve vi{e sqedbeni-

ka, pa se o wegovom dru{tvu vi-

jest vrlo brzo ra{irila van gra-

nica ^e{ke. Tome je naro~ito

pogodovala ~iwenica da su So-

kolovi pro{irili djelovawe sa

sporta na kulturu i prosvjetu.

Tako sokolska udru`ewa pre-

rastaju u ~uvare slovenskog na-

cionalnog duha.

Be~ i Pe{ta nastojali su

u~initi nemogu}e - "vratiti du-

ha u bocu#, i time samo raspiri-

vali vatru. Ideja sokolarstva ko-

ja je zagovarala duh zajedni{tva

naro~ito je postala popularna

na prostorima gdje je `ivio srp-

ski narod, koji je tada, kao i sa-

da, bio rascjepkan na nekoliko

carstava.

Beogradsko gimnasti~ko dru-

{tvo djelovalo je kao neka vrsta

neobavezne predvojni~ke obuke u

kojem su momci "ve{tbali mi{i-

ce# uz obavezno ma~evawe i "bo-

rewe# i tako se navikavali na

komande i u~ili da "qube svoj

rod# da bi 1891. godine i zvani~-

no preuzeli ime Soko.

U Sremskim Karlovcima

1903. godine odr`an je ve}i skup

Srpskih sokolova, a wihovi pr-

vaci dr Laza Popovi} i Milan

Todorovi} zagovarali su ujedi-

wewe srpskih sokolskih dru{ta-

va ma gdje djelovala.

Po~etak Prvog svjetskog ra-

ta prouzrokovao je zabranu dje-

lovawa ovih dru{tava od stra-

ne austrougarske monarhije, a

neposredno poslije wenog slo-

ma wihov rad je ponovo o`i-

vio.

Stvarawe Jugoslavije dalo

je podstrek pokretu koji je i

ranije {irio ideje ujediwe-

wa, jugoslovenstva i narod-

nog jedinstva. Ne{to kasnije

Kraqevska vlada donosi dekla-

raciju u kojoj se ka`e da "raz-

vijawe Sokola u {irokoj ma-

si narodnoj, gdje on ima i svo-

ju kulturno-prosvjetnu misao,

postaje dio programa dr`avne po-

litike koja se bez zastoja ima

sprovesti#.

Uslijedilo je uvo|ewe u {ko-

le predmeta "tjelesnog vaspita-

wa po sokolskom sistemu#, a na-

ro~ito se pro{iruju kulturni

sadr`aji.

"Vrbaske novine# koje su tri-

desetih godina izlazile u Bawoj

Luci ~esto su objavqivale pod-

listak "Sokolskog vesnika# u

kojem su javnost upoznavale sa

brojnim aktivnostima Sokolskih

dru{tava i ~eta iz Bawe Luke,

Opsje~kog, Vrbawe i Lakta{a,

Kla{nica... Pje{a~ki izleti i

vite{ka nadmetawa naj~e{}e su

se prire|ivali u Bawi Slatini.

Po nekim ra~unicama uo~i

Drugog svjetskog rata u Kraqe-

vini Jugoslaviji djelovalo je oko

220 hiqada Sokola, a po drugima

bilo ih je i preko 330 hiqada.

Fa{isti~ka koalicija ener-

gi~no je zabranila djelovawe

svih sokolskih organizacija i

temeqito radila na zametawu

svih tragova o wihovom djelova-

wu.

Bogata arhivska gra|a svje-

do~i da je u periodu izme|u 1906.

i 1941. godine u Bosni i Herce-

govini uspje{no djelovalo neko-

liko Sokolskih dru{tava. Me-

|u wima su i ona u ^elincu koje

je dugo vremena vodio napredni

u~iteq Frano Vu~ak, i u Kotor

Varo{u na ~ijem ~elu je bio jed-

no vrijeme narodni po-

slanik Maksim Te-

{i}.

- ^elina~ki so-

kolovi su jo{ dva-

desetih godina pro-

{loga vijeka ima-

li u nasequ @it-

wak svoj dom, a tri-

desetih ve} su i{li

na sletove, kako po

Bosni, tako

i van we-

nih granica, sve do Bugarske” - za-

biqe`io je Rajko Kuzmanovi} u

monografiji "^elinac kroz vje-

kove#.

Uo~i Drugog svjetskog rata

po ~elina~ko-kotorvaro{kim se-

lima bilo je u~estalo osniva-

we sokolskih ~eta. Prema

rije~ima osamdesetogodi-

{weg Bo`e Bla`enovi}a

iz Popovca, predvi|aju}i

razvoj doga|aja, wihove

starje{ine, koji su bili

mahom iskusni ratnici,

obu~avali su mladi}e ru-

kovawu naoru`awem. Tako

su se spremali za odbranu

otaxbine i naro-

da.

- Kada su usta{e na Bo`i}

1942. godine izvr{ile masakr u

Babi}ima kod ̂ elinca i tom pri-

likom ubili dvanaest nedu`nih

civila, me|u wima su bili oni

najboqi momci, sve biv{i Soko-

lovi - prisje}a se Mladen Xom-

bi}, kojem je tom prilikom ubi-

jen otac Bo{ko, a od posqedica

usta{kog upada u selo uskoro i

majka umrla.

Nakon rata prema ovoj orga-

nizaciji istom `estinom odno-

sila se i komunisti~ka vlada,

proglasiv{i je bur`oaskom teko-

vinom, pa je zavidnu materijalnu

imovinu Sokolskih dru{tava

1952. godine poklonila Savezu

dru{tava za tjelesno vaspitawe

"Partizan#.

Rad Sokolskog dru{tva u BiH

obnovqen je 1991. godine u Sara-

jevu. Starje{ina Srpskih soko-

lova Republike Srpske bio je sve

do smrti Mojsije Simovi} Seku-

lovi} (1939-2002) iz Zvornika.

Aleksandar Despotovi} Cr-

nogorac obja{wava da je Mojsije

bio jedan od inicijatora izgrad-

we kapele posve}ene prepodob-

noj mu~enici Svetoj Petki Tr-

novskoj, za{titnici Zvornika.

- Hram smo sagradili na teme-

qima drevnog grada Zvornika

(Zvonika), a po kamen temeqac Se-

kulovi} nas je odveo na Lov}en. S

razlogom, jer je i ovaj hram gra-

|en po uzoru na lov}ensku kapelu

- evocira uspomene Despotovi} na

svog prijateqa kojeg su po uzoru na

Wego{a i vlastitoj ̀ eqi pokopa-

li kod zvorni~ke kapele da stra-

`ari nad dowim Podriwem.

¥ Boro MAKSIMOVI]

QUDI U ME\UVREMENU (13)

Car "kraja svijeta"

[ta je sve radio i ~ime `ivot ispunio in`ewer ma{instva Jovo Bawac ]uni, ro|en u Drini}u prije {eset decenija, gdje i sada `ivi

MAJKA PRIRODA Jovo Bawac je jedan od na-

gla{enih boraca za ekolo{ku

evoluciju, ~istinu `ivotne

okoline, ali prvenstveno za

~istu hranu. ^ini sve, ula`e

ogroman napor da se na ovim

brdovitim prostorima iznad

Drini}a, sa~uva i pro{iri ru-

nolist, rijetka biqka koja ma-

lo gdje uspijeva, a ovamo je jo{

ima.

- Nije samo zbog toga {to

smo osiroma{ili, nego iz mi-

lion drugih razloga postoji

potreba na{eg potpunog po-

vratka i posve}ewa majci pri-

rodi. Toliko je ukupne zaga|e-

nosti da je ~ovjek postao wen

plijen. Vidite i sami kako se,

lak{e nego li ikada, na ovim

prostorima umire. Za{to ne

bismo svi skupa u~inili vi{e

kako bismo svemu tome dosko-

~ili, a i bijedu ubla`ili, pa

lagodnije, s prirodom `ivje-

li? Mi, ovdje, imamo za to za-

ista veli~anstvene uslove - ka-

`e Jovo Bawac.

LICA, PREDJELI, OBI^AJI

SOKOLOVI PONOSNO LETE Iako su Sokolovi bili trn u oku i Be~u i Pe{ti,i fa{isti~koj koaliciji i komunistima, nisu im uspjeliskresati krila

\ Zvorni~ka kapela:Mjesto gdje je sahra-wen Mojsije Sekulovi}

\ ^elina~ki Sokolovi: Fotografija nastala tridesetih godina pro{logvijeka

OBNOVA - U Sarajevu 1991. godine ob-

novqen je rad Srpskog sokola

koji je 5. marta iste godine upi-

san u registar Vi{eg suda, a ka-

ko pi{e u rje{ewu ~ine ga sokol-

ska dru{tva organizovana u so-

kolske oblasti Bosansku, sa sje-

di{tem u Sarajevu, Kraji{ku, sa

sjedi{tem u Bawoj Luci, i Her-

cegova~ku, sa sjedi{tem u Trebi-

wu. Rat je prouzrokovao prere-

gistraciju, pa se 1994. godine u

Registar dru{tvenih organiza-

cija upisuje Vite{ka organiza-

cija "Srpski soko# sa sjedi{tem

u Palama. Ciqevi organizacije

su obnova i wegovawe srpske kul-

ture i tradicije, fizi~ke i mo-

ralne izgradwe srpske omladine

i unapre|ewe wenog kvaliteta u

svakom pogledu - zapisao je star-

je{ina Srpskog sokolskog dru-

{tva "Sveti Petar Cetiwski#

iz Tesli}a Slavoqub Petri~e-

vi} u svojoj kwizi "Srpski soko

u slici i rije~i#.

\ Jovo Bawac: Buran i sadr`ajan `ivot

Aleksandar Despotovi} Crnogorac: Kamen temeqac donijeli s Lov}ena

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.MOJA [KOLA

"GLAS SRPSKE" U POSJETI OSNOVNOJ [KOLI

"VUK KARAXI]" U NOVOM GRADU

8

[kolstvo u Novom Gradu ima

dugu tradiciju. Prva {kola

osnovana je sredinom 19. vi-

jeka, a dana{wa {kola "Vuk Kara-

xi}# izgra|ena je 1980. godine na ne-

kada{wem igrali{tu Fudbalskog

kluba "Sloboda#.

[kola raspola`e sa 3.705 kva-

dratnih metara korisnog prostora:

deset klasi~nih i devet specijali-

zovanih u~ionica, pet kabineta, i

fiskulturnom salom. Ubraja se u ve-

}e {kole, jer nastavu u woj slu{a

1.108 u~enika koji su raspore|eni u

49 odjeqewa, od koji je {est kombi-

novanih. Prosje~an broj u~enika po

odjeqewu je 23.

Direktor {kole je profesor

Milorad Kantar, koji isti~e da se

u ovoj {koli posti`u zavidni re-

zultati u nastavi i vannastavnim

aktivnostima.

Kantar obja{wava da se, pored

centralne, u sastavu {kole nalaze

se i podru~na devetogodi{wa {ko-

la u Dobrqinu, te petorazredna pod-

ru~na odjeqewa u Poqavnicama, Rav-

nicama, Dowem Vodi~evu i Velikoj

@uqevici.

- [kola je znatno o{te}ena u

ratnim dejstvima u novogradskoj op-

{tini 1995. godine. Zahvaquju}i

sredstvima republi~kog Ministar-

stva prosvjete centralna {kola je

obnovqena 1999. godine. Godinu ra-

nije adaptirana je podru~na {kola

u Dobrqinu, a podru~na {kola u Rav-

nicama 2001. godine - isti~e Kan-

tar.

On nagla{ava da je trenutno u

najte`oj situaciji podru~na {kola

u Dowem Vodi~evu, ali je povedena

akcija da se u dogledno vrijeme ona

adaptira.

Jedan od prioriteta u narednom

periodu bi}e i izgradwa kotla na

~vrsto gorivo u centralnoj {koli,

jer se postoje}e grijawe na lo`-uqe

pokazalo kao nezadovoqavaju}e.

Osnovna {kola "Vuk Karaxi}#

ve} je uvela niz novina u nastavnom

procesu koje diktira reforma obra-

zovawa.

- Kao i sve {kole u Srpskoj, i

mi upisujemo prva~i}e - {estogodi-

{wake, i nastava s wima se izvodi

po posebnom programu. Tako|e, uve-

dena je informatika, zatim engleski

jezik u svim odjeqewima od tre}eg

razreda - ka`e direktor {kole, do-

daju}i da se nastava izvodi poluka-

binetski.

Posebno je opremqen kabinet

za prvi razred. U centralnoj {ko-

li 80 odsto je novog namje{taja u

kabinetima i u~ionicama. S obzi-

rom na to da se {kola nalazi na

biv{em igrali{tu FK "Sloboda#

lijepo je ure|en i vannastavni pro-

stor, sa igrali{tima za rukomet i

ko{arku.

Trenutno je u {koli zaposlen

91 radnik, od ~ega 63 rade u nastavi.

Pored redovne nastave u {ko-

li su aktivne mnogobrojne sekcije i

u~eni~ke organizacije.

- Na{a {kola je ukqu~ena u ne-

koliko programa za obnovu biblio-

te~kog fonda i stru~nih kwiga za na-

stavnike - ka`e Kantar.

Interesantno je da se u podru~-

nim odjeqewima posqedwih godina

smawuje broj u~enika. Primjer je

podru~na {kola u Velikoj @uqevi-

ci koja je prije 30 godina bila sa-

mostalna {kola a danas ima samo se-

dam u~enika. Ako ne bude prva~i-

}a, nastava u ovoj podru~noj {koli

}e naredne {kolske godine biti

ukinuta.

Milorad Kantar nagla{ava da

su nastavnici pro{li brojne semi-

nare i obrazovne kurseve da bi mo-

gli da primjewuju savremene meto-

de u nastavi. Stoga i ne ~udi dobar

ukupan uspjeh {kole.

U pro{loj {kolskoj godini de-

set u~enika je dobilo diplomu "Vuk

Karaxi}# jer su imali odli~an usp-

jeh iz svih predmeta od prvog do de-

vetog razreda. Sada su oni veoma do-

bri u~enici sredwih {kola na {to

su wihovi nastavnici ponosni. ¥

RIJE^-DVIJE SA DIREKTOROM [KOLE MILORADOM KANTAROM

Zahvaquju}i sredstvima republi~kog Ministarstva prosvjeteobnovqena je centralna {kola koja je u ratu bila znatnoo{te}ena. Adaptirane su i dvije podru~ne {kole

edna od aktivnijih sekcija u

{koli je i dramsko-recita-

torska. Ona broji 23 ~lana a

vode je nastavnice Tawa Vujano-

vi} i Budimka Mar~eta.

Kroz rad sekcije u~enici se

podrobnije upoznaju sa djelima na-

{ih pisaca, dok odabrane odlom-

ke dramatizuju i prave mini-pred-

stave.

Tako|e, djeca biraju bajke od

kojih samostalno prave igrokaze

u kojima u~estvuju. ̂ lanovi dram-

sko-recitatorske sekcije dobro

sara|uju i sa muzi~kom i likov-

nom sekcijom, posebno kada pri-

premaju nastupe.

Ina~e, redovno nastupaju za

{kolsku slavu Savindan, potom

za Dan `ena, 8. marta, te prili-

kom prijema u~enika u prvi raz-

red. Prema rije~ima nastavnika

koji rade sa mladim glumcima i

recitatorima djeca su veoma zain-

teresovana za rad u ovoj sekciji,

pa najavquju pripremu novih pred-

stava i recitacija.

U {koli radi i literarna

sekcija koju vodi nastavnica Bla-

`enka \orojevi}. Ona isti~e da

ima mnogo talentovane djece ko-

ja svoju kreativnost iskazuju pi-

{u}i pjesme i sastave. Najuspje-

{niji radovi su izlo`eni u {kol-

skom holu. ¥

Budu}i pisci: ^lano-vi literarne sekcije

DRAMSKO-RECITATORSKA I LITERARNA SEKCIJA

^lanovi sekcije sa nastavnicama: Pripremajunove nastupe

Kolektiv Osnovne {kole "Vuk

Karaxi}# u Novom Gradu va-

`i kao veoma stru~an i krea-

tivan. Osim toga, mla|i nastavnici

uvijek imaju podr{ku i pomo} onih

sa du`im prosvjetnim iskustvom.

Ina~e, po zavr{etku ove {kol-

ske godine trojica nastavnika }e

oti}i u zaslu`enu penziju.

To su nastavnik hemije i biolo-

gije Milutin Jawetovi}, nastavnik

istorije i geografije Milovan Maj-

ki}, te nastavnik razredne nastave

Ranko Peti}. ¥

KRAJEM OVE [KOLSKE GODINE

Trojka za penziju

Nastavnici na okupu: Iskustvo i mladost

HUMANA AKCIJAU^ENIKA

Pomo}Sla|ani Kobas U

~enici {kole "Vuk Kara-

xi}# ve} nekoliko puta su

pokazali svoju humanost.

Ovih dana u {koli je po drugi put

organizovana akcija prikupqawa

pomo}i "trinaestoj bawolu~koj

zvjezdici# Sla|ani Kobas.

Pomo} za te{ko oboqelu dje-

voj~icu kojoj je potreban novac za

operaciju u Americi prikupqao

je podmladak Crvenog krsta. Ina-

~e, sve humanitarne akcije u {ko-

li vodi nastavnica matematike

Slavica Damjani}. ¥

U BIBLIOTECI

Bogatkwi`ni fond[

kolska biblioteka raspo-

la`e sa vi{e od 11 hiqa-

da kwiga. Jedna je od naj-

ve}ih {kolskih biblioteka u re-

giji. U {koli se velika pa`wa po-

sve}uje obnovi i odr`avawu kwi-

`nog fonda.

Ina~e, osim obavezne lekti-

re u~enici mogu na}i i druge za-

nimqive kwige, pa nije ~udno ve-

}ina wih veoma ~esto navra}a u

biblioteku.

U biblioteci se nalazi i ve-

liki broj ~asopisa i stru~ne li-

terature za nastavnike, a wena vra-

ta su otvorena svima onima koji u

woj prona|u naslov koji ih inte-

resuje. ¥

Prva~i}i {estogodi{waci

koji su od ove {kolske go-

dine krenuli i u {kolu

"Vuk Karaxi}# veoma dobro su

uklopili u {kolski ambijent. Za

wih je {kola velika igra, ali uz

igru i dobro raspolo`ewe se do-

sta toga i nau~i.

