52
5 Računarski hardver: 5. Računarski hardver: periferijske jedinice periferijske jedinice

Periferni uredjaji skripta informatika

  • Upload
    -

  • View
    64

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta iz informatike. Perifernu uređaji

Citation preview

Page 1: Periferni uredjaji skripta informatika

5 Računarski hardver:5. Računarski hardver: periferijske jediniceperiferijske jedinice

Page 2: Periferni uredjaji skripta informatika

Periferijske jedinicePeriferijske jedinice• To su one hardverske

Periferijske jedinicePeriferijske jediniceTo su one hardverske komponente računarskog sistema preko kojih on k i i k likomunicira sa okolinom (mahom sa čovekom) .

• Dele se na• Dele se na – Ulazne jedinice

• Tastatura, miš, skener,..., , ,– Izlazne jedinice

• Monitor, štampač,...Ula no i la ne jedinice– Ulazno-izlazne jedinice

• Mrežna kartica, modem,...

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 22

Page 3: Periferni uredjaji skripta informatika

Tastatura, miš,...Tastatura, miš,...Tastatura, miš,...Tastatura, miš,...

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 33

Page 4: Periferni uredjaji skripta informatika

TastaturaTastatura• Podaci se unose pritiskom na taster, nakon

TastaturaTastaturaPodaci se unose pritiskom na taster, nakon čega se znak u binarnom obliku prenosi u računar

• Tastatura sadrži tastere grupisane u pet pet funkcionalnih celinafunkcionalnih celina–– alfanumerički tasterialfanumerički tasteri–– numerički tasterinumerički tasteri–– funkcijski tasterifunkcijski tasteri–– tasteri za navigacijutasteri za navigaciju–– kontrolni tasterikontrolni tasteri

• modifikujući tasteri• specijalni tasteri• specijalni tasteri• ostali tasteri

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 44

Page 5: Periferni uredjaji skripta informatika

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 55

Page 6: Periferni uredjaji skripta informatika

Alfanumerički tasteriAlfanumerički tasteri

A - Z, 0 - 9, interpunkcijski znaci, specijalni znaci, TabTab: skok kursora u desno za nekoliko mjesta, BackSpaceBackSpace: brisanje znaka levo od kursoraBackSpaceBackSpace: brisanje znaka levo od kursora, Caps LockCaps Lock: uključuje/isključuje stalno aktiviranje velikih/malih slovaShiftShift: privremeno uključuje a) velika slova ili b) znakove na gornjoj

l i i b j čkih t tpolovini brojačkih tastera.EnterEnter: taster za potvrdu upisanog ili slanje naredbe na obradu računaru,

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 66

Razmak (SpaceSpace): ubacuje prazno mesto.

Page 7: Periferni uredjaji skripta informatika

Numerički tasteriNumerički tasteriNumerički tasteriNumerički tasteri

Od j i t t t (k j d k ) if 00 99 d i l iOdvojeni tastature (kucanje samo desnom rukom): cifre 0 0 –– 99, decimalni zarez, sabiranje (+), oduzimanje (-), množenje (*) i deljenje (/),EnterEnter: ista funkcija kao i Enter na alfanumeričkoj tastaturi,NumLockNumLock: uključuje stalni rad s brojkama Ako je isključeno aktivni suNumLockNumLock: uključuje stalni rad s brojkama. Ako je isključeno, aktivni su znakovi na donjoj polovini tipki. Podrazumevano (default) stanje je uključeno.Windows2000 i WindowsXP po defaultu isključuju NumLock

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 77

Windows2000 i WindowsXP po defaultu isključuju NumLock.

Page 8: Periferni uredjaji skripta informatika

Funkcijski tasteriFunkcijski tasteriFunkcijski tasteriFunkcijski tasteri

Pojedini korisnički programi koriste ove tipke za posebne svrhe.Pojedini korisnički programi koriste ove tipke za posebne svrhe. Program dodeli funkcijskom tasteru proizvoljnu (ili čestokorišćenu ili neku kompleksnu) naredbu da bi se korisnikuolakšalo pozivanje i izvođenje te naredbe Neki programiolakšalo pozivanje i izvođenje te naredbe. Neki programi dozvoljavaju korisniku da sam odredi koja naredba će se izvršavati pritiskom na pojedinu funkcijsku tipku. Gotovo svi programi funkcijsku tipku F1 koriste za Help

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 88

programi funkcijsku tipku F1 koriste za Help.

