Periferni Nervi

8/10/2019 Periferni Nervi

1/93


2/93

Periferni nervni sistem (lat. Systema Nervorum

Periphericum)

Neodvojivi je dio ivanogsistema kojeg ineivci

i gangliji smjeteni izvan centralnog nervnogsistema, i sadre motorne, senzitivne i visceralneniti, a predstavlja vezu mozga (u irem smislurijei)i kimenemodinesa ostatkom tijela.


3/93

Kimenistub omoguavauspravni hod oveka.

On se sastoji od 33-35 prljenova (kotanielementi) izmedju kojih se nalaze diskovi koji

funkcioniukao amortizeri.

Spolja se na kimeni stub pripajaju miii kojiomoguavajurazliitepokrete.

Unutar kimenog stuba postoji kanal u kome senalaze kimena modina i poeci (koreni)kimenih ivaca koji oivavaju telo.


4/93

Postoje 3 dela kimenogstuba:

vratni (cervikalni);

grudni (torakalni);

slabinsko-krstani (lumbosakralni).


5/93

.

Elektrine aktivnost ili nervni impuls je ekvivalentimformacije koja se sprovodi s jednog dijale tijela na

drugi.

Elektrini potencijali su osnovna funkcija nervneelije u sprovoenju informacija, a njegova vanafunkcija je propagacija.

Oni nervi koji imaju mijelinsko omotabreprovodeimpulse.


6/93

Na zavretku u organu aksomi preko

neurotransmitera predajupodraajizvrnomorganuu formaciji koja se naziva sinapsa.

Sinapstiki potencijal je proporcijalan koliiniosloboenogneurotransmitera.


7/93


8/93

Na neuromiinoj spojnici oslobaanje acetilholinapoveava provodljivost natrija i kalija, a strujni tok kojitako nastaje naziva se potencijal zavrne ploe

Shema

multipolarne stanice1. Dendrit

2. Akson

3. Ranvierova suenja4. Treminalni zavreci aksona5. Mijelinska ovojnica (Schwannova stanica, oligodendrocit)

6. Tijelo neurona

7. Jezgra
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Neuron0.jpg


9/93


10/93


11/93


12/93


13/93

Lezija prednjeg korjena:

Pareza/paraliza bez oteenja senzibiliteta

Miini refleksi oslabljeni ili ugaeni

Atrofije miia

Lezije zadnjeg korjena:

Ugaeni miini refleksi

Oteeni svi kvaliteti senzibiliteta


14/93

Spinalni nervi

Spinalni nervi nastaju spajanjem prednjeg i

stranjag radiksa.

U vratnom i lumbo-sakralnom dijelu spinalni nervi

se ujedinjuju i formiraju pleksuse.


15/93

Pleksus raspodjeljuje nerve na neki nain slinoelektrinoj razvodnoj kutiji koja raspodjeljuje ice

po razliitimdijelovima kue.

Povrede nerava u glavnim pleksusima, kutijama

spojnica nervnog sistema, uzrokuju probleme urukama i nogama, koje ti nervi opskrbljuju.

U trupu tijela smjetenasu etirinervna pleksusa:


16/93

Prva etrivratna radiksa formiraju plexus cervicalis,

etri zadnja vratna i prvi grudni radiks ine plexusbrachialis.

U podruju grudi nema formiranja pleksusa pa su

spinalni i periferni nervi identini.

Prva tri lumbalna i dio etvrtog radiksa ineplexuslumbalis, dok svih pet pari sakralnih radiksaformiraju plexus sacralis


17/93


18/93


19/93

Nervi cervicales

Ima osam pari cervikalnih nerava.

Prvi cervikalni nervi izlaze u prostoru izmeuatlasai okcipitalne kosti, ostali prolaze kroz

intervertebralne otvore izmeu cervikalnihprljenova, dok osmi cervikalni nerv izlazi krozintervertebralni otvor izmeu osmog cervikalnog i

prvog torakalnogprljena.

Prednje grane prva etiricervikalna nerva formirajuplexus cervicalis, dok prednje grane zadnja etiricervikalna i prednja grana prvog torakalnog ivca

formiraju plexus brachialis.