Crtaju, pjevaju, pi{u, igraju

se - to je u najkra}em sadr`aj tro-

~asovnog boravka prva~i}a u {ko-

li. Za wih ocjena nema pa su sto-

ga bezbri`ni, a za razliku od vr-

ti}a ovdje nema pla~a. Svi pro-

blemi rje{avaju se razgovorom i

dogovorom.

- Uspostavili smo vrlo dobre

odnose koji se zasnivaju na povje-

rewu. Prva~i}i su se dobro uklo-

pili, dobro su se sna{li i do`i-

vjeli {kolu prakti~no kao drugu

ku}u. ̂ ak se dogodi da neko od wih

zapla~e {to mora nakon tri ~asa

i}i ku}i - ka`e Mira Goji}, koja

radi sa najveselijim |acima u

{koli. ¥

SA NOVIGRADSKIM PRVA^I]IMA

Prva~i}i sa u~iteqicom Mirom Goji}: Veselo na ~asovima

I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe I igra i u~ewe

Zahvaquju}i nastavnici muzi~-

kog vaspitawa Smiqki [tr-

bac u {koli veoma uspje{no

radi i hor "\ur|evak#. Hor broji

oko 90 ~lanova, a nastavnica mu-

zi~kog ka`e da je interesovawe dje-

ce znatno ve}e.

Hor nastupa na mnogobrojnim

priredbama tokom {kolske godine.

Kompozicije su prilago|ene {kol-

skom uzrastu, a me|u djecom su veo-

ma popularne i pjesme sa tradici-

onalnog \ur|evdanskog festivala.

Ve} godinu dana ~lanovi hora

rade na muzi~kom kola`u "Ma~ak

u ~izmama# u kojem }e u bogatoj ko-

stimografiji koju je izradila na-

stavnica likovnog, uz hor nastupi-

ti i solisti. Predstava }e, kako je

planirano, biti izvedena na kraju

{kolske godine. ¥

MLADI MUZI^ARI

Hor "\ur|evak":

Uspje{ni nastupi

IZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANEIZLIJE^ILI RATNE RANE

Milorad Kantar: Dobri rezultati u nastavii vannastavnim aktivnostima

POVRATNICIU posqedwih nekoliko godi-

na broj u~enika u ovoj {koli va-

rira. Tako je u {kolskoj

1999/2000. godini bilo upisano

1.096, u pro{loj 1.122, a u ovoj

{kolskoj godini 1.096 u~enika.

- U {koli nastavu slu{a i

stotinu u~enika povratnika. Ri-

je~ je uglavnom o djeci Bo{waci-

ma kao i o tri Roma. Svi oni su

potpuno ravnopravni sa ostali-

ma - nagla{ava Milorad Kantar.

Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno Korisno i kreativno J

Svi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u horSvi `ele u hor

IZLIJE^ILI RATNE RANE

Prva osnovna {kola Novom

Gradu, odnosno tada{wem

Bosanskom Novom po~ela je

da radi 1861. godine i to u zgradi

srpske pravoslavne crkve koja je po-

dignuta te godine. [kolska zgrada

izgra|ena je pet godina kasnije.

Prema {kolskom qetopisu, pr-

vi |aci bili su iz pravoslavnih po-

rodica iz Novog: Nikoli}a, Todi-

}a, Bil~aka, ^elara, Radi}a, Tubi-

na, Novakovi}a, Ba{i}a, Ercega,

Umi}evi}a, Rajli}a, Kondi}a, Ka-

ranovi}a, [endera, Muti}a, Vuk-

mira, Davidovi}a, [tekovi}a.

Sve do 1964. godine ova {kola

nosila je naziv Prva osnovna {ko-

la. Potom je naziv promijewen u

"Dobrila Grubor#, a od 1992. godi-

ne {kola nosi ime "Vuk Karaxi}#.¥

IZ [KOLSKOG QETOPISA

Prvi ~asovi u crkvi

I igra i u~ewe

Svi `ele u hor

Korisno i kreativno

Unovigradskoj {koli ra-

di i jedna neobi~na sek-

cija - cvje}arska. Mladi

cvje}ari se sastaju dva puta sed-

mi~no i nastoje da odr`e zele-

nilo i mnogobrojne saksije cvi-

je}a u {koli.

Sekcija broji 28 ~lanova i

svi su veoma aktivni. Ka`u ve-

}i dio posla za wih tek dolazi

po~etkom proqe}a. Tada }e ob-

noviti uvelo i od zime o{te}e-

no cvije}e i zasaditi nove vr-

ste.

Ina~e, ~lanovi sekcije ne

odr`avaju samo biqke u {kol-

skoj zgradi, ve} su aktivni i na

ure|ewu {kolskog dvori{ta,

odr`avawu ukrasnog biqa i

sadwi sezonskog cvije}a.

Sve aktivnosti u radu cvje-

}arske sekcije vodi nastavnica

geografije Draga Joka. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. MOJA [KOLA 9

¥ Pripremio Veqko BABI]

"GLAS SRPSKE" U POSJETI OSNOVNOJ [KOLI "VUK KARAXI]" U NOVOM GRADU

Qiqana Popovi} je dugogo-

di{wi pedagog-psiholog

u Osnovnoj {koli "Vuk

Karaxi}#. Isti~e da su {kola i

djeca veliki profesionalni iza-

zov i velika qudska radost.

Popovi}eva nagla{ava da su

u {koli stvorene pretpostavke za

nesmetan rad, pa su zbog toga i kri-

terijumi dosta visoki.

- Na{ moto je rad i red i to-

ga moraju da se pridr`avaju i u~e-

nici, ali i nastavnici. [to se ti-

~e nastavnog procesa najva`nija je

dobra priprema, poslije koje je us-

pjeh zagarantovan. To se, zapravo,

donosi i na redovne, ali i na do-

punske, dodatne i slobodne aktiv-

nosti - ka`e Qiqana Popovi}.

Ona dodaje da je uspostavqena

i zadovoqavaju}a saradwa sa rodi-

teqima, kao neizbje`nim fak-

torom za dobre rezultate u

nastavi.

- Kontinuiranim ra-

dom stru~nih organa u

{koli nastava dobija na

kvalitetu i profesional-

nosti. Na{i rezultati

se ogledaju u podatku da

je na kraju prvog polugo-

di{ta bilo 32 odsto

odli~nih u~enika, 33

odsto vrlo dobrih,

21 odsto dobrih, je-

dan procenat sa do-

voqnim uspjehom -

ka`e Popovi}e-

va i dodaje da od

ukupnog broja

u~enika svega wih 12 odsto ima

negativan uspjeh.

Sredwa ocjena u {koli je 3,67.

U razrednoj na-

stavi od IIIdo V raz-

reda ta

o c j e n a

je 4,01, a

u pred-

m e t -

n o j

od VIdo IX je 3,40. Treba napomenuti

da se u~enici prvog razreda ne

ocjewuju, a u~enici drugog

razreda ocjewuju se tek u dru-

gom polugodi{tu.

Qiqana Popovi} na-

gla{ava da je osim obrazov-

nih i vaspitnih rezulta-

ta va`no pomenuti i

u~e{}e u~enika u kul-

turnim, sportskim i

nau~nim aktivno-

stima u kojima razvijaju svoje spo-

sobnosti.

- Na taj na~in djeca zadovoqa-

vaju svoje potrebe, {to je osnovni

preduslov za razvoj svestrane li~-

nosti. Tako imamo qubiteqe pisa-

ne rije~i, ~lanove literarne, dram-

ske i recitatorske sekcije. Tu su i

ritmi~ka, cvje}arska, horska, li-

kovna, rukometna, fudbalska, in-

formati~ka sekcija i neke krea-

tivne radionice - isti~e ona.

Na osnovu svih ovih pokazate-

qa {kolski pedagog konstatuje da

su u~enici Osnovne {kole "Vuk

Karaxi}# dostigli odgovaraju}i

stepen zrelosti i da mogu biti ak-

tivni u~esnici nastavnog procesa,

u skladu sa uzrastom.

Tome, prema wenom mi{qewu

pogoduju i odre|eni reformski ko-

raci u obrazovawu, prevazila`e-

wu klasi~nih metoda koje su zane-

marivale ulogu u~enika kao part-

nera i aktivnog u~esnika u proce-

su u~ewa.

- Uz nove metode rada mi smo do-

bili mogu}nost da uva`avamo li~-

nost djeteta, wegovo znawe, sposob-

nosti i interese i da stvaramo

zdrave li~nosti, korisne zajedni-

ci u kojoj `ive. ¥

Upet odjeqewa devetog raz-

reda neki u~enici se po-

sebno isti~u postignutim

uspjehom. Osim {to posti`u do-

bar uspjeh, oni su primjerni u

vladawu a postigli su i zapa`e-

ne rezultate na op{tinskim i

regionalnim takmi~ewima.

Wihovi vr{waci iz {kol-

ske klupe opet isti~u da se radi

o dobrim drugarima, uvijek

spremnim da pomognu i ostali-

ma. Stoga ih s pravom nazivaju

biserima {kole.

To su: Marko \ukanovi}, Va-

wa Vo`ni, Ivan Stani}, Du{an

Oqa~a, Nedeqka Pa{i}, Dajana

Abdulaj, Larisa Brki}, Sandra

Zec i Brankica Kre}a.

Wihovi uspjesi na mnogim

takmi~ewima iz raznih nastav-

nih i vannastavnih oblasti su

brojni, a isti~emo samo neke: na

op{tinskom takmi~ewu iz srp-

skog jezika Larisa Brki} i Bran-

kica Kre}a osvojile su prvo, od-

nosno drugo mjesto;

Marko \ukanovi} bio je pr-

vi na op{tinskom takmi~ewu iz

matematike. Ekipa Osnovne {ko-

le "Vuk Karaxi}# koju su ~ini-

li Brankica Kre}a, Du{an Oqa-

~a i Marko \ukanovi} osvojila

je ~etvrto mjesto na regionalnom

takmi~ewu na temu: "Misli mi-

ne#.

Organizator ovog takmi~e-

wa bio je Podmladak Crvenog kr-

sta, koji je veoma aktivan u ovoj

{koli. ¥

UOsnovnoj {koli "Vuk Ka-

raxi}# ve} nekoliko godi-

na postoji kabinet infor-

matike, opremqen sa {est kom-

pjutera.

Nastavnik informatike Du-

{ko Oqa~a isti~e da su djeca ve-

oma zainteresovana za ovaj pred-

met i da je to ohrabruju}a ~iwe-

nica jer se nijedan posao u savre-

menom svijetu ne mo`e raditi

bez poznavawa osnova informa-

tike.

- Polazimo od onih jednostav-

nijih stvari, pa postepeno prela-

zimo na slo`enije. Moram da pri-

znam da je jedan broj u~enika za-

hvaquju}i tome {to im rodite-

qi kod ku}e imaju kompjutere us-

pio da u potpunosti savlada rad

na ra~unaru. Ipak, kroz razno-

razne igre nastojimo da sve u~e-

nike obu~imo u osnovnim ele-

mentima rada na ra~unaru - ka`e

Du{ko Oqa~a.

Zbog velike zainteresovano-

sti u~enika u {koli radi i in-

formati~ka sekcija. ¥

Sre}an ti osmi mart, bakoMoja stara baka dobra je i bri-

`na,

I stalno se grije o svoju staru pe}.

A dani teku,

I osmi mart je ve}.

Mami }u kupiti ru`u,

Ujni }u pokloniti ne{to drugo.

A baka poklon dobila nije,

Ni ne pamti koliko dugo.

Kupi}u i baki neki cvijet mali,

Ma, {ta me ko{ta i {ta mi fali.

Baka }e sigurno radosna biti,

I wu }u malo razveseliti.

Prilazim baki i nosim cvijet ma-

li,

Dadoh cvjeti} baki i ona ga uze,

Niz staro joj lice poteko{e suze.

Suze joj samo teku, mada i ne `a-

li,

Govore}i neprestano: "Dragi moj

|uli}u mali#.

Sa{a Radulovi} VIII3

Daruj nekom krvDaruj nekom krv,

Dobro }e mu do}i

I tvoja mu kapqica

Mo`e pomo}i.

I zato daruj nekom krv,

Dobi}e{ i druga,

Voqe}e te on i,

Pro}i }e te tuga.

I dok postoji vijeka i ~ovjeka,

Kako se drvo naslawa

Na drvo tako

^ovjek na ~ovjeka.

¥ Marina \ukanovi} VIII4

Dolaskom mlade profeso-

rice likovnog vaspita-

wa Sawe Stupar u {koli

je aktivirana i likovna sekci-

ja. U rad sekcije ukqu~eno je 25

u~enika, uglavnom starijih raz-

reda.

U ovoj sekciji su nastali

mnogobrojni radovi, a najuspje-

liji su u~estvovali na brojnim

takmi~ewima. Neki radovi iz-

lo`eni su i u {kolskom holu.

^lanovi likovne sekcije is-

ti~u da u ovoj sekciji nalaze

svoj mir i priliku da izraze

svoje sklonosti. Nastavnica Sa-

wa Stupar uvjerena je da }e se

iz mno{tva talenata, neki od-

lu~iti i na studije likovne aka-

demije. ¥

Sawa [a{o je u~enica VIIIrazreda. Primjeran je u~e-

nik, a posebno voli srpski je-

zik. Zato je i istaknuta u literar-

noj sekciji. Jer, pisawe joj je, ka-

`e, jednostavno "priraslo srcu#.

Sawa uglavnom pi{e sastave

po slobodnom izboru, ali joj ne

smeta ni kada treba ne{to da na-

pi{e na zadatu temu.

Redovan je u~esnik {kol-

skih i me|u{kolskih takmi~e-

wa u literarnim radovima.

- Najvi{e pi{em slobodne

sastave sa raznovrsnom tema-

tikom. Za sada sve svoje rado-

ve sakupqam i ~uvam. Ko zna,

mo`da }u jednog dana objaviti

i kwigu - stidqivo dodaje Sa-

wa. ¥

[KOLSKI PEDAGOG QIQANA POPOVI]

RED, RAD I REZULTATIKoriste}i savremene metode rada dobili smo mogu}nostda uva`avamo li~nost djeteta, wegovo znawe,sposobnosti i interese i da stvaramo zdrave li~nosti,korisne zajednici u kojoj `ive

SPISATEQSKI TALENAT SAWE [A[O

Jo{ malo pa kwiga

Sawa [a{o: Pisawe joj hobi

SA NAJBOQIM U^ENICIMA DEVETOG RAZREDA

Biseri {kole

LIKOVNA SEKCIJA

\aci za ponos: Najboqi sa nastavnicom matematike Mirjanom Veletanli}

^lanovi sekcije sa profesoricom: Najuspje{niji na takmi~ewima

Mladi cvje}ari sa nastavnicom: Bi}e poslana proqe}e

Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem Slikaju srcem

GALERIJA U KABINETU ZA INFORMATIKU

Na ~asu: Osnovna znawa ve} savladana

Kompjuteri nisu bauk

CVJE]ARSKA SEKCIJA

Uqep{ali {kolu

VLADAWE - [to se ti~e vladawa na-

{ih u~enika dovoqno je re}i

da do sada nije bilo ve}ih pro-

blema. Na polugodi{tu je 92

odsto na{ih u~enika ocijewe-

no primjernim vladawem, a 8

odsto ima sni`eno vladawe

uglavnom zbog neredovnog po-

ha|awa nastave - ka`e Qiqa-

na Popovi}.

Qiqana Po-povi}: U~e-nici aktiv-ni u nastavi

Slikaju srcem

Stru~waci u Velikoj Bri-

taniji odnedavno uspje{no

prave namjensku ko`u i ko-

sti za qude, uz pomo} }elijske

regeneracije.

Cijeli proces u novom medi-

cinskom dostignu}u bi mogao da

izmijeni `ivot pacijenata koji

~ekaju na veoma bolne operaci-

je presa|ivawa ko{tane mase,

prenijela je va{ingtonska radio

stanica "Glas Amerike#.

Qekari i nau~nici na Bri-

tanskom univerzitetu u Man~e-

steru ostvarili su zna~ajan na-

predak u procesu regeneracije

}elija, {to bi mo`da moglo da

omogu}i da uskoro po~nu da uz-

gajaju bilo koju vrstu kostiju,

ta~nije, da po potrebi proizvo-

de rezervne dijelove za organi-

zam.

Kako se to posti`e?

Ako pacijentu nedostaje od-

re|ena kost ili je neka od ko-

stiju o{te}ena, napravi se "ski-

ca# tog dijela tijela. Potom spe-

cijalna ma{ina napravi od bio-

razgradqive plastike maketu ko-

sti koja nedostaje. Onda se male

koli~ine pacijentovih }elija

ubrizgaju u sredi{te vje{ta~ke

kosti koja je napravqena u ob-

liku sa}a.

Tek kada se sve to zavr{i,

kost se usadi u pacijenta. Nakon

nekoliko nedjeqa }elije po~i-

wu da proizvode pravu kost, dok

se plasti~na osnova razgra|uje.

Na kraju, pacijent ima novu kost.

Ovo je proizvodwa tkiva gdje

se dio proizvede u laboratori-

ji, potom se u wega ubrizgaju }e-

lije koje su uzgajane u laborato-

riji, pa se onda tkivo usadi u pa-

cijenta.

- Drugi dio procesa se doga-

|a u tijelu pacijenta i to vr{i

sam organizam - kazao je jedan od

britanskih qekara.

Ova tehnologija je jo{ na sa-

mom po~etku. Me|utim, za paci-

jente koji boluju recimo od "Tre-

~er Kolens sindroma#, koji se

manifestuje u tome da mu nedo-

staju neke od kostiju lica, ovo

dostignu}e bi moglo da predsta-

vqa kraj wihovih patwi. ¥

Strah i kukavi~luk nisu is-

to. Hrabar ~ovjek, narav-

no, nije kukavica, ali on

mo`e i te kako da do`ivi i osje-

ti strah.

Godine 1968. Beri Vin je ob-

javio kwigu pod naslovom "Snaj-

per#. To je bila kompilacija ma-

terijala iz ratnog dnevnika i

pisama koja je sa fronta svojoj

`eni slao snajperista britan-

ske vojske, kaplar Artur Hear

(zec).