Page 9: Periferni uredjaji skripta informatika

Tasteri za navigaciju (kTasteri za navigaciju (kursorski tasteriursorski tasteri))

I tI t klj č j i i klj č j b i j k tInsertInsert: uključuje i isključuje ubacivanje znakova na mestu.DeleteDelete: briše znak na kojem je pozicioniran kursor.HomeHome: pozicionira kursor u levi gornji ugao ekrana (ili na početak reda).EndEnd: pozicionira kursor u desni donji ugao ekrana (ili na kraj reda).)PageUpPageUp: pomera tekst za veličinu ekrana unazad.PageDownPageDown: pomera teksta za veličinu ekrana napred.Kursorki tasteri: ← ↑ ↓ →← ↑ ↓ → za pomeranje kursora u svim

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 99

Kursorki tasteri: ↑ ↓ ↑ ↓ za pomeranje kursora u svimsmerovima.

Page 10: Periferni uredjaji skripta informatika

Princip rada tastaturePrincip rada tastature• Pritiskom na taster šalje se identifikacijski kod

tastera u memoriju tastature (keyboard buffer)memoriju tastature (keyboard buffer) - to je poseban kod o tome da li je taster pritisnut ili nijeposeban kod o tome da li je taster pritisnut ili nije, što ima posebno značenje i posebnu funkciju.

• Istovremeno je procesoru poslata informacija o kidprekidu

• Aktivira se program za upravljanje prekidima koji otkriva odakle dolazi zahtev za prekidotkriva odakle dolazi zahtev za prekid

• Pristupa se baferu tastature i identifikuje se kod –pročita zapis u bufferuP čit i k d t t ili k bi ij t t d dić• Pročitani kod tastera ili kombinacije tastera odrediće značenje i zadatak koji treba obaviti, prekidni program vraća kontrolu aplikacijskom programu koji ć iti ti t t di št jće sa pritisnutim tasterom radi ono što je predviđeno.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1010

Page 11: Periferni uredjaji skripta informatika

Vrste tastaturaVrste tastatura• Standardna tastatura –

Vrste tastaturaVrste tastatura

QWERTY raspored • Ergonomska tastatura

– Preventiva za moguće medicinske probleme

• Bežična tastatura (wireless)Bežična tastatura (wireless) – Radio talasi

• Specijalne tastatureSpecijalne tastature

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1111

Page 12: Periferni uredjaji skripta informatika

Ulazni uređajiUlazni uređaji• Miš

Ulazni uređajiUlazni uređaji• Miš • Touchpad• Pointing stick• Pointing stick • Trackball

Joystick• Joystick • Graphics tablet

T h• Touch screen

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1212

Page 13: Periferni uredjaji skripta informatika

MišMiš• Miš je nakon tastature najkorišćenija ulazna

MišMišj j j

jedinica. •• Služi Služi za za pomeranjpomeranje pokazivača e pokazivača po po ekranekranu u

monitoramonitora tj za unošenje podataka u računarmonitoramonitora, tj. za unošenje podataka u računar.•• Radi na principu pretvRadi na principu pretvaarranja anja pravopravolinijskog linijskog

kretanjakretanja u niz električnih impulsa.u niz električnih impulsa.kretanja kretanja u niz električnih impulsa. u niz električnih impulsa.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1313

Page 14: Periferni uredjaji skripta informatika

Vrste miševaVrste miševa• Miš komunicira preko

– PS/2 priključka (starije verzije).– USB

• Vrste miševa s obzirom na mehanizam:– Elektromehanički – položaj se prenosi putem

kugliceO tički– Optički

– LaserskiVrste miševa s obzirom na vezu s• Vrste miševa s obzirom na vezu s računarom:

Miševi spojeni kablom do računara– Miševi spojeni kablom do računara– Bežični miševi komuniciraju sa računarom

pomoću infracrvene svetlosti ili radio-talasa, a po oću ac e e s et ost ad o ta asa, anapajaju se pomoću baterija

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1414

Page 15: Periferni uredjaji skripta informatika

Princip rada optičkog mišaPrincip rada optičkog miša• Na njegovoj donjoj strani su smeštene dve

komponente. P j LED (ili k d ijih ij l ) di d k j• Prva je LED (ili kod novijih verzija laser) dioda koja emituje svetlost.

• Druga komponenta je CCD (Charged Coupled g p j ( g pDevice) (odnosno optoelektronski senzor). Ovaj čip radi po principu kamere, samo što se on pali i gasi u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Naime, kadavrlo kratkim vremenskim razmacima. Naime, kada optičkog miša stavimo na neku površinu i kada ga pomeramo, CCD čip registruje te pomeraje.

