ovcarsko kozarski list broj_18.pdf

TISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCITISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCI

TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI

TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI

ISSN

1846-0

070

^ ~asopis za uzgajiva e i ljubitelje ovaca i koza Godina I - Broj 18 - O 200 .V `ujak/Travanj 9

TEMA BROJA: HRANIDBA OVACA I KOZA

REPORTAA:Struno putovanje u Portugal

Romanovska ovca

Enterotoksemija

Rentabilnost u proizvodnji kozjeg mlijeka - Uvoenje BLUP-a - Pravilna munja koza i ovaca

Svim itateljima elimo sretan Uskrs!Svim itateljima elimo sretan Uskrs!

Janjadi mlijeko

kad ih drugi nemaju

Uz hormonske spuvice Vi odluujete o Vaoj proizvodnji!

IntervetSchering-Plough Animal Health

10 000 ZAGREB, , -Sarajevska 27 CROATIA P /fax +385 1 6600 284

Mobile +385 91 343 44 E-mail @

hone

22 - : vedrana.bertol sp.intervet.com

Intervet International - Podruznica u RH

BROJ 18 (OUJAK/TRAVANJ 2009.) 3

asopis za uzgajivae i ljubitelje ovaca i koza

GOD. IV, BR. 18, OUJAK/TRAVANJ 09.

Osnivai:HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA

OVACA I KOZA,HRVATSKI STOARSKI CENTAR

ISSN 1846-0070

Nakladnik i tiskar:Tiskarski obrt, nakladnitvo i trgovina

ZEBRAGundulieva 42, 32100 VinkovciTel: 032/332-717, Fax: 332-715

e-mail: [email protected]: 2485003-1100202544

Za nakladnika odgovara:Silvija Benevi,

Vinkovci, Gundulieva 42

Glavni i odgovorni urednik:mr. sc. Zdravko Bara,

Josipa Kosora 40, 23000 Zadare-mail: [email protected]

Zamjenik glavnog i odg. urednika:Anton Jurea

Ureivaki odbor:prof. dr. sc. Boro Mio, prof. dr. sc. Vesna Pavi, prof. dr. sc. Velimir Sui, prof. dr. sc. Jasmina Luka Havranek, prof. dr. sc. Dubravka Samarija, prof. dr. sc. Zvonko Antunovi, mr. sc. Antun Kosteli, Anton Jurea, Erika Baranai, Damir Bunti, dipl. ing., Danijel Mulc, dipl. ing., Darko Jurkovi, dipl. ing., Tatjana Sinkovi, dipl. ing., Jasna Govorin, dipl. ing. i mr. sc. Zdravko Bara

Lektor:Maja Bukna, prof.

Pretplata za 6 brojeva iznosi 150,00 knZa inozemstvo je 35 Eura

Prilozi i savjeti objavljeni u Ovarsko- kozarskom listu temelje se na strunosti i iskustvu autora i Ovarsko-kozarski list ne odgovara za sluaj tete ili neuspjeha. Pretisak preporuen i doputen, ali uz obveznu napomenu: Preuzeto iz Ovar- sko-kozarskog lista.

Rukopisi i fotografije se ne vraaju.

asopis je upisan u Upisnik HGK pod red-nim brojem 575

S A D R A J Iz Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza 4 Iz Hrvatske poljoprivredne agencije 5

Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka 6 UZGOJ I SELEKCIJA - Procjena uzgojnih vrijednosti za svojstva mlijenosti u kozarstvu (2) 7 Uvoenje procjene uzgojnih vrijed-nosti za svojstva mlijenosti u kozarstvu RH 9 HRANIDBA - Potrebe ovaca za pitkom vodom 11 Kakvu voluminoznu krmu jedu koze 12 Hranidba koza 14 TEMA BROJA - Utjecaj hranidbe na kemijski sastav i kvalitetu mlijeka ovaca i koza 16 Prag rentabilnosti kozarske proizvodnje u uvjetima koritenja operativnog programa 20 VETERINARSKI SAVJETNIK - Enterotoksemija 22 SAVJETI PROIZVOAA - Munja i postupak s vimenom nakon munje 25 PASMINE OVACA - Romanovska ovca 28 REPORTAA - Struno putovanje u Portugal 31 Gastro kutak 35

Potovani itatelji Ovarskokozarskog lista, pro-tekla dva mjeseca obiljeile su aktivnosti izrade prijedloga novog Zakona u novanim potporama u poljoprivredi i rural-nom razvoju. U Povjerenstvu koje je izraivalo ovaj prijedlog Zakona aktivno su sudjelovali i predstavnici Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza. O iskustvima u radu i o tijeku rasprava pie nam potpredsjednica Saveza ga Erika Baranai. Ono to je najznaajnije za uzgajivae ovaca i koza, a zato su se

zalagali i predstavnici Saveza je: uvoenje jedinstvene stope plaanja za sve ovce i koze starije od godine dana uz istovremeno zadravanje prava na dodatno plaanje za uzgojno valjane ovce i koze, zatim zadravanje poticaja po litri mli-jeka i zadravanje poticaja za uzgojno valjani dio populacije hrvatskih izvornih pasmina.

Evo to nam jo donosi novi broj Ovarsko-kozarskog lista. Hrvatski stoarski centar je Uredbom Vlade Republike Hrvatske dobio novo ime, ali i nove djelat-nosti. Donosimo najvanije izvatke iz ove Uredbe. Iz navedenih djelatnosti razvid-no je da e i u vremenima koja su pred nama, u vremenima usklaivanja zakona iz podruja poljoprivredne proizvodnje zakonima koji vrijede za lanice EU, do juer Hrvatski stoarski centar, a danas Hrvatska poljoprivredna agencija pred-stavljati znaajan servis poljoprivrednim proizvoaima u Republici Hrvatskoj.

Procjena uzgojnih vrijednosti, koja se uvodi za svojstva mlijenosti u kozarstvu Republike Hrvatske, predstavljat e u budunosti i uzgajivaima i selekcionarima znaajan alat u odabiru grla - roditelja buduih generacija. Predstavljamo nasta-vak lanka o tome to je to BLUP i kako ga koristiti, kao i lanak o dosadanjem tijeku Projekta uvoenja procjene uzgojnih vrijednosti.

