Plan razvoja ekoloskog i ruralnog turizma - Ston i Dubrovacko primorje

Plan razvoja ekološkog i

ruralnog turizma

Područje Stona i Dubrovačkog primorja

Horwath i Horwath Consulting Zagreb

Autorski tim: dr. sc. Miro Dragičević (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak,

Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunović,

Stjepko Devčić

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i

povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji

život. UNDP djeluje u 166 zemalja.

Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje instituciona-

lnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,

uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.

Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s

ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Projekt COAST

Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne

raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka

obalnog područja

Lipanj 2009. godine

Plan razvoja ekološkog i ruralnog turizma

Područje Stona i Dubrovačkog primorja

Sadržaj

Summary ........................................................................................................................................ 5

Sažetak.......................................................................................................................................... 15

1 Uvod....................................................................................................................................... 26

2 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 28

2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 28

2.2 Procedure......................................................................................................................... 30

3 Kontekst projekta................................................................................................................. 33

3.1 Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 33

3.2 Ston i Dubrova ko Primorje u širem kontekstu regije .................................................... 34

4 Situacijska analiza................................................................................................................ 35

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 35

4.2 Socio- ekonomski faktori ................................................................................................ 37

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost..................................................................................................37

4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................39

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 40

4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................40

4.3.1.1 Namjena površina ...............................................................................................41

4.3.1.2 Infrastruktura ......................................................................................................44

4.3.1.3 Zašti eni dijelovi prirode ....................................................................................47

4.3.1.4 Kulturna baština..................................................................................................48

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 50

4.4.1 Razvojni operativni plan županije .....................................................................................50

4.4.2 Op ina Dubrova ko primorje ............................................................................................52

4.4.3 Op ina Ston .......................................................................................................................55

4.4.4 Zaklju ak ...........................................................................................................................59

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš............................................................................ 60

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................60

4.5.2 Utjecaji turizma na okoliš i biološku raznolikost ..............................................................61

4.6. Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije Ston i Dubrova ko primorje ..... 64

4.7. Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 70

5 Evaluacija klju nih interesnih subjekata........................................................................... 76

6 Analiza konkurenata............................................................................................................ 80

6.1. Konavle ........................................................................................................................... 80

6.2. Istra.................................................................................................................................. 82

2

7 Analiza globalnih trendova u turizmu................................................................................86

8 SWOT analiza .......................................................................................................................88

8.1. Pristup ..............................................................................................................................88

8.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................89

8.3. Zaklju ak .........................................................................................................................90

9 Klju ne strateške prednosti i klju ne barijere turisti kog razvoja .................................92

9.1. Inicijalna pozicija.............................................................................................................92

9.2. Klju ne strateške prednosti destinacije Ston / Dubrova ko primorje..............................92

9.3. Klju ne strateške barijere destinacije Ston / Dubrova ko primorje ................................93

10 Analiza oglednih primjera u praksi ....................................................................................94

10.1. Uvod...............................................................................................................................94

10.2. Zaklju ak .......................................................................................................................94

11 Strateška uporišta .................................................................................................................96

12 Vizija i pozicioniranje...........................................................................................................98

12.1Vizija................................................................................................................................98

12.2Tržišno pozicioniranje .....................................................................................................99

13 Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ..............................................................103

13.1Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................103

13.2Turisti ki proizvodi .......................................................................................................104

14 Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta ..............................................................110

15 Konkurentnost i investicije ................................................................................................113

15.1Projekti konkurentnosti..................................................................................................114

15.2Projekti smještajnih kapaciteta ......................................................................................129

15.3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija ..................................................138

15.4Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................158

16 Marketing plan....................................................................................................................162

16.1Ciljevi ............................................................................................................................162

16.2Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................163

16.3Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja ..................................................................164

16.3.1Korporativni identitet.......................................................................................................164

16.3.2Pozicioniranje ..................................................................................................................165

16.4Strategije marketing miksa ............................................................................................169

16.4.1Strategija proizvoda .........................................................................................................170

16.4.2Strategija komercijalizacije .............................................................................................171

16.4.3Strategija komunikacije ...................................................................................................172

3

16.4.4Tržišna strategija..............................................................................................................174

17 Investicijska strategija ....................................................................................................... 175

17.1Pristup ........................................................................................................................... 175

17.2Sistem razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma......................................... 176

17.3Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 181

17.4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 183

18 Zaklju ne napomene ......................................................................................................... 185

19 Provedbeni plan.................................................................................................................. 187

20 Popis korištenih izvora....................................................................................................... 192

21 Sadržaj priloga ................................................................................................................... 195

Tablice

Tablica 4–1: Stanovništvo – osnovni podaci................................................................................. 37

Tablica 4–2: Planirani turisti ki kapaciteti.................................................................................... 42

Tablica 4–3: Smještajni kapaciteti – Dubrova ko primorje.......................................................... 53

Tablica 4–4: Turisti ka potražnja – DP......................................................................................... 54

Tablica 4–5: Smještajni kapaciteti - Ston...................................................................................... 56

Tablica 4–6: Turisti ka potražnja - Ston ....................................................................................... 57

Tablica 4–7: Postoje e prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije ......................................... 66

Tablica 4–8: Planirani projekti i inicijative................................................................................... 67

Tablica 4–9: Postoje e inicijative razvoja smještajnih objekata ................................................... 68

Tablica 13–1: Prioritizacija turisti kih proizvoda ....................................................................... 109

Tablica 14–1: Scenariji rasta ....................................................................................................... 111

Tablica 15–1: Potencijalne atrakcije / inicijative ........................................................................ 113

Tablica 15–2: Inicijative razvoja smještajnih objekata ............................................................... 114

Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti ........................................................................... 117

Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta ................................................................ 129

Tablica 15–5: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ............................................................... 158

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu................................................................................... 178

Tablica 17–2: Pregled investicijskih projekata ........................................................................... 183

4

Slike

Slika 3-1: Op ina Ston i Op ina Dubrova ko primorje................................................................ 33

Slika 3-2: Dubrova ko-neretvanska Županija / Turisti ki klaster Dubrovnik.............................. 34

Slika 3-3: Preliminarni turisti ki klasteri (subregije) unutar klastera Dubrovnik......................... 34

Slika 4-1: Struktura prihoda (Ston i Dubrova ko primorje) ......................................................... 39

Slika 4-2: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ................................................................... 71

Slika 7-1: Klju ni trendovi u turizmu ........................................................................................... 86

Slika 15-1 : Dijamant konkurentnosti ......................................................................................... 115

Slika 16-1: Uporišta turisti kog pozicioniranja .......................................................................... 166

Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................................................................... 176

Kartogrami

Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta .................................................................... 26

Kartogram 4-1: Situacija / Podru je obuhvata........................................................................ 35

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta.................................................................................................. 36

Kartogram 4-3: Planirana namjena površina ................................................................................ 41

Kartogram 4-4: Planirani turisti ki kapaciteti............................................................................... 43

Kartogram 4-5: Cestovni promet .................................................................................................. 44

Kartogram 4-6: Elektroopskrba .................................................................................................... 45

Kartogram 4-7: Vodoopskrba ....................................................................................................... 46

Kartogram 4-8: Zaštita prirode ..................................................................................................... 47

Kartogram 4-9: Utjecaj na zašti enu prirodnu baštinu ................................................................. 61

Kartogram 4-10: Zaštita- podru je Stona ..................................................................................... 62

Kartogram 4-11: Zaštita – zapadni dio op ine Ston ..................................................................... 63

Kartogram 4-12: Postoje e prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................. 67

Kartogram 4-13: Planirani projekti i inicijative............................................................................ 68

Kartogram 4-14: Inicijative razvoja smještajnih objekata ............................................................ 69

Kartogram 13-1: Iskustveno strukturiranje destinacije Ston i Dubrova ko primorje................. 103

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta...................................................... 138

Kartogram 15-2: Prijedlog projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija................................... 157

Kartogram 15-3: Detalj - Prijedlog projekata turisti ke infrastrukture, atrakcija i smještaja..... 157

5

Summary

Development plan for eco / rural tourism for the municipalities of Ston and Dubrova ko primorje that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism.

Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism, Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations.

In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis

Destination Ston and Dubrova ko primorje, comprises of two municipalities (Ston and Dubrova ko primorje), which are a part of the Dubrova ko-neretvanska county. Municipality Ston is situated on the Pelješac peninsula and geographically includes Ston town, through Ponikve, to Janjina. Dubrova ko primorje municipality is situated in the northern part of Dubrovnik Riviera, with the administrative center in Slano.

In terms of tourism this area belongs to the wider area of Dubrovnik cluster and therefore the future development direction needs to be put in the context of the development of a wider region. In order for destinations / sub regions to be able to play on a global market, it is important that they create joint positioning under the umbrella of whole tourism destination / cluster (in this example the Dubrovnik tourism cluster). As a part of the larger tourism region / cluster, each tourism destination within it (in this case it is Ston and Dubrova ko primorje) is building its own tourism image based on the key destination values and professionally developed products, activities and experiences.

Situational analysis shows that as a result of decades long isolation from the development processes in the region, the area’s natural resources stayed conserved and today they represent a unique base for a sustainable development of the region. Natural and cultivated landscapes, cultural and historical heritage represent a very valuable identity of the area.

Restraining factors of the sustainable development of the area in question include a very limited demographical base, depopulated process, especially in the hinterland of Dubrova ko primorje and in the part of the Ston municipality. The reason for this lies in the population ageing and emigration processes of the most productive population segments, which influences the size of the working contingent and the educational structure. Moreover, the infrastructure systems are inadequate for today's needs and therefore represent a great limiting factor for the sustainable development of the area. Additionally, there are various institutional and system limitations, mainly relating to unregulated land ownership, as well as the lack of basic spatial / land use plans and other related documents, which as a result influences many entrepreneurial initiatives.

This region has always been ‘on the way' to other, stronger tourism destinations in the area / region, and therefore it stayed out of stronger tourism development processes - for example the whole area currently has around 3.900 tourism beds, out of which 63% are in the private accommodation. The main tourism product of Ston and Dubrova ko primorje is 'sun and sea', which directly implicates the high seasonality with almost 90% of the tourist overnight generated in the period from June to September.

Current start up position makes this area very attractive for the tourism development today. Interests and range of possible investments and development strategies in this area can vary,

6

depending on the their scale – whether they are local, small initiatives or global initiatives with possible megaprojects. This plan is orientated towards eco and rural concepts and projects, but the strategic frame is set based on the tourism development of a destination on the whole.

Considering the focus of this plan, strategic priorities, institutional framework as well as current financial support mechanism for this kind of developments have also been analysed. This analysis shows there is a great disproportion between available incentives and financial support mechanisms with the actual rural tourism development frame. Moreover there are no regional centres for animation and support of entrepreneurs in this segment of tourism, which results in a slow process of realisation of the rural tourism projects.

Key stakeholders evaluation

Regional tourism stakeholders were evaluated based on the standard procedure of site visits, interviews and workshops. Their interests, attitudes, management and investment / financial power related to the project were evaluated. Local governments, tourism organisations, winegrowers and producers, wine associations, shells producers and associations, hotels, food and beverage sector, Salt plant Ston and family businesses clearly express their views about the importance of tourism development as a generator of the local prosperity. They all indicated the need for finalisation of a Land use plan (municipality of Ston), and the regulation of the land ownership, in order to improve the conditions for the realisation of many initiatives.

Based on the opinions of many workshop participants, destination Ston and Dubrova koprimorje has to develop its own tourism image, based on the rich cultural and ethno heritage, the responsibility for tourism development and growth must be in the hands of the local entrepreneurs and national investors.

Competition analysis

Current and potential competitors for the Ston and Dubrova ko primorje destinations in rural tourism are Konavle and Istra, and the analysis of the current tourism products of these destinations was done in order to identify the current position of chosen destinations as well as to evaluate of their future development potentials.

Competition analysis shows that rural tourism development is a long term process that is based on the resources of the area through typical products, like wine and gastronomy, and local architecture and natural beauties of the rural landscapes.

Key development elements of destinations that Ston and Dubrova ko primorje have to take in consideration include the organised approach towards rural tourism development, the need for cooperation of public and private sectors (Istra and Konavle), the importance of gastronomy as one of the key products of rural tourism (Istra and Konavle), the need to diversify the accomodation capacity, the need to clearly define standards and business requirements (Istra), and the need to create a complete tourism value chain of a rural tourism destination.

Global tourism trends analysis

Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, behaviour and preferences of tourists and destinations were combined with trends in experiential structuring connected to the development of destinations. The results imply that tourism destination Ston and Dubrova ko primorje, which was faced with stagnation and therefore was able to conserve the authenticity of natural setting and traditional architecture, has the possibility of differentiating through creative and professional approach towards development of tourism products. The focus must be placed on tourism product of gastronomy and wine, with

7

highlighted experiences of local historical and cultural values, in the frame of sustainable development principles.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development

The analysis of strengths, weaknesses, opportunities and threats (SWOT) for this project was made based on the evaluation of the following elements:

KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES OF DESTINATIONS STON / DUBROVA KO PRIMORJE

STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA

DESTINATION PERFORMANCE

DESTINATION MARKETING

DESTINATION TOURISM SERVICES

LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES

STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS

TOURISM DEVELOPMENT

KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS OF DESTINATIONS STON / DUBROVA KO PRIMORJE

OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS

COMPETITORS

LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT

SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT

ECONOMICAL ENVIRONMENT

ENVIRONMENT

TECHNOLOGY

SWOT analysis for the destination Ston / Dubrova ko primorje showa that this destination is at the very beginning of its significant and professional tourism development, which is expressed through the greater intensity of weaknesses compared to the strengths. Moreover, the number of opportunities is greater than the number of threats, which means that the current processes in the external environment of the destination Ston / Dubrova ko primorje can be taken as a positive push for the competitive development of the destination. Finally, similarly to other destinations in the beginning of their tourism development, destination Ston / Dubrova ko primorje has relatively high level of internal weaknesses, which shows that this area must focus on the strategic development in order to minimize them. In other words, regardless of the favourable current situation in the surroundings, destination Ston / Dubrova ko primorje needs to build a strong and complete value chain.

Based on the previous analysis, the key strategic advantages and barriers to the tourism development of the destination Ston and Dubrova ko primorje, are as follows:

8

Key strategic advantages Key strategic barriers

High value area that is not developed in terms of tourism

Local population as a barer of development

Start up position / advantages Lack of clearly defined and focused tourism products

Impact / proximity toDubrovnik Lack of tourism infrastructure

Inadequate general infrastructure

Lack of clear and agreed development and management models

Benchmark analysis

While choosing its development path, destination Ston and Dubrova ko primorje needs to examine the experiences of other successful destinations within this tourism segment. Therefore destinations from the Mediterranean part of Europe were analysed, with a focus on those destinations that are similar in geographic and natural elements, together with the preserved cultural and historical elements, and have successfully developed their product offer in the inland rural area as an opposition to the development of their coastal areas. Chosen destinations pride themselves with the offer of rural / agricultural tourism for which they are globally recognized. Benchmarked destinations are: Umbria, Italy, Lleida

(Catalonia), Spain and Var (Provence), France.

Key indicators of this analysis are showing that these destinations integrated their tourism development with agriculture, whilst the agricultural products they commercialise are protected (quality and standards). Applying the strong marketing activities they promote their products on the national and global level. Central identity elements and values (history, culture, gastronomy, and way of life) are integrated in the tourism offer and differentiate them from other destinations. Analysed destinations developed and shaped a wide range of products that are connected with the recreation in the nature.

Key strategic principles

Because of the global processes in tourism, every destination needs to be able to understand these changes and provide appropriate answers with the growth and branding strategies relating to their products. Destination Ston and Dubrova ko primorje still does not give the right answers - tourism is not yet accepted in terms of a year-round business, structure of the stakeholders does not have the capacity nor the financial strength to shift the borders of tourism business, etc.

Destination Ston and Dubrova ko primorje is at the beginning of its tourism and economical development, and therefore has the opportunity to choose its future position within the wider regional area, and to shape its own competitiveness and sustainable development model. In these terms, the key strategic principles that are representing the basis for shaping the vision and development of the tourism positioning of Ston and Dubrova ko primorje are the following:

1. Integration with the tourism value chain of Dubrovnik

9

2. Ston and Slano as the carriers of the development of tourism value chain on the

basis of the rural / eco experiences

3. Building competitive tourism products and activities

Vision and positioning

Vision, as the objective picture of the future has a task of creating a positive synergy between the local context (people, places and tourism products) and global rules of the game in the tourism industry (standards, education of human resources, business management, marketing, etc.) by which this area, with agreed stakeholders’ interests shapes the directions for the improvement of life conditions and sustainable tourism development. The vision for tourism development of Ston and Dubrova ko primorje has been defined through interviews / workshop with local stakeholders and is as follows:

The whole natural and anthropological context of the subject region, or the key values and attributes of the area create a unique and very important part of the puzzle for the wider area of Dubrova ko-neretvanska county, which creates the following marketing positioning:

Positioning: Magnificent Riviera

Image: Elegant tourism destination

Values: Special, creative, lively

Differentiation: Culture and heritage

Based on the main attributes and values of the County, destination Ston and Dubrova koprimorje has its own specific elements that make it unique. In order to create the base point for its market positioning, which helps it to build the desired image of the destination in the minds of its future customers, it needs to rely on the key fascinations that are, on one side long term developments of the image, and on the other side a connection with the specialisation process and market segmentation:

In 10 to 15 years municipalities Ston and Dubrova ko primorje will be an attractive

tourism destination which is integrated with the whole tourism value chain of the wider

tourism region. It relies on rural / eco tourism, but it also offers others tourism

experiences and activities. In addition to these elements, the destination is open towards

opportunities of concentrated development of carefully selected micro-locations, based on

the principles of sustainability. Tourism is a driver of the economical growth of the sub

region, and it revitalizes the whole area through creation of new experiences and tourism

products. Tourism is the main creator of new employment and it helps to enhance the

demographic structure of both municipalities.

10

Ston – Key fascinations Dubrova ko primorje – Key fascinations

Gastronomy Magnificent views

Wine Tradition and culture

History Healthy lifestyle

Considering all of the above, the proposed tourism positioning is as follows:

Region Ston - Dubrova ko primorje is an ecologically focused tourism destination,

which offers a variety of tourism experiences and activities through the business

structure of small family and "boutique" facilities. Within the rural area the

principles of revitalization of cultural and ethno heritage are applied in the

development of accommodation capacities and tourism infrastructure. Such

tourism offer is enriched with strong revitalisation of local agricultural production

together with the rural scenic views that shape the creation of an image of the

destination.

Coastal part of the region reconstructs and revitalises the inherited tourism

structures (Ston, Prapratno, Slano etc.) and it applies a dispersed approach to new

development, oriented to the "boutique" or individualised tourism market, which

comes to the destination because of the key fascinations of the coast.

Experiential structuring and tourism products

Guided by the principles of rational management of the experience economy, which indicates the need to differentiate guest experiences (reasons why they choose visiting a destination), the key experiences which Ston and Dubrova ko primorje will offer to their guests are defined here. These experiences are placed in the area, and based on this the future professional competitive tourism products are defined.

1

Školjkarstvo

Vidikovci

Urbani centar

Plažni prostor

Poljoprivreda

11

• Urban centers (Ston and Slano) – revitalization and rehabilitation; taking the role of the sub regional centers

• Ston hinterland – revitalising agriculture, especially grape vine and wine production

• Dubrova ko primorje hinterland – revitalizes agriculture and develops eco / rural experiences

• Coastal part – beach area, base of the ‘sun and sea’ product of high value with the accommodation capacities in small family and boutique establishments

• Malostonski zaljev and Bistrina – protected area, farming, presentation and commercialisation of shells

• View points – programming the equipment, this area offers great views to the Elafites, sea, hills, vineyards, villages, etc.

Product development of the area / destination Ston and Dubrova ko primorje follows global tourism trends, and at the same time considers the resource and attractions base, as well as the positioning and experiential structuring of the destination. In this context, the tourism product proposal, based on their development potential is the following:

11.. HHoolliiddaayy aanndd rreellaaxxaattiioonn bbyy tthhee sseeaa

22.. GGaassttrroonnoommyy aanndd wwiinnee

33.. RRuurraall ttoouurriissmm

44.. SSppeecciiaall iinntteerreessttss

Good selection of products and their qualitative prioritisation is an important prerequisite for the success on the tourism market. All of the previously defined experiential areas of the destination Ston and Dubrova ko primorje are specialising for a specific product, in order to offer the experiences and the character of a specific area. Defined products are often interlacing and in this way complement each other, so it is possible that one area prioritises more products with same intensity.

Evaluation of the accommodation capacities growth volume

Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance with area’s potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials.

Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year).

12

2007 2020. WITHOUT CHANGE2020. REALIZED 25%

of Land use plan2020. REALIZED 50%

of Land use plan2020. REALIZED 100%

of Land use plan

population 4.821 4.821 4.821 4.821 4.821

area in km2 366 366 366 366 366

accomodation capacity (beds) 3.895 3.895 6.000 8.000 12.000

accomodation capacity (hotels) 365 365 2.000 4.000 7.500

arrivals 33.219 56.867 91.250 175.200 306.600

overnights 178.373 284.335 547.500 876.000 1.533.000

arrivals (hotels and resorts) 8.256 9.992 60.833 121.667 228.125

overnights (hotels and resorts) 49.736 59.951 365.000 730.000 1.368.750

occupancy of the total acc. 12,5% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0%

occupancy of hotel acc. 37,3% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

overnights - CAGR 4,0% 9,8% 14,2% 19,6%

beds per km2 11 11 16 22 33

arrivals per inhabitant 7 12 19 36 64

overnights per inhabitant 37 59 114 182 318

hot. ovrnights per inhabitant 10 12 76 151 284

toursim rev. in HRK 31.500.000 100.938.925 272.107.500 435.372.000 761.901.000

toursim rev. in € (direct) 4.436.620 14.216.750 38.325.000 61.320.000 107.310.000

toursim rev. per overnight (direct) 25 50 70 70 70

doubled the number of inhabitants SCENARIO 1 SCENARIO 2 SCENARIO 3 SCENARIO 4

arrivals per inhabitant 6 9 18 32

overnights per inhabitant 29 57 91 159

hot. ovrnights per inhabitant 6 38 76 142

Optimal amount of new accommodation capacities for the area lies between the second and the third scenario (between 25% and 50% of the maximal capacity as planned in the Land use plans) in the period until 2020. The final amount of new accommodation in the period depends on the increase and dynamics of the local population as well as dynamics of quality improvements of general infrastructure.

Competitiveness and investors

In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are:

13

COMPETITIVNESSPROJECTS

ACCOMMODATION CAPACITY PROJECTS

TOURISMINFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS

PROJECTS

EDUCATION AND MANAGEMENT

PROJECTS

Gastronomy specialisation Agrotourism Olive oil and wine tasting Education in tourism

Complementary offer Rural holiday house Viewpoints system TourFuture (education of local community about tourism)

Interpretation Centre 'Solana Ston'

Rural 'bed & breakfast' Picnic-points system Destination management organisation

Integrated tourism signalisation system

Rural family hotel Nature family park Organisation for rural tourism development and management

System of small beaches Rural resort Adventure park Education centre for sustainable development and green entrepreneurship (Eco centre Topolo)

Waterfront revitalisation Horse riding centre

Project 'Hotels Plus' Walking, trekking and cycling paths concept

Private accommodation quality development

Mountain-bike centre

Water sport centre

Eco park

Revitalisation of the central part of Ston

'Oyster' Centre

Programme for healthy food for the needs of the tourism destination

Home making programme (soap production)

Local traditional food preparation programme

Marketing plan

Marketing of destination Ston and Dubrova ko primorje has to be proactive and continually innovated through contemporary marketing tools and activities. This process also assumes support and cooperation with the Dubriova ko-neretvanska County, and its Tourism board through the directions given by the Strategic Marketing Plan of Croatia 2008 – 2012. Thus, this includes the initiatives from the sub region Ston and Dubrova ko primorje, while on the other

14

hand tourism board of the County needs to enable the strategic marketing know-how transfer and the direction for the whole County and its sub regions.

Brand creation

Logo

Brand name

Term

Protected Colours

Promotional tools and materials

Brochures General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures

Promotional materials Posters, leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide

Web site

Souvenirs and autochthonous products

Communication activitiesSales improvementFairs

Special promotional activities Direct marketing

Public relations Press trips Familiarisation trips Newsletters Press conferences News, notifications

Advertising Press (newspapers, magazines)

Internet advertising

Organisation of sminars and workshops

Monitoring

Quality standards of brochures and other promotional materials

Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information

Quality of fairs

Integrated marketing communication system for Ston and Dubrova ko primorje

Investments and concluding remarks

This project is at its core focused on the eco / rural tourism development in the area of Ston and Dubrova ko primorje, a destination that is situated in Dubrova ko-neretvanska County. Considering Croatia is still in the process of transition in terms of shifting the responsibilities for development and investments from the central to the local / regional level, so this County still does not have the necessary instruments for investments support.

In this context, a wholesome investment strategy for the integrated development of this area is not possible, both from the point of attracting the larger foreign and national investments and from the point of attracting the smaller local investors. Public sector of the County does not have the necessary power to shape an effective investment strategy that would initiate a faster development cycle.

In order to enable a significant tourism development for the Ston and Dubrova ko primorje County, especially in terms of eco / rural tourism development, some considerable investments into infrastructure are needed as well as there is a need to develop coastal projects that have already been planned in the Land use plans. In addition to this, a significant touristification of the two urban centres (Ston and Slano) is necessary. Attractiveness of these development areas will be especially increased by the completion of the motorway connecting Dubrovnik and Split.

Thus, this Plan can also be seen as a pre-phase for a Tourism master plan for this area, as well as an initiative of entrepreneurial activities by a bottom up principle, which can create additional synergies for eco-rural initiatives by successful practices.

Furthermore, an international practice in tourism shows a variety of development incentives which include financial incentives, quasi-financial incentives, fiscal incentives and other types of incentives (such as educational programmes and similar). Thus, in order to support small and medium scale sustainable projects in the area, and in Croatia on the whole, it is a high priority to develop an integrated system of incentives existing for the tourism industry, especially following the examples of those destinations that created a strong and competitive tourism economies in this way.

15

Sažetak

Ovdje izloženi Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je op ina Ston i Dubrova koprimorje predstavlja pragmati an, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma.

Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo mogu e, objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu.

U tom kontekstu se ovdje izlaže sažetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza

Destinacija Ston i Dubrova ko primorje, uklju uje dvije op ine (Ston i Dubrova ko primorje), koje se nalaze na podru ju Dubrova ko-neretvanske Županije. Op ina Ston nalazi se na poluotoku Pelješac i u geografskom smislu obuhva a podru je od grada Stona, preko Ponikva do Janjine. Op ina Dubrova ko primorje smještena je na sjevernom djelu Dubrova ke rivijere, sa administrativnim centrom Slano.

U geografskom, odnosno turisti kom smislu, ovo podru je pripada širem podru ju Dubrova kogturisti kog podru ja (klastera) i prema tome, budu i pravci razvoja promatraju se u kontekstu razvoja šireg podru ja ove regije. Naime, da bi destinacije / subregije mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kogpodru ja / klastera (u ovom slu aju je to, dakle, Dubrova ki turisti ki klaster), a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih klju nih vrijednosti.

Situacijska analiza pokazuje da su prirodna bogatstva prostora, uslijed desetlje ima prisutne izdvojenosti od glavnih razvojnih procesa u regiji, ostale su sa uvane i danas predstavljaju dobru osnovicu za održivi razvoj. Prirodni i kultivirani krajolik, kao i kulturno i povijesno naslje epredstavljaju vrijedan identitet podru ja, i u velikoj mjeri ove su vrijednosti sa uvane.

Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su skromna demografska osnovica, vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u zale u Dubrova kog primorja i dijelu unutrašnjosti op ine Ston kroz starenje i iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Nadalje, infrastrukturni sustavi, nedostatni su i za današnje potrebe, pa stoga predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja predmetnog podru ja. Osim toga, postoje i odre ena institucionalno-sistemska ograni enja, što se osobito odnosi na nesre ene katastre i vlasništvo nad zemljištem i zgradama, kao i nedostatak temeljne prostorno planerske dokumentacije, što ve ve i broj godina ko i mnoge poduzetni keinicijative.

U turisti kom smislu, predmetno podru je uvijek se nalazilo "na putu" prema ostalim, snažnijim turisti kim destinacijama na podru ju regije, pa je stoga ono do danas bilo izvan jakih procesa turistifikacije – primjerice, na cijelom podru ju trenutno ima oko 3.900 turisti kih kreveta, od ega 63% ine privatni smještajni kapaciteti. Glavni turisti ki proizvod ove destinacije je 'sunce i

more', što tako er upu uje na visoku sezonalnost destinacije (gotovo 90% turisti kih no enjaostvaruje se u periodu od lipnja do rujna).

Upravo ovakva trenutna pozicija po etnika ini ovo podru je atraktivnim za turisti ki razvoj danas. Pritom, interesi i raspon mogu ih investicijsko-razvojnih strategija na ovom podru ju može varirati, ovisno o injenici da li je rije o lokalnim, to jest malim inicijativama ili je pak

16

rije o globalnim inicijativama mogu ih megaprojekata. Ovaj plan orijentiran je na razvoj eko / ruralnih koncepata i projekata, me utim strateški okvir postavlja se za cjelokupni turisti ki razvoj ove destinacije.

Obzirom na fokus Plana, analizirani su strateški prioriteti i institucionalni okvir te trenutni mehanizmi poticaja u turizmu, osobito sa aspekta razvoja ruralnog / eko turizma, što pokazuje da trenutno postoji snažan raskorak izme u raspoloživih mehanizama poticaja i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma. Doda li se tome injenica da trenutno ne postoje regionalni centri za animaciju i podršku poduzetništvu u ovom segmentu turizma, rezultat je spora realizacija projekata u ruralnom turizmu.

Evaluacija klju nih interesnih subjekata

Provedbom standardne procedure obilaska terena, razgovora i radionice sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja evaluirani su njihovi stavovi i interesi, kao i upravlja ki i investicijski/financijski interesi vezano na ovaj projekt. Lokalne vlasti, turisti ke zajednice, vinogradari, vinarije i udruge vinara, udruge / zadruge školjkara, hoteli, ugostiteljski objekti, Solana Ston, obiteljska gospodarstva izražavaju jasne stavove o nužnosti turisti kog razvoja, kao jednog od generatora lokalnog bogatstva. Njihovi klju ni stavovi tako er izražavaju potrebu donošenja Prostornog plana (za Ston), te ure enje zemljišnih knjiga i imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem, kako bi se poboljšalo okruženje za realizaciju mnogih inicijativa.

Nadalje, prema mišljenjima sudionika radionica, destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora oblikovati svoj turisti ki imidž temeljem bogatstva kulturnog i etno naslje a, a za razvoj i rast turizma, smatraju, odgovornost trebaju preuzeti mali lokalni poduzetnici i doma i investitori.

Analiza konkurenata

Trenutni / potencijalni konkurenti destinaciji Ston i Dubrova ko primorje u ruralnom turizmu su Konavle i Istra, a analiza postoje ih turisti kih proizvoda ovih destinacija i njihovih razvojnih modela ruralnog turizma izvedena je u svrhu identifikacije trenutne pozicije odabranih destinacija i procjene njihovih budu ih razvojnih mogu nosti.

Analiza konkurentskih destinacija pokazala je da je razvoj ruralnog turizma je dugotrajan proces koji po iva na resursnim osnovama prostora kroz tipi ne proizvode kao što su vino i gastronomija, te lokalnoj arhitekturi i prirodnim ljepotama ruralnih krajeva.

Klju ni elementi razvoja ovih destinacija koje destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora uzeti uklju uju organizirani pristup razvoju ruralnog turizma, uz suradnju javnog i privatnog sektora (Istra), gastronomiju kao jedan od klju nih proizvoda ruralnog turizma (Istra i Konavle), nužnost diversifikacije smještajnih kapaciteta, uz jasno definirane standarde i uvjete poslovanja (Istra), te potrebu za kreiranjem kompletnog turisti kog lanca vrijednosti ruralnog turizma destinacije.

Analiza globalnih trendova u turizmu

Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potražnje, putovanja, ponašanje i preferencije turista, te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija Ston i Dubrova ko primorje, koja je radi stagnacije u razvoju uspjela sa uvati autohtonost prirodnog okruženja i tradicionalne arhitekture ima mogu nost diferencijacije kroz kreativni i profesionalni pristup razvoju turisti kih proizvoda. Poseban fokus potrebno je staviti na proizvod gastronomije i vina, te istaknute kulturno-povijesne vrijednosti u okvirima održivih principa razvoja.

SWOT analiza i klju ne strateške prednosti i barijere turisti kog razvoja

17

Analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats – SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata:

KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE STON / DUBROVA KO PRIMORJE

SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA

PERFORMANSE DESTINACIJE

DESTINACIJSKI MARKETING

TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

TURISTI KI RAZVOJ

KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE STON / DUBROVA KO PRIMORJE

MOGU NOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

KONKURENTI

PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE

EKONOMSKO OKRUŽENJE

OKOLIŠ

TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija Ston / Dubrova ko primorje na po etku ozbiljnog i profesionalnog turisti kog razvoja, što je iskazano intenzitetom slabosti koji je ve i od intenziteta snaga. Nadalje, broj mogu nosti u okruženju je ve i od broja prijetnji, što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Ston / Dubrova ko primorje mogu biti pozitivan poticaj konkurentnom razvoju ove destinacije. I kona no, kao što je esto slu aj sa destinacijama na po etku svog turisti kog razvoja i iskoraka na turisti ko tržište, tako je i za destinaciju Ston / Dubrova ko primorje indikativan relativno izražen intenzitet unutarnjih slabosti, što zna i da je upravo to podru je na kojem treba strateški raditi na njihovom minimiziranju. Drugim rije ima, bez obzira na trenutnu povoljnu situaciju u okruženju, destinacija Ston / Dubrova ko primorje mora najprije pristupiti izgradnji vrstog i kompletnog lanca vrijednosti.

Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljede e klju ne strateške prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije Ston i Dubrova ko primorje, koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu.

18

Klju ne strateške prednosti Klju ne strateške barijere

Visokovrijedni prostor neiskorišten u turisti komsmislu

Lokalno stanovništvo kao nositelj razvoja

Pozicija / prilike po etnika Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda

Utjecaj / blizina Dubrovnika Nedostatak turisti ke infrastrukture

Neadekvatna op a infrastruktura

Nedostatak jasnog i usuglašenog razvojno-upravlja kog modela

Analiza oglednih primjera u praksi

Pri odabiru svoga razvojnoga puta, destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora se koristiti primjerima uspješnih europskih praksi ovakve vrste turizma, pa su stoga analizirane one destinacije koje se nalaze u Mediteranskom dijelu Europe, sli ne su u geografskoj i prirodnoj osnovi uklju uju i o uvane elemente kulture i povijesti, uspješno su razvile ponudu proizvoda u unutrašnjem ruralnom djelu kao 'antipod' obalnoj ponudi, a njihova ponuda ruralnog / agroturizma vrlo je razvijena, po emu su globalno prepoznate. Destinacije kao ogledni primjeri najbolje prakse su: Umbrija, Italija, Lleida (Katalonija), Španjolska i Var (Provansa), Francuska.

Klju ni pokazatelji ove analize upu uju na to da ove destinacije svoj turisti ki razvoj integriraju sa agrikulturom, a poljoprivredne proizvode koje komercijaliziraju zašti eni su (kvaliteta, standardi i sl), a snažnim marketinškim aktivnostima promoviraju ih na nacionalnoj i globalnoj razini. Centralni elementi identiteta i vrijednosti (povijest, kultura, gastronomija, stil života) integrirane su u turisti ku ponudu i element su diferencijacije u odnosu na druge destinacije. Ove destinacije tako er su oblikovale niz proizvoda koji se odnose na rekreaciju u prirodi.

Strateška uporišta

Uslijed globalnih procesa u turizmu svaka destinacija mora biti u stanju razumjeti ove promjene te na njih spremno odgovoriti strategijom rasta i brandingom svojih proizvoda. Destinacija Ston i Dubrova ko primorje još uvijek ne daje pravilne odgovore - turizam još nije prihva en u smislu cjelogodišnjeg poslovanja, struktura klju nih subjekata nema kapacitet niti financijsku snagu da pomi e granice turisti kog poslovanja, itd.

Destinacija Ston i Dubrova ko primorje je na po etku svojeg turisti kog i ukupnog razvoja, pa zbog toga ima mogu nost da bira svoju budu u poziciju unutar šireg podru ja regije, te da oblikuje vlastiti konkurentni i održivi model razvoja. U tom smislu, klju nastrateška uporišta koja predstavljaju temelj za obilkovanje vizije razvoja i turisti kogpozicioniranja, su sljede a:

4. Integracija sa turisti kim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom

5. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turisti kog lanca vrijednosti temeljem

ruralnih / eko iskustava

6. Izgradnja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti

19

Vizija i pozicioniranje

Vizija, kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme ulokalnog konteksta (ljudi, naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) ime ovo podru je, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobiva smjernice unapre enja života i održivog turisti kog razvoja. U razgovorima sa klju nim subjektima ovog podru ja i na interaktivnoj radionici definirana je vizija razvoja turisti ke destinacije Ston i Dubrova ko primorje kako slijedi:

Ukupan prirodni i antropološki kontekst u kojem se nalazi predmetno podru je, odnosno klju ne vrijednosti i atributi s kojima ovo podru je raspolaže ine jedan, ali važan dio mozaika ukupnog prostora Dubrova ko-neretvanske županije, a koja se marketinški pozicionirala na sljede i na in:

Pozicioniranje: Veli anstvena Rivijera

Imidž: Elegantna turisti ka destinacija

Vrijednosti: Posebnost, kreativnost, živost

Diferencijacija: Kultura i naslije e

Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor destinacije Ston i Dubrova koprimorje ima svoje specifi nosti koje ga ine jedinstvenim. Dakle, da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a, destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora se osloniti na klju ne fascinacije koje su, s jedne strane osnova dugoro ne izgradnje imidža, dok s druge strane imaju poveznicu s procesima specijalizacije i tržišne segmentacije:

Ston – klju ne fascinacije Dubrova ko primorje – klju nefascinacije

Gastronomija O aravaju i pogledi

Vino Tradicija i kultura

Povijest Zdravi na in života

Za 10 do 15 godina op ine Ston i Dubrova ko primorje postaje atraktivna turisti ka

destinacija koja se integrira sa cjelokupnim turisti kim lancem vrijednosti šire turisti ke

regije. Oslanja se na ruralni / eko turizam, ali nudi i ostala turisti ka iskustva, sadržaje i

aktivnosti. Uz ove elemente, destinacija se otvara prema mogu nosti koncentriranog

razvoja pomno odabranih mikro-lokacija, po principima održivosti.

Turizam kao zamašnjak op eg gospodarskog rasta sub-regije, revitalizira prostor

kreiranjem novih iskustava i turisti kih proizvoda kroz cijelu regiju te kao jedan od

glavnih kreatora novih radnih mjesta popravlja demografsku sliku obje predmetne op ine.

20

Uzimaju i sve navedeno u obzir, prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi:

Regija Ston - Dubrova ko primorje se pozicionira kao ekološki usmjerena

turisti ka destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turisti ka

iskustva i doživljaje posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili

"boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove sub-regije dosljedno se

apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslije a u razvoju smještajnih

kapaciteta i turisti ke infrastrukture. Tako stvoreni turisti ki sadržaji u ruralnom

prostoru oboga uju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje

kao i ruralne scenografije koja na taj na in kreira imidž podru ja.

Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprje enje

naslije enih turisti kih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) tako er

podrazumijeva "to kasti" pristup novog razvoja orijentirano "boutique" odnosno

individualiziranom turisti kom tržištu koji e dolaziti u sub-regiju zahvaljuju i

klju nim fascinacijama i atributima obale.

Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi

Vo eni principima racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu diferenciranja doživljaja gostiju zbog kojih oni biraju odre enu destinaciju, ovdje se definiraju iskustva koja e destinacija Ston i Dubrova ko primorje pružati svojim gostima smještaju se u prostor, a temeljem njih se kasnije oblikuju i razvijaju profesionalni, konkurentni turisti ki proizvodi.

• Urbani centri (Ston i Slano) – revitalizacija i rehabilitacija; preuzimanje uloge sub-regionalnih centara

• Stonsko zale e – revitalizira agrikulturu, posebice uzgoj vinove loze i proizvodnju vina

• Zale e Dubrova kog primorja – revitalizira agrikulturu i razvija eko / ruralno iskustvo

• Obalni pojas – podru je plaža, temelj proizvoda ‘sunca i mora’ visoke vrijednosti sa smještajnim kapacitetima u manjim obiteljskim i boutique objektima

• Malostonski zaljev i Bistrina – zašti eno podru je uzgoja, prezentacije i prodaje školjki

1

Školjkarstvo

Vidikovci

Urbani centar

Plažni prostor

Poljoprivreda

21

• Vidikovci – programom opremanja, ovaj prostor pruža užitak pogleda na Elafite, more, brežuljke, doline, vinograde, sela, itd.

Razvoj proizvoda podru ja / destinacije Ston i Dubrova ko primorje slijedi globalne trendove turisti kih tržišta, pritom se oslanjaju i na temeljnu strukturu atrakcija, prijedlog pozicioniranja i iskustvenom strukturiranju destinacije. U tom kontekstu, prijedlog turisti kih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Ston i Dubrova ko primorje je sljede i:

55.. OOddmmoorr ii ooppuuššttaannjjee uuzz mmoorree

66.. GGaassttrroonnoommiijjaa ii vviinnoo

77.. RRuurraallnnii ttuurriizzaamm

88.. SSppeecciijjaallnnii iinntteerreessii

Dobra selekcija proizvoda i njihova kvalitetna prioritizacija važan je preduvjet uspješnosti na turisti kom tržištu. Svako od prethodno definiranih iskustvenih podru ja destinacije Ston i Dubrova ko primorje specijalizira se za odre eni proizvod, a da bi se gostima mogao pružiti doživljaj identiteta i karaktera svakog podru ja ponaosob. Definirani proizvodi esto se u iskustvenim podru jima isprepli u, odnosno nadopunjavaju, pa je tako mogu e da jedno podru je prioritizira više proizvoda istim intenzitetom. Sljede a tabela prikazuje prioritizaciju turisti kih proizvoda ove destinacije po iskustvenim podru jima:

Podru je /Proizvodi

Slano i Ston Stonsko zale eZale e

Dubrova kog primorja

Obalni pojasMalostonski

zaljev

Odmor i opuštanje uz more

Gastronomija i vino

Ruralni turizam

Specijalni interesi

Najve i prioritet Srednji prioritet Nizak prioritet

Izvor: HCZ, 2008

22

Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju, odnosno koli inu budu ih smještajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima, te mora imati dostatnu podršku ljudskog potencijala.

Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli, temelje se na smještajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima, te turisti kom prometu, zaradi od turizma, i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. (ciljna godina).

Optimalna koli ina novog smještaja za podru je predmetnog projekta leži negdje izme uscenarija 2 i 3, odnosno 25% i 50% maksimalnih kapaciteta predvi enih prostornim planom, barem u periodu do 2020. godine. Kona na koli ina novog smještaja u tom periodu ovisi o porastu i dinamici porasta lokalnog stanovništva te dinamici i kvaliteti rješavanja problema s infrastrukturom.

SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

BEZ PROMJENEREALIZIRANO

25% PP-AREALIZIRANO

50% PP-AREALIZIRANO

100% PP-A

stanovništvo 4.821 4.821 4.821 4.821 4.821

površina u km2 366 366 366 366 366

smještajni kapaciteti (kreveti) 3.895 3.895 6.000 8.000 12.000

smještajni kapaciteti (hoteli) 365 365 2.000 4.000 7.500

dolasci 33.219 56.867 91.250 175.200 306.600

no enja 178.373 284.335 547.500 876.000 1.533.000

dolasci (hoteli i tur. naselja) 8.256 9.992 60.833 121.667 228.125

no enja (hoteli i tur. naselja) 49.736 59.951 365.000 730.000 1.368.750

zauzetost ukupnog smještaja 12,5% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0%

zauzetost hotelskog smještaja 37,3% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

no enja - CAGR 4,0% 9,8% 14,2% 19,6%

kreveta po etvornom kilometru 11 11 16 22 33

dolazaka po stanovniku 7 12 19 36 64

no enja po stanovniku 37 59 114 182 318

hot. no enja po stanovniku 10 12 76 151 284

tur. prihod u HRK 31.500.000 100.938.925 272.107.500 435.372.000 761.901.000

tur. prihod u € (direktni) 4.436.620 14.216.750 38.325.000 61.320.000 107.310.000

tur. prihod po no enju (direktni) 25 50 70 70 70

udvostru enje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4




2007

23

Konkurentnost i investicije

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa klju nim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

PROJEKT KONKURENTNOSTI

PROJEKTI SMJEŠTAJNIHKAPACITETA

PROJEKTI TURISTI KE

INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA

PROJEKTI EDUKACIJE I

UPRAVLJANJA

Specijalizacija gastronomske ponude

Agroturizam Kušaonica vina i maslinovog ulja

Projekt edukacije u turizmu

Razvoj komplementarne ponude

Ruralna ku a za odmor Sustav vidikovaca TourFuture (edukacija lokalnog stanovništva u turizmu)

Interpretacijski centar 'Solana Ston'

Ruralni 'bed & breakfast' Koncept piknik punktova Sustav destinacijskog menadžmenta

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja

Ruralni obiteljski hotel Obiteljski park u prirodi Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Sustav malih plaža Ruralni resort Avanturisti ki park Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo (Eko centar Topolo)

Revitalizacija šetnica uz more

Konji ki centar

Projekt 'Hoteli Plus' Koncept pješa kih, planinarskih i biciklisti kih staza

Projekt kvalitete privatnog smještaja

Centar brdskog biciklizma

Centar za sportove na vodi

Eko park

Revitalizacija centralnog dijela Stona

Centar 'Kamenica'

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Program izrade doma eg sapuna

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela

24

Marketing plan

Marketing destinacije Ston i Dubrova ko primorje mora prije svega biti pro-aktivan i konstantno inoviraju i kroz moderne marketinške alate i aktivnosti. Isto tako se i o ekuje suradnja i pomoDN županije odnosno TZ DN županije kroz preporuke novog Strateškog marketing plana Republike Hrvatske 2008-2012, kao i kroz ideje regionalnih preporuka za DN županiju iz istog plana. Dakle, ovdje se radi sa jedne strane o inicijativi koja kre e sa sub-regije Ston i Dubrova ko primorje, dok s druge strane TZ DN županije treba omogu iti znanja, odnosno strateški marketing smjer cijele Županije kao i sub-regije, odnosno destinacije Ston i Dubrova ko primorje.

Stvaranje tržišne marke

Logo

Ime marke

Termin

Zaštitne boje

Promotivni oblici i materijali

BrošureOp e brošure

Brošure proizvoda Brošure seoskih doma instava Broušure specifi nih atrakcija

Promotivni materijaliPlakati, letci

Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode

Turisti ki vodi

Internet stranica

Suveniri i autohtoni proizvodi

Aktivnosti vezane uz komunikaciju

Unaprje enje prodajeSudjelovanje na sajmovima

Posebne promocijske akcije Direktni marketing

Odnosi s javnoš uNovinarska putovanja

Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije

Obavijesti, novosti

Oglašavanje Tisak (novine, asopisi)

Internet oglašavanje

Organizacija seminara i radionica

Pra enje provedenih aktivnosti

Standard kvalitete tiska brošura i ostalih promotivnih materijala

Kvaliteta sadržaja Internet stranice s obzirom na ažurnost i to nost

Kvaliteta nastupa na sajmovima

Sustav integrirane marketinške komunikacije Dubrova ko primorje - Ston

Investicije i zaklju ni prijedlozi

Ovaj je projekt bazi no usmjeren na razvoj eko i ruralnog turizma u prostoru destinacije Ston i Dubrova ko primorje koji je lociran u Dubrova ko-neretvanskoj županiji. Budu i je Hrvatska još uvijek u tranziciji prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, tako ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama.

U tom kontekstu za sada ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.

Da bi se turisti ko podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje ozbiljnije turisti ki razvilo, napose u smislu razvoja eko/ruralnog proizvoda, potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora to jest Slanog i Stona. Atraktivnost e se ovih razvojnih podru ja posebno potencirati nakon izgradnje autoputa koji povezuje Dubrovnik sa Splitom.

25

U tom kontekstu se ovaj projekt UNDP-a kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog podru ja, ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

Nadalje, me unarodna praksa u turizmu poznaje razvojne poticaje koji spadaju u financijske poticaje, kvazi-financijske poticaje, fiskalne poticaje i ostale vrste poticaja (poput edukacijskih programa i sl.). Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.

26

1 Uvod

Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje (LOT 1) dio je šireg COAST projekta, iji je sveobuhvatni cilj održivost razvoja hrvatske obale sa zaštitom biološke i krajobrazne raznolikosti utkane u razvojni put.

Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru održivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona niciomogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu života. To e se initi tako da se:

identificira, a potom i ponudi rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje iobrazac interesa, pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti, resursi – prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biološkom i krajobraznom raznolikoš u i na njoj temeljenoj atraktivnosti – troše neracionalno i neodrživo, a da se istovremeno narušava društvena kohezija te prije i i raznolikost, a time i vitalnost samog razvoja;

identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i održivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Prema tome, cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske županije sustavno i kontinuirano utje ena aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi – i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala – a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e održivo korištenje dobara i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije.

Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su:

Demonstracija društveno-gospodarskog razvitka koji uva i održivo koristi biološku i krajobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva, marikultura i poljoprivrede - na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 – Pelješac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Biševo; Lot3 – šire podru je uš a rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske županije) i obalno podru je Novigrada/Karina, što je vidljivo na sljede oj mapi.

Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta

27

Poboljšanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i održivo koriste postoje u biološku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na podru ju etiri županije.

Poboljšanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru juetiri županije u odnosu na održivo korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne

raznolikosti.

Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje, uvažava, podržava, institucionalizira i širi održivi razvoj uz razumno korištenje i zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti.

28

2 Zadaci i procedure

2.1 Zadaci

Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / ožujku 2008. godine, Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Ston i Dubrova ko primorje) i LOT 2 (otoci Vis i Biševo).

Osnovni ciljevi COAST projekta su:

identificiranje, te ponuda rješenja kojima se može ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa, praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro nedobiti, resursi neracionalno i neodrživo troše, a da se pri tome negativno utje e i na društvenu koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja

identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu života grade na na in da iznimnu biološku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i održivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su:

da se istraži i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja,

da se istraži i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrške za održivi razvoj turizma.

Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvještajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj šemi, a u ovom Izvještaju obra uje se podru je Stona i Dubrova kog primorja (LOT 1):

29

SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ

ANALIZA PONUDE

- Prirodni faktori- geografska situacija, veli ina, klima, geološka situacija, voda, krajolik, flora i fauna ,- Prostorne mogu nosti i ograni enja - analiza: prostornih planova, tur. strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd. - Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografska struktura, politi ka i administrativna struktura - Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge (komercijalne, zdravstvene, itd.)- Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, položaj lokacija, spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, doga aji, itd. - Tur. infrastruktura - šetnice, biciklisti ke staze, jahanje, ostale sportske i rekreacijske aktivnosti - Smještaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd. - Hrana i pi e - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd. - Lokalno stanovništvo - svijest, o ekivanja, kontribucija razvoju, itd. - Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budžet, itd.- Turisti ki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski instrumenti, strategije, itd. - Obuka u turizmu- Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a

ANALIZA POTRAŽNJE

- Turisti ki promet - dolasci, no enja, sezonalnost, vrste smještaja,itd.

ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA

- Kroz sastanke i intervjue

ANALIZA KONKURENCIJE

TRENDOVI

SWOT ANALIZA

KLJU NE STRATEŠKE SNAGE I BARIJERE BUDU EGODRŽIVOG RAZVOJA U TURIZMU

LOKALNA STRATEGIJA ODRŽIVOG TURIZMA

BENCHMARK ANALIZA

- Benchmarking okvir- Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, klju ni faktori uspjeha ,itd.)

STRATEŠKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA

- Strateški kontekst- Vizija i pozicioniranje- Razvoj proizvoda

KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

- Identifikacija konkurentskih nedostataka- Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti

MARKETING STRATEGIJA

- Marketinško pozicioniranje- Proizvodi i tržišni segmenti- Elementi diferenciranja- Klju ni strateški marketinški prijedlozi

KLJU NI PROJEKTI ODRŽIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

- Kapacitet,sadržaji, aktivnosti, klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

INVESTICIJSKA STRATEGIJA

- Model investicija i financiranja - op a evaluacija investicija , dinamika investiranja i alokacija investicija- Identifikacija izvora financiranja

KONA NI PRIJEDLOZI

- Prijedlozi za formiranje partnerstva

30

2.2 Procedure

U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rješenja, vezano na prethodno navedene zadatke, za potrebe ovog projekta provedene su standardne metodološke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. Osim sekundarnih i terenskih istraživanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraživanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima s ciljem prikupljanja dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja, kao i provjeru primjerenosti predloženih rješenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga održao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaženja optimalnih rješenja za postavljene zadatke ovog projekta.

Prema tome, program istraživanja uklju uje:

31

SEGMENT PROJEKTA AKTIVNOST CILJ

a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Ston, Dubrova ko primorje, Dubrova ko-neretvanska županija, Ministarstvo okoliša, prostornog planiranja i izgradnje, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, itd.).

b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na županijskoj i lokalnoj razini.

c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora - destinacija Ston i Dubrova koprimorje.

d) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru judestinacije Ston i Dubrova ko primorje.

Evaluacija prirodno-geografskih, socio-demografskih, politi kih, socijalnih, pravnih, ekonomskih i prostorno-planerskih karakteristika prostora obuhvata projekta.

e) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Ston, Dubrova ko primorje, Dubrova ko-neretvanska županija, Turisti ke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja.

Evaluacija sadašnje turisti ke ponude uklju uju i smještajnu ponudu, ponudu hrane i pi a, turisti ke resurse i atrakcije, postoje e aktivnosti turisti kog marketinga i postoje ih poticajnih programa vezanih na turisti ki. razvoj.

f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka, razli itih institucija (Op ine Ston, Dubrova ko primorje, Dubrova ko-neretvanska županija, itd.) te do sada izra enih strateških i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš destinacije Ston i Dubrova ko primorje.

1. ANALIZA PONUDE

g) Terensko istraživanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru jupredmetnih regija, a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoliš.

Ocjena utjecaja turisti kih aktivnosti na okoliš.

2. ANALIZA POTRAŽNJE

h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Ston, Dubrova ko primorje, Komiža i Vis, Županija Dubrova ko-neretvanska županija, Turisti ke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.).

Identifikacija i analiza turisti ke potražnje na podru ju obuhvata.

3. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA

i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom)sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu podru ja, kao i lokalnu zajednicu Stona i Dubrova kog primorja.

Komunikacija klju nih pitanja tur. razvoja sa svim relevantnim subjektima: op inama, direktorima lokalnih tur. zajednica, hotelijerima, turisti kim agencijama, Udrugom vlasnika privatnog smještaja, predstavnicima zašti enih podru ja i lokalnih javnih službi.

Komunikacija projekta i identifikacija klju nih mišljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest, o ekivanja, kontribuciju razvoju turizma, te ostale odrednice projekta.

32

j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nimsubjektima privatnog i javnog sektora, klju nim donosiocima odluka, te nevladinim organizacijama podru ja destinacije Ston i Dubrova ko primorje.

Identifikacija mišljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima, vezano na mogu nosti i željeni smjer tur. razvoja te potencijala rasta.

4. ANALIZA KONKURENCIJE

k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnom podru ju.

Evaluacija konkurentskih destinacija s pozicije njihovih razvojnih i poslovno-upravlja kih modela u turizmu.

5. TRENDOVI U TURIZMU

l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu.

Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta.

6. SWOT ANALIZA m) Temeljem svih prethodnih analiza izvršena je kona na analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji podru ja destinacije Ston i Dubrova koprimorje.

Identifikacija klju nih strateških snaga i barijera budu eg održivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta.

n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj održivog turizma u odabranim destinacijama – Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turisti kaorganizacija, Mintel, Tourism Intelligence International, Turisti ke organizacije odabranih destinacija, itd.).

7. ANALIZA OGLEDNIH PRIMJERA U PRAKSI

o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija.

Evaluacija razvojnih, poslovnih i upravlja kih modela održivog turizma odabranih destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru jaovog projekta.

8. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI

p) Terensko istraživanje razine konkurentnosti na podru ju destinacije Ston i Dubrova koprimorje.

Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnog podru ja.

q) Interaktivna radionica po televoting (bira kom)sistemu. Identifikacija klju nih elemenata održivog

razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tržištu i razvoja proizvoda za predmetno podru je projekta.

9. STRATEŠKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA

r) Terensko istraživanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju destinacije Ston i Dubrova koprimorje

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje, identifikacija klju nih prednosti i barijera, definiranje portfelja proizvoda, identifikacija potencijalnih klju nih projekata u turizmu, itd.

s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom)sistemu.

10. MARKETING STRATEGIJA

t) Evaluacija svih prethodnih analiza

Prikupljanje / provjera podataka, mišljenja i stavova vezano na marketinško pozicioniranje podru ja, klju ne proizvode i tržišne segmente, te elemente diferenciranja, zaklju no sa klju nim strateškim marketinškim prijedlozima

11. KLJU NIPROJEKTI RAZVOJA I MJEREUPRAVLJANJA

u) Evaluacija svih prethodnih analiza Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete, sadržaje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA

v) Evaluacija svih prethodnih analiza Prijedlog investicijske strategije i modela financiranja.

13. KLJU NIPRIJEDLOZIPROJEKTA

w) Evaluacija svih prethodnih analiza Klju ni prijedlozi projekta.

33

3 Kontekst projekta

3.1 Podru je obuhvata projekta

Integralno podru je aktivnosti LOT 1, odnosno destinacija Ston i Dubrova ko primorje, prikazano na sljede oj mapi, uklju uje dvije op ine (Ston i Dubrova ko primorje), koje se nalaze na podru ju Dubrova ko-neretvanske Županije.

Op ina Ston nalazi se na poluotoku Pelješac i u geografskom smislu obuhva a podru je od grada Stona, preko Ponikva do Janjine.

Op ina Dubrova ko primorje smještena je na sjevernom djelu Dubrova ke rivijere, sa administrativnim centrom Slano.

Slika 3-1: Op ina Ston i Op ina Dubrova ko primorje

Površina (km2) 169,51Naselja Boljenovi i, Brijesta, Broce,

esvinica, Dan anje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putnikovi , Sparagovi i, Ston, Tomislavovac, Zabr e, Zaton Doli, Žuljana

Op ina STON

Županija Dubrova ko-neretvanskaStanovništvo (2001) 2.605

Površina (km2) 197,11

Naselja Bani i, epiku e, Doli, Imotica, Kru ica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podgora, Podimo , Slano, Smokovljani, Stupa, Štedrica, To ionik, Topolo, Trnova, Trnovica i Viso ani

Op ina DUBROVA KO PRIMORJE

Županija Dubrova ko-neretvanskaStanovništvo (2001) 2.216

34

3.2 Ston i Dubrova ko Primorje u širem kontekstu regije

U geografskom, odnosno turisti kom smislu, ovo podru je pripada širem podru ju Dubrova kogturisti kog klastera i prema tome, budu i pravci razvoja trebaju se promatrati u kontekstu razvoja šireg podru ja ove regije.

Slika 3-2: Dubrova ko-neretvanska Županija / Turisti ki klaster Dubrovnik

Dok su ostala obalna podru ja regije prolazile proces zna ajnog i intenzivnog turisti kog razvoja (Dubrova ka rivijera, Neum i ostale dalmatinske destinacije), ovo podru je ostalo je u tom smislu gotovo netaknuto. Ono se sada suo ava sa globalnim procesima promjena u turizmu, a u odgovoru na te promjene, potrebno je identificirati interne i eksterne aspiracije u smislu budu egrazvoja. Trenutni globalni procesi, a osobito oni vezani uz tržište nekretnina, zahtijevaju da ovo podru je pruži adekvatan odgovor budu oj potražnji. Nadalje, blizina Dubrovnika s jedne strane, te Makarske rivijere s druge, ozna avaju potrebu ovog podru ja / destinacije da strukturno i inovativno kreira vlastiti turisti ki klaster, sa primjerenim proizvodima i kompletnim turisti kim lancem vrijednosti, kako bi se balansirala turisti ka ponuda cijele regije. U turisti kom klasteru Dubrova ke regije ve se etabliraju odre ene sub-regije (npr. Dubrovnik, Konavle, Kor ula,itd.), a svaka od njih na turisti ko tržište istupa nude i turisti ke proizvode i iskustva koji se temelje na klju nim identitetskim zna ajkama tih destinacija.

Slika 3-3: Preliminarni turisti ki klasteri (subregije) unutar klastera Dubrovnik

Da bi destinacije / subregije mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera, a svaka od njih tako er gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih klju nihvrijednosti.

35

4 Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja

Podru je projekta, površine 367 km2, smješteno na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja, središnji je dio Dubrova ko-neretvanske županije, a ine ga op ine Dubrova ko Primorje i Ston. Ima sli na prirodno-geografska obilježja kao i drugi dijelovi Dubrova ke regije; tipi ni bezvodni krški dinarski prostor s nešto plodnih površina, dok u krajoliku dominiraju pošumljene (dijelom opožarene) površine, oskudni pašnjaci i kamenjar.

Kartogram 4-1: Situacija / Podru je obuhvataOp ina Dubrova ko primorjepredstavlja izduženo (oko 40 km) i usko (5-15 km) pograni no podru je površine 197 km2. Razlikuju se dvije prirodne cjeline; niže priobalno podru je s preko 40 km razvedene obale, i brdovito podru je zale a (najviša to ka 963 m) uz granicu s Bosnom i Hercegovinom s kojeg se pružaju pogledi prema obalnom pojasu. Prostor je naseljen ve u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomila) i u antici (rimski kastrum, starokrš anski sarkofazi). Naseljavaju ga Hrvati i nalazi se u sastavu hrvatske

države (ruševine ranohrvatske crkve, ste ci). Dubrova ka republika 1399. godine odlu uje da sjedište nove knežije bude u Slanom koje tako postaje upravnim i duhovnim središtem Primorja. U sastavu Dubrova ke republike ostaje do njezinog zaposjedanja od Napoleonove francuske vojske 1806. godine. U Slanome osniva kanton koji obuhva a podru ja bivše knežije. Pod vlaš uAustrije (Habsburške monarhije) je od 1814. pa do kraja I. svjetskog rata 1918. godine. Od 1997. Dubrova ko primorje je jedinica lokalne samouprave unutar Dubrova ko - neretvanske županije.

Op ina Ston, površine 170 km2 (dužine oko 30 km i širine do 8 km) zauzima jugoisto ni dio poluotoka Pelješca. Približno 100 km vrlo razvedene obale ine brojni kanali, zaljevi, zatoni, uvale, manji oto i i i rtovi. Prostor karakteriziraju južni priobalni gorski pojas s brojnim vrhovima iznad 500 m (najviši vrh 632 m), odnosno nešto niži sjeverni pojas (najviši vrh 494 m), te brojne udoline i polja u unutrašnjosti.

Prostor op ine Ston tako er je naseljen od pretpovijesti (gomile, ostaci gradina). Postoje i neka rimska nalazišta. Bio je pod vlasti Bizanta, oko IX. stolje a tu su vladali Neretljani, a zatim je sastavni dio zahumske kneževine. Starije mu je ime Rhatanae Chersonesus, a naselje na mjestu današnje Stona nazivalo se Pardua (Stamnes, Stagnum, Turris Stagni. Iz tog starokrš anskog i predromanskog razdoblja, kada je Ston bio sjedište biskupije, ostali su arheološki i arhitektonski tragovi. U razdoblju 1333. - 1808. u sastavu je Dubrova ke Republike. Za vrijeme vladavine Austrougarske monarhije 1886. godine osnovana je Op ina Ston u sastavu Kotara Dubrovnik i Kraljevine Dalmacije. Od 1952. je u sastavu Kotara Dubrovnik i NR Hrvatske, a od 1992. godine Op ina Ston je novo teritorijalno ustrojena jedinica lokalne samouprave u sastavu Županije Dubrova ko – neretvanske.

36

Klimatske zna ajke

Umjereno topla klima sa suhim toplim ljetima i blagim kišovitim zimama.

Prosje ne temperature: godišnja temperatura zraka 15,6 °C; najhladniji mjesec 7,3 - 8,2°C; najtopliji mjesec 24,9°C -24,1°C; temperatura mora ljeti uz obalu 22-26°C.

Godišnja koli ina oborina 1.122 mm (Dubrova ko primorje); 1.414 mm, (Ston).

Naju estaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral koji se transformiraju poprimaju i smjer glavnih reljefnih oblika.

Geološke i seizmi ke zna ajke

Prevladavaju vapnenci, dolomiti te fliš.

Podru je je unutar zone intenziteta potresa IX. stupnja MCS.

Vegetacija

Prava mediteranska vegetacija ( esvina - crnika, dalmatinski crni bor, makija, nisko žbunje, samoniklo ljekovito i aromatsko bilje, a od kultura vinova loza, maslina, duhan, ostalo vo e i povr e i drugo) odražava ekološke prilike i najbolji je pokazatelj klimatskih i pedoloških prilika.

Prostorna je raspodjela pojedinih biljnih vrsta odre ena velikim dijelom prosje nim vrijednostima klimatskih elemenata. Prema fitogeografskoj regionalizaciji ovo podru je pripada stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni sredozemne fitogeografske regije. Op a zna ajka ove fitogeografske regije je znatno smanjeni intenzitet ili potpuni prekid vegetacije uzrokovan visokim ljetnim temperaturama, te izrazitim sušama. Raslinstvo ine uglavnom brojne mediteranske vrste, ali ima i više vrsta submediteranskih, te uvezenih tropskih i suptropskih vrsta.

Kartogram 4-2: Pokrov zemljišta

Prožimanje sredozemnih i subsredozemnih utjecaja rezultira bogatstvom vrsta u lokalnoj flori. Šumskog je pokrova malo, a najve epovršine zauzimaju niže zajednice makije, gariga i šikare. Prevladavaju auto-htone sastojine hrasta crnike ili esvine, u auto-htonoj zajednici makije, a u novije vrijeme sve ve epovršine zauzimaju ale-pski i primorski bor.

Širenje alepskog bora sužava prostor ostalih biljnih vrsta. U šumi i makiji, uz crniku najzastupljenije su vrste; lovor, planika, tršlja, borovica, mirta, zelenika, lemprika, brnistra, veprina itd.

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover, 2001.

37

Predstavnici gariga su ružmarin, bušin, oštrikovina, pelin i dr. Makija i garig isprepleteni su povijušama i penja icama kozokvinom, tetivkom, bršljanom, bljuštem, divljom lozom, a este su i kupina i dra a.

Predstavnici raznih prizemnih zajednica su kadulja, sredozemna mlje ika, smilje, preslica, maj ina dušica, pti ja noga, kamilica, bokvica, badelj, bazga, sljez i dr.

Na ovom podru ju prisutne su i suptropske i tropske vrste kao palma, akacija, aloja, eukaliptus, kaktus, agava, te ukrasne ve udoma ene; oleandar, tamaris i dr.

4.2 Socio- ekonomski faktori

Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i društvenom razvoju. U ukupnosti depopulacijsko podru je s neujedna enim demografskim stanjem i nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka.

4.2.1 Stanovništvo i naseljenost

Na razmatranom podru ju prisutan je stalan pad broja stanovnika i nepovoljna starosna struktura, što je posljedica brojnih imbenika koji djeluju na obilježja stanovništva i demografske tijekove. Bitno su ograni ene, posebno na podru ju zale a Dubrova kog primorja i izoliranim dijelovima op ine Ston, mogu nosti biološke revitalizacije stanovništva u uvjetima njegovog sve ve egstarenja.

Broj stanovnika i demografska struktura

Na razmatranom podru ju živjelo je 2001. godine nešto preko 4.800 stanovnika u 39 naselja.

Osnovni podaci o stanovništvu vidljivi iz priložene tablice, dok se detaljniji podaci nalaze u prilogu.

Tablica 4–1: Stanovništvo – osnovni podaci

Izvor: Državi zavod za statistiku; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

Na itavom prostoru prisutan je kontinuirani pad broja stanovnika posebno u manjim, izoliranim naseljima. U odnosu na 1948. godinu broj stanovnika podru ja se je smanjio za preko 3.600, od

Podru je D. primorje Ston Ukupno

Stanovnika 2001. 2.216 2.605 4.821

Naselja 20 19 39

1.101 950 2.051 Aktivno stanovništvo

49,7% 36,5% 42,5%

Zaposleni 258 462 720

741 771 1.512 Stanovnici 60 i više godina

33,4% 29,6% 31,4%

Stanovnika 2015. 2.200 2.500 4.700

Stanovnika 2015. - Imigracija

2.500 3.000 5.500

38

toga gotovo dvije tre ine u Dubrova kom primorju. Pri tome su naselja u obalnom pojasu izgubila cca 700 stanovnika, a ostatak od gotovo 1.700 stanovnika se odnosi na zaobalje.

Starenje stanovništva vidljivo je kroz u eš e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu. Dubrova ko primorje ima visoku u eš e starog stanovništva (33%), dok u zale uto iznosi 37%. Op ina Ston ima relativno uravnoteženu starosnu struktura na cijelom prostoru s cca 30% starih stanovnika. Situacija je povoljnija zbog ve eg u eš a mladih što otvara mogu nost demografske obnove. Detaljna starosna struktura prikazana je u prilogu.

Znatno lošija situacija je u segmentu starosne strukture u poljoprivrednim ku anstvima. U eš estanovnika starih 55 godina i više iznosi gotovo 50% u Dubrova kom primorju, odnosno gotovo 40% u op ini Ston.

Planirani broj stanovnika; S obzirom na prisutnu demografsku situaciju prostornim planovima predvi a se da e do 2015. broj stanovnika stagnirati, odnosno da e na podru ju živjeti 4.700 stanovnika što nije dovoljno za intenzivan razvoj planiran kroz prostorne planove. Stoga se u planovima razmatra i mogu nost doseljavanja novog stanovništva, odnosno za 2015. 5.500 stanovnika.

Ku anstva; Prosje no ku anstvo broji samo 2,9 lanova. U manjim naseljima su zna ajnozastupljena stara ka ku anstva.

Naseljenost; Na razmatranom podru ju nalazi se 39 naselja pretežno vrlo malih naselja. Samo op inska središta imaju nešto više od 500 stanovnika ( Slano 552 i Ston 528 stanovnika). Pet naselja imaju neznatno preko 200 stanovnika (Doli, Majkovi, Dubrava, Hodilje i Žuljana).

Ako se izuzmu op inski centri prosje na veli ina naselja je 100 stanovnika po naselju (Dubrova ko primorje 88, Ston 115 stanovnika po naselju).

Prostornim planovima predvi a se daljnja zna ajna koncentracija stanovništva u op inske centre i oni se do 2015. planiraju sa: Slano do 1.000 stanovnika, Ston 1.000 do 1.500 stanovnika što je u suprotnosti s ciljem zadržavanja aktivnosti na cijelom podru ju i dovelo bi do daljnje depopulacije ostalih naselja.

Stalni i povremeni stanovnici; Tijekom ljetnih mjeseci ukupan broj stanovnika se više nego udvostru uje, tako da u vršnim danima iznosi preko 10.000 osoba. U procjeni nisu uzeti u obzir neregistrirani turisti, jednodnevni posjetioci, stanovi za odmor izgra eni poslije 2001. i sl.

Posebno se isti u obalna naselja tako da odnos ukupno prisutnih i stalnih stanovnika iznosi; preko dva puta: Mali Ston, Hodilje; preko tri puta Slano; etiri puta Ston; pet puta Žuljana.

Posljedica ove pojave su zna ajni lokalni problemi u kvaliteti prometne i ostale infrastrukture.

Stanovi; Popisom stanova 2001. registrirano je na razmatranom podru ju gotovo 5.000 stanova prosje ne površine 75 m2. Nažalost, preko 22% stanova je stalno ili privremeno napušteno. Prosje na veli ina stalno nastanjenih stanova je 81 m2 (Dubrova ko primorje 78,5 m2, Ston 83,5 m2), odnosno gotovo 26 m2 po stanovniku.

U obalnom podru ju prisutan je velik broj stanova za odmor. Odnos stalno nastanjenih i stanova za odmor na itavom podru ju je gotovo 3:1.

39

4.2.2 Ekonomski faktori

Predmetno podru je je vrlo slabo gospodarski razvijeno. Prema udjelu u prihodu najistaknutije kategorije su hoteli i restorani, prera iva ka industrija te trgovina i gra evinarstvo. Na podru judestinacije Ston i Dubrova ko primorje nedostaje nekoliko ve ih gospodarskih pokreta a koji bi zapošljavali ljude i stvorili bolje ekonomske uvjete za život ljudi, te kao rezultat privukli dio odseljenih stanovnika.

Prera iva ku industriju u Dubrova kom primorju ine kamenolom za va enjearhitektonskog i ukrasnog kamena, nekoliko pogona za preradu kamena i kamenoklesara na podru ju Viso ana i nešto manje Smokovljana. Uz preradu kamena lokalno se stanovništvo bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i sto arstvom, no pretežno za osobne potrebe. U zaljevu Bistrina nalazi se nekoliko uzgajiva a školjki.

U op ini Ston u malostonskom zaljevu postoji stotinjak uzgajiva a školjki. Prije rata je bio u funkciji pogon za preradu školjaka na ovom podru ju, no danas više ne posluje. Unutrašnjost op ine Ston danas je sve razvijenije podru je za uzgoj vinove loze i njenog prera ivanja u vino.

Poljoprivreda je s obzirom na resurse slabo razvijena, najve e prepreke su pretežno mala zemljišta s vrlo esto neriješenim imovinsko pravnim odnosima, mali broj pretežito starog stanovništva i na dijelovima nedostatka vode (Dubrova ko primorje) ili visoke cijene vode.

Prema podacima FINA-e za 2007. godinu podru je obuhvata ima sljede e karakteristike:

Ukupni prihodi predmetnog podru ja iznose nešto manje od 94 milijuna kuna.

Op ina Ston (52 mil.) bilježi ve e prihode od Dubrova kog primorja (41 mil.).

Op ina Ston prihoduje približno 20.100 kn po stanovniku.

Op ina Dubrova ko primorje prihoduje približno 18.650 kn po stanovniku.

Hoteli i restorani su djelatnost koja nosi najviše prihoda, približno 32 milijuna kuna (cijelo podru je).

Slika 4-1: Struktura prihoda (Ston i Dubrova ko primorje)

Izvor: FIMA, 2008

Ston - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007

Prera iva kaindustrija

20%

Poljoprivredalov,

šumarstvo10%

Ostale djelatnosti

18%

Hoteli i restorani

25%

Gra evinar-stvo18%

Trgovina9%

Izvor: FIMA, 2008

Dubrova ko primorje - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007

Prijevoz, skladištenje i

veze3%

Trgovina14%

Hoteli i restorani

46%

Ostale djelatnosti

6%

Gra evinar-stvo5%


26%

Na podru ju regije ukupno je zaposleno 380 osoba i to najviše u hotelima i restoranima (143). Broj nezaposlenih na cijelom podru ju iznosi 210 osoba i to 143 u op ini Ston i 67 u op iniDubrova ko primorje.

40

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja

4.3.1 Analiza prostornih planova

Analizirani su slijede i prostorni planovi:

Prostorni plan dubrova ko-neretvanske županije

Prostorni plan ure enja op ine Dubrova ko primorje

Prostorni plan ure enja op ine Ston; Prijedlog plana

Prostorni planovi osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede, marikulture i ribarstva; razvitak ekološki prihvatljivih manjih industrijskih pogona izgra enih prema strogim ekološkim standardima, te intenzivnijem razvitku obrtništva i otvaranju manjih pogona i radionica.

U op ini Dubrova ko primorje osnovni pravci gospodarskog razvoja su:

Ugostiteljstvo i turizam kao temeljno opredjeljenje koje treba napustiti dominantnu ulogu masovnog turizma i turisti kih kampova. Predvi a se u manjem opsegu seoski turizam te privatni smještaj kao dopuna glavnim smještajnim kapacitetima. Marikultura i ribarstvo; isto more s odgovaraju im sastavom u posebno zašti enom i prostranom Malostonskom zaljevu i uvali Bistrini, poznati su kao najkvalitetnije podru je na hrvatskoj obali za uzgoj kamenica, dagnji i drugih školjaka.Poljoprivreda s relativno malim površinama obradivog zemljišta (6 % površine Op ine) i pretežno pašnjacima (više od polovice površine) pretpostavlja osnovu za manji broj poljoprivrednih stanovnika i obiteljskih gospodarstava.Proizvodne i poslovne djelatnosti; Lokaliteti Mironja, Mironja II i Viso ani raspolažu s bogatim i kvalitetnim rezervama arhitektonskog-ukrasnog i tehni kog-gra evinskog kamena te se uz njih i još neka bliža naselja (Imotica, Smokovljani itd.) veže dosadašnja prerada kamena i razvijanje drugih pogona gra evinske industrije. Podržava se i poti e razvitak malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, na na in što je na podru ju Rudina utvr ena ve aproizvodna zona, a na podru ju Bani a ve a poslovna zona.

Transformacija prostorno gospodarske strukture op ine Ston polazi s gledišta prometno - geografskog položaja i prirodnih resursa koji predstavljaju dobru osnovu za razvitak.

Turizam je temeljno usmjerenje koji treba postati jedna od glavnih djelatnosti. Najvažnija turisti ka naselja trebaju biti Žuljana, Brijesta i Ston, te lokaliteti Prapratno, Pržina i Luka-Blaževo-Pjeskar-Kabo, odnosno ostala samostalna naselja na obali (Broce, Zaton Doli, Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba Stonska).

Poljoprivreda s dovoljno kvalitetnog plodnog zemljišta, pravilno raspore enog unutar prostora op ine i u blizini pojedinih skupina ili pojedinih naselja (Brijesta polje, Stonsko polje, plodne površine u udolinama Žuljane, pelješke Crne Gore i podru ja Ponikve, ali u manjem obimu i u blizini ve ine drugih naselja) osnova je za razvitak poljodjelstva tj. vinogradarstva, maslinarstva, vo arstva (smokva, agrumi, košti avo i jabu asto vo e) i povrtlarstva, a u manjoj mjeri sto arstva i p elarstva.

Razvoj marikulture (uklju uju i i uzgoj ribe u bazenima - kavezima i polulagunama) po emu je poznato kao najkvalitetnije podru je na hrvatskoj obali. Tako er postoje uvjeti za

razvitak ribarstva i ribolov na otvorenom moru (pu inski i ko arski ribolov).

41

Proizvodnja morske soli u Stonskoj solani. Eksploatacijsko polje s bazenima smješteno u dnu Stonskog kanala ne dopušta širenje. Tehnološki proces je zastario, godišnja proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama.

4.3.1.1 Namjena površina

Planovima se razmatra ukupan kopneni i morski prostor (ozemlje 590 km2, more 219 km2).

U skladu s utvr enim ciljevima razvoja definirana je namjena površina i provedbene odredbe za realizaciju planova.

Kartogram 4-3: Planirana namjena površina

Izvor: Prostorni planovi ure enja op ina Dubrova ko primorje i Ston

Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s površinom od 2.590 ha što ini 7 % površine podru ja.

Površine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.270 ha (8,8 %), šumske površine 3.849 ha ili 10% površine podru ja. Ostatak od 27.297 ha ili 74% ini mozaik ostalih šumskih i poljoprivrednih površina.

Od ukupno 2.589 ha planiranih za izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju:

pove anje gra evinskih podru ja naselja na ukupno 553 ha što e initi 21,4 % svih površina za izgradnju. U ove površine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, društvene, sportsko rekreacijske).

Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 400 ha (15,5%):

prostori za razvoj turisti kih sadržaja u izdvojenim turisti kim zonama površine cca 100 ha, odnosno 3,9% ukupno planiranih zona.

zone za športsko rekreacijske sadržaje (golf, ostali sadržaji) 128,5 ha ili 5% planiranih zona.

zone za razvoj industrijskih djelatnosti 78 ha (3 %); komunalno servisnih sadržaja 40,3 ha (1,6%) i eksploataciju mineralnih sirovina 53,7 ha (2,1 %).

Zone ostalih namjena (promet, zra na luka, trafostanica i sl.) iznose 1.625 ha (63%).

42

Detaljna namjena površina, organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima za pojedine zone, a prema smjernicama iz prostornih planova ure enja.

Turizam

Prostornim planom Dubrova ko neretvanske županije, odnosno Prostornim planovima Op ineDubrova ko primorje i Ston na itavom podru ju planira se ukupno 8.400 kreveta.

Dubrova ko primorje 5.500 kreveta

Ston 2.900 kreveta

Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu: Hoteli, Turisti ka naselja i Kampovi (T1, T2, T3) bez definiranog modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja.

Planirani turisti ki kapaciteti ne dovode se u vezu s planiranim brojem stanovnika, a pojedine zone nalaze se u zonama zašti enih i vrijednih prirodnih obilježja.

Tablica 4–2: Planirani turisti ki kapaciteti

Op ina Naselje Lokacija Vrsta ha kreveta

Bani i Rat T1 i T2 27,0 2.200 Planirano Osmine Hotel Osmine T1 11,0 900 Postoje ePodimo Uvala Smokvina T3 4,0 300 Postoje eBani i Budima T1 i T2 21,0 1.700 Planirano Topolo Planikovac T2 5,0 400 Planirano

Dubrova koPrimorje

UKUPNO 5.500 Prapratno T2 15,0 1.000 Planirano

MetohijaPrapratno T3 20,0 1.600 Planirano

Dubrava Sutvid T3 3,0 300 Planirano Ston

UKUPNO 2.900

SVEUKUPNO 8.400


Za potrebe turisti ke djelatnosti u akvatoriju zaljeva Slano i na podru ju Janska-Luka predvi en je smještaj po jedne luke posebne namjene nauti kog turizma – marine županijskog zna aja s najve im dopuštenim kapacitetom do 200 vezova svaka. Unutar akvatorija gra evinskih podru ja mogu e je smjestiti privezišta za privremeni privez plovnih objekata.

U op ini Ston planiraju se i luke posebne namjene: Žuljana, Kobaš i Broce sa kapacitetom od 200 vezova.

Plaže

Dubrova ko primorje: uvale Mali i Veliki žali, Banja, Vojvodina porta, hotel "Admiral" – Stara pošta, Grguri , hotel "Osmine", Sla enovi i, uvale Janska, Budima, Smokvina i Doli.

Ston: Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Žuljana, Vu ine, Prapratno, Smokvina, Priježba, Ma uleti i Pržina.

43

Kartogram 4-4: Planirani turisti ki kapaciteti


U tijeku je postupak revizije Prostornog plana Županije Dubrova ko-neretvanske. Op ine svojim programima predlažu, izme u ostalog, novo vi enje razvoja turizma na svom podru ju. Planirani kapaciteti pojedinih lokacija su smanjeni, ali se predlaže i otvaranje novih lokacija od kojih su pojedine unutar krajobrazno vrijednih ili zašti enim podru jima.

Poljoprivreda

Poljoprivreda je razvojem turizma na širem podru ju izgubila na prijašnjem zna aju, ali je još uvijek važna gospodarska djelatnost, naro ito u zale u, ali i ve em dijelu Pelješca. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovništva doveli su do zapuštanja poljoprivrednih površina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijede a:

Dubrova ko primorje; 717 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta: 285 ha obra enog i 463 ha neobra enog zemljišta (60%). Dominiraju pašnjaci (125 ha) i vo njaci i maslinici (80 ha)

Ston; 700 ha privatnog poljoprivrednog zemljišta: 437 ha obra enog i 262 ha neobra enogzemljišta (37%). Dominiraju vinogradi (233 ha) i vo njaci i maslinici (136 ha).

44

4.3.1.2 Infrastruktura

Cestovni promet

Razmatrani prostor je dio hrvatskog jadranskog prometnog pravca: kao dio unutarnjeg kanalskog pomorskog puta uzduž jadranske obale, odnosno priobalne Jadranske turisti ke ceste i budu e Jadranske autoceste, te zra nih koridora i telekomunikacijskih veza.

Cestovnu kralježnicu ini Jadranska turisti ka cesta (JTC), kao državna magistralna cesta broj D8 (E65), na koju se vežu duž pelješca položena državna magistralna cesta br. D414 (s nastavcima na otocima Kor uli, Lastovu i Mljetu) i odvojak D414 – Prapratno (trajekt). Na nju se nadovezuje šest županijskih cesta i ve i broj lokalnih cesta.

Kartogram 4-5: Cestovni promet

Unutar op ina povezanost je ograni enana nekoliko pravaca vrlo uskim asfaltiranim cestama, što se posebice odnosi na zale e Dubrova kog primorja. Sli no je i u op ini Ston gdje loši tehni ko-prometni uvjeti stvaraju probleme u sigurnosti odvijanja prometa na lokalnim cestama. Županijsku i lokalnu mrežu potrebno rekonstrukcijama di i na viši standard korištenja.

Izvor: PPUO Dubrova ko primorje i Ston

Planirane su slijede e prometne gra evine s pripadaju im ure ajima: Jadransko-Jonska autocesta Brza cesta Plo e - Pelješac – Rudine

Pomorski promet; Na podru ju op ine Dubrova ko Primorje luke od lokalnog zna aja su Slano, Janska i Doli. U op ini Ston nema redovitog pomorskog prometa, a luke otvorene za javni promet su Brijesta, Broce, Hodilje, Luka, Prapratno, Ston, Mali Ston i Žuljana.

Luka Prapratno je trajektna luka preko koje je s magistralnom mrežom povezan otok Mljet.

Za potrebe turisti ke djelatnosti u akvatoriju zaljeva Slano i na podru ju Janska-Luka predvi en je smještaj po jedne luke posebne namjene nauti kog turizma – marine županijskog zna aja s najve im dopuštenim kapacitetom do 200 vezova svaka. U op ini Ston planiraju se luke posebne namjene: Žuljana, Kobaš i Broce sa kapacitetom od 200 vezova.

Željezni ki promet; Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 139/99) predvi ena je izgradnja Jadranske pruge. Trasa pruge utvr ena je temeljem «Studije jadranske željezni ke pruge» iz 1996. godine.

Zra ni promet

Podru je je dobro povezano s ostalim dijelovima Hrvatske i širim okruženjem zra nim vezama koje kre u sa zra ne luke Dubrovnik u ilipima.

Na lokaciji «Lisa ke rudine» planira se smještaj zra ne luke kategorije 2C. Detaljnija lokacija bit e utvr ena završetkom postupka propisanog za odre ivanje lokacija za ovakvu vrstu gra evina.

Telekomunikacije; Telekomunikacijski sustav veza sastoji se od magistralnih, spojnih i mrežnih kabela. Magistralni svjetlovodni kabeli položeni su u dva osnovna pravca, duž obale od

45

Dubrovnika prema Pelješcu i ogranak koji se odvaja kod naselja Doli, te nastavlja zale em prema Ravnom u BIH.

Elektroenergetika; Podru je je kvalitetno povezano s postoje om magistralnom elektroopskrb-nom infrastrukturom. Pojna to ka za sve trafostanice na je TS 110/35 kV “Ston” (40 MVA). Položene su trase dalekovoda 110 kV Neum-Ston, Komolac-Ston i Blato-Ston.

Podru je op ine Dubrova ko primorje snabdijeva se preko trafostanice "Slano" 35(20) spojene na državni sustav 35(20) kV dalekovodima preko TS "Ston" (110/35(20) i TS "Mokošica" (35/20 kV).

Kartogram 4-6: Elektroopskrba

Lokalna mreža zadovoljava današnje potrebe. Postoje e tehni ka rješenja na pojedinim trasama predstavljaju opasnost od požara.

Planirana elektroenergetska postrojenja i mreža osigurava daljnji razvoj. Lokalnu mrežu potrebno je rekonstrukcijama di ina viši standard.


Planira se izgradnja dvosistemskog 220 (400) kV dalekovoda na potezu Plat-Imotica-Dubravica (Metkovi )-Zagvozd i izgradnja 110 kV dvosistemskog dalekovoda TS Ston-TS Imotica, te izgradnja TS 220(400)/110 kV „Imotica“.

Na lokaciji Rudine planira se izgradnja vjetroelektrane, a razmatra se i izgradnja na drugim lokacijama.

Plinoopskrba; Predvi a se izgradnja magistralnog plinovoda Opuzen-Dubrovnik u koridoru županijske ceste sa mjerno redukcijskim stanicama «Slano» i «Rudine», te u slijede oj etapi izgradnja distribucijskih plinovoda.

Vodoopskrba; Postoje i sustavi imaju nezadovoljavaju i kapacitet koji posebno dolazi do izražaja za vrijeme sušnog perioda godine.

U op ini Dubrova ko primorje opskrba djelomi no zadovoljava samo na podru ju naselja Slano s okolnim naseljima. Temelji se na crpljenju podzemne vode na kaptaži “Nereze”(10 l/s).

Vodoopskrbni sustav "Neum - Dubrova ko primorje" se veže na regionalni vodovod priobalnog podru ja Bosne i Hercegovine (Neumski vodovod). Izgra en je dio glavnog cjevovoda do Viso ana bez priklju ivanja doma instava.

Budu i vodoopskrbni sustav op ine Dubrova ko primorje temeljit e se na opskrbi putem više sustava:

vodozahvatom na crpilištu Nereze za naselja: Slano, Bani i, Gornji i Donji Majkovi; vezom na neumski vodovod za naselja zale a;vodozahvatom u Stonskom polju (bunari "Oko" i "Palata") za naselje Doli.

46

Kartogram 4-7: Vodoopskrba

U op ini Ston djelomi no riješenu vodoopskrbu imaju Ston sa bližim naseljima. Vodovod se opskrbljuje sa izvorišta Studenac u Stonskom polju, a kapacitet izvorišta (10 l/s) ne zadovoljava.

Naselje Žuljana ima lokalnu vodovodnu mrežu koja kapacitetom zadovoljava današnje potrebe.


Planirani su radovi na izvoru “Oko” (15 l/s) i izgradnja opskrbnih cjevovoda za naselja Šparagovi i, Boljenovi i, Ponikve, Metohija, esvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina; Konštari, Zaton Doli I Doli.

Izgradnjom vodoopskrbnog sustava Neretva - Pelješac-(Mljet) – Kor ula – Lastovo omogu it ese vodoopskrba zapadnog dijela op ine Ston.

Izgradnjom HE "Ombla" bit e mogu e podzemnu akumulaciju hidroelektrane uklju iti, ovisno o potrebama, u vodoopskrbu obalnog podru ja zapadno od Dubrovnika do Slanoga i Stona.

Odvodnja otpadnih voda

Na podru ju Dubrova kog primorja naselje Slano ima djelomi no izgra en sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda. Svojom lošom funkcionalnoš u ugrožava osjetljivu uvalu. Osim hotelskih gra evina, kanalizacija ostalih objekata stalnih stanovnika i vikendica evakuira se u podzemlje ili najkra im putem prema moru, te ispuštana kratkim ispustima u priobalno more, bez ikakvog prethodnog pro iš avanja.

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda predvi ena je za izgra ene strukture unutar ZOP-a. Utvr ena su 4 odvojena sustava odvodnje otpadnih voda s ispustom u more.

Za podru je u zaljevu Bistrina i Planikovac putem kolektora Neum - Mljetski kanal.

Za priobalni dio od uvale Budima do Banje zajedni ki sustav sa ure ajem za pro iš avanje i ispustom na lokaciji Velika punta.

Sustavi za odvodnju naselja Doli i kampa/autokampa u uvali Smokvina.

Kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanal je izgra en za odvodnju otpadnih voda grada Neuma i ostalih naselja smještenih uz sjevernu obalu Malostonskog zaljeva. Kapacitet sustava je 220 l/s, a za podru je Stona je osiguran kapacitet od 40l/s. Pro iš ene otpadne vode se putem podmorskog ispusta upuštaju u otvoreno more Mljetskog kanala.

Prostornim planom je predvi ena izgradnja kanalizacijskom sustava za podru je Brijesta spojem na kanalizacijski sustav Janjine. Podru je Žuljane e imati kanalizacijski sustav koji e se ispuštati u more preko ure aja za pro iš avanje

Postupanje s otpadom; Prijedlogom prostornog plana Dubrova ko-neretvanske županije odre eno je da e se na podru ju županije otpad prikupljati i obra ivati u županijskom centru za gospodarenje otpadom za kojeg još nije odre ena definitivna lokacija.

47

4.3.1.3 Zašti eni dijelovi prirode

Na razmatranom podru ju temeljem Zakona o zaštiti prirode zašti eni dijelovi prirode su:

Malostonski zaljev (Strogi rezervat), zbog geografskog položaja, u odnosu na pu inski dio južnog Jadrana, prostrane srednjodalmatinske kanale, vode rijeke Neretve i klimatske uvjete, ima specifi ne ekološke zna ajke, što mu daje iznimnu vrijednost.

Uvala Prapratno (zašti eni krajolik), duboka, dobro zaklonjena uvala nalazi se oko 3 km jugozapadno od Stona s plažom ((žalo s pijeskom). Jugoisto na i jugozapadna strma strana uvale bila je obrasla šumskim pokrovom (razvijena makija s alepskim borom). Na rtovima su slikovite vapnena ke stijene. U pozadini plaže se nalazi prostrani maslinik i vinogradi.

Uvala Vu ina (zašti eni krajolik), Slikovita uvala ini cjelinu s oto i em Kosma em. Izgra ena od krednih vapnenaca i dolomita. Na južnim obroncima uvale prema rtu Lenga se nalazi šuma alepskog bora uz koju je mjestimice razvijena i makija. Na sjevernom rtu prema uvali Mala Vu ina i uvali Žuljana se isti u uz samu obalu geomorfološki interesantni oblici stijena i kamenja. Veliku vrijednost uvale predstavljaju dvije pješ ane plaže. Na platou se nalaze poljoprivredne kulture (vinogradi i maslinici).

Evidentirani dijelovi prirode za stavljanje pod posebnu zaštitu:

Kartogram 4-8: Zaštita prirode

Stonski kanal (osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz), potreb-no je ostaviti prirodnu obalnu liniju, isklju iti izgradnju na ulaznim rtovima u kanal, korigirati postoje a gra evinska podru ja i održavati površine pod šumskim pokrovom.

Lokve kod Majkova (herpetološki posebni rezervat)

Oleandri kod Slanog (posebnistanišni rezervat samoniklog Oleandra)

Izvor: Zavod za zaštitu prirode

Krajobrazne vrijednosti

Prirodni krajobraz; odre eni su slijede i osobito vrijedni predijeli – prirodni krajobrazi u kojima bi trebalo izbjegavati izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, a infrastrukturne koridore voditi duž prirodne reljefne morfologije:

Zona od rta Ratac do rta Pelegrina na poluotoku Grbljava, te uvale Hodoblije i Klobu ara (podru je Dola),

Širi prostor zaljeva Budima

Uvala Slano kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima.

Kultivirani krajobraz izdvojen je kao zasebna kategorija u okviru režima zaštite koji uvjetuje o uvanje krajobraznih obilježja, a obuhva a zaštitu obalnog podru ja, istaknutih zona

48

visokovrijednog zelenila, obradivih površina i atraktivnosti prostora posebno u pogledu iz odre enih smjerova. Tu su prvenstveno kompleksi polja u zale u, odnosno:

obra ena kraška polja, linearni postavljeni niz kraških polja Stonskog primorja od Imotice do Viso ana; zatvorena polja pred naseljima Podimo , Lisac, To ionik, epiku e,te izdvojena Podgora i Mravinca.

terasirana tla zastupljena u priobalju i zale u; Ova polja zasa ena maslinom su veoma važna u ekonomsko i pejzažnom pogledu, a javljaju se gotovo na itavom podru ju gdje postoje prirodni uvjeti za njen uzgoj i rast. Vinogradi tako er imaju izuzetnu pejzažnu vrijednost, kao i posebna vrsta terasa specijalno izra enih za sadnju buha a.

naselja u zale u, koja zajedno s okolnim prostorom, obradivim tlom, ozelenjenim površinama, ine jedinstveni kultivirani krajobraz u kršu ili posebno vrijedne ambijentalne cjeline; te

seoska naselja uz obalu (Slanska draga, Bani i, Doli) koja su i po tehnici gradnje i po vezi s prirodnim okvirom bila nerazdvojni dio okolnog pejzaža.

povijesni vrtovi koji su od osobite vrijednosti u povijesnoj i kulturnoj matrici ovog podneblja (Slano, Grguri i kao i njihov ozelenjeni okoliš).

Pojedini dijelovi zašti enih prostora su zna ajno ili djelomi no devastirani prvenstveno neadekvatnom izgradnjom.

4.3.1.4 Kulturna baština

Na razmatranom podru ju postoji više stotina vrijednih objekata kulturnog naslje a od nacionalnog, regionalnog do lokalnog zna aja. Manji dio objekata je zašti en, dok su ostali stavljeni pod preventivnu zaštitu ili samo evidentirani.

Zaštita je odre ena prema stanju o uvanosti povijesnih struktura po slijede im kategorijama, a na razmatranim prostoru nalazimo:

Povijesne graditeljske cjeline; urbane cjeline Ston i Mali Ston; 43 polu urbane i ruralne cjeline

Povijesni sklopovi i gra evine, 60 objekata

Zone arheološke baštine, preko 100 objekata i

Etnološke zone, 4 zone

Kao i kod prirodne baštine mnogi vrlo vrijedni objekti su zanemareni ili ak devastirani.

Iz provedene analize prostornih planova dolazi se do slijede ih zaklju aka:

Sadašnja generacija prostornih planova ne pruža jasnu viziju perspektivnog dugoro nograzvoja, što je posljedica naslije enog na ina planiranja.

S obzirom da nema dogovora o budu em razvoju, planovi iskazuju pretežno samo “kapacitete” prostora za pojedine djelatnosti ili infrastrukturu, ponekad ak i me usobnoneuskla ene. Zaštita prirodnih vrijednosti vrlo esto je samo deklarativna.

Nije jasno “za koga” se planira razvoj pojedinih djelatnosti s obzirom da se o ekujestagnacija ili minimalan mehani ki porast broja stanovnika do 2015. godine.

49

Planovi su odredbama za provo enje vrlo konzervativni i esto neopravdano restriktivni što ponekad usporava proces pripreme i realizacije opravdanih investicija.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora

Turizam treba preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka razvitka u skladu s fizi kim kapacitetom prostora, socio-kulturnim okruženjem i odgovaraju om komunalnom infrastrukturom.

Prirodne datosti prostora, uslijed desetlje ima prisutne izdvojenosti od glavnih razvojnih procesa u regiji, ostale su sa uvane i danas predstavljaju dobru osnovicu za održivi razvoj.

Karakteristike obale i uvala, vegetacija, razvedenost reljefa i klima svojom me usobnominterakcijom predstavljaju izuzetno vrijedan resurs za razvoj održive turisti ke djelatnosti podržane komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i posebno maritimnih proizvoda.

Prirodni i kultivirani krajolik (izuzimaju i opožarena podru ja i lokalne pojave vizualne devastacije prostora), kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju još uvijek vrijedan identitet podru ja.

Zašti ene prirodne cjeline uglavnom su sa uvane. Dio kulturnog naslije a (posebno vrijedne ruralne cjeline) je izložen propadanju. Stoga treba više voditi ra una o potrebnom daljnjem o uvanju i adekvatnoj prezentaciji u funkciji kreiranja turisti ke ponude.

Glavni ograni avaju i faktori održivog razvoja predmetnog podru ja su:

Skromna demografska osnovica;

vrlo izraženi depopulacijski procesi, posebno u zale u Dubrova kog primorja i dijelu unutrašnjosti op ine Ston kroz starenje i iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovništva koje je velikim dijelom apsorbiralo tržište rada razvijenijih dijelova Regije;

veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura;

pretpostavlja se da e razvoj itavog podru ja morat biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, društvene i kulturološke privla nosti.

Infrastrukturni sustavi, nedostatni i za današnje potrebe, predstavljaju veliki ograni avaju ifaktor održivog razvoja predmetnog podru ja. To se naro ito odnosi na:

nedovoljni kapacitet i kvaliteta vodoopskrbnih sustava (isto ni i zapadni dio op ine Ston, obalno podru je Dubrova kog primorja, odnosno nepostojanje vodoopskrbe (unutrašnjost op ine Ston i zale e Dubrova kog primorja);

prometnice na lokalnoj razini (posebno dijelovi op ine Ston i zale e Dubrova kog primorja);

neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda na gotovo itavom podru ju;

elektroopskrba na lokalnoj razini, gospodarenje krutim otpadom.

Institucionalno-sistemska ograni enja;

nesre eni katastri i vlasništvo nad zemljištem i zgradama;

nedostatak temeljne prostorno planerske dokumentacije (PPUG Ston) ve ve i broj godina ko i mnoge poduzetni ke inicijative.

50

4.4 Turizam

4.4.1 Razvojni operativni plan županije

Razvojni operativni plan (ROP) Dubrova ko Neretvanske županije je dokument izra en 2005. godine.

Smjernice i ciljevi ROP-a su:

1. Uravnotežen razvoj i održiv razvoj otoka, zale a i obale

2. O uvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja

3. Unapre enje kvalitete odgoja i obrazovanja

1.Uravnotežen razvoj i održiv razvoj otoka, zale a i obale

Ovdje se govori o uravnoteženom budu em razvoju tri specifi ne cjeline Dubrova ko-neretvanske županije (otoci, obala i zale e). Danas su vrlo slabo razvijeni otoci i dijelovi zale a,dok je obala njen najrazvijeniji dio, a osobito je to slu aj sa Dubrovnikom i njegovom okolicom. S obzirom na svoje resurse i atrakcije turizam županije je danas razvijen, ali se taj razvoj fokusira na obalu, kroz snagu Dubrovnika. Plan identificira potrebu stvaranja novih i proširenje postoje ih turisti ki sadržaja. Kroz ovaj cilj u planu se napominju problematike npr. zaslanjivanja doline Neretve, te potrebe pripreme i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Nadalje kako bi se što bolje i uspješnije razvilo zale e ovog podru ja, potrebno je ravnomjerno razvijati poljoprivredu, iji razvoj je za sada koncentriran na nekim podru jima (Opuzen i ostatak doline Neretve). Ovim planom daju se smjernice primjenjive za razvoj eko i ruralnog turizma, koji u na elu povezuje poljoprivredu i turizam, kao i dobre pretpostavke razvoja na podru jima predmetnih op ina (Ston i Dubrova ko primorje).

Osnovne zna ajke:

Definirati pravce razvoja u poljoprivredi;

Osigurati pozitivnu poduzetni ku klimu;

Produžiti turisti ku sezonu kvalitetnim sadržajima;

Planski razvijati infrastrukturu.

2.O uvanje i zaštita prirodne i kulturne baštine uz poboljšanje kvalitete življenja

Prepoznaju se prisutni iskoristivi resursi, kao i slabosti u prirodnim i kulturnim vrijednostima, te potreba podizanja razine kvalitete života stanovništva u županiji. Za uspješno ostvarenje ovog cilja potrebno je uklju iti sve djelatnosti relevantnih i kompetentnih institucija, kao i civilnog sektora u projektima zaštite okoliša, uklju uju i more i podmorje. Kroz ovaj cilj namjeravaju se podržavati pogotovo projekti koji iniciraju i podržavaju provedbu ciljanih mjera preventive i zaštite od elementarnih nepogoda, raznih oblika zaga enja, zaraznih bolesti, te ostalih štetnih doga aja koji utje u na kvalitetu života.

Osnovne zna ajke:

Zaštita mora, podmorja i okoliša uz završetak razminiranja;

Valorizacija kulturnih i prirodnih vrijednosti;

51

Potpora djelovanju civilnog sektora.