• Naime CCD čip snima sliku ispod sebe (koju• Naime, CCD čip snima sliku ispod sebe (koju osvetljava LED ili laserska dioda) i pri pomeranju miša CCD čip poredi sliku sa početnog položaja sa slikom koja se dobila pomeranjem i šalje toslikom koja se dobila pomeranjem i šalje to elektronskom sklopu koji proverava na koju je stranu pomeren miš upoređujući dobijene slike.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1515

Page 16: Periferni uredjaji skripta informatika

MonitorMonitorMonitorMonitor

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1616

Page 17: Periferni uredjaji skripta informatika

Video sistem raVideo sistem računaračunaraVideo sistem raVideo sistem računaračunara

• Glavni delovi video sistema računara su– MonitorMonitor– Grafička kartica (video kartica, video

adapter)M it j d k ji• Monitor je deo opreme koji nam omogućuje da vizuelno pratimo aktivnosti u računarskom sistemu.

• To je uređaj za prikazivanje grafike, teksta, animacija, video zapisa i b jč ih d tibrojčanih vrednosti.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1717

Page 18: Periferni uredjaji skripta informatika

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi•• PixelPixel - Slika je sastavljena od tačaka koje

nazivamo pikselima - oni su organizovani u

p jp j

p gkolonama i redovima. – Slika se može sastojati od 480 000 do

2 304 000 (16:10, Full HD) i više piksela. •• RezolucijaRezolucija - je broj piksela na monitoru.

– Rezolucija je izražena u brojevima piksela koji se nalaze u horizontalnim i vertikalnim linijama

it (b j h i t l ih X b j tik l ih)monitora (broj horizontalnih X broj vertikalnih). – Što je rezolucija veća ove tačke su sve bliže

jedna drugoj . Rezolucija: npr. 1920 x 1200 = 2 304 000 piksela2 304 000 piksela.

•• Brzina osvežavanja (engl. Refresh Rate)Brzina osvežavanja (engl. Refresh Rate) - se odnosi na brzinu osvežavanje slike monitora (ponovnog iscrtavanja slike u sekundi) koja(ponovnog iscrtavanja slike u sekundi) koja se meri u hercima (Hz, 75 Hz=75 iscrt/s). – Što je veća frekvencija to je slika stabilnija,

ako je brzina osvežavanja manja onda je slika bil i lj d k knestabilna i naporna za ljudsko oko.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1818

Page 19: Periferni uredjaji skripta informatika

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 1919

Page 20: Periferni uredjaji skripta informatika

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi•• Veličina ekranaVeličina ekrana - meri se u inčima, neke poznatije veličine su:

15", 17", 19", 21“ 15", 17", 19", 21“ -- 27"27"Kod CRT a monitora se meri dijagonala čitavog monitora što ne– Kod CRT-a monitora se meri dijagonala čitavog monitora što ne predstavlja stvarnu veličinu ekrana (marketinški trik), ako je veličina CRT monitora 17", stvarna veličina samog ekrana je 16".

– Kod LCD monitora to nije slučaj.•• Standard prikaza (en. Aspect Ratio)Standard prikaza (en. Aspect Ratio) - odnos širine i visine

monitora– Može imati vrednosti 4:3,4:3, 55:4, 16:9:4, 16:9 ii 16:1016:10 (widescreen)(widescreen)

•• Dubina bojDubina bojaa (en. Color Depth)(en. Color Depth) - je broj bitova pomoću kojihjedan piksel predstavlja boje.– Dubina boja određuje broj različitih boja koje monitor može da

prikaže u jednom trenutkuprikaže u jednom trenutku. – Što je veća dubina boje to je veći broj boja i nijansi koliko ih može

prikazati monitor. Najčešće vrednosti su 8b, 16b (high color), 24b (true color)( )

•• Priključak Priključak - može biti analogni (VGA) i digitalni (DVI)

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2020

Page 21: Periferni uredjaji skripta informatika

Struktura pixelaStruktura pixela• Kod svih ekrana (osim WLED) piksel se sastoji od 3

manje tačkice. Te tačkice su crvene, zelene i plave crvene, zelene i plave

pp

j , p, pboje (RGB). boje (RGB).

