Planeti ( 2. dio )

Jupiterova skupina planeta . Transneptunski objekti.

Kristina Bišof, 2.B, šk.g. 2011./2012.

Jupiterova skupina planeta (vanjski)

Primaju malo topline, mnoge se tvari tamo lede

Hladni, zamrznuti svjetovi Divovi Promjeri – Jupiter (143 000 km), Saturn

(120 000 km), Uran (51 000 km), Neptun (49 500 km)

Vanjski planeti

• Plinoviti i VELIKI

• Imaju prstene• Mnogo satelita

Imaju duboke atmosfere s oblačnim pokrovom

plinovi – vodik, helij, metan, amonijak...

U velikim dubinama atmosfera se zgušnjava i postaje tekuća, a negdje postoje i stjenovita planetska jezera.

Velike lopte male gustoće ( usporediva

s gustoćom vode).

Vrlo brzo se okreću

Vrtnja se razlikuje ovisno o udaljenosti od ekvatora – debeli slojevi plina ne okreću se kao kruto tijelo.

Brza vrtnja + niske temperature oblačne mase raspoređene usporedno s ekvatorom ( u smjeru vrtnje)

Jupiter - 9 h 50 minSaturn - 10 h 40 minUran – 17 hNeptun – 16 h

Jupiter Jupiter ima 2,5 puta veću masu od

ukupne mase ostalih sedam planeta u Sunčevom sustavu

Zapažaju se svjetlije zone i tamniiji žućkasti pojasevi.

Na južnoj polutki zapaža se znamenita Velika Crvena pjega – ovalna oblačna pojava koje označava atmosferski vrtlog.

Jupiter i njegovi mjeseci se opisuju kao Sunčev sustav u malom!Najpoznatiji su : Europa, Kalisto, Ganimed i Io

Velika crvena pjega na Jupiteru je velika oluja, triput veća od Zemlje i traje već 300 godina

Mogućnost života na satelitu Europi

Jupiter ima 60-ak prirodnih satelita. Najveći su Io, Europa, Ganimed i Kalisto

(još se zovu “galilejanski” jer ih je otkrio G. Galilei).

Izrađeno pomoću podataka sa svemirske letjelice Galileo

Ija

Svemirska letjelica Galileo snimila je dinamičnu erupciju lanca vulkana Tvashtar Catena na Jupiterovom mjesecu Io.

Saturn Najpoznatije obilježje Saturna su

planetarni prstenovi koji ga okružuju u 7 pojaseva. (A do E)

Prsteni nisu kruti – prašina i kamenje Dopplerov efekt - čestice bliže Saturnu

gibaju brže od onih daljih Prsten se okreće oko Saturna u ravnini

njegova ekvatora – prsten gledamo pod različitim kutom ( ovisi o položaju Zemlje)

Sliku snimila letjelica Cassini–Huygens.

› Saturn ima najviše satelita › Titan je predmet istraživanja, podoban za

život ?, Huygens sonda 2005.

Saturn ima oko 62 portvđena mjeseca, a najveći je Titan.

Titan je po svojim svojstvima sličan drugim velikim satelitima Ganimedu, Kalistu i Tritonu, a možda i patuljstom planetu Plutonu.

Titan je jedini planetni satelit u Sunčevu sustavu koji posjeduje značajniju atmosferu

Saturnovi sateliti

Mnogi sateliti su u međusobnoj rezonanciji: Mimas - Tetis (1:2), Enceladus - Dione (1:2) i Titan - Hiperion (3:4).Trideset Saturnovih satelita su, po udaljenosti od Saturna: Pan, Atlas, Prometej, Pandora, Epimetej, Jan, Mimas, Encelad, Tetida, Telesto, Kalipso, Diona, Helena, Reja, Titan, Hiperion, Japet, Kiviuq, Ijiraq, Feba, Paaliaq, Skadi, Albiorix, Erriapo, Siarnaq, Tarvos, Mundilfari, Suttung, Thyrm, Ymir i S/2003S1.