20/93

Plexus cervicalis

Pleksus cervikalis formiraju prednje grane prva etiricervikalna ivca.

Prednja grana prvog cervikalnog ivcaide iza arterije

vertebralis, lateralno od atlasa, potom prolazi izmeum. rektus kapitis lateralisa i anteriora i spaja se saprednjom granom drugog cervikalnog ivca.

Prednja grana drugog cervikalnog ivcaide lateralno,prolazi ispod atlasa i dijeli se na ramus ascendens i

ramus descendens.


21/93

Ramus ascendens se spaja sa prednjom granom

prvog cervikalnog ivca, dok se ramus descendens

spaja sa treimcervikalnim ivcem.

Kao i prednja grana drugog cervikalnog ivca, takose i prednje grane treeg i etvrtogdijele na ramus

ascendens i ramus descendens.

Ramus descendens etvrtog cervikalnog ivca sespaja sa plexus brahijalis.

Cervikalni (vratni) pleksus omoguuje nervnupovezanost sa glavom, vratom i ramenima,


22/93

Plexus cervicalis senzitivnim ograncima inervira

kou zatiljka, unu koljku, dio vrata i grudi do

treegrebra, a motornim nitima inervira viemiiavrata i dijafragmu.

Glavni nerv ovog pleksusa je N. PHRENICUS kojegformiraju niti od 3-5 vratnog radiksa.

Motornim nitima inervira dijafragmu, pa predstavljaglavni respiratorni nerv.


23/93

Senzitivnim nitima inervira perikard, dio pleure i

dijafragmu.

Jednostrana lezija obinoprolazi bez smetnji.

Kod obostrane lezije pojavljuje se dispnea veprimanjem naporu i otean kaalj na rtg snimku sevidi visoko podignuta dijafragma.


24/93

Neuralgija frenikusa je rijetka i javlja se kod

timora, aneurizmi aorte, oboljenja perikarda idrugih bolesti medijastinuma.

Bol se osjeadu ivice rebara, ispod klavikule iliduboko u vratu a moe se iriti u bradu ili duruke.

Veinomje lokalizovan na lijevoj strani.


25/93

tucanje ili singultus je poslijedica spazmadijafragme.

Cerviko-okcipitalna neuralgija nastaje kod traume,

degenerativnih promjena na vratnoj kimi, infekcijatumora, aneurizmi u gornjem dijelu vrata, a uzrokmoebiti i psihogen.

Bol je najeelokalizirana u zatiljku i vratu.


26/93

Plexus brachialis


27/93


28/93


29/93


30/93

PLEXUS BRACHIALIS

etri zadnja vratna radiksa i prvi grudni ineplexus brachialis, koji daje vienerava:

N. AXILLARIS,

N. RADIALIS,

N. MEDIANUS,

N.ULNARIS

Uzroci oteenja su mnogostruki, u prvom

redu povrede.


31/93

Oteenje pleksusa moe biti kompletno, ali jeeaparcijalna lezija.

Kod lezija C4-C6 radiksa nastaje gornja ili ERB -

DUCHENOVA PARALIZA, kod koje ruka visi

pored tijela, nemogue je vriti abdukciju ruke uramenu i fleksiju u laktu, ali je akanedirnuta.

Ugaeni su refleksi (bicepsa i brahioradijalisa) apostoji i hipoestezija u predjelu ramena.


32/93

Kod lezija C8-Th1 radiksa nastaje donja iliKLUMPKE-DEJERENOVA PARALIZA.

kod koje postoji paraliza malih miia ake ifleksora podlaktice.


33/93

N AXILLARIS ineniti C6-C8.

Rijetko je lediran izolovano (Intoksikacija Co2), a

uzrok oteenjanajeeje luksacija ramena.

Ostali uzroci su lezije plexusa brachialisa, udarac

po ramenu, dislokacija glavice humerusa.

Klinikije nemogueisturiti rame, abducirati rukuu ramenu i podii je do horizontale, postoje

atrofije miia ramena i hipoestezija u predjeluramena.

Neuritis axillarisa jepraenjakim bolovima.


