Upload
others
View
95
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
PISA 2015
OBJAVLJENI ZADACI
SA PROBNOG TESTIRANJA IZ NAUKE
Za kvalitet prijevoda zadataka odgovoran je Ispitni centar Crne Gore
PISA 2015 Contractors
NAUKA
2
Cjelina CS600 Problem nestajanja pčelinjih zajednica Objavljeni ajtem #1
NAUKA
3
PITANJE 1/5
PROBLEM NESTAJANJA PČELINJIH ZAJEDNICA
K o d o v i – 0 1 9
Maksimalan broj bodova
Kod 1: Daje objašnjenje koje obuhvata ili podrazumijeva da u cvijetu ne može da nastati sjeme bez oprašivanja.
Ako pčele nestanu, cvjetovi se neće oprašiti.
Pčele oprašuju cvijeće.
Oprašivanje je neophodno za stvaranje sjemenki.
Bez bodova
Kod 0: Ostali odgovori
Ptice se hrane sjemenkama suncokreta. Ako nema sjemenki suncokreta zbog nestanka pčela, neće više biti ni ptica. [Uloga pčela nije objašnjena.]
Kod 9: Bez odgovora
NAUKA
4
Cjelina CS600 Problem nestajanja pčelinjih zajednica Objavljeni ajtem #2
Od učenika se traži da biraju između tri opcije u svakom padajućem meniju kako bi pokazali njihovo razumijevanje pitanja koje se ispituje u istraživačkom eksperimentu. Te opcije uključuju:
Nestajanje pčelinjih zajednica
Koncentracija imidakloprida u hrani
Imunost pčela na imidakloprid Pitanje 2/5
Odgovor da su istraživači ispitivali efekat koncentracije imidakloprida u hrani u problemu nestajanja pčelinjih zajednica tačno identifikuje nezavisne i zavisne varijable u ovom eksperimentu.
NAUKA
5
Cjelina CS600 Problem nestajanja pčelinjih zajednica Objavljeni ajtem #3
Pitanje 3/5
Tačan odgovor je prva opcija (Zajednice izložene pojačanoj koncentraciji imidakloprida pokazuju tendenciju bržeg nestajanja) s obzirom na to da grafikon pokazuje da je procenat zajednica koje su nestale veći kada su košnice izložene koncentraciji od 400 μg/kg insekticida u poređenju sa 20 μg/kg u toku 14-20 nedelja eksperimenta.
NAUKA
6
Cjelina CS600 Problem nestajanja pčelinjih zajednica Objavljeni ajtem #4
NAUKA
7
Pitanje 4/5
PROBLEM NESTAJANJA PČELINJIH ZAJEDNICA
K o d o v i – 0 1 9
Maksimalan broj bodova
Kod 1: U odgovoru se donosi opšti zaključak da mora postojati neki drugi uzrok nestajanje zajednica.
Nešto drugo, pored imidakloprida, uzrokuje nestajanje zajednica.
Mora da postoji još neki insekticid pored imidakloprida. [Bodovan zbog identifikovanja da mora da postoji još neki uzrok, čak iako taj uzrok nije naveden.]
Možda postoji stopa nestajanja koji prirodno postoji kod zajednica, čak i ako nijesu izložene štetnim hemikalijama. [Ideju da postoji prirodna stopa nestajanja važno je bodovati, ali da bi se ta ideja bodovala, učenik je mora jasno i eksplicitno izraziti]
ILI
U odgovoru se donosi zaključak da kontrolne košnice možda niko nije provjerio.
Košnice kojima su naučnici dali 0 μg/kg imidakloprida možda se mu bile izložene na neki drugi način.
Bez bodova
Kod 0: Ostali odgovori
Neke košnice same od sebe nestaju. [Odgovor se ne odnosi na drugi uzrok niti jasno prepoznaje mogućnost postojanja prirodne stope nestajanja.]
Kod 9: Bez odgovor
NAUKA
8
Cjelina CS600 Problem nestajanja pčelinjih zajednica Objavljeni ajtem #5
Pitanje 5/5 Učenici moraju upotrijebiti odgovarajuće naučno znanje o virusnim infekcijama kako bi objasnili fenomen opisan u ovom ajtemu. Tačan odgovor je treća opcija: Pronađen je DNK u ćelijama pčela koji njima ne pripada.
