7/28/2019 Pages from casopis-Eko-Hrana-23.pdf

1/2

Broj 23

septembar 2006.

8

Ekoba{ta

Ako u zemlji ima dostaki{nih glista, to zna~i da je ono uprili~no dobrom stanju, da sadr`i

organske materije i da se humusobnavlja. Gdje ima ki{nih glista,

ima i dovoljno manjih mikroorgani-zama koji pripremaju hranu za

biljke. Zato su ki{ne gliste veomava`ni stanovnici zemlje, treba ih

hraniti, {tititi, spa{avati od alatki,gajiti ih ako ih je mali broj.

Na kvadratnom metrutravnjaka `ive prosje~no 133ki{ne gliste koje za godinu svare

8,12 kilograma organske materijei pretvore je u humus. Na hek-

taru travnjaka ima ki{nih glistakoje ukupno te`e koliko jednakrava!

Izlu~evine ki{nih glista male gomilice na lejama ili travn-

jaku sadr`e pet do sedam putavi{e azota, sedam puta vi{e fos-

forne kisjeline, tri do jedanaest pu-ta vi{e kalijuma, dva puta vi{ekre~njaka i {est puta vi{e mag-

nezijuma nego obi~na zemlja ukojoj one `ive. Te materije su ide-

alna hrana za biljke, pa se tosmatra visokovrijednim humusom.

Dokazano je tako|e da su biljkeovim prirodnim |ubrivom i

za{ti}ene i zato otpornije premabiljnim bolestima.

Svojim duga~kim rovovima,ki{ne gliste omogu}avaju provje-travanje i vla`enje zemlji{ta kad

pada ki{a. U zemlji{tu sa mnogoki{nih glista, dakle rastresitoj,

biljke se bolje razvijaju jer je kor-jenu olak{an posao i imaju do-

voljno hrane, vazduha i vlage.Ki{ne gliste su dvopolna

bi}a. Jaja{ca odla`u ispodpovr{ine zemlje. Poslije jake ki{e

zbog nedostatka vazduha, izlazeiz zemlje na povr{inu i otuda im iime-ki{ne. Njihovo mekano tijelo

potpuno je neza{ti}eno i veomaosjetljivo: na povr{ini ga zraci

sunca brzo isu{uju jer one sustvorene za `ivot u vla`noj zemlji.

Zabluda je da se od jedneki{ne gliste mogu dobiti dvije ako

se motikom, na primjer, presije~ena dva dijela. Ova `ivotinjica ima

samo jednu glavu i bez nje joj ne-ma `ivota. Jedino ako joj je povri-je|en (odsije~en) zadnji, manji dio

tijela-rep, u stanju je da ga re-generi{e.

Malih firmi za proizvodnjuglistenjaka ima i kod nas. Ipak,

nabavka ki{nih glista opravdana jejedino ako im se pru`e uslovi za

`ivot, dakle pri organskojpoljoprivredi. Sva nastojanja itro{kovi uzaludni su ako se u vr-

tu i dalje |ubri vje{ta~kim |ubriv-ima i prska hemijskim sredstvi-

ma.Tamo gdje je zemlja dobro

snabdjevena kompostom, a tloprekriveno organskim otpacima,ki{ne gliste se brzo razmno`ava-

ju. Briga o hrani i za{titi ovih `iv-otinja naro~ito je bitna prije zime.

Dokazano je da pokrivena zemljapreko zime o~uva daleko vi{e

ki{nih glista nego nepokrivena. Najednoj tre}ini hektara ispodsnije`nog pokriva~a, u prolje}e je

na|eno 995,000 ki{nih glista, a naistoj povr{ini koja je preko zime

bila za{ti}ena stajskim |ubrivom islamom, na|eno je ~ak 1,610,000

Ki{negliste

7/28/2019 Pages from casopis-Eko-Hrana-23.pdf

2/2

ki{nih glista.

Za malu farmu ki{nih glistapotrebno je: malo vremena,

mjesto sa stalnom temperaturom(na primjer, podrum), malo mater-

ijala koga ima u svakoj ku}i i ki{ne gliste. Probajte i vi!

Na dno drvenog sanduka

stavite slamu ili li{}e, a poslu`i}evam i iscjepkani karton.

Taj sloj zatim pospitemje{avinom komposta, ba{tenskih

i kuhinjskih otpadaka, taloga odkafe, ostataka crnog hljeba, crnogluka, praziluka, Ljuski od jabuka i

drugog vo}a... Ki{ne glistenaro~ito vole aromati~ne materije.