- U akciju bismo uvijek i{li

po dvojica. Pred svitawe zapo-

sjednemo busiju, dawu uradimo

posao pa sa~ekamo no} da se vra-

timo u komandu. Ve} 1944. godi-

ne u Holandiji smo osjetili da

je Xeri ([vabo) moralno i psi-

hi~ki gotov. Wema~ki oficiri

i vojnici su potpuno izgubili

koncentraciju i oprez. [etali

su ispred na{ih ni{ana kao da

su na izletu, pa smo ih obrali

kao ~unke na kuglani.

- U proqe}e 1945. godine na-

{a jedinica je ve} bila u{la du-

boko u teritoriju Rajha. Zausta-

vili smo se u nekom selu, a onda

su nam rekli da treba da o~eku-

jemo wema~ki protivnapad. Na-

redba: svaki vojnik mora da za

sebe iskopa "slit tren~# - indi-

vidualni rov-rupu. Tek {to smo

to uradili, wema~ki automati-

~ari su nadrli u talasima. Do

zuba naoru`ani i o~ajni~ki od-

lu~ni u svom zadwem naporu, ju-

ri{ali su kao nemani. Zvijer je

najopasnija kad je natjerana u

ugao.

- Na{ kapetan se ne obazire

na zrna koja oko wega fiju~u, tr-

~i od rova do rova: "Sa~ekajte

komandu za otvarawe vatre! Ni-

{ta nam ne mogu, gotovi su! Ovo

im je posqedwe!#

- Du` linije rovova grmi i

trese, a ja se stisnuo u rupi, ste-

`em pu{ku i ne mogu da pucam.

Znojim se i tresem od straha. Ja

sam cijeli rat snajperista, nisam

nikada u~io kako se odbija ne-

prijateqski juri{.

- Na{i borci su razbili Ni-

jemce, a ja ostao u rupi, prestra-

vqen, izgubqen, uni`en.

- Imali smo samo dva rawe-

nika. Wih su odmah smjestili u

obli`wi ambar. A onda su se svi

okupili oko mene, gledaju me kao

da me prvi put vide. Jedan podo-

ficir mi pru`a xepno ogledalo.

Ogledam se - pa ja sam potpuno si-

jed!

¥ Velimir BOJKO

POSQEDWI DANI RATA

Herojski strahWema~ki automati~ari u zadwem,o~ajni~kom juri{u, a ja ne mogu da pucam,drhtim u rovu od straha, zapisaoje kaplar Artur Hear S

togodi{wica ro|ewa fran-

cuskog pisca i najpopular-

nijeg filozofa svog vreme-

na @an-Pola Sartra (21. jun 1905)

za Francuze je prilika da se bez

tabua osvrnu na wegov lik i epo-

hu u kojoj se wegov uticaj prosti-

rao od Kine do Amerike i od Ku-

be do Sovjetskog Saveza.

Sartrova smrt, 15. aprila

1980, izvela je na ulice vi{e od

30.000 Pari`ana koji su u~estvo-

vali u pogrebnoj povorci, ali su

se u novinama mogle pro~itati i

ocene da je on ~ovek koji je "naneo

najvi{e zla u modernoj epohi# i

da je wegova uloga bila "satan-

ska#.

Sartrovi intelektualni na-

slednici smatraju da su ideje tog

biv{eg militantnog levi~ara, ko-

muniste koji je u kwi`arama na

Sen-@ermen de Preu prodavao za-

braweni maoisti~ki list "Narod-

ni ciq#, u najmawu ruku - naivne.

Neprijateq sredwe klase iz

koje je potekao, autor kwiga "Pr-

qave ruke#, "\avo i Gospod Bog#,

"Mu~nina# i mnogih drugih, sa-

wao je o svetu u kojem bi bilo mo-

gu}e spojiti slobodu pojedinca i

besklasno dru{tvo.

Wegove egzistencijalisti~ke

ideje - filozofska struja prema

kojoj postojawe (egzistencija) ~o-

veka prethodi wegovoj esenciji

(su{tini), ostavqaju}i mu slobo-

du i odgovornost izbora - obele-

`ile su nekoliko posleratnih ge-

neracija {irom sveta, ba{ kao i

wegova teorija o anga`ovanoj kwi-

`evnosti u kojoj je etiku ube|ewa

pretpostavio etici odgovornosti.

Vatrenim tekstovima u ~aso-

pisu "Moderna vremena#, koji je

osnovao 1945. i ure|ivao do smr-

ti, `eleo je da protrese malogra-

|ane u svojoj sredini, da - kako ka-

`u Francuzi - "epater le bourgeo-

is#, ali je naj~e{}e nailazio na

porugu desni~arske {tampe.

Autor "Re~i# - kwige za koju

je 1964. godine odbio da primi No-

belovu nagradu, jer bi "vi{e vo-

leo da je primi posthumno#, Sar-

tr je bio harizmati~na li~nost u

centru egzistencijalisti~kog na-

~ina `ivota.

Sartr je pariski kvart na le-

voj obali Sene, Sen-@ermen de

Pre, pretvorio u svoj Olimp, pre

svega kafane u kojima su se on i we-

govi sledbenici okupqali i koje

su po tome u{le u istoriju -

"Flor# i "De Mago#.

Protivnik rata u Indokini i

Al`iru, taj "revolucionar bez re-

volucije# bio je toliko uticajan da

je tada{wi predsednik republike,

general [arl de Gol, odbio da ga

zatvori zbog javne podr{ke pokre-

tu za nezavisnost Al`ira, re~i-

ma: - Ne mo`e se u zatvor strpati

jedan Volter.

Sartr je bio ~lan Komunisti~-

ke partije Francuske sve do 1956.

godine - dok sovjetski tenkovi ni-

su u{li u Budimpe{tu, a ispoqa-

vao je simpatije i prema Josipu

Brozu Titu, s kojim se sreo 1960.

godine.

Uprkos kratkom uzletu tokom

velike pobune studenata u Parizu

1968. godine, u kojoj mu se u~inilo

da je prona{ao novu mladost, pred

smrt se morao suo~iti s ~iweni-

com da je revolucija proletarija-

ta velika iluzija, kao i s gorkim

razo~arawem u borbu levice za ko-

ju je rekao da je - sama sebe uni-

{tila.

Sartrovo delo i ̀ ivot osta}e

upam}eni me|u wegovim sunarodni-

cima kao vulkan koji je ostavio

neizbrisiv trag u francuskoj kwi-

`evnosti i filozofiji.

¥ Ana OTA[EVI]

(Tanjug)

Uvrijeme kada su automobili

bili samo zabava za bogate,

a niko nije vjerovao da }e

ikada u}i u {iroku upotrebu, jed-

nih francuskih novina - "La Mar-

ten# podigle su buru.

U ~lanku iz januara 1907. godi-

ne ove novine su bacile rukavicu

u lice i proizvo|a~ima i raznora-

znim avanturistima, javno objavqu-

ju}i pitawe da li bi se iko usudio

da vozi tu tehni~ku novotariju od

Pariza do Pekinga. Jedanaest qu-

di sa pet vozila prihvatilo je iza-

zov.

Najja~e vozilo u grupi bio je

tipa "itala#, a vozio ga je itali-

janski princ Scipio Borgeze, pro-

pali aristokrata koji je trebalo da

zavr{i u vojsci ali se predomi-

slio i uz pomo} titule putovao svi-

jetom. Sa wim su krenuli mehani-

~ar Etore Guizardi i novinar Lu-

i|i Barzini.

Da bi se izbjegle monsunske ki-

{e odlu~eno je da trka po~ne u Pe-

kingu a zavr{i u Parizu a za po~e-

tak je odre|en maj. Mar{ruta je vo-

dila takmi~are kroz mno{tvo pla-

nina i dvije velike pustiwe. U ne-

kim krajevima puteva uop{te nije

bilo, a pojedinim dionicama ni ka-

mile nisu prolazile.

Borgezeu je ovo bila {ansa za

povratak u visoko dru{tvo pa je

prije trke oti{ao u Peking kako

bi se {to boqe pripremio. Propu-

tovao je tri stotine miqa na kowu

nose}i bambusov {tap du`ine "ita-

le# preko planinskih prevoja ka-

ko bi utvrdio da li vozilo mo`e

pro}i uskim putevima. Na mjesti-

ma gdje je {tap zapiwao Borgeze je

tra`io druge pravce.

Drugi voza~, [arl Godard, bio

je su{ta suprotnost Borgezeu i u

avanturu je krenuo bez velikih pri-

prema. Najve}i dio novca potro-

{io je na kartu prve klase do Pe-

kinga ali je ipak tamo stigao pot-

puno izmoren. Saputnicima je re-

kao da ili vi{e nikada ne}e vidje-

ti Pariz ili }e u wega do}i u vre-

lom "spajkeru#.

Start trke je pomjeren za 10.

juni a vozila su u Peking dopre-

mqena vozovima i brodovima. Je-

dini problem predstavqala je ki-

neska vlada koja je prvo izdala a

zatim povukla dozvolu za putova-

we kroz Mongoliju. Kako se dan

starta pribli`avao, Godard i Bor-

geze su se dogovorili da na put

krenu sa dozvolom ili bez we, a

isto mi{qewe su imali i drugi

voza~i.

Zaista, trka je krenula. Fran-

cuski vojni orkestar ispratio je

voza~e muzikom a okupqena gomi-

la naroda po`eqela im je sretan

put. Prvi problemi javili su se na

samo nekoliko miqa od starta. Ja-

ka ki{a zapqusnula je takmi~are

u wihovim otvorenim vozilima, a

putevi su bili blatwavi.

Prelazak kineskih planina

pokazao je koliko je izazov bio te-

`ak. Na pojedinim mjestima eki-

pe su unajmqivale seqake sa magar-

cima da ih izvla~e iz blata a us-

ki putevi vodili su liticama ta-

ko da su samo centimetri odvaja-

li gumu od provalije. Kada je "ita-

la# do{la na nizbrdicu ko~nice

je nisu mogle zaustaviti iako je

Guizardi, koji je bio za volanom,

stiskao papu~icu punom snagom.

Samo ~udo zaustavilo je automobil

na ivici litice.

Naredna prepreka bila je pu-

stiwa Gobi. Jedno vozilo je ubrzo

ostalo bez goriva i voza~ je sa me-

hani~arem krenuo nazad u civili-

zaciju. Bili su vi{e sretni nego

pametni jer nisu ponijeli dovoq-

no vode ali su ih nomadi spasili

od sigurne smrti. Ekipa je odlu~i-

la da ne nastavqa daqe i u trci su

ostala ~etiri vozila.

Borgeze se nadao da }e kroz

Sibir pro}i bez problema jer je

imao vojnu kartu na kojoj je bio

ucrtan siguran put. Ono {to kar-

ta nije pokazivala jeste da je put

bio van upotrebe od kada je, ~eti-

ri godine ranije, proradila Tran-

ssibirska `eqeznica.

Put je bio propao, zarastao u

{ikaru, a mnogi mostovi bili su

uni{teni. Na jednom koji se jo{

dr`ao, "itala# je umalo zavr{i-

la svoje putovawe. Pod te`inom

vozila trule daske su popustile

i ponovo se desilo ~udo pa su sva

trojica putnika iznijeli `ivu

glavu. Tre}e ~udo se desilo kada

je "itala# zaglavila na {inama

pred dolaze}im vozom a ekipa je

uspjela da skloni vozilo u po-

sqedwem trenutku.

Granicu Azije i Evrope "ita-

la# je pre{la 20. jula i sedam da-

na kasnije "ukotrqala# se u Mo-

skvu, daleko ispred drugih tak-

mi~ara. Odatle do Pariza nije

bilo incidenata osim {to su u

Belgiji prebrzo vozili pa ih je

zaustavio policajac. Na pitawe

odakle putuju Borgeze se predsta-

vio i odgovorio da dolaze iz Pe-

kinga. Izgubili su nekoliko sa-

ti ~ekaju}i da zbuweni predstav-

nik zakona provjeri istinitost

ove tvrdwe.

Trka je zavr{ena 10. avgusta

1907. godine ulaskom "itale# u

Pariz gdje ih je do~ekala odu{e-

vqena masa naroda. Drugo vozilo

stiglo je na ciq tek 20 dana ka-

snije, a jedno vozilo je trku zavr-

{ilo u Berlinu. Princ Borgeze

i ostali takmi~ari pokazali su

{ta sve mo`e da podnese automo-

bil.

Lui|i Barzini Mla|i, sin

novinara Barzinija, poku{ao je

1957. godine da ponovo pro|e ovu

mar{rutu ali nije dobio dozvo-

lu ruskih vlasti za prolazak kroz

Sibir.

¥ Pripremio M. A.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

\ Pobjedni~ko vozilo na startu: Guizardi za "italinim" volanom

TELEGRAMKao pravi novinar Lui|i

Barzini je svoje izvje{taje

slao telegrafom. U malom se-

lu Hong-Pong u{ao je u po{tu

i zatra`io da po{aqe svoj

dnevni izvje{taj. Primijetio

je da je telegram imao oznaku

"1# i mislio je da je to prvi

telegram tog dana. Bio je izne-

na|en kada su mu rekli da je to

prvi telegram iz Hong-Ponga u

{est godina od kada je postoja-

la po{ta ovom mjestu.

RATSlavqen kao prototip in-

telektualca koji se borio pro-

tiv nacizma, kao pripadnik gru-

pe "Socijalizam i sloboda# ko-

ju je tokom rata osnovao s dugo-

godi{wom `ivotnom saputni-

com Simon de Bovoar (1908-1986)

i piscima Andreom @idom

(1869-1951) i Andreom Malro-

om (1901-1976), Sartr je, ipak,

odr`ao premijeru svoje drame

"Muve# u okupiranom Parizu

1943. [to je najzanimqivije,

predstava je uspela da pro|e ne-

ma~ku cenzuru.

NADIMCIXeri je engleski ratni na-

dimak za wema~kog vojnika. Na-

ziv Xeri je otuda {to je we-

ma~ki borbeni {qem oblikom

podsje}ao na no}nu posudu, ko-

ja se ka`e "xeri#. Po drugom

izvoru, Xeri je jednostavna

skra}enica od Xermen - Nije-

mac.

I drugi zara}eni narodi su

imali svoj naziv za [vabu. Ame-

rikanci su Nijemce zvali Kra-

ut - kupus. Italijanski parti-

zani su, nakon pada Musolini-

ja, Nijemce nazivali Daj~i. I

francuski pripadnici pokreta

nisu zaostajali - Nijemac ili

Fric.

KA@U DA JE ISTINA

STOTINU GODINA OD RO\EWA SARTRA

FILOZOFSKI I KWI@EVNI VULKANBio je ~lan Komunisti~ke partije Francuske sve doksovjetski tenkovi nisu u{li u Budimpe{tu. Pred smrtje morao da se suo~i s ~iwenicom da je revolucijaproletarijata velika iluzija

DOSTIGNU]EBRITANSKIH QEKARA

I NAU^NIKA

Proizvodeko`u i kosti

26. i 27. februar 2005.ZANIMQIVOSTI10

\

\ Fotografija za vje~nost: Scipio Borgezei Lui|i Barzini

Prvi reli organizovan je davne 1907. godine,i to na relaciji Peking-Pariz. Bio je to veliki izazovza grupu avanturista koju je predvodio italijanskiprinc Scipio Borgeze

NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA NEMOGU]A MISIJA

@an-Pol Sartr: Odbio Nobelovu nagradu

NEMOGU]A MISIJA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. KULTURA

Ko bi i sawao da se ovo do-

ga|a! Godinama prolazim

beogradskom ulicom Ga-

vrila Principa. To je ona kojom

su spojeni Brankova (i "Brankov

most# - uzgred, nedavno je nasta-

la prava i tipi~na srpska no-

vinska "polemika# o pitawu po

kome je nezvani~no imenovan

BEZIMENI most, po nesre}-

nom samoubici "mitraqescu go-

lubijeg srca# Bran~ilu ]opi}u

ili po Branku Radi~evi}u: A za

Brankom Branko, u prah i ko-

made, kako je pjevao \or|o Sla-

doje; a TO sve dok nam otimaju

Kosovo i Metohiju, uru{avaju

Republiku Srpsku, uvode

P/are/D/aj/V/lasti/ i sl.) i ~uve-

ni park ispod Kameni~ke a is-

pred Ekonomskog, preko puta

Autobuske stanice.

Kao i ve}ina fure{ta, {u-

qam se niz Brankovu, Princi-

povu ili Kameni~ku, ili niz

Balkansku; ne gledam ni lijevo

ni desno, ne zvjeram u izloge ni

na fasade iznad glava, `urim...

@urimo, kao i da nismo svjesni

da su oti{li i zadwi autobu-

si...

I, godinama, promi~em po-

red Manakove ku}e!

Gavrila Principa broj 5, is-

pod stepenica koje vode na Ze-

leni v(ij)enac; otvoreno svaki

radni dan, osim ponedjeqka. ^e-

ka posjetioce. Otvoreno... Pra-

zno. Pusto kao kwi`evno ve~e

u Crvenki (IBIDEM).

Ima ulaz i "odozdo# (izlo-

`beni salon, radionice za izra-

du keramike, tkawe, obradu dr-

veta i sli~no) i "odozgo# (mu-

zejski dio, stalna etnografska

postavka). Istinski su se izne-

nadili kad je NETKO pozvonio!

Proveo sam ~udesni sat vreme-

na u svojoj i va{oj pro{losti.

A mo`e i vi{e. Zavisi od toga

koliko smo spremni i sposobni

da se upustimo u lov na snove i

zapreteno pam}ewe.

Unutra, vrijeme kao da je

stalo. Ne mo`e nam niko ni-

{ta... Napoqu, u prostoru, svi

su `urili. Kao i obi~no. Ja~i

smo od sudbine.

Tamo gdje ti je dosadno, pri-

nu|en si da misli{ o sebi vi{e

nego {to ti prija, upozorava nas

savremena kwi`evnost. Na sve

strane nude UBRZAWE, "brzi-

na# a ne "politika# je postala

sudbina; ~ak se organizuju kur-

sevi brzog ~itawa i tuma~ewa,

da bi se bilo u skladu sa "tran-

zicijom# i "napretkom#.

I ne vide koliko je ono {to

propagiraju u stvari suprotno

svemu qudskom! Kao da nas po-

zivaju da u sprintu ili "bri{u-

}em letu# (T. Kragujevi}) pro-

`ivimo (do~ekamo?) stotu. A

gdje sam ja tu, pita se ~ovjek. I

tr~i, tr~i, tr~i, da ne zaostane.

TEROR "TRANSPARENTNO-

STI# odvodi ~ovje~anstvo u svi-

jet bez tajne... Kome treba taj i

takav svijet?