NAUKA
9
Cjelina CS613 Fosilna goriva Objavljeni ajtem #1
Pitanje 1/4
Tačan odgovor je druga opcija: Biljke koje se koriste za biogoriva, tokom rasta apsorbuju CO2 iz atmospfere.
NAUKA
10
Cjelina CS613 Fosilna goriva Objavljeni ajtem #2
NAUKA
11
Pitanje2/4
FOSILNA GORIVA
Maksimalan broj bodova
Kod 21: Navodi prednost nafte u odnosu na etanol koja je data u tabeli: oslobađa više energije.
Jedan gram nafte daje više energije od grama etanola.
Nafta daje više energije za istu cijenu.
Etanol proizvodi manje energije od nafte.
KAO I
navodi ekološku prednost etanola u odnosu na naftu koja je data u tabeli: oslobađa manje ugljenik(IV)-oksida.
Etanol proizvodi manje CO2 od nafte za istu količinu energije.
Etanol relativno manje zagađuje od nafte.
Ako koristite naftu za vaše energetske potrebe, proizvodite više CO2.
Djelimičan broj bodova
Kod 11: Navodi samo jednu prednost nafte u odnosu na etanol, ali ne i ekološku prednost etanola u odnosu na naftu.
Code 12: Navodi samo jednu prednost etanola u odnosu na naftu, ali ne i prednost nafte u odnosu na etanol.
Bez bodova
Kod 01: Ostali odgovori
CO2 koji oslobađa biogorivo ne ometa ravnotežu CO2 u atmosferi jer nije fosilni izvor CO2. [nije povezano sa informacijom iz tabele]
Kod 99: Bez odgovora
NAUKA
12
Cjelina CS613 Fosilna goriva Oslobođeni ajtem #3
NAUKA
13
Pitanje 3/4
K o d o v i – 0 1 9
FOSILNO GORIVO
Maksimalan broj bodova
Kod 1: Daje objašnjenje koje sažima opšti zaključak da pumpanje ugljenik(IV)-oksida dublje u okean dovodi vremenom do bolje stope zadržavanja nego pumpanje tamo gdje je pliće.
CO2 koji se upumpa na 3000 m ostaje odložen duže nego CO2 koji se upumpa na 800 m
Pumpanje CO2 na veće dubine uzrokuje da bude duže odložen, jer na 800m CO2 počinje da se oslobađa za 50 godina, a kada se upumpa na dubinu od 3000 m, zadržava se preko 100 godina.
Odlaganje ugljenik(IV)-oksida ima više efekta što se upumpa dublje u okean.
Nakon 500 godina, preko 60% CO2 odloženog na 3000 m ostaje u okeanu.
Bez bodova
Kod 0: Ostali odgovori
Što se dublje odlaže CO2, to se veći dio gubi.
NAUKA
14
Cjelina 644 Volcanic Eruptions Released Item #1
Pitanje 1/4
Učenici treba da tumače podatke prikazane na karti kako bi prepoznali lokaciju na kojoj je najmanje vjerovatno da će doći do vulkanske aktivnosti ili zemljotresa. Tačan odgovor je lokacija D, iznad sjeverne Evrope.
NAUKA
15
Cjelina 644 Vulkanske erupcije Objavljeni ajtem #2
NAUKA
16
Pitanje3/4
K o d o v i – 0 1 9
VULKANSKE ERUPCIJE
Maksimalan broj bodova
Kod 1: Daje objašnjenje koje navodi na ili podrazumijeva činjenicu da vulkanske emisije reflektuju ili apsorbuju sunčevo zračenje.
Poslije erupcije u vazduhu se nalazi mnogo više pepela i sumpordioksida koji sprečavaju da sunčevo zračenje dopre do površine Zemlje.
Vulkanske emisije odbijaju sunčevu svjetlost nazad u svemir.