• Sa ove tri boje, od kojih se svakoj može dati različit intenzitet dobija se veliki broj drugih boja Kako seintenzitet, dobija se veliki broj drugih boja. Kako se te obojene tačkice nalaze na veoma malom rastojanju, u ljudskom oku stvara se utisak mešanja bojaboja.

• Kod običnih (CRT) ekrana sve tačkice su od fosfornog materijala i svetle kada u njih udare

l kt ielektroni.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2121

Page 22: Periferni uredjaji skripta informatika

CRT monitoriCRT monitori•• CRT (Cathode Ray Tube)CRT (Cathode Ray Tube) -- Monitori saMonitori sa

CRT monitoriCRT monitoriCRT (Cathode Ray Tube) CRT (Cathode Ray Tube) Monitori sa Monitori sa katodnom cevikatodnom cevi

• Katodna cev je zapečaćena staklena komora koja počinje grlićem i konusno se širi, sve

šdok ne oblikuje široku osnovu. • Osnova je "ekran" monitora koji je sa

unutrašnje strane pokriven matricom od više hiljada sićušnih fosfornih tačakahiljada sićušnih fosfornih tačaka.

• Fosfori emituju svetlost kada su pobuđeni mlazom elektrona: različiti fosfori emituju svetlost različitih bojasvetlost različitih boja.

• Elektronski mlaz se pomera po ekranu pomoću magnetnog polja. Kada udare o prednji deo ekrana, elektroni se sudaraju sa p j , jčesticama fosfora, boje piksele i stvaraju sliku na ekranu.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2222

Page 23: Periferni uredjaji skripta informatika

Prednosti i nedostaciPrednosti i nedostaci• Osnovni nedostaci CRT monitora su:

lik di ij

Prednosti i nedostaciPrednosti i nedostaci– velike dimenzije, – potrošnja struje, – zračenje,j ,– nesavršena geometrija slike.

• Prednost je niska cena kao i veoma malo vreme odzivavreme odziva.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2323

Page 24: Periferni uredjaji skripta informatika

LCD monitoriLCD monitori•• Liquid Crystal Display Liquid Crystal Display (displej

baziran na tečnom kristalu)• Sastoji se od slojevaSastoji se od slojeva

– Lampe koja proizvodi belo pozadinsko svetloDva polarizujuća filtra i filtra za– Dva polarizujuća filtra i filtra za boje

– Dve providne elektrodeT č k i t l i đ l kt d– Tečnog kristala između elektroda

• Displej radi tako što propušta belo pozadinsko svetlo stalnog p gintenziteta kroz sve slojeve.

•• Crveni, zeleni i plavi elementiCrveni, zeleni i plavi elementipiksela dobijaju sepiksela dobijaju sepiksela dobijaju se piksela dobijaju se jednostavnim filtriranjem belog jednostavnim filtriranjem belog svetlasvetla pomoću filtra za bojepomoću filtra za boje

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2424

Page 25: Periferni uredjaji skripta informatika

LCD monitoriLCD monitori• Postoje dve vrste LCD displeja

LCD monitoriLCD monitorij p j

– Displej sa pasivnom matricom• Svaki red i svaka kolona imaju po jedno j p j

električno kolo.• Koristi se najčešće kod kalkulatora, mobilnih j

telefona, itd.– Displej sa aktivnom matricom (TFT - Thin Film

Transistor)• Svaki piksel ima svoj tranzistor• Koriste se kod monitora, televizora, novijih

mobilnih telefona, itd.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2525

Page 26: Periferni uredjaji skripta informatika

Osobine LCD monitoraOsobine LCD monitora•• Prirodna rezolucijaPrirodna rezolucija : LCD monitori su napravljeni da

Osobine LCD monitoraOsobine LCD monitora

najbolje prikazuju sliku na jednoj rezoluciji koja zavisi, pre svega, od veličine ekrana. Moguće je postaviti rezoluciju koja nije prirodna za neki LCDpostaviti rezoluciju koja nije prirodna za neki LCD monitor, ali onda opada kvalitet slike, kao i što se gubi pravilan geometrijski oblik slike.