"Ne interesuje me gdje je

Amerika. Mene zanima GDJE

NIJE?#

E, u Manakovoj SRPSKOJ

ku}i nije Amerika. Nema gdje

da stane. A nema ni za{to. I ne

zna ni kako... kako da stane ta-

mo gdje su eksponati stariji od

ukupne ameri~ke istorije?

Svaka vezena rkai sinxirli

ko{uqa (bluza), pafta (kop~a

za pojas) ili tepeluk (ukras za

glavu) grubo bi podsjetile na

wegovu du{evnu i duhovnu pu-

sto{, recimo nekog "kauboja#,

mo`da nekog V. K. ratobornog

tenerala (niste vaqda zaboravi-

li, TO su ONI kojima nije ~a-

sno ni dostojno ni ime da se po-

mene). Da o odlasku u Qevi{ku

ili De~ane i ne govorimo...

Hristifor Crnilovi}.

Upamtite TO ime i prezime.

I ulicu, Gavrila Principa, i

broj, 5. pa, kad se na|ete u Beo-

gradu, onako, izme|u dvije trke

i tri jurwave - osim ponedjeq-

ka - pravac Manakova ku}a.

Tako }ete saznati za{to je

najva`niji "uku}anin# HRI-

STIFOR, a ne Manak(o); i jo{

mnogo {ta }ete saznati. O sebi.

O nama.... Ukoliko se i na vas ne

odnosi aforizam po kome je "sve

mawe Srba a sve vi{e Beogra-

|ana#...

Srbi jo{ |ene-|ene i na|u

vremena za sebe. Beogra|ani (u

du{i, po vokaciji; mo`e se bi-

ti "Beogra|anin# i ako si sta-

novnik neke druge Palanke; TO

vam je kao i u slu~aju po kome se

qudi ne ra|aju kao psi, nego TO

neki postanu kasnije, iz ubje|e-

wa!), Beogra|ani nemaju kad ni

da se prona|u u prostoru...

Stidio sam se pred fotogra-

fijama re~enog Hristofora; na

kowu, pje{ice, u znoju lica svo-

ga, svaki slobodan ~as i svaku

(svoju-vlastitu!) paru koristio

je da dopre do najudaqenijih i

zaba~enih sela, do skrivenih

"sehara# i {kriwa, da otkupi i

za svoj ROD sa~uva predmete eks-

kluzivne i raritetne, predmete

koji i nas zna~e, zastupaju i tu-

ma~e...

Hristifor Crnilovi} je

bio iz Vlasotince, borio se za

srpsku slobodu, ratovao i qu-

bio Otaxbinu. Smatrao je TO

prirodnim i normalnim. Nije

tra`io priznawe, spomenicu

ili zahvalnost. I, nakon rato-

va, nakon SLOBODE, ni{ta tra-

`io nije. Nastavio je da DAJE!

Stalna postavka u Manako-

voj ku}i je dio onoga ~ime je Cr-

nilovi} zadu`io svoj srpski

rod. I, pored toga {to nam ka-

zuje i pokazuje {ta smo bili i

{ta jesmo, ova "pri~a# upu}uje

i u TAJNU onoga {ta bismo mo-

gli da budemo. Ukoliko slije-

dimo svijetli primjer Hristi-

fora Srbina...

¥ Branko BR\ANIN

AZBUKOVNIK (43)11

\ Gavrila Principa 5: Manakova ku}a

Stalna postavka u Manakovoj ku}i je dio onoga ~imeje Hristifor Crnilovi} zadu`io svoj srpski rod. I kazuje nam{ta smo bili, {ta jesmo i {ta bismo mogli da budemo

Nijedan od srpskih pjesnika ni-

je imao tako tu`nu sudbinu

kao Velimir Raji} (1879-1915).

Bolestan i nesre}an, nosio je svoju bo-

lest (padavicu) kao nepodno{qiv te-

ret, kao neizbje`no, iako nezaslu`e-

no, ispa{tawe: u malobrojnim pje-

smama koje je ostavio (me|u wima su

najpoznatije "Na dan wenog ven~awa#

i "Zavet#) izlio je svoj o~aj i jad.

Ro|en je u Beogradu, u ku}i koju

je podigao wegov otac, sudija Jevrem

Raji}. U Velimirovu sobu ~esto su do-

lazili oni koji su u to vrijeme dje-

lali rije~ju i perom: Svetozar ]o-

rovi}, Dis, Milutin Boji}, Antun

Gustav Mato{, Aleksa [anti}, ko-

ji je napisao i pjesmu "Velimiru Ra-

ji}u#.

Blijeda lica i tu`nih o~iju, Ve-

limir je li~io na sveca koji je si{ao

sa ikone nekog drevnog manastira.

Tih i pogru`en, kretao se polako,

gotovo ne~ujno, strahuju}i da ne po-

remeti ne~iji mir. Izgledao je otme-

no, pomalo zamoreno i - neveselo.

Imao je dvije tajne: bio je bole-

stan i zaqubqen. S bole{}u se "zdru-

`io jo{ u ranom detiwstvu. Bolest

be{e te{ka, jedna od onih koje baca-

ju svoju adsku svetlost na ceo `ivot,

i koje ne pra{taju#...

Qubav je bila - prava, mladala~-

ka. Na drugoj godini Filozofskog

fakulteta zagledao se u Persidu -

Pepu, k}er slavnog pisca Janka Ve-

selinovi}a.

U Velimirovo pjesni{tvo pola-

gano je mnogo nade. Znao je dobro

francuski i ruski, pratio te kwi-

`evnosti i prevodio za ~asopis "Zve-

zdu#, koju je ure|ivao wegov nesu|e-

ni tast Janko Veselinovi}. Ali, Ve-

limirova prva qubav Persida udala

se za drugoga, a on je to odbolovao i

pomirio se sa sudbinom.

Kasnije je sreo Kosaru Bobi}.

Studirala je na Filozofskom,

kao i on, stanovala u wegovom su-

sjedstvu. A on je bio nesre}an:

volio je, a zbog bolesti nije smio

da voli. U svom dnevniku je zabi-

qe`io: "...Ja volim. A smem li ja

uop{te voleti? Mladost, zdra-

vqe, qubav, `ivot - sve same za

me nepoznate stvari, zabraweni

plodovi#... Kada je na svoj 24. ro-

|endan iza{ao iz ku}e, uputio se

na grobqe - volio je da pohodi

carstvo mrtvih. "Izme|u mene i

wega nema druge razlike do te

{to je ono mrtvo, a ja `ivo gro-

bqe#.

[etwe sa Velimirom ni za

Kosaru nisu bile obi~no drugar-

stvo, prijateqstvo s fakulteta,

ve} ne{to vi{e i qep{e. Pla-

mi~ak qubavi lelujao je i u we-

nom srcu. Jednog zimskog dana

svratio je Kosarinoj ku}i, ali

ona nije bila tu, pa je sjedio s

wenom majkom. Iznenada, dobio

je epilepti~ni napad. O tome je

zapisao: "Dana{wi dan za mene

je smrt... ali ne, ne smrt, jer to

bi za me bio spas, ve} ne{to mno-

go gore, stra{nije, u`asnije#...

Izgleda da je to bio prelomni

trenutak. Poslije tog doga|aja u Ra-

ji}evom dnevniku najvi{e je zapisa

o neizqe~ivoj boqki, a vrlo malo o

qubavi. ^ak se jednom zarekao da ne-

}e vi{e umo~iti pero u mastilo. Za-

kletvu, me|utim, nije ispunio. Tu-

`nog 29. septembra 1903. godine we-

gova Kosara Bobi} udala se za pozna-

tog filologa i istori~ara Gli{u

Elezovi}a. Utu~en i rezigniran, Ve-

limir Raji} se latio pera i posqed-

wi put zabiqe`io u dnevnik:"...Ju-

tros je odigran svr{etak tragedije

moje qubavi. Ona se jutros, na jutre-

wu, ven~ala naravno s drugim... Po

svr{enom obredu, i ja sam, sa ostali-

ma, pri{ao i ~estitao... Ona mi je

lepo zahvalila. A mo`da ona i ne

sluti da je weno ven~awe bilo ope-

lo mojoj qubavi#.

Te no}i, iz srca Velimira Raji-

}a potekli su stihovi pjesme "Na dan

wenog ven~awa#, koja je ostavila sna-

`an utisak.

Iste godine Velimir je posta-

vqen za suplenta u Drugoj beogradskoj

gimnaziji ali slabo zdravqe ne dade

mu da podu`e ostane u profesorskom

pozivu, koji je volio. Pre{ao je u ad-

ministraciju Ministarstva prosvje-

te, ali ni tu nije dugo ostao: posta-

vqen je za pisara Narodne bibliote-

ke. Tu, u carstvu kwiga i ti{ine, kao

da se smirio.

Onda nai|o{e ratovi. Nije mo-

gao na front. Daleko od rati{ta Ve-

limir Raji} perom izra`ava svoje

rodoqubqe. On je jedini priznati

pisac koji boravi u Beogradu 1915, u

vrijeme kada je prestonica preseqe-

na u Ni{. Tu ure|uje "Ratne zapise#.

Bio je posqedwi koji je napustio Be-

ograd.

Sa zapaqewem plu}a, skoro na

izdisaju, na kolima sa volovskom za-

pregom 8. oktobra dovoze ga u Gorwi

Milanovac. No} i sutra{wi dan pro-

vodi u ku}i svoje strine Jelke Raji}.

Predve~e oko 6 sati gr~evito se hva-

ta za grudi i uzvikuje: "Ah, moje pe-

sme#! Vi{e nema ni daha, ni pogleda.

Umro je u trideset i {estoj godini.

Ni wegova nesu|ena qubav - Ko-

sara nije bila boqe sre}e. U Sko-

pqu je dobila grip i ubrzo umrla.

Prenesena je na beogradsko Novo gro-

bqe. Smrt je ispravila gre{ku `i-

vota: Velimir i Kosara vje~no po-

~ivaju jedno uz drugo, u susjednim par-

celama.

¥ Neboj{a TELEBAK

Jezi~ko znawe koje se sti~e u

na{oj {koli, koje je ispod sva-

kog o~ekivawa, nije dovoqno

ni za obavqawe mnogo jednostav-

nijih poslova nego {to je posao in-

formisawa u pisanim i elektron-

skim medijima.

Zato mediji moraju (uz pomo}

kvalifikovanih lektora, putem

kurseva i seminara i sl.) dou~ava-

ti svoje poslenike radi uspje{no-

sti svoje funkcije i o~uvawa svo-

ga ugleda kod slu{alaca, gledala-

ca i ~italaca, a i odgovornijeg od-

nosa prema standardnom jeziku kao

op{tem dobru i oru|u nacionalne

nauke i kulture.

Stotinama primjera pokazali

smo da se u jeziku elektronskih me-

dija kod nas drasti~no kr{e orto-

epske (akcenatske) norme na{eg je-

zi~kog standarda, jer se ta jezi~ka

oblast potpuno zaobilazi u {koli,

tako da je nepoznata ne samo oni-

ma koji govore u programima radi-

ja i televizije nego i wihovim lek-

torima, ako ih i imaju!!!

Nije mnogo boqe ni poznava-

we fonetike i morfologije, dakle

gramatike. Ve} smo naveli gre{ke

koje se ~uju na radiju i televiziji,

tipa "hrvati se# - "umjesto rvati se,

"palewe#, "obolewe# - umjesto pa-

qewe, oboqewe, "done{en# i "uva-

`en# - umjesto donesen i uvezen,

"na{ gledaoc# - umjesto na{ gleda-

lac. Dodamo li tome i "grobove

branioca Beograda# "mi{qewa na-

{ih gledaoca# i "pa`wu brojnih

posjetioca# - umjesto branilaca,

gledalaca posjetilaca, zatim "oba-

veze svih nosioca javnih funkcija#

"va`nih ~inioca za suzbijawe si-

ve ekonomije# te "naloga ha{kih

tu`ioca# - umjesto: svih nosilaca

javnih funkcija, va`nih ~inilaca

i ha{kih tu`ilaca - vidimo da ni-

su posrijedi sporadi~ne gre{ke,

ve} poprili~no neznawe osnovnih

normi svoga jezika.

Zabiqe`ili smo i ne`eqene

oblike genitiva kao {to su "bilo

je tu ne`eqenih gosta# - umjesto

gosti ili gostiju, "poni{tavawe

karti u autobusima# - umjesto po-

ni{tavawe karata, nesta{ice vo-

de "zbog prekomjernog zalivawa ba-

{ti# - umjesto zalivawa ba{ta, pa

~ak i "nuklearnih probi# - umjesto

nuklearnih proba.

U toku predizbornih aktivno-

sti, na na{im govornim medijima

slu{ali smo o "rokovima za podno-

{ewe listi kandidata#.

Bilo je tu i reklamnih spoto-

va. U jednom od wih govorilo se "o

uticaju stranki# - umjesto strana-

ka. U uputstvu za glasawe, koje se

mjesecima - po vi{e puta dnevno -

emitovalo na svim medijima ka`e

se "unutar razli~itih listi poli-

ti~kih stranaka# - umjesto poli-

ti~kih lista. Budemo li ovako na-

stavili, mo`da }e se jata lasta ko-

ja su odletjela na jug vratiti kao

"jata lasti#!

Jeste da je genitiv mno`ine

komplikovan pade`, sa najvi{e na-

stavaka, ali se mo`e nau~iti - bo-

qe jednom nau~iti nego ~itavog ̀ i-

vota grije{iti.

Najlak{i put je kwiga "Govori-

mo srpski#, koja je pisana prakti~no,

jednostavno, ~ak i duhovito, da u pot-

punosti opravdava svoj podnaslov "S

lako}om do jezi~ke kulture#. Potvr-

|uju to tri izdawa ove kwige na na-

{em malom tr`i{tu. Mnogo uspjeha.

¥ Milorad TELEBAK

@ivotopis pisca nije uvijek

samo kqu~ za razumijevawe

wegovog djela i wegovih mi-

saonih struja, ve} je i kwi`evnikov

opus ~esto i odraz krivuqe wegovog

`ivotnog puta.

A `ivot Xeka Londona je slijed

doga|aja koji nisu samo neobi~ni, ve}

i nekako suvi{e obrnuti.

London je prvo mnogo toga pro`i-

vio, a zatim je o svemu odlu~io da pi-

{e. Ali pisac nije mogao da postane,

jer nije bio obrazovan. Zato se mar-

qivo prihvatio kwige - ono {to je

trebao da uradi kad je bilo vrijeme,

dakle mnogo ranije.

Za dobre stvari nikada nije ka-

sno. Iz tog razloga je wegova proza,

kroz koju leluja ideal Ni~eovog he-

roja, kvalitetom veoma neujedna~ena.

Mornar-avanturista i kopa~ zla-

ta - dva su magneta iz mladosti, koja

su bila privukla Xeka Londona. Kao

dje~ak, popeo se u San Francisku na

brod da bi u~io pomorski zanat i po-

~eo je kao "mali#, mornari~ki {egrt.

Prokrstario je Pacifik, dospio

do Japana i na Havaje, a onda je na we-

govom `ivotnom horizontu bqesnuo

sjaj zlata - na Aqaski je 1897. godine

izbila zlatna groznica.

I London se pridru`io mnogo-

brojnim kopa~ima. Zlato nije na{ao,

ali jeste ne{to mnogo dragocjenije -

materijal za budu}e romane i pripo-

vijetke, ~ija je najve}a vrijednost bi-

la u iskustvu do`ivqenog.

Zato je London kasnije, kad je ve}

bio pri peru, svoju prozu usmjerio na

dva glavna geografska i tematska od-

redi{ta - na pripovijesti sa okeana

("Morski vuk#, "Xeri sa ostrva# i

one sa Dalekog sjevera, iz Kanade i

Aqaske - "Zov divqine#, "Bijela ti-

{ina#, "K}i snijega#, "Bijeli o~-

wak#). Zajedni~ka karakteristika

svih wegovih junaka je da su oni sna-

`ne li~nosti pune energije, suo~ene

sa surovim elementima prirode.

Ali u Londonovim djelima glav-

ni likovi nisu uvijek qudi. U wego-

vim takozvanim "`ivotiwskim# pri-

~ama i romanima junaci su psi, vuko-

vi i poluvukovi i ova literatura je

ve} stotinu godina omiqena kod mla-

dih.

London je ostavio i druga~ije ra-

dove. "Qudi ponora# je roman socijal-

ne tematike, a "Gvozdena peta# neka

vrsta dru{tvene utopije. "Martin

Idn# je autobiografski roman u ko-

ji, uprkos svemu, nije moglo mnogo to-

ga da stane, jer London je napustio

ovaj svijet isuvi{e rano i apsurdno

tragi~no.

Razo~aran u sebe i u sve oko se-

be, smatraju}i svoj `ivot proma{e-

nim, 1916. godine je izvr{io samoubi-

stvo, u ~etrdesetoj godini `ivota.

Sav wegov napor i jeste i nije

bio uzalud.

¥ Velimir BOJKO

\Narodne no{we: Dio stalne postavke

VELIMIR RAJI]

BEZ SRE]E U QUBAVIWegova prva qubav Persida Veselinovi} udalase za drugoga. Isto je bilo i sa drugom - Kosarom Bobi}.Velimiru nije preostalo ni{ta nego da tuguje i boluje

VOJSKA Bolesnog Velimira Raji}a

nisu htjeli u vojsku. A on, unuk

Tanaska Raji}a, junaka Drugog

srpskog ustanka, nije mogao da mi-

ruje me|u kwigama. Kad je izbio

Prvi svjetski rat napisao je za-

htjev: "Smatraju}i da kao Srbin,

kao sin i punopravni gra|anin

ove zemqe, imam prava da se za

wu i li~no `rtvujem - polazim

sutra na boji{te#. Me|utim, voj-

ne qekarske komisije bile su ne-

umoqive.

VU^ICA Najqep{i od svih Londono-

vih romana je "Bijeli o~wak#, o

vu~ici Kaj~i sa ledenog sjevera.

To je ogromna i slo`ena metafo-

ra, u kojoj psi i vukovi, kao u ba-

snama, imaju nijanse qudskih ka-

raktera. Zajedni{tvo, vjernost i

po`rtvovawe su podjednaki i kod

qudi i kod `ivotiwa. Zato qud-

ski likovi u "Bijelom o~waku#

djeluju kao sporedne uloge u epi-

zodama koje su potrebne samo za-

to da potawe osvijetle doga|awa.