34/93

N: RADIALIS

1: N. axillaris

2:N. cutaneus brachii

posterior

3:R. profundus desNervus radialis

4:R. superficialis des

Nervus radialis

5:N. interosseusantebrachii posterior

6:Nn. digitales dorsales


35/93


36/93

N: RADIALIS ineC6-C8 i Th 1 radiks.

Ovo je naeelediran nerv od svih na ruci.

Oteenje nastaje direktnom kompresijom na nervkoji prolazi preko tvrde podloge ili kod loma

humerusa..


37/93

Klinikaslika zavisi od visine lezije.

Najtipiniji simptom je visea aka (nemogua jedorzalna fleksija ake, a prsti su savijeni u

metakarpofalangealnim zglobovima).

Senzibilitet je neznatno oteen


38/93

N: MEDIANUS


39/93

N. MEDIANUS ineC6-C8-Th1 radiks.

Lezije nastaju kod povrede ramena ili lakta.

Klinikom slikom dominiraju ispadi paralizefleksora ruja,palca, kaiprstai srednjaka.

Nemoguaje opozicija palca.

U kasnijim fazama nastaje majmunska aka.


40/93

Lezije medijamusa esto su praenesa bolom potipu kauzalgije, osobito kod parcijalnih lezija.

Atrofije tenara nastaju rano.

Vazomotorne i trofike promjene se manifestujusuhom, hladnom, bezbojnom i ispucalom koom.

Nokti su lomljivi.


41/93

N: ULNARIS

1: Rr. Muskulares

2: R. dorsalis

3: Retinaculum

flexorum

4: R. profundus5: N. digitalis

palmaris communis


42/93

N. ULNARIS ineC8-Th1 radiksi.

Lezija nastaje kod oteenja u laktu i dlanu, aklinikom slikom dominiraju paraliza ekstenzijedistalnih i fleksija proksimalnih falangi prsta

(nemogunost ispravljanja prsta)., addukcija iabdukcija malog prsta i djeliminefleksije aka.

U kasnijim fazama nastaje tzv. Kanastaaka(prvefalange prsta ostaju u hiperekstenziji, dvije distalne

u fleksiji), javljaju se i atrofije malih miiahipotenara i ake.


43/93

Smetnje osjeta su na ulnarnoj strani ake, bol jerijedak, vazomotorni i trofiki se javljaju na koihipotenara i malog prsta u vidu suhe, hladne i

ponekad bezbojne koe.

Opekotine sporo zarastaju.

SINDROM KARPALNOG TUNELA (syndroma


44/93

SINDROM KARPALNOG TUNELA(syndroma

canalis carpalis)

Javlja se kao posljedica pritiska na ivacmedianusu karpalnom tunelu.

Karpalni tunel ine osam sitnih kostiju runogzgloba s donje strane, a gornju stranu zatvara

vrstovezivno tkivo (poprenikarpalni ligament).

Kroz taj tunel, iz podlaktice u aku, ulazi ivacmedianus, ali i tetive miiakojepokreuprste.


45/93

Tetive su obloene tankom sinovijalnomovojnicom koja ih podmazuje i olakavanjihovo

klizanje i pokretanje.

Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji

napor i podraaje.

Svaki neeljenipodraajkao toje ozljeda, upala,degenerativna promjena, vanjski pritisak na tunel,

moe rezultirati zadebljanjem ovojnice, tosmanjuje prostor u karpalnom tunelu dovodeido

pritiska i gnjeenjamedianusa.


46/93

Ako pritisak dosegne razinu na kojoj ivac ne

moeispravno obavljati funkciju, pojavljuju se:

trnci i osjeajarenjau prva tri prsta i polovicietvrtogprsta ake;

bol koja je naroitoizraenanou;

atrofija miiatenara;

ispad senzibiliteta na spoljnoj strani dlana.


47/93


48/93

SYNDROM KARPAL TUNEL
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Untreated_Carpal_Tunnel_Syndrome.JPG


49/93

Hirurka terapija
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Carpal_Tunnel_Syndrome,_Operation.jpg


50/93


51/93

N: MUSCULOCUTANEUS ineniti C5-C6 radiksa,a rijetko je izolovano lediran.