Prof. Grgi u svom lanku bavi se problematikom praga rentabilnosti u proiz-vodnji kozjeg mlijeka u uvjetima koritenja operativnog programa. Vjerujemo da e do idueg izdanja naeg asopisa Operativni program razvoja ovarske i ko-zarske proizvodnje proi svu potrebitu proceduru usvajanja i da emo ga nakon toga predstaviti uzgajivaima i u naem asopisu i na terenu.

Kao temu broja odabrali smo irok pojam - hranidbu ovaca i koza, budui da donosimo vie lanaka o hranidbi, o utjecaju hranidbe na proizvodnju ovjeg i kozjeg mlijeka (mr. Ki), o tome kakvu voluminoznu krmu jedu koze (mr. Ki), o znaaju hranidbe koza u proizvodnji mesa i mlijeka (mr. Ladii), te krai lanak o iznimno znaajnom segmentu u svakodnevnoj proizvodnji, o kojem se inae malo pria (i pie), a to su potrebe, u ovom sluaju ovaca, za vodom (prof. Mio).

O enterotoksemiji, zaraznoj bolesti koja pogaa uzgoje i ovaca i koza, i od koje najee stradavaju janjad i jarad (naalost, najee najbolja) pie nam doc. dr. Kosteli.

I u ovom broju nastavljamo s prilozima nae najmlae suradnice, inae apsol-ventice na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, kolegice Manuele, koja nam dolazi s, veini nam dobro poznate, farme koza s registriranom siranom na OPG-u Moravec. U ovom broju donosimo njezina zapaanja o munji - kako je pravilno sprovesti i kako postupati s vimenom nakon munje.

Prof. Mio donosi nam detaljan prikaz jedne od pasmina koja se uzgaja u Hrvatskoj - romanovske ovce. Nakon detaljnog opisa ove, jedne od najplodnijih pasmina na svijetu, i u iduim brojevima predstavljat emo pasmine ovaca i koza koje susreemo u naim uzgojima.

to je sve vidjela i s ime se upoznala povea skupina sastavljena od uzgajivaa i strunjaka za ovarsku i kozarsku proizvodnju na strunom putovanju po Portu-galu, moete proitati u opirnoj reportai.

Na zadnjoj stranici donosimo pregled ovogodinjih stoarskih izlobi koje organiziraju Hrvatska poljoprivredna agencija i udruge uzgajivaa pod pokro-viteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kao i prvu najavu mjesta i datuma jedanaestog savjetovanja uzgajivaa ovaca i koza i jubi-larne, desete po redu, izlobe hrvatskih ovjih i kozjih sireva.

Dakle, oekuje nas proljee ispunjeno itavim nizom ovarsko-kozarskih predstavljanja, koja e se produiti tijekom cijelog ljeta do duboko u jesen. Vese-lim se naim druenjima!

Va urednikZdravko Bara

UVODNIK


IZ HRVATSKOG SAVEZA UZGAJIVAA OVACA I KOZA

ELEKTRIIA

NII

HR - Vulineva 1010310 Ivani Grad

01-2882-811www.gumex-eko.hr

U PRIPREMI NOVI ZAKON O NOVANIM POTPORAMAPredstavnici Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza, predsjednik

Antun Jurea i potpredsjednica Erika Baranai tijekom mjeseca sijenja i veljae sudjelovali su u radu Povjerenstva za izradu prijedloga novog Za-kona o novanim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ono za to su se predstavnici Saveza zauzimali u radu Povjerenstva je: jedinstveno plaanje za sva grla u to viem iznosu (za sva grla starija od godinu dana), zadravanje dodatnih plaanja za sva uzgojno valjana grla i zadravanje poticaja za ovje i kozje mlijeko.

Erika Baranai, potpredsjednica Saveza Kao predstavnici Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza sudjelovali smo u radu Pov-

jerenstva za izradu novog Zakona o dravnim novanim potporama u poljoprivredi i ribar-stvu, koje je osnovalo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR). Radom Povjerenstva predsjedao je dravni tajnik u MPRRR gosp. Kreimir Kuterovac, dipl. ing.

Kao glavni razlog za izradu novog Zakona istaknuto je kako se hrvatska poljoprivredna politika nalazi na prekretnici i kako nam predstoje velike promjene. Promjene su nune kako zbog prilagodbi na sustav Zajednike poljoprivredne politike EU (ZPP), tako i zbog toga to vrijedei sustav ne moe odgovoriti izazovima globalnih promjena koje se itekako odraavaju i na hrvatske proizvoae i hrvatski ruralni prostor. Utvreni dugoroni ciljevi hrvatske agrarne politike sukladni su ciljevima ZPP-a. Obje politike istiu nunost stalnog jaanja konkurentnosti u poljoprivredi, ali ne zanemarujui ciljeve koji proizlaze iz njezine vieznanosti; vani su primjeren standard poljoprivrednog stanovnitva i poboljanje kvalitete ivota u ruralnom prostoru, ali i odrivo upravljanje resursima te briga za okoli; oekuje se rastua uloga poljoprivrede u pogledu sigurnosti hrane, ali i uloga u proizvodnji energije.

Meutim, za razliku od ciljeva gdje postoji suglasje, uoljive su ogromne razlike u provedbenim instrumentima i mjerama politike u EU i RH. Najuoljivije su razlike u sus-tavu potpore. Za neke od postojeih razlika postoje logina objanjenja primjene postojeih mjera koja proizlaze iz hrvatskih specifinih problema u poljoprivredi, a za neke razlike je teko pronai suvisla obrazloenja. injenica je da i EU sustav potpora nije idealan i da ima manjkavosti. Jedna od najveih je da nije ujednaen za sve lanice, to dovodi do odreenih nerazumijevanja, ponajvie zbog nejednakih mogunosti koje imaju lanice. Meutim, dosadanja iskustva pristupanja pokazuju da su svi kljuni elementi EU sustava za svaku zemlju kandidata zapravo zadanost, jer je rije o pravnom okviru to ga treba preuzeti i primijeniti. Stoga je logino oekivanje da e se postupnom i pravodobnom prilagodbom s kojom treba zapoeti od 2009. godine, na bolji nain ostvarivati hrvatski dugoroni ciljevi, a to znai omoguiti odriv razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora u Hrvatskoj i nakon ulaska u EU.