Preko ovog sloja pospite malo

zemlje, a zatim opet otpatke. Nakraju, sadr`aj sanduka ovla`ite:poprskajte mlakom, malozasla|enom ki{nicom. U sanduk

naselite nekoliko krupnih ki{nihglista i pokrijte d`akom kroz koji

vazduh ne mo`e da prolazi.Preko zime ki{ne gliste se

u tako idealnim uslovima dobroosje}aju i brzo razmno`avaju. Uprolje}e ih po toplom vremenu

prenesite u zemlju u vrtu, anaro~ito mlade gliste i njihova ja-

ja{ca. Odmah ih pokrijte zemljomda se ne bi isu{ile i uginule.

Starije gliste nerado mijenjajumjesto i zato mogu da ostanu u

sanduku gdje }e se i dalje razm-no`avati.

Svoju malu farmu ki{nih

glista tokom zime vi{e puta obi-lazite i, prema potrebi, dodajte

vla`nu hranu koja treba da bude{to raznovrsnija.

Imati ki{ne gliste jednos-

tavno je, jeftino i isplativo.Dostupno je svakome ko `eli svo-

ju ba{tensku zemlju {to prije dao`ivi: ove vrijedne `ivotinjice be-

splatno oru, provjetravaju i |ubreleje, tako da su iz godine u god-

inu sve plodnije.Ipak, ako nemate naro~itu

`elju da se dru`ite sa glistama,

mo`ete nabavljati ve} gotov

glistenjak, spreman za upotrebu.Takav glistenjak sadr`i 11 puta

vi{e kalijuma, 3 puta vi{e

magnezijuma, 7 puta vi{e fosfora

i 6 puta vi{e nitrata nego stajsko|ubrivo. Sa tonom humusa-

glistenjaka, u zemlji{te se unosi16,5 kg azota, 11,9 kg fosfora i

2,8 kg kalijuma (4 do 5 puta ve}ekoli~ine nego sa stajnjakom). Toje jedan od glavnih razloga da sa

humusom zamijenite bilo kojeorgansko i mineralno |ubrivo.

Zahvaljuju}i pove}anim ioptimalno izbalansiranim koli~ina-

ma organsko-mineralnih elemena-ta, sa manje |ubriva posti}i }ete

bolje rezultate.Dodaje se, ina~e, radi

podsticanja rasta biljaka tokom

vegetacionog perioda: br`e se

razvijaju dopunski korjen~i}i kojibolje hrane biljku. Za proizvodnjurasada povr}a, sjeme se mo`e

ubaciti i direktno u glistenjak.Me|utim, mnogo je jeftinije kadase pomije{a sa finom,

ba{tenskom zemljom ili sitnimtresetom, u jednakim razmjerama.

Tokom rasa|ivanja, zemlji{te seprekriva ravnomjernim slojem

humusa, u visini 3- 4 cm. Akopovr}e gajite u staklenicima iliplastenicima, supstrat pripremite

tako {to }ete zemlji ili tresetudodati 40-50 % glistenjaka ili

nanesete na zemlji{te u iznosu200-300 g/m2. U ratarstvu i

povrtarstvu, humus slu`i kaoosnovno jesenje i startno |ubrivos prolje}a. Kod vo}aka, vinove

loze i drugog sadnog materijala,humus se koristi i za

prihranjivanje tokom vegetacije ito u istoj koli~ini. Kod kultura koje

daju vi{e berbi ili `etvi, himus se

redovno primjenjuje za svakugeneraciju plodova posebno.Minimalne doze za paradajz,papriku i krastavac su 50g po

struku pri rasa|ivanju a poslijesvakog talasa berbe jo{ po 50-

100 g/m2.

9Broj 23

septembar 2006.

Ekoba{ta

Efektihumusa- biljkenedo`ivljavaju{ok poslijepresa|ivanja- plodovi ranije prispijejvaju za

berbu;- posti`e se ve}a rodnost po istojzasijanojpovr{ini;- plodoviimajuve}isadr`ajvitaminaC: mrkva -pet puta, pasulj - ~etiri puta,paprikadva ipo,krompir - tri, jagoda -dva, jabuka - {est i po, kru{ka - sedamputa;- biljke su otpornije na pepelnicu,plamenja~u,~a|avukrastavostitrule`;- morfolo{kiifiziolo{kisurazvijeniji,ljep{iiprivla~niji;Predsjetveno |ubrenje humusomobezbje|ujeznatnobr`iiravnomjernijirastpovr}a, a potom i ve}u organskuprodukciju,takodaseukupanprinosmo`epove}atii30odsto;Praksa pokazuje da biljke tokomvegetacije utro{e gotovo sve hranljivematerijekojeimsepounudeprekohumusa.Me|utim, blagotvornost obilja organskihmaterija i aktivnih mikoorganizama kojipoti~uizhumusaosje}aseuzemlji{tuiprigajenjunarednihkutlura.