3.Unapre enje kvalitete odgoja i obrazovanja

Ostvarivanje ovog cilja namjerava se posti i kroz zavidnu razinu brige pogotovo za djecu predškolske dobi, uklju uju i pove anje broja specijaliziranih odgojnih ustanova. Preporu a se plansko kreiranje edukativnih programa primjerenih zahtjevima tržišta, kroz moderan i inovativan pristup. Sukladno postoje im resursima, specifi nim geografskim i klimatskim prilikama, potrebno je posti i kompatibilnost sportskih i edukativnih me unarodnih trendova. Podržavaju se projekti visokoškolskog obrazovanja, kao što su poslijediplomski i doktorski studiji.

Osnovne zna ajke:

Podizanje institucionalne razine odgoja;

Uskla ivanje obrazovanih programa, inovacija i tržišta;

Inicirati sportsko - obrazovnu korelaciju u svim smjerovima.

Prioriteti ROP-a koji se odnose na turizam

U sklopu plana dio prioriteta koji se ti e turizma odnosi se na produljene turisti ke sezone kvalitetnim sadržajima. Utvr ena je potreba privla enja i zadržavanja turista na širem podru južupanije i to kroz ve i dio ili cijelu godinu. Prepoznate su potrebe ulaganja u:

smještajne kapacitete

športske sadržaje elitnog karaktera

športske sadržaje posebnih namjena (kampovi, pripreme, turniri, itd.)

uslužne djelatnosti

animacijske sadržaje

selektivne oblike turisti ke ponude

Razlog intervencije je vrlo kratka turisti ka sezona u županiji koja traje samo tri mjeseca. U planu se zaklju uje da je razlog tome nedostatna ponuda koja nije u skladu sa zahtjevima današnjih turista. Zadnjih godina dolazi sve ve i broj putnika velikih brodova iji putnici ne nalaze razlog dužeg ostanka na kopnu.

Mjere kroz koje se namjeravaju posti i prioriteti spomenutog cilja produljenja turisti ke sezone su:

1. Podržavati projekte prilago ene standardima EU i zahtjevima tržišta u selektivnim oblicima turisti ke ponude;

2. Uskladiti turisti ke potencijale i potrebe za športskim, kulturnim i inim sadržajima kroz kampove, centre i manifestacije.

ROP-om je predvi eno financijsko ulaganje u prije spomenute dvije mjere koje se jedine ti udirektno turizma ukupno oko 66 tisu a EUR. Ukupni prora un ROP-a sa druge strane iznosio je preko milijun EUR-a.

52

Zaklju ak

Županijski ROP evidentira nedovoljnu razvijenost podru ja, sa velikim razlikama u razvoju obale, te otoka i zale a;

U ROP-u se navodi za sada neiskorišteni potencijal razvoja poljoprivrede, te se navodi povezanost proizvodnje doma ih proizvoda te korištenje tih poljoprivrednih proizvoda u turizmu;

Daje se jasan fokus na zaštitu prirodne i kulturne baštine visoko vrijednih prostora županije;

Ciljevi koji se odnose na turizam su vrlo na elno izraženi i nedovoljno definirani;

Turizam kao jedna od najja ih gospodarskih grana županije je nedovoljno financijski podržana, izdvojeno je samo 66 tisu a EUR za projekte od ukupno preko milijun EUR ukupnog prora una ROP-a.

4.4.2 Op ina Dubrova ko primorje

Povijesni okvir

Op ina Dubrova ko primorje ima dugu povijest koja se bilježi od prapovijesti naro ito radi dobrog zemljopisnog položaja na tranzitnim pravcima kako kopnenim tako i morskim. Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine na podru juop ine Dubrova ko primorje ima 18 zašti enih odnosno registriranih spomenika kulture, 51 kulturno dobro koje je preventivno zašti eno te 158 evidentiranih dobara. Neki od upe atljivijih lokaliteta navedeni su u nastavku.

Neolitski lokaliteti Špilja zapadno od naselja onta Doli;

Arheološki ostatci Protoilira i Ilira;

Utvrde gra ene tehnikom suhozida putem velikih kamenih blokova i predromani kihsakralnih lokaliteta ("Rotonda");

Srednjovjekovne sakralne gra evine kao crkve sv. Jerolima i sv. Petra u Slanome, sv. Ane u Podimo u, sv. Frana u Majkovima.

53

Turisti ka ponuda

Zahvaljuju i turizmu u predratnom razdoblju u priobalnom djelu Dubrova kog primorja razvija se infrastruktura, po inju se graditi stambeni objekti, ku e i stanovi za odmor, manji autokampovi, odmarališta, a kasnije hoteli, ugostiteljski sadržaji i popratni objekti te se ure ujuplaže, šetnice, parkovi, i drugo. U to vrijeme u op ini postoje dvije turisti ke destinacije, Slano u procvatu i Doli u kojima je razvoj smještajnih kapaciteta tek zapo eo. Danas turisti ka slika Dubrova kog primorja nije previše promijenjena. Od turisti kih destinacija unutar op ine još uvijek je najja e naselje Slano, u kojem je smještena sva hotelska ponuda op ine, a druge priobalne destinacije nude ve inom privatni smještaj i manje objekte za kampiranje.

Ukupni smještajni kapacitet iznosi 1.386 ležaja;

Prevladava privatni smještaj sa 900 ležaja;

Hoteli ukupno nude 336 ležaja (DZS vodi samo hotel Osmine).

Organizirani smještaj u zale u, osim manjeg broja privatnog smještaja u obiteljskim ku ama, trenutno zapravo i ne postoji. U gore navedenoj statistici nije uklju en ove godine sagra en hotel Admiral koji u svojoj ponudi ima 238 soba i apartmana, koji dodatno pove avaju udjel hotelskog smještaja u ukupnom. Kampovi na podru ju primorja ve inom su manje obiteljske inicijative, koje u prosjeku nude oko 30-tak mjesta za kampiranje. Slijedi prikaz hotelskog smještaja.

Tablica 4–3: Smještajni kapaciteti – Dubrova ko primorje

Hotel ADMIRAL

Lokacija: Slano

Kategorija: 4 ****

Broj soba: 229 soba i 9 apartmana

Pozicioniranje: Elegantan odmorišni i poslovni hotel

Fizi ko stanje: Novi hotel otvoren za sezonu 2008

Konferencijski sadr.: Konferencijske i banketne dvorane (do 160 osoba)

Objavljena cijena: 255 - 270 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hoteladmiral-slano.hr, Cjenik hotela Admiral, srpanj 2008.

Napomena: Boravišna pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu

Op ina Dubrova ko primorje

Hotel OSMINE

Lokacija: Slano

Kategorija: 3 ***

Broj soba: 168 soba i 1 apartman

Pozicioniranje: All inclusive

Fizi ko stanje: Potpuno renoviran 1997.

Konferencijski sadr.: nema

Objavljena cijena:

Izvor: www.hotel-osmine.hr, telefonski intervju, srpanj 2008.


53 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona), po osobi 84 EUR po danu

Slijede i prikaz odnosi se na segment kampova koji posluju u op ini. Zbog desetak vrlo sli nih manjih kampova, nije prikazan svaki nego tipi an primjer jednog kampa. Velika ve inaspomenutih kampova su obiteljski pokušaji, vrlo niske kategorije i razine usluge, te zbog toga i

54

DOLASCI NO ENJA

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008

Op ina Dubrova ko primorjepotražnja 2003-2007

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2003 2004 2005 2006 2007

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000dolasci no enja

niske cijene kojom se ide prema gostima. Ponuda kampova je vezana uz Slano i Bani e, gdje DZS bilježi sva mjesta za kampiranje.

Kampovi 10 manjih obiteljskih

Lokacija: Slano

Kategorija: 1* i 2 *

Broj mjesta: 30 mjesta

Sadržaji: sanitarni vorovi,

Objavljena cijena: osoba - 2.5 EUR, šator - 2 EUR, prikolica - 2 EUR

Izvor: www.dubrovnik-campingregion.hr, web pojedinog kampa, srpanj 2008.


Ugostiteljstvo

U op ini Dubrova ko primorje najviše ugostiteljskih objekata smješteno je u Slanom, gdje je i najve a koncentracija turista. Ukupno ima samo 9 ugostiteljskih objekata na nivou op ine, od ega su tri restorana, jedna konoba i tri caffe bara smješteni u Slanome. Samo jedan restoran i

jedna caffe bar nalazi se u Dolima. Kvalitetom, ali i brojem, ugostiteljski objekti su proporcionalni broju i profilu turista koji ovdje dolazi.

Tablica 4–4: Turisti ka potražnja – DP

Turisti ka potražnja

Zbog malog broja kvalitetnih kapaciteta, op ina bilježi vrlo niske brojke turisti kih dolazaka i no enja. Graf desno prikazuje trend no enja i dolazaka u destinacije zadnjih 5 godina. U 2007. godini op inu je posjetilo 11.503 turista koji su generirali oko 83.000 no enja. Turisti su se u prosjeku zadržavali 7,2 dana u destinaciji. U razdoblju od 2003. do 2007. najbolja godina je bila 2005., kada je registrirano nešto preko 90.000 no enja, zadnje dvije godine broj dolazaka i no enja se postupno smanjuje.

Turisti ka zajednica

Godišnji budžet turisti ke zajednice Slano, koja je u funkciji TZ-a za cijelo Dubrova koprimorje, za 2009. godinu iznosit e oko 1 milijun kuna bruto. Od ve ih projekata koji su ove godine financirani iz sredstava TZ Slano su zasipavanja plaža, opremanje plaža sa tuševima, kemijskim WC-ima i postavljanje sme e signalizacije uz magistralu po cijeloj dužini op ine. Idu e godine se planira postavljanje sme e signalizacije u unutrašnjem dijelu op ine Dubrova ko primorje. Ostale aktivnosti TZ odnose se na promidžbu koju ine tiskanje promotivnih materijala i organizaciju manifestacija, te posjete sajmovima.

Turisti ke agencije

Na podru ju Dubrova kog primorja, prema informacijama TZ Slano, za sada ne posluje niti jedna turisti ka agencija.

55

4.4.3 Op ina Ston

Povijesni okvir

Op ina Ston je naseljena od anti kog doba kada su na ovim prostorima živjeli Iliri i Grci, te u II. stolje u prije Krista Rimljani. Za vrijeme Dubrova ke republike radi zaštite podignut je fortifikacijski bedem sa jedne strane poluotoka na drugu, te su sa svake strane podignuta dva utvr ena gradi a, južno Ston i sjeverno Mali Ston. Stanovnici ovih gradi a su radili u solani i uvali granice Dubrova ke republike. Zidine su ukupne dužine 5,5 km, a u sklopu zidina

izgra eno je i etrdesetak kula i pet tvr ava.

Pod vladavinom Bizanta u V. i VI. stolje u ovaj prostor prihva a krš anstvo. Smatra se da je biskupija u Stonu, koja se spominje u spisima daleke 877. godine, najstarija na prostoru Hrvatske.

U srednjem vijeku Ston postaje kneževska prijestolnica Zahumlja. Ston je i crkvena postaja Hrvata ovog podru ja i uzdiže se do kraja XI. st. u crkvenom pogledu.

Od 1334. godine ovaj prostor je u sklopu Dubrova ke republike kada je strateški bitan jer se u Stonskom polju proizvodila Sol (današnja solana Ston), a trgova ki pravci su prolazili Dubrova kim primorjem dalje prema današnjoj Bosni i Hercegovini.

Turisti ka ponuda

Op ina Ston je vrlo atraktivno podru je koje se u pogledu turisti ke ponude nije previše razvijalo. Podru je op ine je izrazito prirodno, povijesno, kulturno, arhitekturno bogat prostor, ali nema veliki broj atraktivnih plaža. Kako je glavni turisti ki proizvod Hrvatske kroz povijest, ali i u današnje vrijeme proizvod sunca i mora, ovaj prostor u tom pogledu nije bio atraktivan kao neki drugi pa je stoga ostao gotovo netaknut u pogledu turisti kog razvoja. Trenutno u op ini Ston posluju dva hotela (Villa Koruna i Ostrea) u Malom Stonu, od kojih je samo Ostrea službeno kategoriziran kao hotel i to sa tri zvjezdice. U Stonu kao centru op ine postoji jedan hotel, ali trenutno nije u funkciji.

Ukupni smještajni kapacitet je 2.509 ležaja;

Prevladava privatni smještaj sa 1.500 ležaja, a slijede kampovi sa 960 ležaja;

Hotelski smještaj trenutno nudi samo 29 ležaja.

Unutrašnji dio op ine Ston za sada nudi usluge hrane i pi a, orijentirane najviše na degustacije lokalnih proizvoda, školjaka i vina.

56

Tablica 4–5: Smještajni kapaciteti - Ston

Hotel HOTEL OSTREA

Lokacija: Smješten u Malom Stonu

Kategorija: 3 ***

Broj soba: 13 soba i predsjedni ki apartman

Pozicioniranje: Obiteljski boutique hotel

Fizi ko stanje: otvoren 1998. nije kasnije renoviran

Konferencijski sadr.: Sala za sastanke za 17 osoba


Izvor: www.ostrea.hr, Hotelski cijenik, srpanj 2008.


Op ina Ston

Objekt VILLA KORUNA

Lokacija: Smještaj u Malom Stonu

Kategorija: Nema službenu kategorizaciju

Broj soba: 6 apartmana

Pozicioniranje: Restoran sa apartmanima

Fizi ko stanje: Potpuno renoviran 2005.

Konferencijski sadr.: 1 prostorija za sastanke (60 osoba)


Izvor: vila-koruna.hr, srpanj 2008.


Kamp PRAPRATNO

Lokacija: Ston, uvala prapratno

Kategorija: 3 ***

Broj mjesta: 960 kamp mjesta

Sadržaji: El. priklju ci, 3 sanitarna vora, frigo boksovi, itd.

Objavljena cijena: osoba - 6.2 EUR, šator - 5 EUR, auto - 4.5 EUR, kamper - 9.2 EUR

Izvor: www.duprimorje.hr, srpanj 2008.

Najve i kamp u op ini nalazi se u Prapratnom, a postoji još par manjih kao u okolici Brijeste.

Ugostiteljstvo

Op ina Ston prednja i u ponudi hrane i pi a, te se neki od restorana na nacionalnom nivou prepoznaju kao gastronomska destinacije. Osnova za razvoj gastronomije je školjkarstvo razvijeno oko zašti enog Malostonskog zaljeva, plodna polja u unutrašnjosti poluotoka, a poglavito izvori vode kojima se navodnjava ovaj prostor. Nadalje vrlo bitan faktor u daljnjem razvoju segmenta hrane i pi a je autohtona sorta vina Plavac mali, od koje se na sve profesionalniji na in po inje raditi vrlo kvalitetno crveno vino. Uzgoj vina veže se za obiteljska

57

gospodarstva koja su najviše smještena u unutrašnjem djelu poluotoka oko sela Ponikve i Putnikovi i. Spomenuta obiteljska gospodarstva u svojoj ponudi posjetiocima nude lokalne specijalitete uz doma e proizvedeno vino. Ukupno na ovom prostoru posluje 21 ugostiteljski objekt, od ega jedanaest restorana, jedna pizzerija, sedam caffe barova i dva seoska doma instva. Najpoznatiji restorani op ine Ston smješteni su u Malom Stonu ( etiri restorana), no ne postoje caffe barovi. U Stonu se nalazi puno ve i izbor restorana, pizzerija, te caffe barova.

Turisti ka potražnja

Prema državnom zavodu za statistiku u op ini Ston u 2007. godini zabilježeno je približno 22.000 dolazaka i 96.000 no enja. Graf sa strane prikazuje trend dolazaka i no enja turista zadnjih pet godina. Iz prikazanog grafa se vidi pove anje dolazaka i no enja kroz navedeno razdoblje. No podru je koje je atraktivno kao op ina Ston trebalo bi ostvarivati puno ve upotražnju, koja je trenutno limitirana slabom turisti kom razvijenoš u podru ja.

Tablica 4–6: Turisti ka potražnja - Ston

Turisti ka zajednica

Godišnji budžet turisti ke zajednice Ston za 2009. godinu iznositi e približno 600 tisu a kuna bruto. Od ve ih projekata koje je TZ financirao / sufinancirao je projekt vinske ceste Pelješac, ure enje vidikovca Putnikovi i, ure enje i održavanje plaža i ure enje zelenih i javnih površina. Ostale aktivnosti koje TZ Ston podržava su organizacija manifestacija (Stonsko ljeto i sportske manifestacije), te promidžbene aktivnosti kao tiskanje promidžbenih materijala, izrada nove web stranice, prihvat studijskih grupa i novinara i sudjelovanje na sajmovima. Za sada ne postoji suradnja turisti kih zajednica Slano i Ston.

Turisti ke agencije

Prema dobivenim informacijama od strane TZ Ston na podru ju op ine Ston ne posluje niti jedna turisti ka agencija.

DOLASCI NO ENJA

Op ina Stonpotražnja 2003-2007

Izvor: Državni zavod za statistiku Hrvatske, 2008

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2003 2004 2005 2006 2007

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000dolasci no enja

58

Regija Ston - Dubrova ko primorje

Analizom turisti ke ponude i potražnje u 2007. godini vidljive su sljede e klju ne odrednice ovakve pozicije predmetnog podru ja:

Smještajni kapaciteti vrlo su limitirani - približno 3.900 kreveta odnosno 10,8 kreveta po km2;

Na predmetnom podru ju prevladava privatni smještaj sa 2.400 kreveta odnosno 63% od ukupnog kapaciteta;

Na podru ju regije trenutno posluju samo 3 hotela ukupnog kapaciteta 365 ležaja (hotel Admiral trenutno nije kategoriziran pa ovdje nije uzet u obzir, a Villa Koruna nije kategorizirana kao hotelski objekt prema službenoj kategorizaciji Ministarstva turizma);

Ukupno 33.000 turista ostvarili su približno 178.000 no enja, odnosno 6,8 dolazaka i 30 no enja po stanovniku;

Prema podacima dobivenim od FIMA-e za 2007. godinu, hoteli i restorani predmetnog podru ja su ostvarili 32 milijuna kuna prihoda ili 6.580 kn po stanovniku;

Trenutno je najizraženiji proizvod 'sunce i more' što pokazuje visoka sezonalnost. Gotovo 90% no enja se ostvari u periodu od lipnja do rujna;

Najzastupljeniji su gosti iz Njema ke, eške i Francuske, koji najviše dolaze radi odmora i opuštanja, a ako gledamo itavu županiju onda je posebno izražena kultura kao poticaj za dolazak turista.

Nadalje, provedeno je istraživanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Dubrova ko-neretvanskoj županiji u kojem je sudjelovalo 10 turisti kih mjesta Dubrova ko-neretvanske županije (Dubrovnik, Orebi , Cavtat, Kor ula, Mlini, Lumbarda, Vela Luka, Trpanj, Slano i Ston). Istraživanje analizira stavove i razinu potrošnje turista, a rezultati ukazuju da:

Turisti su u prosjeku stari 41 godinu, fakultetski obrazovani te visokih mjese nihprimanja (ve ih od 3.500 eura mjese no);

Najve i broj turista dolazi zbog odmora i opuštanja, slijedi upoznavanje prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti te uživanje u jelu i pi u;

Kultura poti e na dolazak 2,5 puta više gostiju nego u drugim županijama;

Prosje na dnevna potrošnja turista iznosila je 88 eura, što je znatno više nego u drugim primorskim županijama.

59

4.4.4 Zaklju ak

Predmetno podru ja uvijek se nalazilo "na putu" prema jednoj od ja ih turisti kih destinacija. Putnici u smjeru grada Dubrovnika su ili samo prolazili kroz podru je ili su se zaustavljali radi kratkog odmora uz korištenje usluga hrane i pi a. Na jednaki na in su putnici prolazili kroz podru je Stona na putu prema Orebi u, odnosno Kor uli.

Podru je se dosad nije turistificiralo na na in klasi nih primorskih destinacija, a poglavito zbog sljede ih elemenata:

- Nepristupa nost obali te mali broj i veli ina plaža;

- Visoki infrastrukturni troškovi razvoja;

- Koncentracija investicija na važnije urbane centre županije;

- Povijesna orijentacija stanovnika ovog podru ja na poljoprivredu, vinarstvo i školjkarstvo.

injenica da je ovo podru je ostalo izvan jakih procesa tradicionalne turistifikacije ini ga danas atraktivnim za turisti ke investicije. Pri tom raspon mogu ih investicijsko-razvojnih strategija na ovom podru ju može varirati, ovisno o injenici da li je rije o lokalnim to jest malim inicijativama ili je pak rije o globalnim inicijativama mogu ih megaprojekata. U svakom slu aju ovdje je važno naglasiti da se bilo kakve razvojne i investicijske strategije prije svega moraju uklapati u kontekst razvoja šireg podru ja dubrova ko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, a budu i je rije o hrvatskom turisti kom klasteru s posebnim i globalnim brandom.

60

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš

Atraktivan i o uvan okoliš osnov je za razvoj turizma koji bi trebao biti djelatnost koja na održivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane turizam može i negativno utjecati na okoliš kroz neadekvatno korištenje prostora, promjenu socio-kulturnog identiteta, strukture gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl.

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljuju i dugogodišnjem slabom gospodarskom i turisti kom razvoju ve eg dijela razmatranog podru ja negativan utjecaj turizma na okoliš nije toliko izražen u odnosu na situaciju u široj regiji. Situacija je donekle razli ita i ako promatramo samo obalno podru je, ili zale e Dubrova kog primorja i unutrašnjost op ine Ston.

Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom korištenju (komercijalni sadržaji, objekti za privatni smještaj, ku e za odmor, privezišta i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em, ugrožavanje kulturne i prirodne baštine i sl.

Sezonsko korištenje postoje ih infrastrukturnih sustava ima za posljedicu nedostatne kapacitete i uve ane troškove pogona i održavanja. To se odražava na slijede e prostore:

kapacitet i kvaliteta postoje e vodoopskrbe na širem podru ju grada Stona i Slanog;

troškove dovršetka sustava za odvodnju i obradu otpadnih voda na zašti enom podru ju Malostonskog zaljeva, šireg podru je Stona i Slanog.

Promjene u lokalnoj zajednici;

emigracija stanovništva, posebno u zale u Dubrova kog primorja, ali i izoliranijih naselja unutrašnjosti Pelješca i daljnje intenziviranje depopulacijskih procesa;

nerazvijena gospodarska struktura, slabljenje interesa za poljoprivredu i napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uslijed odlaska mladog stanovništva; zapuštanje i propadanje vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina;

Neprimjereno ponašanje stanovništva i turista tako er mjestimice izravno ošte ujezašti enu prirodnu i kulturnu baštinu, staništa, stvara otpad i u nekim slu ajevima izaziva šumske požare.

Adekvatno osmišljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvažavanje fizi kog kapaciteta prostora, prisutnih prirodnih resursa i kulturne tradicije, jedan je od preduvjeta za održivi razvoj podru ja i pove anja blagostanju stanovništva. Njena realizacija treba omogu iti:

valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zaštiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne baštine; uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju;

zadržavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih gospodarstava u turisti ku ponudu;

ravnomjerniji i time gospodarski održiviji razvoj infrastrukture;

zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu.

61

4.5.2 Utjecaji turizma na okoliš i biološku raznolikost

Bogata biološka raznolikost i osebujnost podru ja rezultat je biogeografskog položaja, prevladavaju e geološke podloge (vapnenac), izrazito krškog vrlo razvedenog reljefa, razvedenosti obale i sl. Izmjenjivanje razli itih namjena, mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta koje se esto sastoji od malih ploha namijenjenih poljoprivredi slabog intenziteta pruža stanište za izrazitu biološku raznolikost.

Razmatrani prostor sadrži i relativno o uvane prirodne krajobraze što je posljedica velikih topografskih razlika, razli itih namjena i na ina korištenja zemljišta. Vrijedan kultivirani krajobraz posljedica je povijesnog iskustva u primjeni tradicionalne poljoprivrede.

Ova raznolikost ekosustava, staništa i korištenja zemljišta predstavlja stoga jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika, odnosno važnu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja.

Kako na razmatranom podru ju nema lokacija s ve om koncentracijom „klasi nih” turisti kih kapaciteta nema za sada ni posebnih utjecaja na okoliš. Problem prvenstveno predstavljaju koncentracije manjih objekata namijenjenih turisti kom korištenju:

Objekti domicilnog stanovništva namijenjeni iznajmljivanju kroz privatni smještaj ili iznajmljivanje apartmana; ku e za odmor koje se u pravilu koriste i za neregistrirano iznajmljivanje turistima. Veliki dio ovih objekata izgra en je bez zakonom propisane dokumentacije, bez osnovne infrastrukturne opremljenosti, potpuno u suprotnosti s tradicionalnim arhitektonskim naslije em i sl.

Kartogram 4-9: Utjecaj na zašti enu prirodnu baštinu


Na temelju dosadašnje analize kao izrazito negativni primjeri mogu se spomenuti:

Malostonski zaljev (strogi rezervat), podru je Mali Ston – Duba; podru je Brijeste.

Uvala Prapratno (zašti eni krajolik).

Uvala Vu ina (zašti eni krajolik) i naselje Žuljana.

Pojedini dijelovi obale naselja Bani i.

62

Na gotovo itavom podru ju ne postoji ili nije adekvatno riješen problem otpadnih voda. S obzirom na vršno optere enje tijekom ljetnih mjeseci ovo predstavlja zna ajan pritisak na okoliš. Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije „visoke kakvo e-I.“ prelazi u kategoriju „more podobno za kupanje-II.“, odnosno umjereno one iš eno more-III.“ u uvali Slano.(http://www.mzopu.hr/more/)

Utjecaj nautike na okoliš na temelju dostupnih podataka za sada se ne može procijeniti. Prisutna je opasnost utjecaja na livade morske cvjetnice-posidionije(Stonski kanal, Slano).

Prisutno je neprimjereno ponašanje dijela stanovništva, ali i turista (krivolov) koje mjestimice izravno ošte uje zašti ena i ostala staništa.

Kartogram 4-10: Zaštita- podru je Stona

Izvor : Horwath HTL; 2008.

Malostonski zaljev Još uvijek neriješena odvodnja otpadnih voda dijela naselja (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba) i njihovo priklju enje na regionalni sustav Neum – Prapratno.

Prapratno – Zašti eni krajolik

Najoptere eniji prostor s itavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite.

Postoje i kamp

Trajektna luka s pristupnom cestom, planirana brza cesta

Regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, neriješena lokalna kanalizacija

Ve i broj objekata sagra enih u najužem obalnom pojasu

Stonski Kanal Postoje a i planirana stambena i turisti ka izgradnja bez riješene kanalizacije (Broce)

Predložene lokacije marina

Neriješen lokalni promet

63

Solana Ston (Zaštita ptica)

Oborinske vode Stonskog polja

Lokalni promet

Kartogram 4-11: Zaštita – zapadni dio op ine Ston

Izvor : Horwath HTL; 2008.

Malostonski zaljev Ve i broj individualnih objekata sagra en na pomorskom dobru, odnosno zašti enom podru ju na itavom potezu od Brijeste do Dubrava – Luke,

Neriješeno pitanje kanalizacije

Izgradnja mosta i pristupnih cesta

Uvala Vu ina (zašti eni krajolik) i naselje Žuljana Veliki broj individualnih objekata u najužem obalnom pojasu i na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu

Neriješena odvodnja otpadnih voda; neriješeno iš enje, odnosno upravljanje plažama.

Poljoprivreda, uklju uju i i šumarstvo, sto arstvo, te vinogradarstvo i maslinarstvo su tako er tradicionalno prisutni pa se još uvijek najve i dio zemljišta na podru ju projekta koristi u te svrhe. Turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa prisutna i na razmatranom podru ju.

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta koje propada ime se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti.

Modernizacija i intenziviranje korištenja poljoprivrednih površina uništenjem suhozida, terasa, putova i sl. što pospješuje eroziju i tako er dovodi doošte ivanja staništa. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan.

Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izražen.

Marikultura; Uzgoj školjaka je donekle službi turizma (ugostiteljstvo), a prema dosadašnjim saznanjima smatra se da ne šteti biološkoj raznolikosti.

64

4.6. Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije Ston i Dubrova ko primorje

Klju ne vrijednosti destinacije

Kao klju ne prirodne vrijednosti destinacije isti u se prvenstveno podru ja zašti ena kao prirodna baština. najzna ajniji je prostor Malostonskog zaljeva s pripadaju im kopnenim dijelom. Na podru ju op ine Ston zašti ena su i dva zna ajna krajolika: uvale Vu ine i Prapratno. Prostornim planovima predlaže se zaštita Stonskog kanala kao osobito vrijednog prirodnog krajobraza te dva posebna rezervata.

Osobito vrijedni prirodni predjeli su južna i zapadna obala op ine Ston te obala na podru juDola i uvale Budima i Slano u Dubrova kom primorju.

Zna ajnu vrijednost ima i kultivirani krajolik. Isti e se Stonsko polje, niz polja u unutrašnjosti Pelješca, te niz obra enih kraških polja u zale u Dubrova kog primorja.

Posebnu vrijednost predstavlja netaknuto podmorje južne i zapadne obale op ine Ston. Vrlo su atraktivne brojne podmorske spilje na podru ju Žuljane.

Brojne poluurbane i ruralne cjeline doprinose turisti koj atraktivnosti podru ja.

Nekoliko vinarija prezentira tradicionalni na in proizvodnje vina.

Detaljniji opis i mape klju nih prirodnih resursa dati su na stranici 22 Izvještaja; Popis zašti ene kulturne baštine dat je u Prilogu..

Ocjena stanja, osjetljivosti i postoje ih utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i baštinu

Najosjetljiviji je prostor posebnog rezervata Malostonski zaljev. Naselja Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba i Brijesta nemaju još uvijek riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda. Na zašti enom potezu od Brijeste do Dubrava – Luke izgra en je ve i broj individualnih objekata bez potrebne dokumentacije. Radovi na izgradnji Pelješkog mosta i pristupnih cesta zna ajno ošte uju krajolik.

Zašti eni krajolik – uvala Prapratno najoptere eniji je prostor s itavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite. To su: postoje i kamp, trajektna luka s pristupnom cestom, regionalni sustav odvodnje otpadnih voda, neriješena lokalna kanalizacija, ve i broj objekata sagra enih u najužem obalnom pojasu te planirana brza cesta.

Zašti eni krajolik - Uvala Vu ina još uvijek je u dobrom stanju u smislu aktivnosti na tom prostoru. Naselje Žuljana s velikim brojem individualnih objekata u najužem obalnom pojasu i na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, a bez riješene odvodnje otpadnih voda, predstavlja jednu od ugroženijih to aka podru ja.

Stonski Kanal donekle je optere en postoje om izgradnjom bez riješene kanalizacije (Broce). Zna ajne promjene može izazvati planirana turisti ka izgradnja, planirane marine te planirana brza cesta i most.

Uvala Slano nema adekvatno riješeno pitanje odvodnje otpadnih voda.

65

Zašti eni objekti, podru ja i koridori registrirani kroz ekološku mrežu po dosadašnjim saznanjima još uvijek nemaju zna ajnih negativnih posljedica od postoje ih aktivnosti.

Napuštanje obrade poljoprivrednog zemljišta prisutno je u zale u Dubrova kog primorja i izoliranijim podru jima op ine Ston. Kroz ovaj proces se gube jedinstvena staništa i krajobrazne vrijednosti. Na dijelu op ine Ston obnavljaju se ili grade novi vinogradi a koriste se tradicionalni oblici ure enja zemljišta. Uzgoj školjaka prema dosadašnjim saznanjima ne šteti biološkoj raznolikosti.

Stanje kulturne baštine u nekim segmentima nije zadovoljavaju e. Posebno su ugrožena ruralna naselja gdje su izražena dva negativna procesa. U naseljima s razvijenijom ponudom privatnog smještaja i apartmana ili intenzivnijom izgradnjom ku a za odmor grubo se narušava tradicionalna matrica naselja. S druge strane zbog iseljavanja stanovništva brojna ruralna naselja propadaju u nepovrat.

Detaljniji opis i mape dati su na stranici 35 Izvještaja te u Prilogu.

Postoje i turisti ki sadržaji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama

U svrhu što kvalitetnijeg prikaza postoje e resursno-atrakcijske osnove temeljene na prirodnim i kulturnim resursima, u sljede im se tabelama prikazuje evaluacija klju nih postoje ih atrakcija destinacije Ston i Dubrova ko primorje. Atrakcije su ocjenjene u smislu njihove atraktivnosti, potencijala za razvoj eko/ruralnog turisti kog proizvoda, odnosno za turisti ki razvoj u cjelini, te su ocjenjene bodovima, gdje 1 bod predstavlja najmanju vrijednost, a 5 bodova najvišu vrijednost.

66

Tablica 4–7: Postoje e prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Uvala Bistrina - školjke Uvala Bistrina 4 5 9

Uvala Vu ina Žuljana 4 5 9

Uvala Prapratno Ston 2 3 5

Krajolik (brdašca, polja, doline, pogledi) Zale e D.P. i J. obala Pelješca 5 5 10

Malostonski zaljev Mali Ston 4 5 9

Stonski kanal Op ina Ston 4 4 8

Lokve Majkovi Majkovi 2 4 6

Oleandri kod Slanog Slano okolica 2 4 6

Zna ajni krajobraz:

Atrakcije - Ston i Dubrova ko primorje

Prirodne atrakcije Mjesto Atraktivnost Eko ruralni potencijal Bodovi

Napoleonov put Op ina Ston, Dubrova ko primorj 4 4 8

Stara urbana jezgra Ston i Mali Ston 5 5 10

Stonske zidine Ston 5 5 10

Solana Ston Ston 5 5 10

Crkve Ston Ston i Stonsko polje 3 4 7

Crkva Rotonda Ošilje 4 3 7

Crkva sv. Jerolima i sv. Petra Slano 3 3 6

Ruralne cijelineImotica, Topolo, Trnova, Majkovi, Dan anje, stara Brijesta

5 5 10

Potopljeni brodovi i špilje pod morem Žuljana 4 4 8

Planinarske staze Op ina Ston 4 5 9

Kamenoklesarske radionice Viso ani 2 4 6

Vinarije u op ini Ston Ponikve i Putnikovi i 5 5 10

Manifestacije (Stonsko ljeto, Sid, itd.) Ston i Slano 4 5 9

Kulturni obi aji (na primjer Lin o) Dubrova ko primorje 4 5 9

Skala od 1 (najmanje) do 5 (najviše)

Bodovanje: maksimalno 10 bodova

Atraktivnost Turisti ki potencijal Bodovi

Ostale atrakcije Mjesto Atraktivnost Turisti ki potencijal Bodovi

Kulturno povijesne atrakcije Mjesto

67

Kartogram 4-12: Postoje e prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Tijekom obilaska terena, tako er je identificirano nekoliko planiranih / potencijalnih projekata turisti kih atrakcija i smještajnih kapaciteta, a koji su ovdje navedeni jer prikazuju potencijal i ve pokrenute inicijative na lokalnoj razini za razvoj proizvoda ruralnog / eko turizma na ovom podru ju. Identificirani projekti navedeni su u sljede im tabelama i pripadaju im kartogramskim prikazima.

Tablica 4–8: Planirani projekti i inicijative

MjestoMuzej vinarstva i vinogradarstva Putnikovi iMuzej arheoloških nalaza na podru ju Stona StonEdukativni centar vrijednosti podmorja ŽuljanaEkološki uzgoj školjaka Malostonski zaljevPješa ki putevi i ugostiteljstvo Selo MajkoviBiciklisti ke i pješa ke staze Slano

Potencijalne atrakcije / inicijative Ston i Dubrova ko primorje

68

Kartogram 4-13: Planirani projekti i inicijative

Tablica 4–9: Postoje e inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijalne / postoje e inicijative razvoja smještajnih objekata - Ston i Dubrova ko primorje

Potencijalni projekti / inicijative Lokacija, Investitor

1 Seosko doma instvo Ponikve, poduzetnik *

2 Vinarija Vukas Ponikve, poduzetnik

3 Seosko doma instvo (u planu) Topolo

4 Seosko doma instvo (u planu) Smokovljani *

5 Seosko doma instvo (u planu) Majkovi *

7 Eko etno selo (u planu) Mali Ston, poduzetnik

8 Obiteljski hotel (u planu) Žuljana *

10 Hotel Osmine (potrebna konverzija) Slano

11 Hotel Ostrea (renoviran objekt) Mali Ston, poduzetnik

12 Vila Koruna (potrebna rekonstrukcija) Mali Ston, poduzetnik

13 Pansion - ronila ki centar Žuljana, poduzetnik *

14 Hotel (trenutno nije u funkciji) Ston

A Turisti ko naselje i hotel (inicijativa) Prapratno, strani investitor

B Projekt marine i turisti kog smještaja (inicijativa) Broce, strani investitor

* UNDP - primljene aplikacije

69

Kartogram 4-14: Inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijali i ograni enja za budu e održivo korištenje prirodnih resursa / baštine u eko / ruralnom turisti kom razvoju

Karakteristike obale i uvala, vegetacija, razvedenost reljefa i klima svojom me usobnominterakcijom predstavljaju izuzetno vrijedan resurs za razvoj održive turisti ke djelatnosti podržane komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i posebno maritimnih proizvoda. Prirodni i kultivirani krajolik kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju vrijedan identitet podru ja. Turizam bi stoga trebao preuzeti ulogu dodatnog zamašnjaka razvitka u skladu s fizi kim kapacitetom prostora, socio-kulturnim okruženjem i odgovaraju om komunalnom infrastrukturom.

Glavni ograni avaju i faktori razvoja su:

Skromna demografska osnovica itavog podru ja s izraženim depopulacijskim procesima, posebno u zale u Dubrova kog primorja i dijelu unutrašnjosti op ine Ston. Najproduktivnije segmente stanovništva je velikim dijelom apsorbiralo tržište rada razvijenijih dijelova Regije. Stoga je ograni enje veli ina radnog kontingenta i djelomi no obrazovna struktura. Stoga e razvoj itavog podru ja morat biti vezan uz imigracijske procese.

Postoje i infrastrukturni sustavi su nedostatni i za današnje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor održivog razvoja. To se naro ito odnosi na nedovoljni kapacitet i kvalitetu vodoopskrbnih sustava (isto ni i zapadni dio op ine Ston, obalno podru jeDubrova kog primorja, odnosno nepostojanje vodoopskrbe (unutrašnjost op ine Ston i zale e Dubrova kog primorja)

Prometnice na lokalnoj razini (posebno dijelovi op ine Ston i zale e Dubrova kog primorja) tako er ne osiguravaju potreban standard. Neriješeno je i pitanje odvodnje otpadnih voda na gotovo itavom podru ju.

Nerazvijena gospodarska struktura, slabljenje interesa za poljoprivredu i napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uslijed odlaska mladog stanovništva izaziva na ve em dijelu podru ja i brojne socio – ekonomske promjene. Brojna su stara ka ku anstvakoja više i nisu u stanju održavati svoje gospodarstvo. Dolazi do zapuštanje i propadanja vrijedne kulturne baštine, posebno vrijednih ruralnih cjelina.

70

4.7. Strateški okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrške za razvoj ruralnog / eko turizma

Klju ni strateški dokumenti

Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i deklarira u razli itim strateškim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima:

Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateški okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateški marketinški plan Hrvatskog turizma

Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu

Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim društvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona, odnosno pravilniku :

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08)

Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima, a sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu je u procesu donošenja.

Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama, Zakon o boravišnoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama.

Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pružanje usluga u ruralnom turizmu su:

Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zaštite okoliša i prirode itd.

Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je, a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao i marketinško upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini).

Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu

Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa svega 875 kreveta, što zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a.

71

Slika 4-2: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima:

Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvuUvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvuUvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu

Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na državnoj i županijskoj razini

Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr. državne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore pojedinih županija i jedinica lokalne samouprave, te potpore me unarodnih institucija), kao i kreditnih linija.

Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma:

1. Program ‘Zelena brazda’ - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali oblici turizma na kontinentu)

Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fizi kim osobama. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nogprograma ili projekta, a najviše do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku.

2. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz državnu subvenciju kamata

64

70

31

56

21

32

76

8

112

42

1

6

21

64

70

31

56

21

32

76

8

112

42

1

6

21

72

Sredstva su namijenjena za stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz:

obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima, kušaonica, podruma izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postoje ih objekata, koji ne e narušiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata

Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz:

izgradnju, obnovu i ure enje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješa ke, biciklisti ke staze i dr.) obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okoliša i druge sadržaje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma

Obrtna sredstva mogu se odobriti najviše do 20% od iznosa kredita, koji iznosi od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te po ekomdo 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godišnje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godišnje

3. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva "Poticaj za uspjeh"

Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program „Poticaj za uspjeh“ temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Visina državne potpore izra unava se temeljem opravdanih troškova ulaganja, a to su troškovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljišta, zgrade i oprema).

Iznos državne potpore malim poduzetnicima može se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih troškova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih troškova

4. Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

Sredstva državne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podru jima, podru jima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini, zatim za zaštitu, obnovu i vrednovanje kulturne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu, te zaštitu, obnovu i vrednovanje prirodne baštine uklju ivanjem u turisti ku ponudu

73

U 2008. godini, ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve iiznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna, a najmanji je 20 tisu akuna).

5. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva državne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100.000,00 kn.Sredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira:

projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn

6. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“

Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potražnje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema ruralnim, brdsko-planinskim podru jima, podru jima od posebne državne skrbi i unutrašnjosti otoka; za zajedni ko oblikovanje i promidžba regionalnog turisti kog proizvoda više mjesta, op ina, gradova i županija koje povezuje ista tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu; za gospodarsko povezivanje više podru ja; za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250.000,00 knSredstva državne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:

a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine

b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva

c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi

7. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"

Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se

74

omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadržaja. Sredstva po ovom natje aju se odnose na:

projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadržaja,izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih, pješa kih, vinskih i dr.), stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno – povijesne i prirodne vrijednosti,ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture.

Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedina nogprojekta, a najviše do 500.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, op ine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe, uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu.

8. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta

9. Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova

10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva tako er pružaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma, kao na primjer:

Ministarstvo gospodarstva - razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer sljede i projekti:

Zadružno poduzetništvo,Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi,Obrazovanje za poduzetništvo

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva“

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

75

Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje resornih ministarstava, tako er može koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija, prekograni nu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova, a poti u razvoj ruralnog turizma su:

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nimpodru jima Bosne i Hercegovine“ AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograni na suradnja, pomo u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim strateškim, institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima, mogu e je zaklju iti sljede e:

postoji snažan raskorak izme u raspoloživih mehanizama poticaja i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma; sporost u realizaciji projekata ruralnog turizma me utim nije samo vezana za taj raskorak, ve i za injenicu da nema regionalnih centara za animaciju i stru nupodršku poduzetništvu u ovoj oblasti pa stoga još uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa koji bi se mogao lakše komercijalizirati na lokalnom, ali i inozemnom tržištu, pragmati nu odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja, nužno je svesti na razinu županije.

76

5 Evaluacija klju nih interesnih subjekata

U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za destinacije Ston i Dubrova koprimorje, Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvršena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nihinteresnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta.

Lokalne vlasti (Op ina Ston i Op ina Dubrova ko primorje) - op i stav lokalnih vlasti je da turisti ki razvoj ovih op ina treba biti poluga za cjelokupni gospodarski razvoj regije, koji bi omogu io zapošljavanje lokalnog stanovništva i rast lokalne ekonomije. Klju niproblemi ovih op ina su nedostatna, odnosno neadekvatna op a infrastruktura, te nedostatak ljudskih potencijala. Što se ti e prostorne regulacije podru ja, Op ina Dubrova ko primorje je donijela Prostorni plan ure enja op ine, te podržava razvoj zona odre enih u planovima. Op ina Ston je još u procesu donošenja istog (jedan od razloga za trenutno nedovršenje ovog postupka navode injenicu da je ve ina prostora op ine pod razli itim režimima zaštite, što otežava planiranje namjene i upotrebe prostora). Op ine Ston i Dubrova koprimorje s obzirom na vlastite financijske kapacitete uglavnom imaju ulogu podrške razvoju urbanih i op ih infrastrukturnih kao i manjih turisti kih konkurentskih programa te poticaja investicijama.

Turisti ke zajednice - bave se poticanjem, unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda, u skladu sa Zakonom o turisti kim zajednicama, a financiraju se sredstvima op inskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i lanarina. Iako je TZ Dubrova ko primorje orijentirana na suradnju sa Dubrovnikom (za

sada se, na primjer, zajedni ki predstavljaju na turisti kim sajmovima), TZ Ston ima ambicije za ovu destinaciju da bude neovisna o brandu Dubrovnika. Trenutno Turisti kezajednice Ston i Dubrova ko primorje ne sura uju na aktivnostima razvoja proizvoda, organizaciji doga aja i ostalih turisti kih aktivnosti, a koje bi bile aktivnosti destinacijske menadžment organizacije ovog podru ja.

Lokalni vinogradari, vinarije i Udruge - na podru ju destinacije Ston i Dubrova koprimorje, a posebice na podru ju op ine Ston posluje nekoliko vinogradara, odnosno vinarija, kao na primjer Vinarija Vukas, Vinarija Miloš, udruge - na primjer Udruga Pelješki vinski puti itd. koje proizvode i prodaju tipi na vina ovog podru ja (Plavac Mali), te u svojim prostorima nude dodatne usluge kao što su kušanje vina i lokalnih specijaliteta,razgledavanje vinskog podruma, razgledavanje konobe, i sli no. Jednu od prepreka za daljnji razvoj navode problemati ne imovinsko-pravne odnose na zemljištu koje se može koristiti u vinogradarstvu (rascjepkani su i manji posjedi), a zatim i nedostatak ljudskih potencijala, nedostatak infrastrukture, itd. Trenutno postoje manje inicijative gdje zajedni ki apliciraju za sredstva Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Ministarstva kulture, te sredstva ostalih fondova. Udruge vinara, te Poljoprivredna zadruga, uglavnom sura uju na zajedni kim projektima (plan za laboratorij za analizu vina, Muzej vina i maslinovog ulja, Napoleonov put, i sl.), te za zna ajnije, ve e investicije trenutno nemaju kapaciteta.

Udruge / zadruge školjkara - Trenutno na prostoru destinacije Ston i Dubrova ko primorje postoji oko stotinjak školjkara, te dvije udruga i zadruga školjkara - Udruga 'Stonski školjkari' i Zadruga 'Malostonska kamenica', te Razvojno-istraživa ki centar za marikulturu. Ove organizacije ne sura uju u smislu zajedni kog plasmana proizvoda, te u smislu osmišljavanja turisti kih aktivnosti kao dodatak svojoj osnovnoj djelatnosti, što e biti bitan

77

korak u skoroj budu nosti, a obzirom na potencijal ovog podru ja da svoju turisti kuponudu temelji na tipi nom lokalnom gastro proizvodu (školjkama).

Hoteli - na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje posluju tri hotela, a njihov je op i stav da je ovo podru je potrebno u turisti kom smislu vezati sa brandom Dubrovnika. Iako smatraju da se daljnji razvoj treba temeljiti na elementima ruralnog turizma, smatraju da je potrebno podizanje kvalitete ponude za segment proizvoda 'sunca i mora', a što je osobito važno za Dubrova ko primorje. Obzirom na nedavnu rekonstrukciju hotela Admiral, te ostala dva hotela sa potrebom za ulaganjem, evidentna je potreba za razvojem kvalitetnih smještajnih kapaciteta na cijelom podru ju, a svi klju ni subjekti se slažu da to trebaju biti manji obiteljski i 'boutique' hoteli. Tako er isti u važnost uklju ivanja svih klju nih subjekata u razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti ove destinacije.

Ugostiteljski objekti – Na razmatranom podru ju posluje nekoliko ugostiteljskih objekata koji svojom ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta ve kreiraju sliku ove destinacije kao kvalitetne gastronomske destinacije. Ovdje se osobito isti u objekti u Stonu (kao na primjer restoran 'Kapetanova ku a') koji kontinuirano rade na kvalitetnoj ponudi i grade svijest o sebi na tržištu, a iji gosti uklju uju i one iz Dubrovnika i okolnih turisti kih destinacija. Da bi kompletna turisti ka destinacija Ston i Dubrova ko primorje mogla igrati na kartu gastronomije kao jednog od turisti kih proizvoda, ona mora raditi na daljnjem razvoju ovakvih koncepata, te u suradnji sa lokalnim proizvo a ima (školjke, vino, masline, ostali poljoprivredni proizvodi).

Solana Ston - je najstarija solana u Europi, a mogu e i u svijetu, a danas je još u funkciji. Od ukupno 58 bazena, aktivna su samo 4, a potrebne su velike investicije za obnovu cijele solane. Osim njene rekonstrukcije, vlasnik planira otvaranje mediteranskog muzeja soli, ekološku proizvodnju soli, a uz predstavljanje samog procesa va enja soli, uklju ivao bi i gastro-enološku ponudu. Klju ni razvojni problemi vezani su za nedostatak investicijskih kapaciteta.

Obiteljska gospodarstva - na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje postoji nekoliko manjih inicijativa za razvoj obiteljskih gospodarstava, a koja bi se temeljila na maslinarstvu, školjkarstvu, poljoprivredi, sakupljanju i uzgoju ljekovitog bilja, p elarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, te na kraju uklju ivanjem u turizam. Obzirom na nedostatnu op u infrastrukturu, te nedostatak ljudskih resursa, ove su inicijative u za ecima i oslanjaju se na sredstva poput postoje eg COAST projekta, te manjih sredstava podrške / poticaja resornih ministarstava.

Klju ni stavovi, te izraženi postoje i problemi prožeti su injenicom da još uvijek nije donesen Prostorni plan u Stonu, što otežava realizaciju mnogih inicijativa. Nadalje, cijelo podru je se suo ava sa razvojem manjeg kapaciteta od željenog, a jedan od razloga su nesre ene zemljišne knjige, odnosno imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem.

78

Klju ni rezultati sa radionice:

Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je održana u Slanom, 16. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je održana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice:

1. Za identifikaciju klju nih fascinacija (atributa) podru ja op ine Dubrova ko primorje, sudionici radionice su od ponu enih devet elemenata odabrali one koji po njihovom mišljenju ozna avaju fascinacije ovog prostora (sudionici su birali tri odgovora):

2. Za identifikaciju klju nih fascinacija (atributa) podru ja op ine Ston, sudionici radionice su od ponu enih devet elemenata odabrali one koji po njihovom mišljenju ozna avaju fascinacije ovog prostora (sudionici su birali tri odgovora):

3. U svrhu oblikovanja turisti kog imidža cjelokupne destinacije Ston / Dubrova koprimorje, odnosno za osmišljavanje njenog budu eg turisti kog pozicioniranja, sudionici radionice birali su 3 odgovora koji po njihovom mišljenju najbolje opisuje željeni imidž destinacije:

79

4. Po mišljenju sudionika radionice, klju ni proizvodi koje je potrebno profesionalno oblikovati u destinaciji su:

5. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nihsubjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 5-10 godina.

6. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija:

7. I napokon, po mišljenju sudionika radionice, klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora):

80

6 Analiza konkurenata

Pristup analizi konkurenata za podru je regije Dubrova ko primorje i Ston oslanja se na usporedbu ponude i klju nih proizvoda odabranih destinacija, iji je glavni fokus razvoj ruralnog turizma. Ovakav pristup logi an je zbog samog konteksta ovog Plana, a koji je orijentiran na razvoj održivog, odnosno ruralnog turizma.

Prema tome, destinacije koje su trenutni / potencijalni konkurentni predmetnom podru ju u ruralnom turizmu su Konavle i Istra, a ovdje se analiziraju postoje i proizvodi (kvalitativnom i kvantitativnom analizom) u svrhu identifikacije trenutne pozicije odabranih destinacija i procijene njihovih budu ih razvojnih mogu nosti. Na taj na in procjenjuje se u kojoj e mjeri konkurentske destinacije biti 'prijetnja' razvoju predmetne regije.