Pravni okvir za provedbu prilagodbe sustava e predstavljati novi Zakon o potpora-ma u poljoprivredi, a u skladu s naim pregovarakim stajalitima, Republika Hrvatska se obvezala do konca 2008. izraditi navedeni zakon. Zbog kompleksnosti problematike koju pokriva ovaj dokument, zbog njegove iznimne politike osjetljivosti, implikacija na proraun u razdoblju 2009.-2011., a u kontekstu zahtjeva EK i voenja pregovora s EU u poglavlju 11, predlae se po provedenoj raspravi i definiranju svih kljunih elemenata, njegovo usvajanje na razini Vlade RH prije formalnog poetka procedure donoenja no-vog zakona. Na taj bi se nain uinkovitije provele pripremne aktivnosti u cilju proaktivne komunikacije Vlade i Ministarstva s ciljnim skupinama u razdoblju do usvajanja zakona u Hrvatskom saboru.

U okviru odrednica koje su u velikoj mjeri sukladne zakonskoj regulativi EU i u ok-viru kojih treba biti izraen novi Zakon o novanim potporama, a to je od interesa za uzgajivae ovaca i koza, najee se spominje sljedee:

u godini hrvatskog ulaska u EU vrijedit e osnovno pravilo prema kojemu nisu doputena proizvodno vezana izravna plaanja u stoarstvu bez obzira na izvor financiranja;u skladu s najnovijim izmjenama ZPP-a, iznimka u odnosu na prethodno navedeno osnovno pravilo bit e proizvodno vezana plaanja za krave dojilje, te proizvodno vezana plaanja za ovce i koze kao opcija koju moe ali i ne mora primijeniti zemlja lanica.

Uvaavajui navedeno, poetni prijedlog mjera, iznesen u radu Povjerenstva, za cjelo-kupan ovarsko-kozarski sektor bio je:

zadravanje dijela potpore sektoru proizvodnje ovjeg i kozjeg mlijeka kroz poticaj po litri mlijeka (uz smanjenje jedininog iznosa i objedinjavanje za proizvodnju na svim podrujima) samo u prvoj godini primjene prilagodbe sadanjeg sustava uz uvoenje jedinstvenog i poveanog jedininog iznosa izravnog plaanja po grlu za ovce i koze.

Temeljem ponuenog poetnog okvira, temeljem isto tako svih primjedbi koje je Savez dao na taj okvir, temeljem prijedloga i zakljuaka s Upravnog odbora Saveza po ovim pi-tanjima, u prijedlog novog Zakona ula su plaanja po sljedeim stavkama:

Jedinstveno plaanje za sva enska grla u ovarstvu i kozarstvu starija od godine dana (poveano u odnosu na dosadanjih 100,00 kuna, ime e se osigurati znaajno vii iznos potpora za sektor ovarstva i kozarstva);Za uzgojno valjana grla uvodi se dodatno plaanje (uz osnovno jedinstveno plaanje); Zadrava se poticaj za ovje i kozje mlijeko u cijelom prijelaznom razdoblju (2009.-2010.) (jedinstveni iznos bez razlika na podruje proizvodnje);Poticaj po ha panjaka i livada (u iznosu znaajno veem negoli dosada); U okviru programa ruralnog razvoja nastavlja se poticati dranje uzgojno valjanih grla hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza u iznosu istom kao i do sada.

Kako je prijedlog Zakona trenutno u fazi priprema (konzultacije sa savjetnicima Eu-ropske komisije) i kako su odreene promjene jo mogue, u narednom broju Ovarsko-kozarskog lista iznijet emo i konano utvrene mjere i iznose u prijedlogu Zakona, a ako se dogaanja u svezi s donoenjem novog Zakona budu odvijala bre u odnosu na dinamiku izlaenja naeg asopisa, na sastancima Upravnog odbora Saveza obavjetavat emo sve udruge lanice i donositi stavove Saveza u svezi s ovom problematikom.


IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE

UREDBOM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE HRVATSKOM STOARSKOM

CENTRU DODIJELJENO NOVO IMEI DODATNE DJELATNOSTI

Iz urednitva Na temelju lanka 12. stavka 2. Zakona o ustano-

vama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/2008), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 26. veljae 2009. godine donijela URED-BU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O HRVAT-SKOM STOARSKOM CENTRU.

lanak 1.U Uredbi o Hrvatskom stoarskom centru (Na-

rodne novine, br. 63/94, 93/96, 11/97, 48/2000, 8/2001 i 78/2003) u nazivu Uredbe rijei: Hrvatskom stoarskom centru zamjenjuju se rijeima: Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

lanak 2.U lanku 1. stavcima 1. i 2. rijei: Hrvatski stoarski

centar (u daljnjem tekstu: Centar) zamjenjuju se rijeima: Hrvatska poljoprivredna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), a rijei: unapreivanja stoarske proizvodnje i biljnih kultivara zamjenjuju se rijeima: u poljoprivredi.

U stavku 3. rije: Zagrebu zamjenjuje se rijeju: Krievcima.

lanak 3.lanak 3. mijenja se i glasi:

Ciljevi su Agencije promicanje poljoprivredne proizvodnje.Djelatnost Agencije ine sljedei poslovi i zadatci:

Pomo poljoprivrednim gospodarstvima pri podnoenju zahtjeva za ostvarivanje novanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju;Provedba sustava za identifikaciju zemljinih estica na lokalnoj razini;Sudjelovanje u poslovima kontrole sustava plaanja novanih potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju;Auriranje podataka o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,Organizacija i provedba sustava oznaavanja domaih ivotinja;Ispitivanje kakvoe poljoprivrednih proizvoda; Izrada i provedba sustava kvalitete u poljoprivredi i prehrambenoj industriji;Razvoj poljoprivredne proizvodnje:

pomo pri uspostavi udruga uzgajivaa stoke;organizacija prometa uzgojno valjanih grla stoke;organizacija stoarskih izlobi i izlobi poljoprivrednih proizvoda;

Iz urednitva

Na sjednici od 26. veljae 2009. Vlada RH donijela je Uredbu o i izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom stoarskom centru, kojom je Hrvatski stoarski centar preimenovan u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju, kojoj su uz novo ime dodijeljene i nove djelatnosti. Iz Ure-dbe izdvajamo dijelove koji se odnose na preimenovanje, sjedite i djelatnosti Hrvatske poljo-privredne agencije, a cijela Uredba objavljena je u Narodnim novinama br 28/09 od 4.3.2009.

obavljanje uzgoja pojedinih vrsta i pasmina stoke u cilju provedbe uzgojnih programa i provjere rezultata uzgojno-selekcijskog rada;ispitivanje proizvodnih svojstava svih vrsta i pasmina domaih ivotinja;obrada uzgojno-selekcijskih podataka i izra- uni uzgojnih vrijednosti za sva matina grla;sudjelovanje u izradi i provedbi programa zatite i ouvanja izvornih i zatienih pasmina i sojeva domaih ivotinja;izrada razvojnih programa stoarske proizvodnje, te njihovo praenje u provedbi;izrada tehnolokih i investicijskih studija stoarske proizvodnje, te praenje i pomo pri njihovu ostvarivanju;informiranje i izobrazba proizvoaa; izrada strunih i ekonomskih analiza, te ostali poslovi koji pridonose razvoju poljoprivredne proizvodnje.