Saturnovi prirodni sateliti podijeljeni su u grupe, koje nose ime po najistaknutijem satelitu:· Grupa Jan koju čine : Jan, Mimas, Encelad, Tetida, Diona, Reja, Titan, Hiperion· Grupa Siarnaq : Kiviuq, Ijiraq, Paaliaq, Albiorix, Erriapo, Siarnaq i Tarvos· Grupa Feba : Feba, Skadi, S/2003S1, Mundilfari, Suttung, Thyrm i Ymir

Titanov golemi sjeverni pol.

Titan iza Saturnovih prstena. Vidi se još jedan manji Saturnov mjesec – Epimetej. Sliku je uslikala letjelica Cassini 15.10.2007.

URAN

Prvi planet otkriven teleskopom

Sunce obilazi 84 godine tako da je 42 godine jedan pol stalno osvijetljen, a drugi u mraku

Najpoznatiji po svojoj “okrenutosti na bok”

Slabo zamjetni prstenovi

Velik broj prirodnih satelita

Uran - Otkrio W. Hershel- U orbiti oko Urana do sada je otkriveno

27 prirodnih satelita i 11 planetarnih prstenova.

kao i Neptun, ima malu kamenu jezgru Na jezgru se nastavlja omotač od vodenog leda, metana i amonijaka, koji prema van postupno prelazi u atmosferu

ispod atmosfere Urana - debeli sloj vruće vode koji okružuje rastopljenu stjenovitu jezgru.

Samo je jedna letjelica posjetila Uran: Voyager 2, koji je 24. siječnja 1986. prošao 81 500 km iznad vrhova Uranovih oblaka.

Uran je neobičan po tome što je okrenut "na bok", t.j. os rotacije mu je nagnuta čak 98° u odnosu na putanju oko Sunca (retrogradno gibanje). Mogući uzrok bi nekoliko uzastopnih sudara s manjim tijelima iz istog smjera.

Usporedba veličine Zemlje i Urana. Uran je treći planet po veličini u Sunčevu sustavu.

URANOVI MJESECI

Uranovi sateliti Prvu skupinu čine 13 unutarnjih

satelita koji su vrlo mali i tamni, otkriveni većinom na fotografijama Voyagera 2. To su, redom od Urana prema van: Kordelija (Cordelia), Ofelija (Ophelia), Bjanka (Bianca),Kresida (Cressida), Dezdemona (Desdemona), Julija (Juliet), Porcija  (Portia), Rozalinda (Rosalind), Kupid, Belinda, Perdita, Pak (Puck) i Mab.

Drugu skupinu čine 5 velikih satelita: Miranda, Ariel, Umbriel, Titanija i Oberon

Treću skupinu čine 7 vanjskih satelita, otkrivenih tijekom 1997. i kasnije, koji su mnogostruko više udaljenih od Oberona: Francisco, Caliban, Stephano, Trinculo, Sycorax, Prospero, Setebos i Ferdinand.

 

NEPTUNNjegovo postojanje bilo je predviđeno odstupanjima u kretanju Urana oko Sunca

Vjetrovi : do 2000 km/h

Plava boja: metan

Oluje

Posjeduje 13 satelita od kojih je Triton najdojmljiviji

Triton

Triton-najveći Neptunov satelit-najhladnije tijelo u Sunčevom sustavu -235°C-obilazi Neptun u suprotnom smjeru od ostalih satelita-približava se planetu

Neptun

Neptun Otkriće : Neptun su prvi ugledali D´Arrest i Galle

(1846.g. ) na temelju proračuna Leverriera i Adamsa .

Na osnovu mjerenja letjelice Voyager 2 je izračunato da Neptun vjerojatno ima jezgru veličine Zemlje.

Neptunova atmosfera - molekularni vodik, s udjelom helija (15-20%) i nešto metana koji upija crveno svjetlo i na taj način daje Neptunu karakterističnu plavu boju.

Dva su glavna sloja : gornji (kristali metanova leda) i donji (neproziran, smrznuti amonijak i vodikov sulfid)

Oblaci na Neptunu. Vjetrovi u Neptunovoj atmosferi su najbrži u Sunčevu sustavu, njihova brzina doseže do 2400 km/h.

Neptun ima 13 poznatih prirodnih satelita: jedan veliki - Triton i 12 malih.

Neptun i Triton.

Planet Neptun ima 13 poznatih satelita: jedan veliki - Triton i 12 malih.