Klinikipostoji nemogunostfleksije podlaktice,supinacija je oslabljena.

Atrofije su este.

Ispad senzibiliteta je nabonojstrani podlaktice.


52/93

Nn.INTERCOSTALES ima 12.

Ne formiraju pleksuse.

Motornim nitima inerviraju disajne miiegrudnog koa,a senzibilnim kougrudnog koaitrbuha do prepone i kuka.

Neuralgija interkostalis je najvanije oboljenjenerava.


53/93

Uzroci nastajanja su razna oboljenja kime,afekcije rebara, tumori i kompresije, a kliniki je

najvanijapostherpetika.

Glavni simptom su bolovi koji se u vidu pojasa

ireoko grudnog koa,dolaze u vidu napada, koji

su einou.

Nekada postoje i objektivni ispadi senzibiliteta u

vidu hipoestezije.

Lijeenje je izuzetno teko i moe trajatigodinama.


54/93

PLEXUS LUMBOSACRALIS

Ovaj pleksus formiraju lumbalni i sakralni

radiksi.

Radi lakeg izuavanja obino se dijeli na dvadijela.

Pleksus lumbalis kojeg formiraju prva tri

lumbalna radiksa i djelovi etvrtog lumbalnog i

dvanaesog grudnog radiksa.

Pleksus sakralis formira svih pet sakralnih

radiksa


55/93

Pleksus lumabalis formoraju prednje grane prva

etirilumbalna ivca.

Prednja grana prvog lumbalnog ivca primaanastomozu od zadnjeg interkostalnog i dijeli se

na tri grane:

1. n. Iliohipogastrikus;

2. n. ilioingvinalis,

3. trea se spaja sa prednjom granom drugoglumbalnog ivcaineiansu lumbalis primu.


56/93

Prednja grana drugog lumbalnog ivca primaanastomozu od prednje grane prvog lumbalnog

ivca,te daje

n. Genitofemoralis;

jedan korijen za n. kutaneus femoris lateralis;

i jednu jau granu koja se spaja sa prednjom

granom treeg lumbalnog ivca sa kojim iniansu lumbalis sekundu, od koje odlazi n.obturatorius.


57/93


58/93

Prednja grana etvrtog lumbalnog ivca daje trigrane.

Prva i najveainin. femoralis,

druga initreikorijen za n. obturatorius,

trea se spaja sa petim lumbalnim ivcem ineitrunkus lumbosakralis koji pripada pleksus

sakralisu.


59/93

N. FEMORALIS formiraju niti 2-4 lumbalnog

radiksa.

Lezija ovog nerva obino je udruana saoteenjemdrugih nerava.

Nastaje kod oteenjakaude ekvine, kod tumorau karlici, abcesu m. Iliopsoasa, frakture karlice i

gornjeg dijela femura i pri komplikaciji diabetes

melitusa.


60/93

Kod lezije je nemogua fleksija nadkoljenice iekstenzija podkoljenice (paraliza m. Iliopsoasa, i

kvadricepsa), pa je posebno otean hod uzstepenice.

Ugaenje patelarni refleks.

Javljaju se atrofije miia na prednjoj straninadkoljenice.

Hipoestezija na prednjoj i medijalnoj strani

nadkoljenice i medijalnoj strani podkoljenice i

stopala.

N ISCHIADICUS formiraju niti 4 5 lumbalnog i


61/93

N. ISCHIADICUS formiraju niti 4-5 lumbalnog i

prva tri sakralna radiksa.

Kod lezije nastaje paraliza fleksora podkoljenice istopala, to onemoguava hod na peti i prstima itranje.

Kauzalikabol prati parcijalne lezije.

Atrofija je zamaskirana edemom, a koaje suha ibezbojna.

Rijetko nastaje lezija cijelog nerva, ea jeparcijalna lezija.

Najvanijeu praksi su lezije peroneusa i tibialisa.

N PERONEUS formiraju niti 4-5 lumbalnog i 1-


62/93

N. PERONEUS formiraju niti 4 5 lumbalnog i 1

2 sakralnog radiksa.