NEPOZNATO O POZNATIMA

SUDBINSKA KRIVUQA XEKA LONDONA

Kraq bijele ti{ineNeobrazovan, London je prionuo na u~eweda bi mogao da postane pisac

O JEZIKU U MEDIJIMA

Genocid na genitivu!Genitiv mno`ine je komplikovan pade`, sa najvi{e nastavaka, ali se mo`e nau~iti. Boqejednom nau~iti nego ~itavog `ivota grije{iti

SRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVASRPSKA KU]A MANAKOVA

oznata srpska mane-

kenka Jelena Jako-

vqevi}, koja `ivi i

radi u Dubaiju, odbila je da

se pojavi u novom spotu gru-

pe "Dipe{ Mod#.

Naime, iako se radi o

jednom od najpopularnijih

svjetskih muzi~kih sastava,

Jelena smatra da honorar

koji joj je ponu|en nije bio

dovoqno inspirativan.

- Ugovor sa grupom "Di-

pe{ Mod# trebalo je da pot-

pi{em pro{le nedjeqe, ali

ta saradwa na kraju nije

ostvarena s obzirom na to da

sam poslije tri nedjeqe, ko-

liko su trajali dogovori i

pregovori, odustala. U stva-

ri bila je diskutabilna vi-

sina honorara. Radi se o to-

me da je cijena koju su mi po-

nudili vrlo simpati~na,

ali kada se uzme u obzir vre-

me koliko bi oni koristili mu-

zi~ki video, te koliko bih obave-

za imala oko tog spota... Shvati-

la sam da meni to ne ide u prilog,

tako da na kraju nisam prihvati-

la ponudu - otkriva Jelena. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005.ESTRADA

BIOGRAFIJE POPULARNIH

Ameri~ka pop zvijezda Ana-

stasija odr`ala je pro{le

sedmice veliki koncert u

hali "Tivoli# u Qubqani, u

okviru evropske turneje, na kojoj

predstavqa najnoviji, tre}i al-

bum, objavqen pro-

{le godine.

Ona je ovom

prilikom u prepu-

nom "Tivoliju# iz-

vela i hitove sa ra-

nijih izdawa "NotThat Kind# i "Fre-ak of Nature#, koji-

ma se probila na

svjetskoj muzi~koj

sceni.

Brojni posjeti-

oci pjevali su sa

wom najve}e hitove

sa novog albuma, me-

|u kojima su

"Sick’n’tired# i "LeftOutside Alone#, kao

i ispovjedne pjesme

"Welcome To MyTruth# i "Heavy OnMy Heart#.

Anastasija je

po~ela karijeru

kao plesa~ica, a

najzapa`enija je bi-

la u video spotovi-

ma grupe "Salt’n’Pe-pa#.

Krajem devede-

setih godina u{la je u finale

Em-Ti-Vijevog takmi~ewa tale-

nata "The Cut#, kada su je zapazi-

li predstavnici izdava~ke ku}e

"Dejlajt/Soni mjuzik#.

Na nedavnoj dodjeli Em-Ti-

Vi evropskih muzi~kih nagrada u

Rimu, krajem pro{le godine, bi-

la je nominovana u tri kategori-

je. Poslije dva uspje{na albuma,

prodata u vi{e od deset milio-

na primjeraka, Anastasija se po-

~etkom 2003. godine suo~ila sa

ozbiqnim zdravstvenim proble-

mima, odnosno rakom dojke, ali

uprkos tome, zavr{ila je tre}i

album koji je nazvala svojim ime-

nom. ¥

SPEKTAKULARNI KONCERT U SLOVENIJI

Anastasija u QubqaniJELENA KARLEU[A SNIMILA SPOT

DOMA]A PARIS HILTON12

Kontroverzna pjeva~ica Je-

lena Karleu{a u novom spo-

tu koji je nedavno snimila

glumi razma`enu bogata{icu, ko-

ja uni{tava skupocjenu bundu, dok

gomila transvestita pjeva prate-

}e vokale i tu~e se za naklonost

"gazdarice#.

Karleu{a je postala najskan-

daloznija zvijezda u Srbiji. Sa-

da ve} biv{a "Kari}a snajka# ne

prestaje da {okira doma}u jav-

nost. Nakon seks afere sa tjelo-

hraniteqem, koja je ko{tala raz-

voda braka sa nasqednikom naj-

bogatije srpske porodice, Jele-

na Karleu{a nije, {to se moglo

o~ekivati, zbrisala u neku egzo-

ti~nu zemqu da na miru, daleko

od javnosti, preboli bra~nu hava-

riju.

Naprotiv, samo nekoliko da-

na poslije skandala, pojavila se u

zgradi televizije "Pink#, gdje je

predala pjesme i dogovorila kam-

pawu za svoj novi album, da bi se

proteklog vikenda bacila na sni-

mawe spota za pjesmu "Slatka ma-

la#. Sude}i prema ekskluzivnim

fotografijama sa snimawa, skan-

dali sa potpisom "JK# nastavi}e

da zabavqaju doma}u javnost.

Kako, dakle, izgleda premijer-

ni spot za album "Magija# eksklu-

zivne pjeva~ice nove Pinkove mu-

zi~ke ku}e "Bravo mjuzik#?

- U pitawu je najskupqi spot

ikada snimqen na ovom prostoru.

Ura|en je u Em-Ti-Vi fazonu, a

Karleu{a je predstavqena kao srp-

ska varijanta holivudske bogata-

{ice i nasqednice ~uvenog lanca

hotela Paris Hilton - ka`e ano-

niman izvor iz muzi~ke ku}e "Bra-

vo mjuzik#.

Prema wegovim rije~ima, ~i-

tava pri~a se de{ava na ogromnoj

gramofonskoj plo~i, koja je, sa sve

xinovskim gramofonom, konstru-

isana specijalno za ovu priliku.

Jelena ulazi u kadar u preskupoj

bundi, koju skida i po~iwe bijesno

da ska~e po woj. Zatim se pojavqu-

ju dva rasna dobermana, a onda u ka-

dar ulaze tri transvestita, koji

pjevaju prate}e vokale i tuku se za

wenu naklonosti.

Album "Magija# iza{ao je pro-

{log ponedjeqka, a prvi od pet

najavqenih Karleu{inih spoto-

va koje }e uraditi u saradwi sa

"Enerxisom# re`irao je Dejan

Mili}evi}. Za stajling "slatke

male# bio je zadu`en Darko Ko-

sti}, a frizure je radio Aleksan-

dar Kapri{. ¥

U novom Karleu{inom spotu gomilatransvestita pjeva prate}e vokale itu~e se za naklonost

"gazdarice", dok

ona iskaquje bijes na skupocjenoj budni

MARI-MARI, PJEVA^ICA

Jo{ u ranom djetiwstvu, ta~-

nije u obdani{tu, vaspita~i-

ca je primijetila da mala Ma-

rija ima dobar sluh i to nagovije-

stila wenim roditeqima.

Po{to se roditeqi nisu bavi-

li muzikom, sve to nisu ozbiqno

shvatali. Zavr{ila je Osnovnu

{kolu "Branko Radi~evi}# na No-

vom Beogradu. Glavni krivac za

wen ulazak u ~arobni svijet nota

i violinskih kqu~eva bila je pro-

fesorica Borika, koja je vodila

hor "Poletarci# i uzela Mariju

da pjeva kao

s o l i s t a

i s p r e d

hora. Sve to se de{avalo u dru-

gom i tre}em razredu. Ubrzo je

u~estvovala na "Beogradskom

prole}u# i mnogim drugim dje-

~ijim festivalima, kojih je u to

vrijeme bilo mnogo. S "Pole-

tarcima# je snimila pet, {est

dje~ijih plo~a, uglavnom u "Ra-

dio Beogradu#.

Pjevala je i u dje~ijim televi-

zijskim emisijama poput "Deco,

pevajte sa nama#. U tom periodu je

dosta putovala. Sa deset godina

upisuje ni`u muzi~ku {kolu, ko-

ju je ubrzo i zavr{ila.

Potom Muzi~ku gimnaziju "Jo-

sip Slavenski#, a poslije gimna-

zije konkuri{e na muzi~koj akade-

miji. Tada je do`ivjela i svoje pr-

vo veliko razo~arewe u `ivotu,

jer nije bila primqena. Pauzira

godinu dana, pa naredne godine

ipak sti`e do akademije. U peri-

odu od 1998. godine po~iwe da pje-

va po beogradskim klubovima. Go-

dinu dana kasnije do we dolaze qu-

di iz grupe "Mag#, na preporuku

Marijine drugarice iz sredwe

{kole i koleginice Ivane Jor-

dan.

Dogovaraju se da naprave pje-

smu za festival u Herceg No-

vom. Me|utim, zbog bombardo-

vawa, festival nije odr`an.

Onda su joj ponudili da snima

plo~u u grupi. Marija se ma-

lo dvoumila zbog obaveza na

fakultetu, ali je pristala.

Poslije snimqenog albuma i

nekoliko televizijskih go-

stovawa, shvata da `eli da

pjeva ne{to drugo i da `eli

da nastupa solo.

Ubrzo napu{ta grupe, i

snima svoj prvi solo al-

bum simboli~nog

naslova "Ho}u da

pevam#. U ~i-

tavoj mu-

z i ~ k o j

pri~i,

podr-

{ k u

i

oslonac dobija od porodice, mame

koja je po zanimawu ekonomista i

tate \ure, koji je u periodu od

1960. do 1970. profesionalno igrao

fudbal u "Partizanu, a kasnije u

"Rasingu# u Francuskoj.

Podr{ka je uvijek stizala i

od dvije godine starije sestre Jo-

vanke, koja je po zanimawu in`e-

wer {umarstva. Muzika je ono {to

je ispuwava, ono zbog ~ega `ivi i

kako sama ka`e, bavi}e se muzi-

kom dokle god ima snage i glasa. ¥

Zapjevala u vrti}u

Iako je najava okupqawa le-

gendarnog sarajevskog ben-

da "Bijelo dugme# mnogi-

ma u prvi mah djelovala kao jef-

tin marketin{ki trik, po~etkom

pro{le nedjeqe Goran Bregovi}

dao je svoj kona~an i definiti-

van pristanak za povratni~ku

koncertnu turneju.

Brega je, tvrde dobro obavi-

je{teni izvori, spreman da odr-

`i tri velika koncerta na stadi-

onima u tri velika grada biv{e

Jugoslavije. Turneja bi po~ela u

Sarajevu, nastavila sa Zagrebom

i Beogradom, a rezervna opcija

ukqu~ila bi Skopqe i Qubqanu.

Planirano je da se na binu

popnu i pjevaju sva tri pjeva~a

"Dugmi}a#, a ostaje samo da se do-

govore datumi. Prema nekim pro-

cjenama, projekat "Bijelo dugme,

30 godina poslije# ko{ta}e naj-

mawe dva miliona evra. ¥

ROK LEGENDE IPAK NA OKUPU

Brega zakop~ava "Dugme"

Pjeva~ica Lela An-

dri} udru`ila se sa

dvojicom fudbale-

ra i otvorila kafi}. Tim

povodom, organizovana je

zabava na kojoj su prisu-

stvovale brojne li~nosti

iz muzi~kog i sportskog

`ivota.

Usput re~eno, Leli

uskoro izlazi i novi album,

koji je, kako tvrdi, druga~i-

ji od svih ostalih.

- Volim da pjevam brze

i vesele pjesme, jer je na-

{em narodu dosta kukawa i

plakawa. Qudi `ele da se

malo i provesele - ka`e Le-

la.

Ona dodaje da je wen naj-

ve}i adut u karijeri - tem-

perament!

- Mo`e neka pjeva~i-

ca da bude i seks bomba,

ali ako ne zna da pjeva, {ta

}e da radi onda kada treba

da zapjeva u`ivo pred na-

rodom. Koristiti samo

stas, a nemati glas je samo

obmawivawe naroda. Ba-

rem ja tako mislim - doda-

je Lela Andri}. ¥

PJEVA^ICA U UGOSTITEQSKIM VODAMA

Lela otvorila kafi}

JELENA JAKOVQEVI] ODBILA PONUDU

"DIPE[ MOD"

Zapelo oko honorara B

eogradski sastav "357# pro-

movisao je nedavno u klubu

"Akademija# album "Madein Serbia#, na kojem se nalazi pet-

naest najboqih pjesama izvede-

nih na koncertu 30. januara u Do-

mu omladine.

Ovo izdawe, objavqeno u

produkciji PGP RTS, uvertira

je za predstoje}i nastup benda,

zakazan za ponedjeqak upravo u

"Akademiji#, i predstavqa izu-

zetno "muzi~ko {tivo# za sve

pobornike dobre rokenrol svir-

ke.

Diskom "Made in Serbia# za-

okru`eno je prvih osam godina

postojawa benda, dok su iz zvu~-

nika odzvawali stihovi hit pje-

sama "Idemo na selo#, "Mama#,

"Cigane#, "Dan Svetog Ilije#...

Pozivu Nikole Haxi Niko-

li}a, frontmena "357#, na dru-

`ewe uz opu{teno }askawe i pi-

}ence, odazvali su se Vudu Popaj,

Luka Te{anovi}, Mladen Del~i}

Del~a, Pera Jawatovi}, Bane

Lokner i Vlada Xet.

- Drago mi je {to je na pro-

{logodi{wem koncertu bilo to-

liko dobro, da nismo mogli da

odolimo izazovu da tu atmosfe-

ru i pjesme "prenesemo# na al-

bum. Neka svako vidi kako je kad

Srbi pjevaju - istakao je Niko-

li}. ¥

GRUPA "357" PROMOVISALA

"@IVI" ALBUM

Kad Srbi zapjevaju

P

Ponekad volim da okopavam

vrt gola jer u Los An|ele-

su zna da bude veoma vru-

}e, pa kad radi{ u vrtu, odje}a ti

jednostavno spadn’ - priznaje po-

znata glumica Ali{ija Silver-

ston u magazinu "Holivud repor-

ter#, koja je kona~no odrasla i

postala prava dama, ali i daqe

odbija da se pojavquje gola pred

kamerama.

Nekada{wa "qep{a polovi-

na# Adama Sendlera, koja je ve}

tri godine u sretnoj vezi s pan-

kerom Krisom Xerekijem iz gru-

pe "S.t.u.n.# i danas je poznata po

scenama iz filma "Ludo zaqu-

bqena#, gdje "stru~no# zavodi

Kerija Elvesa.

Bio je to wen filmski debi

1993. godine, za koji je osvojila

Em-Ti-Vijevu nagradu za najpo-

`eqniju glumicu, koju danas ko-

mentari{e da "kad ti qudi ve} s

petnaest godina govore kako si

seksi, te{ko se s tim nosi{ i

trudi{ se da to ignori{e{#.

Od samog po~etka karijere,

Ali{ija je bila miqenica jav-

nosti, ne samo zbog svoje pojave,

ve} i zbog {armantnih izjava.

Vlastitu slavnu izjavu da je ~o-

kolada boqa od seksa kasnije je

objasnila rije~ima "Tada mi je

bilo tek sedamnaest, a to ~ak ni-

sam ni rekla. To je najgori oblik

novinarstva na koji sam ikad na-

i{la#.

Ali{ija je rodom iz San

Franciska, a mrzi kad je zovu

"Aerosmit dama#, iako se sa Liv

Tajler pojavila u wihovom spotu

"Crazy".

Godine 2003. je dobila ulogu

u uspje{noj En-Bi-Sijevoj tele-

vizijskoj seriji "Miss Match", u

kojoj glumi bra~nog advokata.

U pripremi su i dva nova

filma: komedija "Beauty Shop",

gdje }e zajedno sa wom glumiti i

Kvin Latifa, te triler "SilenceBecomes You", gdje joj se pridru-

`uje Tora Bir~.

?Iizgubili ste neke uloge jer

niste bili dovoqno mr{avi.

Danas vi{e nemate problema s

te`inom, izgledate savr{eno.

Kako ste to uspjeli?

- Postala sam vegetarijanka.

Poslije "Betmena# bila sam op-

sjednuta svojim izgledom, pogo-

tovo kad bih se vidjela u nekom

filmu, jer ta prokleta kamera

uvijek dodaje kilograme.

Onda sam odlu~ila preuzeti

stvar u svoje ruke i pre{la sam

na vegetarijanstvo, prvenstveno

zato {to sam i daqe htjela jesti

sve {to mi padne na pamet. Za ne-

koliko nedjeqa sam se preporo-

dila, jer kilogrami su po~eli pa-

dati, a ja sam i daqe jela. Svima

preporu~ujem vegetarijanstvo, ja

sam najboqi primjer da to stvar-

no uspijeva!

?Pro{le godine ste progla{e-

ni najseksi vegetarijankom.

Kako se nosite s tim titulama?

- Te{ko. Mislim, laskaju mi,

ali mi je uvijek malo neprijatno.

Jedno je dobiti kompliment, a

drugo kad te ba{ tako proglase

ne~im "naj#. To ionako nisi ti

nego tvoj javni lik, koji nema pre-

vi{e veze s tobom kao osobom.

?Pro{lo je ve} vi{e od deset

godina kako u`ivate u holi-

vudskoj slavi. @alite li za ne-

~im?

- Mislim da je dio mene odu-

vijek pri`eqkivao to {to imam

danas, iako sam u stvarnom ̀ ivo-

tu sve osim glamurozna. I danas

mi se desi da se probudim depre-

sivna, kao i drugi

normalni qudi.

Slava nije je-

dnako sre}a.

?A

novac?

- Ma ni to, iako je odli~na utje-

ha. Kad se osje}a{ lo{e, ode{ u {o-

ping, nakupuje{ hrpu stvari za se-

be i prijateqe i onda si sre}an.

?Kad rezimirate svoju karije-

ru, koji je najgori film u ko-

jem ste se pojavili?

- Te{ko je re}i, bilo ih je

dosta. To ti se lako dogodi kad si

mlad. Bira{ uloge koje su ti su-

per, a kasnije ne mo`e{ vjerova-

ti u {ta si se upustio.