Bez bodova
Kod 0: Ostali odgovori
Kod 9: Bez odgovora
NAUKA
17
Cjelina 644 Vulkanske erupcije Objavljeni ajtem #3
Pitanje 4/4
Učenici treba da protumače date podatke tako da podržavaju treći odgovor koji kaže da vulkani imaju manji efekat na koncentraciju ugljendioksida u atmosferi jer oni oslobađaju malu količinu CO2, u odnosu na druge izvore.
NAUKA
18
Cjelina 655 Eksploatacija podzemnih voda i zemljotresi Objavljeni ajtem #1
NAUKA
19
Pitanje 1/4
EKSPLOATACIJA PODZEMNIH VODA I ZEMLJOTRESI
K o d o v i – 0 1 9
Maksimalan broj bodova
Kod 1: Daje objašnjenje koje pokazuje ili podrazumijeva da kretanje tektonskih ploča vodi do akumulacije pritiskai/ili da se stijena/zemlja koja se kreće u različitim smjerovima zaustavlja usljed trenja u rasjedima.
Tektonske ploče koje se kreću u suprotnim smjerovima stvaraju pritisak.
Do pritiskadolazi zato što komad zemlje koji se kreće zapne o drugi komad zemlje duž rasjeda.
Kada stijene na rasjedu ne mogu da se kreću, akumulira se pritisak.
Bez bodova
Kod 0: Ostali odgovori
Kod 9: Bez odgovora
NAUKA
20
Cjelina 655 Eksploatacija podzemnih voda i zemljotresi Objavljeni ajtem #2
Pitanje 2/4
Lokacija sa najvećim rizikom na dijagramu je označena sa ,,D”, zatim ,,B”, ,,C” i na kraju ,,A”, gdje je rizik od zemljotresa najmanji jer ima najmanji nivo pritiska.
NAUKA
21
Cjelina 655 Eksploatacija podzemnih voda i zemljotresi Objavljeni ajtem #3
Pitanje 3/4
Druga opcija (Pomjeranje duž rasjeda bilo je najveće u područjima gdje je crpljenje stvorilo najveći pritisak) tačan je odgovor s obzirom na to da potkrepljuje povezanost između eksploatacije vode i zemljotresa.
NAUKA
22
Cjelina 655 Eksploatacija podzemnih voda i zemljotresi Objavljeni ajtem #4
Pitanje 4/4
U ovom ajtemu, učenici treba da koriste svoje poznavanje zemljotresa kao i date informacije o zemljotresu u Lorki da bi prepoznali pitanje ili pitanja koja će najvjerovatnije pružiti informaciju o riziku od zemljotresa u određenoj regiji. I prvo i drugo pitanje daju tu informaciju: Sadrži li kora u toj regiji rasjede? i Je li kora u toj regiji podložna pritisku koji nastaje prirodnim putem?
NAUKA
23
Cjelina 639 Plava elektrana
Vidi uz pomoć lupe:
NAUKA
24
Cjelina 639 Plava elektrana Objavljeni ajtem #1
Učenici treba da primijene svoje znanje o kretanju vode kroz elektranu koje je predstavljeno na dijagramu kako bi prepoznali da Lokacija 2 i Lokacija 4 sadrže molekule vode iz rijeke.
NAUKA
25
Cjelina 639 Plava elektrana Objavljeni ajtem #2
Učenici treba da koriste animaciju kako bi odredili efekat kretanja vode u membrani na koncentraciju soli slane i slatke vode. Tačan odgovor je: Kako se molekuli kreću kroz membranu, koncentracija soli u kontejneru slatke vode povećava se a koncentracija soli u kontejneru slane vode smanjuje se.
NAUKA
26
Cjelina 639 Plava elektrana Objavljeni ajtemi #3
Svaki padajući meni u ovom ajtemu nabraja četiri vrste energije: gravitaciona, potencijalna, kinetička i električna. Učenici treba pravilno da protumače animirani dijagram i da navedu da turbina i generator pretvaraju kinetičku u električnu energiju.
NAUKA
27
Cjelina 639 Plava elektrana Objavljeni ajtem #4
Učenici treba da daju objašnjenje koje prepoznaje način na koji su elektrane koje sagorijevaju fosilno gorivo opasnije za životnu sredinu od novih elektrana ilustrovanih u ovoj cjelini, ili da prepoznaju onu osobinu nove elektrane koja je ekološki prihvatljivija.