Podru je Konavla odabrano je radi pozicije po etnika u razvoju ruralnog turizma, te blizine predmetne regije kao i administrativne pripadnosti istoj županiji (DNŽ). Istra je sa druge strane Hrvatska regija koja je prva po ela razvijati ruralni turizam i danas ima najraznovrsniju ponudu proizvoda ruralnog turizma u Hrvatskoj.

6.1. Konavle

Položaj i opis

Konavle su smješteni na krajnjem jugu Hrvatske uz granicu sa BiH, te se nalazi u sklopu Dubrova ko-neretvanske županije. O uvanom i kontrastnom prirodom, bogatom povijesnom osnovom i kulturnim naslje em te stanovništvom koje se ve inom bavi poljoprivredom ovaj prostor ima izuzetne ambijentalne i arhitekturne vrijednosti.

Prostor veli ine 209,25 km2;9.500 stanovnika; Turisti ke destinacije: Konavle, Cavtat, Molunat i ilipi; Zra na luka nalazi se u ilipima; Grad Dubrovnik udaljen oko 20 km.

81

Turizam

Konavle su relativno nova destinacija unutar ve prepoznate destinacije Dubrovnik rivijere. Organiziraniji razvoj ruralnog turizma u Konavlima zapo inje tek nakon osnivanja Zajednice turisti kih selja kih gospodarstava pri regionalnoj Gospodarskoj komori Dubrovnik, te izmjenom pravilnika o pružanju usluga na selja kim doma instvima 2003. godine. Prema službenim podacima Ureda državne uprave, u Dubrova ko-neretvanskoj županiji registrirano je:

70 selja kih doma instava; 23 kreveta u seoskim doma instvima.

Model poslovanja doma instava je sljede i:Ve ina doma instava posluje na sezonskoj osnovi;Kanali prodaje su lokalne turisti ke agencije ili hoteli; Gosti su ve inom organizirane grupe, vrlo malo individualnih posjetioca.

Trenutno ne postoje kvantitativni podaci o turisti kim dolascima i no enjima te prihodima ruralnog turizma. Zbog malog broja kreveta doma instva u Konavlima su prvenstveno orijentirana na ponudu proizvoda hrane i pi a, te kao takva svojom ponudom nadopunjavaju ponudu Dubrovnika.

Proizvodi

1. Gastronomija

Seoska doma instva su organizirana kao izletni ki punktovi sa ponudom hrane i pi a u tipi nim ku ama pu ke arhitekture. Kapaciteti variraju od 30 do 100 osoba koje doma instva mogu primiti na objed. Svaki vlasnik pokušava privu i goste ponudom posebnih iskustava, npr. vlasnik slikar - galerija slika, preure enpogon za preradu grož a sa malim prodajnim punktom, vodena mlinica i elementi vezani uz proizvodnju brašna i tako dalje. Gastronomija je glavni proizvod na kojem regija igra kako bi

privukla goste koji ljetuju u Dubrovniku i bližoj okolici.

2. Aktivan odmor

Ponuda gastronomije upotpunjuje se organiziranjem poludnevnih aktivnosti kojima gosti uživaju u ambijentalnim vrijednostima Konavala. Obi no se iste aktivnosti organiziraju prije ili poslije ru ka te se kao takve nude u paketima sa proizvodom gastronomije. Od aktivnosti nudi se poludnevne jaha e ture, vožnje ATV vozilima, jeep safari koji vodi kroz cijelu regiju do Molunata te završava posjetom vodenoj mlinici iz 16.st. Isto tako na podru ju regije identificirane su i ozna ene biciklisti ke (od 9 do 26 km) i pješa ke staze raznih dužina i težina. Iznad sela

Mihani i nalazi se ozna eno brdo na kojem se organizira slobodno penjanje.

82

6.2. Istra

Položaj i opis

Istra je smještena na sjevernom djelu Jadranskog mora, najzapadnija je Hrvatska županija, te najve i jadranski poluotok. Povijest Istre proteže se od perioda bron anog doba, ilirskih plemena Histra po kojima je dobila ime, preko Rimljana i Bizanta do danas. Istarski poluotok dijeli se na obalni dio i unutrašnjost. Unutrašnjost Istre krase brojni manji gradi i i sela koja su tokom vremena uspjela sa uvati svoju izvornost i tipi ne elemente. Prirodno okruženje izgleda vrlo pitomo sa blagim brežuljcima i padinama.

Prostor veli ine 2.920 km2;200.000 stanovnika; Poznatije ruralne destinacije: Grožnjan, Motovun, Buje, Oprtalj, itd.Zra na luka Pula.

Turizam

Istra je turisti ki najrazvijenija regija u Hrvatskoj koja turisti kim proizvodima posebno u ruralnom djelu predvodi ponudom na nacionalnom nivou. Razvoj ruralnog turizma zapo inje još 1996. godine s ciljem aktiviranja seoskih sredina i stvaranja prepoznatljivog turisti kogproizvoda. Intenzivnim razvojem ruralnog turizma tijekom preko deset godina došlo je do diversifikacije ponude usluga i razvoja tipologije doma instava. Kao rezultat donesena su pravila interne, marketinške standardizacije i klasifikacije seoskih doma instava. Standarde je izradio konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis uz podršku Turisti ke zajednice Istarske županije. Karakteristike ponude i potražnje, te financijski prihodi ruralnog i agroturizma u Istri u 2007. godini prikazani su u nastavku.

1. U Istri su registrirana 263 objekta koji su ukupno nudili 2.221 ležaj. 2. Najviše je registrirano ruralnih ku a za odmor (199) - 75% od ukupnog broja. 3. Uglavnom posluju kroz cijelu godinu. 4. Seoski turizam Istre ostvaruje 14.000 dolazaka i 100.000 no enja.5. Procjena prihoda smještaja u unutrašnjosti i agroturizmima iznosi 18 milijuna, a usluga

hrane i pi a na seoskim doma instvima 11.5 milijuna kuna.

83

Proizvodi

1. Vino i gastronomija

Gastronomija i vino ("wine and dine") je danas najrazvijeniji i najistaknutiji proizvod. U gastronomiji Istre nalazimo elemente pu kekuhinje (osnova u prirodi - samoniklo bilje, aromati ni za ini, sezonsko povr e, plodovi mora), utjecaje frana ke i njema ke feudalne vlasti, romanskih jela, kuhinje slavenskog stanovništva te Venecije ija je uprava trajala gotovo pet stolje a. Promjenom sa

masovnog pristupa gostu na individualiziran Istra razvija ovaj proizvod kroz sljede e elemente: Dane posve ene raznolikim plodovima Istre: tartufima, gljivama, siru i medu, kobasicama i ombolu, puževima, sardelama, šparogama, marunima itd. Otvaraju se brojne konobe koje pripremaju jela na tradicionalan na in: na ognjištu i pod pekom. Ni u profinjeniji restorani sa specijaliziranom ponudom. Od 1996. redovito izlazi Gastronomski vodi Istre: popis najboljih restorana i konoba Istre, po ocjeni neovisne komisije. Zaštita i promocija autohtonih proizvoda: pršuta, bijelog tartufa (Tuber Magnatum Pico), kvarnerskog škampa, sira, meda i maslinovog ulja. Ukupna površina vinograda Istre je 6.151 hektar. Organiziraju se ceste vina, maslinovog ulja.

Istra je regija u Hrvatskoj koja je proizvodnju vina razvila kvalitativno i kvantitativno. Visoka kvaliteta vina u Istri po ela je sa razvojem manjih obiteljskih podruma koji su orijentirani na kvalitetu, a ne kvantitetu. Prepoznavanjem Istre kao regije dobrog vina danas postoji devedesetak proizvo a a vina, te se nadzire kvaliteta vina istarske malvazije koje je najcjenjenije. Prihod od usluga hrane i pi a na seoskim doma instvima za 2007. godinu procjenjuje se na 11.5 milijuna kuna.

2. Smještaj

Turisti ki smještaj u unutrašnjosti u obliku ruralnog i agroturisti kogsmještaja je trenutno uz gastronomiju i vino najrazvijeniji proizvod Istre. S obzirom na koli inu ponu enih objekata u Istri je izra enaklasifikacija doma instava sa tipologijom raznih oblika kao i ozna avanje kvalitete doma instava s obzirom na smještajne, ali i

druge usluge. Specifi nosti i organizacijske razli itosti doma instava uvjetovane resursnim osnovama, povremenim ili stalnim boravkom vlasnika doma instva u ambijentu pružanja usluga, strukturi usluga, organizacijskim modelima i poljoprivrednoj proizvodnji profilirali su se sljede itipovi seoskih doma instava:

Agroturizam - osnovna djelatnost poljoprivreda sa dodatnom aktivnosti smještaja i prehrane gostiju; Ruralna ku a za odmor - iznajmljuje se cjelokupna ku a, vlasnik u pravilu ne živi u toj ku i;Ruralni B&B (no enje s doru kom) - nudi se smještaj sa doru kom, nije nužno vezano za poljoprivredno gospodarstvo;Ruralni obiteljski hotel - nudi se ve i broj kreveta, sadržava recepciju, restoran i dodatne usluge (wellness, bazen, itd.);Odmor (smještaj) na vinskoj cesti - osnovna djelatnost je proizvodnja vina uz koju se nudi smještaj i prehrana;

84

Stancija - obnovljeno veliko poljoprivredno gospodarstvo sa malim brojem jedinica i maksimalnim komforom, oživljavanje poljoprivredne proizvodnje.

Ruralis je isto tako izradio ozna avanje kvalitete doma instava sa simbolom šparoge. Tako su doma instva svrstana u tri kategorije sa jednom, tri ili pet šparoga. Proceduru i uvjete certifikacije kontrolira Ruralis u suradnji sa specijalnom komisijom.

Od ostalih proizvoda koji su u fokusu definitivno treba spomenuti kulturu i obi aje koji se danas prožima kroz tipi ne elemente arhitekture u unutrašnjosti, položaja gradi a, raznih lokalnih obi aja koji se promoviraju kroz manifestacije.

Zaklju ak

Razvoj ruralnog turizma je dugotrajan proces koji po iva na resursnim osnovama prostora kroz tipi ne proizvode kao što su vino i razni prehrambeni proizvodi, te lokalnoj arhitekturi i prirodnim ljepotama ruralnih krajeva.

U analiziranim regijama po etak razvoja ruralnog turizma povezuje se sa razvojem proizvoda gastronomije (Konavle) te vina i gastronomije (Istra).

Dulje vremensko razdoblje razvoja ruralnog turizma u Istri (preko 10 godina) te element bolje prometne povezanosti, razlog je snažnijem razvoju proizvoda smještaja uz vepostoje i proizvod gastronomije i vina, što kod Konavala još nije slu aj.

Konavle nemaju centralno tijelo koje je zaduženo za razvoj, edukaciju, promociju i standardizaciju proizvoda ruralnog turizma, kao što je to slu aj u Istri - konzorcij Ruralis. Destinacija Ston Dubrova ko primorje bi trebala pratiti primjer Istre kako bi se razvoj poticao, upravljao i koordinirao kroz jedno centralno tijelo zaduženo za ruralni turizam.

Konavle svojim proizvodima trenutno nadopunjavaju ponudu Dubrovnika, te ruralni turizam sezonski posluje. Gastronomija je još uvijek na razini proizvoda za grupe - ve eorganizirane grupe koje dolaze iz Dubrova kih hotela. Dubrova ko primorje kao destinacija u neposrednoj blizini Dubrovnika, po etni uzlet razvoja ruralnog turizma može o ekivati od strane Dubrova kog tržišta. Cilj destinacije Ston i Dubrova koprimorje treba se usmjeriti na razvoj ruralnog turizma kao samostalnog i profesionalno oblikovanog turisti kog proizvoda.

Ruralni turizam u Istri se diversificirao kao zasebni proizvod, koji za razliku od proizvoda sunca i mora, posluje na razini uglavnom cjelogodišnjeg poslovanja.

Proizvod vina i gastronomije se u Istri razvija na snažnoj marketinškoj marci Istre kao regije dobrog vina, te prepoznatih autohtonih proizvoda tartufa, istarskog pršuta, šparoga, itd. Klju no je da se napravila promjena u pristupu gastronomiji sa masovnog na individualni pristup u kojemu je klju kvaliteta, a ne kvantiteta. Destinacija Stona ima izuzetnu osnovu u autohtonim lokalnim proizvodima (npr. kamenicama i vinu / plavcu;

85

na kojima se može izgraditi vrlo snažnu marketinšku marku, u ovom pogledu se može direktno ugledati u razvojni put Istre.

U po etku razvoja regije Dubrova ko primorje i Ston ve a konkurentska prijetnja se o ekuje od strane Konavala koji se nalaze u neposrednoj blizini te e se natjecati za iste goste, a osobito one iz Dubrovnika.

Klju ni elementi razvoja ovih destinacija koje destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora uzeti u obzir su:

Organizirani pristup razvoju ruralnog turizma, uz suradnju javnog i privatnog sektora (Istra)

Gastronomija kao jedan od klju nih proizvoda ruralnog turizma (Istra i Konavle)

Diversifikacija smještajnih kapaciteta, uz jasno definirane standarde i uvjete poslovanja (Istra)

Kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti ruralnog turizma destinacije

86

7 Analiza globalnih trendova u turizmu

U 2007. godini Europa je zabilježila još jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja, ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. Regionalne europske analize bilježe pad potražnje za Centralnom i Isto nom Europom, Zapadna Europa bilježi lagani rast u dolascima, a Sjeverna Europa ostaje nepromijenjena. Južna - Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i Španjolskom kao regionalnim liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma.

Slika 7-1: Klju ni trendovi u turizmu

Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006

POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI

Turizam kao važan sektorO uvanje okolišaTerorizam

Troškovi osiguranja Prava potroša a

KONKURENTSKI TRENDOVI

Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloživim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija

GLOBALNI TRENDOVI

PUTOVANJA,

TURIZAM, TURISTI,

DESTINACIJE

TURISTI KI TRENDOVI

Skra eni glavni odmoreš i kra i odmori

Individualne tureOn-line revolucija bookingaGlobalno stabilniji rast putovanja

Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potražnja za specijalnima nišama

Ja a potražnja za novim destinacijamaPovijest i izvornost su "in"

EKONOMSKI TRENDOVI

GlobalizacijaKriza hipotekarnih kreditaNestabilnost cijene naftePropadanje tradicionalnih industrija

• Polarizacija bogatstva

PRIRODA

Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okolišaTurizam u prirodi

Uništavanje okoliša Ekološka svijest

DRUŠTVENI I KULTURNI TRENDOVI

Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran život Sigurnost i zdravlje

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Utjecaj internetaInteraktivna TVMobilna tehnologija

Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu - brzina vs ugoda

87

Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viših vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija1. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za tržišnu utemeljenost budu eg razvoja.

Kreativnost i dizajn su važniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tržištu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in;

Najve i luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve više zahtijevaju privatnost, prostranost i ugodu u prostoru koji im pruža autenti no iskustvo odre enog podru ja;

Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba;

Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete, gostima / turistima je važnija mogu nost izbora od cijene koju pla aju;

Održivi pristup okolišu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanjaokoliša, ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve važniji;

Zaklju ak

Ovaj visokovrijedan prostor koji je radi stagnacije u razvoju uspio sa uvati autohtonost prirodnog okruženja i tradicionalne arhitekture. Od drugih destinacija predmetni prostor se može diferencirati kroz kreativni i dizajnerski pristup razvoju turisti kih proizvoda

Prostor op ine Ston sa proizvodima kvalitetnog crnog vina i školjaka ima mogu nostrazvoja proizvoda vina i gastronomije kako bi gosti mogli zadovoljiti potrebu za novim znanjima.

Mali Ston i Ston sa svojom povijesnom osnovnom koja je vrlo izražena imaju izuzetnu poziciju za privla enje gosta koji je u potrazi za visokim vrijednostima.

1 Locum Consulting "Delivering the luxury experience", with the focus on developments in the Mediterranean area; and "The changing face of luxury travel" - trends in product development and marketing

88

8 SWOT analiza

8.1. Pristup

Pristup analizi snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji odnosi se na analizu klju nih elemenata koji karakteriziraju atraktivnost destinacija Ston i Dubrova ko primorje, te onih elemenata koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije.

Premda SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, za potrebe ovog Plana analiza se prilago ava kroz elemente koji se evaluiraju, te kao takvi predstavljaju indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana.

Analiza sadašnjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / strateških planova vezanih za turizam ovog podru japrikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (Županija, resorna ministarstva, itd.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora podru ja op ine Ston i Dubrova ko primorje radionice održane u Slanom baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb

Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsežne analize tržišta analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti keindustrije

Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije Ston i Dubrova ko primorje evaluirani su sljede i elementi:


SNAGE I SLABOSTI


PERFORMANSE DESTINACIJE





TURISTI KI RAZVOJ

89


MOGU NOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

KONKURENTI




OKOLIŠ

TEHNOLOGIJA

Svi identificirani relevantni elementi SWOT-a evaluiraju se sustavom ocjena, što omogu avaizra un ukupnog intenziteta snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji destinacije Ston i Dubrova koprimorje.

Ukupni i prosje ni intenzitet svake komponente SWOT analize služi za oblikovanje i formulaciju poligona strategija SWOT analize destinacije Ston / Dubrova ko primorje, koji služi kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu podru ja kao turisti ke destinacije.

Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

Broj elemenata na podru ju Broj elemenata na podru ju8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA 8 PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA7 PERFORMANSE DESTINACIJE 6 PERFORMANSE DESTINACIJE4 DESTINACIJSKI MARKETING 6 DESTINACIJSKI MARKETING4 TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE 7 TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE4 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 7 LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 4 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 7 INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA5 TURISTI KI RAZVOJ 6 TURISTI KI RAZVOJ

Broj elemenata na podru ju Broj elemenata na podru ju9 TRENDOVI INDUSTRIJE 8 TRENDOVI INDUSTRIJE4 KONKURENTI 4 KONKURENTI5 PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE 4 PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE6 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 3 SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE4 EKONOMSKO OKRUŽENJE 5 EKONOMSKO OKRUŽENJE3 OKOLIŠ 3 OKOLIŠ5 TEHNOLOGIJA 3 TEHNOLOGIJA

MOGU NOSTI PRETNJE



SNAGE SLABOSTI

90

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

Segment SNAGE * SLABOSTI **

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA 73 73

PERFORMANSE DESTINACIJE 62 59

DESTINACIJSKI MARKETING 39 58

TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE 37 66

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE 30 66

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA 32 67

TURISTI KI RAZVOJ 41 60

Broj elemenata 36 47

UKUPNO 314 449

Prose na ocena 8,72 9,55

Segment MOGU NOSTI * PRETNJE **

TRENDOVI INDUSTRIJE 85 74

KONKURENTI 40 35

PRAVNO/POLITI KO OKRUŽENJE 40 39

SOCIO-KULTURNO OKRUŽENJE 55 24

EKONOMSKO OKRUŽENJE 36 42

OKOLIŠ 30 23

TEHNOLOGIJA 48 26

Broj elemenata 36 30

UKUPNO 334 263

Prose na ocena 9,28 8,77* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE

** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE



8.3. Zaklju ak

Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e:

da je destinacija Ston / Dubrova ko primorje na po etku ozbiljnog i profesionalnog turisti kog razvoja, što je iskazano intenzitetom slabosti (449) koji je ve i od intenziteta snaga (314).

da je broj mogu nosti u okruženju (334) ve i od broja prijetnji (263), što zna i da trenutni procesi u okruženju destinacije Ston / Dubrova ko primorje mogu biti pozitivan poticaj konkurentnom razvoju ove destinacije

kao što je esto slu aj sa destinacijama na po etku svog turisti kog razvoja i iskoraka na turisti ko tržište, tako je i za destinaciju Ston / Dubrova ko primorje indikativan relativno izražen intenzitet unutarnjih slabosti, što zna i da je upravo to podru je na kojem treba strateški raditi na njihovom minimiziranju. Drugim rije ima, bez obzira na trenutnu povoljnu situaciju u okruženju, destinacija Ston / Dubrova ko primorje mora najprije pristupiti izgradnji vrstog i kompletnog lanca vrijednosti. Ovakva

91

strategija proizlazi i iz zaklju ka cjelokupne SWOT analize, što je prikazano u sljede em 'poligonu strategija'.

Maxi - maxi strategija Mini-maxi strategija

Maxi - mini strategija Mini - mini strategija

POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE STON / DUBROVA KO PRIMORJE

334

SLABOSTI

MOGU NOSTI

314

449

PRIJETNJE

SO WO

SNAGE

263

WTST

92

9 Klju ne strateške prednosti i klju ne barijere turisti kog razvoja

9.1. Inicijalna pozicija

Turisti ka destinacija Ston / Dubrova ko primorje obiluje relevantnom resursnom osnovom i atrakcijskom strukturom, a pripadaju a pozicija Dubrova kom turisti kom klasteru daje joj mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj.

Predstavljaju i kontaktno podru je Dubrova ke rivijere i srednje Dalmacije, ova destinacija u prošlosti nije doživjela zna ajan turisti ki razvoj, kao što je bio slu aj sa ostalim podru jima u okruženju.

Jedan od razloga trenutne pozicije destinacije Ston / Dubrova ko primorje i njenog nezadovoljavaju eg turisti kog razvoja jest ograni enje vezano na korištenje zemljišta, kao što je slu aj sa ostalim regijama u Hrvatskoj.

Obzirom na povijesni razvoj, destinacija Ston / Dubrova ko primorje sada je na po etnoj poziciji, što joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na održiv na in.

9.2. Klju ne strateške prednosti destinacije Ston / Dubrova ko primorje

Visokovrijedni prostor neiskorišten u turisti kom smislu - prirodni i socio-kulturni resursi ove destinacije zasigurno su bogata osnova za razvoj mnogih atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno tržište, a osobito onih koji se oblikuju po eko / ruralnim razvojnim principima. Obzirom na vrijednost prostora u globalnom smislu, te trenutni koncentrirani turisti ki razvoj i valorizaciju dijelova obale u kapacitetu proizvoda 'sunca i mora', potencijali za razvoj turizma na cijelom ovom podru ju su gotovo neograni eni.

Pozicija / prilike po etnika - druga turisti ka podru ja ove regije su u prošlosti prolazile proces zna ajnog i intenzivnog turisti kog razvoja, dok je podru je Ston / Dubrova ko primorje u tom smislu ostalo gotovo netaknuto. Ipak, ova situacija destinaciji Ston / Dubrova ko primorje sada daje mogu nost da bira svoju poziciju unutar šireg podru ja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i održive modele budu eg turisti kog razvoja.

Utjecaj / blizina Dubrovnika - Destinacija Ston / Dubrova ko primorje pripada turisti kom klasteru Dubrova ke regije, u kojem se ve oblikuju i na svjetskom turisti kom tržištu igraju odre ene destinacije (npr. Dubrovnik, Konavle, Kor ula,itd.). Ovdje je svakako važno istaknuti snagu, utjecaj i zna aj blizine Dubrovnika kao svjetski poznate destinacije i svjetskog turisti kog branda, te destinacija Ston / Dubrova ko primorje mora igrati na mogu nost povezivanja sa turisti kim lancem Dubrovnika, a da se pri tom gradi i oblikuje turisti ki lanac vlastite destinacije. Nadalje, sve destinacije (ili sub-regije) Dubrova ke regije moraju se zajedni kipozicionirati pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera, a svaka od njih dalje gradi svoj imidž turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadržajima i iskustvima, temeljem svojih klju nih vrijednosti. Jedino na taj na in svaka od njih posebno, odnosno zajedni ki, mogu igrati na turisti kom tržištu svijeta.

93

9.3. Klju ne strateške barijere destinacije Ston / Dubrova ko primorje

Lokalno stanovništvo kao nositelj razvoja - kao što su prethodne analize pokazale, destinacija Ston / Dubrova ko primorje okarakterizirana je kao depopulirano podru je sa uglavnom starijim stanovništvom, što vodi do dileme vezano na kapacitet i interes lokalnog stanovništva da sudjeluje u kreiranju i implementaciji zajedni ke vizije budu eg turisti kog razvoja ove regije.

Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda - osim postoje eg turisti kog proizvoda 'sunca i mora' u koncentriranim dijelovima ove destinacije, ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije. Ipak je važno spomenuti lokalne inicijative za oblikovanjem turisti keponude lokalne gastronomije i vina, koje dalje iziskuju profesionalan pristup planiranju, oblikovanju i komercijalizaciji.

Nedostatak turisti ke infrastrukture - vezano na izostanak zna ajnijeg turisti kograzvoja do danas, ova destinacija suo ena je sa mnogim nedostacima u infrastrukturnom smislu, a posebno u smislu turisti ke infrastrukture. Sli no kao i u prethodnoj to ki, postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (šetnice, vinski putovi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti kezajednice do sada nisu imale kapaciteta da financiraju i razviju jedan od klju nih elemenata za turisti ki razvoj.

Neadekvatna op a infrastruktura - daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja višu razinu op e infrastrukture. Op ine Ston i Dubrova ko primorje suo ene su sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovništva i trenutnih turisti kih kapaciteta, pa je stoga jasno da su potrebna zna ajna ulaganja javnog sektora koja e poboljšati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj ovih op ina.

Nedostatak jasnog i usuglašenog razvojno-upravlja kog modela - obzirom na nedostatak lokalnih klju nih subjekata, kao i na nedostatak snažne strukture investitora, lokalni kapaciteti podru ja nisu se razvili na na in da budu u stanju kreirati i implementirati zajedni ki turisti ku viziju i razvojni model ovog kraja, te time i neophodne upravlja ke strukture. Jasno je da je izgradnja internih kapaciteta klju na za daljnje korake i nadolaze e promjene.

94

10 Analiza oglednih primjera u praksi

10.1. Uvod

Destinacija Ston i Dubrova ko primorje je prostor bogato izrazitim kulturnim, povijesnim i kulturnim vrijednostima. Priobalni prostor regije, za razliku od velikog dijela hrvatske obale, nije doživio intenzivan razvoj turizma, a ruralni dio regije je gotovo u potpunosti netaknut u smislu ozbiljnijih turistifikacije.

Pri odabiru svoga razvojnoga puta, destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora se koristiti primjerima uspješnih europskih praksi ovakve vrste turizma, pa se stoga ovdje daju ogledni primjeri razvoja uspješnih ruralnih destinacija.

Kriterij odabira analiziranih destinacija:

Odabrane destinacije nalaze se u Mediteranskom dijelu Europe;

Sli nost u geografskoj i prirodnoj osnovi uklju uju i o uvane elemente kulture i povijesti;

Dvije destinacije u potpunosti smještene u ruralnom okruženju, bez pristupa moru i obali, a jedna od odabranih destinacija smještena u kombiniranom ruralno obalnom okruženju;

Destinacije koje su uspješno razvile ponudu proizvoda u unutrašnjem ruralnom djelu kao 'antipod' obalnoj ponudi;

Unutar odabranih destinacija ruralni turizam odnosno agroturizam kao vrlo razvijen proizvod po kojemu su globalno prepoznate;

Odabrane su i analizirane slijede e destinacije:

1. Umbrija, Italija;

2. Lleida, (Katalonija), Španjolska;

3. Var, (Provansa), Francuska.

10.2. Zaklju ak

Svaka od analiziranih destinacija ima vrlo razvijenu i snažnu poljoprivrednu proizvodnju koju prati i uspješna industrijska proizvodnja. Destinacije su dobro naseljene te se život u njihovim ruralnim dijelovima shva a kao privilegija. Sve analizirane destinacije su prosperitetne te godišnje ostvaruju vrlo visoke prihode.

Regionalni BDP regije 'Provansa Alpe Cote d' Azur' iznosi 130 milijardi Eura.

Poljoprivredni proizvodi su zašti eni i to kontrolom podrijetla, standardizacijom i kontrolama kvalitete. Jakim marketingom se proizvodi promoviraju na nacionalnoj, ali i globalnoj razini.

Umbrija: pšenica, kukuruz, je am (proizvodnja tjestenine), vinova loza, suncokret;

Provansa - Var: lavanda (proizvodnja parfema), vinova loza, masline i cvije e.

Na temelju ovakvog pristupa postoji osnova prepoznatih vrijednosti / proizvoda i prije nego se gost odlu i na posjetu odre enoj destinaciji. Svaka destinacija se prikazuje kroz svoje povijesne, kulturne, gastronomske i životne identitetske vrijednosti (Umbrija: 'Dolce fa niente' – 'ne raditi

95

ništa je slatko', Var: 'Art de vivre' – 'umjetnost življenja'). Spomenute vrijednosti su centralna tema turisti ke ponude i element diferencijacije od drugih sli nih destinacija.

Sve destinacije igraju na proizvode kulture, gastronomije i specijalnih interesa

(hodo aš enja, aktivnosti u prirodi poput skijanja, speleologije, pješa enja, vožnje

biciklom, itd.).

Treba napomenuti da su spomenuti razvojni procesi naj eš e organskog rasta, te su kao takvi izrazito dugotrajni ak i do nekoliko desetlje a.

Ciljane skupine su gosti zrele dobi od 31 do 50 godina, od kojih ve ina dolazi sa

obiteljima i parovi. U Lleidi je ciljana skupina mla e populacije od 15 do 45 godina.

Razlog je izrazito uspješan spoj ruralne komponente turizma sa boravkom u prirodi i

raznim avanturisti kim aktivnostima.

Smještajni kapaciteti najviše ovise o veli ini regije i stupnju urbanizacije, što je razlog razlikama u kapacitetima, pa tako imamo primjer ukupnih smještajnih kapaciteta po destinacijama:

Umbrija - oko 80.000 kreveta (36% u hotelima); Lleida - oko 56.000 kreveta (37% u hotelima); Var - 230.000 kreveta (14% u hotelima).

Prosje na potrošnja turista kre e se od 50 do 154 eura dnevno, pri emu doma i turisti troše manje od stranaca. U svakoj destinaciji je u ukupnom broju turista vrlo visok postotak doma ihgostiju (od 70% do 80 %). Uspješnost destinacije tako er se vidi u ostvarenim no enjima i prihodima od turizma. No enja koja su ostvarena regionalno kre u se u milijunima, pa tako u 2006. godini Umbrija bilježi 4.4 milijuna, a Var iste godine ak 68,5 milijuna no enja. Mora se uzeti u obzir da regija Var obuhva a i obalni dio Cote d'Azur-a te da nisu sva no enja ostvarena od ruralnog turizma.

Iz analiziranih primjera ruralnih objekata koji nude smještaj mogu e je zaklju iti sljede e:

Primjer iz Umbrije, Fattoria del Cerretino, predstavlja vrlo zanimljiv primjer obnove jednog manjeg sklopa starih objekata preure enih tako da ine smislenu cjelinu. Ve i dio objekata predstavlja smještajne objekte sa zasebnim apartmanima razli itih veli ina, a ostatak ine sobe. Ovo je odli an primjer kako bi se na cijelom podru ju mogla obnoviti i tržišno postaviti manja sela ili sklopovi starih ku a.

Primjer Lleide, Casa Espunyes, prikazuje obnovu dva mnogo manja objekta, nekada stare štale koje su preure ene na na in da se zadržala izvornost kroz upotrebu tipi nih materijala. Unutarnje ure enje je jednostavno, ali vrlo komforno i toplo. Uz smještaj sagra en je i velik bazen koji se vrlo dobro uklapa u ovu cjelinu. Ovaj primjer bi se vrlo dobro mogao primijeniti u obnovi napuštenih ku a ili štala u selima unutrašnjosti Dubrova kog primorja.

Cal Salvador je drugi primjer koji se nalazi u Lleidi, a vrlo dobro prikazuje kako je preure en kompleks iz 12. odnosno 16. st. Ve sam kompleks podsje a na stare i zašti ene urbane jezgre Malog Stona i Stona. Nekoliko spojenih objekata preure eni su u luksuzne apartmane, a izvan kompleksa je sagra en bazen.

Napomena: Detaljna analiza ovih destinacija predstavljena je u prilozima ovog Plana.

96

11 Strateška uporišta

Dok su ostala obalna podru ja regije prolazila kroz proces zna ajnog i intenzivnog turisti kograzvoja (kao npr. Dubrova ka rivijera, Neum i ostale dalmatinske destinacije), podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje u tom je smislu, iz više razloga (dominacija Dubrova kerivijere, nizak lokalni kapacitet, neprimjerenost za modus operandi masovnog turizma na bazi 'sunca i mora', itd.) ostalo gotovo netaknuto.

Nadalje, uslijed globalnih procesa u turizmu, gdje svaka destinacija mora biti u stanju razumjeti ove promjene te na njih spremno odgovoriti strategijom rasta i brandingom svojih proizvoda, podru je obuhvata ovog projekta (destinacija Ston i Dubrova ko primorje) još uvijek ne daje pravilne odgovore - turizam još nije prihva en u smislu cjelogodišnjeg poslovanja, struktura klju nih subjekata nema kapacitet niti financijsku snagu da pomi e granice turisti kogposlovanja, itd.

Upravo iz ovih razloga, nesumnjivo je da je destinacija Ston i Dubrova ko primorje na po etkusvojeg turisti kog i ukupnog razvoja, i zbog toga ima mogu nost da bira svoju budu u poziciju unutar šireg podru ja regije, te da oblikuje vlastiti konkurentni i održivi model razvoja. Izuzetno je važno uspostaviti temelje nove vizije, te se usuglasiti o onim realnim strateškim uporištima na koja se budu a vizija mora oslanjati.

U tom smislu, podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje svoj budu i turisti ki razvoj treba temeljiti na sljede im strateškim uporištima, a koja su formulirana temeljem sekundarnih istraživanja, terenskim istraživanjima i analizama, te razgovorima sa klju nim subjektima u turizmu i lokalnoj zajednici predmetnog podru ja:

7. Integracija sa turisti kim lancem vrijednosti sa Dubrovnikom

8. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turisti kog lanca vrijednosti temeljem

ruralnih / eko iskustava

9. Izgradnja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti

1. Integracija sa turisti kim lancem

vrijednosti sa Dubrovnikom - Obzirom na blizinu Dubrovnika, i njegovu ve jaku poziciju na turisti kom tržištu, imperativ je da ostale sub-regije Dubrova ko-neretvanske Županije strukturno i inovativno oblikuju vlastite turisti keklastere, sa primjerenim proizvodima i svoj turisti ki lanac vrijednosti integriraju sa turisti kim lancem vrijednosti Dubrovnika. To zna i da je destinaciju Ston i Dubrova ko primorje potrebno postupno aktivirati na na in da se razvija turisti ka infrastruktura, odnosno da se današnji lanac vrijednosti širi i da se kreiraju nova turisti kaiskustva. To pretpostavlja jaki utjecaj Dubrovnika na na in da turisti ka industrija poti erazvoj ovog podru ja kroz kreiranje dodanih vrijednosti vlastite ponude (npr. kreiranje muzeja vina u Stonu u kojeg gosti Hiltona redovito dolaze na kušanje vina i borave na prostoru predmetnog podru ja).

2. Ston i Slano kao nosioci izgradnje turisti kog lanca vrijednosti temeljem ruralnih / eko

iskustava - Aktiviranjem Slanog i Stona kao dva nova turisti ka centra, ovo podru je se

97

integrira i aktivira kao vrijednosni lanac atrakcija i turisti ke infrastrukture temeljen na ruralnim / eko konceptima. Na ovaj na in cijelom se podru ju omogu ava turisti ki uzlet, sa dva snažnija pola, dok ostatak podru ja gradi turisti ke proizvode i aktivnosti temeljem eko / ruralnih iskustava.

3. Izgradnja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti - Uz prethodna strateška uporišta, neophodno je da se ovo podru je aktivira i kroz neovisan sustav integriranih turisti kih doživljaja i iskustava, utemeljenih na individualnom pristupu ruralnoj i eko filozofiji. To e u initi tako da kreira profesionalne i konkurentne turisti ke proizvode i aktivnosti, što ovom podru ju / destinaciji omogu ava vlastiti iskorak na globalno turisti ko tržište.

98

12 Vizija i pozicioniranje

12.1 Vizija

Vizija i tržišno pozicioniranje u današnjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za današnje tržište, tako i za budu e tržište, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tržištem. Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fizi ki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspješan, odnosno prihva en od strane turisti kog tržišta.

S druge strane vrlo je važno staviti cijeli prostor Stona i Dubrova kog primorja u kontekst postojanja i razvoja turizma cjelokupne regije (Županije) te uskladiti htijenja i želje sa budu im usmjerenjem Županije. Nadalje, važno je iskoristiti sinergijski efekt putem glavnih atributa i atrakcija u Županiji poput npr. Dubrovnika ili Kor ule te viziju i pozicioniranje ovog podru japostaviti u jasnu vezu sa širim prostorom.

Vizija, kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme ulokalnog konteksta (ljudi, naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) ime ovo podru je, uz usuglašene interese i želje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja života i održivog turisti kog razvoja. U razgovorima sa klju nim subjektima ovog podru ja i na interaktivnoj radionici razmatrane su dvije opcije budu eg smjera razvoja za Ston i Dubrova ko primorje:

OPCIJA 1

• Fokus na održivi razvoj kroz eko / ruralni turizam i eko proizvodnju

• Organski rast

• Tradicionalni poljoprivredni i maritimni proizvodi

Ova opcija u suštini zna i razvojni koncept malih koraka u usmjerenost na rast pretežno vlastitim snagama uz izvanjske poduzetni ke potpore.

OPCIJA 2

• Integracija sa širim podru jem Dubrovnika

• Turizam kao širi spektar turisti kih proizvoda

• Ruralni / eko turizam kao refleksija ukupnog identiteta prostora i jedan od važnijih modela turisti kog aktiviranja prostora

Ovaj model pretpostavlja i zna ajne vanjske investicije u nekolicinu resorta na obalnom i kopnenom dijelu obale, a u cilju dizanja ekonomije obima zbog lakšeg rješavanja troškova infrastrukture, pribavljanja i razvoja kadrova u ovaj prostor te kona no bržeg osiguranja tržišta za proizvodima ruralnog turizma u zale u.

U tom smislu kreirane su i diskutirane dvije vizije turisti kog razvoja za destinaciju Ston i Dubrova ko primorje:

99

VIZIJA 1

VIZIJA 2

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabranavizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 2 (42% subjekata glasalo je za Viziju 1, a 58% za Viziju 2).

Ako se dakle uzme u obzir ovakav kona ni stav klju nih interesnih subjekata, može se razabrati da je rije o prostoru s još uvijek podijeljenom poslovnom misijom, pa je za o ekivati razmjerno kontroverzne razvojne procese u budu nosti. S jedne strane uo ava se da su transakcije nad zemljištima u funkciji izgradnje nekretnina na ovom podru ju intenzivne, a da još uvijek postoji dosta visok postotak konzervativizma o koli ini i tempu turisti kog razvoja, posebno onoga koji bi došao izvana, postavljaju se ozbiljna pitanja s obzirom na budu u turistifikaciju ovog prostora. U tom kontekstu se potencira potreba usuglašavanja poslovne misije ovog prostora u turizmu dubrova ko-neretvanske županije, a i Hrvatske u cjelini.

12.2 Tržišno pozicioniranje

Podru je Stona i Dubrova kog primorja se pozicionira kao turisti ki prostor koji pruža odmor u posebno raznolikom prirodnom i kulturnom ambijentu povezanom s tradicionalnim aktivnostima poljoprivrede, vinarstva i školjkarstva. Ovo je turisti ko podru je usmjereno iskonskom ladanju i aktivnostima na obalnom prostoru i zale u kao kontrapunkt hrvatskim urbaniziranim turisti kimpodru jima. Kao takvo, ovo podru je izgra uje moderan i visokokvalitetan lanac turisti kih vrijednosti usmjeren parovima srednje i starije generacije, s posebnim osloncem na male kvalitetne smještajne objekte, gastronomiju i doga anja.

Za 10 do 15 godina op ine Ston i Dubrova ko primorje postaje atraktivna turisti ka

destinacija koja se integrira sa cjelokupnim turisti kim lancem vrijednosti šire turisti ke

regije. Oslanja se na ruralni / eko turizam, ali nudi i ostala turisti ka iskustva, sadržaje i

aktivnosti. Uz ove elemente, destinacija se otvara prema mogu nosti koncentriranog

razvoja pomno odabranih mikro-lokacija, po principima održivosti.

Turizam kao zamašnjak op eg gospodarskog rasta sub-regije, revitalizira prostor

kreiranjem novih iskustava i turisti kih proizvoda kroz cijelu regiju te kao jedan od

glavnih kreatora novih radnih mjesta popravlja demografsku sliku obje predmetne op ine.

Za 10 do 15 godina op ine Ston i Dubrova ko primorje e se transformirati u atraktivnu

turisti ku destinaciju koja po principima održivog eko / ruralnog turizma kreira turisti ke

proizvode koji se temelje na tradicionalnim agro-maritimnim proizvodima proizvedenim

na ekološki i održiv na in.

100

Ukupan prirodni i antropološki kontekst u kojem se nalazi predmetno podru je, odnosno klju ne vrijednosti i atributi s kojima ovo podru je raspolaže ine jedan, ali važan dio mozaika ukupnog prostora Dubrova ko-neretvanske županije, a koja se marketinški pozicionirala na sljede i na in:

Pozicioniranje: Veli anstvena Rivijera




Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor destinacije Ston i Dubrova koprimorje ima sljede e specifi nosti koje ga ine jedinstvenim.

Klju ne fascinacije (atributi)

Da bi pronašla ishodišnu to ku tržišnog pozicioniranja na kojoj e se graditi željena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroša a, destinacija Ston i Dubrova ko primorje mora se osloniti na klju ne fascinacije koje su, s jedne strane osnova dugoro ne izgradnje imidža, dok s druge strane imaju poveznicu s procesima specijalizacije i tržišne segmentacije.

Turisti ke fascinacije ovog podru ja, odnosno Stona i Dubrova kog primorja, promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti kapolitika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tržištu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru, klju ne se turisti ke fascinacije za destinaciju Ston i Dubrova koprimorje definiraju kako slijedi:

Ston - klju ne fascinacije:

Gastronomija

Vino

Povijest

101

GASTRONOMIJA VINO

POVIJEST

Dubrova ko Primorje - klju ne fascinacije:

O aravaju i pogledi

Tradicija i kultura

Zdravi na in života

102

O ARAVAJU I POGLEDI TRADICIJA I KULTURA

ZDRAVI NA IN ŽIVOTA

Uzimaju i sve navedeno u obzir, naš je prijedlog turisti kog pozicioniranja kako slijedi:

Regija Ston - Dubrova ko primorje se pozicionira kao ekološki usmjerena turisti ka

destinacija, koja u svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje

posredstvom poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog

prostora ove sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslije a

u razvoju smještajnih kapaciteta i turisti ke infrastrukture. Tako stvoreni turisti ki sadržaji u

ruralnom prostoru oboga uju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje

kao i ruralne scenografije koja na taj na in kreira imidž podru ja.

Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprje enje naslije enih

turisti kih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) tako er podrazumijeva "to kasti" pristup

novog razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom turisti kom tržištu koji e

dolaziti u sub-regiju zahvaljuju i klju nim fascinacijama i atributima obale.

103

13 Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi

13.1 Iskustveno strukturiranje

Navedeni prijedlog pozicioniranja služi kao temelj za razvoj proizvoda te kao okosnica iskustvenom strukturiranju prostora regije Pelješac - Dubrova ko primorje. Vo eni principima racionalnog upravljanja ekonomijom iskustva, koji nalažu potrebu diferenciranja doživljaja (odnosno koristi) gostiju zbog kojih oni biraju odre enu destinaciju, potrebno je jasno uspostaviti vezu izme u iskustvenog sklopa doživljaja (odnosno koristi zbog kojih gosti dolaze) i temeljne atrakcijske strukture, te sadržaja i usluga podru ja.

Iskustva koja e ova regija pružati svojim gostima smještaju se u prostor, a temeljem njih se kasnije oblikuju i razvijaju profesionalni, konkurentni turisti ki proizvodi.

Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podru ja, zatim temeljem rezultata dobivenih na održanoj radionici, te u razgovorima sa klju nim subjektima, naš prijedlog iskustvenog strukturiranja podru ja za destinaciju Ston i Dubrova ko primorje je kako slijedi:

Kartogram 13-1: Iskustveno strukturiranje destinacije Ston i Dubrova ko primorje

• Urbani centri (Ston i Slano) – revitalizacija i rehabilitacija; preuzimanje uloge sub-regionalnih centara

• Stonsko zale e – revitalizira agrikulturu, posebice uzgoj vinove loze i proizvodnju vina

• Zale e Dubrova kog primorja – revitalizira agrikulturu i razvija eko / ruralno iskustvo

1

Školjkarstvo

Vidikovci

Urbani centar

Plažni prostor

Poljoprivreda

104

• Obalni pojas – podru je plaža, temelj proizvoda ‘sunca i mora’ visoke vrijednosti sa smještajnim kapacitetima u manjim obiteljskim i boutique objektima

• Malostonski zaljev i Bistrina – zašti eno podru je uzgoja, prezentacije i prodaje školjki

• Vidikovci – programom opremanja, ovaj prostor pruža užitak pogleda na Elafite, more, brežuljke, doline, vinograde, sela, itd.

Prijedlog iskustvenog strukturiranja podru ja destinacije Ston i Dubrova ko primorje izme uostalog služi kao polazište za daljnje korake planiranja i razvoja proizvoda, sadržaja i kapaciteta turisti ke ponude.

13.2 Turisti ki proizvodi

Razvoj proizvoda podru ja / destinacije Ston i Dubrova ko primorje slijedi globalne trendove turisti kih tržišta, pritom se oslanjaju i na temeljnu strukturu atrakcija, prijedlog pozicioniranja i iskustvenom strukturiranju destinacije.

Turisti ka industrija na globalnoj razini danas funkcionira u okviru velikog broja svjetski poznatih turisti kih destinacija, odnosno klastera. Te turisti ke destinacije ili klasteri konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima, a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tržištu.

Više od 300 kategorija turisti ke potražnje danas posluje u svijetu, a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i proizvoda ini tržište. Na svakom od tih tržišta odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju, pa je stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike.

Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište ini poslovni sektor. Stoga, svako tržište ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu, dugoro nu atraktivnost, vlastita tržišna pravila igre, klju ne faktore uspjeha, informati ku mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda.

S time u vezi, destinacija Ston i Dubrova ko primorje, u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/tržišta s kojima e krenuti na internacionalno/doma e tržište. Ovdje se polazi od injenice da ovo podru je povijesno gledano nije bilo zna ajan akter u turizmu, pa mu njegova pozicija po etka omogu ava biranje na ina i smjera ulaska na tržište.

U tom kontekstu, prijedlog turisti kih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Ston i Dubrova ko primorje je sljede i:

99.. OOddmmoorr ii ooppuuššttaannjjee uuzz mmoorree

1100.. GGaassttrroonnoommiijjaa ii vviinnoo

1111.. RRuurraallnnii ttuurriizzaamm

1122.. SSppeecciijjaallnnii iinntteerreessii

U nastavku slijedi eksplikacija svakog proizvoda u smislu njegovog opisa, klju nih segmenata, mogu ih aktivnosti, te neophodnih uvjeta turisti ke infrastrukture i smještajnih kapaciteta.

105

OODDMMOORR II OOPPUUŠŠTTAANNJJEE UUZZ MMOORREE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. U zadnja dva desetlje a, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on e još dugi period biti vode i sektor. U 2005. godini zabilježeno je 80 mil. me unarodnihputovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi 900 Eura. U slu aju destinacije Ston i Dubrova ko primorje, uz ovaj proizvod vežu se i razli iteodmorišno-rekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produženje ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pješa enje i sl.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Ston i Dubrova ko primorje ine destinaciju koja esvojim gostima nuditi odmor u prirodnom okruženju, uspješno integriraju i tradiciju i život ruralnog prostora sa inovativnim rješenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste.

SSeeggmmeennttii pprrooiizzvvooddaa

Odmor u hotelima i sli nim objektima; Odmor u privatnim smještajnim objektima; Odmor u kampovima uz more.

MMoogguu ee aakkttiivvnnoossttii

Kupanje, sun anje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Doga aji i zabava; Pješa enje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje.

TTuurriissttii kkaa iinnffrraassttrruukkttuurraa ii aattrraakkcciijjee

Kupališta / ure ene plaže; Centar za aktivnosti na vodi (Žuljana i Slano); Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Žuljana); Revitalizacija promenade u Slanom i Malom Stonu; Pješa ko-biciklisti ke rute Pelješca / Stona i Dubrova kog primorja;

SSmmjjeeššttaajjnnii kkaappaacciitteettii

Hotel Admiral; Hotel Osmine; Boutique hoteli (konverzija postoje ih objekata i novi objekti u centralnom dijelu Stona i Malog Stona); Prapratno resort; Resort mješovite namjene; Mali obiteljski hotel u Žuljani.

106

RRUURRAALLNNII TTUURRIIZZAAMM

Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizira ruralno stanovništvo u ruralnim podru jima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonomskog razvoja i podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima održivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). 2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu, odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Prosje na potrošnja po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosje ni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 - 4%.

Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno ine više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.


Ruralni život; Aktivni odmor u ruralnoj sredini.


Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Opuštanje i rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama.


Pješa ko-biciklisti ke staze; Putevi vina i maslina; Kušaonice vina i maslinovog ulja;


Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast (no enje sa doru kom – ova kategorija treba koristiti engleski naziv, jer je to na turisti kom tržištu vrlo prepoznatljiva i snažna marketinška marka); Ruralni obiteljski hotel; Ruralna ku a za odmor; Boutique hoteli u Stonu i Malom Stonu.

107

GGAASSTTRROONNOOMMIIJJAA II VVIINNOO

U posljednjih nekoliko godina, turisti ko tržište se zna ajno diversificira, što vodi do pojave mnogih tržišnih niša koje nisu uklju ene u konvencionalne turisti ke sektore, kao što je sada slu aj sa proizvodom 'gastronomije i vina'. Gastronomija i vino podrazumijeva odmor osmišljen i oblikovan tako da gostima pruža doživljaj i užitak u tipi nim lokalnim proizvodima i tipi noj lokalnoj kuhinji. Uz to, nudi mogu nostupoznavanja sa gastronomskim i enološkim naslje em destinacije.

U 2007. godini Europljani su realizirali 700.000 me unarodnih putovanja u ovom sektoru, a prosje na dnevna potrošnja po gostu iznosi 150 - 450 Eura. Prosje na dužina boravka gostiju je 4-7 dana. Zabilježen prosje anrast u sektoru gastronomije i vina u broju me unarodnih putovanja je izme u 7 - 12% na godišnjoj razini.

Glavne gastro destinacije su Francuska i Italija, kao ve etablirane destinacije sa vrsto izgra enim imidžom i dugom gastronomskom i enološkom tradicijom, a slijede ih Portugal i Španjolska.


Putovanja 'gastro-otkri a'; Gurmanske ture; U enje i seminari.


Kušanje vina; Užitak u tradicionalnim lokalnim proizvodima i lokalnim jelima; Kupovina tradicionalnih lokalnih proizvoda; Aktivni odmor (u enje kuhanja, sudjelovanje u procesu proizvodnje vina, maslinovog ulja itd.); Obilazak turisti kih atrakcija; Posjete muzejima i izložbama; Uživanje u ruralnoj scenografiji; Šetnje i vožnja biciklom u prirodi.

TTuurriissttii kkaa iinnffrraassttrruukkttuurraa,, aattrraakkcciijjee ii oossttaallii oobbjjeekkttii

Restorani sa tipi nom lokalnom kuhinjom; Konobe; Centar kulture školjkarstva, vina i maslinarstva; Muzej vina; Putovi vina i maslina; Pješa ke i biciklisti ke staze.

108

SSPPEECCIIJJAALLNNII IINNTTEERREESSII

Proizvod posebnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom, neobi nom, egzoti nom, udaljenom ili divljem okruženju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a naj eš e se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja, ili, s druge strane, mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti.

Proizvodi specijalnih interesa ve inom se vežu za odre enu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine.

Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora.


Grube aktivnosti; Blage aktivnosti.


Pješa enje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi; Ronjenje; jedrenje.


Centar za iznajmljivanje / kupovinu opreme za biciklizam i pješa enje; Pješa ko-biciklisti ke staze; Avanturisti ki park; Centar za sportove na vodi, Golf.


Smještajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Osmine; Ostali smještajni kapaciteti na podru ju op ine Ston i Dubrova koprimorje.

Razvoj proizvoda predstavlja temelj za pove anje konkurentskih prednosti turisti kih destinacija, jer se one takmi e u istim sektorima aktivnosti. Osim toga, dobra selekcija proizvoda i njihova kvalitetna prioritizacija važan je preduvjet uspješnosti na turisti kom tržištu. Dakle, svako od prethodno definiranih iskustvenih podru ja destinacije Ston i Dubrova ko primorje specijalizirat e se za odre eni proizvod, a da bi se gostima mogao pružiti doživljaj identiteta i karaktera

svakog podru ja ponaosob. Definirani proizvodi esto se u iskustvenim podru jima isprepli u,odnosno nadopunjavaju, pa je tako mogu e da jedno podru je prioritizira više proizvoda istim

109

intenzitetom. Sljede a tabela prikazuje prioritizaciju turisti kih proizvoda ove destinacije po iskustvenim podru jima:

Tablica 13–1: Prioritizacija turisti kih proizvoda

Podru je /Proizvodi

Slano i Ston Stonsko zale eZale e

Dubrova kog primorja

Obalni pojasMalostonski

zaljev

Odmor i opuštanje uz more

Gastronomija i vino

Ruralni turizam

Specijalni interesi

Najve i prioritet Srednji prioritet Nizak prioritet

Izvor: HCZ, 2008

110

14 Evaluacija opsega rasta smještajnih kapaciteta

Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda, turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja, odnosno koli ine budu ih smještajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije:

U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora;

Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tržištima potražnje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi;

Ima dostatnu podršku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. Održivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zaštiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nužna procjena optimalne koli ine smještajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije.

Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru japrojekta, odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smještajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina, odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smještajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom:

1. scenarij – smještajni kapaciteti se ne mijenjaju;

2. scenarij – ostvaruje se 25% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom;

3. scenarij – ostvaruje se 50% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom;

4. scenarij – ostvaruje se 100% novih smještajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom.

Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smještaj imati viši rang afiniteta i kvalitete. Zbog više inicijalne investicije, ali i operativnih troškova takve vrste smještaja, on nužno mora raditi s ve om godišnjom zauzetosti (barem 50%, kako je pretpostavljeno u izra unu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smještaja sadašnja godišnja zauzetost svih tipova smještaja na predmetnom podru ju znatno manja - 12,5%, tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smještaja koji e se izgraditi, budu ida e on podizati ukupnu zauzetost.

Za svaki od prostornih planova su pored novih smještajnih kapaciteta projicirani sljede iparametri:

turisti ki promet (dolasci i no enja);

zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju iprate u industriju, npr. proizvodnju hrane);

turisti ki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori održivosti planiranog porasta.

Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovništva na predmetnom prostoru projekta.

111

Tablica 14–1: Scenariji rasta

Izvor: HCZ, 2008

U slu aju maksimiziranja razvoja novih smještajnih kapaciteta do granica utvr enih prostornim planom (scenarij 4), parametri no enja i dolazaka po stanovniku nadvisuju primjere najboljih praksi turisti kih destinacija i to ak ukoliko se za usporedbu uzme turisti ki najprometnija hrvatska mikroregija – skup op ina Pore , Rovinj i Vrsar koji je sumjerljive veli inepredmetnom podru ju projekta. Hotelska industrija iz podru ja usporedbe ima izraženu sezonalnost tokom ljetnih mjeseci te se snažno oslanja na privremenu radnu snagu iz drugih podru ja tokom visoke sezone. Obzirom da vizija budu eg razvoja podru ja projekta ide u smjeru eko i ruralnog turizma koji kao radne resurse u ve oj mjeri zahtijeva rezidencijalno stanovništvo, ovakav scenarij može biti realan samo u slu aju drasti nog pove anja lokalnog stanovništva.

Ovakav porast je vrlo teško održiv i iz perspektive prosje ne stope rasta no enja, koja je izra unata prije opisanim algoritmom temeljenim na prosje noj zauzetosti, a koja bi u periodu od 12 godina morala biti prosje no 20% (broj no enja se u 12 godina pove ava 9 puta). Teško je mogu e na i primjer tolikog prosje nog godišnjeg rasta u toliko dugom periodu, osobito obzirom da se tržištima potražnje ne nudi potpuno nov i revolucionaran turisti ki proizvod.

Pretpostavljanje godišnje zauzetosti novog smještaja manje od 50% otvara pitanje zadate vizije novog razvoja. Spomenuto je da hotelski smještaj visoke kvalitete teško ostvaruje profitabilnost

SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4

BEZ PROMJENEREALIZIRANO

25% PP-AREALIZIRANO

50% PP-AREALIZIRANO

100% PP-A

stanovništvo 4.821 4.821 4.821 4.821 4.821

površina u km2 366 366 366 366 366

smještajni kapaciteti (kreveti) 3.895 3.895 6.000 8.000 12.000

smještajni kapaciteti (hoteli) 365 365 2.000 4.000 7.500

dolasci 33.219 56.867 91.250 175.200 306.600

no enja 178.373 284.335 547.500 876.000 1.533.000

dolasci (hoteli i tur. naselja) 8.256 9.992 60.833 121.667 228.125

no enja (hoteli i tur. naselja) 49.736 59.951 365.000 730.000 1.368.750

zauzetost ukupnog smještaja 12,5% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0%

zauzetost hotelskog smještaja 37,3% 45,0% 50,0% 50,0% 50,0%

no enja - CAGR 4,0% 9,8% 14,2% 19,6%

kreveta po etvornom kilometru 11 11 16 22 33




tur. prihod u HRK 31.500.000 100.938.925 272.107.500 435.372.000 761.901.000

tur. prihod u € (direktni) 4.436.620 14.216.750 38.325.000 61.320.000 107.310.000

tur. prihod po no enju (direktni) 25 50 70 70 70

udvostru enje broja stanovnika SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3 SCENARIJ 4




2007

112

bez cjelogodišnjeg rada i visoke zauzetosti. Dakle, takva pretpostavka povla i sljede emogu nosti:

Radit e se smještaj manje kvalitete / ranga afiniteta koji može ostvarivati profitabilnost s manjom zauzetosti;

Neki od projekata novog razvoja ne e ostvariti pozitivan rezultat.

Prva mogu nost je u sukobu s vizijom novog razvoja i pozicioniranjem te dovodi u pitanje lanac vrijednosti destinacije i turisti kih proizvoda koji su zacrtani planom koji je nastao kao konsenzus svih interesnih igra a. To zna i da bi se radio smještaj za jedan tip gostiju, a turisti kiproizvodi i iskustva strukturirani za drugi tip gostiju.

Druga mogu nost je u suštinskom sukobu s kriterijem održivosti razvoja, kako ekonomskom, budu i da ekonomski subjekti propadaju sa svim negativnim posljedicama koje to povla i, tako i prostornim jer nedovršeni ili nedore eni objekti devastiraju prostor propadaju i na visokovrijednom lokacijama.

Ograni enje budu em razvoju predstavlja i trenutno stanje infrastrukture, posebno opskrbe pitkom vodom. Imalo zna ajnije pove anje turisti kog prometa zahtijeva kvalitetno rješavanje dostupa pitkoj vodi, odnosno povezivanja Dubrova kog primorja s izvorištima u Rijeci Dubrova koj, odnosno Pelješca s regionalnim vodovodom Neretva.

Iz svih navedenih razloga, optimalna koli ina novog smještaja za podru je predmetnog projekta leži negdje izme u scenarija 2 i 3, odnosno 25% i 50% maksimalnih kapaciteta predvi enih prostornim planom, barem u periodu do 2020. godine. Kona na koli ina novog smještaja u tom periodu ovisi o:

porastu i dinamici porasta lokalnog stanovništva;

dinamici i kvaliteti rješavanja problema s infrastrukturom.

Scenarij 2 pretpostavlja prosje ni godišnji rast turisti kog prometa od 10%, što je tako er vrlo visok prosje an godišnji rast za period od 12 godina, koji dovodi do nešto manje od 550.000 no enja u 2020., odnosno nešto više od 100 po stanovniku, što je obzirom na strukturu stanovništva (veliki broj starijih osoba) maksimum koji jam i održivost.

Ukoliko se broj stanovnika bude pove avao doseljavanjem, koje e biti inicirano posebnim vladinim programima ili hotelsko turisti kim projektima iznimno velikog opsega (npr. planska izgradnja novih gradova) scenarij se može pomicati prema scenariju 3 (ili ak i 4), odnosno mogu e je dodatno pove avati smještajne kapacitete. No, takvi scenariji iz ove perspektive izgledaju malo vjerojatni.

Ako održivi razvoj do 2020. bude izveden uspješno i na na in da ispuni ciljeve unutar ovog plana, za o ekivati je pove anje broja stanovnika te izgradnju i poboljšanje op e i turisti keinfrastrukture. U tom slu aju je, u periodu nakon 2020. godine, mogu e i i na potpuno ispunjenje prostornog plana tj. izgradnju maksimalnih predvi enih smještajnih kapaciteta prema prostornom planu.

113

15 Konkurentnost i investicije

Planiranje i strateški razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglašene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i klju ne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju.

U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa klju nim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te našeg ekspertnog mišljenja, klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tržištu mogu se podijeliti u etiri skupine:

Projekti konkurentnosti

Projekti smještajnih kapaciteta

Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija

Projekti edukacije i upravljanja

Ovdje je još važno napomenuti da se unutar ovih skupina diferenciraju projekti za koje su potrebne investicije javnog sektora od onih koje e razvijati i financirati privatni sektor. Za potrebe ovog Plana, detaljnije su razra eni privatni investicijski projekti.

Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran je niz projekata na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje, a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet naše elaboracije. Me utim, u prijedlozima projekata za razvoj na ovom podru ju, a koji su detaljno obra eni u sljede oj to ki ovog poglavlja, pokušalo se uskladiti potencijalne inicijative sa novim prijedlozima projekata.

Postoje i projekti i inicijative su kako slijedi:

Tablica 15–1: Potencijalne atrakcije / inicijative

Potencijalne atrakcije / postoje e inicijative - Ston i Dubrova koprimorje

Potencijalne atrakcije / inicijative Ston i Dubrova ko primorje

Mjesto

Muzej vinarstva i vinogradarstva Putnikovi i

Muzej arheoloških nalaza na podru ju Stona Ston

Edukativni centar vrijednosti podmorja Žuljana

Ekološki uzgoj školjaka Malostonski zaljev

Pješa ki putevi i ugostiteljstvo Selo Majkovi

Biciklisti ke i pješa ke staze Slano

114

Tablica 15–2: Inicijative razvoja smještajnih objekata

Potencijalne / postoje e inicijative razvoja smještajnih objekata - Ston i Dubrova ko primorje

Potencijalni projekti / inicijative Lokacija, Investitor

1 Seosko doma instvo Ponikve, poduzetnik *

2 Vinarija Vukas Ponikve, poduzetnik

3 Seosko doma instvo (u planu) Topolo

4 Seosko doma instvo (u planu) Smokovljani *

5 Seosko doma instvo (u planu) Majkovi *

7 Eko etno selo (u planu) Mali Ston, poduzetnik

8 Obiteljski hotel (u planu) Žuljana *

10 Hotel Osmine (potrebna konverzija) Slano

11 Hotel Ostrea (renoviran objekt) Mali Ston, poduzetnik

12 Vila Koruna (potrebna rekonstrukcija) Mali Ston, poduzetnik

13 Pansion - ronila ki centar Žuljana, poduzetnik *

14 Hotel (trenutno nije u funkciji) Ston

A Turisti ko naselje i hotel (inicijativa) Prapratno, strani investitor

B Projekt marine i turisti kog smještaja (inicijativa) Broce, strani investitor

* UNDP - primljene aplikacije

15.1 Projekti konkurentnosti

Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja više profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnoloških alata.

Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se dugoro no održala profitabilnost, kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata, te tako er mora biti održiv kao kapacitet postizanja i održavanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekološkim troškovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovništvo i okruženje. U skladu s time, turisti ka destinacija je konkurentna kada djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju viši povrat (viši ROI) u odnosu na ostale destinacije.

Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru jedestinacije Ston i Dubrova ko primorje temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti služe za poboljšanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s

115

turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti, proizvoda i iskustava.

Slika 15-1 : Dijamant konkurentnosti

Turisti ke kompanije i dobavlja i

Uvjeti potražnjeFaktori proizvodnje

Sektor podrške

STON / DUBROVA KO

PRIMORJE

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti:

Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smještajnih kapaciteta, normi i zakona, razinu kompetencija izme u tvrtki, udruživanje, i sli no.

Uvjeti potražnje: predstavljaju karakteristike potražnje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju, razinu sofisticiranosti, ponašanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turisti ki imidž podru ja, i sli no.

Sektor podrške: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao što su trgova ki sadržaji, putni keagencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i pi a, atrakcije kao što su tematski parkovi i sli no.

Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnološke i financijske resurse, istraživanje i razvoj, inovacije, itd.

Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je destinacije Ston i Dubrova koprimorje identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih:

Turisti ke kompanije i dobavlja i

Snage Slabosti

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smještajnim kapacitetima

Niska razina ulaznih barijera

Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija

Nedostatak diversificirane ponude smještajnih kapaciteta (hoteli, privatni smještaj, itd.)

Niska razina suradnje turisti kih kompanija

Nedostatak udruživanja u okviru smještajnih kapaciteta

Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete

Nedostatak strateških smjernica za razvoj turisti kih kompanija

116

Uvjeti potražnje

Snage Slabosti

Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji

Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode

Blizina Dubrovnika i utjecaja branda

Potencijal za privla enjem inter-nacionalnih turista

Mala izgra enost obalnog dijela i zale a

Nedostatak dodatne turisti ke ponude, sadržaja i aktivnosti

Nedostatak specijalizacije turisti kihproizvoda, aktivnosti i usluga

Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima

Visoka sezonalnost

Sektor podrške

Snage Slabosti

Lokalna gastronomija kao klju nafascinacija podru ja i snažan budu ituristi ki proizvod

Proizvodnja kvalitetnog vina kao klju nafascinacija podru ja i snažan budu ituristi ki proizvod

Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a

Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a

Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta

Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje

Nedostatak komplementarne ponude (barovi, no ni klubovi, i sli no)

Nedostatak destinacijske menadžment organizacije

Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tržištu

Faktori proizvodnje

Snage Slabosti

Izgradnja autoceste Split-Dubrovnik

Blizina me unarodnog aerodroma u Dubrovniku

Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti

Planovi poboljšanja op e infrastrukture u tijeku

Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma

Lijep i o uvani prirodni okoliš

Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (vodoopskrba, elektroopskrba)

Problem pretežito starijeg stanovništva

Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu

Niska razina svijesti lokalnog stanovništva o turizmu (osobito u zale u)

Nedostatak turisti ke infrastrukture

Nedostatna financijska pomo / subvencije za razvoj turizma

Nedostatak sustava turisti kogozna avanja

Nedostatak sustava financiranja turisti kepromocije i komercijalizacije od strane javnog sektora

117

Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti destinacije Ston i Dubrova ko primorje u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, naš prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi:

Tablica 15–3: Klju ni projekti konkurentnosti

PROJEKT KONKURENTNOSTI

OPIS

1 Specijalizacija gastronomske ponude

Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja akroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

Destinacija Ston i Dubrova ko primorje ve je zapo ela profiliranje u smislu gastronomske ponude lokalnih i tradicionalnih proizvoda, što se vidi i iz pozicije nekih restorana i njihove kvalitetne ponude ove destinacije (npr. restorani u Malom Stonu).

Ston / Dubrova ko primorje treba igrati na kartu tradicionalnih vina (Plavac mali), školjaka, te organski uzgojene hrane.

Ovo je projekt privatne inicijative.

2 Razvoj komplementarne ponude

Komplementarna ponuda na podru ju Stona / Dubrova kog primorja vrlo je slabo razvijena - na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (osim školjaka i vina, tu su još i p elinji proizvodi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima.

Nadalje, iako trenutna pouda lokalnih proizvoda postoji u manjem broju, oni još nisu sustavno komercijalizirani – na primjer, u Malom Stonu postoji samo jedna trgovina lokalnih proizvoda (vina, likeri i sl.) u staroj jezgri, koja nije zna ajnije oglašavana, niti je za posjetitelje jasno ozna ena (dolazak do trgovine, radno vrijeme, informacije o ponudi i sl.).

Prema tome, ovim projektom povratno se utje e na poljoprivrednu proizvodnju, te o uvanje i razvoj starih lokalnih obrta, a tako er se podiže atraktivnost ove turisti ke destinacije, pa je stoga ovu inicijativu podržati u smislu poticaja ili bespovratnih sredstava, jer se na taj na inpoti e lokalno poduzetništvo i lokalna tradicionalna proizvodnja.


3 Interpretacijski centar 'Solana Ston'

Podru je Ston / Dubrova ko primorje bogato je povijesno-kulturnim elementima, te je protkano tradicijom i tradicionalnim na inom života. Upravo je interpretacija povijesti, kulture i tradicionalnog života ovog kraja mogu nost da se posjetiteljima na zabavan i atraktivan na in ispri a pri a ovog prostora, njegovih ljudi, identiteta, tradicije, kulture i povijesti. Elementi ovog projekta trebaju se fokusirati na pri anje pri e o soli, pri e o stonskim zidinama i utvrdama, pri e o tradicionalnom na inu života, pa ga je stoga potrebno opremiti na na in da interpretira ove elemente na zabavno-edukativan na in. U okviru interpretacijskog centra tako er se izlažu izlošci vezani za gore navedene elemente.

118

Centar je potrebno opremiti svim sadržajima koji zadovoljavaju potrebe posjetitelja, kao na primjer: Informativni centar, trgovina sa suvenirima i lokalnim proizvodima, interaktivno / izložbeni prostor koji pri a pri uovog kraja, sa posebnim segmentima povijesti/kulture, soli, tradicije, itd., zatim ponudu usluga kao što su vo eni obilasci destinacije, restoran, bar, te prostor za parkiranje.

Potencijalna lokacija za ovaj projekt je na prostorima Solane Ston.

Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

4 Integrirani sustav turisti kog ozna avanja

Trenutna situacija na podru ju destinacije u smislu turisti kog ozna avanja zahtjeva poboljšanje, jer takav sustav sa informacijama o klju nim atrakcijama destinacije danas ne postoji. Na primjer, obilazak klju nih atrakcija Stona nije mogu e 'kupiti' kao turisti ki paket/proizvod, a koji podrazumijeva informativne materijale, itinerar, mogu nost vo ene ture, itd.

Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma, jer osim što pruža informacije o turisti kim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti, dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja, koji uklju uje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e, smještaj, kupovina, itd.). Sustav tur. ozna avanja može se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir materijala, ujedna enih boja promotivnih materijala, panela i sl. i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.).

Ovo je javni projekt.

5 Sustav malih plaža Program opremanja odabranih lokacija malih plaža, koje se mogu dati u koncesiju, te tako nuditi gostima užitak odmora i opuštanja uz more. Opremanje plaža treba se vršiti po definiranim pravilima i smjernicama, korištenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doživljaj lokacije, a svi neophodni sadržaji trebaju biti montažne strukture a kako bi se osigurala maksimalna zaštita osjetljivog prirodnog okoliša.

Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglašavanje interesa svih subjekata, a osobito stru njaka na polju ekologije i zaštite okoliša, te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaža koje se na ovaj na inmogu opremati i turisti ki valorizirati.

Potencijalne lokacije za sustav malih plaža su: Žuljana, pojedine uvale na južnoj obali Pelješca kao što su Kupinova, Sapavica, Priježba, Mar uleti i dr.


6 Revitalizacija šetnica uz more

Atraktivna naselja uz more na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje zahtijevaju ure enje i revitalizaciju, a to se posebno odnosi na podru ja uz more. Na primjer, vrlo atraktivna riva u Slanom nedavno je obnovljena, te je sada potrebno obogatiti je odgovaraju om galanterijom, odnosno povezati je šetnicama sa ostalim dijelovima naselja uz more.

119

Dakle, da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i opuštanja uz more, potrebno je revitalizirati postoje e, te razviti nove šetnice uz more u klju nim mikro destinacijama ovog podru ja (Slano, Žuljana, Mali Ston, Luka, Brijesta, itd.). Na ovaj na in poboljšava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaža, smještajnih objekata, zelenih površina, itd. Nadalje, šetnice e služiti za užitak šetnje uz more, kao i povezivanju ostalih putova uz obalu, a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom, te sustavno ozna iti za lako snalaženje.

Ovo je projekt javnog sektora.

7 Projekt 'Hoteli Plus' Na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje postoji mali broj turisti kih kreveta u hotelima (tek nešto više od 350 ležajeva), gdje neki od njih zahtijevaju poboljšanje razine kvalitete, odnosno kreiranje novih hotelskih koncepata.

Projekt unapre ivanja kvalitete smještajnih kapaciteta u hotelima i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete, pod krovnim projektom 'Hoteli plus'. Ovim projektom poboljšavaju se standardi u postoje im hotelima, ali se kreiraju i novi hotelski koncepti kao što su na primjer boutique hoteli. Nadalje, objekti se specijaliziraju za odre ene goste (obitelji, gosti koji dolaze na aktivni odmor, itd.).


8 Projekt kvalitete privatnog smještaja

Najve i dio smještajnih kapaciteta destinacije Ston i Dubrova koprimorje trenutno se nalazi u okviru privatnog smještaja (oko 2.500 ležajeva), a koji se mogu zna ajno unaprijediti i specijalizirati.

Projekt se fokusira na unapre ivanje kvalitete privatnih smještajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj na in podižu se standardi kvalitete, te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji, tre a dob, mladi, itd.). Dakle, suradnja javnog i privatnog sektora odražava se u kreiranju standarda kvalitete za smještaj u privatnim kapacitetima, te ozna avanje onih objekata koji zadovoljavaju te standarde. Javni sektor (npr. TZ u suradnji sa razvojnom agencijom ili Županijom) može osigurati kreditnu liniju za iznajmljiva e privatnog smještaja, kojom se omogu ava privatnim subjektima da investiraju u poboljšanje svojih objekata.


120

9 Eko oznake kvalitete Obzirom na iznimno bogatstvo prirodnih resursa i potencijal podru jaop ina Dubrova ko primorje i Ston, potrebno je raditi na o uvanju okoliša te poboljšanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana, standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. S obzirom da je Ston i Dubrova ko primorje destinacija koja se nalazi na samom po etku svog turisti kog razvoja, a turisti ki proizvodi koje nudi još uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani, jasno je da ovakva vrsta projekta nije bila prioritet do sada, me utim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruženja postaje iznimno važno. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nogturisti kog proizvoda, a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od klju ni projekata destinacije.

Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša, te na ovaj na inodržava isto u i sigurnost destinacije.


10 Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Ruralni / eko turizam na podru ju destinacije Ston i Dubrova koprimorje tek je u svojim za ecima. Na primjer, danas postoje vinske ceste i kušaonica vina (vinarija Vukas), što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog ozna avanja.

Da bi destinacija Ston i Dubrova ko primorje sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru.


11 Urbana konverzija (Ston i Slano)

Slano i Ston kao glavni turisti ki centri ove destinacije, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljšanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i, konkurentan imidž ovih destinacija. Ston je ve zapo eo revitalizaciju starih zidina, a bogatstvo njegove povijesti koja je atraktivna svim posjetitelja tako er zahtjeva odre enu organizaciju prostora naselja kako bi se gostima pružio kompletan doživljaj njegove bogate povijesti i kulture. Slano prvenstveno treba poduzeti korake na rekonstrukciji šetnice uz more, koja predstavlja vrlo atraktivan element u cjelokupnoj organizaciji

121

mjesta.

Prema tome, ovim projektom turisti ki centri Ston i Slano fokusiraju se na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.


Uz prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije elaboriraju etiri projekta - projekt specijalizacije gastronomske ponude, projekt urbane konverzije Stona i Slanog, projekt eko oznaka kvalitete te projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu.

122

SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE

CILJ PROGRAMA

Mnoge destinacije na turisti kom tržištu natje u se da bi ponudile što raznovrsnija iskustva / doživljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doživljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovništva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA

Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova ovog podru ja, gdje se posebno izdvajaju školjke i vino, izuzetno je važan resurs u turisti koj ponudi destinacije Ston i Dubrova ko primorje. Destinacija Ston i Dubrova ko primorje ve je zapo ela profiliranje u smislu gastronomske ponude lokalnih i tradicionalnih proizvoda, što se vidi i iz pozicije nekih restorana i njihove kvalitetne ponude ove destinacije (npr. restorani u Malom Stonu), te lokalnih proizvo a avisokokvalitetnih vina.

Ovaj projekt pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Dubrova ke rivijere.

Restoran u Malom Stonu Vino iz Vinarije Miloš Lokalni specijalitet - školjke

O EKIVANI REZULTATI

• Oboga ivanje iskustava / doživljaja Stona i Dubrova kog primorja kreiranjem gastronomskih iskustava

• Kreiranje tržišne marke 'Malostonske kamenice'

• Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima

• Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude Stona i Dubrova kog primorja

PRIMJER

Lokalna hrana Izlet u vinogradu Lokalni specijaliteti

Lokalno vino Radionice 'Kuhaj i kušaj' Tradicionalni restoran

123

INFORMACIJE NA INTERNETU

http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php

http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htm

http://www.cookandtaste.net/who.html

http://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/

http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php

http://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htm

AKTIVNOSTI / KORACI • Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude Stona i Dubrova kog primorja - kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Dubrova kerivijere. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doživljaja u regiji / destinaciji. • Programi radionica 'Kuhaj i kušaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. • Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima - ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda• Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a • Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd. • Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, školjke i ribe, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna hrana, me unarodna kuhinja, itd. • Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja, romanti ni restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za no ni život. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd. • Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi se identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te pra enje i ispunjenje kriterija za zadržavanje oznaka. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.

RAZINA PRIORITETA

SREDNJA SREDNJA VISOKA

124

URBANA KONVERZIJA STONA I SLANOG

CILJ PROGRAMA

Slano i Ston kao glavni turisti ki centri ove destinacije, ovim projektom rade na poboljšanju urbanih elemenata naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i, konkurentan imidž ovih destinacija. Dakle, orijentirani su na aktivnosti poboljšanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljšanje prostora uz obalu, poboljšanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

TRENUTNA SITUACIJA

Slano i Ston su atraktivni urbani centri, ali postoji potreba da se urbane jezgre ovih centara poboljšaju u smislu obnove fasada, o uvanja tradicionalnih gra evina, obnove / organizacije parkova i zelenih površina, te osvježavanja urbane galanterije.

Ston je ve zapo eo revitalizaciju starih zidina, a bogatstvo njegove povijesti koja je atraktivna svim posjetitelja tako erzahtjeva odre enu organizaciju prostora naselja kako bi se gostima pružio kompletan doživljaj njegove bogate povijesti i kulture. Na primjer, trenutno ne postoji jasno i lako dostupan itinerar (uz adekvatno ozna avanje) obilaska cijelog naselja, koji uklju uje sve njegove atrakcije, zatim postoji odre ena razina nesklada u smislu vizualnog doživljaja ovog povijesnog mjesta (na primjer, ure enje terasa) i sli no. Upravo iz ovih razloga, ovaj projekt, koji se esto može provesti uz ograni enasredstva, ali suradnju svih subjekata, predstavlja okosnicu podizanja razine konkurentnosti.

Slano prvenstveno treba poduzeti korake na rekonstrukciji šetnice uz more, koja predstavlja vrlo atraktivan element u cjelokupnoj organizaciji mjesta. Na taj se na in posjetiteljima i gostima Slanog pruža mogu nost cjelokupnog doživljaja ove atraktivne turisti ke destinacije koja je turisti ki centar za one koji uživaju u suncu i moru, ali i po etna to ka za uživanje u ruralnim prostorima ovog kraja. Sli no kao i za Ston, potrebno je u initi napor pri organizaciji mobilnosti u samom mjestu, poboljšati izgled fasada, gra evina, urbane galanterije itd.

Ovaj je projekt tako er mogu e primijeniti za Mali Ston, ija je urbana struktura vrlo atraktivna, ali zahtjeva napor pri ure enju i održavanju (napuštene gra evine, riva i sl.).

125

O EKIVANI REZULTATI • Autenti na atmosfera destinacija Ston i Slano - Atraktivniji prostor uz more (riva, šetnica u Slanom) • Poboljšanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija (zidine, crkve, i sli no)• O uvanje tradicionalne arhitekture • Ja anje samopoštovanja lokalne zajednice • Bolji imidž i održavanje javnih prostora

PRIMJER


http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm

http://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view

www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp

www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/

AKTIVNOSTI / KORACI Urbana konverzija i rehabilitacija • Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina (na primjer stonske zidine) • Renoviranje zgrada, iš enje i bojanje fasada, održavanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna,

Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju op ine i privatnih vlasnika • Unaprje enje poplo enih površina unutar stare gradske jezgre - korištenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno korišten i ostali materijali) • O uvanje i poboljšanje / kreiranje zelenih površina - omogu iti lak pristup zelenim površinama (ulazi, putevi, uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvjetljenje, itd.). Poboljšanje urbane estetike • Izgradnja i poboljšanje pješa kih zona, kreiranje turisti kih itinerara, ure enje zelenih površina, uvo enje informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvo enje prikladne urbane galanterije • Ure enje rive u Slanom koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doživljaj posjetitelja. • Kreiranje programa za pomo i animiranje lokalnog stanovništvu u obnovi i dovršavanju fasada (bojanje fasada, ograde na balkonima, itd.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova. Ozna avanje i itinerari •Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. stonske zidine, trgovi) - Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) - posjetiteljima pružaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u destinaciji. Tako er, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifi nostima i sl. koje su vezane na odre ene atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkirališnih prostora, glavnih trgova, turisti kih info centara, šetnica, rive, itd. • Itinerari za posjetitelje - ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.)

RAZINA PRIORITETA

NISKA SREDNJA VISOKA

126

EKO OZNAKE KVALITETE

CILJ PROGRAMA

Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podru jeop ina / destinacija. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja pruži alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruženju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zaštite i o uvanja okoliša, te na ovaj na in održava isto u i sigurnost destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA

Obzirom da se destinacija Ston i Dubrova ko primorje diferencira kao destinacija koja gradi svoju konkurentnost na ekološkim vrijednostima te bogatom i o uvanom prirodnom i ruralnom okruženju, ovim projektom svi subjekti turizma zajedni ki rade na postavljanju i implementaciji ekoloških standarda poslovanja i razine kvalitete. Obzirom da danas na ovom podru ju postoji tek nekoliko inicijativa za ruralnim proizvodima (smještajnim, atrakcijskim, aktivnostima, itd.), na ovaj na in ve se na samom po etku postavljaju temelji uspješnog i odgovornog poslovanja u budu nosti.

Upravljanje prirodnim resursima destinacije obi no se temelji na zakonskim regulama, ali ta metoda se u internacionalnoj praksi pokazala nedovoljno dobrom, odnosno zakonske regulative mogu poslužiti kao generalni okvir u smislu promocije turisti kog razvoja budu nosti. Regulativu je potrebno podržati fleksibilnijim i efikasnijim alatima, pa je u tom smislu inicijativa samo-regulacije optimalno rješenje. Integracija brige o okolišu u upravlja ke modele destinacija važno je zbog ekonomskih razloga (ušteda energije, vode, sirovih materijala), iz pravnih razloga (postepeno pooštravanje legislative vezane na brigu i zaštitu okoliša), te zbog tržišnih razloga (ve a razina konkurentnosti, marketing i korporativni imidž, ve a svijest gostiju o o uvanju prirode, itd.)

O EKIVANI REZULTATI

Jasan, organiziran i u inkovit koncept eko oznaka koji pomaže kod pozicioniranje cjelokupne destinacije Ston / Dubrova ko primorje

Podrška poduzetnicima u procesu donošenja odluka u vezi kreiranja vrijednosti za uloženi trud

Konkuriranje najboljim jadranskim destinacijama kroz uspostavu visokih standarda kvalitete

Poticanje suradnje i integracije razli itih poslovanja unutar destinacije

PREDNOSTI I ZNA AJKE EKO OZNAKA

Prednosti eko oznaka: • Poboljšanje kvalitete okoliša turisti ke destinacije • Ušteda kao rezultat efikasnosti upravljanja energijom, vodom, otpadom i sl. • Proaktivan pristup pritiscima tržišta i poboljšani imidž destinacije • Zadovoljstvo i lojalnost osoblja

Zna ajke eko oznaka:

U turizmu postoji nekoliko 'eko' i 'zelenih' oznaka kvalitete (npr. 'Plava zastava' za plaže, 'Bandiera Arancione', EMAS, ISO 14000, itd.), sa razli itim standardima i podru jima na koja se odnose, no zajedni ke zna ajke su:

• To ne i ispravne informacije o prirodi i okolišu za goste, koji pomažu kod odabira turisti kih proizvoda, usluga i aktivnosti u destinaciji

• Jednostavniji proces upravljanja, bolji odnosi sa dobavlja ima kao posljedica jasno definiranih standarda i kriterija oznake

• Inovacije zbog težnje za kontinuiranim poboljšanjem

PRIMJER

Primjer podru ja evaluacije za dobivanje eko oznake kvalitete • Dobrodošlica i upoznavanje gosta sa destinacijom

- Turisti ke informacije, ozna avanje, dostupnost, transport unutar destinacije • Smještaj i odmorišne usluge

- Razina i standardi smještajnih kapaciteta - Ostale usluge u destinaciji (restorani, barovi, atrakcije, ture, vo eni obilasci, itd.)

• Elementi turisti kih atrakcija - Prirodni elementi, kulturno-povijesni elementi, socijalni elementi, doga aji i sl.

• Kvaliteta okoliša i održivost

127

- Zelene površine, voda, zrak, energija, buka, otpad, kanalizacija, obrazovanje o o uvanju okoliša • Kvalitativna evaluacija

- urbana estetika, dobrodošlica i gostoljubivost, tradicija, atmosfera, gastronomska ponuda, itd.

AKTIVNOSTI / KORACI Identifikacija pravnih uvjeta i obaveza Uspostava javno-privatne 'zelene asocijacije' koja definira ciljeve i strategije za poboljšanje, o uvanje i zaštitu prirodnih resursa destinacije Inicijative da novi projekti (smještaj, atrakcije, itd.) slijede eko procedure u svom poslovanju (odvod, recikliranje organskog i ostalog materijala, recikliranje vode, proizvodnja 'zelene' energije, itd.) Odabir najboljih sustava kanalizacije, odvodnje, reciklažnih postrojenja itd. koje je potrebno implementirati Raspodjela odgovornosti za odre ene segmente 'zelenog' ili eko poslovanja i kontrole istog Osnivanje odjela operativne kontrole implementacije definiranih strategija Periodi na provjera novih praksi eko poslovanja

RAZINA PRIORITETA


STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU

CILJ PROGRAMA

Ruralni turizam i inicijative u tom segmentu na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje još je uvijek na samom po etku razvoja. Da njegov razvoj bio uspješan u komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog ozna avanja.

Dakle, na razini destinacije (ali i županije) potrebno je postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Austrija, Francuska,Italija itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma –EUROGITES, koja je 2005. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu, a lanice ove organizacije dužne su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima.

TRENUTNA SITUACIJA

Ruralni / eko turizam na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje na samom je po etku. Na primjer, danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina, i to uglavnom na podru ju op ine Ston, što su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrške, potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

KONCEPT

Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako:

- Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga

- Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.

128

PRIMJER

Po uzoru na europske destinacije ruralnog turizma, u Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnihobjekata na svom podru ju, a što je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Istra je kategorizirala razli ite tipove objekata u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna ku a za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. Na sli an na in i destinacije u ostalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. Naš prijedlog ovih kategorija za destinaciju Ston i Dubrova ko primorje (primjenjiv za cijelu županiju) slijedi u nastavku ovog projekta.

Kao i u drugim europskim destinacijama, sve kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe:

- Op i (generalni) standardi, koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se)

- Obvezni standardi – ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati

- Dodatni standardi – boduju se, a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta

Procedura certifiranja završava dodjelom oznake kvalitete. Slijede neki primjeri oznaka koje koriste europske destinacije ruralnog turizma:

Klas žita – Italija (Toskana) Klas kukuruza – Francuska Masline – Španjolska (Andaluzija)

Šparuge – Hrvatska (Istra) Cvijet margarite - Austrija


http://www.ruralis.hr/hr/standardi.html http://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_gites

http://www.eurogites.org/ http://raar.es/

http://www.farmholidays.com/ http://www.bienvenue-a-la-ferme.com/

http://www.agriturist.it/UK/ http://www.turismoverde.it/

http://www.terranostra.it/ http://www.anagritur.com/

AKTIVNOSTI / KORACI Da bi se ovaj projekt sustavno i uspješno provodio, mišljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja epreuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su:

- osnivanje komisije za provo enje procesa - odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata - dodjela oznaka standarda kvalitete - periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani

standard itd.

RAZINA PRIORITETA


129

15.2 Projekti smještajnih kapaciteta

Da bi se isporu ila definirana i usuglašena vizija turisti kog razvoja podru ja destinacije Ston i Dubrova ko primorje, te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in, a proizvodi profesionalno oblikovali te gostima pružili kompletan doživljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smještajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim ve predloženih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta, te privatnog smještaja, ovdje se elaboriraju tipovi smještaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateški na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd.

Prema tome, mišljenja smo da na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje, kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilago eni našim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smještajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za podru je Ston / Dubrova ko primorje su:

Tablica 15–4: Klju ni projekti smještajnih kapaciteta

PROJEKT SMJEŠTAJNIH KAPACITETA

OPIS

1 Agroturizam Destinacija Ston i Dubrova ko primorje sa bogatstvom poljoprivrednog zemljišta, te time i mogu noš u revitalizacije poljoprivredne proizvodnje izuzetno je atraktivna za razvoj agroturizama. Na ovaj se na in dakle poti e razvoj poljoprivrede i proizvodnja tradicionalnih lokalnih proizvoda, a turisti ke aktivnosti predstavljaju dodatni izvor zarade za doma instvo.

Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju.

Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Ponikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravnica, Lisac, itd.

2 Ruralna ku a za odmor Na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje postoje mnoga sela sa ku ama u kojima nitko ne živi (na primjer Majkovi, Topolo, Stara Brijesta, itd.), a koja su izuzetno atraktivna. Upravo je ovo jedan od projekata koji omogu ava revitalizaciju ovih ku a i njihovo stavljanje u funkciju turizma.

Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Smokovljani, Viso ani, epiku e, zaseoci Žuljane itd.

3 Ruralni 'Bed & Breakfast' Osim integracije agroproizvodnje sa turisti kim aktivnostima, ovim projektom poti e se razvoj turisti kog smještaja koji se ne mora nužno

130

vezati uz proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, a za što postoje interesi.

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kompredstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smještaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali može i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za turisti ke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je doma instvo smješteno u ruralno podru je i takva mogu nost postoji. Engleski izraz 'bed & breakfast' koristi se izme uostalog i zato što je to snažna tržišno prepoznata kategorija i svojevrstan marketinška marka te se stoga u nazivu projekta ne prevodi na hrvatski jezik.

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih 'bed&breakfast' objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije

4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina, materijali, ure enje itd.)

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije (inicijative ve postoje u naselju Trnova, Slano, itd.)

5 Ruralni resort Ovaj projekt atraktivan je iz razloga što na podru ju destinacije Ston / Dubrova ko primorje postoje mjesta / sela ije je stanovništvo preselilo u druge krajeve, pa se stoga ovdje pristupa revitalizaciji dijelova naselja ili pak cijelog naselja.

Ruralni resort smješten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, može sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba, ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smještaj je organiziran u više razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pružaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama koje su raspršene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji.

Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih napuštenih, starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge, a u isto vrijeme i onemogu ava, štoviše i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli narušiti autenti noruralno okruženje

Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Majkovi, Putnikovi i,Dan anje

U nastavku slijedi detaljniji opis tri projekta ruralnog smještaja (agroturizam, ruralna ku a za odmor, ruralni obiteljski hotel i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama, neophodnim uvjetima, mogu im aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i sli no.

131

AGROTURIZAM

POTENCIJAL / MOGU NOST

Jedna od tradicionalnih djelatnosti podru ja Ston / Dubrova ko primorje je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj ovog kraja. Trenutna situacija na podru ju op ine Dubrova koprimorje predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj na in poti epoljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. Neke od identificiranih lokacija za ovaj tip doma instva su naselja Ponikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi, Ošlje, Mravnica, Lisac.

Majkovi Topolo

KONCEPT

Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smještaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smještaja i prehrane, na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima pružiti mogu nost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji, u pravilu, živi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi višak prostora unutar doma instva (gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu, te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima, tradicijom, na inom i kulturom življenja, kulturološkim mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom.

Usluge smještaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim ku ama.

PRETPOSTAVKE / UVJETI poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turisti keusluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) - proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) - iskorištavanje postoje ih struktura (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s baštinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoliš osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnjeukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadržavaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluživanje obroka.

132

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice tradicionalne kuhinje - škole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd. stari zanati (ba varstvo, pletenje košara, pletenje mreža, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fešte, festivali i doga anja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI obitelji s djecom (30 - 55 godina) bra ni parovi (35 - 75 godina) poslovni gosti vrti i, škole, fakulteti (u cilju edukacije) udruženja (ljubitelji prirode, udruženja za aktivnosti na otvorenom, gastro udruženja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.) dnevni izletnici (zadržavaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati) vikend posjetitelji

SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smještajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba; smještajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m² bez kupatila (poželjno 15m²); dvokrevetna soba ne manja od 15m² bez kupatila (poželjno 20m²) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m²) smještajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluživanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama

INVESTICIJE

200.000 Eura - 1 mil. Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"

i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima"

ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

133

RURALNI OBITELJSKI HOTEL


Ruralni obiteljski hoteli gostima pružaju iskustvo ruralnog podru ja u kojem borave, a svojom autenti noš u i doma omatmosferom interpretiraju kulturu destinacije.

Trenutna situacija ukazuje na to da na podru ju ove destinacije postoji interes za ovakvim projektima (na primjer u naseljima Trnova i Slano), što je identificirano pri obilasku terena te razgovorima sa klju nim subjektima), a s obzirom na to da postoje objekti odgovaraju eg kapaciteta koji više nisu u funkciji (npr. škole i sli no), cijeli prostor destinacije pruža mogu nost za razvoj ovakve vrste turisti kih inicijativa.

Naselje Trnova

KONCEPT

Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruženjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (10-15 soba). Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni obiteljski hotel može biti i nanovo izgra en objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja poštivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina, materijali, ure enje itd.). Doma instvo ima i recepciju kao i restoran te dodatne sadržaje ukoliko ih je mogu e organizirati (wellness, bazen, itd.). Vlasnik doma instva ne bavi se profesionalno poljoprivredom, mada je poželjno da se na doma instvu, ukoliko je mogu e proizvodi i neki od proizvoda ili se vlasnik doma instva, zajedno sa svojom obitelji profesionalno bavi poljoprivredom, ali raspolaže s ve im kapacitetom smještaja koji je organiziran kao obiteljski hotel. Ruralni obiteljski hoteli mogu biti i tematski kao npr. ribolovni vinski ako se nalazi u vinorodnom kraju itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj objekta u selu ili malom mjestu uz dobru zaštitu životne sredine, miran i tih položaj, bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruženjem o uvana vizura mjesta stacionarni oblik turisti ke ponude (smještaj) srednji kapacitet smještaja (do 35 kreveta) smještaj visoke kvalitete osjetna o uvanost okoliša (nepostojanje vizualnog i auditivnog zaga enja)

134

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA vlastita proizvodnja nekog od tipi nog proizvoda podneblja (maslinovo ulje, med, ljekovito bilje i sli no)otvoreni bazen i/ili zatvoreni bazen team building aktivnosti wellness (sauna, masaže, aromaterapija korištenjem aromati nih i ljekovitih biljaka kraja na kojem se doma instvo nalazi)sala za poslovne sastanke, manje seminare i konferencije ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.)

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI individualni gosti parovigrupeposlovni gosti gastro gosti turisti koji dolaze zbog aktivnosti na otvorenom (skupina od 20 - 44 godina) gosti koji dolaze zbog tura vikend gosti

SADRŽAJI I KAPACITETI recepcija i restoran parking za goste smještaj je organiziran isklju ivo u sobama koje imaju svaka svoje zasebno kupatilo jednokrevetna soba 15 m² i ve a (bez kupatila); dvokrevetna soba 20m² i ve a (bez kupatila) svi prostori prilago eni osobama s posebnim potrebama

INVESTICIJE

od 2 do 3 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIIzrada studije izvedivosti / koncepta najbolje upotrebe Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh"



Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrškafinancijska podrška pripremi projekta

135

RURALNA KU A ZA ODMOR


Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Naime, trenutna situacija na podru ju destinacije Ston i Dubrova ko primorje (a osobito na podru ju op ine Dubrova koprimorje) jest takva da pruža odli an potencijal za revitalizaciju starih ku a u napuštenim selima, koje su atraktivne za ruralni turizam. Na primjer naselja Toplo, Majkovi, Smokovljani, epiku e u Dubrova kom primorju vrlo su atraktivna, a trenutno tamo postoje napuštene ali atraktivne ku e tradicionalnih sela ovog podru ja. Nadalje, Stara Brijesta, zaseoci Žuljane i ostale lokacije na Pelješcu tako er su veliki potencijal za obnovu starih ku a i njihovo stavljanje u funkciju turizma, što u kona nici predstavlja temelj proizvoda ruralnog turizma te omogu ava revitalizaciju lokalnog gospodarstva.

Sljede e slike prikazuju trenutnu situaciju, odnosno lokacije koje mogu butu interesantne za razvoj ovakvih objekata:

Smokovljani Brijesta

KONCEPT

Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se poštuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna ku a za odmor može biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).

PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u prirodnom okruženju ili selu i autenti nost smještajnog objekta i ambijenta; osjetna o uvanost okoliša bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostimasmještaj visoke kvalitete

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA angažman osobnog vodi a za ture po destinaciji – na primjer obilazak povijesno-kulturnih atrakcija Stona, obilazak starih sela u Dubrova kom primorju vinoteka ili mali vinski podrum u ku imogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju - – na primjer, vožnja Napoleonovom cestom na Pelješcu, uživanje u pogledima na okolna sela i polja Dubrova kog primorja i sli nosudjelovanje na lokalnim feštama, festivalima i doga anjima

136

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece obitelji sa djecom grupe

SADRŽAJI I KAPACITETI smještaj je organiziran u sobama poželjan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadržavati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

INVESTICIJE

Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola

Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata

RURALNI BED & BREAKFAST


Ston i Dubrova ko primorje atraktivna je destinacija sa mnoštvom mogu nosti za organizaciju razli itih aktivnosti, pa je stoga smještaj za aktivne goste u ruralnom okruženju jedan od prioriteta. Uz predložene agroturizme i ruralne ku e za odmor, ovaj tip smještaja omogu ava gostima boravak u hotelskom objektu, koji integrira sve elemente tradicionalnog i ruralnog okruženja – tako se na primjer gostu nudi tradicionalni doru ak, omogu ava se bliska komunikacija sa doma inom i kontakt sa lokalnom zajednicom.

Destinacija Ston i Dubrova ko primorje ima mogu nost razvijati ovu vrstu smještajnih objekata na cijelom svom podru ju.

KONCEPT

Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom, je ruralni objekt koji pored osnovne usluge smještaja, svojim gostima nudi i usluga doru ka. Vlasnik objekta nije nužno profesionalni poljoprivredni proizvo a , ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je objekt smješten u ruralnom podru ju i takva mogu nost postoji.

Doru ak se služi u posebnom prostoru organiziranom za posluživanje obroka. Vlasnik živi u objektu, tako da je gost u stvari smješten u ku i doma ina. Životni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajam ena privatnost.

Za ovu kategoriju uvriježen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinški pojam.

Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom slu aju doma instvo organizira još i sigurnu prostoriju za spremanje i eventualan servis bicikla.

137

PRETPOSTAVKE / UVJETI položaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Malom Stonu) dobra zaštita životne sredine, miran i tih položaj iskorištavanje postoje ih struktura za smještaj (ne vrši se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapaciteti smještajagostoljubivost – osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruženjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru akature - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pješa enje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.) lokalne fešte, festivali i doga anja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI parovi bez djece, individualci, biciklisti, zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, fešti, doga anja, poslovni ljudi

SADRŽAJI I KAPACITETI smještajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman.

za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo.

smještajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta

INVESTICIJE

0,8 – 1,5 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije




Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrškafinancijska podrška pripremi projekta

138

Sljede a karta prikazuje naš prijedlog gore navedenih projekata, odnosno prijedlog njihovih potencijalnih lokacija, a koje su identificirane temeljem obilaska terena, razgovora sa lokalnim interesnim subjektima, kao i temeljem analize projektnih ideja lokalnih interesa identificiranih od strane Klijenta.

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smještajnih kapaciteta

15.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija

Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smještajnih kapaciteta, predlažemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pružaju razvoj dodatne ponude, a time podižu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijele regije. Neki od ovih projekata razvijat e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar cjelokupne destinacije Ston i Dubrova ko primorje, a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije.

Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetništvo' (privatne inicijative, po principima održivog razvoja), dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda, te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije. Projekti u tijeku, ili oni projekti za koje su ve pokrenute inicijative, a identificirani su pri obilascima terena, u razgovorima sa klju nim subjektima i na radionici (kao npr. Napoleonova cesta i Muzej vina na Pelješcu) nisu predmet naših prijedloga.

139

Tablica 15–3: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija

PROJEKT TURISTI KEINFRASTRUKTURE I

ATRAKCIJA

OPIS

1 Kušaonica vina i maslinovog ulja

Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na Pelješcu, kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju ovih proizvoda. Na podru ju destinacije ve postoje mogu nosti kušanja vina (npr. Vinarija Frankovi ), me utim, potrebno je dodatno organizirati više ovakvih objekata, sa odre enim standardima usluga i proizvoda koji se nude. Ovaj projekt daje jasne smjernice i standarde za organizaciju ovakvih objekata.

Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, vo e, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru.

Potencijalne lokacije za razvoj kušaonica su: potez Ston-Ponikve-Putnikovi i-Žuljana i dalje prema zapadnom dijelu poluotoka, zatim one lokacije na podru ju zale a Dubrova kog primorja koje se bave maslinarstvom i sto arstvom.

2 Sustav vidikovaca Podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje izuzetno je atraktivno u smislu mjesta sa kojih se pruža pogled na atraktivan krajolik – na primjer cesta koja vodi od sela Majkovi prema unutrašnjosti otoka sa koje se može uživati u ljepoti krajolika i pogledu prema obali i otocima, zatim unutrašnjost Dubrova kog primorja, gdje se pružaju pogledi prema poljima i okolnim selima, te unutrašnjost Pelješca na podru ju op ine Ston sa pogledima na polja i atraktivna naselja.

Sustav vidikovaca temelji se na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima zale a sa pogledom na polja / sela (Ston i Dubrova ko primorje), kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim plo ama, suvremenim dalekozorom, i sli no.

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž Napoleonove ceste (Dubrova ko primorje), te južni priobalni gorski pojas Pelješca.

3 Koncept piknik punktova Trenutna situacija ovog visokoatraktivnog podru ja ukazuje na neiskorištenu mogu nost opremanja nekoliko lokacija za užitak u prirodi i relaksaciju.