Kao kad danas gleda{ neki

film koji ti je bio super kad si

bio mali, a sad ti je glup, ne mo-

`e{ vjerovati {ta ti je bilo to-

liko super u wemu. Vjerovatno }u

se za deset godina ~udom ~uditi

u kojim sam filmovima danas glu-

mila. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

PRENOSIMO ALI[IJA SILVERSTON, GLUMICA

26. i 27. februar 2005. ESTRADA 13

NOVAC JE DOBRA UTJEHA Nije ta~no da sam rekla da je ~okolada boqaod seksa, ka`e Ali{ija koja je svoju linijudotjerala tek kada je postala vegetarijanka

@IVOTIWE - ^esto ugostim pse luta-

lice, a prije bih umrla nego

obukla pravo krzno. Na zabavi

povodom premijere "Diplom-

ca#, trebala sam nositi haqi-

nu Ane Klajn, ali kad sam sa-

znala da ona ujedno proizvodi

krznene jakne od zeca, odmah

sam to odbila.

Ugodno sam se iznenadila

kad je ta jakna zbog toga povu-

~ena iz proizvodwe. Onda sam

shvatila da moja borba ima smi-

sla. Ta kompanija od tada nema

veze s pravim krznom.

KLUB POZNATIH

Zajedno na dodjelu

Oskara I

ako nekada{wi "zlatni

par# Holivuda demantuje

bilo kakvu mogu}nost po-

mirewa, procurile su informaci-

je da bi Bred Pit i Xenifer Eni-

ston mogli ruku pod ruku da u{e-

taju na dodjelu "Oskara#, u nedjequ

nave~e.

Wihovi zajedni~ki prijateqi

tvrde da }e tim potezom dokazati

svima da su i nakon prekida osta-

li bliski i dobri prijateqi.

- Smatraju da bi pojavqivawe

na takvom doga|awu sa nekim dru-

gim moglo izazvati pretjeranu me-

dijsku zbrku - objasnio je neimeno-

vani izvor.

Samo nedjequ dana ranije pro-

curila je i vijest da je Bred svojoj

biv{oj supruzi priredio ogromnu

ro|endansku zabavu, ~ime su tako-

|e podstaknute glasine o mogu}em

pomirewu para koji se razi{ao

prije nepunih mjesec dana. ¥

HOLIVUDSKI "ZLATNI PAR" I DAQE U DOBRIM ODNOSIMA

Xenifer Eniston i Bred Pit: Ostali dobriprijateqi

NOVE FOTOGRAFIJENAOMI KEMPBEL

Obna`ena za `rtve cunamija

Britanski top-model Nao-

mi Kempbel slikala se ob-

na`ena za Pirelijevu mod-

nu kolekciju, ~ija kampawa usko-

ro po~iwe u Parizu, i te foto-

grafije bi}e prodate na aukciji

~iji je ciq da se sakupi novac za

djecu nastradalu u decembarskom

cunamiju u Aziji.

Osim fotografija na koji-

ma je sama u veoma interesant-

nim pozama, Naomi je snimila

i fotografije sa mu{kim mode-

lom Tajsonom Bekfordom. Sli-

ke neodoqivo podsje}aju na one,

koje je svojevremeno uradila

kontroverzna Grejs Xons sa svo-

jim bratom. Slike koje je radio

~uveni francuski fotograf

Patrik Demar{ije izlo`ene su

u "Toni [afrazi galeriji# u

Wujorku. ¥

RASEL KROU OSUDIO KOLEGE KOJISNIMAJU REKLAME

Razo~arao ga De NiroP

opularni glumac Rasel Krou je u intervjuu za

magazin "Pipl# `estoko napao svoje kolege ko-

ji snimaju reklame.

- Ne koristim svoju slavu da bih zaradio za `ivot.

Ne snimam reklame za odijela u [paniji kao Xorx Klu-

ni, ili za cigarete u Japanu poput Harisona Forda.

Qudi mi ka`u: "Slu{aj, ti si sam kriv {to ne kori-

sti{ priliku da lako zaradi{ pare.# Ali za mene tu je

rije~ o skrnavqewu, koje je u potpunoj suprotnosti sa

ugovorom, koji imamo sa publikom. Pogledajte De Ni-

ra koji reklamira "Ameriken ekspres#. Dodu{e, to ni-

je prvi put da me je on razo~arao, to traje ve} du`e vri-

jeme - ka`e Rasel Krou. ¥

VEZA [ARLIZ TERON I STJUARTA TAUNZENDA

Vjen~awe u IrskojS

lavna ju`noafri~ka glumica i oskarov-

ka [arliz Teron i irski glumac Stjuart

Taunzend namjeravaju da svoju vezu usko-

ro kruni{u brakom.

Prema pisawu ameri~kog lista "Wujork

post#, Teronova i Taunzend koji su zajedno ve}

dvije godine voqeli bi da se do kraja ove go-

dine vjen~aju u Dablinu. Dvoje zaqubqenih ne-

davno su igrali u filmu "Head in the Clouds",

ratnoj drami u kojoj su glumili upravo - zaqu-

bqeni par. ¥

I Kana|anka i Amerikanka

Kanadska pjeva~ica Alanis Moriset postala je

ameri~ka dr`avqanka. Tridesetogodi{wa pje-

va~ica je bila me|u pet hiqada qudi, koji su po-

lo`ili zakletvu kao ameri~ki dr`avqani na sve~ano-

sti organizovanoj u Los An|eles Konven{n centru.

Ali, Alanis nije time "okrenula le|a# Kanadi,

ve} sada ima dvojno dr`avqanstvo.

- Nikada ne}u odustati od kanadskog dr`avqanstva.

Smatram se Kana|ankom-Amerikankom. Amerika je

bila stvarno dobra prema meni i osje}ala sam se do-

brodo{lom ~im sam do{la u tu zemqu - istakla je

Alanis Moriset. ¥

XEJMI FOKS O WE@NIJEM POLU

@ena kao "mercedes"

Xejmi Foks, mladi glumac nominovan za naj-

boqu mu{ku ulogu u filmu "Rej#, otkrio je

kako je jednom u krevetu bio s pet `ena.

- Najve}i broj `ena s kojima sam bio u kre-

vetu odjednom je pet. Le`ali smo i gledali tele-

viziju, to je sve {to smo radili. Gledali smo za-

ista lijep program - na{alio se Foks.

Na veze sa `enama gleda kao i na automobi-

le.

- Kupi{ "mercedes#, i to nov. Vozi{ ga ne-

koliko godina, ali onda vidi{ drugi "merce-

des# i po`eli{ ga. Ali, tada shvati{ da ti taj

noviji zaista vi{e odgovara. A ja sam jo{ u po-

trazi za svojim "mercedesom# - priznaje Xej-

mi Foks. ¥

ALANIS MORISET DOBILA DRUGO DR@AVQANSTVO

C MY K

C MY K

P~ele mogu da `ive samo u

zajednici. P~eliwa zajed-

nica nema uslova za ̀ ivot

van sa}a. Ako odvojimo p~ele od

sa}a one }e izgraditi novo sa}e

ili }e uginuti.

U vo{tanim }elijama sa}a ra-

ste p~eliwi plod. Samo u gnije-

zdu, na sa}u, p~ele su u stawu da

odr`avaju temperaturu pri kojoj

se razvijaju larve. Van }elije ne

mogu da se rode ni p~ele radili-

ce, ni matica, ni trutovi.

Ako nema }elije, matica ne-

}e snijeti nijedno jaje. Kad nema-

ju sa}e, p~ele ne skupqaju ni nek-

tar ni cvjetni prah. Samo u vo-

{tanim }elijama sa}a nektar se

pretvara u med, a cvjetni prah u

zrelu polensku hranu.

Ako p~eliwa porodica ima i

najmawe uslove za ̀ ivot, kao {to

su dupqa, prazan sanduk, slamena

korpa, zemqana cijev ili ne{to

sli~no, ona odmah po~iwe da is-

puwava {upqinu sa}em.

Gnijezdo od vo{tanog sa}a u

kome raste p~ela i tijesne uli~i-

ce u kojima te~e wen `ivot su

prirodni uslovi potrebni za ̀ i-

vot i rad ovog korisnog in-

sekta. Ta nasqedna potreba

odvija se sa veoma preciznom

ta~no{}u i podjelom rada da

se mo`e govoriti o "zapre-

pa{}uju}oj arhitektonskoj

sposobnosti obi~ne p~ele#,

o "apsolutnom savr{enstvu

sa}a s ta~ke gledi{ta eko-

nomije rada i voska#, o tome

da je gra|evinski instinkt

p~ele "najveli~anstveniji od

svih instinkata#...

Me|utim, pored ovih zna-

~ajnih korisnih i zadivquju-

}ih osobina, p~ele imaju i

neke koje se, na prvi pogled,

ne bi mogle od wih o~ekiva-

ti.

Dokazano je da p~ele ne po-

ma`u jedna drugoj u nevoqi. Ako

je neka p~ela zapetqana u pauko-

voj mre`i, mnoge }e proletjeti

mimo we, ali joj ni jedna ne}e pri-

}i da joj pomogne. Tako|e, stoti-

ne p~ela }e nastaviti mirno da

piju vodu pored neke utopqeni-

ce; nijedna joj ne}e pomo}i.

U borbi p~ele s neprijate-

qem, s muvom ili osom, u~estvuju

jedna do dvije, a sa bumbarom

i pet do {est p~ela. Primi-

je}eno je da ta borba nije sin-

hronizovana, tako da p~ele

smetaju jedna drugoj. Dok jed-

na poku{ava da `aokom ubi-

je protivnika, druga ga dr-

musa tako da poku{aj udara `ao-

ke ne poga|a ciq. [to se protiv-

nik energi~nije brani, to su i

p~ele vi{e usmjerene na wega.

Ako ubacimo u ko{nicu neku

lutku bumbara ili str{qena, vi-

dje}emo s kakvom `estinom p~e-

le napadaju uba~enu lutku i brzo

je uni{tavaju.

Smatra se da je prirodno da

ve}ina p~ela ne obra}a pa`wu na

borbu u wihovoj blizini. To se

obja{wava time {to mlade p~e-

le koje izlaze iz ko{nice na u~e-

we prvih poleta ili da prihvata-

ju nektar, tako da one nisu dora-

sle da se bore, nisu dorasle niti

su osposobqene za stra`arsku slu-

`bu.

P~ele koje se vra}aju sa tova-

rom trude se da se {to prije oslo-

bode tereta koje su donijele. Na

taj na~in samo mali broj p~ela

mo`e u~estvovati u odbrani gni-

jezda. Ostale idu svojim putem i

obavqaju svoj dio posla.

No, p~ele znaju da budu i so-

lidarne. Ukoliko p~ela usqed ne-

vremena potra`i uto~i{te u tu-

|oj ko{nici bi}e primqena.

P~ele prepoznaju da li je "ko-

leginica# koja se pojavila na le-

tu ko{nice kradqivica ili ni-

je. Ukoliko ona nosi tovar nek-

tara ili polena i `eli da u|e u

ko{nicu koja nije wena, p~ele te

ko{nice }e je primiti. Wima je

u interesu da nektar u|e u ko{ni-

cu te blagonaklono primaju p~e-

lu iz tu|e ko{nice.

¥ @ivko VUJI]

MALA [KOLA P^ELARSTVA

IPAK NISU SAVR[ENEPored svih zadivquju}ih osobina, p~ele imaju i nekekoje kvare

"op{ti utisak o wima". Na primjer,

ne poma`u se u nevoqi, a u borbi protiv neprijateqajedna drugoj smetaju TESLA O P^ELI

Veliki je ~ovjek onaj koji svojim

umnim darovima i sposobnostima nat-

krije ostale qude, koji kao {to p~ela

prikupqa med, prikupqa znawa i ot-

kriva nove istine, ali sve to kruni{e

qubavqu prema ~ovje~anstvu, da mu po-

mogne da {to prije iza|e iz bijeda ko-

je ga pritiskaju: straha, gladi, nezna-

wa, bolesti. Nisu veliki oni koji po-

ni`avaju ~ovjeka, ve} oni koji oboga}u-

ju wegovo duhovno nasqedstvo i time

poma`u wegovoj sre}i.

Gledaju}i u daleku budu}nost, ja vi-

dim dru{tvo vrlo sli~no p~eliwem, sa

ukinutim svim rasnim i nacionalnim

razlikama.

(Iz kwige "Tako je govorio Tesla#)

MED I MLIJEKO Kad se koristi kao hrana med se u

organizmu iskori{tava 100 odsto. To

potvr|uje i primjer ameri~kog qekara

koji se dobrovoqno u toku ~etiri mje-

seca podvrgao dijeti koja se sastojala

samo od mlijeka i meda i osje}ao se od-

li~no.

Pro{le nedjeqe u prosto-

rijama Svetosavske omla-

dine u Bawoj Luci odr`an

je izuzetno posje}en sastanak ne-

vladinih organizacija i prijate-

qa Vrbasa.

Ciq ovog sastanka je bio da

se dogovore na~ini daqe borbe

za za{titu "mom~ine# Vrbasa od

daqe izgradwe brana i hidroe-

lektrana. Inicijatori su bili

nevladina organizacija "Mladi

istra`iva~i#, Rafting klub ,

"Eko mre`a#, a odazvali su se i

predstavnici drugih nevladinih

organizacija, udru`ewa p~elara,

ribolovaca, lovaca, potom {uma-

ri, izvi|a~i...

Na zadovoqstvo organizato-

ra skupu su prisustvovali i po-

znati borci za o~uvawe zdrave

`ivotne sredine profesori Bra-

nislav Nedovi} i Vaso Bojani}.

Na samom sastanka moglo se

~uti dosta argumenata za obusta-

vqawe planiranih aktivnosti na

gradwi hidroelektrana na Vrba-

su.

Zakon o slobodi pristupa in-

formacijama omogu}io je da Ko-

alicija za za{titu Vrbasa do|e

do podataka iz ugovora o konce-

siji za izgradwu hidroelektrana

na Vrbasu. Prema tvrdwama ~la-

nova Koalicije u~iweno niz gre-

{aka u predradwama prije pot-

pisivawa tog ugovora i usvajawa

u Narodnoj skup{tini Republi-

ke Srpske.

U BiH postoji ~ak {est va-

`e}ih Zakona o za{titi `ivot-

ne sredine koji su u skladu sa nor-

mama Evropske unije iz kojih ne-

dvosmisleno proizilazi da pra-

vo na 250 kilometara toka Vr-

basa, odnosno svih rje~nih toko-

va, pripada svima, a ne samo uskom

krugu qudi. Da li }e ovaj argu-

ment Koalicija mo}i da koristi

u svojoj borbi, ostaje da se vidi.

Ina~e, poznato je da u cijelom

svijetu vlada energetska kriza,

ali su pravila pona{awa jasna:

nauka nakon izu~avawa proble-

matike daje preporuke, a zakon

{titi sve prirodne resurse. Za-

to u Koaliciji za za{titu Vrba-

sa nagla{avaju da se studija uti-

caja na `ivotnu sredinu ne mo`e

uraditi preko no}i, bilo ko da je

potpisuje.

Danas, kada se na na{oj pla-

neti intenzivno mijewa klima,

istovremeno se mijewa i vodni

re`im, pa i bilans voda. Cijena

kvalitetne pitke vode u svijetu

rapidno raste (cijena litra pit-

ke vode i litra nafte su na svjet-

skom tr`i{tu pribli`ile), a zna

se da je Vrbas i wegov sliv ima-

ju u velikim koli~inama.

Izgradwom planiranih hi-

droelektrana na Vrbasu, ova ri-

jeka }e se, upozoravaju u Koali-

ciji, prakti~no pretvoriti u niz

jezera izme|u Bawe Luke i Jajca.

S obzirom na to da se ovo pod-

ru~je vodom snabdijeva najve}im

dijelom iz fabrike vode u Novo-

seliji, do}i }e u pitawe kvali-

tet vode. Jer, dobro je poznato da

je voda iz akumulacija znatno lo-

{ijeg kvaliteta u odnosu na br-

ze rijeke. Zato zaqubqenici u

Vrbas poru~uju: "Ne}u baru...#

Neko od u~esnika ovog skupa

je naglasio da je i sam kawon Vr-

basa izuzetan istorijski spome-

nik, a spomenuta je i stara pri-

~a prema kojoj je, kada se gradio

put kroz kawon, kilogram kame-

na pla}an kilogramom zlata.

Bilo je i raznoraznih drugih

argumenata protiv gradwe hidro-

elektrana. Me|u wima i onaj da

wema~ki konzorcijum koji bi tre-

balo da gradi elektranu u prvom

dijelu imena ima naziv "Meser{-

mit#, {to aludira na nacisti~-

ke avione koji su tokom Drugog

svjetskog rata bombardovali na-

{e gradove.

Profesor Branislav Nedo-

vi} je istakao da bi nove akumu-

lacije sigurno u~inile ekocid i

da se bez ozbiqne studije ne bi

smjelo pristupiti izgradwi bra-

na i hidroelektrana.

^lanovi "Ekomre`e#, "Mla-

dih istra`iva~a# i drugih nevla-

dinih organizacija istakli su da

su prema mi{qewu Svjetske ko-

misije za brane, velike brane neo-

dr`ivi i neisplativi objekti.

One ne doprinose smawewu siro-

ma{tva, jer dovode do korupcije

me|u elitom, a izme|u ostalog na

ovakvim objektima uglavnom do-

miniraju strani konsultanti i

izvo|a~i radova. Zato Svjetska

komisija za brane preporu~uje

preusmjeravawe u druge, obnovqi-

ve i alternativne izvore ener-

gije.

U svakom slu~aju jasno je da je

energija u dana{wim uslovima

neophodna, ali postoje brojni ar-

gumenti koji ka`u da se i Vrbas

mora sa~uvati od uni{tavawa.

Ako je Una jedina, Vrbas je si-

gurno jedini...

Osim toga, ne treba zabora-

viti ni ~vrstu, gotovo emotivnu

vezu Bawolu~ana i Vrbasa. Neki

od savremenih hroni~ara Bawe

Luke ka`u da on izvire i ulije-

va se u tom gradu, da nikuda ne

ide...

Bawa Luka se, uostalom, u

sredwem vijeku i zvala Vrba-

{ki Grad, i bila utvr|ewe ko-

je je ~uvalo sve ostale gradove

na Vrbasu od protivnika sa sje-

vera. U tom nizu bjehu Zve~aj,

Krupa, Bo~ac, Jajce, Vijenac...

Podsje}aju}i na ovu ~iwenicu,

mnogi su skloni tvrdwi da je

danas, u druga~ijim uslovima i

sa druga~ijim motivima, pono-

vo potrebno ustati u odbranu

Vrbasa. Ovoga puta, sa svih

strana.

¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

KOALICIJA ZA ZA[TITU VRBASA SVE JA^A

26. i 27. februar 2005.MOZAIK14

(Snimio D. BORKOVI])

RIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTRIJEKOM TE^E @IVOTAktivisti Koalicije smatraju da su argumentiu wihovim rukama i svjesni potreba za energijom, tra`eda se ona tra`i mimo Vrbasa

MEDIJI U~esnici sastanka su pri-

mijetili da su u po~etku aktiv-

nosti na za{titi Vrbasa doma-

}i mediji bili masovno na stra-

ni boraca na o~uvawu zdrave

`ivotne sredine. Prema ocjeni

u~esnika skupa, mediji su se,

me|utim, "postepeno povukli#.

DATUMI Koalicija za odbranu Vr-

basa poku{a}e zna~ajne datume

koji su pred nama staviti u slu-

`bu ciqeva za koje se zala`e.

Tako }e se 14. mart, me|unarod-

ni dan borbe protiv brana, 22.

mart Svjetski dan voda, 23. mart

Svjetski meteorolo{ki dan i

22. april, Svjetski dan plane-

te Zemqe i Dan oslobo|ewa Ba-

we Luke iskoristiti za javne

istupe i manifestacije ~iji je

ciq za{tita Vrbasa.

Pored makadamskog puta

od Vlasenice prema pi-

tomom selu Kozija Ravan

na zapadnim obroncima brda

Viselac, putnik namjernik ne

mo`e da ne zastane pored neo-

bi~ne ~esme.

Na wenom pro~equ su ispisa-

ni neobi~ni stihovi: "Ova voda

radi lijeka/ Popij ~a{u mjesto

lijeka/ Ja narodu sad napravih

zgodu/ Neka pije ovu zdravu vo-

du#.

^esma je u vlaseni~kom kra-

ju poznata kao "Damjanova voda#,

a ime je dobila po Damjanu Osto-

ji}u, starini iz Kozije Ravni ko-

ji je ukrotio planinski izvor.

Vlaseni~ani }e vam, re}i da je

"Damjanova voda# najzdravija i

naj~istija u Vlasenici i okoli-

ni.

- Sa pokojnim sinom Vlada-

nom, koji je kao hrabar borac u

otaxbinskom ratu, nesre}no po-

ginu potkraj 1992. godine, sagra-

dio sama bazen i ~esmu jo{ 1987.

godine - veli {ezdesetosmogodi-

{wi starina.

@elio je da kvalitetnu i ~i-

stu vodu koja izvire na Viselcu,

za koju je saznao kao dijete od svog

djeda Ne|e pribli`i svima koje

put navede stazom prema Kozjoj

Ravni.

- Neka narod ima gdje i sa ~im

da se okrijepi i odmori du{u, a

bogami i da se lije~i od kojeka-

kvih bole{tina. U wenu qeko-

vitost se, ruku na srce, ja nisam

uvjerio ali jesu neki koji su je pi-

li - veli Ostoji}.

Prema pri~ama Damjanovog

djeda Ne|e, jo{ je wegov otac, a

Damjanov pradjeda tvrdio da je

voda qekovita i da poma`e mu-

{karcima i `enama koji ne mo-

gu da dobiju djecu.

- Nekoliko qudi iz Vlaseni-

ce mi je reklo da je voda wima

pomogla. Pa, vidite da i sada qu-

di dolaze sa fla{ama i kaniste-

rima da nato~e ove vode - veli

Damjan koji je o svom tro{ku

utvrdio kvalitet ove vode.

Naime, wen uzorak je nosio na

analizu u Loznicu i Novi Sad i

uvjerio se u wenu ~isto}u i is-

pravnost. Damjan tako|e nagla-

{ava da u proqe}e kad se otapa-

ju swegovi i na jesen kad su veli-

ke ki{e, skoro sve vode u vlase-

ni~koj op{tini se zamute, a, ova

nikada.

Me|u mnogobrojnim putnici-

ma namjernicima koji su pohodi-

li "Damjanovu vodu# bilo je i

zlonamjernika koji su vi{e puta

kvarili slavinu, za~epqavali ci-

jevi, pa je Damjan morao stalno da

popravqa.

- Dosjetio sam se 1990. godi-

ne, pa sam na bo~noj strani ispi-

sao nove stihove: "Ko pokvari

ovu vodu / Nek mu odmah na grob

odu!#, i vjerovali ili ne vi{e

nikada niko nije ni poku{ao da

je pokvari - ka`e uz smijeh Da-

mjan.

Starina se nada da }e se na-

}i neko da mu pomogne da po{a-

qe uzorak vode na jo{ jednu ana-

lizu, koja bi zaista utvrdila da

li je wegova voda qekovita. A

~ista i zdrava jeste sigurno.

¥ Zoran JOVANOVI]

ZABIQE@ENO U OKOLINI VLASENICE

Damjan Ostoji} kraj ~esme: Popij ~a{u umjesto lijeka

Qekovita Damjanova voda

RIJEKOM TE^E @IVOT

Indijski arheolozi po~eli

su podvodna istra`ivawa

mjesta na kojem se, kako vje-

ruju, nalaze drevni grad i dijelo-

vi hrama otkriveni poslije udara

cunamija na obale stoqetnog sve-

tili{ta Mahabalipuram.

Tri kamene strukture oslika-

ne crte`ima `ivotiwa otkrivene

su u blizini tog obalskog grada

koji je pogodio veliki plimni ta-

las. S povla~ewem vode i uklawa-

wem naslaga pijeska, na svjetlo da-

na izbile su strukture koje su naj-

vjerovatnije dijelovi luke izgra-

|ene u sedmom vijeku.

Mahabalipuram je odavno po-

znat po svojim rasko{no ukra{e-

nim hramovima koji su uvr{teni

na popis svjetske ba{tine i koje

godi{we posjete hiqade turista

i hinduisti~kih hodo~asnika. Pre-

ma pisawu britanskih putopisa-

ca, na tom podru~ju je nekad bilo

sedam pagoda, od kojih je {est po-

topilo more.

Arheolozi ka`u da su crte`i-

ma lavova, slonova i paunova re-

dovno ukra{avani zidovi hramova

tokom perioda Palave u sedmom i

osmom vijeku. Prona|ene struktu-

re mogle bi biti dijelovi pozna-

tih pagoda. Povla~ewem mora i

pomicawem obale o~ekuju se novi

dokazi. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

26. i 27. februar 2005. KOLA@ 15

1. ^istili{te je dio:

a) Gargantue i Pantagruela

b) Bo`anstvene komedije

v) Zlo~ina i kazne

2. "Paviqon broj 6# napisao je:

a) ^ehov

b) Krle`a

v) Mopasan

3. ^ernozem je vrsta:

a) ptice

b) omorike

v) zemqi{ta

4. ^arapi}eva buna je podignuta

protiv:

a) Kneza Milo{a

b) Vo`da Kara|or|a

v) Dahija

5. Rije~ "cunami# je:

a) indone`anska

b) japanska

v) kineska

6. Milo{ Crwanski je ro|en u:

a) Poqskoj

b) Ma|arskoj

v) Rumuniji

7. Crni sqez ili:

a) gu{~ija trava

b) pa~iji kqun

v) lisi~iji rep

8. Kod Srebrenice je bawa:

a) Topli Guber

b) Bijeli Guber

v) Crni Guber

9. Crveni vjetar je:

a) ruska kowica

b) zapaqewe ko`e

v) orkanski vjetar

10. Soli limunske kiseline su:

a) citrati

b) citriti

v) citroni

11. ^emerno (1579 m) je planina u:

a) Srbiji

b) Hrvatskoj

v) BiH

12. Besemerovim postupkom se

dobija:

a) bronza

b) srebro

v) ~elik

13. Predio izme|u S. Mitrovice i

[apca je:

a) Mi{ar

b) ^evrntija

v) Deligrad

14. Jedan ~vor iznosi:

a) 1852 m/~as

b) 1010 m/~as

v) 988 m/~as

15. Vodeni ~asovnik je:

a) akvamer

b) hidrostat

v) klepsidra

16. Citologija je nauka o:

a) drve}u

b) satelitima

v) }eliji

17. ^arda{ je narodna igra:

a) Poqaka

b) Ma|ara

v) Kozaka

18. Flora je bogiwa:

a) ra|awa

b) cvjetawa

v) sre}e

19. Cirka je:

a) ta~no

b) otprilike

v) neta~no

20. ^imborazo je:

a) vulkan

b) planina

v) jezero

KVIZ

Odgovori:

1-b, 2-a, 3-v, 4-a, 5-b, 6-b, 7-a, 8-v, 9-b, 10-a, 11-a, 12-v, 13-b, 14-a, 15-v, 16-v, 17-b, 18-b, 19-b, 20-a.

Provjeritesvoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

Sve se odvija sporo i mukotrpno, ali

uspjeh ne}e izostati. Evidentni su gu-

bici i neadekvatno rukovawe novcem,

{to potencira stawe nezadovoqstva.

Posao: Mogu}e su drasti~ne promjene. Ukoliko ne

ukqu~ite razum, posqedice }e biti dalekose`ne.

Stresovi i sva|e mogu poremetiti neke planove.

Zdravqe: Nervoza i stresovi utica}e na pogor{a-

we zdravstvene situacije. Koliko }ete mo}i ovim

tempom da izdr`ite? Problemi sa organima za va-

rewe.

Qubav: Jedina pokreta~ka snaga u narednom perio-

du jeste saznawe da ste voqeni. Planirate da sa

partnerom otputujete na nekoliko dana. Ispravno.

Bik (21.4 - 20.5)

Zbog ne~ega }ete morati da se li{i-

te sopstvenog komoditeta. Pokorava-

te se trenutnoj situaciji, sve zarad

budu}eg uspjeha.

Posao: Bi}ete u situaciji da donosite va`nu odlu-

ku. Iako je prisutan strah od promjene, on je bezraz-

lo`an, po{to ste na pragu uspjeha.

Zdravqe: Nije najboqe. Mogu}i su boravci u bol-

nicama i ustanovama neadekvatnog tipa; ako ne zbog

vas, ono zbog nekog iz bli`e okoline.

Qubav: Na emotivnom planu mo`ete o~ekivati dra-

sti~nu i iznenadnu promjenu. Shvati}ete da part-

ner ni izdaleka nije onakav kakvog ste ga zami{qa-

li.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Pod sna`nim ste uticajem osje}awa,

{to ba{ i nije dobro. Komunikacija

je slaba. Morate povesti ra~una o iz-

govorenim rije~ima. Ponekad je boqe

}utati.

Posao: Zbog preosjetqivosti, mo`ete zapasti u lo-

{e odnose sa kolegama. Planirate nove poteze, ali

na samu realizaciju morate sa~ekati.

Zdravqe: Ono je sklop trenutnih osje}awa, pa je

stoga na udaru. Po{to prikrivate nezadovoqstvo,

osjeti}ete posqedice stresa.

Qubav: U{li ste u nov, povoqniji period, bar kad

su emocije u pitawu. Odluka koju }ete donijeti iz

korijena mijewa `ivotni tok. Svjesni ste gre{aka

prema partneru.

Rak (21.6 - 20.7)

Patwe kroz koje prolazite poma`u

vam da duhovno napredujete. Optere-

}uju vas prijateqi koji stalno o~eku-

ju neku pomo} od vas.

Posao: Napokon je nastupilo zati{je. Ono vam po-

ma`e da prikupite energiju za nove `ivotne pobje-

de. Mirno analizirate situaciju i uo~avate gre-

{ke.

Zdravqe: Zdravstvena situacija se popravqa sama

od sebe. Ipak, razmislite kako da definitivno iza-

|ete na kraj sa bolestima koje se te{ko mogu dijag-

nostikovati.

Qubav: U raskoraku ste izme|u ma{te i stvarnosti.

Jo{ uvijek je izlaz iz krize neuhvatqiv, po{to ne-

mate jasnu predstavu o tome {ta ho}ete.

Lav (21.7 - 21.8)

Puni ste kreativne snage i u fazi o~e-

kivawa priznawa. Po{to planirate

neke lijepe stvari, budite realniji

kako biste izbjegli razo~arawa.

Posao: Zahvaquju}i istrajnosti, posti`ete zapa-

`ene rezultate. Do izra`aja dolazi jedna od va{ih

dobrih osobina - strpqivost. Velikodu{ni ste!

Zdravqe: Nije tako lo{e. Okre}ete se onim obla-

stima `ivota koje vam vra}aju duhovni mir i rav-

note`u. U harmoniji ste sa samim sobom.

Qubav: Nastupilo je zati{je. Ili ste se pomirili

sa trenutnim stawem, ili pak smi{qate nove na~i-

ne kako da voqenu osobu jo{ vi{e pridobijete.

Djevica (22.8 - 22.9)

Zbog ~ega se lo{e osje}ate? Zbog ~e-

ga mislite da su vam sve la|e potonu-

le? Mnoge promjene koje su vas zade-

sile kvare neke planove.

Posao: Na poslu vladate situacijom, u fazi ste ~e-

kawa. Ukoliko budete stalo`eni, ostvari}ete usp-

jeh. Sjetite se sli~ne situacije iz pro{losti i iz-

vucite pouku.

Zdravqe: Lo{ period je za vama. Osje}ate se dobro,

ali jo{ uvijek ne vjerujete da ste prebrodili kri-

zu. Malo ste hipohondri~ni.

Qubav: Do`ivqavate ekspanziju na tom poqu. Red

je da se i vama ne{to lijepo desi. Uspje}ete da na

svim poqima budete aktivni, tako da qubav ne}e tr-

pjeti.

Vaga (23.9 - 22.10)

Pred zna~ajnim ste promjenama. Ula-

zite u novo razdobqe `ivota. Nau~i-

li ste se na nekim gre{kama i ne `e-

lite vi{e da ih ponavqate.

Posao: U narednom periodu o~ekujte puno rada, ali

i mogu}nost unapre|ewa. Neke va{e ambicije sada

}e se realizovati. Novac je na vidiku!

Zdravqe: Neraspolo`ewe samim sobom lo{e uti~e

na zdravqe. Tvrdoglavi ste, paranoi~ni i konstant-

no nervozni. Problemi sa ko`om i kostima.

Qubav: Zaplovili ste u mirnije vode. Vjerni ste

partneru i vi{e od izlazaka vam, za divno ~udo,

prija ku}na atmosfera. Dokle }e to da vas dr`i?

[korpija (23.10 - 22.11)

Dobro se osje}ate samo ukoliko vas

niko ni u ~emu ne sputava. U protiv-

nom, pokaza}ete zube. Niste neko ko

trpi maltretirawa sa strane, odlu~no

se suprostavqate

Posao: Trenutni zastoj pra}en je i lo{om materi-

jalnom situacijom. Ako stvari na poslu nastave da

se odvijaju ovim tempom, bi}e problema.

Zdravqe: Mogu}i su zdravstveni problemi hroni~-

nog karaktera. Budite strpqivi i poja~ajte imuni-

tet.

Qubav: Mogu}i su nesporazumi sa voqenom osobom.

Razlozi zbog ~ega je do`ivqavate kao napornu zai-

sta su opravdani. Nova strasna veza je na pomolu.

Strijelac (23.11 - 20.12)

U fazi ste odmora od napornog posla

i prikupqawa snage za nova radna do-

stignu}a. Polako ali sigurno rje{a-

vate jedan po jedan problem.

Posao: Zbog situacije na poslu ste, blago re~eno,

bolesni. Iako ste puni radnog elana i kvalitetni,

okolina ne dozvoqava da ove va{e osobine do|u do

izra`aja.

Zdravqe: Lako se umarate i jo{ lak{e nervirate.

Zabrinuti ste zbog izvjesnog zdravstvenog proble-

ma, posebno zato {to ste svjesni da on iziskuje

ozbiqniji tretman.

Qubav: Mogu}e su sva|e sa partnerom, i to sva|e oko

para. Finansijska situacija u kombinaciji sa lo{im

zdravqem lako mo`e poremetiti ionako labavu emo-

tivnu vezu.

Jarac (21.12 - 19.1)

Dolazite do du{evnog mira. Shvatate

da ste se nervirali zbog gluposti i

rje{avate da vi{e pa`we posvetite

sebi i svom izgledu. Stav je ispravan.

Posao: Na poslu je nastupila totalna zbrka. Iako

svi poku{avaju da vas izbace iz takta, to ne}ete do-

zvoliti. Problem mo`e biti pogre{no izgovorena

rije~ zbog koje }ete se kajati.

Zdravqe: Lo{a komunikacija sa okolinom je djeli-

mi~an uzrok lo{eg zdravqa. Izbjegavate nervira-

wa, ali ih sakupqate i talo`ite u podsvijest. Pod-

viknite ako treba.

Qubav: Zabrinuti ste zbog partnerovog zdravqa.

Mnogi slobodni pripadnici znaka ne mogu da ostva-

re zadovoqavaju}u vezu, jer prave pogre{an izbor.

Vodolija (20.1 - 18.2)

Ku}a zahtijeva puno obaveza. Zima je

u toku, pa }ete dio svoje energije is-

koristiti i na neke trivijalne poslo-

ve.

Posao: Na poslu su mogu}i problemi i nezadovoq-

stva. Mo`ete postati `rtva tra~eva ukoliko se ne

distancirate od saradnika. Previ{e ste iskreni.

Zdravqe: Psihi~ki problemi u kombinaciji sa hro-

ni~nim lako vas mogu u~initi `rtvom povrede. Lo-

{e rukovawe ku}nim aparatima i opasnost u saobra-

}aju.

Qubav: Na emotivnom planu vam ne cvjetaju ru`e.

Imate osje}aj kao da su vas svi napustili. Zabrinu-

ti ste zbog toga, ali se nadate da }e biti boqe.

Ribe (19.2 - 20.3)

U sve se previ{e unosite. Mnogi po-

stupci su bazirani na intenzivnim

strastima. Glavna pokreta~ka snaga na-

redne nedjeqe je, vjerovali ili ne, no-

vac.

Posao: Ukoliko iskoristite sve svoje talente, bi-

}ete zadovoqni ne samo poslom ve} i onim {to pro-

sto obo`avate - parama. Svi ih mi volimo, ali vi to

otvoreno priznajete!

Zdravqe: Ukoliko ste imali problema, ove nedjeqe

}ete ih uspje{no rije{iti. Zdrave Ribe mogu se raz-

boqeti, a bolesne }e ozdraviti.