NAUKA
28
Cjelina 633 Energetski efikasna kuća Ova objavljena cjelina bavi se time kako različite boje krovova utiču na potrošnju energije. Simulacija dozvoljava učenicima da ispitaju efekat boje krova na količinu energije koja je potrebna da se zagrije ili ohladi kuća na konstantnoj temperaturi od 23°C. Za svako testiranje, učenik bira jednu boju krova i spoljašnju temperaturu. Nakon klika na ,,Pokreni”, simulacija pokazuje potrošnju energije za odabranu boju i temperature.
NAUKA
29
Cjelina 633 Energetski efikasna kuća Prije početka cjeline, učenici dobijaju kratki uvod u komande u ovoj simulaciji i dozvoljeno im je da vježbaju podešavanje svake komande. Poruke za pomoć se prikažu ako učenici ne preuzmu traženu akciju tokom 1 minuta. Ako učenici za 2 minuta ne preuzmu nikakvu akciju, pokazuje im se kako bi simulacija izgledala da su komande podešene kako je naznačeno. Kao što je objašnjeno u orijentaciji, podsjetnici kako da se koriste komande, kao i kako izabrati ili obrisati red podataka, dostupni su na naknadnim ekranima klikom na ,,Kako pokrenuti simulaciju” oznaku.
NAUKA
30
Cjelina 633 Energetski efikasna kuća Objavljeni ajtem #1
Učenici treba da odaberu 40°C za spoljašnju temperaturu i da koriste rezultate simulacije da bi ređali boje krova od najviše do najniže u pogledu potrošnje energije kao i da prepoznaju podatke koji potkrepljuju njihove odabire. Tačan odgovor je: crna (najveća potrošnja energija na ovoj temperaturi), crvena (srednja), bijela (najmanja) a 3 potkrepljujuća reda podataka uključuju one sa spoljašnjom temperaturom podešenoj na konstanti od 40°C i to da su sve tri boje odabrane (crvena, crna i bijela).
NAUKA
31
Cjelina 633 Energetski efikasna kuća Objavljeni ajtem #2
Učenici treba da koriste simulaciju kako bi uporedili potrošnju energije kuće sa bijelim krovom nasuprot kuće sa crnim krovom na temperaturi od 10°C. Ovaj ajtem sadrži dva zasebna kodirana pitanja: od pitanja sa višestrukim odgovorima i izborom podataka koji potkrepljuju taj odgovor i pitanja zahtijeva od učenika da objasne kako boja krova utiče na reflektovanje i apsorpciju sunčevog zračenja. Prvo pitanje sastoji se iz padajućeg menija i odabira podataka. Bijeli krov koristi više energije od crnog da bi zagrijao kuću na 23°C kada je spoljašnja temperatura 10°C. Potkrepljujući podaci sadrže dva reda sa spoljašnjom temperaturom 10°C – u jednom je bijeli krov izabran a u drugom crni. Da bi objasnili ovaj fenomen u drugom pitanju, učenici treba da ukažu ili impliciraju da je sunčeva svjetlost izvor energije, ili toplote, i da crni krov apsorbuje više sunčevog zračenja od bijelog krova.
NAUKA
32
Cjelina 633 Energetski efikasna kuća Objavljeni ajtem #3
Učenici treba da pokrenu simulaciju kako bi uporedili potrošnju energije kuće sa crvenim krovom nasuprot one sa bijelim, prvo na temperaturi od 10°C a zatim 20°C. Učenici treba da utvrde da kuća sa crvenim krovom ima manju potrošnju energije od one sa bijelim krovom na temperaturi od 10°C ili manje, ali veću potrošnju energije na temperaturi od 20°C ili više.
NAUKA
33
Cjelina 633 Energetski efikasna kuća Objavljeni ajtem #4
Učenici treba da izaberu odgovor koja se odnosi na povezanost spoljašnje temperature i potrošnje energije koju podržava simulacija. Tačan odgovor je treća opcija: Kada se poveća razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature, poveća se i potrošnja energije