•• Brzina Odziva (Response Rate/Time)Brzina Odziva (Response Rate/Time) :Brzina odaziva označava brzinu kojom piksel može da menja boje, brže je bolje predug odziv znači da će slika "kasniti"brže je bolje, predug odziv znači da će slika kasniti te će se pojavljivati anomalije kao što je "ghosting" efekat koji se javlja onda kada je promena boja

č t jč šć fil i i 3D i M iveoma česta najčešće u filmovima i 3D igrama. Meri se milisekundama (ms).(300 ms za LCD sa pasivnom matricom, 2-25 ms za TFT LCD)matricom, 2 25 ms za TFT LCD)

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2626

Page 27: Periferni uredjaji skripta informatika

Osobine LCD monitoraOsobine LCD monitora•• Ugao gledanjaUgao gledanja : Za razliku od CRT monitora, LCD

it i d j i ti k lit t lik k jih l d

Osobine LCD monitoraOsobine LCD monitora

monitori ne daju isti kvalitet slike ako se u njih gleda iz različitih uglova. Obično ako gledamo LCD sa strane, boje gube kvalitetu, prikaz je zamračen ako , j g , p jne i potpuno nečitljiv. Predstavljeni su widescreen ekrani koji su vodoravno produženi što prirodno odgovara okuodgovara oku.

•• Osvetljenje i kontrastOsvetljenje i kontrast : Osvjetljenje kod LCD monitora se meri u Kandelama po kvadratnom metru p(cd/m2), obično varira od 250 do 350 cd/m2. Kontrast (statički i dinamički) meri mogućnost LCD-a da prikazuje bele i tamne tonove što je odnos veći to jeprikazuje bele i tamne tonove, što je odnos veći to je bolje, obično današnji LCD monitori imaju odnos 450:1 pa sve do 6000:1 (stat.).

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 2727

Page 28: Periferni uredjaji skripta informatika

Neki današnji monitoriNeki današnji monitori

A 25 5"A 25 5" VK266H

Neki današnji monitoriNeki današnji monitori

•• Asus 25.5" Asus 25.5" VK266H– LCD monitor sa digitalnim TFT ekranom – Vreme odziva od 2 ms – Uglovi vidljivosti 170° : 160°– Maksimalno 16.7 miliona boja – Rezolucija: 1920x1200Rezolucija: 1920x1200– Osvetljenje : 300 cd/m2

– (s) Kontrast : 20000:1– Analogni i DVI interfejs– Analogni i DVI interfejs– Potrošnja: 60 W

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3030

Page 29: Periferni uredjaji skripta informatika

Neki današnji monitoriNeki današnji monitoriNeki današnji monitoriNeki današnji monitori

• HP 2310e 23" WLED monitor– Tip panela: LCD monitor sa digitalnim

TFT ekranom – Vreme odziva: 5 ms – Input konektori: DVI-D, HDMI,

DisplayPortp y– Rezolucija: 1920x1080– (s) Kontrast: 1 000 000:1– (d) Kontrast: 8 000 000:1(d) Kontrast: 8 000 000:1– Maksimalna potrošnja: 32 W

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3131

Page 30: Periferni uredjaji skripta informatika

GrafiGrafička karticačka karticaGrafiGrafička karticačka kartica

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3232

Page 31: Periferni uredjaji skripta informatika

Osnovni deloviOsnovni delovi•• Grafička kartica, Grafički adapter, VGA kartica Grafička kartica, Grafički adapter, VGA kartica

ili video kartica (en. graphics card, video card, ili video kartica (en. graphics card, video card, vga card graphics adapter) daje i obrađujevga card graphics adapter) daje i obrađujevga card, graphics adapter) daje i obrađuje vga card, graphics adapter) daje i obrađuje dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu sliku.dvodimenzionalnu ili trodimenzionalnu sliku.

• Glavni delovi moderne grafičke kartice su:PCB (P i t d Ci it B d) j št– PCB (Printed Circuit Board) je štampanaploča na kojoj se nalaze svi ostali delovi

–– GPU (Graphic Processing Unit) grafički GPU (Graphic Processing Unit) grafički procesorprocesor, ujedno i glavni deo koji prevodi binarni kod u sliku)

–– RAM (ili VRAM RAM (ili VRAM -- Video Random Acces Video Random Acces MemoryMemory ili FRAME BUFERili FRAME BUFER),), služi za memorisanje nepohodnih podataka za GPU

–– RAMDACRAMDAC čip koji vrši konverziju digitalnih u analogne signale. Kod monitora sa ravnim ekranom ova funkcija nije potrebna.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3333

Page 32: Periferni uredjaji skripta informatika

GPUGPUGrafički procesorGrafički procesor obavlja neophodnaobavlja neophodna

GPUGPU•• Grafički procesor Grafički procesor -- obavlja neophodna obavlja neophodna

izračunavanja i formira sliku koja ide na izračunavanja i formira sliku koja ide na monitormonitor

• Najveći deo izračunavanja koje obavlja GPU vezana su za 3D grafiku

R d j bj k t– Renderovanje objekata • Lepljenje tekstura• Svetla• Senke...