Koncept od 5 - 10 atraktivnih lokacija za piknik sastoji se od otvorenog prostora u prirodi, koji se oprema stolovima / stolicama (natkrivenim ili otvorenim) od prirodnih materijala. Svako piknik podru je može sadržavati po 5 stolova, a ostatak se može po potrebi unajmiti. Uz to, nudi se mogu nost najma roštilja (elektri nih, plinskih ili na drveni ugljen). Uz piknik punkt potrebno je organizirati igrališta za djecu /

140

odrasle. Ovi punktovi mogu funkcionirati kao zasebna podru ja, a mogu e ih je vezati uz druge atrakcije (na primjer avanturisti ki park, obiteljski park, ili sli no)

Najatraktivnije lokacije za samostalne piknik punktove nalaze se u unutrašnjosti Pelješca (npr. Vina polje), na obali (npr. Brijesta, Kobaš, itd.), te u zale u Dubrova kog primorja (npr. Majkovi, Lisac)

4 Obiteljski park u prirodi Destinacija Ston i Dubrova ko primorje definira svoju turisti ku ponudu koja je namijenjena gostima razli itih profila, a jedna od klju nih ciljnih skupina su upravo obitelji sa djecom. Trenutna situacija ove destinacije (a prvenstveno op ine Dubrova ko primorje) ukazuje da su njeni glavni gosti oni koji dolaze zbog proizvoda sunca i mora, pa se ovim projektom upotpunjava dosadašnja ponuda turisti kih proizvoda i aktivnosti, te se pove ava atraktivnost destinacije. Osim toga, projektom obiteljskog parka u prirodi kreira se nova atrakcija za goste koji su fokusirani na boravak u prirodi i uživanje u ruralnim podru jima destinacije.

Obiteljski park u prirodi sastoji se od razli itih prostora za igru i rekreaciju, kao što su npr. ku ica na drvetu, mjesto za penjanje namijenjeno djeci, balansiranje na drvetu, staze za hodanje bosih nogu (sa površinama od razli itih materijala), itd.

Potencijalna lokacija za obiteljski park može biti na podru ju oko Malog Stona (zapadno podru je) i/ili širem podru ju Bani a

5 Avanturisti ki park Destinacija Ston i Dubrova ko primorje trenutno ne nudi zna ajne atrakcije koje su vezane na rekreaciju u prirodi, osim blagih aktivnosti pješa enja, te aktivnosti na vodi u svojim obalnim dijelovima.

Ovo je atrakcija koja posjetiteljima destinacije Ston / Dubrova koprimorje pruža mogu nost sudjelovanja u lepezi aktivnosti u prirodnom okruženju. Može se sastojati od dva dijela (dio za 'blage' – penjanje, i sli no, te 'grube' aktivnosti – paintball, ljetni bob, itd.). Osim sudjelovanja u aktivnostima, posjetitelji e mo i uživati i u ponudi i konceptu u enja - na primjer, škola penjanja i sli no. Uz bogatu ponudu aktivnosti, avanturisti ki park sadrži restorane sa ponudom lokalnih jela, trgovine sa lokalnim proizvodima, suvenirima, ali i opremu koja je potrebna za razli ite aktivnosti u parku.

Potencijalne lokacije za avanturisti ki park su: Bani i, Rudine, Doli

6 Konji ki centar S obzirom na bogatstvo i ljepotu prirode i svojih ruralnih krajeva, ova destinacija ima izuzetnu mogu nost razvoja ponude rekreacijskih aktivnosti u prirodi i ruralnom okruženju. Trenutno na ovom prostoru ne postoje centri za jahanje na konjima, a koji bi gostima ove destinacije nudili ovaj na in rekreacije u prirodi.

Centar za jahanje omogu ava gostima da uživaju u prirodi na aktivan na in, a organiziran je tako da nudi usluge jahanja na nekoliko sati, a povezan sa smještajnim objektima u ruralnom okruženju oblikuje paket aktivnog odmora, gdje gosti u destinaciji borave nekoliko dana i bave se jahanjem na konjima. Nudi jahanje uz more, jahanje po brežuljcima, jahanje poljima, itd. Centar ima oko 20 konja, te sve prate e sadržaje, poput usluga iznajmljivanja / kupovine opreme, ugostiteljskih sadržaja, parkinga, i sli no. Centar tako er ima školu jahanja za sve uzraste i sve razine umije a.

Potencijalna lokacija za konji ki centar je Imotica

7 Koncept pješa kih, Rekreacija u prirodi, kao jedan od klju nih oblika ponude ruralnog / eko

141

planinarskih i biciklisti kihstaza

turizma destinacije Dubrova ko primorje ve bilježi pozitivne inicijative lokalnih turisti kih zajednica u smislu kreiranja i ozna avanja pješa kih,planinarskih i biciklisti kih staza. Da bi ovaj projekt naglasio punu atraktivnost ovog prostora potrebno ga je izvoditi po standardima organizacije i izrade projekata ovakve vrste.

Dakle, razvoj koncepta pješa kih i planinarskih staza za cjelovito podru je Stona i Dubrova kog primorja temelji se na poboljšanju postoje ih staza, kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. nadalje, ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama podru ja Stona i Dubrova kog primorja, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruženje.

8 Centar brdskog biciklizma Centar brdskog biciklizma još je jedan projekt kojim se naglašava atraktivnost prostora, te se gostima pruža mogu nost uživanja u njemu. Tako er se na ovaj na in širi ponuda destinacije, te se podiže razina njene atraktivnosti i konkurentnosti.

Centar brdskog biciklizma podrazumijeva razvoj razli itih ozna enih staza za brdski biciklizam, te centar sa uslugama iznajmljivanja bicikla i biciklisti ke opreme, trgovinom, garažom, podru jem za iš enje bicikla i sli no. Uz ove usluge, centar svojim posjetiteljima nudi ponudu biciklisti kih itinerara za grupe, te individualne ture.

Potencijalna lokacija za centar brdskog biciklizma je širi prostor Putnikovi a.

9 Centar za sportove na vodi Osim podizanja atraktivnosti onih podru ja destinacije koja se nalaze u unutrašnjosti, obalni dio tako er zahtjeva ulaganja u odgovaraju uturisti ku infrastrukturu. Na primjer, na podru ju Žuljane ve postoji inicijativa organizatora ronjenja, što je svakako inicijativa koju treba podržati, te dalje organizirati po svim pravilima strukturiranja turisti kogproizvoda ovakve vrste. Ovaj projekt može se tako er obogatiti dodatnim aktivnostima edukacije o raznovrsnosti i bogatstvu podmorja ovog kraja.

Centar za sportove sadrži sve servisne i ugostiteljske sadržaje koji su potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a može nuditi široki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking na moru, veslanje, jedrenje, i sli no. Dodatno se organiziraju aktivnosti ronjenja sa ciljem istraživanja bogatstva podmorja (u skladu sa svim standardima zaštite klijenata i osnovnih standarda organizacije ovakvih aktivnosti). Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske sadržaje

Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Žuljana, Slano, Ston

10 Eko park Destinacija Ston i Dubrova ko primorje profilirati e se kao tur. Destinacija koja vodi brigu i štiti svoje prirodno (kao i kulturno) naslje e.Da bi to nastojanje spojila sa svojom turisti kom ponudom, ova destinacija razvija turisti ku atrakciju Eko parka, koja svojim posjetiteljima demonstrira razli ite na ine zaštite i brige o okolišu.

Eko park je inovativna nova turisti ka atrakcija, koja obiteljima sa djecom daje mogu nost da istraže svijet oko sebe. Na zabavan i interaktivan na in educira o evoluciji, tradiciji ove regije, uzgoju hrane,

142

zaštiti okoliša, itd. Uvažavaju i današnje trendove, djeca u e o održivosti, zdravom na inu prehrane, recikliranju itd., a dijelovi parka su dizajnirani i izgra eni tako da promoviraju održivost (solarni paneli, tankovi 'sive vode', recikliranje, i sli no.)

Eko park sadrži zone za istraživanje, igru i zabavu, koje su tematski podijeljene, te sve potrebne sadržaje: komercijalne sadržaje ('tržnica doma e hrane', trgovina lokalnih suvenira i rukotvorina, trgovina sa materijalima o parku), ugostiteljske sadržaje, (restorani sa zdravom hranom, restorani sa lokalnim specijalitetima) kao i sve potrebne servisne sadržaje (parking, sanitarni objekti, i sl.)

Potencijalna lokacija za Eko park je na potezu od Imotice do Topola.

11 Revitalizacija centralnog dijela Stona

Ston je kulturno-povijesni centar ovog podru ja, a trenutna situacija ukazuje na nedostatak dobre organizacije samog centralnog dijela naselja – na primjer, mnoge gra evine su napuštene i ruinirane, pa zahtijevaju obnovu, trenutna ponuda restorana doma e kuhinje, trgovine lokalnim proizvodima i sl. je nedostatna / nedovoljno strukturirana.

Prema tome, a obzirom na povijesnu, kulturnu i tradicionalnu baštinu, Ston ima pregršt mogu nosti za oživljavanje centralnog dijela koji eimati ulogu predstavljanja bogatog naslje a ovog kraja. Jedan od na ina je da se kreira ulica sa trgovinama koje nude lokalne proizvode (vina, lokalne prehrambene proizvode, rukotvorine, i sl.), zatim da se klasterski organizira dio mjesta sa ponudom restorana doma e kuhinje i lokalnih specijaliteta.

12 Centar 'Kamenica' Podru je Malostonskog zaljeva ve je poznato na doma em i regionalnom tržištu po kvalitetnim školjkama. Lokalni proizvo a i(podru je op ine Ston i uvala Bistrina) ovim projektom imaju mogu nost zajedni ke suradnje u svrhu turisti ke ponude bazirane na ovom klju nom lokalnom proizvodu.

a centar 'Kamenica' ispri ati e pri u o ovoj deliciji, i cijelom procesu njihovog uzgoja, sakupljanja, prerade i konzumiranja, kroz povijest i danas. Ovaj centar organiziran je na dvije lokacije, odnosno, povezuje ih prostorom samog uzgajališta školjaka. Na primjer, centar na lokaciji Bistrina gostima predstavlja pri u o školjkama, njihovom na inu uzgoja, i sli no. Zatim se gosti organizirano odvode do samog uzgajališta, gdje u e, promatraju o procesu uzgoja školjaka (i ako je mogu e sudjeluju u njihovom va enju). Nakon toga vo eni su na lokaciju centra u Malom Stonu gdje saznaju na koji na in se školjke prera uju i pripremaju. Centar ima sve potrebne sadržaje (servisne, ugostiteljske i komercijalne).

Potencijalne lokacije za centar 'Kamenica' su: Mali Ston / Bistrina

14 Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije

Trenutno na podru ju destinacije postoji nekoliko inicijativa za uzgojem razli itih lokalnih poljoprivrednih kultura, razvojem marikulture, uzgojem grož a i sl., a što je svakako potrebno podržati odgovaraju impoticajima, te tako er ostvariti suradnju sa lokalnim turisti kim tržištem za bolju komercijalizaciju ovih proizvoda.

Program zdrave hrane za potrebe turisti kog tržište Stona / Dubrova kog primorja podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu

143

distribucije lokalno proizvedene hrane, te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima, sa ponudom smještaja.

15 Program izrade doma egsapuna

Obzirom na povijesno naslje e uzgoja i prerade ljekovitog bilja na podru ju Dubrova kog primorja, kao i potencijal aktiviranja ove djelatnosti, iskazuje se potreba uklju ivanja ove aktivnosti u cjelokupnu turisti ku ponudu destinacije, i to na na in da se lokalni uzgajiva i / proizvo a i uklju e u organizaciju programa izrade doma ih sapuna i ostalih proizvoda od ljekovitog bilja tako da se omogu i aktivno sudjelovanje gostiju u ovom procesu. Kreiraju i zabavno-edukativan program izrade proizvoda od lokalnog bilja, gostima se pruža iskustvo u enja o tradiciji ovog podru ja, u enja novih znanja, na interaktivan na in. U sklopu ovog programa, sudionici e zadržati proizvode koje su kreirali, a u sklopu centra je i prodavaonica gdje se mogu kupiti profesionalno izra eni sapuni i ostali proizvodi od ljekovitog bilja, te drugi lokalni proizvodi.

15 Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela

Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za više gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu organizaciju obilaska kušaonice vina, obilaska atrakcija, i sli no.

Potencijalne lokacije za održavanje programa su: Mali Ston, Stonsko polje

U nastavku se razra uju projekti: kušaonice vina i maslinovog ulja, pješa kih /planinarskih/ biciklisti kih staza, avanturisti kog parka, eko parka, centra za brdski biciklizam, i koncept vidikovaca.

144

KUŠAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA


Destinacija Ston / Dubrova ko primorje ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina, tako što e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kušaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku.

Cijelo je podru je Pelješca ve poznato po proizvodnji kvalitetnog vina od autohtonih sorti grož a te su ve i etablirani neki od proizvo a a vina (na primjer u Ponikvama, Putnikovi ima). Nadalje, poljoprivreda i sto arstvo kao nekada klju ne gospodarske grane na podru ju op ine Dubrova ko primorje, a trenutno se zapo inje i sa uzgojem maslina, pa se ovim projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog kraja

Klju ne lokacije za razvoj kušaonica nalaze se na potezu Ston-Ponikve-Putnikovi i-Žuljana i dalje prema zapadnom dijelu poluotoka, zatim na lokacijama zale a Dubrova kog primorja koje se bave maslinarstvom i sto arstvom.

Trenutno ve postoje manje inicijative ove vrste, emu je svakako potrebno pružiti dodatnu podršku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste. Trenutne inicijative na podru ju destinacije su:

Proizvodnja maslinovog ulja na tradicionalan na in Proizvodnja (i kušanje) vina (i kušanje)

KONCEPT

Kušaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najviše dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, rakije, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, vo e, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kušanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Na doma instvu ne postoje smještajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kušanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kušanje se može organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci.

Kušaonice stvaraju mrežu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a.

Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

145

PRETPOSTAVKE / UVJETI specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na doma instvukonfekcioniranje (pakiranje) proizvoda organiziranje turisti kog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kušanje, kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruženjem osjetna o uvanost okoliša

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier, kuša maslinovog ulja, kuša pršuta, itd.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekološka) proizvodnja

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske, prijatelji, itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadržavaju se u destinaciji oko 8 sati)

SADRŽAJI I KAPACITETI ure en okoliš i pristup kušaoni poseban prostor organiziran za kušanje, ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitektureadekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking

INVESTICIJE

100.000 Eura do 250.000 Eura





Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

146

KONCEPT PJEŠA KIH / PLANINARSKIH / BICIKLISTI KIH STAZA


Podru je Stona / Dubrova kog primorja je sa svojim prirodnim ljepotama atraktivna destinacija za osmišljavanje razli itih aktivnosti u prirodi, a mnogi atraktivni dijelovi su dostupni samo pješa enjem. Stoga ovo podru je ima mogu nost igrati na kartu svjetskog mega trenda zdravlja, što zna i da u svoju ponudu treba uklju iti proizvode rekreacije, a jedan od njih je pješa enje / planinarenje / vožnja biciklom. Nadalje, ovaj proizvod nudi mogu nost povezivanja vidikovaca na razli itim lokacijama ovog podru ja, što dodatno doprinosi njegovoj atraktivnosti. Ovaj je koncept potrebno razvijati na cijelom podru ju destinacije.

Krajolik kod Topola (op ina DP) Krajolik kod Žuljane (op ina Ston)

KONCEPT

Razvoj atraktivnog koncepta pješa kih / planinarskih / biciklisti kih staza treba sadržavati sljede e komponente:

Poboljšanje postoje ih pješa kih staza / ruta, te razvoj novih što uklju uje staze koji se me usobno spajaju i povezuju. Integracija turisti ke suprastrukture na podru ju Stona / Dubrova kog primorja (smještajni kapaciteti i gastronomija) - razvoj i ponuda smještajnih kapaciteta koji 'podupiru' ovaj proizvod (ruralni smještajni objekti sa ponudom lokalnih specijaliteta na ruti, kušaonice vina i maslinovog ulja, i sl.) i nude usluge iznajmljivanja opreme za pješa enje, vodi eza pješa enje, mape ruta, te organizirane pješa ke ture sa vodi em itd. Organiziranje ruta sa punktovima na vidikovcima na razli itim lokacijama na ovog podru ja, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki odmor, a sve u prirodnom okruženju.

Cilj ovog projekta je razviti proizvod koji stimulira razvoj raznovrsne ponude destinacije.

PRETPOSTAVKE / UVJETI Javni sektor treba razjasniti odgovornosti i obaveze vezane uz vlasništvo zemlje sa izvo a emPotrebna je detaljna razrada projekta, što uklju uje razvoj razli itih staza / ruta sa razli itim razinama zahtjevnosti za razli ite ciljne grupe Potrebno je osmisliti i definirati kona nu rutu, vezano uz integriranje razli itih to aka interesa, kao što su jedinstveni vidikovci, ruralna sela, polja, kušaonice vina, itd. Potrebno je urediti staze i postaviti odgovaraju u signalizaciju (po primjeru koji slijedi):

147

Broj staze/ rute

Vrijeme potrebno da se do e do cilja

Simbol za smještaj ili gastronomiju uz stazu / rutu

Cilj

KLJU NI TRŽIŠNI SEGMENTI

Svi turisti željni aktivnog odmora, posebno mladi, parovi, ljudi tre e životne dobi, ali i ostali segmenti, te organizirani posjeti grupa.

INVESTICIJE

Investicije: Oko 200.000 - 300.000 Eura, što ovisi o broju staza / ruta, signalizaciji, informativnim materijalima, itd.

Mogu i izvori financiranja: javni sektor

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

148

AVANTURISTI KI PARK


Uzimaju i u obzir prirodne resurse ovog podru ja, te blizinu ve ih turisti kih centara šire regije, razvoj avanturisti kog parka daje destinaciji Ston / Dubrova ko primorje mogu nost razvoja integrirane atrakcije koja privla i aktivne goste i proširuje ponudu cijelog podru ja.

Ovaj Plan razvoja eko/ruralnog turizma usmjeren je na razvoj turisti kih aktivnosti i proizvoda koji naglašavaju prirodna bogatstva destinacije, a u isto vrijeme minimalno utje u na njihovu eksploataciju, mišljenja smo da je izbor ovakvih turisti kih atrakcija za implementaciju opravdan, jer se atrakcije strukturiraju na na in da se koriste neinvanzivne metode, prirodni materijali pri gradnji, te fleksibilne strukture koje ne ugrožavaju prostor na duži rok.

KONCEPT

Avanturisti ki park atrakcija je koja posjetiteljima destinacije Ston / Dubrova ko primorje pruža raznovrsne aktivnosti i zabavu u prirodnom okruženju. Avanturisti ki adrenalin park e biti atraktivan doma em kao i stranom gostu, a obogatit e i diversificirati turisti ku ponudu destinacije Ston / Dubrova ko primorje, ali i cijelu Dubrova ku regiju. Avanturisti ki park sastojat e se od dva dijela - jednog dijela sa 'soft' aktivnostima u prirodi, te drugog dijela sa 'grubim aktivnostima' poput zone za penjanje konopcima, ljetne bob staze, staza vožnju motociklom na etiri kota a i sl.

Osim sudjelovanja u aktivnostima samostalno (sa visokom razinom zaštite, odnosno sigurnosti gostiju), odrasli i djeca e u okviru parka uživati u ponudi i konceptu u enja - npr. u školi penjanja, školi vožnje bobom, itd. Nadalje, centar za iznajmljivanje opreme, te trgovine sa opremom biti e dostupni u parku. Obzirom na bogatu ponudu aktivnosti, ovaj park biti e atraktivan korporativnim gostima za organiziranje 'team building' dana, seminara, sastanaka i sli no.

Uz bogatu ponudu aktivnosti, u okviru parka posluju restorani sa ponudom lokalnih jela, te trgovine sa lokalnim proizvodima, suvenirima, kao i proizvodima vezanim uz park i aktivnosti u parku.

PRETPOSTAVKE / UVJETI

Projekt ure enja samog parka treba povjeriti stru njacima za taj tip atrakcije, koji esto osiguravaju i vo enje projekta, te mogu osigurati sve potrebne materijalne, ljudske i logisti ke resurse.

Javni sektor ima ulogu da osigura potrebne dozvole, uklju uju i izmjene u regulacijskim planovima, ako je potrebno, te da osigura postotak investicije sredstvima javnog sektora.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

High ropes zona (zona za penjanje konopcima) – zona se sastoji od grupiranih razli itih prepreka na visini od minimalno 5 - 6 metara iznad zemlje. Gosti je prolaze u krugu, jednu po jednu prepreku. Ovo je izuzetno uzbudljiva aktivnost, te pruža avanturisti ko iskustvo.

Quad staza - staza dužine 700 - 800 m, prosje ne širine 5-8 metara. Kapacitet ove kružne staze mora biti dovoljan za do 7 natjecatelja/voza a u isto vrijeme. Kao dodatak ovoj stazi, mogu se ponuditi organizirane avanturisti ke vožnje na podru ju

149

zale a Dubrova kog primorja.

Tubbing staza (ljetna) - proizvod za proširenje atraktivnosti ljetne sezone, staza treba biti dužine od 120 do 150 metara, širine oko 1,20 metara. Potreban je nagib staze od 10% do 25%. Prednost ove aktivnosti je da iziskuje modularnu konstrukciju, što zna i da se lokacija može lako mijenjati. Ovaj je proizvod izuzetno atraktivan za djecu.

Ostale aktivnosti - orijentacijske igre, penjanje, itd.


Posjeta Avanturisti kom parku treba biti vrhunac turisti kog boravka u destinaciji. Ciljna tržišta uklju uju doma e i strano tržište, sa posebnim fokusom na djecu i mlade, obitelji, grupe i korporativne goste sa afinitetom prema aktivnom i zabavnom odmoru u prirodi.

SADRŽAJI I KAPACITETI

Avanturisti ki park mora biti na atraktivnoj lokaciji, te mora sadržavati sljede e elemente: Urede za rezervaciju i prodaju karata Dio parka za 'lake aktivnosti' (tubbing, igralište za djecu, i sl.) Dio parka za 'grube aktivnosti' (high ropes zona, quad stazu, i sl.) Sale za sastanke / seminare / konferencije Prate e sadržaje: ugostiteljske sadržaje, trgovina, suvenirnice itd. Prostor za parkiranje (za automobile i autobuse)

INVESTICIJE

High ropes zona - 70.000 - 90.000 Eura

Quad staza - 120.000 - 200.000 Eura

Tubbing - 40.000 - 50.000 Eura sa dodatnih 75.000 - 100.000 Eura za transportnu vrpcu

Površina: barem 5 ha

Mogu i izvori financiranja: Privatni sektor uz subvencije javnog sektora

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema idejnih i regulacijskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Poticaji za razvoj malog poduzetništva

150

EKO PARK


Pitanje održivosti klju no je pitanje današnjice, pa je stoga prilika za Ston / Dubrova ko primorje da kreira atrakciju koja na interaktivan i zabavan na in razvija svijest svojih gostiju o važnosti brige o okolišu, dok u isto vrijeme diversificira cjelokupnu turisti ku ponudu ove destinacije.

KONCEPT

Eko park je inovativna nova turisti ka atrakcija, koja obiteljima sa djecom daje mogu nost da istraže svijet oko sebe. Na zabavan i interaktivan na in educira o evoluciji, tradiciji ove regije, uzgoju hrane, zaštiti okoliša, itd. Uvažavaju i današnje trendove, djeca u e o održivosti, zdravom na inu prehrane, recikliranju itd., a dijelovi parka su dizajnirani i izgra eni tako da promoviraju održivost (solarni paneli, tankovi 'sive vode', recikliranje, i sli no.)

Eko park sadrži zone za istraživanje, igru i zabavu, koje su tematski podijeljene, te sve potrebne sadržaje: komercijalne sadržaje ('tržnica doma e hrane', trgovina lokalnih suvenira i rukotvorina, trgovina sa materijalima o parku), ugostiteljske sadržaje, (restorani sa zdravom hranom, restorani sa lokalnim specijalitetima) kao i sve potrebne servisne sadržaje (parking, sanitarni objekti, i sl.)

PRETPOSTAVKE / UVJETI Elaboracija prijedloga projekta vezano na:

o Studija isplativosti: Plan investicija: budžet, financiranje, struktura operativnih troškova, kalkulacije nov anog toka, itd.Identifikacija izvora financiranja (javni i privatni sektor) po potrebi

o Master plan (eksterni i interni), uzimaju i u obzir tradicionalne stilove arhitekture u regiji: Definiranje i dizajniranje kona nog izgleda Eko parka - dimenzije, komponente, tehni ke i logisti ke zahtjeve, zone aktivnosti, pristup razli itim transportnim sredstvima (pješice, biciklom, motociklom, automobilom, itd.), parkirni prostor, internu mobilnost, unutarnju i vanjsku opremu, itd.Kreiranje osnovne infrastrukture: opskrba vodom i elektri nom energijom, kanalizacija, po održivim / 'zelenim' principima itd.

o Arhitektonski dizajn: Eksterni: parkirni prostori, ozna avanje i informacije, ured za prodaju karata, te op a mobilnost unutar centra (prihvatni kapacitet) Interni: dekoracija, oprema, namještaj, vrtovi, osvjetljenje, ozna avanje, itd.

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

Primjeri zona i aktivnosti koje one nude, a koje se mogu kreirati unutar parka su:

151

Zona povijesti i evolucije

Podru je sa pri om o evoluciji podru ja, sa najvažnijim injenicama vezanim uz obalni dio i zale e Stona i Dubrova kogprimorja, te okolna podru ja.

Pri a o povijesnom naslje u ovog kraja (Stonski zid, solana, Dubrova ka republika, itd.)

Pri a o poljoprivredi, proizvodnji hrane, marikulturi, zdravoj hrani i sl.

Informativne plo e, video prikazi, slike i mape prikazuju socio-ekonomski razvoj, te lociraju podru ja ljudskih aktivnosti, tradiciju, folklor, gastronomiju, itd.

Zona prirode 1. Biljni i životinjski svijet: morski svijet, životinjski i biljni svijet zale a, itd. 2. Geografija i geologija u trodimenzionalnom prikazu:

a. Obalno podru je i zale e (sa svim oto i ima, zaljevima, te zale em što treba uklju ivati i podru japlanine koja pripadaju drugim op inama i susjednoj BiH).

3. Zašti ena podru jaa. Pravila zaštite: tiskane informacije sa op im pravilima zaštite, te pravilima ponašanja u tim podru jima b. Specifi ne mape podru ja: staze, itinerari, izletni punktovi, aktivnosti, itd.

4. Održivost i briga o prirodi a. Ljudska upotreba prirode: na in održive upotrebe prirodnih resursa (energija, i sli no)b. Prirodno okruženje - biljni i životinjski svijet, zna aj za prirodnu ravnotežu

Zona aktivnosti 1. Tradicija i industrija - školjkarstvo, ribarstvo, poljoprivreda i sto arstvo, prerada kamena, trgovina, itd. 2. Lokalna tradicija - gastronomija, folklor, kostimi, doga aji, klape i tradicionalni plesovi, itd. 3. Tržnica lokalne hrane 4. Kreiranje piknik zone u Eko parku

a. Informacije i trgovina sa hranom, pi em i materijalima potrebnim za piknik b. Punktovi sa stolovima i stolicama i mjestima za roštilj


Eko park atraktivan je za sve posjetitelje destinacije, i predstavlja nezaobilaznu to ku posjete, a posebno je fokusiran na obitelji, djecu, mladež, školske grupe, studente, studijske grupe i sl.

Preporu a se istraživanje tržišnog potencijala te uvjeta trenutne ponude, kao i trenutne i potencijalne potražnje u regiji, kako bi se ocijenio uspeh ove atrakcije.


Eko centar za cjelodnevne posjete i one od nekoliko sati, posjetiteljima pruža užitak, zabavu i u enje o karakteristikama šire regije, a može biti lociran u zale u Dubrova kog primorja ili Stonskom zale u.. Centar ima slijede e elemente:

1. Podru jaa. Prostor za parkiranje automobila i autobusa b. Informativni centar (sa trgovinom) uklju uju i:

i. Ured za prodaju i rezervaciju karata/ulaznica ii. Knjige, magazine, novine, itd. iii. Suvenire i sl. (majice, šalice, olovke, postere, razglednice i sli ne artikle sa motivima podru ja)iv. Lokalne rukotvorine (kamen, drvo, slike, fotografije, itd.) v. Proizvode vezane uz biljni i životinjski svijet, te povijest i kulturu regije vi. itd.

c. Prostor sa razli itim zonama parka (otvoreni i zatvoreni prostori):i. Predvorje i recepcija sa informacijama, uslugama vodi a, garderobom, itd. ii. Razli ite zone:

1. Zona povijesti i evolucije 2. Zona prirode 3. Zona aktivnosti

iii. Sobe za sastanke, konferencije, radionice, prezentacije, seminare, itd. iv. Sanitarne prostorije v. Restoran i bar vi. Trgovina

2. Uslugea. Posjete sa vodi em na razli itim jezicima (hrvatski, talijanski, njema ki, engleski, itd.)

152

b. Kratki te ajevi o morskom svijetu, biljnom i životinjskom svijetu, održivosti, zdravoj hrani, itd. c. Tržnica doma e hrane – sa lokalnim, organski proizvedenim, proizvodima d. Restoran i bar sa raznovrsnom ponudom jela i pi a

3. Eksterno i interno ozna avanje a. Eksterno ozna avanje od glavne prometnice pri ulasku na podru je destinacije sa oznakama glavnih

atrakcija i aktivnosti destinacije

Interno ozna avanje na prometnicama pri ulasku op inu Ston ili Op inu Dubrova ko primorje (ovisno o lokaciji parka), sa jasnim znakovima za Eko park

INVESTICIJE

Investicije: procijenjena visina investicije za ovaj projekt je od 1.000.000 - 2.000.000 Eura, ovisno o segmentima koji e se razviti, te o tehni kim zahtjevima, dimenzijama, troškovima zemljišta, itd. Tome je potrebno dodati troškove organizacije, upravljanja i održavanja.

Veli ina podru ja: 5-10 ha

Mogu i izvori financiranja: Razli iti fondovi, direktne investicije javnog i privatnog sektora, itd.

Mogu a suradnja: Op ine Ston i Dubrova ko primorje, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, ostala privatna poduze a,mali lokalni poduzetnici (vinarije, školjkari i sl.)

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema idejnih i regulacijskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Razli iti poticaji, kreditne linije, i sli no.

153

CENTAR BRDSKOG BICIKLIZMA


Da bi destinacija Ston / Dubrova ko primorje mogla igrati na kartu turisti kog proizvoda specijalnih interesa, potrebno je kreirati široku lepezu aktivnosti za razli ite goste, pa je stoga park brdskog biciklizma mogu nost ove destinacije da upotpunjuje i gradi svoju raznovrsnu turisti ku ponudu aktivnosti.

KONCEPT

Centar brdskog biciklizma podrazumijeva razvoj razli itih ozna enih staza za brdski biciklizam, te centar sa uslugama iznajmljivanja bicikla i biciklisti ke opreme, trgovinom, garažom, podru jem za iš enje bicikla i sli no. Uz ove usluge, centar svojim posjetiteljima nudi ponudu biciklisti kih itinerara za grupe, te individualne ture.

Potencijalna lokacija za centar brdskog biciklizma je širi prostor Putnikovi a

PRETPOSTAVKE / UVJETI

Za razvoj ovog centra potrebno je osigurati slijede e elemente i korake: Javni sektor treba razjasniti odgovornosti i obaveze vezane uz vlasništvo zemlje sa izvo a emPotrebna je detaljna razrada projekta, što uklju uje razvoj razli itih staza / ruta sa razli itim nivoima zahtjevnosti za razli ite ciljne grupe (vezano i uz razvoj pješa kih staza) Potrebno je osmisliti i definirati kona nu rutu, vezano uz integriranje razli itih to aka interesa, kao što su jedinstveni vidikovci, vinski putovi, i sli no.Potrebno je definirati kriterije za razvoj malih smještajnih kapaciteta specifi no za ovaj proizvod (kao na primjer 'Bed and Bike') Potrebno je urediti staze i postaviti odgovaraju u signalizaciju Potrebna je organizacija posebnih doga aja vezanih uz biciklizam

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA Individualne biciklisti ke ture Biciklisti ki itinerari za grupe Mogu nosti iznajmljivanja bicikla i opreme Mogu nost kupnje opreme


Svi turisti željni aktivnog odmora, mladi, parovi, ljudi tre e životne dobi, organizirane grupe, itd.


Centar brdskog biciklizma uklju uje slijede e elemente: Biciklisti ki centar - usluge iznajmljivanja bicikla, sa trgovinom, garažom, podru jem za iš enje bicikla, te tuševima za bicikliste Ugostiteljske sadržaje – restoran i bar Ostale servisne sadržaje – sanitarni prostori, parking, i sl. Ponudu biciklisti kih itinerara za grupe:

- Ture za grupe od 6-15 gostiju razli itih sposobnosti i mogu nosti, sa po dva vodi a u svakoj grupi. Mogu nost upotrebe vozila za prijevoz opreme, rezervnih dijelova, alata, prve pomo i i sl.

- Individualne ture gdje se gostima daje detaljan prijedlog plana ture, sa pripadaju im mapama,

154

predloženim to kama interesa (lokalna povijest i kultura, vidikovci, itd.)

INVESTICIJE

Planirana investicija iznosi oko 100.000 - 200.000 Eura, ovisno o sadržajima / kapacitetima centra, te dužini i opremljenosti staza

REDOSLIJED AKTIVNOSTIPriprema projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu sadržaja Dobivanje potrebnih dozvola Definiranje ruta Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Javni sektor sudjeluje u projektima ure ivanja i ozna avanja staza

155

KONCEPT VIDIKOVACA


Podru je Stona / Dubrova kog primorja sa svojim prirodnim ljepotama privla no je za osmišljavanje razli itih aktivnosti u prirodi, a mnogi atraktivni dijelovi su dostupni samo pješa enjem / biciklom. Razli ite to ke ovog podru ja pružaju mjesta sa prekrasnim pogledima na more, okolne otoke, okolna brda, sela u unutrašnjosti, vinograde i mnoge druge lokacije, koja daju jedinstveni osje aj doživljaja prirode i ruralnog života ove destinacije.

Mogu nost je za ovo podru je osmisliti koncept vidikovaca koji kao cjelina gostima nudi istraživanje i doživljaj atraktivnih pogleda, što pove ava atraktivnost destinacije, te intenzivira iskustva i daje dodatnu vrijednost za njene goste.

Pogled prema otocima (op ina DP) Pogled na krajolik u unutrašnjosti op ine DP

KONCEPT

Sustav vidikovaca temelji se na mreži lokacija sa najljepšim pogledima prema moru, ali i prema unutrašnjim dijelovima zale a sa pogledom na polja / sela (Ston i Dubrova ko primorje), kako bi se kreirali doživljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima, za potpuni doživljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim plo ama, suvremenim dalekozorom, i sli no.

Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzduž Napoleonove ceste (Dubrova ko primorje), te južni priobalni gorski pojas Pelješca.

PRETPOSTAVKE / UVJETI Potrebna je detaljna razrada projekta, što uklju uje definiranje i razvoj klju nih vidikovaca na cijelom podru ju destinacije po navedenim kriterijima

156

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA tura vidikovaca tura vinskih polja tura tradicionalnih selaitd.


Posjeti vidikovcima atraktivni su za sve goste destinacije, kao i svim turistima željnim aktivnog odmora, posebno mladima, parovima, ljudima tre e životne dobi, obiteljima, ali i ostalim segmentima


Koncept vidikovaca podrazumijeva mrežu vidikovaca podru ja Ston / Dubrova ko primorje i može se integrirati sa konceptom pješa kih / planinarskih / biciklisti kih staza, a svaki punkt treba sadržati slijede e elemente:

Dobar prilaz do vidikovca (pješa kim/cestovnim putem) Sustav ozna avanja Informacijske plo e (sa svim informacijama i objašnjenjem svake prirodne i druge znamenitosti koja se vidi sa odre ene to ke, slikovnim i tekstualnim prikazima, te informacijama o ostalim vidikovcima podru ja) Dalekozor / durbin ( ije se korištenje napla uje ubacivanjem kovanica) Mogu nost fotografiranja na najboljoj lokaciji (fiksnim fotoaparatom sa mogu noš u izrade fotografija, a ije se korištenje napla uje ubacivanjem kovanog novca) Kvalitetne platforme sa ogradom od prirodnih materijala

INVESTICIJE

20.000 do 30.000 Eura po jednom vidikovcu


TIP JAVNE PODRŠKE PROJEKTU Javni sektor ovdje treba preuzeti klju nu odgovornost

Sljede a karta prikazuje naš prijedlog gore navedenih projekata, odnosno prijedlog njihovih potencijalnih lokacija, a koje su identificirane temeljem obilaska terena, razgovora sa lokalnim interesnim subjektima, kao i temeljem analize projektnih ideja lokalnih interesa identificiranih od strane Klijenta.

157

Kartogram 15-2: Prijedlog projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija

Kartogram 15-3: Detalj - Prijedlog projekata turisti ke infrastrukture, atrakcija i smještaja

158

15.4 Projekti edukacije i upravljanja

Da bi destinacija Ston i Dubrova ko primorje sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovništvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kogsustava i edukaciju.

Tablica 15–5: Klju ni projekti edukacije i upravljanja

PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

OPIS

1 Projekt edukacije u turizmu Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti na podru ju Stona/ Dubrova kog primorja, klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje ena izgradnju pozitivnog imidža destinacije.


2 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu)

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije Ston / Dubrova ko primorje, te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja, a što se osobito odnosi na podru ja u zale u.Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju.


3 Sustav destinacijskog menadžmenta

Sustav destinacijskog menadžmenta program je sa ciljem pove anja u inkovitosti upravljanja destinacijom Ston / Dubrova ko primorje, a kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora. Obzirom na potrebu formiranja turisti kih sub-regija (klastera) unutar šireg klastera Dubrova ke rivijere, ovim programom udružuju se subjekti privatnog i javnog sektora iz obje op ine (Ston i Dubrova ko primorje), a rade zajedni ki na strukturiranoj organiziranoj promociji destinacije, zajedni ki kreiraju turisti ka iskustva, proizvode, aktivnosti i usluge.


4 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju županije, a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji.

5 Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo (Eko centar Topolo)

Edukacijski projekt koji je ve pokrenut od strane Udruge Slap, a podrazumijeva program edukacije poljoprivrednika o proizvodnji eko hrane, te njihovo uklju ivanje u turisti ku ponudu ovog kraja.

U nastavku slijedi opis projekata edukacije u turizmu i TourFuture programa.

159

PROJEKT EDUKACIJE U TURIZMU

CILJ PROGRAMA

Da bi se poboljšala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti na podru ju destinacije Ston / Dubrova ko primorje, klju no je pove ati profesionalnost i gostoljubivost ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju, pružanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanje nivoa njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na kvalitetu imidža destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA

Iako se može re i da su ljudi u južnoj Dalmaciji tradicionalno gostoljubivi, razina profesionalizma i kvaliteta pružanja usluga zahtjeva poboljšanje. Ovaj projekt predlaže klju ne strategije za cjelokupno poboljšanje kvalitete usluga zaposlenih u turizmu.

O EKIVANI REZULTATI

Ve a profesionalnost i specijalizacija zaposlenih u turizmu

Pove ana kvaliteta usluga

Ve e zadovoljstvo i lojalnost gostiju

U vrš eni imidž sektora turizma me u lokalnim stanovništvom

INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603 http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=51 http://woe.tsnsw.org.uk/ruralwww.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm www.atec.ca/www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html www.tourismti.com/home.html www.emerit.ca/eng/index.aspx http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

AKTIVNOSTI / KORACI

Trening i edukacija u (ruralnom) turizmu i ugostiteljstvu po programima koji uklju uju razli ite tehnike

Ruralni smještajni objekti: cjelokupno upravljanje seoskim doma instvom Smještajni objekti: recepcija, concierge, doma instvo, itd. Kušaonice: koncept i usluge Restoran: šef, kuhari, konobari, itd. Usluge: kvaliteta, zadovoljavanje potreba i o ekivanja turista, itd. Tehnike prodaje i komercijalizacije Komunikacijske tehnike Profesionalna i uslužna izvrsnost Nove mogu nosti poduzetni kog zapošljavanja: specijalizirani vodi i, putni ki agenti, organizatori aktivnosti i doga anja, itd. Jezici: njema ki, engleski, francuski, itd. Upravljanje: ljudski resursi, ekonomija i financije, logistika, itd.

160

Promocija dogovora sa postoje im turisti kim školama i fakultetima:

Koordinacija te ajevaKreiranje sadržaja te ajevaOsigurati nastavnike i stru njake iz turizma i ugostiteljstva kao predava ePrilagodba sadržaja te ajeva potrebama turisti kog poslovanja i povezanim uslugama Promocija programa i kontrola rezultata

RAZINA PRIORITETA


161

TOURFUTURE

(PROJEKT EDUKACIJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA O TURIZMU)

CILJ PROGRAMA

Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije Ston / Dubrova ko primorje, te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja, a što se osobito odnosi na podru ja u zale u. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju.

TRENUTNA SITUACIJA

Turizam je prepoznat kao važna poluga ekonomskog razvoja cjelokupne Dubrova ke regije, ali još uvijek od strane lokalnog stanovništva nema neophodnu podršku. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imidž o sebi u umovima svojih gostiju. Nadalje, a s obzirom da je razvoj profesionalnog proizvoda ruralnog turizma tek u za ecima na ovom podru ju, neophodna je edukacija stanovništva o njegovim mogu nostima i potencijalima, zbog što šireg uklju ivanja pojedinaca i zajednice u njegovo oblikovanje i profesionalizaciju.

O EKIVANI REZULTATI

Posve enost lokalnog stanovništva razvoju turizma u cjelini

Mogu nosti zapošljavanja lokalnog stanovništva

Svijest o turizmu kao klju nom sektoru za ekonomski razvoj destinacije i regije

Poboljšani imidž sektora turizma - turizam kao prestižna, efikasna i profesionalna djelatnost u budu nosti destinacije

INFORMACIJE NA INTERNETU http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-awareness-activities.html http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596 http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

AKTIVNOSTI / KORACI Organiziranje turisti kog foruma kao sljede i korak nakon Plana razvoja eko / ruralnog turizma - kako bi se lokalno stanovništvo detaljnije upoznalo sa modelom, konceptom i prijedlozima razvoja ruralnog turizma destinacije Ston / Dubrova ko primorje Promotivna kampanja u lokalnim medijima – tisak, radio, TV, letci, itd., kako bi se istaknule nove mogu nosti u turizmu za lokalno stanovništvo, a tako er i zna aj održivog razvoja u svrhu zaštite i o uvanja prirodnih i kulturnih resursa podru ja.Organiziranje 'Mjeseca turizma', 'Tjedna turizma' i sli no, sa aktualnim temama u turizmu destinacije, gdje se mogu dodjeljivati priznanja za trud lanovima lokalne zajednice u promociji (ruralnog) turizma u svom mjestu / zajednici.

RAZINA PRIORITETA


162

16 Marketing plan

Permanentne promjene u ponašanju turista kao i op i trendovi ine marketing kao dio ukupnog turisti kog promišljanja jednom dinami nom cjelinom. Marketing namijenjen regiji Dubrova kog primorja i Stona mora prije svega biti pro-aktivan i konstantno inoviraju i da bi osigurao moderne marketinške alate i aktivnosti.

S druge strane, isto tako se i o ekuje suradnja i pomo DN županije odnosno TZ DN županije kroz preporuke novog Strateškog marketing plana Republike Hrvatske 2008-2012, kao i kroz ideje regionalnih preporuka za DN županiju iz istog plana. Dakle, ovdje se radi sa jedne strane o inicijativi koja kre e sa sub-regije Dubrova ko primorje i Ston u smislu kako lokalni turisti kidjelatnici (prvenstveno marketinški) vide razvoj marketinga na svom podru ju, dok s druge strane TZ DN županije treba omogu iti znanja, odnosno strateški marketing smjer cijele Županije kao i što se, u marketinškom smislu, misli napraviti sa sub-regijom Dubrova koprimorje i Ston.

16.1 Ciljevi

Uzevši u obzir strateške ciljeve za marketing Županije, kao i rezultate napravljenih analiza, primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa sub-regije, predlažemo sljede e marketinške ciljeve za sub-regiju Dubrova koprimorje i Ston:

Cilj 1: Pove anje utrška glavne turisti ke sezone

Visoka sezonalnost turizma sub-regije kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se još sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateški raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te injenice, važno je zapo eti promišljati na koji na in pove ati utržak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinški bolje osmisliti aktualni model prodaje.

Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme sub-regije

Standardni marketinški alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snažnu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi, fotografije, zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. Ovdje je važno da sub-regija Dubrova ko primorje i Ston dobije atraktivne moderne alate putem kojih uz manji trošak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadašnjih klijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kihmedija.

Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (nišnih) proizvoda sub-regije

Kao što je prije navedeno, sub-regija je dio "ve e" marketinške pri e kako u smislu turisti kihproizvoda tako i u smislu op eg percipiranja DN županije kao regije. U tom smislu sub-regija Dubrova ko primorje i Ston, u glavnim proizvodima prate "ve u" pri u (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo je važno kako za Županijski turizam tako i za sub-regionalni da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (ruralni turizam, školjkarstvo, vinarstvo) ali i da se po ne promišljati i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje ova sub-regija može ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele Županije.

163

16.2 Konkurentske strategije marketinga

Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam “turisti kog iskustva i doživljaja”. Uz prijevoz, turizam uklju uje i smještaj, hranu i pi e, usluge, trgovinu, zabavu, estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti, da bi na što bolji na in kontrolirao op u sliku turizma, ima za potrebu postaviti strateške smjernice (konkurentske marketinške strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doživljaja / iskustva gosta u destinaciji. Upravo zbog toga marketinška strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove.

U smislu sub-regije Dubrova ko primorje i Ston, vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlažemo sljede e konkurentske strategije marketinga:

Kontinuirano istraživanje tržišta – marketinški djelatnici turisti ke destinacije Ston i Dubrova ko primorje u suradnji sa županijskim marketingom kontinuirano istražuju trendove na tržištu kako bi se moglo promptno reagirati na promjene u okruženju. Ova aktivnost podrazumijeva suradnju op ine Ston i op ine Dubrova ko primorje u kreiranju zajedni ke marketinške konkurentske strategije.

Konzistentno upravljanje tržišnom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete (npr. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju Ston i Dubrova ko primorje, uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima, kao što je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija)

Koncentracija na klju na tržišta sa klju nim marketinškim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja

Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima (na primjer, informacije o gastronomiji destinacije Ston i Dubrova ko primorje)

Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda Županije (na primjer proizvod agroturizma Dubrova kog primorja, vinski puti Pelješca, i sli no)

Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom – marketing klubovi i seminari

Kooperativni marketing

Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar županijske marketing strukture

Kreiranje strateških partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma, turisti kih proizvoda i usluga sub-regije (zajedni ka suradnja lokalnih subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, uzgajiva a školjaka, malih poduzetnika i javnog sektora)

Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovništvom (edukacija kao što je predloženo u prethodno elaboriranim projektima)

164

16.3 Strategije izgradnje imidža i pozicioniranja

Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa sub-regije Dubrova ko primorje-Ston diferencira sub-regiju od ostalih sub-regija Županije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od pažljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije, ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i želja emitivnih tržišta. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroša a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice:

1. Direktno natjecanje sa snažnijim konkurentom – ukoliko destinacija nema snažne argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se može smatrati sekundarnom destinacijom;

2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno tržište ne prepoznaje poruku koja im se odašilje – ova situacija se naj eš e doga a sa destinacijama koje žele biti sve za svakoga;

3. Destinacija nema nikakav imidž niti identitet i/ili ima negativan imidž u

glavama potroša a / klijenata / turista te ne rezultira potražnjom – realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da može rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imidža ukoliko se strateški ne pristupi planiranju turizma.

Upravo zato se pozicioniranje sub-regije Dubrova ko primorje-Ston more zasnivati na znanju o potrebama, željama i percepcijama ciljnog tržišta zajedno sa koristima koje ova destinacija pruža. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih:

1. Što je važno ciljnom tržištu?

2. Kako ciljno tržište percipira destinaciju danas?

3. Kako ciljno tržište percipira konkurenciju?

4. Koje atribute treba Dubrova ko primorje-Ston koristiti da bi se diferenciralo kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse?

Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predložena rješenja jasno identificiraju prilike ove sub-regije da bi se kreirao jedinstveni imidž u glavama potroša a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata, ali i zadovoljava potrebe gostiju boje od drugih.

16.3.1 Korporativni identitet

a. Zaštitna marka Dubrova ko primorje - Ston

Jedinstvena zaštitna marka sub-regije predstavljala bi krovnu marku sub-regije pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tržištu. Krovna tržišna marka morala bi se sastojati od:

Loga Dubrova ko primorje-Ston Jedinstvene prodajne poruke.

b. Stvaranje sinergije sa DN županijom

Ovim programom Dubrova ko primorje-Ston bi trebalo iskoristiti snage DN županije kao jake turisti ke tržišne marke (sa Dubrovnikom kao krilaticom regije). Sub-regija bi trebala iskoristiti pozitivne stavove potroša a vezane za regiju na na in da se veže za županijsku tržišnu marku.

165

c. Zaštitne marke turisti kih proizvoda Pelješac-Ston Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer:

Dubrova ko primorje-Ston – Sunce i more Dubrova ko primorje-Ston - Gastronomija Dubrova ko primorje-Ston – Eko / ruralni turizam Dubrova ko primorje-Ston - Nautika itd.

Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda, kao na primjer:

Dubrova ko primorje-Ston – Jedrenje Dubrova ko primorje-Ston – Vinske ku eDubrova ko primorje-Ston - Biciklizam Dubrova ko primorje-Ston – Školjkarstvo Dubrova ko primorje-Ston – Povijest i kultura Dubrova ko primorje-Ston - Doga anjaDubrova ko primorje-Ston – Mari i Agrikultura

d. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruženja

Na ovaj na in regija podiže svoj imidž na turisti kom tržištu te podiže kredibilitet kod potroša a.

npr. EuroGites (europsko udruženje ruralnog turizma)

e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz sub-regiju

Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije.

f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti

Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti.npr. Mali Ston-Bistrina – zona školjaka npr. regija zale a Stona – zona agrikulture npr. regija obalnog pojasa Doli-Majane - zona plaže i vodenih aktivnosti

npr. Ston i Slano – zone urbanih cjelina (kultura i povijest)

g. Ozna avanje turisti kih informativnih centara

Pravilno ozna avanje i osmišljavanje ure enja turisti kih centara podiže kredibilitet centra, ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi.

16.3.2 Pozicioniranje

Prije detaljne razrade uporišta pozicioniranja sub-regije mora se navesti da je na razini Dubrova ko – neretvanske županije diskutirano pitanje pozicioniranje cjelokupne destinacije, pa tako i njenih sub-regija, odnosno mikrodestinacija. Ovaj proces utvr ivanja strateških uporišta pozicioniranja i samog pozicioniranja proizlazi iz rada na dokumentu Strateškog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u DN županiji. Rezultati tih radionica kako i rezultati finalnih preporuka za regiju DN županije mogu poslužiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja predmetne sub-regije Dubrova ko primorje – Ston.

Preporu eno pozicioniranje: Veli anstvena Rivijera

166




Nastavno na glavne vrijednosti i atribute Županije, sam prostor sub-regije ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog, a njih obrazlažemo kao uporišta za pozicioniranje.

Uporišta pozicioniranja

Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalaže stvaranje takve tržišne pozicije turizma sub-regije Dubrova ko primorje – Ston, a u sklopu op e turisti ke ponude Županije, koja proizlazi iz nekoliko uporišta:

Slika 16-1: Uporišta turisti kog pozicioniranja

UPORIŠTA TURISTI KOG POZICIONIRANJA DUBROVA KOG PRIMORJA I STONA

Turizam Dubrova kog

primorja i Stona

Kapitaliziranje naslje a, kulture i

t radicije

Uskla ivanje sa porastom potražnje

prirodnog i neiskvarenog

O uvanje prirodnih i kulturoloških

vrijednost i

Izgradnja "tradicionalnog imidža" sustavom doživljajai

izgradnja "modernog imidža" kvalitetom i standardima usluge

Oblikovanje tradicionalnog imidža turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doživljaja. Osobe koje odlaze na godišnji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava, a traži se sve širi raspon doživljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proširiti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Turizam sub-regije treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doživljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji.

Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doživljaja i razložiti psihološku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma sub-regije Dubrova ko primorje - Ston.

167

Glavne koristi i vrste turisti kog doživljaja

Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji op enito traže doživljaje povezane s provodom, u enjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Doživljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obi noprevladava nad svima ostalima.