Njaee uzrok nastajanja oteenja je trauma,posebno lom fibule i kompresija narva na mjestu

gdje ide preko kosti (kod kleenjai sjedenja).

Kod oteenja narva dolazi do nemogunostiizvoenjadorzalnefleksije stopala i proksimalnihfalangi prsta, pa nastaje viseestopalo.

Ne moe stajati na peti, a u hodu visoko podienogu (kao pijetao, pjetlov hod) a prvo prsti dotiu

podlogu

N TIBIALIS f i j iti 4 5 l b l i 1 3


63/93

N. TIBIALIS formiraju niti 4-5 lumbalnog i 1-3

sakralnog radiksa.

Oteenja ovog nerva su rijee od lezija N.Peroneusa, a ispoljavaju se u nemogunosti

izvoenja plantarne fleksije stopala (ne moehodati na prstima).

estonastaje izvrtanjem stopala u hodu.

Ahilov refleks je ugaen.


64/93

Smetnje senzibiliteta su izraene na lateralnojpovrinipete.

Atrofije zahvataju miie lista i stopala i obinosu zamaskirane edemom.

Kod parcijalnih lezija estaje kauzalna bol, kao ivazomotorne i trofinesmetnje.

Koaje blijeda, hladna, nokti promjenjeni.

estisu ulkusi na petama.

KAUDA EKVINA (lat cauda equina - konjski rep) -


65/93

KAUDA EKVINA (lat. cauda equina - konjski rep) -

skupina korjena modinskih ivaca koji sliekonjskom repu, a potjeu iz kraljenine

modine od razine 2. slabinskog kraljeka nanie.


66/93

SINDROM KAUDE EKVINE nastaje kada doe doprolasa diskusa prema medularnom kanalu, koji

oteujevlakna kaude ekvine.

Javlja se bol kao subjektivna smetnja, koji iradira

prema gluteusima.

Objektivno postoji ispad senzibiliteta, prisutna jeperianogenitalna anestezija u vidu jahaihpantalona.


67/93

Od motornih ispada postoji flakcidna parapareza

(radi obostrane oduzetosti m. triceps surae);

niepostavljena glutealna brazda,

hipotrofija miiastranjestrane podkoljenice,

ugaenAhilov refleks,

smetnje stolice i mokrenja.


68/93

POLINEUROPATIJE

Polineuropatija oznaava oteenje vie perifernihivaca,osobito na krajnjim dijelovima ekstremiteta.

Vrlo estoje dio neke sustavne bolesti.

Primarno mjesto oteenja moe biti vlakno ivca(npr. u eernojbolesti, u oteenjutetnimtvarima)ili mijelinskoj ovojnici koja okruuje ivac (npr. uakutnoj ili kroninoj upalnoj polineuropatiji,leukodistrofijama ili Guillan-Barreovu sindromu).


69/93

Ako su zahvaena mala mijelinska vlakna, javljase primarni gubitak osjeta za temperaturu i bol.

U sluaju zahvaanja velikih vlakana javljaju semotorikiporemeaji.

Uzroci nastanka su razliiti i mogu se podijeliti na


70/93

Uzroci nastanka su razliiti i mogu se podijeliti nanekoliko grupa.

Tako razlikujemo polineuropatije:

kao posljedicu djelovanja tetnih tvari (nikotin,olovo, iva,alkohol);

kao posljedicu pritiska (osteofit, protruzija diska,priraslice nakon operacije) nastale nakon

traumatskog oteenja;

kao posljedicu djelovanja upalnog agensa(difterija, lepra, virusne infekcije, HIV infekcije);

u sklopu sistemskih bolesti (reumatoidni artritis


71/93

u sklopu sistemskih bolesti (reumatoidni artritis,nodozni artritis);

zbog metabolikogporemeaja (eerna bolest,nedostatak vitamina B12, porfirija, jetreno i

bubrenozatajenje) ;

kao posljedicu neoplastike (tumorske)infiltracije;

kao posljedicuparaneoplastinihstanja;

kao posljedicu genetikihporemeaja (Charcot-Marie-Tooth).