Qubav: Razra~unavawa sa partnerom ove nedjeqe mo-

gu biti definitivna. Ne dozvolite da vas to izba-

ci iz ravnote`e, ali i ne potiskujte probleme.

NEDJEQNI HOROSKOP

Prema izvje{taju nau~nika

inteligencija vjerovatno

nije zavisna od jezika. Tim

britanskih nau~nika utvrdio je da

pacijenti koji su izgubili sposob-

nost razumijevawa gramatike i da-

qe mogu obavqati matemati~ke

operacije.

To ukazuje da matemati~ko ra-

zumijevawe mo`e postojati i bez

govora. Nau~nici su dosad vjero-

vali da je jezik kqu~na osobina

koja procese qudskog razmi{qa-

wa ~ini razvijenijima od `ivo-

tiwskih, te da je on osnova dru-

gih, vi{ih intelektualnih funk-

cija.

Me|utim, istra`ivawe bri-

tanskog tima ukazuje da inteli-

gencija i jezik ne moraju biti ta-

ko blisko povezani. Stru~waci su

prou~avali tri pacijenta koji su

bolovali od te{kog oblika afa-

zije - nisu mogli da razumiju gra-

matiku niti da se pravilno gra-

mati~ki izra`avaju.

Me|utim, kada su im predsta-

vqeni matemati~ki zadaci sli~ne

strukture nisu imali pote{ko}a

u wihovu rje{avawu. U ranijem is-

tra`ivawu pomo}u magnetne rezo-

nance francuski stru~waci su

utvrdili da se za rje{avawe ma-

temati~kih zadataka koristi li-

jevi predwi re`aw mozga koji ta-

ko|e slu`i za procesuirawe jezi-

ka, te su zakqu~ili da su ove dvi-

je funkcije povezane. Ako se rezul-

tati studije britanskih nau~nika

potvrde ponovo }e se otvoriti pi-

tawe {to je to {to qude razliku-

je od `ivotiwa. ¥

Stru~waci iz Nacionalnog la-

boratorije Los Alamos pred-

stavili su plan prema kojem bi

se energetske ~estice iz svemira mo-

gle koristiti za otkrivawe krijum-

~ara nuklearnog materijala.

Prilikom udara u vi{e dijelove

atmosfere kosmi~ki zraci stvaraju

muone koji bombarduju Zemqu gusto-

}om od jedne ~estice po kvadratnom

centimetru u minutu. Wihova bi pro-

dornost trebalo da omogu}i nau~ni-

cima da vide kroz debele zidove kon-

tejnera izgra|ene od olova ili ~eli-

ka u kojima krijum~ari obi~no skri-

vaju nuklearne materijale.

Muoni su naelektrisane ~estice

velike energije sli~ne elektronima,

a zahvaquju}i elektricitetu lako ih

je otkriti. Ve}ina muona mo`e se pro-

biti kroz sloj olova debqine od oko

1,8 metara, a nemaju {tetno djelova-

we poput rendgenskih ili gama zraka

koje su se dosad sa znatno mawim uspje-

hom koristili za otkrivawe krijum-

~ara na grani~nim prelazima.

Prototip detektora koji je pred-

stavqen biqe`i promjene u putawa-

ma i energijama muona prilikom pro-

laska kroz teret. Na osnovu tih po-

dataka mo`e se stvoriti trodimen-

zionalna slika i odrediti sastav

predmeta koji se u wemu nalaze. Mu-

oni ne ulaze u interakciju s materi-

jom te ne gube mnogo energije prili-

kom prolaska kroz atmosferu.

Me|utim, kada prolaze kroz gu-

{}e materijale interakcija s elek-

tronima u spoqnim orbitalama uzro-

kuje jonizaciju u kojoj gube energiju

koja je proporcionalna koli~ini ma-

terije kroz koju su se probili. Tako

se s lako}om mo`e otkriti uran, plu-

tonijum ili materijal koji bi treba-

lo da ih sakrije. ¥

BORBA PROTIV KRIJUM^ARA NUKLEARNOG MATERIJALA

CUNAMI OTKRIO GRADARHEOLO[KO NALAZI[TE U INDIJI

ISTRA@IVAWE OSNOVA QUDSKE INTELIGENCIJE

Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~Jezik nije kqu~

SVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJASVEMIRSKA POLICIJA

U susretima 26.

kola se sastaju: Bre-

{a - Sampdorija (su-

bota, 18 ~asova), Fi-

orentina - Udineze

(subota, 20.30), Palermo - Roma,

Re|ina - Kjevo, Bolowa - Li-

vorno, Kaqari - Atalanta, Ju-

ventus - Sijena, Lacio - Parma,

Le}e - Mesina (nedjeqa, 15),

Inter - Milan (nedjeqa, 20.30).

U susretima 23.

kola se sastaju: Jer-

menija Bilefeld -

Nirnberg, Borusija

Dortmund - Majnc,

Herta - Hamburger, Verder -

Bohum, Kaizerslautern - Volf-

sburg, Frajburg - Bajern, Han-

za - Borusija Menhengladbah

(subota, 15.30 ~asova), Bajer Le-

verkuzen - [tutgart, [alke -

Hanover (nedjeqa, 17.30).

U susretima

28. kola se sastaju:

Sautempton - Ar-

senal (subota,

13.45 ~asova),

Aston Vila - Ever-

ton, Kristal Palas - Birmin-

gem, Totenhem - Fulam (subo-

ta, 16.00), Man~ester junajted -

Portsmut (subota, 18.15), Wu-

kasl - Bolton (nedjeqa, 14.00),

Midlzbro - ^arlton (nedjeqa,

16.00).

U susretima 25.

kola se sastaju: Espa-

wol - Albasete, Ma-

jorka - Levante (su-

bota, 18.00 ~asova),

Numansija - Barselona (subo-

ta, 20.00), Deportivo - Real Ma-

drid (subota, 22.00), Osasuna -

Malaga, Seviqa - Rasing San-

tander, Saragosa - Viqareal

(nedjeqa, 17.00), Atletiko Ma-

drid - Real Sosijedad (nedjeqa,

19.00), Valensija - Betis (ne-

djeqa, 21.00).

U susretima 27.

kola se sastaju: Li-

on - Sent-Etijen (su-

bota, 17.15 ~asova),

Nant - Strazbur, Pa-

ri Sen @ermen - Bastija, Ni-

ca - Monako, Bordo - Kaen, Aja-

~io - Lens (subota, 20.00), Lil

- Ren (nedjeqa, 16.00), Okser -

Tuluz, So{o - Mec (nedjeqa,

18.00), Olimpik Marsej - Istr

(nedjeqa, 21.00). ¥

FRANCUSKA

[PANIJA

ENGLESKA

WEMA^KA

ITALIJA

BEOGRAD - Do prije neko-

liko mjeseci wegovo ime bilo je

prekriveno "plavom travom za-

borava#. Mirka Vu~ini}a, Nik-

{i}anina koji je sa 17 godina sti-

gao u Le}e, povrede su na godinu

dana udaqile od terena i fudbal-

ske slave. Danas je prvi golgeter

ekipe oko koga se "otimaju# naj-

ve}i klubovi "Kal~a#.

- Nanizao sam deset golova od

po~etka sezone i moj status u ti-

mu je ~vr{}i nego ikad. Pro{lu

godinu `elim da zaboravim, jer

me je operacija koqena udaqila

od lopte, ali sad mi se sve vra}a

- ka`e 21-godi{wi Vu~ini}, ko-

ji je svojevremeno nosio dres omla-

dinske i mlade selekcije Srbije

i Crne Gore.

Za wegov preporod zasluge

pripadaju i iskusnom ~e{kom

stru~waku Zdeweku Zemanu:

- Zeman tra`i ofanzivu, va-

`no je samo posti}i gol vi{e i u

takvoj igri odli~no se snalazim.

Poslije odlaska sjajnog Bugarina

Bo`inova u Fiorentinu, dobijam

vi{e lopti i od mene se mnogo

o~ekuje. Za sada to i opravdavam...

U nemogu}nosti da prevedu

wegovo ime, italijanski mediji

su mu dodijelili nadimak - "Vuk

bambino#, ili "mali Vuk#.

- Italija mi u svemu odgova-

ra, ovdje sam ve} pet godina i ne

vidim za{to bih mijewao sredi-

nu. Kako stvari stoje, Roma je "za-

grizla# da me dovede, ali prego-

vore vodi moj menaxer. Ko zna, mo-

`da }e Vuk od juna igrati za "vu-

~icu# iz Rima - {ali se hitrono-

gi strijelac.

Pomiwawe plavog dresa u we-

mu budi nostalgiju, ali i notu gor-

~ine.

- Poslije sta`a u omladin-

skoj, preba~en sam u mladu re-

prezentaciju za koju sam igrao u

Sarajevu prije dvije i po godi-

ne. Selektor Pi`on Petrovi}

me je zamijenio u poluvremenu, uz

mnogo zamjerki i vi{e me nije

pozivao. Ko je bio u pravu, poka-

za}e vrijeme - isti~e Vu~ini}.

Rije~ dvije o wegovom Le}eu:

- Nemamo velikih imena, ali

igramo superatraktivno. Na na-

{im me~evima je uvijek puno go-

lova, opstanak smo obezbijedili

i bi}e jo{ radosti za na{e sjajne

navija~e - ka`e Vu~ini}.

¥ B. MARKOVI]

NIK[I]ANIN MIRKO VU^INI], PRVI STRIJELAC LE]EA

OD "VUKA" STREPE GOLMANI

Sa deset golova u "Seriji A", mladi

reprezentativac Srbije i Crne Gore je

ove sezone najboqi golgeter svog tima

� Mirko Vu~ini}: Na meti Rome

1. Kada igra Inter, sve prog-

noze padaju u vodu! Golova }e si-

gurno biti, ali protiv tvrde od-

brane gradskog rivala te{ko je

o~ekivati vi{e od dva do tri go-

la.

2. Bajer je ekipa koja igra bez

kalkulacija, ~ak i protiv [tut-

garta koji pripada samom kremu

wema~kog fudbala. Ishod je ne-

mogu}e predvidjeti, ali ne i kano-

nadu golova.

3. Doma}in mora da ide na po-

bjedu kako bi iza{ao iz rezultat-

ske krize, ali Everton nije ekipa

za va|ewe. Te{ko mu je dati gol,

pa o~ekujem malo pogodaka.

4. Real }e igrati no{en tri-

jumfom nad Juventusom, ali im ne-

}e biti lako protiv Deportiva.

Ipak, vjerujem da ne}e izgubiti.

5. Titula je nedosti`na za eki-

pu Monaka, jer je Lion previ{e

odmakao. Poraz od PSV Ajndhove-

na u Ligi {ampiona sigurno ih je

deprimirao i izmorio, pa doma-

}in ima ~emu da se nada. ¥ B. M.

MILAN DUDI], ^LAN CRVENE ZVEZDE

Prednost Realu

KUTAK ZA KLADIONI^ARE

1. Inter - Milan 2-3

2. Bajer (L) - [tutgart 3+

3. Aston Vila - Everton 0-2

4. Deportivo - Real H2

5. Nica - Monako 1H

MOJ TIP

1. Fiorentina je klub sa tra-

dicijom, ali se u nalazi u krizi.

Pobjeda joj je prijeko potrebna i

vjerujem da }e do we i sti}i.

2. [alke je veliki favorit

u ovom duelu. Ravnopravno se no-

si sa Bajernom u borbi za titulu

i sve sem pobjede doma}ina bilo

bi veliko iznena|ewe.

3. Radi se o dvije ekipe, koje

su pribli`no jednakog kvalite-

ta. Midlzbro ima prednost do-

ma}eg terena, ali su igra~i vi{e

umorni zbog obaveza u Kupu UE-

FA. Zato je izvjestan remi.

4. Iako Valensija u posqed-

we vrijeme ne pru`a partije na

kakve smo navikli, o~ekujem da }e

trijumfovati u ovom duelu. Kva-

litet je ipak, na wenoj strani.

5. Francuzi su uvijek neugod-

ni za prognozirawe. Igraju tvr-

do, pa je najsigurnije odigrati od

nula do dva gola. ¥ De. M.

ALEKSANDAR JOVANOVI], FUDBALER LEOTARA

[alke juri Bajern

1. Fiorentina - Udineze 1

2. [alke - Hanover 1

3. Midlzbro - ^arlton H

4. Valensija - Betis 1

5. Okser - Tuluz 0-2

MOJ TIP

1. Obje ekipe lo{e stoje u "Se-

riji A#. Trebaju im bodovi spasa,

a vjerujem da bi oba tima bila za-

dovoqna sa nerije{enim ishodom.

2. Herta je i ove sezone u sa-

mom vrhu. Gosti nisu nimalo nai-

van rival, ali uprkos tome te{ko

da }e do}i do pobjede u Berlinu.

3. Wuksal je kvalitetniji tim,

ali tabela to ne pokazuje. Bi}e to

neizvjestan duel, a za o~ekivati

je dva do tri gola.

4. Saragosa odli~no igra na

svom terenu, dok Viqareal igra

fenomenalno u posqedwih neko-

liko utakmica. Ovo je duel bez fa-

vorita, pa je najrealniji ishod re-

mi.

5. Lion je glavni kandidat za

titulu i sebi ne}e dozvoliti kiks

protiv Sent-Etijena, ekipe, koja

ve} dugo ne zna za poraz.

¥ De. M.

NE\O BENKOVI], TRENER BK BSK

Bez favorita u Saragosi

1. Lacio - Parma H

2. Herta - Hamburger 1H

3. Wukasl - Bolton 2-3

4. Saragosa - Viqareal H

5. Lion - Sent-Etijen 1

MOJ TIP

TORINO - Reprezentativac Gane i ~lan

torinskog Juventusa, Stefan Apia, na dobrom

je putu da na qeto poja~a redove engleskog

premijerliga{a Evertona. Predsjednik "pla-

vaca# Dejvid Mojes u ovom dvadeset~etvoro-

godi{waku vidi idealnu zamjenu za Tomasa

Gravesena, koji je nedavno prodat Realu iz

Madrida.

- Odavno pratim tog fudbalera, i znam da

posjeduje kvalitet i da za wega ima mjesta u

bilo kojoj ekipi. Po stilu igre najvi{e me

posje}a na Gravesena, ali je mla|i i ̀ eqan do-

kazivawa. Sa~eka}emo jun i u~initi sve da

Apia do|e na "Gudison park# - ka`e Mojes.

Tamnoputi vezni igra~ stigao je u Tori-

no iz Parme, poput mnogih Juventusovih fud-

balera. U `uto-plavom dresu odigrao je jed-

nu odli~nu sezonu, i tada su ga zapazili me-

naxeri "Stare dame#. U "Juveu# nije opravdao

sredstva ulo`ena u wega, a po dolasku Fabi-

ja Kapela na klupu "crno-bijelih# nije na-

{ao ni mjesto u timu. Zato se o~ekuje da }e

do}i do transfera na relaciji Everton - Ju-

ventus, kojim bi bila zadovoqna oba kluba.

U proteklom prelaznom roku, madridski

Atletiko najvi{e je "zagrizao# da dovede sta-

menog fudbalera, ali wihova ponuda se odno-

sila na pozajmicu, {to nijednoj strani nije

odgovaralo. Sa druge strane, Everton je spre-

man da ponudi dugogodi{wi ugovor za cen-

tralnog veznog igra~a, a spomiwe se i cifra

obe{te}ewa od 3.000.000 engleskih funti. ¥

REPREZENTATIVAC GANE BLIZU PRELASKA U EVERTON

Apija umjesto Gravesena

U NEDJEQU NA PROGRAMU VELIKI MILANSKI DERBI

LIDER PROTIV

NEPORA@ENOG

�Stefan Apija: @eqa Dejvida Mojesa

MILANO - Stadion "\uzepe Mea-

ca# u nedjequ }e biti doma}in velikog

fudbalskog spektakla - gradskog derbi-

ja izme|u Intera, tima, koji ve} 27 utak-

mica u "Seriji A# ne zna za poraz i Mi-

lana, lidera "kal~a#. Susret se igra sa

po~etkom u 20.30 ~asova.

Glavno obiqe`je "crno-plavih# ove

sezone su nerije{eni ishodi i do sada su

ih nanizali ~ak 16. Pored toga, jedini su

tim italijanskog {ampionata koji u ovoj

sezoni nije osjetio gor~inu poraza, a ta-

ko je i u Ligi {ampiona. U srijedu su re-

mizirali sa Portom, {to im je osigura-

lo miran revan{. U prvom dijelu sezonu,

duel ova dva tima zavr{en je bez pobjed-

nika - 0:0.

- Vjerujem da ne}emo posustati

ni protiv gradskog rivala, te da }e-

mo nastaviti seriju nepobjedivo-

sti. O~ekujem kvalitetan i neiz-

vjesan me~. Milan je zasjeo na vrh i

da}e sve od sebe da tu i ostane. Me-

|utim, mi bismo eventualnim tri-

jumfom u derbiju pri{li vode}em

dvojcu i tada bismo se ukqu~ili u

borbu za titulu. Bi}e te{ko, ali ne

i nemogu}e - rekao je strateg Inter-

a Roberto Man}ini.

Drugi milanski klub i ove sezo-

ne juri{a na "skudeto#. Od pro{log

kola se nalazi na ~elu "kal~a#, a od-

li~nu uvertiru pred derbi napravi-

li su na "Old Trafordu#, gdje su po-

razili Man~ester junajted, tim ko-

ji u evropskim takmi~ewima na svom

terenu nije pora`en 22 susreta u ni-

zu.

- Svakako da je trijumf protiv

Man~estera podigao atmosferu u

ekipi, naro~ito ako se zna da smo

igrali bez [ev~enka. O~ekujem da

momci mogu ponoviti takvu igru i

protiv Intera. Najbitnije je da ne

dozvolimo protivniku da kontroli-

{e igru i ako u tome uspijemo ubije-

|en sam da }emo ostvariti pozitivan

rezultat - istakao je trener Milana

Karlo An}eloti. ¥

Adriano:

Uzdanica

Intera

INTER

Doma}in 12 6 6 0 24:12 24

Gost 13 3 10 0 23:18 19

Ukupno 25 9 16 0 47:30 43

MILAN

Doma}in 13 8 3 2 29:12 27

Gost 12 8 3 1 14:4 27

Ukupno 25 16 6 3 43:16 54

U najzanimqivijem susretu "kal~a" sastaju

se vode}i Milan i tim koji ove sezone jo{ uvijek

nije osjetio gor~inu poraza