Ozonske Rupe

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hh

Citation preview

OZONSKE RUPE

OZONSKE RUPEto je ozon?Ozon jeplin jakogmirisa, blijedo plave boje. Pri temperaturi od -112C tvori tamno-plavu tekuinu, a pri temperaturama niim od -193 tvori ljubiasto-crnu vrstu tvar. Slabo je topljiv u vodi, dok je u nepolarnim otapalima dobro topljiv. U velikm koncetracijama je vrlo nestabilan.

TO SU OZONSKE RUPE?OZONSKE RUPE su rupe u ozonu koje nastaju zbog freona koji unitavaju ozon ,no u plinovitom stanju taj je proces toliko dug da samo smanjuje koliinu ozona!

Slike ozonskih rupa

PRIA O OZONSKIM RUPAMA:KAKO SMO OTKRIVENE?Nakon godina zabrinutosti zbog poveanjaozona u gradskim podrujima, ovjek je 1985. ostao zapanjen drugim problemom: smanjenjem ozona, ali ustratosferi. Sredinom 80-ih godina znanstvenici su doli do neoekivanog otkria. Nakon to je niz godina mjerio koncentraciju ozona naantarktikojstanici Halley Bay,britanski je tim strunjaka utvrdio smanjenje ozona u stupcuzraka, jo od 1968. godine. Prije 1968. izmjerene su dnevne vrijednosti vee od 300 DU, a 1984. manje od 200 DU (DU =Dobsonova jedinica).USPOREDI!S OZONSKOM RUPOMBEZ OZONSKE RUPE

POVIJEST OZONAOZONOzon kao kemijsku tvar prvi je prepoznao Christian Friedrich Schnbein 1840., koji ga je nazvao premagrkoj rijei ozein, to bi znailo miris, prema posebnom mirisu, posebno nakongrmljavinskih olujaimunja. Kemijsku formulu za ozon O3je odredio Jacques-Louis Soret 1867.

Za to ozon kao plin sluiOzon je najjae oksidacijsko* sredstvo poslijefluora**i vrlo jeotrovan. Slui zasterilizacijuvode, operacijskih, kino i portskih dvorana te kazalita, zatim u farmaceutskoj, kozmetikoj, tiskarskoj industriji te industrijipapira,tekstilai umjetnih materijala.*promjena putem kisika**ista grupa elemenata kao i jod,klor itd...

Posljedice ozonskih rupaNakon to je postalo jasno da freoni prorjeuju ozonski sloj (iako se jo nije znalo na koji nain), 1987. godine je na meunarodnoj razini potpisan Montrealski protokol. Njime je propisano smanjenje proizvodnje nekihfreona za 50% do 1998. godine. Ubrzo se vidjelo da takvo smanjenje ne bi bilo dovoljno, pa jeMontrealski protokol pootren dvjema promjenama: prva je potpisana uLondonu1990., a druga uKopenhagenu1992. godine. Bude li se svijet pridravao odredbi iz Kopenhagena, ozonska rupa nad Antarktikom nestala bi oko 2060. godine.

OUVAJMO NAU LIJEPU PRIRODU!!!!!!!!!!!Izradila: Nika Utrobii