Sudjelovanje u poslovima provedbe mjera trnih redova u stoarstvu;Voenje jedinstvenih registara domaih ivotinja u vidu raunalnih baza podataka;Obavljanje i drugih poslova po posebnim pro- pisima.

lanak 9.Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana

objave u Narodnim novinama.Uredba je objavljena u Narodnim Novinama

br. 28/09 od 4.3.2009.

HRVATSKA POLJO-PRIVREDNA AGENCIJA

DOMAIN OVOGODINJE SKUPTINE ICAR-a

(11.-14. svibnja 2009., Pore)

Od 11. do 14. svibnja Pore e biti domain najvanijeg ICAR-ovog okupljanja u 2009. go-dini. Naime, u ovom terminu odrat e se redovita godinja skuptina ICAR-a, a predvieno je i niz predavanja na temu Nove metode u kontroli proiz-vodnosti domaih ivotinja. Radionice s nizom pre-davanja odravaju se pod pokroviteljstvom Ministar-stva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Sva dogaanja e se odvijati u hotelu Diamant u Poreu. Detaljan program moe se vidjeti na internetskoj stranici:

www.hssc.hr/Icar/Icar.aspx


IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

OBJEKTI ZA PRERADU MLIJEKA NA OPG REGISTRIRANI I ODOBRENI

OBJEKTI POD POSEBNIM UVJETIMAMr. sc. Samir Kalit

[email protected] 17. listopada 2008. u Naro-

dnim novinama objavljen je novi Pravilnik o voenju upisnika regis-triranih i odobrenih objekata te o postupcima registracija i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN

125/08) koji mijenja dosadanji nain upisivanja ob-jekata u Upisnik odobrenih objekata te podrazumijeva i izmjenu Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uv-jetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za obradu, preradu i uskladitenje proizvoda ivotinjskog podrijetla na OPG-ima (NN 149/03). Dosadanji odo-breni objekti na OPG-ima ulaze u kategoriju odo-brenih objekata pod posebnim uvjetima, s time da se javlja nova skupina objekata, takozvani registrirani objekti koji omoguuju stavljanje na trite svjeeg sira i vrhnja u koliinama prerade mlijeka do 12.000 L godinje. Ova skupina objekata omoguit e vrlo pojednostavljen postupak registracije manjih prostora za proizvodnju svjeeg sira i vrhnja, prvenstveno za gospodarstva koja proizvode svjei sir i vrhnje za iju proizvodnju nije potreban vei broj prostorija, odnosno za gospodarstva koja prodaju svoje sireve na gradskim trnicama (npr. popularne kumice u gradu Zagrebu). Ostala gospodarstva, koja proizvode razliite vrste sire-va u ijem se postupku proizvodnje primjenjuje zrenje, suenje, dodavanje zaina, dimljenje i slino, svoje objekte morat e provesti pod uvjetima odobravanja objekata pod posebnim uvjetima. Kakvi e zahtjevi biti postavljeni za objekte odobrene pod posebnim uvjetima, jo nije odreeno, s obzirom da se upravo sastavlja Odbor za izradu takvog Pravilnika koji e zamijeniti dosadanji Pravilnik (NN 149/03). S obzirom na dosadanja iskustva iz drugih zemalja EU, pret-postavka je da e biti potrebno pet do est prostorija kako slijedi: prostorija za prijam mlijeka, prostorija za presvlaenje osoblja, sanitarni vor, prostorija za pre-radu mlijeka i proizvodnju sira, prostorija za zrenje ili suenje sira i eventualno prostorija za pakiranje sira. Raspored prostorija, oprema i ureenost prostorija bit e odreeni asortimanom proizvodnje i kapacite-tom dnevne prerade na gospodarstvu. S obzirom na specifinost investicije u objekte za preradu mlijeka i proizvodnju sira na OPG-ima, zasigurno e izgradnju, ureenje i opremanje objekta voditi struna osoba kao to je to bilo i do sada.

Objekti odobreni pod posebnim uvjetima nosit e oznaku P-broj odobrenja. Postojei, odnosno do

sada odobreni objekti, na svoj broj odobrenja dobit e slovo P.

Sljedee vano pitanje koje se postavlja jest kakav e se sustav kontrole pitke vode, sirovog mlijeka i proiz-voda provoditi u navedenim objektima. Koliko esto e se u tu svrhu uzimati uzorci i koji laboratoriji e pro-voditi potrebne kemijske i higijenske analize mlijeka i sira? Vano je postaviti takav sustav koji e omoguiti svrhovitu i dostatnu kontrolu zdravstvene ispravnosti proizvoda, a ne e nepotrebno i pretjerano financijski opteretiti gospodarstva. Na kraju, vrlo je vano za sva-ko gospodarstvo izraditi Vodi higijenske proizvoake prakse na naelima sustava kontrole kritinih kontrol-nih toaka u proizvodnji (HACCP).

Na temelju Odluke o rasporeivanju i koritenju sredstava namijenjenih za dodjelu financijske potpore organizatorima gospodarskih manifestacija i manifes-tacija kulturne batine, sajmova i znanstvenih skupova iz podruja djelokruga Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u 2009. godini (KLASA: 610-01/09-01/36, URBROJ: 525-12-2-0460/09-1 od 2. oujka 2009. godine), Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavilo je

N A T J E A Jza dodjelu financijske potpore organizatorima gos-

podarskih manifestacija i manifestacija kulturne batine, sajmova i znanstvenih skupova iz podruja djelokruga Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u 2009. godini.