• GPU procesori koriste i za naučna i č jizračunavanja

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3434

Page 33: Periferni uredjaji skripta informatika

Vid RAM (F b ff ) d ži lik k j it

Princip rada grafičke karticePrincip rada grafičke kartice• Video RAM, (Frame buffer) - sadrži sliku koju monitor u

datom trenutku treba da prikaže. CPU šalje podatke video kartici. Video procesor formira sliku koja treba biti prikazana na monitoru i smešta je u frame buffer. Slika je velika matrica bitova. Ona se neprekidno koristi za osvežavanje slike na ekranu. Starije kartice su imale 1,2 ili j j ,4 MB RAMa. Danas grafičke kartice imaju i po 512MB i Danas grafičke kartice imaju i po 512MB i više RAM memorije.više RAM memorije.GPU proizvodi sliku iGPU proizvodi sliku i smešta je u video RAM. Zatim se slika iz id RAM š ljvideo RAMa šalje na

izlaz za monitor. Za analogni izlaz se koristi konvertor RAMDAC koji konvertuje digitalni

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3535

j gsignal u analogni

Page 34: Periferni uredjaji skripta informatika

Slotovi za grafičke karticeSlotovi za grafičke kartice• Dva najveća proizvodjača grafičkih procesora (GPU)

Slotovi za grafičke karticeSlotovi za grafičke karticeDva najveća proizvodjača grafičkih procesora (GPU) su NVidia i ATI

• Grafičke kartice se vezuju na– AGP slot– PCI express slot

• Neke ploče imaju nekoliko PCI express slotova i• Neke ploče imaju nekoliko PCI express slotova i podržavaju paralelni rad više grafičkih kartica. Ova tehnologija se naziva SLI (NVidia) ili CrossFire (ATI)

P ć t h l ij tiž d 2 b lj f– Pomoću ove tehnologije postižu se do 2x bolje performanse– Nedostatak : Povećana potrošnja energije

• Vezu izmedju grafičke kartice i procesora obavljaVezu izmedju grafičke kartice i procesora obavlja MCH (Northbridge)

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 3636

Page 35: Periferni uredjaji skripta informatika

SkeneriSkeneriSkeneriSkeneri

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4040

Page 36: Periferni uredjaji skripta informatika

Optički čitač (scanner)Optički čitač (scanner)

•• Optički čitač (skener)Optički čitač (skener) je uređaj koji tekst, crtež ili

p ( )p ( )

Optički čitač (skener)Optički čitač (skener) je uređaj koji tekst, crtež ili fotografiju sa papira prevodi u električne signale i šalje ih računaru Sk t ji d l k j tlj i i• Skener se sastoji od lampe koja osvetljava papir i optičkih senzora koji reaguju na reflektovanu svetlost od papira. Lampa se pomera duž papirasvetlost od papira. Lampa se pomera duž papira (skenira ga) dok senzori prihvataju reflektovanu svetlost i pretvaraju je u električke signale koji se šalju u računaršalju u računar

• ako se skenira tekst za koji želimo da i posle skeniranja u računaru bude tretiran kao tekst (a neskeniranja u računaru bude tretiran kao tekst (a ne kao slika) neophodan je neki program za prepoznavanje teksta

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4141

Page 37: Periferni uredjaji skripta informatika

Karakteristike skeneraKarakteristike skenera•• RezolucijaRezolucija (meri se u DPI - dots per inch) -

Karakteristike skeneraKarakteristike skeneraRezolucijaRezolucija (meri se u DPI dots per inch) kod današnjih skenera u intervalu 75DPI -9600 DPI9600 DPI

•• Brzina skeniranjaBrzina skeniranja (zavisi od rezolucije)Kod skenera veliku ulogu ima driver• Kod skenera veliku ulogu ima driver (podešavanje parametara skeniranja)

• Skeneri se najčešće vezuju na USB port

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4242

Page 38: Periferni uredjaji skripta informatika

ŠtampačŠtampačŠtampačŠtampač

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4343

Page 39: Periferni uredjaji skripta informatika

Vrste štampačaVrste štampača• Štampač je uređaj koji podatke iz računara prenosi

Vrste štampačaVrste štampačaŠtampač je uređaj koji podatke iz računara prenosi (štampa) na papir ili neki drugi medijum