72/93

Simptomi polineuropatije obino nastupajupostupno, u vidu:

motorikih;

osjetnih;

vegetativnih poremeaja.

M t iki i t i j i


73/93

Motorikisimptominajeisu u nogama.

U lakim sluajevima javlja se djelominaoduzetost, a tei sluajevi karakterizirani su

potpunom oduzetou miia, ekstremiteta, a

katkad i cijelog trupa.

Zbog poremeene inervacije (prijenosa ivanih

impulsa) na miiima se vremenom razvijajuhipotrofija i atrofija, koje rezultiraju smanjenjem

grube miine snage.

Osjetne podraajne fenomene ine parestezije


74/93

Osjetne podraajnefenomeneineparestezije,arenje,peenje,utrnulost, osjeajstezanja.

Tipinaje bolna osjetljivost ivanihzavretakau miiimana pritisak.

Bol je ea nou, a moe se pogoratidodirivanjem zahvaenogpodruja.

Ako bolest napreduje, javljaju se znaci gubitka

osjeta, tipino po distribuciji "arapa irukavica".

Zbogporemeajaosjetnih ivacaoteanje i hod.


75/93

Zahvaanje autonomnog ivanog sustava

manifestira se pojavom:

nemogunostizadravanjamokraei stolice;

impotencije;

posturalne hipotenzije (pad krvnog tlaka nakon

naglog ustajanja).


76/93

Konepromjeneukljuuju:

smetnje pigmentacije;

poremeajeznojenja;

u najteim sluajevima prisutne su i trofikepromjene (glatka i sjajna koe, lomljivi nokti,osteoporoza).

.

Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim


77/93

Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim

(distalnim) dijelovima udovazato tosu najprijezahvaenanajduaivanavlakna.

U nekim sluajevima miina slabost, a rjeeporemeaj osjeta zahvaa proksimalnapodruja, tj. rameni obru ili zdjelini pojas.

Postoji i posebna polineuropatija modanihivaca u kojoj su oteeni motoriki i osjetnimodaniivci,i to uglavnom obostrano

Razvoj simptoma moe biti akutan ili kronian


78/93

Razvoj simptoma moebiti akutan ili kronian.

Akutan tok bolesti karakteriziran je naglom

pojavom ope slabosti i klonulosti na koje senadovezuju smetnje osjeta i motorikiispadi.

Neurologijski simptomi dostiu vrhunac nakonjedan do dva tjedna bolesti.

Nekoliko dana ili tjedana simptomi su stacionarni i

nakon toga se polakopoinjupovlaiti.


79/93

Put do dijagnoze

Na temelju fizikalnog pregleda;

anamneze;

elektromiografijom

polineuropatije se mogu podijeliti na:


80/93

polineuropatije se mogu podijeliti na:

akutne ili kronine;

osjetne;

motorikeili osjetno-motorike;

proksimalne;

distalne;

simetrine.


81/93


82/93

Laboratorijski nalazi vrlo su vani zarazjanjenjeuzroka nastanka.

Potrebno je odrediti:

sedimentaciju;

kompletnu krvnu sliku;

eeru krvi;jetrene enzime;

elektrolite;

ureju, kreatinin,vitamin B12;

folnu kiselinu;

reumatski faktor.


83/93

Ako se nakon dobivanja nalaza laboratorijskih

pretraga ne pronaeuzrok polineuropatije, izvode

se: kontrola hormona titnjae, rtg srca i plua,UZV abdomena, elektroforeza lipoproteina,

obrada likvora te na kraju biopsija miia,odnosno ivca.


84/93


85/93


86/93


87/93

Prodiranje instrumenta hvatalice, sa ili bez odstranjenja dela


88/93

zadnjeg zida kimenog kanala, da bi se ulo u kanal iodstranio deo diska koji vri pritisak na koren ivca.

Nestabilnost vratne kime nakon preloma


89/93

prljena C5


90/93


91/93

RTG snimak vratne kime pacijentkinje. Strelicaprikazuje prednje i zadnje spondilotine promene


92/93

prikazuje prednje i zadnje spondilotine promene(kotane izrataje) 5. i 6. vratnog prljena.


93/93

Documents

Periferni Nervi