Predmet natjeaja je prikupljanje ponuda projeka-ta gospodarskih manifestacija i manifestacija kulturne batine, sajmova i znanstvenih skupova kojima e biti dodijeljena financijska potpora od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u 2009. go-dini.

Cilj natjeaja je financijskom potporom potaknuti promoviranje domaih proizvoda, proizvoaa i proiz-vodnih podruja, upoznavanje s novim znanstvenim i strunim dostignuima te njihov transfer prema potenci-jalnim korisnicima.

Rok za podnoenje zahtjeva je zakljuno s datumom 27. oujka 2009.

Natjeaj se u cijelosti moe proitati na internetskoj stranici:

www.mps.hr/natjecaji/natjecaji.asp?nid=230

tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i koza

Istarske upanijewww.istra-istria.hr



www.zadarska-zupanija.hr

Zadarske upanije

UZGOJ I SELEKCIJA

PROCJENA UZGOJNIH VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVA MLIJENOSTI U KOZARSTVU

(2)Dobro je poznata injenica da geni utjeu na razliita svojstva. Genetski utjecaj vidimo

kao fenotipsku slinost srodnika (blizanci, braa i sestre, ) s jedne, te kao fenotipsku razliitost nesrodnih jedinki s druge strane (fenotip - skup svih vidljivih i mjerljivih znaajki organizma nastalih kao posljedica njegova genotipa i interakcije s iniocima iz okoline). to je jai utjecaj gena, to je vea slinost srodnika i obrnuto.

Gregor Gorjanc, dipl. ing. Marija pehar, dipl. ing.

UZGOJNE VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVA MLIJENOSTI U KOZARSTVU

Za procjenu uzgojnih vrijednosti za svojstva mlijenosti u kozarstvu pa i u ovarstvu upotrebljavaju se ista naela kao i u govedarstvu. Najprije trebamo po-datke - fenotipske vrijednosti (koliinu mlijeka, posto-tak mlijene masti i bjelanevina i broj somatskih stani-ca) i podrijetlo. Skupljanje tih podataka kod mlijenih ivotinja je vrlo dobro standardizirano s procedurama meunarodne organizacije za kontrolu proizvodnje - ICAR-a, (www.icar.org). ICAR propisuje metode kon-trole mlijenosti, ali i metode izrauna koliine mlijeka u cijeloj laktaciji. Nekada se procjena uzgojnih vrijed-nosti obavljala na bazi rezultata cijele laktacije lak-tacijske mlijenosti. Kod koza i ovaca je ovaj pristup nekako problematiniji nego kod goveda. Kod koza i ovaca jarad/janjad esto sie mlijeko (slika 3) i tada u pravilu nema munje i kontrole mlijenosti. Izmeu uzgajivaa esto postoje znaajne razlike u duini tra-janja sisanja. Tako je usporedba koliine mlijeka u ci-jeloj laktaciji uvijek problematina.

Ptak i Schaeffer (1993.) prvi su uporabili takozvani test-day model, gdje se za procjenu uzgojnih vrijed-nosti ne koristi koliina mlijeka u cijeloj laktaciji, nego koliina mlijeka kod pojedinih kontrola mlijenosti dnevna koliina mlijeka. Prednosti test-day modela su u boljem modeliranju podataka (korigiramo fenotipske vrijednosti na dan mjerenja), veem broju podataka na ivotinju i posljedino veoj tonosti procjene uzgojne vrijednosti. Dodatna prednost test-day modela je u tome, da nije potrebno ekati do kraja laktacije. Uzgojne vrijednosti moemo procijeniti ve nakon nekoliko kontrola mlijenosti. Kod koza i ovaca to je naroito dobro, jer mogu uzgajivai ve prije pripusta na jesen izabrati najboljeg jarca/ovna na osnovi procijenjenih uzgojnih vrijednosti. Ta injenica skrati generacijski

Dnevn

ako

liinamlijeka

Jarenje

Kontrole mlijenosti"test-day"

Odbie

Razdobljesisanja

Zasuenje

Razdobljemunje

Slika 3 - Shema laktacijske krivulje i vezanih dogaaja kod koza i ovaca.

interval, a tako povea genetski napredak u jednoj godini. Test-day model je danas standardni statistiki model za analizu svojstva mlijenosti kod krava, koza i ovaca u cijelom svijetu. Uzgojne vrijednosti se jo uvi-jek raunaju koristei metodu BLUP, a pomou test-day modela se bolje napravi korekcija fenotipskih vri-jednosti. U nastavku, na kratko emo predstaviti kako se uzgojne vrijednosti za svojstva mlijenosti kod koza raunaju i koriste u Sloveniji.

Prve procjene uzgojnih vrijednosti kod koza test-day modelom u Sloveniji napravili su Andonov i sur. (1994.), a njihov rad nastavili su Brenik i sur. (2000.). Procjene uzgojnih vrijednosti se kod koza i ovaca u Slo-veniji rade rutinski, koristei test-day model i metodu BLUP. Statistiki (test-day) model ukljuuje sljedee utjecaje: pasminu, stadij (dan) laktacije, redoslijed lak-tacije, veliinu legla, interakciju izmeu stada i sezone jarenja, permanentni utjecaj ivotinje te aditivni ge-netski utjecaj.

Na slici 4 prikazan je najznaajniji utjecaj na dnevnu koliinu mlijeka, stadij laktacije. Ostali utjecaji su svakako vani, ali ni jedan, osim uzgajivaa odnosno stada, nema tako jak utjecaj. Kod koza i ovaca utjecaj dana laktacije je jo i jae izraen nego kod krava, jer kod koza i ovaca esto imamo sezonsku proizvodnju, tako da kraj laktacije najee doe na kraju ljeta ili u jesen. Stoga uz utjecaj dana (stadija) laktacije dje-luje jo i sezonski utjecaj (vrijeme, hranidba, ). Na slici 4 dobro se vidi kako je na poetku laktacije manji broj podataka (vidno kao svjetlija boja), to predstavlja problem kod izrauna koliine mlijeka u cijeloj laktaciji. Kod test-day modela takvih problema nema.