• Postoje tri osnovne vrste štampačaj p– Matrični štampači– Ink-Jet štampači (pljuckavci)Ink Jet štampači (pljuckavci)– Laserski štampači

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4444

Page 40: Periferni uredjaji skripta informatika

Matrični štampačiMatrični štampači• Glava za pisanje sadrži veći

broj malih iglica (pin)

pp

broj malih iglica (pin)• 9-pinski štampači – 9 iglica• 24-pinski štampači – 24 iglicep p g• Iglice udaraju u papir preko

trake natopljene mastilom i na taj način se ostavlja otisak nataj način se ostavlja otisak na papiru

• Glava se pomera levo-desno i i i j li ij li ij d kispisuje liniju po liniju, dok valjak štampača pomera papir naviše

• Pomeranje glave i okretanje valjka reguliše računar

• Danas retko u upotrebi• Danas retko u upotrebi

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4545

Page 41: Periferni uredjaji skripta informatika

InkInk Jet štampačiJet štampači• Vrše zapis pomoću mastila koje

InkInk--Jet štampačiJet štampačiVrše zapis pomoću mastila koje se nalazi u kertridžima

• Kroz minijaturne cevčice na papir k ij l tilse prska specijalno mastilo

• Pomeranje papira i glave za štampanje i prskanje kontrolišeštampanje i prskanje kontroliše računar

• Može se štampati crno-belo ili u pboji

• Niska cena za solidan kvalitet štštampe

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4646

Page 42: Periferni uredjaji skripta informatika

Laserski štampačLaserski štampačLaserski štampačLaserski štampačOsnovne karakteristikeOsnovne karakteristike

Visok kvalitet štampe teksta i slika (rezolucija do 1200 dpi (dots per inch))

P i i d

))Velika brzine (200 monohromatskih strana u minutu ili 100 strana u boji minutu)

• Princip rada– Laserski zrak projektuje negativ slike stranice na negativno

naelektrisani plastični valjak prekriven fotoreceptorom ( l ) N l kt i j kl j bl ti ljk k j(selenom). Naelektrisanje se uklanja sa oblasti valjka koje su izložene svetlosti.

– Čestice negativno naelektirsanog suvog praha (tonera) bivaju privučene na valjak na onim delovima sa kojih jebivaju privučene na valjak na onim delovima sa kojih je skinuto negativno naelektrisanje laserom. Sa valjka se prenose na papir i zagrevanjem i pritiskom se naknadno lepe na papir.p p p

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4747

Page 43: Periferni uredjaji skripta informatika

čestice tonera se na papirsa fotoreceptora prenose uz pomoć druge korona-žice

laserski zrak upisuje sliku strane tako što na fotoreceptoru stvara površine sa suprotnim naelektrisanjem, koje privlače suprotno naelektrisane čestice tonera

korona-žica ravnomerno raspoređuje naelektrisanje na fotoreceptor

papir kroz štampač prelazeći preko fotoreceptora, i k i č ti t ( h k ji

uređaj za topljenje t i t i t j

fotoreceptor

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4848

vodi sistem valjaka papir kupi čestice tonera (praha koji ovde služi kao mastilo)

topi toner i trajno ga lepi za papir

Page 44: Periferni uredjaji skripta informatika

OstaliOstali periferniperiferni uredjajiuredjajiOstali Ostali periferni periferni uredjajiuredjaji

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 4949

Page 45: Periferni uredjaji skripta informatika

Zvučna karticaZvučna kartica

• Zvučna kartica je deo koji obezbjeđuje zvučni ulaz iZvučna kartica je deo koji obezbjeđuje zvučni ulaz i izlaz.

• Zvučna kartica na sebi sadrži – DSP (Digital Sound Processor), zvučni procesor koji

oslobađa CPU od procesiranja zvučnih signala (ako ga zvučna karta nema, onda to radi CPU).

– CODEC sadrži integrisana dva glavna dela• ADC (Analog Digital Converter) i • DAC (Digital Analog Converter) pretvarač.DAC (Digital Analog Converter) pretvarač.

– Memorija zvučne kartice. • Komunikacija sa računarom se odvija preko PCI (ili u

l d j PCI ) t d k k ik ijposlednje vreme PCIe) porta, dok se komunikacija sa zvučnicima i mikrofonom ostvaruje preko ulaznih i izlaznih konektora.a o e to a

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5050

Page 46: Periferni uredjaji skripta informatika

• Standardni ulazi na karticama• Standardni ulazi na karticama– Line In (nepojačan signal sa npr. muzičkog stuba), – Mic In (mikrofon) i – Interni CD In za slušanje muzike sa ugrađenog CD drajva.