SUSTAV DOŽIVLJAJA

Gost koji "upija doživljaj"

Gost koji se "utapa u doživljaju"

Akt ivan gost

Pasivan gost

ProvodU enje

uz provod

Estetika Bijeg

Doživljaji provoda: turisti su pretežito pasivni. Nastoje upiti prezentirane doživljaje pomo u svojih pet osjetila: oni žele vidjeti, uti, omirisati, okusiti i dodirnuti.

Doživljaji u enja uz provod: turisti žele biti aktivno uklju eni u predložene doživljaje. Voljni su u iti na zabavan na in.

Estetski doživljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se žele unijeti u okruženje i/ili doga aj.

Doživljaji bijega: turisti traže izrazite aktivnosti i uklju enje. Oni istinski žele postati dio doživljaja / aktivnosti.

Prirodni i umjetno stvoreni resursi sub-regije Dubrova ko primorje-Ston kao elementidiferencijacije

Sustav doživljaja predstavlja tzv. psihološku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata.

Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doživljaja ne bi mogao postojati. Resursi sub-regije su prikazani sljede im grafikonom:

168

FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA SUB-REGIJE DUBROVA KO PRIMORJE - STON

Šume

Drv

o

Div

lja

Ljek

ovito

bilje

Oranice, vinogradi, vrtovi

Rat

arsk

i pr

oizv

odi

Indu

strij

sko

bilje

Vin

oLivade, pašnjaci

Sto

ka, p

erad

Pel

arst

vo

Ljek

ovito

bilje

More

Rib

a

Ško

ljke

Objekti

Sm

ješt

aj

Izle

tišta

Zidi

ne

Crk

ve

Muz

eji

Sel

a i k

ue

Flor

a i f

auna

Umjetno stvorene atrakcijePlanine, st ijene

Dol

ine

Spilj

e

Vina

rije

Sol

ana

Turis

tiki

cen

trina

oba

li

Plaž

e

Prirodni resursi Umjetni resursi

Održiva gospodarska aktivnostkorištenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicijerevitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa

Ljek

ovito

bilje

Turizam kao rezultat istovremenog korištenja

prirodnih i umjetnih resursa

169

Pozicioniranje

Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doživljaja u turizmu sub-regije Dubrova ko primorje - Ston dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma.

Regija Dubrova ko primorje-Ston se pozicionira kao ekološka turisti ka destinacija, koja u

svojem ukupnom prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doživljaje posredstvom

poslovne strukture manjih obiteljskih i/ili "boutique" sadržaja. Unutar ruralnog prostora ove

sub-regije dosljedno se apliciraju principi revitalizacije kulturnog i etno naslije a u razvoju

smještajnih kapaciteta i turisti ke infrastrukture. Tako stvoreni turisti ki sadržaji u ruralnom

prostoru oboga uju se snažnom revitalizacijom lokalne poljoprivredne proizvodnje kao i

ruralne scenografije koja na taj na in kreira imidž podru ja.

Obalni dio prostora osim što pretpostavlja restrukturiranje i unaprje enje naslije enih

turisti kih struktura (Ston, Prapratno, Slano itd.) što se ti e novog razvoja tako er

podrazumijeva "to kasti" pristup razvoja orijentirano "boutique" odnosno individualiziranom

turisti kom tržištu koji e dolaziti u sub-regiju zahvaljuju i klju nim fascinacijama i

atributima obale.

Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalaže definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tržištu. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja, odnosno potrebe potroša a za provo enjem svog slobodnog vremena. U smislu tržišne strategije, svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i željama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma, a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.4 Strategije marketing miksa

Današnji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja, odnosno tzv. marketinški koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede imsmjernicama:

uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i željama turista;

fokusirati se na one turiste koji e radije doživjeti prirodno okruženje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude);

voditi ra una o prethodno postavljenim marketinškim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io tržišni uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge.

Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima, ali i izbjegavaju nepotrebna trošenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne traže. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore težima ukoliko se strateški ne postave od po etka. Nadalje, teže je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda Dubrova kog primorja i Stona komparativno bolja od npr. regije Dalmatinske Zagore. Dodatno, klijenti isto tako ulažu dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata.

170

Iz svega navedenoga strategija marketinškog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nihelemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju.

16.4.1 Strategija proizvoda

A. Strukturiranje itinerara

Itinerari mogu biti kompletirani sa mrežom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turoperatore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama, što raditi u podru ju Dubrova kog primorja i Stona.

a. Pješa ke ture Razgledavanje Stona i zidina Crkve Dubrova kog primorja Pješa enje po dolini Pelješca Slano i zale e

b. Autobusne ture Dubrovnik-Cavtat izlet Kor ula izlet Tura Dubrova kog primorja i zale aTura Pelješca

c. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (planinarenje, paragliding itd.) Itinerar sporta i rekreacija

d. Gastronomija Najbolji restorani Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura

B. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira

Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. Predlaže se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta unutar DN županije.

C. Kreiranje usluga prema potroša ima

Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pružanja potpunih usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodaja suvenira, prodaja turisti kih proizvoda, prodaja kuponskih vau era, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenja nice, usluge vodi a itd.)

Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pružati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska, informator upu uje pismo zahvale gostu i iskorištava mogu nostponude novih proizvoda za idu u godinu.

171

D. Marketing klubovi

Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti marketing klubova:

pomo u organizaciji sajmova organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i tour operatore odnosi sa javnoš uzajedni ko oglašavanje proizvodnja brošura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd.

E. Stvaranje marki kvalitete

Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo želju kod potroša a za konzumiranjem odre enogaproizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroša a da konzumira proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati:

po pojedinim turisti kim proizvodima po posebnim koristima koje se nude potroša imapo specijalnim atributima koje uživa proizvod.

16.4.2 Strategija komercijalizacije

A. Ciljne skupine

S obzirom da sub-regija Dubrova ko primorje-Ston nije me unarodno poznata destinacija te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potražnje, preporu a se upotreba specijalisti kih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se:

Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih interesa, prodaju doga anja itd.).

Specijalisti ke turisti ke agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom.

Bivši posjetitelji. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. nova doga anja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih itinerera itd.).

B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima

Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima DN županije pod nazivom «Kupujte DN županiju»

Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kihusluga s emitivnih tržišta i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost županije, ali i tim sub-regije u prodajnim programima stranih posrednika.

172

C. Strategija prodaje turisti kim agencijama

Stvaranje mreže klju nih agencija tako da se izabiru najvažnije agencije po pojedinim tržištima potražnje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu, obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije, postavljaju specijalna predstavljanja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali.

Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tržištima potražnje. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kihagencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ DN županije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta.

D. Strategija prodaje bivšim posjetiteljima

Organizacija baze podataka

Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno održavati, obnavljati sa novim identificiranim važnim potroša ima, te brisanjem onih koji to više nisu. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje trošak promotivnih akcija, pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu.

Identifikacija potroša kih udruženja

Ovim programom identificiramo razna udruženja, klubove i asocijacije kojih su lanoviodre ene grupe potroša a sa zajedni kim interesima. Ovim programom identificiramo klju neosobe po pojedinim udruženjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje.

Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama

Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje poštanskih troškova. S druge strane, Turisti ka zajednica daje besplatno brošure i ostali promotivni materijal.

16.4.3 Strategija komunikacije

A. «Pull» promotivne aktivnosti

Na bazi djelovanja «pull» tehnika potroša i traže destinaciju kod turisti kih agencija. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrštavaju destinaciju u svoje programe.

a. Oglašavanje

Budu i da cijela sub-regija ima relativno mali budžet za oglašavanje, sugerira se stroga koncentracija oglašava kih aktivnosti. Aktivnosti oglašavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna tržišta u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Oglašavanje se može izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama.

b. Publicitet

Publicitet bilo u novinama ili još bolje na televiziji, potroša i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako važan i zbog malih

troškova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije.

173

S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, Dubrova ko primorje-Ston mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i «push» alate te pružaju i im najnovije informacije i materijale.

c. Publikacije

Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom „ekološki orijentirane“ destinacije kojeg želimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama.

Primjeri publikacija: Imidž brošura na recikliranom papiru

Specijalne brošure po proizvodima samo u elektronskom obliku

Gastronomski vodi na najve im portalima

d. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda sub-regije.

Stimuliranje pove anje potrošnje turista (vau erima, specijalnim popustima itd.).

Sudjelovanje na turisti kim sajmovima.

Organizacija nagradnih igara na emitivnim tržištima

e. Internet stranica prema potroša ima

Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranžmana ili hotelskog smještaja preko Interneta sasvim je normalna životna injenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smještaja. Dodatno se razvijaju pod-stranice top 5 sub-regije, top 5 itinerara sub-regije itd. Prisutnost na najve im socijalnim mrežama je od najve e važnosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.).

B. «Push» promotivne aktivnosti

Cilj upotrebe “push” marketinških alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. U nastavku dajemo pregled izabranih “push” alata.

a. Internet stranica

Internet stranica koja sadrži podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima, novinarima, profesionalnim udruženjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom – filmovi, fotografije, zvukovi itd.

b. Promotivni materijaliKorporativne brošure

Specijalne brošure po proizvodima

Kalendari doga anja

Prodajni vodi i

Korporativni letci za distribuciji putem direktne pošte

Mape – biciklizam, pješa enje, kultura, op e itd.

c. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga

174

Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga.

d. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima

Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga, profesionalnih udruženja, predstavnika medija, lidera mišljenja na izabranim emitivnim tržištima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije.

e. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije, tour operatore i novinare

f. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a

Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd.) znatno podižemo kredibilitet destinacije.

g. Video materijali

Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga, novinarima, profesionalnim udruženjima i klubovima.

h. Foto arhiva

i. Suveniri

16.4.4 Tržišna strategija

Kako je cijela sub-regija Dubrova ko primorje – Ston dio sveukupne ponude DN županije, te time prati i op a tržišna kretanja, može se konstatirati da tržišna strategija Dubrova kog primorja i Stona ne odmi e previše od op e tržišne strategije DN županije.

O ekuje se i daljnja diversifikacija geografskih tržišta, ali kao i u zadnjih 5 do 6 godina glavna geo tržišta ine zemlje Zapadne Europe. Doma e tržište e i dalje imati stabilan rast u fizi kimbrojevima iako e mu se udio u ukupnoj strukturi smanjivati, te se za njega pretpostavlja da ne eprelaziti 10% ukupnog prometa. Glavne to ke geo pristupa tržištima su sljede a:

Primarna tržišta

Francuska, Velika Britanija, Njema ka, Italija i SAD – zajedno oko 40% ukupnog prometa.

Sekundarna tržišta

Slovenija, Rusija, Španjolska, Skandinavija – zajedno oko 15% ukupnog prometa.

Ostala tržišta

Sva ostala tržišta koja sa injavaju oko 25% ukupnog prometa.

175

17 Investicijska strategija

17.1 Pristup

Ovaj je projekt bazi no usmjeren na razvoj eko i ruralnog turizma u prostoru destinacije Ston i Dubrova ko primorje koji je lociran u dubrova ko-neretvanskoj županiji. Budu i je Hrvatska još uvijek u tranziciji prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, tako ova županija još uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Osim prostornih planova kao planova koji fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka, nema drugih instrumenata niti oru a za upravljanje ili poticanje turizma s podru ja lokalne ili županijske razine.

U tom kontekstu za sada ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja i to kako sa stajališta privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora, tako i sa stajališta privla enja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti županije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.

Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja:

- Nedostatak turizmu potrebne infrastrukture (lokalne ceste, vodoopskrba i odvodnja poglavito);

- Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte;

- Nedostatak lokalnih/regionalnih poduzetni kih centara za projekte održivog turizma;

- Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu;

- Neriješeno pitanje koncesija i korištenja turisti ki atraktivnog zemljišta, napose plaža i atraktivnih uvala i zaljeva;

- Nedostatak efikasnog destinacijskog menadžmenta na podru ju obuhvata osim naslije enih turisti kih ureda.

U tom kontekstu se itavo podru je županije, a time i za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetništvo u turizmu, a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Osim što turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj, on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija, a to bi u ovom slu aju trebala biti županija.

Da bi se turisti ko podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje ozbiljnije turisti ki razvilo, napose u smislu razvoja eko/ruralnog proizvoda, potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora to jest Slanog i Stona. Atraktivnost e se ovih razvojnih podru ja posebno potencirati nakon izgradnje autoputa koji povezuje Dubrovnik sa Splitom.

176

U tom kontekstu se ovaj projekt UNDP-a kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog podru ja, ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspješne prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

17.2 Sistem razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma

U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacije Ston i Dubrova ko primorje mora se u obzir uzeti šest hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora i to razli itih odnosa javnih vlasti prema turizmu te razina atraktivnosti/efikasnosti investicija u turisti ke projekte.

Slika 17-1: Opcije investicijske politike

Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008

ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA

OPCIJA 1

NEMA RAZVOJA

OPCIJA 2

PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI

TEK NAKON ŠTO SE DRŽAVNA VLAST IZJASNI

NA SPREMNOST RAZVOJA UTURIZMU

OPCIJA 3

BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOŽAJ ZBOG

MARGINALNE STOPE POVRATA NA

INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD

STRANE DRŽAVE

OPCIJA 4

PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJARAZVIJAJU PROJEKTE.

ME UTIM, POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU

SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA,

PRETJERANA IZGRADNJA, ITD.)

OPCIJA 5

SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU

NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE

BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU

OPCIJA 6

OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI, IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I

RAZVOJA

NEGATIVNO NEUTRALNO POZITIVNO

NIS

KA

VISO

KA

STO

PA P

OVR

ATA

U generalnom smislu postoje etiri razli ite, ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu:

Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.)

Kvazi-financijski poticaji (državne / regionalne garancije za komercijalne kredite, porezne olakšice za smanjenje trošak kapitala, itd.)

Fiskalni poticaji, koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata, nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu državu / regiju, u usporedbi sa ostalim državama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice

Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, po etni programi, poticaji za marketing i promociju, i sl. )

177

Ako se pažljivo razmotre sadašnji uvjeti financiranja i sustav poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima), onda se uo ava da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom državnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. Postoje odre eni poticaji iz alineje ostalih poticaja, koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstva financijske pomo i.

Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicija koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija.

Da bi zaista zaživjeli mali i srednji održivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj Županiji, biti e nužno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snažnu i konkurentsku turisti ku privredu.

Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti kojindustriji, a koja je sažeta u sljede oj tabeli:

178

Tablica 17–1: Vrste subvencija u turizmu

DIREKTNA JAVNA

INVESTICIJA

RAZVOJNE POZAJMICE

JEDNOKRATNAPOTPORA

SUBSIDIRANE KAMATE

DRŽAVNE GARANCIJE

POVOLJNE KONCESIJE

TAXHOLIDAYS

PRIJENOS GUBITAKA

UBRZANA AMORTIZACIJA

NIŽI KOMUNALNI

POREZI

NIŽI POREZ NA UVOZ

PROJEKTI REHABILITACIJE

manji hoteli u urbanim naseljima x x x x x x

veliki hotelski projekti x x x x x x x x

spa objekti x x x x x x x x x x

PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA

društveni turisti ki objekti u hotele x x x x x x x

napušteni industrijski objekti u smještajne objekte (ili mixed use) objekte x x x x x x x x

privatni rezidencijalni objekti u smještajne objekte x x x x x x x

veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura x x x x x x x x x x

GREENFIELD PROJEKTI

obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) x x x x x x x

inovativni hotelski / turisti ki koncepti x x x x x x x

veliki me unarodni hotelski brandovi x x x x x x x

marine x x x x x x x x x

inovativni turisti ki resorti x x x x x x x

probojni (breakthrough) razvojni projekti x x x x x x x x x x

infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) x x x x x x x x

EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI

smještaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi x x x x x x x

kompleksni eko / etno resorti x x x x x x x x x

PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI

programi ili inicijative samostalnog zapošljavanja x x x x x x x

edukacijski centri x x x x x x x x

programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u školu' x x

PROJEKTI VEZANI UZ ZAŠTITU OKOLIŠA x x x x x x x x x x

PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU

organizacija doga aja x x x x x x x x

o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a x x x

unapre ivanje gradskih jezgri / javnih površina / parkova itd. x x x x x x x x

Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008

FINANCIJSKE SUBVENCIJE

TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE

KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE FISKALNE SUBVENCIJE

Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno se ozna ava tip subvencije koja se može koristiti za projekte te vrste.

179

Vrste subvencija u turizmu (pojašnjenje tabele 17-1):

1. Državne financijske subvencije

Jednokratne potpore – državni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata, jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turisti ki projekti, a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao što su one u hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog po etka poslovanja. Upravo ovakva investicija može bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna državna potpora može se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljištu u zakup za koji se ne traži naknada.

Razvojne pozajmice – daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kihprojekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju, ukoliko postoje poteško e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica, državne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte, a to može biti u smislu nižih kamatnih stopa, na duži rok otplate, itd.

2. Kvazi-financijske pozajmice

Državne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kograzvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op egpokreta a razvoja njihove ekonomije, su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Države u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suo ava sa poteško ama u njegovom financiranju. U takvim slu ajevima, država daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) – državne garancije - ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor.

Nadalje, država tako er može financijski podržati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane države). Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz duži niz godina. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti, država može ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja, te na taj na in ublažava rizik povezan sa turisti kimrazvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta.

180

3. Fiskalne subvencije

Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju razvojnog procesa tako da se poboljša investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija, ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podršku investicijama op enito, odnosno na privla enje stranih investicija.

Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte, ili ih se može ograni iti na odre ene lokacije, ili odre enu vrstu razvojnog projekta.

Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kogprojekta, fiskalne subvencije se naj eš e koriste zajedno sa financijskim subvencijama.

4. Ostale subvencije

Uz investicijske subvencije, važno je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili više tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore, te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke:

Edukacija / trening

Marketing

Repatrijacija stranih prihoda

Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje)

Radne dozvole

Op i stav prema razvoju turizma

Svakako je najvažnija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. Iako se odre enim subvencijama može utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti), profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta može biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

181

17.3 Sadašnja praksa poticaja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se danas daju državne subvencije/poticaji za sljede e vrste i tipove projekata u turizmu:

MINISTARSTVO TURIZMA

Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" - Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" - Krediti za ulaganja u manje objekte za smještaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp

Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu"

Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu

Program poticanja zaštite, obnove i uklju ivanja u turizam baštine u turisti ki nerazvijenim podru jima „Baština u turizmu“

Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira „Izvorni suvenir“

Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova „Tematski putovi“

Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog tržišta

Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova

Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma

Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma

Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije"

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

razli iti projekti poticanja obrtništva i poduzetništva, kao na primjer: Zadružno poduzetništvo, Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetništvo

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva"

KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA

provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama.

SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA

CARDS program - „Razvoj ruralnog turizma u južnoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine“

AMAMO - preko mora i planina – valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda

Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) – prekograni na suradnja, pomou tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD)

IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak

Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

HAMAG, DUNEA, 2008.

182

Ako se još jednom razmotri sadašnja struktura poticaja može se zaklju iti da je unato injenicišto je ona orijentirana kapitalski to jest animiranju financiranja (subvencije), a ne poreski to jest ublažavanju procesa eksploatacije projekata (olakšice), predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa. Me utim, razvoj se eko/etno projekata odvija sporo i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma ova subregija može brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio županije može zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tržištu.

183

17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata

Tablica 17–2: Pregled investicijskih projekata

Javna PrivatnaJavno - privatna

2 - 3 g. 4 - 5 g. 6 - 7 g.

KONKURENTNOST

Specijalizacija gastronomske ponude sva podru ja

Razvoj komplementarne ponude sva podru ja

Interpretacijski centar 'Tradicija i život'raskrsnica Jadranske i Pelješke

magistrale

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja sva podru ja

Sustav malih plaža obalni dio

Revitalizacija šetnica uz more Slano, Žuljana, Mali Ston, Luka,

Projekt 'Hoteli plus' Slano, Ston, Mali Ston

Projekt kvalitete privatnog smještaja sva podru ja

Eko oznake kvalitete sva podru ja

Urbana konverzija (Ston i Slano) Ston i Slano

SMJEŠTAJ

AgroturizmiPonikve, Stara Brijesta, Topolo, Majkovi,

Ošlje, Mravinica, Lisac, itd.

Ruralne ku e za odmorStara Brijesta, Topolo, Majkovi,

Smokovljani, Viso ani, epiku e,zaseoci Žuljane

Ruralni Bed & Breakfast sva podru ja

Ruralni obiteljski hotel sva podru ja

Ruralni resort Majkovi, Putnikovi i, Dan anje

ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Površina / broj elemenata

Kušaonica vina i maslinovog ulja 5

Sustav vidikovaca 10

Koncept piknik punktova 5

Obiteljski park u prirodi 2

Avanturisti ki park 5 ha

Konji ki centar 1 ha

Pješa ke / bicklisti ke staze -

Centar brdskog biciklizma 500 m2

Centar za sportove na vodi 500 m2

Eko park 5 ha

Revitalizacija centralnog dijela Stona -

Centar 'Kamenica' 500 m2

Program zdrave hrane za potrebe tur. tržišta destinacije -

Program izrade doma eg sapuna -

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela -

EDUKACIJA I UPRAVLJANJE

Projekt edukacije u turizmu -

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva o turizmu) -

Sustav destinacijskog menadžmenta -

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom -

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo -

UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE STON / DUBROVA KO PRIMORJE

Projekt

Vremenski prioritetVrsta investicije

Podru je / potencijalna lokacija

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini, posebno iz razloga što je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadržaju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija ra unaju, a što je iskazano njihovim prostorno-planerskim dokumentima, s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu, a koje e se investicije na svoj na in odraziti na tržište i dinamiku takozvanih ‘zelenih’ projekata.

184

Što se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. ovog Izvještaja.

185

18 Zaklju ne napomene

Podru je obuhvata ovog projekta predstavlja spoj prirodnih i kulturnih atrakcija raspore enih na razmjerno nepristupa noj obali za kupanje i slikovitom brdovitom prostoru sa sustavom manjih naselja u zale u, a gdje dominiraju dva ve a urbana centra Ston i Slano.

Povijesno je ovaj prostor zbog svoje nepristupa nosti i injenice da je bio izvan klasi neturistifikacije tijekom 60-tih i 70-tih ostao izvan klju nih razvojnih procesa u regiji, a danas je depopuliran s pretežnim stara kim stanovništvom i bez ve ih internih potencijala za rast i razvoj. Uz gra evinarstvo i kamenolome te vinarstvo, školjkarstvo i naslije enu turisti kusuprastrukturu, ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i duži rok. Stara ka su doma instva uglavnom ostala vezana na svoja "ognjišta" dok je mla e generacije uglavnom apsorbiralo tržište rada Dubrovnika i okolnih turisti kih projekata. U tom smislu s izuzetkom vinarstva i školjkarstva, za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni millieu za snažan i brz uzlet ruralnog turizma, poglavito iz razloga što ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. Stoga je ovaj prostor suo en s dvojbom, a koja je detektirana tijekom razgovora s klju nim subjektima, da li ese biti u stanju razvijati organski i s glavnim osloncem na lokalne snage, ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izražene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih središta što pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije.

Ako izuzmemo požare i donekle vizualnu devastaciju prostora na lokacijama manjih turisti kihkoncentracija, stanje je okoliša još uvijek na visokoj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana. Ovaj prostor više odaje karakter napuštenog i nezbrinutog podru ja, jer ne posjeduje niti minimalno fokusirani niti integrirani turisti ki lanac vrijednosti. Izuzetak je nekoliko punktova kao što su Ston, Slano i Prapratno s njima svojstvenim iskustvenim sadržajima. U tom kontekstu i postoji klju na dilema kako i s kojim polugama (ljudskim i financijskim) na najbolji na in povezati njegove turisti ke atrakcije u jedan suvisli turisti ki lanac vrijednosti. Što se ti e atraktivnosti prostora i bogatstva njegova biodiverziteta, nema sumnje da postoji golemi potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte, no me utim valja ra unati da su osim visokih troškova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazane lokalne poduzetni ke interese, najve e ograni enje.

Što se ti e poluga za implementaciju ovog programa valja naglasiti da postoje a hrvatska struktura poticaja koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ti poticaji postoje veviše godina, a oni su uglavnom otišli u druga podru ja s lukrativnijim biznisom za malo poduzetništvo. U Hrvatskoj se dosad, gdje je god trebalo stvarati nove koncepte i modele razvoja baziranog na malim inicijativama u našim ekološki o uvanim i ruralnim prostorima, uglavnom završavalo s nekim pionirskim zahvatima koji su samo u rijetkim slu ajevima dosegli potrebnu razinu komercijalizacije i potreban povrat na ulaganja. Ovdje je pak rije o jednom integralnom programu za jedno atraktivno i potencijalno podru je, koji pak može zaživjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva prvo za uspostavljanje, a onda za upravljanje procesom izvedbe ovog programa u svojoj cjelini.

Kad je rije o dosadašnjoj praksi lokalnih razvojnih modela koji je funkcionirao unutar danog državnog sustava poticaja, s izuzetkom Istre gdje je upravlja ki mehanizam donekle funkcionirao, nigdje nije došlo do cjelovitog proboja novog turisti kog proizvoda na jedan prostor koji se temeljem toga mogao snažnije komercijalizirati. U tom smislu ovdje izloženi program razvoja eko/ruralnog turizma nije mogu bez uspostave snažne institucije koja e osim

186

posredovanja u financiranju (direktno ili indirektno) istodobno biti u stanju služiti kao potpora za istraživanje i razvoj (Research and Development) unutar ovog poslovnog sektora.

Mišljenja smo da takav oblik poticaja nije niti bi trebala biti lokalna/županijska agencija, nego poseban Razvojno/poduzetni ki centar s misijom upravljanja procesom razvoja poduzetni kihodrživih eko/ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu to jest njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora.

Idealno bi bilo da se centar locira na prostoru destinacije Ston i Dubrova ko primorje, no zbog trenutnih kapaciteta i trenutnih procesa u turizmu županije, ovaj e centar biti županijska organizacija, u svojoj prvoj fazi.

Funkcionirao bi kao Javno-Privatno partnerstvo (županija, javna poduze a, ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti).

Ovakav bi Razvojni centar za male poduzetni ke održive i eko-ruralne inicijative bio neovisan i imao bi poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr. Njegova je klju na uloga da:

• upravlja aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja ruralnog / eko turizma

• stvara pretpostavki za investiranje (financiranje) ruralnih projekata za potrebe ruralnog turizma

• selekcionira objekte (filtracija) koji e biti uklju eni u razvojni program ruralnog turizma ovog podru ja i financijski podupirani (prema detaljno donijetim kriterijima)

• pruža savjetodavne usluge na terenu

• educira lokalne poduzetnike o poslovanju u ruralnom turizmu

• rješava konkretnu problematiku

• formira timove stru njaka (arhitekti, dizajneri, pejzažist, konzervatori, etnolozi)

• stvori povezivanje s ostalim institucijama kao što je HZPSS

• bude referentni 'centar' ruralnog turizma

• formira ruralnog turizma kao posebni turisti ki proizvod destinacije / županije

• radi na marketinškim i promotivnim aktivnostima (povezivanje i komunikacija s tržištem) u suradnji s TZDNŽ

• donosi kriterije standardizacije i klasifikacije

Kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra, a što je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima ovog podru ja, mogu poslužiti nalazi turisti kih i drugih studija (npr. CARDS programa). Kona no valja naglasiti, da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima održive eko/ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu avazna ajan rast blagostanja i povrata stanovništva u ovaj kraj, nužno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

19 Provedbeni plan

Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje daje strateški okvir za razvoj i rast novog turisti kogproizvoda u podru ju koje do sada nije doživjelo zna ajan turisti ki razvoj.

Ovaj plan oslanja se na uspješne modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije, održivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Stoga je važno da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti.

U tom kontekstu, klju ni projekti predloženi u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije Ston i Dubrova ko primorje predstavljaju se u okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:

PROJEKTI KONKURENTNOSTI

PROJEKT NOSITELJI PRIORITET

VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Specijalizacija gastronomske ponude Mali poduzetnici uz podršku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i županijske TZ, Županija)

Visok

Razvoj komplementarne ponude Mali poduzetnici uz podršku i poticaje na državnoj I županijskoj razini Visok

Interpretacijski centar ‘Solana Ston’ Privatna inicijativa uz podršku i poticaje javnog sektora Srednji

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Lokalne i županijska TZ, lokalna samouprava Visok

Sustav malih plaža Privatne inicijative uz podršku javnog sektora Srednji

Revitalizacija šetnica uz more Lokalna samouprava Visok

Projekt 'Hoteli plus' Privatne inicijative Visok

Eko oznake kvalitete Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije, uz podršku lokalne samouprave i TZ-a)

Srednji

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Vrlo visok

Urbana konverzija (Ston i Slano) Lokalna samouprava uz podršku županije Visok

PROJEKTI SMJEŠTAJNIH KAPACITETA


VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Agroturizam Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Ruralna ku a za odmor Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Ruralni 'bed & breakfast' Lokalni mali poduzetnici Visok

Ruralni obiteljski hotel Lokalni mali poduzetnici Srednji

Ruralni resort Lokalni mali poduzetnici Visok

PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE


VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Kušaonice vina i maslinovog ulja Lokalni mali poduzetnici Vrlo visok

Sustav vidikovaca Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok

Koncept piknik punktova Privatne inicijative uz podršku lokalne samouprave i županije Visok

Obiteljski park u prirodi Privatna inicijativa Visok

Avanturisti ki park Privatna inicijativa Srednji

Konji ki centar Privatna inicijativa Visok

Koncept pješa kih, planinarskih i biciklisti kih staza

Lokalne TZ i TZ županije uz podršku županije i lokalne samouprave Visok

Centar brdskog biciklizma Privatna inicijativa Srednji

Centar za sportove na vodi Privatna inicijativa Visok

Eko park Privatna inicijativa Srednji

Revitalizacija centralnog dijela Stona Lokalna samouprava, županija, TZ Visok

Centar 'Kamenica' Javno-privatna inicijativa (poduzetništvo, lokalna samouprava) Visok

Program zdrave hrane Lokalno malo poduzetništvo uz podršku javnog sektora Visok

Program izrade doma eg sapuna Lokalno malo poduzetništvo Srednji

Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela

Lokalne privatne inicijative Srednji

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA


VREMENSKIOKVIR

1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok

TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovništva u turizmu)

Javni sektor (lokalne i županijske TZ, županija) Visok

Sustav destinacijskog menadžmenta Javno-privatna inicijativa Vrlo visok

Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Županija, TZ županije Vrlo visok

Edukativni centar za održivi razvoj i zeleno poduzetništvo

Javno-privatna inicijativa Visok

192

20 Popis korištenih izvora

Državni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNIŠTVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNIŠTVA 2003.GODINE, Zagreb, 2001.

Državni zavod za statistiku RH, STATISTI KI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008.

Državni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007.,Zagreb, 2008.

Državni zavod za zaštitu prirode, NACIONALNA EKOLOŠKA MREŽA CRO-NEN , Zagreb, 2008.

Agencija za zaštitu okoliša; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001.

Dubrova ko-neretvanska županija, PROSTORNI PLAN DUBROVA KO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Dubrova ko-neretvanske županije 6/2003.Dubrovnik, 2003.

Dubrova ko-neretvanska županija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVA KO – NERETVANSKE ŽUPANIJE, Službeni glasnik Dubrova ko – neretvanske županije 3/06), Dubrovnik, 2006.

Dubrova ko-neretvanska županija, REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM DUBROVA KO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, Dubrovnik, 2007.

Op ina Dubrova ko primorje, PROSTORNI PLAN URE ENJA OP INE DUBROVA KO PRIMORJE, Službeni glasnik Dubrova ko – neretvanske županije, Dubrovnik, 2007.

Op ina Dubrova ko primorje, PROJEKT RAZVOJA TURIZMA U OP INI DUBROVA KO PRIMORJE, Slano, 2008.

Op ina Ston; PROSTORNI PLAN URE ENJA OP INE STON – PRIJEDLOG, Op ina Ston, Ston, 2005.

Op ina Ston; ZAHTJEV ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA DUBROVA KO – NERETVANSKE ŽUPANIJE, Ston, 2008.

Regionalna razvojna agencija Dubrova ko-neretvanske županije, KONCEPT RAZVOJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA S NAGLASKOM NA TURIZAM U _ DUBROVA KO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, Dubrovnik,

Hrvatska gospodarska komora, POPIS REGISTRIRANIH TURISTI KIH SELJA KIH DOMA INSTAVA ISTARSKA ŽUPANIJA, 2007., http://www.hrvatski-farmer.hr

Hrvatska gospodarska komora, POPIS REGISTRIRANIH TURISTI KIH SELJA KIH DOMA INSTAVA DUBROVA KO-NERETVANSKA ŽUPANIJA, 2007., http://www.hrvatski-farmer.hr

Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR, Wellington, 1997

Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008.

Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008.

193

GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb, 2008.

Institut za turizam, STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ – TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008.

FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja, OCJENA KAKVO E MORA NA PLAŽAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI, 2007.

Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

Turisti ka zajednica op ine Konavle,http://www.tzcavtat-konavle.hr/

Turisti ka statistika Lleida, OBSERVATORI DE TURISME, TURISME DE LLEIDA, 2008.

Turisti ka informativna stranica Lleide, www.lleidatur.com

Turisti ka informativna stranica regije Vara, www.tourismevar.com

Regija Var, www.var.fr;

Turisti ka informativna stranica Provanse, www.visitprovence.com; www.tourisme.gouv.fr

Regija Umbrija, DIREZIONE REGIONALE SVILUPPO ECONOMICO ATTIVITA PRODUTIVE "DOCUMENTO ANNUALE DI INDIRIZZIO 2007”, 2008.

Regija Umbrija, www.regioneumbria.eu

Ruralni turizam Umbrije, www.agrituristumbria.com

Rural Tourism International Training Network, http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603

Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural

Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm

Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/

Tourism Council Western Australia, www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html

Forestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=51

Canadian Tourism Human Resource Council, EMERIT, www.emerit.ca/eng/index.aspx

Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp

Belize Tourism Board, http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-awareness-activities.html

Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596

AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm

194

Carnegie UK Trust Rural Programme, http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_organisation

World Tourism Organization, www.world-tourism.org

International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/

195

21 Sadržaj priloga

4 Situacijska analiza 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja 1

Tablice

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta 2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 2001. 1

4.2 Socio – ekonomski faktori 2

Tablice

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika 3

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva 3

Tablica 4–5: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura 4

Tablica 4–6: Ku anstva 4

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti 5

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici 6

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrova ko primorje 6

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston 7

Tablica 4–11: Stanovi 8

Tablica 4–12: Dubrova ko primorje – struktura prihoda 9

Tablica 4–13: Ston – struktura prihoda: 9

Kartogrami

Kartogram 4-2: Naseljenost 5

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici 7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja 10

Tablice

Tablica 4–14: Površina podru ja 13

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja 13

Tablica 4–16: Planirani turisti ki kapaciteti 15

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turisti kih zona 16

Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost 17

Tablica 4–19: Dubrova ko primorje - Kulturna baština - zašti eno i evidentirano 22

Tablica 4–20: Dubrova ko primorje - Zašti ena kulturna baština 23

196

Tablica 4–21: Ston – zašti ena kulturna baština 25

Kartogrami

Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije 10

Kartogram 4-5: PPUO Dubrova ko primorje 11

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina 12

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina 14

Kartogram 4-8: Planirani turisti ki kapaciteti 15

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turisti kih zona 16

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije 17

Kartogram 4-11: Cestovni promet 18

Kartogram 4-12: Elektroopskrba 18

Kartogram 4-13: Vodoopskrba 18

Kartogram 4-14: Prirodna baština 19

Kartogram 4-15: Dubrova ko primorje - Kulturna baština 22

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština 27

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš 28

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu 28

Kartogram 4-17: Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš 29

Kartogram 4-18: Zaštita –isto ni dio op ine Ston 29

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio op ine Ston 31

8 SWOT analiza 32

Tablice

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog

profila podru ja 32

Tablica 8–2 B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 33

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 34

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije 35

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 36

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 37

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja 38

Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 39

Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata 40

197

Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruženja 41

Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 42

E. Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 43

Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okoliša 44

Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije 45

10 Analiza oglednih primjera u praksi 46

Tablice

Tablica 10–1: Umbria 46

Tablica 10–2: Lleida 51

Tablica 10–3: Provansa 55

198

“Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije Ston i Dubrova ko primorje”

Kona ni izvještaj - PRILOZI

ii

iii

Sadržaj:

4 Situacijska analiza 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja 1

Tablice

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta 2

Kartogrami

Kartogram 4 1: Pokrov zemljišta 2001. 1

4.2 Socio – ekonomski faktori 2

Tablice

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci 2

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika 3

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva 3

Tablica 4–5: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura 4

Tablica 4–6: Ku anstva 4

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti 5

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici 6

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrova ko primorje 6

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston 7

Tablica 4–11: Stanovi 8

Tablica 4–12: Dubrova ko primorje – struktura prihoda 9

Tablica 4–13: Ston – struktura prihoda: 9

Kartogrami

Kartogram 4-2: Naseljenost 5

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici 7

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja 10

Tablice

Tablica 4–14: Površina podru ja 13

Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja 13

Tablica 4–16: Planirani turisti ki kapaciteti 15

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turisti kih zona 16

iv

Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost 17

Tablica 4–19: Dubrova ko primorje - Kulturna baština - zašti eno i evidentirano 22

Tablica 4–20: Dubrova ko primorje - Zašti ena kulturna baština 23

Tablica 4–21: Ston – zašti ena kulturna baština 25

Kartogrami

Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije 10

Kartogram 4-5: PPUO Dubrova ko primorje 11

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina 12

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina 14

Kartogram 4-8: Planirani turisti ki kapaciteti 15

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turisti kih zona 16

Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije 17

Kartogram 4-11: Cestovni promet 18

Kartogram 4-12: Elektroopskrba 18

Kartogram 4-13: Vodoopskrba 18

Kartogram 4-14: Prirodna baština 19

Kartogram 4-15: Dubrova ko primorje - Kulturna baština 22

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština 27

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš 28

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu 28

Kartogram 4-17: Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš 29

Kartogram 4-18: Zaštita –isto ni dio op ine Ston 29

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio op ine Ston 31

8 SWOT analiza 32

Tablice

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog

profila podru ja 32

Tablica 8–2 B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije 33

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga 34

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije 35

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga 36

v

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva 37

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja 38

Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije 39

Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata 40

Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruženja 41

Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja 42

E. Tablica 8–12: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja 43

Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okoliša 44

Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije 45

10 Analiza oglednih primjera u praksi 46

Tablice

Tablica 10–1: Umbria 46

Tablica 10–2: Lleida 51

Tablica 10–3: Provansa 55

vi

1

4 Situacijska analiza

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja

Kartogram 4-1: Pokrov zemljišta 2001.

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover

2

Tablica 4–1: Pokrov zemljišta

Naziv razreda Kod Površina km2 Umjetne (izgra ene) površine 112 1,26 0,34%Vinogradi 221 0,78 0,21%Maslinici 223 2,89 0,79%Pašnjaci 231 52,94 14,45%Mozaik uzgojnih parcela 242 8,75 2,39%Pretežno poljoprivredno i prirodni pokrov

243 43,11 11,77%

Bjelogori na šuma 311 44,20 12,06%Crnogori na šuma 312 4,13 1,13%Miješana šuma 313 28,00 7,64%Prirodni travnjaci 321 14,57 3,98%Makija i garig 323 96,01 26,21%Prijelazna šumska podru ja 324 52,80 14,41%Oskudni biljni pokrov 333 15,03 4,10%Opožarena podru ja 334 1,41 0,38%Solana 422 0,47 0,13%UKUPNO 366,34 100,00%

Izvor: Agencija za zaštitu okoliša; Corine Land Cover

Najmanja kartirana homogena jedinica ima površinu 25 ha.

4.2 Socio – ekonomski faktori

Tablica 4–2: Stanovništvo – osnovni podaci

Podru je Dubrova koprimorje

Ston UKUPNO

Stanovnika 2001. Broj 2.216 2.605 4.821

Naselja Broj 20 19 39

Broj 1.101 950 2.051 Aktivno stanovništvo

% 49,7% 36,5% 42,5%

Zaposleni Broj 258 462 720

1948. 4.554 3.954 8.508 Kretanje broja stanovnika

1991 2.378 2.802 5.180

Broj 741 771 1.512 Stanovnici 60 i više godina

% 33,4% 29,6% 31,4%

Planirani broj stanovnika 2015. Broj 2.200 2.500 4.700

Planirani broj stanovnika 2015. - Imigracija

Broj 2.500 3.000 5.500

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

3

Tablica 4–3: Kretanje broja stanovnika

Kretanje broja stanovnika

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

Dubrova ko primorje 4.554 4.571 4.259 3.561 2.823 2.378 2.216 2.200

Ston 3.954 3.975 3.719 3.315 2.819 2.802 2.605 2.500

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2015.

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; ostala izdanja

Tablica 4–4: Starosna struktura stanovništva

Dubrova ko primorje - zale eDobno spolna piramida

-15% -10% -5% 0% 5% 10% 15%

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

80-84

90-94

Star

ost -

god

ina

U eš e

M Ž

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.

Ston - unutrašnjostDobno spolna piramida

-15% -10% -5% 0% 5% 10% 15%

0-4

10-14

20-24

30-34

40-44

50-54

60-64

70-74

80-84

90-94

Star

ost -

god

ina

U eš e

M Ž

4

Tablica 4–5: Poljoprivredna ku anstva – starosna struktura

lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navršenim godinama starosti

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

godine starosti

Dubrova ko primorje 19% 8% 10% 14% 13% 33%

DNŽ 28% 11% 12% 15% 12% 21%

Ston 28% 8% 12% 14% 12% 26%

do 25 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64 preko 64

Izvor: DZS.; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 4–6: Ku anstva

Podru je Dubrova ko

primorjeSton UKUPNO

Ukupno ku anstava broj 763 862 1.625

Poljoprivredna ku anstva broj 485 478 963

broj 627 588 1.215 lanovi polj. ku anstava s više od 54 god. % 46,0% 38,0% 42,3%

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001.; Popis poljoprivrede 2003.

lanovi prema starosti (podaci za prvih 8 lanova) Brojku an.

Brojlanova do 25 25 - 34 35 - 44 45 - 54 55 - 64 < 64

Dubrova ko-neretvanska županija

9.723 34.158 9.586 3.735 4.254 5.088 4.039 7.132

Dubrova ko primorje

485 1.346 262 109 139 188 178 449

Ston 478 1.547 436 122 188 210 188 400

5

Tablica 4–7: Stanovništvo prema aktivnosti

Aktivno stanovništvo Ukupno stanovništvo

svega obavlja zanimanje

Osobe s osobnim prihodom

Uzdržavanostanovništvo

Dubrova koprimorje

2.216 1.101 953 531 584

Ston 2.605 950 710 727 928

Ukupno 4.821 2.051 1.663 1.258 1.512


Kartogram 4-2: Naseljenost


STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

Dubrova ko primorje 49,7% 24,0% 26,4%

Ston 36,5% 27,9% 35,6%

Aktivno stanovništvoOsobe s osobnim

prihodomUzdržavano

stanovništvo

6

Tablica 4–8: Stalni i povremeni stanovnici

Povremeni stanovnici Op ina Naselje Stalni stanovnici2001. Stanovi za

odmor2001.

Turisti kikreveti2007.

Ukupnoprisutno

Slano 552 144 1.295 1.991

Ostala naselja 1.664 300 91 2.055DUBROVA KOPRIMORJE

Ukupno 2.216 444 1.386 4.046

Ston 528 112 1.703 2.343

Ostala naselja 2.077 1.180 806 4.063STON

Ukupno 2.605 1.292 2.509 6.406

SVEUKUPNO 4.821 1.736 3.895 10.452

Tablica 4–9: Stalni i povremeni stanovnici – Dubrova ko primorje

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

Povremeni stanovnici

Op ina Naselje Stalnistanovnici2001.

Stanovi za odmor


Ukupno

Slano 552 144 1.295 1.991Bani i 143 52 75 270

epiku e 95 0 0 95Doli 207 88 16 311Imotica 85 4 0 89Kru ica 34 8 0 42Lisac 34 0 0 34Majkovi 218 88 0 306Mravnica 45 0 0 45Ošlje 96 24 0 120Podgora 33 0 0 33Podimo 44 8 0 52Smokovljani 101 4 0 105Stupa 73 4 0 77Štedrica 61 8 0 69To ionik 26 0 0 26Topolo 152 8 0 160Trnova 45 0 0 45Trnovica 37 0 0 37Viso ani 135 4 0 139Ostala naselja 1.664 300 91 2.055

DUBROVA KOPRIMORJE

Ukupno D. Primorje 2.216 444 1.386 4.046

7

Tablica 4–10: Stalni i povremeni stanovnici – Ston

Povremeni stanovnici

Op ina Naselje Stalnistanovnici2001.

Stanovi za odmor


Ukupno

Ston 528 112 1.703 2.343Boljenovi i 94 0 0 94Brijesta 78 40 30 148Broce 100 156 0 256

esvinica 85 4 0 89Dan anje 31 0 0 31Duba Stonska 40 136 0 176Dubrava 145 12 0 157Hodilje 214 216 30 460Luka 161 56 0 217Mali Ston 165 124 50 339Metohija 168 8 0 176Putnikovi 105 56 0 161Sparagovi i 136 0 0 136Tomislavovac 112 24 0 136Zabr e 67 0 0 67Zamaslina 79 16 0 95Zaton Doli 79 16 0 95Žuljana 218 316 696 1.230Ostala naselja 2.077 1.180 806 4.063

STON

Ukupno op ina Ston 2.605 1.292 2.509 6.406

SVEUKUPNO 4.821 1.736 3.895 10.452

Izvor: DZS; Popis stanovništva 2001., Turizam 2007.

Kartogram 4-3: Stalni i povremeni stanovnici


8

Stanovi

Tablica 4–11: Stanovi

Podru je Dubrova koprimorje

Ston UKUPNO

broj 1.000 1.472 2.472Ukupno stanova

m2 74.557 110.196 184.753

broj 873 1.082 1.955Ukupno stanova za stalno stanovanje

m2 66.155 84.391 150.546

broj 708 822 1.530Stalno nastanjenih

m2 55.592 68.596 124.188

broj 165 260 425Privremeno nenastanjenih i napuštenih

m2 7.563 15.795 23.358

broj 111 323 434Stanovi za odmor

m2 7.493 21.501 28.994

broj 16 67 83Gospodarsko korištenje

m2 909 4.304 5.213


9

Tablica 4–12: Dubrova ko primorje – struktura prihoda

Tablica 4–13 Ston – struktura prihoda:

Izvor: FINA, 2008

Dubrova ko primorje - struktura prihoda

prema djelatnostima u 2007

Prijevoz, skladištenje i

veze3%

Trgovina14%

Hoteli i restorani

46%

Ostale djelatnosti

6%

Gra evinar-stvo5%


26%

Izvor: FINA, 2008

Ston - struktura prihoda prema djelatnostima

u 2007


20%

Poljoprivredalov,

šumarstvo10%

Ostaledjelatnosti

18%

Hoteli i restorani

25%

Gra evinar-stvo18%

Trgovina9%

10

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja

Kartogram 4-4: Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije

Izvor: Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije

11

Kartogram 4-5: PPUO Dubrova ko primorje

Izvor: PPUO Dubrova ko primorje

12

Kartogram 4-6: PPUO Ston – Namjena površina

Izvor: PPUO Ston

13

Namjena površina

Tablica 4–14: Površina podru ja

STON DUBROVA KOPRIMORJE

UKUPNOPodru je

km2 km2 km2 % površine

UKUPNO OP INA 359,1 230,1 589,2 100%

OZEMLJE 172,9 197,1 370,1 63%

MORE 186,2 33,0 219,1 37%


Tablica 4–15: Iskaz prostornih pokazatelja

STON DUBROVA KOPRIMORJE

UKUPNO ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA

Ukupno ha Ukupno ha Ukupno ha

Gra evinska podru ja naselja 215,3 337,9 553,3 1,5%

Gra evinska podru ja van naselja 57,3 343,8 401,1 1,1%

Poljoprivredne površine 2.003,0 1.267,0 3.270,0 8,8%

Šumske površine 1.988,5 1.860,0 3.848,5 10,4%

Ostale poljop. i šumske površine 12.126,5 15.170,5 27.297,0 73,8%

Ostale površine 903,5 731,8 1.635,3 4,4%

UKUPNO OZEMLJE 17.294,2 19.711,0 37.005,2 100,0%


14

Kartogram 4-7: Planirana namjena površina


15

Tablica 4–16: Planirani turisti ki kapaciteti

Op ina Naselje Lokacija Vrsta ha kreveta

Bani i Rat T1 i T2

27,0 2.200 Planirano

Osmine Hotel Osmine T1 11,0 900 Postoje e

PodimoUvalaSmokvina

T3 4,0 300 Postoje e

Bani i Budima T1 i T2

21,0 1.700 Planirano

Topolo Planikovac T2 5,0 400 Planirano

Dubrova koPrimorje

UKUPNO 5.500 Prapratno T2 15,0 1.000 Planirano

MetohijaPrapratno T3 20,0 1.600 Planirano

Dubrava Sutvid T3 3,0 300 Planirano Ston

UKUPNO 2.900 SVEUKUPNO 8.400


Kartogram 4-8: Planirani turisti ki kapaciteti


16

Tablica 4–17: Prijedlog izmjene i dopune turisti kih zona

Op ina Naselje Lokacija Vrsta Broj

kreveta

Bani i Rat T1 i T2 1.500 Planirano

Osmine Hotel Osmine T1 900 Postoje e

Podimo Uvala Smokvina T3 300 Postoje e

Budima Budima T1 i T2 1.000 Planirano

Doli Sestrice T1 i T2 1.500 Planirano

Alternativno GOLF T1 300 Planirano

Dubrova koPrimorje

UKUPNO 5.500

Prapratno U uvali T3 500 Postoje e

Prapratno Izvan uvale T2 300 Planirano

Smokvina uvala V. Priježba T2 500 Planirano

Konštari uvala Provaljena T1 400 Planirano

Brijesta Lijeva obala T2 200 Planirano

Dubrava Luka Sutvid T3 300 Postoje e

Ston

UKUPNO 2.200

SVEUKUPNO 7.700

Kartogram 4-9: Prijedlog izmjene i dopune turisti kih zona

Izvor: Programi razvoja turizma op ina Dubrova ko primorje i Ston, 2008.

17

Tablica 4–18: Privatno poljoprivredno zemljište - korištenost

Poljoprivredno zemljište - ha PovršinaOp ina

Ukupno Korišteno Neobra eno ha / ku anstvu

Dubrova ko primorje 717,6 285,0 39,7% 432,6 60,3% 1,48

Ston 699,6 437,2 62,5% 262,4 37,5% 1,46


Kartogram 4-10: Privatno poljoprivredno zemljište - Kategorije

POVRŠINA KORIŠTENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA(1. lipnja 2003.)

0

50

100

150

200

250

Kor

ište

no p

oljo

priv

redn

oze

mlji

šte

u he

ktar

ima

Dubrova ko primorje 23,4 6,5 20,0 124,5 79,8 30,7

Ston 28,9 6,0 17,2 15,9 136,2 233,1

Oranice, vrtovi

Povrtnjaci Livade Pašnjaci Vo njaci Vinogradi


18

Kartogram 4-11: Cestovni promet

Kartogram 4-12: Elektroopskrba

Kartogram 4-13: Vodoopskrba


19

Kartogram 4-14: Prirodna baština


Pojedini dijelovi zašti enih prostora su zna ajno ili djelomi no devastirani prvenstveno neadekvatnom izgradnjom.