U Sloveniji se izraunaju uzgojne vrijednosti za dnevnu koliinu mlijeka (UVDKM), dnevni postotak mlijene masti (UVDPMM) i dnevni postotak mlijenih bjelanevina (UVDPMB) te dnevnu koliinu mlijene mas-ti (UVDKMM) i dnevnu koliinu mlijenih bjelanevina (UVDKMB). Uzgojne se vrijednosti potom standar-diziraju na prosjek 100 i standardnu devijaciju 12. Na kraju se izrauna agregatna uzgojna vrijednost, koju zovemo indeks bjelanevina i masti (IBM). Indeks daje dva puta veu ekonomsku teinu na koliinu mlijenih bjelanevina nego na koliinu mlijene masti:


UZGOJ I SELEKCIJA

IBM = 1 UVDKMM + 2 UVDKMBZa svakog uzgajivaa spremi se tablica u kojoj su

za svaku ivotinju u stadu prikazane uzgojne vrijed-nosti i tonosti za sva nabrojena svojstva. Osim toga, za svako stado se numeriki potrai lista najpovoljni-jih jareva/ovnova, koji uzgajivaima nude najvei ge-netski napredak uz najmanji porast inbridinga u stadu. Uzgajivai mogu te rezultate gledati preko web stranica ili dobiti u pisanom izvjeu.

ZAKLJUAKUmjesto zakljuka ponovit emo bitne injenice za

razumijevanje koncepta uzgojne vrijednosti:

izmjeriti moemo samo fenotipsku vrijednost; fenotipsku vrijednost moemo zapisati kao zbroj prosjene vrijednosti, genotipske vrijednosti i ostatka;samo jedan dio genotipske vrijednosti prenosi se na potomke, taj dio zove se aditivna genotipska vri-jednost ili uzgojna vrijednost;uzgojne vrijednosti se upotrebljavaju za odabir ivotinja;uzgojne vrijednosti moemo izraunati iz fenotipskih vrijednosti i podrijetla koristei metodu BLUP;kad poznajemo podrijetlo, uzgojne vrijednosti moemo procijeniti i za ivotinje bez fenotipskih podataka (npr. uzgojna vrijednost za koliinu mlijeka za oeve);uzgojne vrijednosti se esto publiciraju s odreenim prosjekom (npr. 100) i standardnom devijacijom (npr. 12), to znai da ima oko 15 % najboljih ivotinja uzgojnu vrijednost vie od 112, a oko 5 % najboljih ivotinja uzgojnu vrijednost vie od 120;oekivanu uzgojnu vrijednost potomka moemo izraunati kao zbroj polovice uzgojne vrijednosti oca i polovice uzgojne vrijednosti majke;u stoarstvu oevi esto imaju tonije procijenjenu uzgojnu vrijednost jer za njih postoji vei broj infor-macija (podataka);uzgojne vrijednosti razliitih svojstva moemo


www.medjimurska-zupanija.hr

Meimurske upanije

sloiti u jednu brojku/vrijednost - indeks (agregatna uzgojna vrijednost), koji nam omoguava ekonomski uinkovitu selekciju na vie svojstva istodobno;kod proizvodnje mlijeka najvanija svojstva su koliina mlijeka, postotak mlijene masti i bjelanevina te broj somatskih stanica; sva ta svojstva mogu se poboljati selekcijom.

Slika 4 - Laktacijska krivulja za alpsku pasminu u Sloveniji.


Bjelovarsko-bilogorske upanijeUpravni odjel za poljoprivredu, umarstvo i vodno gospodarstvo www.bbz.hr

Pozivamo Vas da na adresu asopisa upu-tite sva pitanja u svezi s problemima s kojima se susreete u ovarskoj ili kozarskoj proiz-vodnji.

[email protected]


UZGOJ I SELEKCIJA

PREDSTAVLJANJE AKTIVNOSTI U DOSADANJEM TIJEKU PROVEDBE PROJEKTA UVOENJE

PROCJENE UZGOJNIH VRIJEDNOSTI ZA SVOJSTVA MLIJENOSTI U KOZARSTVU RH

Mr. sc. Zdravko Bara [email protected]

Dana 5. oujka u Varadinu i 6. oujka 2009. u Svetom Kriu u Meimurskoj upaniji predstav-ljene su aktivnosti u prvoj go-dini trajanja projekta uvoenja procjene uzgojne vrijednosti za

svojstva mlijenosti metodom BLUP-a u ko-zarstvo Republike Hrvatske. Tom prilikom istak-nuto je kako projekt provode Hrvatski stoarski cen-tar, Udruga uzgajivaa matinih stada ovaca i koza Varadinske upanije i Regionalna udruga kozara i ovara - RUKA iz Meimurske upanije, u suradnji s Biotehnikom fakultetom iz Domala, Republika Slo-venija, te da se projekt financira iz triju izvora: Hrvatski stoarski centar, Meimurska upanija i Varadinska upanija.

Gost i kolega iz Republike Slovenije, jedan od naj-aktivnijih sudionika u provedbi ovog projekta, Gregor Gorjanc, dipl. ing., predstavio je dosadanje aktivnosti. Tako se moglo uti kako je najvei dio aktivnosti ti-jekom prve godine projekta utroen na pripremu i proiavanje podataka, nakon ega je prikazao prosjeke cjelokupne promatrane populacije koza za bitna svojstva (koliina mlijeka, mast, bjelanevine, so-matske stanice), te na kraju prikazao izraune uzgojnih vrijednosti, objasnio njihovu praktinu primjenu i ob-jasnio na koji nain se tumae (itaju) prikazane vrijed-nosti. Najvei dio prikazane prezentacije sadran je u tekstovima koje smo objavili u ovom i u prolom broju Ovarsko-kozarskog lista, pa ovdje donosimo pregled onih slajdova koji se odnose na prikaz i tumaenje pro-cijenjenih uzgojnih vrijednosti.