Tritona je otkrio Lassell par tjedana iza otkrića samog Neptuna, Nereid je otkriven 1949. (Kuiper), a slijedećih 6 - Najadu, Talasu, Despinu, Galateju, Larisu (unutrašnji sateliti) te Proteja - je pronašao Voyager 2 1989. godine. Voyager je detaljno ispitao jedino Tritona. Unutarnji sateliti su relativno blizu Neptunu, a Nereid je oko 16 puta dalje od susjednog Tritona. Vanjski Neptunovi sateliti su višestruko dalji od samog Nereida. Pored toga Nereid ima vrlo ekscentričnu (eliptičnu) stazu, što ukazuje da je on možda zarobljeni asteroid iz Kuiperovog pojasa.

Početkom 2003. objavljeno je otkriće nova tri Neptunova satelita (s privremenim nazivima S/2002 N1, S/2002 N2, S/2002 N3), ali o njima se još uvijek vrlo malo zna. U kolovozu 2003. objavljeno je otkriće još jednog neptunovog satelita (S/2003 N1), te u rujnu još jednog (S/2002 N4).

Neptun ima prstene, kao i ostali plinoviti divovi.

Snimio Voyager 2.

Velika tamna pjega na Neptunu. Kao i Velika crvena pjega na Jupiteru, označava atmosferski vrtlog. Otkrio ju je Voyger 2, no ona se danas više ne vidi. Međutim, identična pojava uočena je na sjevernoj polutki Neptuna.

PLUTON Otkriven je 1930 . g. ( Clyde Tombaugh ) Od 2006.g. ne smatra ga se planetom zbog njegove male

veličine i načina orbite . Ubraja ga se u transneptunske objekte (objekt Kuiperova pojasa ; patuljasti planeti ).

Opaziti ga se može tek najvećim teleskopima. Ima vrlo velik satelit Haron ( dvojni sustav Pluton – Haron ? ) .

Kuiperov pojas Područje neposredno

nakon Plutonove putanje zove se Kuiperov pojas. Do danas je u njemu otkriveno oko tisuću objekata; promjeri većine iznose nekoliko desetaka ili stotina km, a nekolicina najvećih malo su veći od 1.000 km u promjeru. Kuiperov pojas izvor je kratkoperiodičnih kometa.

 

Iz Kupierovog pojasa

Oortov oblak Ipak, čak ni Kuiperov pojas

nije granica Sunčevog sustava. Područje dalje od Kuiperovog pojasa naziva se Oortov oblak. On je također ispunjen mnogobrojnim malim ledenim objektima, slične građe kao i kod objekata Kuiperovog pojasa, samo što se procjenjuje da su dimenzije tijela u Oortovom oblaku još manje, otprilike 10-20 km. Oortov oblak izvor je dugoperiodičnih kometa.

Izgled Sunca s drugih planeta

http://alpo-astronomy.org/

Sample Question Koji planet ima najviše satelita?

Saturn!

Sample Question Kako se još zove planet Venera?

Zvijezda Danica!

Sample Question Koji je planet najbliži Suncu?

Merkur!

Sample Question Najveći planet je...?

Jupiter!

Zanimljivosti : Najveći planet: Jupiter, promjera 139.822 km Najmanji planet: Merkur, promjera oko 4900 km Najgušći planet: Zemlja, s prosječnom gustoćom oko 5.5 većom od

gustoće vode Najlakši planet: Saturn, s prosječnom gustoćom od oko 0.68 većom od

vode; 1/8 Zemljine Najbrži planet: Merkur, koji se okreće oko Sunca prosječnom brzinom od

47.87 km/s Najsporiji planet: Neptun , 5.5 km/s Planet s najviše mjeseca: Jupiter, (63, a možda i više) Planet s najmanje mjeseca: Merkur i Venera (0) Planet s najdužim danom: Venera, 243 zemaljska dana Planet s najkraćim danom: Jupiter, oko 10 zemaljskih sati Planet s najvišim vulkanom: Mars, planina Olympus Mons, visoka 29 km Najvrući planet: Venera, s izmjerenom prosječnom temperaturom

površine od 500°C Najhladniji planet: Neptun, s izmjerenom prosječnom temperaturom

površine -225°C