4.3.1.1


Kartogram 4-15: Zašti ena prirodna baština

20

Temeljem Zakona o zaštiti prirode zašti eni su dijelovi prirode:

Malostonski zaljev (Strogi rezervat)

Malostonski zaljev zbog svog geografskog položaja, u odnosu na pu inski dio južnog Jadrana, prostrane srednjodalmatinske kanale, vode rijeke Neretve i klimatske uvjete, ima specifi ne ekološke zna ajke, što mu daje iznimnu vrijednost u Jadranskom i Sredozemnom moru.

Uvala Prapratno (zašti eni krajolik)

Duboka, dobro zaklonjena uvala oko 3 km jugozapadno od Stona s plažom (žalo s pijeskom). Jugoisto na i jugozapadna strma strana uvale bila je obrasla šumskim pokrovom (razvijena makija s alepskim borom). Na rtovima su slikovite vapnena kestijene. U pozadini plaže se nalazi prostrani maslinik i vinogradi.

Uvala Vu ina (zašti eni krajolik)

Slikovita uvala ini cjelinu s oto i em Kosma em. Izgra ena od krednih vapnenaca i dolomita. Na južnim obroncima uvale prema rtu Lenga se nalazi šuma alepskog bora uz koju je mjestimice razvijena i makija. Na sjevernom rtu prema uvali Mala Vu ina i uvali Žuljana se isti u uz samu obalu geomorfološki interesantni oblici stijena i kamenja. Veliku vrijednost uvale predstavljaju dvije pješ ane plaže. Na platou se nalaze poljoprivredne kulture (vinogradi i maslinici).

Evidentirani dijelovi prirode za stavljanje pod posebnu zaštitu:

Stonski kanal (osobito vrijedan predjel-prirodni krajobraz)

Potrebno je ostaviti prirodnu obalnu liniju, isklju iti izgradnju na ulaznim rtovima u kanal, korigirati postoje a gra evinska podru ja i održavati površine pod šumskim pokrovom.

Lokve kod Majkova ( herpetološki posebni rezervat)

Oleandri kod Slanog (posebni stanišni rezervat samoniklog Oleandra)

Ekološka mreža:

Malostonski zaljev (HR4000015)

Rezervat u moru, životne zajednice podmorja, velike plitke uvale; mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

Stonski kanal (HR3000163)

Velika plitka uvala

Gornji Majkovi – lokve (HR2000947)

rije na kornja a

Slano – oleandri (HR2000950)

Sastojine oleandra

Uvala Slano (HR3000165)

Naselja posidonije, velike plitke uvale

21

Mljetski kanal (HR3000426)

dobri dupin

Pelješac (HR1000036)

sredozemni galeb, leganj, jarebica kamenjarka, ušara, zmijar, sivi sokol, volji maslinar, eja strnjarica

Solana Ston (HR3000167)

ptice mo varice, obrvan

Lokva u selu Podimo (HR2000552)

rije na kornja a

Kanali - Stonsko polje (HR2000556, HR2000557)

rije na kornja a

Ekološki koridori (migracijski putovi)

Koridor za morske kornja e (HR2001136)

22

Kartogram 4-15: Dubrova ko primorje - Kulturna baština


Tablica 4–19: Dubrova ko primorje - Kulturna baština - zašti eno i evidentirano

CJELINE

Poluurbana i ruralne cjeline 19

KOMPLEKS

Stambeno gospodarski sklop u naselju 27

POJEDINA NI OBJEKTI – PROFANE GRA EVINE

Civilne gra evine 29

Obrambene gra evine 1

Gospodarske gra evine 17

POJEDINA NI OBJEKTI – SAKRALNI

Crkve i kapele 55

ARHEOLOŠKE ZONE

Kopnene 76

ETNOLOŠKE ZONE 1

POSEBNE ZONE 1

KRAJOBRAZI 1

UKUPNO 227

23

Tablica 4–20: Dubrova ko primorje - Zašti ena kulturna baština

POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE

SEOSKA NASELJA

2 Lisac Kotezi PZ R

3 Bani i Bani i, Gornje Selo PZ R

4 Slano Sla enovi i PZ R

POVIJESNI SKLOPOVI I GRA EVINE

GRADITELJSKI SKLOPOVI

1 Doli Gospodarski kompleks Mili -Ljuban Z R

2 Slano Stambeno-gospodarski kompleks Kneži Z R

3 Topolo Stambeno - gospodarski kompleks Butigan -Božinovi PZ R

4 Topolo Stambeno - gospodarski kompleks Konsuo PZ R

5 Ošlje Stambeno-gospodarski kompleks Šotri , zaselak Živanovi PZ R

6 Smokovljani Stambeno-gospodarski kompleks Vlahovi PZ R

7 epiku e Stambeno-gospodarski kompleks Kula Andrijaševi , ukove ljuti

PZ R

8 epiku e Stambeno gospodarski kompleks Kula Pasari -Kriste PZ R

9 epiku e Stambeno - gospodarski kompleks Goga, zaselak Radni i PZ R

10 Lisac Stambeno gospodarski kompleks Karli -Raba ija PZ R

11 Mravinca Ruralni kompleks Mozara PZ R

12 Bani i Stambeno-gospodarski kompleks Kola PZ R

13 Slano Stambeno-gospodarski kompleks Jerkovi , Mrnar PZ R

CIVILNE GRA EVINE

1 Slano Knežev dvor Z R

2 Slano Ljetnikovac Ohmu evi Z R

3 Slano Goti ka ku a, Banja Z R

4 Imotica Grani nik PZ R

5 Smokovljani Stambeni objekt Mor in, zaselak Dolina PZ R

6 Trnovica Komin Grošeta PZ R

GOSPODARSKE GRA EVINE

1 Trnovica Seoska lokva - pojilište Z R

2 Topolo Gospodarski kompleks pojata s gumnom PZ R

3 Topolo Gospodarski kompleks Konsuo PZ R

4 Viso ani Kompleks gospodarskih objekata PZ R

5 Viso ani Kompleks gospodarskih objekata (pojata s gumnima) PZ R

24

6 epiku e Kompleks gospodarskih zgrada Hrdalo, zaselak Radini i PZ R

SAKRALNE GRA EVINE

CRKVE I KAPELE

1 epiku e Crkva Sv. Martina s grobljem Z R

2 epiku e Crkva Sv. Roko Z R

3 Ošlje Crkva Sv Nikole Z R

4 Ošlje Crkva sv. Petra i Pavla s grobljem Z R

5 Podimo Crkva Sv. Ane Z R

6 Slano Crkva Sv. Roka, Grguri i Z R

7 Topolo Crkva Sv. Stjepana Z R

8 Trnova Crkva Sv.Ivana Krstitelja Z R

9 Trnovica Crkva Sv. Ivana s grobljem i ste cima Z R

10 Trnovica Crkva Sv. Nikole Z R

11 Slano Crkva Sv. Petra, Banja Z R

12 Imotica Crkva Sv. Ane s grobljem PZ R

13 Imotica Crkva Sv. Mihajla sa ste cima PZ R

14 Štedrica Crkva Sv. Trojstva s grobljem PZ R

15 Topolo Crkva Sv. Luje (Luke) sa ste cima PZ R

16 Topolo Crkva Male Gospe sa ste cima PZ R

17 Stupa Crkva Gospe od Rozarija i ste ci PZ R

18 Smokovljani Župna crkva Sv. Vida i Modesta PZ R

19 Viso ani Crkva Sv Ivana Krstitelja PZ R

20 To ionik Crkva Sv Kuzme i Damjana PZ R

21 epiku e Ostaci crkve Sv. Ilije,brdo Libobuje PZ R

22 Lisac Gospa od Rozarija i Svi Sveti PZ R

23 Doli Crkva Velike Gospe PZ R

24 Mravinca Crkva Male Gospe s grobljem PZ R

25 Bani i Crkva Sv Marije Magdalene PZ R

26 Slano Župna crkva Sv. Vlaha sa župnim dvorom PZ R

27 Slano Franjeva ki samostan Sv. Jeronima PZ R

28 Slano Crkva Sv Ivana na moru, Sla enovi i PZ R

29 Slano Ostaci crkve Sv. Petra i Pavla, Banja PZ R

30 Slano Crkva Navještenja, Banja PZ R

31 Majkovi Crkva Sv. Trojstva i ste ci, Majkovi Gornji PZ R

32 Majkovi Crkva Sv. Petra s grobljem, Grbljava, Majkovi Donji PZ R

25

33 Majkovi Crkva Sv Frana, Majkovi Donji PZ R

34 Majkovi Crkva Sv Stjepana, Gornji Majkovi PZ R

ARHEOLOŠKA PODRU JA I POJEDINA NI KOPNENI LOKALITETI

1 Smokovljani Nekropola ste aka "Vlaško groblje" Z R

2 Stupa Nekropola ste aka u uvali Bistrina PZ R

3 Ošlje Rotonda - ostaci predromani ke crkve PZ R

4 epiku e Nekropola ste aka uz crkvu Sv. Martina /romani ko - goti ki lokalitet/

PZ R

5 epiku e Nekropola ste aka "Novakovo groblje” PZ R


Tablica 4–21: Ston – zašti ena kulturna baština

1.1. Cjeline gradskog obilježja status zaštite

planirani status zaštite

1.1.1. Ston – urbana cjelina Z Z

1.1.2. Mali Ston – urbana cjelina Z Z

2. Gra evina ili njezini dijelovi, te gra evina s okolišem

2.1. Sakralne gra evine

2.1.1. Ston – samostan i crkva sv. Nikole Z Z

2.1.2. Ston – crkva sv. Vlaha P Z

2.1.3. Ston – crkva sv. Liberana P Z

2.1.4. Ston – crkva sv. Ivana Z Z

2.1.5 Ston – crkva sv. Petra Z Z

2.1.6. Ston – crkva sv. Martina Z Z

2.1.7. Ston – crkva sv. Mandaljene Z Z

2.1.8. Ston - crkva sv. Stjepana Z Z

2.1.9. Ston – crkva Gospe od Lužina Z Z

2.1.10. Ston – crkva sv. Sr a Z Z

2.1.11. Ston – crkva sv. Mihajla P Z

2.1.12. Ston – crkva sv. Trojice P Z

2.1.13. Ston – crkva Navještenja P Z

2.1.14. Ston – crkva sv. Andrije P Z

2.1.15. Ston – crkva sv. Matije P Z

26

2.1.16. Ston – samostan i crkva sv. Kuzme i Damjana P Z

2.1.17. Ston – crkva Gospe od Zamirja P Z

2.1.20. Broce – kompleks dominikanskog samostana P Z

2.1.21. Broce – crkva Svih Svetih P Z

2.1.22. Broce, Hrasno – crkva sv. Tome P Z

2.1.23. Broce, Jelinjak – crkva sv. Ivana P Z

2.1.24. Broce, Kobaš – crkva sv. Antuna P Z

2.1.26. esvinica – crkva sv. Nikole P Z

2.1.28. Duba Stonska – crkva sv. Nikole P Z

2.1.30. Hodilje – crkva sv. Ivana Krstitelja P Z

2.1.33. Mali Ston – crkva sv. Antuna Opata P Z

2.1.35. Metohija – crkva Gospe od Davila P Z

2.1.36. Metohija – crkva sv. Filipa i Jakova P Z

2.1.39. Sparagovi i – crkva sv. ur a P Z

2.1.40. Sparagovi i – crkva sv. Ivana Krstitelja P Z

2.1.41. Sparagovi i – crkva sv. Nikole P Z

2.1.46. Zaton Doli – crkva sv. Petra i Pavla P Z

2.1.47. Zaton Doli, Mali Voz – crkva Svih Svetih P Z

2.1.48. Zaton Doli, Zamaslina – crkva sv. Mihajla P Z

2.1.49. Zaton Doli, Konštari – crkva sv. Šimuna P P

2.1.50. Žuljana – crkva Gospe od Sedam Žalosti P Z

2.2. Stambene gra evine

2.2.2. Broce, Kobaš – kompleks ljetnikovca Betondi P Z

2.2.4. Zaton Doli – stambeno-gospodarski kompleks Roko-Jerkovi P Z

2.2.5. Zaton Doli – ku a Konjuh P Z

2.3. Javne gra evine

2.3.1. Ston – Biskupska pala a P Z

2.3.2. Ston – Kancelarija Dubrova ke Republike Z Z

2.3.3. Ston – Knežev dvor P Z

2.3.3. Mali Ston – Arsenal P Z

2.3.4. Mali Ston – Slanica P Z

3.0. Elementi povijesne opreme naselja

3.1. Ston – standarac P Z

3.2. Ston – fontana P Z

27

5.0. Arheološko nalazište i arheološka zona uklju uju i i podvodna nalazišta i zone

Metohija – niz gomila – šire podru je Ponikava P Z

Žuljana, oto i Lirica - potonuli ratni brod (torpedni amac) “S”-57 P Z

7.0. Krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristi ne strukture, koje svjedo e o ovjekovoj nazo nosti u prostoru

7.2. Glavica sv. Mihajla P Z

9.0. Tehni ki objekti s ure ajima i drugi sli ni objekti

9.1. Ston – solana sa skladištima soli P Z

9.2. Mali Ston – Kaše P Z

Izvor: PPUO Ston

Kartogram 4-16: Ston – kulturna baština

Izvor: PPUO Ston

28

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš

Tablica 4–22: Utjecaj na prirodnu baštinu

0- bez utjecaja; 1: mali utjecaj: 2: relevantan utjecaj; 3: zna ajan utjecaj

Kategorija i naziv

Utjecaj Naselje Opis i procjena utjecaja

Postoje ituristi ki objekti

Mali Ston 0

Mali Ston 1Hodilje 1Luka 1

Neadekvatno oblikovan dio novijeizgradnje Neplanska

stambena izgradnja

Brijesta 3Divlja izgradnja na najužem obalnom pojasu

Hodilje 2Luka 2Brijesta 2

Otpadnevode

Duba 2

Neriješena obrada otpadnih voda

Otpad Sva naselja 1 Nerazvrstavanje otpada, divlje deponije Magistralnipromet

Brijesta 3Pelješki most i brza cesta u izgradnji, devastacija krajolika

Lokalni promet Sva naselja 1 Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta Pomorski promet Akvatorij 1 Gliseri, sportovi na vodi

Luke, lu ice Obalna naselja

1

Stro

gi r

ezer

vat

Mal

osto

nski

zal

jev

i Mal

o m

ore

Nekontrolirani ribolov

Morski prostor

1 Nedovoljna kontrola ponašanja

Otpad 1 Neriješeno iš enje plaže Lokalni promet 1 Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta

Uva

laV

uin

e

Pomorski promet Žuljana

1 Sidrenje jahti u uvali Postoje ituristi ki objekti

2 Postoje i kamp, odnos prema plaži

Nepl. stamb. izgradnja

2 Izgradnja na užem obalnom pojasu

Otpadne vode 1Nepotpuno riješena odvodnja otpadnihvoda

Otpad 1 Nerazvrstavanje otpada, iš enje plaže Magistralnipromet

3 Trajektno pristanište i pristupna cesta

Lokalni promet 2Neadekvatna lokalna mreža, parkirališta

Zaš

tien

a pr

irod

na b

ašti

na

Zaš

tien

i kra

jolik

Uva

la P

rapr

atno

Luke, lu ice

Metohija

1 Ilegalni vezovi za amce

29

Kartogram 4-16: Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoliš

Na temelju dosadašnje analize kao izrazito negativni primjeri mogu se spomenuti: Malostonski zaljev - podru je Mali Ston - Duba Malostonski zaljev - podru je Brijeste Uvala Prapratno (zašti eni krajolik) Uvala Vu ina (zašti eni krajolik) i naselje Žuljana Pojedini dijelovi obale naselja Bani i

Kartogram 4-18: Zaštita –isto ni dio op ine Ston

30

Malostonski zaljev Neriješena odvodnja otpadnih voda dijela naselja (Mali Ston, Hodilje, Luka, Duba).

Prapratno – Zašti eni krajolik

Najoptere eniji prostor s itavim nizom sadržaja koji su u suprotnosti sa stupnjem zaštite.Postoje i kamp Trajektna luka s pristupnom cestom Regionalni sustav odvodnje otpadnih voda,Ve i broj objekata sagra enih u najužem obalnom pojasu Planirana brza cesta

Stonski Kanal Postoje a i planirana stambena i turisti ka izgradnja bez riješene kanalizacije (Broce) Predložene lokacije marina neriješen lokalni promet

Solana Ston Zaštita ptica

31

Kartogram 4-19: Zaštita – zapadni dio op ine Ston

Malostonski zaljev

Ve i broj individualnih objekata sagra en na pomorskom dobru, odnosno zašti enom podru ju na itavom podru ju od Brijeste do Dubrava – Luke,

neriješeno pitanje kanalizacije

Izgradnja mosta i pristupnih cesta

Uvala Vu ina(zašti eni krajolik) i naselje Žuljana

Veliki broj individualnih objekata objekata u najužem obalnom pojasu i kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu

Neriješena odvodnja otpadnih voda

32

8 SWOT analiza

Tablica 8–1: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podru ja

Napomena: 1=najlošije, 10=najbolje

Napomena: 1=najbolje, 10=najlošije



SNAGE:

0

2

4

6

8

10O uvanost i bogatstvo prirode (mora i unutrašnjosti)

Autenti nost kulturne baštine (poglavito Mali Ston i Ston)

Prirodna raznolikost podru ja (obala, polja, brežuljci)

Podru je sa niskim stupnjom zaga enja

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnomturisti kom razvoju regije

Svijest lokalnih zajednica o pozitivnom djelovanju razvojaturizma na privredu

Trenutna turisti ka nerazvijenost - pozicija po etnika

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Lokalni interesni subjekti financijski preslabi da bi pokrenulipoduzetni ke pothvate u turizmu

Nedostatak poduzetni ke ideje doma eg stanovništva

Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva

Nedostatak ljudskih resursa Nedostatak profesionalnih kadrova u turizmu

Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

33

Tablica 8–2 : B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije





SNAGE:

0

2

4

6

8

10O uvanost i bogatstvo prirode (mora i unutrašnjosti)

Autenti nost kulturne baštine (poglavito Mali Ston i Ston)

Prirodna raznolikost podru ja (obala, polja, brežuljci)

Podru je sa niskim stupnjom zaga enja

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i opušteni na in života

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnomturisti kom razvoju regije

Svijest lokalnih zajednica o pozitivnom djelovanju razvojaturizma na privredu

Trenutna turisti ka nerazvijenost - pozicija po etnika

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Lokalni interesni subjekti financijski preslabi da bi pokrenulipoduzetni ke pothvate u turizmu

Nedostatak poduzetni ke ideje doma eg stanovništva

Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovništva

Nedostatak ljudskih resursa Nedostatak profesionalnih kadrova u turizmu

Nizak udio poljoprivredno angažiranog stanovništva

Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

34

Tablica 8–3: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga





SNAGE:

0

2

4

6

8

10

Podru je se nalazi u neposrednoj blizini prepoznateturisti ke destinacije (Dubrovnik)

Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli itainternacionalna 'niche' tržišta

Otvorenje novog hotela u Slanom diže imidž cijeledestinacije

Stonske zidine (trenutno u obnovi) su vrlo jaka kulturnaatrakcija cijelog podru ja

SLABOSTI:

8,5

9

9,5

10

Nedovoljno vezanje branda destinacije sa brendomDubrovnika

Premali budžeti i ljudski resursi lokalnih turisti kih ureda

Nedovoljno razumijevanje internacionalnih tržišta,distribucije i komunikacije

Nedostatak inovativnosti u prezentiranju jakih stranapodru ja

Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera

35

Tablica 8–4: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije





SNAGE:

0

2

4

6

8

10

Potencijal razvoja kreativnih smještajnih kapaciteta unapuštenim selima i starim kamenim objektima koji su

trenutno napušteni

Sa enje vina na tradicionalan na in (suhozid), teprezentacije i degustacije u sklopu vinskih podruma (Ston)

Kvalitetna ponuda hrane i pi a

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10Vrlo mali broj hotela, pogotovo u op ini Ston

Turisti ke proizvode potrebno konceptualizirati kako bi ihse moglo internacionalno komercijalizirati

Neodastatna razina usluga ne zadovoljava me unarodnupotražnju

Smještajni kapacitet nedostatne kvaliteteNedostatak informacija o kulturnim atrakcijama podru ja

(Ston)

Atrakcije i doga aji su uglavnom na lokalnoj razini

Trgova ka ponuda namijenjena turistima

36

Tablica 8–5: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga





SNAGE:

0

2

4

6

8

10Prepoznat ekonomski potencijal turizma

Lokalna zajednica je svijesna potrebe razvoja novihprojekata u turizmu

Angažiranost lokalnih zajednica u planiranju turizma

Proces izrade razvojnih projekata i Prostornih planova(Ston) ili nadopune postoje ih prostornih planova

(Dubrova ko primorje) u toku

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Ograni avaju a infrastruktura, nedostatak vode(Dubrova ko primorje) i nedovoljna razvijenost

kanalizacijske mreže

Lokalne kompanije i interesni subjekati nedovoljnosudjeluju u kreiranju šireg turisti kog lanca vrijednosti

Nedostatak svjesti lokalnog stanovništva o vrijednostimaživota u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj

internacionalnog turizma

Turisti ki informativni centri za posjetitelje Potrebna je implementacija destinacijskog menadžment

sistema

Nepostojanje prostornog plana op ine Ston

Nepovjerenje lokalnih stanovnika u mogu nost razvojaturizma (puno se pri a o projektima a ništa se još nije

dogodilo)

37

Tablica 8–6: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva





SNAGE:

0

2

4

6

8

10Organizirane turisti ke organizacije u op inama

Izražena želja lokalnog stanovništva za razvoj podru ja

Lokalni poduzetnici zainteresirani za sudjelovanje uturisti kom razvoju

Povezanost lokalnih interesnih subjekata

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoruturizma

Lokalnih kadrovi u turizmu nedovoljno stru ni

Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu

Destinacijski menadžment Udruživanje na podru ju op ina

Primjena zakona, kontrola i kaznene politike vezane uzincidente na užem i širem prostoru (divlja gradnja,

odlaganje otpada, itd.)

Zajedni ke marketinške aktivnosti

38

Tablica 8–7: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja



TURISTI KI RAZVOJ

TURISTI KI RAZVOJ

SNAGE:

0

2

4

6

8

10Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u

Raznolikost prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti kojeje mogu e turisti ki valorizirati

Raspoložive zone za novi turisti ki razvojInteresi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj

Interesi stranih investitora za ulaganja u turisti ki razvoj

SLABOSTI:

0

2

4

6

8

10

Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikihturisti kih projekata

Nedostatak privatnih operatera za razvoj i komercijalizacijuturisti kog proizvoda specijalni interesi

Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma

Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojneekspertize

Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta

Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja

39

Tablica 8–8: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije



TRENDOVI INDUSTRIJE

TRENDOVI INDUSTRIJE

MOGU NOSTI

0

2

4

6

8

10Sve više estih, a kra ih odmora

Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju

Kontinuirana segmentacija tržišta putovanja

Trend zdravih i sa vitalnoš u povezanih aktivnih odmora

Trend ekološki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora Fokus na 'baby boomere' (42 - 60 god.) koji žive duže,aktivno provode odmor i traže nova iskustva vezana uz

prirodu, kulturu i doga aje

Pove ana potražnja za proizvodima specijalnih interesa inovim destinacijama, osobito na podru ju Srednje i

Jugoisto ne Evrope

Starost evropskog društva - starije osobe imaju tendencijuputovanja izvan glavne sezone

Stil života - "Status" manje važan nego prije. 'Niska cijena'ne zna i 'niska kvaliteta'

PRIJETNJE

0

2

4

6

8

10

Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalimadistribucije

O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva iusluge

Daljnja segmentacija tržišta putovanja

Potreba za diferencijacijom

Potreba za jasnim pozicioniranjem i snažnim JedinstvenimProdajnim Prijedlozima (USP)

Skra ivanje dužih odmora u korist više kra ih odmora

Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene uodnosu na kvalitetu (vrijednost za novac)

Polarizacija tržišta (niske cijene - visoka kvaliteta) podprijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi

40

Tablica 8–9: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata



KONKURENTI

KONKURENTI

MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Suradnja s ostalim regijama u posebno Dubrovnikom, a išire u svrhu privla enja posjeta

Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazivlastitih vrijednosti te razvoju istih u turizmu

Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integriraneturisti ke destinacije

U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Konkurencija sa drugim novim ruralnim destinacijama uregiji Dubrovnik i Hrvatskoj

Mogu nost konkurenata za razvoj održivih proizvoda idestinacija

Diverzifikacija proizvoda

Elektroni ki pristup kanalima distribucije - globalnakonkurencija

41

Tablica 8–10: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruženja





MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Interesi Hrvatske, a i Dubrovnika za razvojem susjednogpodru ja koje je još uvijek nije izgra eno

Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema državne ilokalne uprave

Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podrškuturisti kom razvoju

Napredni proces pristupanja evropskim integracijama

Nestabilnosti na globalnom nivou, rat i terorizam stvarajumogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma

PRIJETNJE:

8,5

9

9,5

10Nivo centralizacije - decentralizacije

Nedostatak razumijevanja i podrške razvoju od stranedržavnih i regionalnih institucija

Neispunjenje uvjeta za integracije u EU

Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni iupravlja ki modeli

42

Tablica 8–11: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruženja





MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Starija populacija sa ve im prihodima i više slobodnogvremena

Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova

Interregionalna kretanja populacije

Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba zaodrživom ravnotežom slobodnog vremena i posla

Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske /Dubrova kog primorja i Stona kao nove destinacije

(znatiželja)

Percepcija Hrvatske na internacionalnom nivou kaopoliti ki stabilne i sigurne regije

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora zapotroša e (prijetnja od substituta)

Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbogpove anog kriminala u posljednje vrijeme

Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije sposljedicom ugrožavanja klju nih identitetskih zna ajki

43

E. Tablica 8–12: Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruženja





MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Podrška Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoju razvoju turizma

Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu

Poticajne mjere malom i srednjem poduzetništvu

Poticajni programi fondova EU

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti kedjelatnosti

Nekontrolirani razvoj nekretnina

Neizvjesnost trenutne ekonomske situacije Nedostatak sustavnog programa poticaja malom i

srednjem poduzetništvu

Nedostatak radne snage

44

Tablica 8–13: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okoliša



OKOLIŠ

OKOLIŠ

MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zašti enihprirodnih i kulturnih podru ja

Sveukupna pove ana svijest o zaštiti prirodnih i kulturnihvrijednosti

Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uzprirodu

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruženja

Opasnost od devastacije prostora (neplanskom ineodrživom gradnjom i razvojem)

Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog korištenjaprirodnih resursa

45

Tablica 8–14: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije



TEHNOLOGIJA

TEHNOLOGIJA

MOGU NOSTI:

0

2

4

6

8

10

Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskimtehnologijama

Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta

Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnološkihrješenja

Sve ve a dostupnost niskobudžetnog transporta

Internet kao platforma za e-marketing, uklju uju iupravljanje odnosima sa klijentima (C.R.M. - Customer

Relationship Management)

PRIJETNJE:

0

2

4

6

8

10

Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskimtehnologijama

Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smještajnihkapaciteta i upravlja kih tehnologija

Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirate 'kasne' rezervacije (last-minute)

46

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablica 10–1: Umbrija

UMBRIJA

lokacijaRegija u centralnom dijelu Italije, grani i sa Toskanom na sjeveru, Laziom na jugu i Marche na istoku. Glavni administrativni centar je Perugia.

površina 8.456 km2

broj stanovnika 884.450 (procjena iz 2007.g), Perugia - 161.390 st. broj mjesta/sela 10 gradova sa više od 20 tisu a stanovnika provincije Perugia i Terniglavna turisti ka mjesta Najpoznatije turisti ke destincije su Assisi, Perugia i Terni. klima prevladava Mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima i blagim i kišnim zimama

prometna povezanostAvionom iz ve ine me unarodnih aerodroma preko Perugie (15 km od Perugie) ili unutar 200 km od Perugie sa tri aerodroma Ancone, Firenze i Rima. Automobilom ili vlakom je isto vrlo dobra dostupnost do svih ve ih gradova unutar regije.

prihodi turizma 2007 720 milijuna EUR (gosti koju su boravili u Umbriji) gospodarska struktura Poljoprivreda 23,5%, industrija 27,1%, ostalo 49% i ne klasificirano 0,4%poljoprivredni proizvodi 1. Pšenica (meka), 2. kukuruz, 3. vinova loza, 4. suncokret i 5. je am

OP I PODACI

PRIVREDA

Source: Direzione regionale sviluppo economico attivita produtive "Documento Annuale di Indirizzio 2007" Regione Umbria, Web: www.regioneumbria.eu, www.agrituristumbria.com, 2008.

47

tipologija najzastupljeniji su hoteli, slijede agroturizmi, ku e na selu i B&Bbroj hotela 563hotelski kapacitet (kreveti) 28.538 (36%)ostali kapaciteti (kreveti) 51.348 (64%)

UKUPNO 79.886kategorije i cijene: Najzastupljeniji hoteli 3* sa preko 40%, slijede 2* sa 30%

ruralni smještaj najbrojniji su agroturizmi, ku e na selu i B&B (oko 20.000 kreveta ili 20% u ukupnom smještaju)

SMJEŠTAJNI KAPACITET

48

karakteristike Na in života "Dolce fa niente", spoj povijesti, kulture i tradicije sa prirodom. pozicioniranje Umbrija - "Zeleno srce Italije"

glavni proizvodi Kultura, Gastronomija, Specijalni interesi (hodo aš enje, aktivnosti u prirodi, itd)

ciljne skupine Gosti zrele dobi 31 - 50 godina, ve ina dolazi sa obitelji (parovi sa djecom), a slijede parovi

klju ni faktori uspjehaTragovi povijesti i kulture duge preko tisu u godina, pitomog i vrlo bogatog prirodnog okruženja sa tipi nim mediteranskim proizvodima i na inom života ("Dolce fa niente").

gastronomijaponuda tradicionalnih jela iz poljoprivrednih gospodarstava i bogata ponuda lokalnih vina, vrhunskih maslinovih ulja, crnog tartufa, salame i pršut

kultura

Palazo dei Priori (Nacionalna galerija), Museo e Foro Romano (muzej, arheološko nalazište, religiozni objekt), Fonte Oliviera (fontana), Palazzo Ducale (dvorac, arhitektura), Katedrala San Pietro, Eremo delle Carceri (Sv. Franjo iz Assisija), Bazilika Sv. Franje, San Severo (religiozna i povijesna atrakcija), Santa Maria degli Angeli (religiozni objekt, arhitektura), Duomo di San Rufino (katedrala, religiozni objekt), San Francesco Gubbio (povijesni i religiozni objekt), Santa Maria delle Rose (religiozni objekt), Santa Chiara (religiozni objekt), Cappella di San Giorgio (religiozni objekt), San Damiano (religiozni objekt), Oratorio dei Pellegrini (religiozni objekt), itd.

aktivnostivožnja biciklom, jahanje, tenis, organizacija vjen anja, hodanje, ture, hodo as a, doga anja, festivali, kongresi...

nedostaci / problemi Niska srednja dužina boravka turista, pretežito dolaze izletnici, koji u prosjeku malo troše.

dolasci* 1.434.000 - pove anje od 6 % u odnosu na isti period 2005no enja* 4.391.000 - pove anje od 6,4% u odnosu na isti period 2005dužina boravka (dana) oko 3 danapodrijetlo gostiju Talijani 68% i Stranci 32%Stranci Njema ka 19,4%; Velika Britanija 13,5%; Francuska 13,3% i Amerika 12,7%Prosje na potrošnja Talijani 50 EUR za put i 55 EUR za smještaj; Stranci 154 EUR za put i 72 EUR za smještaj* prikazani turisti ki podaci odnose se na prvih 8 mjeseci 2006 godine** podrijetlo gostiju i zemlje podrijetla stranih državljana odnose se na podatke iz 2007 godineSource: Direzione regionale sviluppo economico attivita produtive "Documento Annuale di Indirizzio 2007" Regione Umbria, Web: www.regioneumbria.eu, www.agrituristumbria.com, 2008.

TURISTI KA PONUDA

TURISTI KA POTRAŽNJA 2006

49

opis objekta

Smješten u blizini Assisi-a, velikog religioznog centra, ovaj objekt sagra en je oko franjeva ke mlinice iz 13.st. i okružen šumama. Ukupna površina posjeda je oko 35 ha. Koncipiran je kao mali ruralni resort u kojem se nudi smještaj, bazen, usluge hrane i pi a te razne aktivnosti. Udaljenost do najbližeg aerodroma je25 km (Perugia).

ponuda

Smještajna ponuda se sastoji od apartmana i soba. Nudi se 8 apartmana za ukupno oko 30 osoba i to u apartmanima od 2-4 osobe pa sve do 8 osoba. U ponudi ima još 10 dvokrevetnih soba. Restoran, bar i venjske terase u zelenilu gostu približavaju delicije kraja. Od zajedni kih prostora ovaj objekt nudi veliki bazen, prostorije za igru te farmu životinja.

aktivnostiBrdski biciklizam, stolni tenis, luk i strijela, bo anje, treking, footing i plivanje (sezonski).Interno su organizirani mnogi doga aji kao srednjovjekovna ve era, ljetne proslave na otvorenom, novogodišnja proslava i proslava uskrsa.

cijeneApartmani od 91 do 235 EUR - po apartmanu i no enju (minimalna zauzetost tjedan dana), a sobe od 45 do100 EUR ovisno o sezoni i paketu (puni/polu pansion).

komentar

U blizni religijsko kulturno jakog centra Assisi-a, objekt iskorištava atraktivnost stare mlinici oko koje je sagra en, te zelenila u okruženju. Nadogradnja novog dijela zgrade sa apartmanima i sobama jako je dobrouklopljen u ambijent i podudara se sa starim mlinom. Jako dobar primjer kako bi se mogla izgraditi ruralna gospodarstva u unutrašnjosti op ine Ston.

La Querce di Assisi

Izvor: www.lequerce.it, 2008

50

opis objekta

Imanje se nalazi u gornjem djelu doline rijeke Tiber koja grani i sa Toskanom u jednom od najzelenijih djelova Umbrije. Ukupna površina zemlje na kojo se nalazi imanje je oko 20 ha. Na posjedu se doma inibave organskim uzgojem vina, maslina i povr a. Vremenski je udaljen od Perugije, Assisija i Gubbija oko pola sata vožnje autom.

ponudaU ponudi se nalazi 7 apartmana i 3 sobe. Svaki apartman je specifi an i zadovoljava potrebe odre enihgostiju, svi su napravljeni kao zasebne jedinice. Ukupni kapacitet svih objekata je oko 40 osoba. Od zajedni kih sadržaja nudi se bazen, gostionica, te još dvije multifunkcionalne prostorije (npr. sastanci).

aktivnostiPlivanje, šetnje, bo anje, brdski biciklizam, nogomet, odbojka, tenis (u blizini), pecanje na malom umjetnom jezeru, jahanje, te ajevi kuhanja, te ajevi priprme tjestenine, kuhanja, organizacija sastanaka.

cijene Apartman od 60 do 150 EUR (minimalna zauzetost tjedan dana), sobe od 40 do 50 EUR ovisno o sezoni.

komentar

Razvijenom eko poljoprivrednom proizvodnjom i zanimljivim smještajnim kapacitetima, ovaj objekt se svrstava me u najcijenjenije u ovome kraju. Vrlo je dobar primjer kako se mogu cijela manja sela u podru juDubrova kog primorja ili Stona preurediti u smještajne kapacitete, sa mogu nostima organizacije sastanaka, raznih aktivnosti, ali i vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom, po mogu nosti eko kako bi bilo što više u skladu sa okruženjem.

Fattoria del Cerretino Farmhouse

Izvor: www.cerretino.it, 2008

51

Tablica 10–2: Lleida

Lleida

lokacijaProvincija Lleida nalazi se u Španjolskoj, na zapadnom dijelu Katalonije koji nema obale. Grani i sa Gironom, Barcelonom, Tarragonom, Zaragozom u Španjolskoj i Andorom i Francuskom.

površina 12.173 km2

broj stanovnika 414.015 (procjena iz 2007.g), Lleida (gl. grad) - 127.314

regije Dijeli se na dva dijela Pireneje i Nizinu; u sklopu kojih postoji 12 regija: l’Alt Urgell, l’Alta Ribagorça, les Garrigues, la Noguera, el Pallars Jussà, el Pallars Sobirà, el Pla d'Urgell, la Segarra, el Segrià, el Solsonès, l’Urgell i la Val d'Aran.

glavna turisti ka mjesta / destinacije

Nacionalni park Aiguestrotes i jezero St. Maurici (jedini N.P. u Španjolskoj, La Seu d'Urgell (sajam sira, skijanje, rafting), Ta ll (Boí Taüll skijaški resort) i Val d'Ager (paragliding i penjanje).

klima Izmjenjuje se utjecaj mediteranske i planinske klime ovisno o nadmorskoj visini.

prometna povezanostProvincija nema svoj aerodrom, pa se služi aerodrom u Tarragoni (103 km) ili Barceloni (150 km).

Izvor: Observatori de turisme, Turisme de Lleida; Web: www.lleidatur.com, www.paeria.es, 2008.

OP I PODACI

52

tipologija Najzastupljeniji su hoteli sa 37%, slijede campovi sa 33% te ruralni smještaj sa 16%.broj hotela 419 (2007.)hotelski kapacitet (kreveti) 20.727 (37%)ostali kapaciteti (kreveti) 35.396 (63%)

UKUPNO 56.123

ruralni smještajnajbrojnije su farme sa smještajem, škole na farmi i ku e na selu (oko 9.200 kreveta ili 16% u ukupnom smještaju).

karakteristike Spoj povijesti, kulture i prirode, posebno umjetnosti i arhitekture te aktivnosti u prirodi.pozicioniranje Lleida (grad) - "Kisses and Emotions" - Poljupci i emocije / ne postoji pozicioniranje regije

glavni proizvodi Specijalni interesi (vrlo razijene aktivnosti u prirodi), Skijanje, Kultura, Gastronomija

ciljne skupine Obitelji, mla i individualci od 15 - 45 g., i parovi

klju ni faktori uspjehaPrirodno vrlo raznovrstan kraj (planine, rijeke, nizine), u blizina velikih gradova (Barcelone, Girona) i granice sa Francuskom, regija se razvila kao nadopuna ponude na obali (Costa Brava).

gastronomija

Ponuda tradicionalnih jela, posebno poznati puževi (grad Lleida), zašti eni proizvodi su maslinovo ulje, sir i putar. Nude se proizvodi arapskih utjecaja kao Torro napravljen od miješavine raznih oraš i a najviše badema i lješnjaka. Poznati su mesni proizvodi posebno teletina (koja se uzgaja na otvorenom), kaviar (iz Val d'Arana), organiziraju se sajmovi, postave, doga anja po cijeloj regiji Lleidiu znaku gastronomije. U prostoru funkcioniraju razne udruge i škole ugostiteljstva i gastronomije, profiliralo se 8 gourmet hoteli od jedne do etiri zvjezdice. Posebno je istaknut turisti ki proizvod Enoturizma organiziraju se ture cijelog procesa pravljenja vina koja posjeduju zaštitu kvalitete i teritorija.

kultura

Regija nudi pregled povijesnih ostataka od dinosaura i pra ovijeka, megalita, Ibera i Rimljana, preko srednjeg vjeka sa dvorcima i utvrdama, Cisterskim i Templarskim putevima, židovskoj kulturi i religijskom turizmu. Ponuda se nastavlja renesansom i art nouveau-om, te samim gradom Lleidom sa svojim muzejima i kulturnim atrakcijama. Postoje i osobe po kojima su napravljane ture kao Picasso, te se organiziraju razni festivali kao muzi ki, obrtni ki i folk.

aktivnostiAvanturisti ki sportovi (rafting, kajaci, kanu, vožnja balonom, paragliding, quadovi, treking, biciklizam, golf, lov, ribolov, skijanje

Grad Lleidadolasci 216.869no enja 346.990dužina boravka (dana) 1,6 dana

Regija Lleidano enja 2.298.050Izvor: Observatori de turisme, Turisme de Lleida; Web: www.lleidatur.com, www.paeria.es, 2008.


TURISTI KA PONUDA


53

Opis objekta

Objekt se sastoji od dva identi na apartmana koja su sagra ena na na in da su dvije stare štale nadogra ene i preure ene kako bi gostima nudile ruralni dekor i toplinu doma. Objekt je smješten u Pirenejskom djelu Lleide u predjelu Cambrils. Okruženje je ruralno, a sama ku a je smještena na laganoj uzvisini te se tako pružaju pogledi na okolnje zelenilo i brda.

Ponuda

U ponudi su dva apartmana, a svaki apartman može smjestiti 5 osoba. Apartman je podijeljen na dva kata, na donjem katu se nalazi kuhinja, dnevna soba sa blagovaonom, a na prvom katu se nalazi dvokrevetna i trokrevetna soba. U dvorištu se nalazi bazen, mjesto za roštiljanje nalazi se u vrtu, a na raspolaganju je i soba za igru sa stolnim tenisom.

AktivnostiStolni tenis, pješa enje, brdski biciklizam, kupanje u bazenu (sezonski), ture gradi a sa svojim atrakcijama, itd.

Cijene Od 50 do 75 EUR po osobi ovisno o sezoni, danima u tjednu i broju osoba.

Komentar

Savršen primjer preure ene štale u vrlo komforan i oku ugodan smještaj sa karakterom. Vrlo dobar primjer pogotovo za Dubrova ko primorje zbog sli nosti objekta prije preure enja objektima koji se tamo mogu na i. Pokazuje standard koji se može posti i preure enjem manjeg objekta, ali sa puno ukusa i komfora koji za budu e goste.

Casa Espunyes

Izvor: www.casa-espunyes.com/

54

Opis objekta

Nalazi se u dijelu Lleide u pokrajni La Segarra u blizini gradi a Alta-Riba (Estar s). Sam objekt je iz 16. st., arenoviran je prije par godina na na in da savršeno reflektira povijesne elemente izvana ali i u unutarnjem ure enju. U sklopu kompleksa nalazi se više ku a koje su pretvorene u komforne i luksuzne apartmane, o uvana je kapelica sa zvonom iz 12 st.

PonudaU ponudi se nalaze tri dvosobna apartmana sa opremljenom kuhinjom, kupatilima i dnevnom sobom. Uz privatne prostore samog apartmana gostu su na raspolaganju zajedni ki prostori, vrta sa bazenom, goti kogsalona sa ku nim kinom, te ostalih manjih prostorija za itanje i igranje.

AktivnostiOrganiziraju se izleti i posjete dvorcima u okolici, starim gradi ima, restoranima, ture biciklima, pješa enja,itd.

CijeneTijekom vikenda apartman za dvije osobe na jednu no košta 75 EUR, a za etiri osobe 125 EUR. Dva no enja za vikend za dvije osobe koštaju 190 EUR, a za etiri 270 EUR. Sedam no enja, cijeli tjedan za dvije osobe 640 EUR, a za etiri 840 EUR.

Komentar

Vrlo dobar primjer renovacije kulturno vrlo vrijedne gra evine poštuju i povijesne karakteristike i materijale. Savršen primjer kako bi se trebali obnoviti kulturno i povijesno vrijedni objekti u Malom Stonu i Stonu. Jako dobro uklopljeni sadržaji kao što je bazen u tako zašti enom starom objektu, što pokazuje da su vlasnici ciljali na komfor gostiju i poštivanje karaktera prošlosti.

Cal Salvador

Izvor: www.quintadasbuganvilias.com/en/home.htm

55

Tablica 10–3: Provansa

PROVANSA

lokacijaProvincija se nalazi na jugoistoku Francuske, objedinjuje mediteransku obalu (Cote d'Azur), Alpe i ruralni prostor - Provansu, te grani i sa Italijom.

površina 31.400 km2

broj stanovnika4.818.000 (procjena iz 2007.g), Marseille (gl. grad, 820.900), Nica (347.900) i Toulon (166.800) - procjene 2005.

broj mjesta/sela 23 gradova sa više od 25 tisu a stanovnika

regije6 regija: Alpes de Haute Provence, Alpes Maritimes, Bouches du Rhone, Hautes Alpes, Var, Vaucluse

glavna turisti ka mjestaNajpoznatije turisti ke destincije obale: Nica, St.Tropez, Cannes, Monte Carlo, Antibes,Avignon, itd.

klimaprevladava Mediteranska klima sa suhim i toplim ljetima i blagim i kišnim zimama, u brdima klima prelazi u planinsku

prometna povezanost

Vrlo dostupna destinacija i to avionom, vlakom, autom i brodom. Najviše gostiju dolazi avionom i to kroz aerodrome Nice Cote d' Azur, Marseille, Toulon, Avignon (ukupno oko 18 milijuna putnika). Slijede dolasci vlakom - Mediteranskim TGV-om oko 13.3 milijuna putnika. Najve eluke su Marseille, Nica i Toulon.

prihodi turizma 2007 11 miljardi EUR (ukupni regijonalni BDP 130.2 miljarde EUR)

gospodarska strukturaPoljoprivreda, industrija (petrolske rafinerije, petrokemijska ind. i proizvodnja aviona u Marignane) i turizam

poljoprivredni proizvodiLavanda (pretežno za potrebe parfemske industrije), grož e - proizvodnja vina, masline i vo e(veliki proizvo a smokava i ostalog vo a).

Source: www.tourismevar.com; www.acvsnet.net; www.var.fr; www.visitprovence.com; www.tourisme.gouv.fr, 2008.

OP I PODACI

PRIVREDA

56

OP I PODACI - REGIJA VAR

Regija se nalazi u centralnom dijelu provincije PACA (Provence Alpes Cote d'Azur), naziv dolazi od rijeke Var. Glavni administrativni

i najve i grad je Toulon (166.800 st.). Ukupna površina regije je 5.973 km2 (oko 50% pokriveno šumom) nalazi se s jedne strane u podnožju alpa te je pretežito brdovita, a s druge strane obuhva a 420 km dugu obalnu liniju. U prostoru živi oko 967.000 stanovnika (procjena 2007). Razvijen turizam na obali sa poznatim resortima kao St. Tropez, ima u zale u svoju ruralnu alternativu sa prekrasnom prirodom, razvijenom poljoprivredom, malim gradi ima na brdašcima i jednako bogatom kulturnom osnovom.

POLJOPRIVREDA I STO ARSTVO

Ukupno 800 km2 poljoprivredne površine na kojoj radi oko 38.000 ljudi. Ukupni profit od poljoprivrede iznosi oko 600 milijuna EUR

godišnje od ega oko polovicu donosi prodaja vina. Vino i vinogradarstvo zauzima oko 300 km2 prostora, ukupno postoji 450 proizvo a a, te 3 (AOC-a) kontrolirana porijekla proizvoda koji ukupno proizvode oko 150 milijuna litara vina godišnje. Podru ja Var je najve i proizvo a rezanog cvije a u Francuskoj (500.000 stabiljka cvije a godišnje).

57

tipologija najzastupljeniji su kampovi, slijede hoteli, pa smještaj u ruralnom djeluhotelski kapacitet (kreveti) 31.967 (14%)ostali kapaciteti (kreveti) 196.357, najve i dio ine kreveti u kampovima (133.431) ve inom privatni

UKUPNO 228.324broj hotela 237 (od ukupno 1.547 u provinciji)

karakteristikeNa in života "Art de vivre"- umjetnost življenja. Spoj poljoprivredne proizvodnje sa turisti kim proizvodima. Vrlo visok postotak ku a za odmor i nekretnina.

glavni proizvodi Kultura, Gastronomija, Specijalni interesi (hodo aš enje, aktivnosti u prirodi, itd)

ciljne skupine Gosti zrele dobi 31 - 50 godina, ve ina dolazi sa obitelji (parovi sa djecom), a slijede parovi

klju ni faktori uspjehaVrlo uspješni proizvo a poljoprivrednih proizvoda, posebno vina, maslina i vo a (smokve, itd), te cvje a. Na poljoprivrednoj, ali i kulturnoj i povijesnoj osnovi razvio se turizam u unutrašnjosti koji uz turizam obale, koji je isto tako vrlo uspješno razvijen ini vrlo uspješnu regiju.

gastronomijaPonuda tradicionalnih jela iz poljoprivrednih gospodarstava i bogata ponuda poznatih lokalnih vina, vrhunskih maslinovih ulja, sir, puževi, tartufi, itd.

aktivnostiJahanje, veslanje, kajak, kanu, biciklizam, padobranstvo, rafting, hydro, Specijalni interesi (speleologija, hodo aš enje, ture gradovima, kulturne ture, obilazak parkova, itd)..

no enja 68.480.000 no enja (od ega 83% od svibnja do oktobra)turisti ka potrošnja preko 1.5 miljardi EURdužina boravka (dana) 2,4 u hotelima, u prosjeku 6,4 podrijetlo gostiju* 80% doma ih gostiju, ostatak stranci (najviše Velika Britanija, Belgija i Italija)Prosje na potrošnja* strani turisti u prosjeku troše 67 EUR po danu i po osobi* Podrijetlo gostiju i prosje na potrošnja se odnosi na turiste iz provincije PACASource: www.tourismevar.com; www.acvsnet.net; www.var.fr; www.visitprovence.com; www.tourisme.gouv.fr, 2008.


TURISTI KA PONUDA


58

opis objektaStara kamena ku a površine oko 100 m2, nalazi se usred vinograda i maslinika koji se biološki uzgajaju, na imanju površine 10 hektara. Ku a je obnovljena te je unutrašnjost komforno i toplo ure ena sa modernom opremom. Smještena je u regiji Var u zale u Cannesa, 15 km od mora.

ponuda

U ponudi se nalazi cijela ku a koja se iznajmljuje. Ruralna ku a može smjestiti 5 osoba. Na donjem katu nalaze se kuhinja sa blagovaonom i dnevnom sobom, na gornjem katu nalaze se dvije dvokrevetne sobe sa dvije kupaone. Ku a ima dvije prekrasne terase, u dnevnoj sobi nalazi se kamin, a iz dnevne sobe izazi se uure en vrt sa prekrasnim kamenim stolom.

aktivnostiBranje grož a i maslina (sezonski), edukacije o biološkom uzgoju, vožnja biciklima, šetnje po ozna enimstazama.

cijene Cijela ku a se iznajmljuje po no enju za cijenu od 150 do 300 EUR ovisno o sezoni.

komentarDobar primjer male kamene ku e usred vinograda koje je preure ena za smještaj gostiju koji traže mir i izoliranost, sa jako malo dodatnih sadržaja. Može se direktno usporediti sa nekim kamenim ku ama usred vinograda u Stonu i Dubrova kom primorju koje su zapuštene a mogle bi se obnoviti i koristiti.

La Motte

Izvor: www.gites-de-france-var.fr/

opis objekta

Farma u francuskoj pokrajni Var smještena na posjedu od 70 ha. Ku a koja se iznajmljuje gostima je iz 11 st., nedavno preure ena ali vrlo tradicionalno i jednostavno. Fokus ove farme je obiteljima iz grada približiti život na selu. Na farmi ima oko 150 doma ih životinja, a vlasnici se o njima brinu i žive u ku i oko 350 m dalje od prikazane.

ponudaKu a na farmi gostima, poglavito obiteljima sa djecom nudi 2 dvokrevetne sobe koje su dovoljno velike da mogu smjestiti pomo ne krevete u njih, te tako smjesiti 6 osoba.

aktivnostiHranjenje doma ih životinja, jahanje, vožnja u ko ijama, vožnja biciklom, pješa enje, kuhanje sa djecom, itd.

cijene Cijela ku a košta od 62 do 132 EUR po danu (minimalna zauzetost tjedan dana).

komentarJako dobar koncept smještaja i edukativnog odmora za obitelji sa mla om, pogotov ako dolaze iz grada. Može se primjeniti na podru ju Dubrova kog primorja i Stona, pogotovo u unutrašnjosti gdje ljudi još uvijek imaju dosta doma ih životinja.

Saint Perrier

Izvor: www.gites-de-france-var.fr/

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za

razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske

županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a

provodi se uz �nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).

Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta

smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,

Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-

tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja

zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,

Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)

šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj

županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke

aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i

kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje

i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje

održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na

nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,

prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete

uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11

HR-21000 Split

Tel: +385 21 340480

Fax: +385 21 340484

e-mail: [email protected]

http://www.undp.hr/coast

Documents

Plan razvoja ekoloskog i ruralnog turizma - Ston i Dubrovacko primorje