Slajd 1

B Mlijeko(g)

Mast(%)

Mast(g)

Bjel.(%)

Bjel.(g)

IBM(g)

1 +494 -0.30 +11.6 +0.04 +14.7 +41.0

2 +8 +0.32 +8.2 +0.32 +2.3 +17.4

3 -142 +0.16 -3.4 +0.15 -3.9 -19.0

4 -419 -0.32 -16.1 +0.11 -13.2 -42.5

UV - primjer

Objanjenje: Na ovaj nain prikazane su proci-jenjene uzgojne vrijednosti s obzirom na prosjene vrijednosti cjelokupne populacije. Tako je ivotinja sa ivotnim brojem 1 bolja od prosjeka populacije za svojstvo koliina mlijeka za 494 g, a za sadraj (%) masti slabija od prosjeka za 0,30. Meutim, kako je ova koza u populaciji jako dobra za svojstvo koliine proizvede-nog mlijeka, jasno je da kod izrauna koliine masti, bez obzira na negativnu uzgojnu vrijednost za sadraj (%) masti, ima pozitivne i dobre rezultate za koliinu (g) masti. S bjelanevinama je situacija jo bolja. Sadraj

(%) bjelanevina ima iskazanu pozitivnu uzgojnu vri-jednost, pa je s obzirom na koliinu mlijeka svojstvo koliina bjelanevina (g) jo bolje izraeno (+14,7 g u odnosu na prosjek populacije).

Slajd 2

Standardizirana uzgojna vrijednost

Raspodje

laiv

otin

ja

40 60 80 100 120 140 160

5 %

Dobra(+)

Slaba(-)

UV izraunamo kao odstupanje od prosjeka Standardizacija zbog lakeg koritenja

Standardizacija

Objanjenje: kako je u praksi esto teko pratiti re-zultate procjene uzgojne vrijednosti prikazane na nain kako je prikazano u prvom slajdu, radi lakeg koritenja tih rezultata pristupa se njihovoj standardizaciji na nain kako je prikazano u ovom slajdu. Srednja vrijed-nost svih procjena je 100; ivotinje s lijeve strane (ispod 100) su slabije od prosjeka populacije; ivotinje s desne strane (iznad 100) su bolje od prosjeka populacije; ivotinje s vrijednostima iznad 120 predstavljaju 5 % najboljih ivotinja u populaciji za odreeno svojstvo. To se upotrebljava i za ona svojstva koja elimo sma-njiti, npr. broj somatskih stanica dobra ivotinja tako treba imati standardiziranu uzgojnu vrijednost za broj somatskih stanica iznad 100.

Slajd 3

IDMlijeko(g)

Mast(%)

Mast(g)

Bjel.(%)

Bjel.(g)

IBM(g)

1 121 87 116 101 123 121

2 103 112 106 119 106 106

3 97 105 99 108 98 98

4 87 86 84 106 85 84

UV primjer (standardizirano)

Objanjenje: U ovom slajdu prikazane su stan-dardizirane vrijednosti iz slajda 1 tako da sada vidimo kako koza sa ivotnim brojem 1 za svojstvo mlijenosti ima procijenjenu uzgojnu vrijednost 121 (dakle, u 5 % najboljih koza), kako je neto loija za svojstvo sadraj masti (%), ali dobra za koliinu masti (g), te kako je jako dobra za svojstva sadraj (%) i koliina (g) bjelanevina.


UZGOJ I SELEKCIJA

Prezentacija za uzgajivae, 2009-02

Objanjenje: Dogovoreno je kako e se u iduih 10 dana ispis po uzgajivau na prikazani nain dostaviti svim uzgajivaima uzgojno valjanih stada koza u Republici Hrvatskoj u kojima se provodi kon-trola mlijenosti. Dakle, za svaku aktivnu kozu, uz pripadajui ivotni broj bit e iskazana svrstanost ivotinje unutar populacije, odnosno, njezino mjesto meu svim kozama kojima je procijenjena uzgojna vrijednosti, te procijenjena uzgojna vrijednost za gore spomenute vrijednosti, kao i indeks bjelanevine-mast (IBM). Na ispisu e posebno biti razvrstani jarevi, a posebno koze. Tablica razvrstanosti s obzirom na vri-jednost radi se posebno za jareve, a posebno za koze, i to treba imati na umu prilikom itanja ovih podataka. Uzmimo za primjer prvog navedenog jarca na prikaza-nom gospodarstvu: jarac sa B 610455817 je po pro-cijenjenim uzgojnim vrijednostima za sve jareve 9. po redu, odnosno pripada u 1 % najboljih jareva, a to je i jasno ako pogledamo procjenu za uzgojne vrijednosti po pojedinim svojstvima (podsjetnik!: sve iznad 100 je bolje od prosjeka, sve iznad 120 je praktino najbolje to se moe nai u populaciji).

Na kraju ovih predstavljanja je spomenuto kako e uzgajivai i selekcionari procjenom uzgojne vrijed-nosti dobiti znaajan alat za kvalitetniji odabir grla - roditelja buduih generacija, ime se svakako osigura-va i znaajniji selekcijski napredak za bitna proizvodna svojstva. Meutim, uzgajivaima je napomenuto kako je ovo samo jedan od alata te da pri odabiru grla i dalje treba voditi rauna o vanjtini i zdravlju ivotinje, kako roditelja od kojih se bira, tako i mladih grla kada ih bi-ramo za potencijalne roditelje budue generacije.


grada Obrovca-Obala kralja Dmitra Zvonimira 2 23450 Obrovac


Zagreba ek upanijeUpravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i 000 Zagrebumarstvo 10 Ulica grada Vukovara 72/V

www.zagrebacka-zupanija.hr



POTREBE OVACA ZAPITKOM VODOM

Prof. dr. sc. Boro Mio [email protected]

Poznato je da ovce dobro podnose nedostatak vode, ali bez vode smanj-ena im je proizvodnja. Istraivanjima je utvreno da su pane ovce, u um-jerenom klimatu, preivjele i bez do-davane vode, ak su se i ojanjile. Za

U organizmu ovce voda ima etiri glavne funkcije: 1. uklanjanje tetnih produkata probave i metabolizma; 2. Regulacija osmotskog krvnog tlaka; 3. proizvodnju izluevina (slina i drugi probavni sokovi) i 4. termoregulaciju koja ukljuuje i gubitke evaporacijom iz koe i plua.

vrijeme gladovanja ivotinja moe preivjeti iako izgubi gotovu svu masnou i polovicu bjelanevina, ali gubi-tak 1/10 vode iz organizma moe biti fatalan.

Uskraivanje vode ili dehidracija znaajno smanjuje koliinu pojedene hrane to u ivotinja izaziva stres. Potrebnu koliinu vode ovce podmiruju dijelom iz vode u obroku, dijelom s hranom u obliku rose i kie te veim dijelom napajanjem.