• Izlazi koji se uglavnom nalaze su Speaker Out (pojačan signal)– Speaker Out (pojačan signal),

– Line Out (nepojačan) i na boljim karticama – S/PDIF (Sony/Philips Digital Inteface) digitalni izlaz (optički ili

k k ij l i)koaksijalni).

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5151

Page 47: Periferni uredjaji skripta informatika

ModemModem• Modem (MODdulator, DEModulator)

ModemModem

• Posredni priključak računara u mrežu• Pretvara digitalne signale na predajnoj strani u analogni signal • Prenos telefonskom mrežom ili koaksijalnim kablomj• Pretvara analogne signale na prijemnoj strani u digitalne

signale

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5252

Page 48: Periferni uredjaji skripta informatika

ADSL ADSL •• Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL

Asimetrična Digitalna Pretplatnička Linija)Asimetrična Digitalna Pretplatnička Linija) je oblik komunikacione tehnologije koja g j jomogućava brži prenos podataka preko običnih telefonskih linija nego što to konvencionalni modemi za govorni opseg (frekventni opseg govora) mogu da(frekventni opseg govora) mogu da obezbede.

• ADSL to realizuje koristeći frekvencije koje su iznad frekvencija govornog signalasu iznad frekvencija govornog signala.

• Osnovna razlika ADSL-a u odnosu na ostale DSL oblike je da je obim protoka podataka veću u jednom nego u drugom smeruveću u jednom nego u drugom smeru (asimetričan).

• ADSL je namenjen pre svega korisnicima Interneta u relativno pasivnom modu:Interneta u relativno pasivnom modu: koriste smer veće brzine za “download” sa Internet-a ali ne nude nikakav servis, koji bi zahtevao veliku brzinu protoka u obrnutom psmeru.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5353

Page 49: Periferni uredjaji skripta informatika

Kablovski modemiKablovski modemi• Kablovski modemi su slični kao i

standardni voice-band modemi sa i tk štizuzetkom što: – Rade na mnogo višim frekvencijama, – Rade sa većim bitskim brzinama

• Jedan od sve češće korišćenih načina pristupa Internetu je preko sistema čijapristupa Internetu je preko sistema čija je osnovna namena distribucija televizijske slike. Kablovski modemi povezuju pretplatnike na kablovskupovezuju pretplatnike na kablovsku televiziju, uz pomoć koaksijalnih ili optičkih kablova, pružaju veoma brzi pristup Internetu i obezbeđuju raznepristup Internetu i obezbeđuju razne video servise.

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5454

Page 50: Periferni uredjaji skripta informatika

Mrežna karticaMrežna kartica• Koristi se za povezivanje

računara unutar lokalneračunara unutar lokalne mreže (LAN - Local Area Network) ili bežične mrežeNetwork) ili bežične mreže (WAN - Wireless Area Network)Network)

• Često je integrisana na pločiU zavisnosti od brzine• U zavisnosti od brzine transfera podataka dele se na

10 Mb/ k ti– 10 Mb/s kartice– 100 Mb/s kartice

1Gb/ k i– 1Gb/s karticeAleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5555

Page 51: Periferni uredjaji skripta informatika

Kućište i napajanjeKućište i napajanje• Napajanje

Kućište i napajanjeKućište i napajanje

– Napaja sve komponente u računaruP t i ič i i– Pretvara naizmenični napon iz mreže u jednosmerni (3.3V, 5V, 12V), )

– Važna komponenta u računaru

• Ukoliko je napajanje suviše slabo, neke komponente će prestati sa radom ili se čak i

š i ioštetiti• Ukoliko je dobro napajanje, ono će apsorbovati sve promene izlaznog napona u mreži

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5656

Page 52: Periferni uredjaji skripta informatika

KuKućište i napajanjećište i napajanje

K ćišt

KuKućište i napajanjećište i napajanje

• Kućište– U njega se smeštaju skoro sve

k t čkomponente računara– Neka kućišta idu zajedno sa

napajanjem i/ili posedujunapajanjem i/ili poseduju dodatni hladnjakU novije vreme sa prednje– U novije vreme, sa prednje strane kućište sadrži USB konektore i konektore za zvučnu karticu

Aleksandar Aleksandar StamenkovićStamenković

Osnovi nformatikeOsnovi nformatike 5757