U svakom sustavu uzgoja, svakoj proizvodnoj namjeni, ovcama treba osigurati dovoljne koliine pitke vode. Katkad je to jako teko, osobito ovcama koje obitavaju u tropskim i suptropskim podrujima. Nedostatak vode u pustinjskim i tropskim zonama ograniavajui je initelj konzumacije hrane i proiz-vodnosti grla. Meutim, tropskim ovcama potrebne su znatno manje koliine vode u odnosu na one koje su nastale i uzgajaju se u umjerenim klimatskim zonama.

Najbolje je da ovce stalno imaju na raspolaganju dovoljne koliine vode kako bi ju mogle piti po volji. Ako se ovcama voda daje, onda je to potrebno uiniti 2-3 puta dnevno. Pojilice iz kojih se ovce napajaju moraju biti iste, bez primjesa hrane, fecesa i drugih neistoa. Poeljna temperatura vode je 16 C; ne smi-je biti ledena, osobito tijekom gravidnosti. Na koliinu konzumirane vode znatno utjee klima, koliina i sas-tav konzumiranih krmiva, dob i razvijenost ovce te fizioloka faza. Tako ovce piju vie vode ljeti negoli zimi, dok im je voda manje potrebna ako konzumiraju svjea voluminozna krmiva u usporedbi s konzumira-njem sijena i suhe krme. Tijekom proljea, po jednom odraslom grlu treba osigurati 3 do 4 L vode, ljeti 5 do 6 L, a zimi 2 do 3 L. Dakle, prosjeno je po jednoj ovci dnevno potrebno osigurati oko 5 L pitke vode, a ja-njadi dva puta manje.

Prema odreenim standardima preporueni uku-pan unos vode (L/kg ST) za ovce u suhostaju je (ne za gravidne i ovce u laktaciji) u koliini do 2 L na tempera-turi 15 C; 2,5 L na 20 C; 3,5 L na 25 C; 5 L na 30 C i 7 L na temperaturi od 35 C. Navedene preporuke vrijede za pitku vodu koja ne sadri vie od 2.000 mg

Ovce u suhostaju

Gravidne ovceMjesec

gravidnosti Jedan fetus Dva fetusa

1,78 2. 1,88 2,222,18 4. 2,73 3,322,45 5. 3,39 5,23

Tablica 1 - Potrebne koliine vode (L/kg ST) za ovce u fazi suhostaja i fazi gravidnosti

ukupnih topljivih soli (UTS) L-1 ST i pri konzumaciji hrane koja ne sadri vie od 100 grama pepela kg-1 ST. Pri konzumaciji veih koliina duinih tvari poveava se i potreba konzumiranja veih koliina vode. Isto tako, ovce koje konzumiraju vie mineralnih tvari piju vie vode. U stajskom nain dranja ovce obino piju vodu nakon konzumiranja hrane. Gravidne ovce, oso-bito pred kraj gravidnosti, kao i ovce u laktaciji, trebaju vie vode od onih u suhostaju (tablica 1).

Tijekom laktacije poveava se konzumiranje vode te ovce u fazi maksimalne sekrecije mlijeka dnevno mogu popiti i do 15 L vode.


grada SinjaGrad Sinj Draga ev prolaz 10 21230 Sinj www.sinj.hr

Pojilice moraju biti iste, bez primjesa hrane ili fecesa.



KAKVU VOLUMINOZNU KRMU JEDU KOZE

Mr. sc. Goran Ki [email protected]

SVJEA ZELENA TRAVA U HRANIDBI KOZA

Svjeu, zelenu travu smatramo najdostupnijom, s najvie hranjivih tvari, i ne manje vano, najjeftinijom hranom za koze. U proljee zelena

Mr. sc. Goran Ki

Za koze se obino kae da mogu jesti vrlo raznoliku hranu, odnosno da pojedu sve i svata, tj. da su vrlo liberalne u pitanju hranidbe. to je od toga istina i mogi li koze jesti i isko-ristiti svu pojedenu krmu, prodiskutirat emo u ovom lanku.

paa je probavljiva oko 80 % i ima vrlo visok sadraj proteina (oko 20 % SP), te je veina vlaknastih di-jelova biljke jo uvijek visoko probavljiva. Zbog takve kvalitetne voluminozne krme koze mogu pojesti dosta proljetne pae i zbog visoke hranidbene vrijednosti pojedene hrane u tom vremenu mogu se oekivati i dobri proizvodni rezultati naih koza. Takoer, u koza koje su jele ovakvu mladu i hranjivu pau, moe biti zabiljeen i bri rast odbite jaradi. Iznimka nave-denim poboljanjima proizvodnosti javlja se na tlima siromanim nekim mikromineralima, odnosno kada je i paa njima siromanija i ne zadovoljava u potpunosti sve potrebe koza, pa uz pau moramo dodavati i do-datke. Na svjeoj pai koze mogu biti podlone panoj tetaniji, naravno, ne u takvom obliku i pojavnosti kao u goveda. Panu tetaniju uzrokuje nedostatak mag-nezija i najee se javlja kad ivotinje u proljee jedu bujnu i sonu pau. Prevencija tetanije u koza moe biti dodavanje mineralnih dodataka s viim udjelom magnezija prije proljea, odnosno, prije nego e ii na mladu pau.

SVJEA ZELENA PAA NE MOE BITIJEDINA HRANA ZA KOZE

Kada nema dovoljno pae ili je premala da bi je koze mogle jesti, koze ne moemo drati i hraniti samo na panjaku. Neke biljne vrste koje imamo na naim panjacima imaju dosta malu hranjivu vrijednost, ak i onda kada su mlade i svjee zelene. Koze ponekad jedu i biraju na panjaku i drugu krmu osim mlade trave, pa ukoliko je pronau, mogu jesti suhe prologodinje biljke zajedno s mladim biljicama ili, openito, ne jedu samo one biljke koje se nama ine najboljima i naj-hranjivijima. Ukoliko je vei pritisak ivotinja na sam panjak, koze mogu jesti, bez opasnosti, vie djetelina,

ukoliko ih ima na panjaku, i to do stadija kada one ve prelaze u cvatove i stare su, odnosno, jedu i zaostale osuene biljke.

HRANIDBENO PONAANJE KOZAKoze su vremenom evoluirale i prilagodile se ivotu

u razliitim okolinim uvjetima, te se sada postavlja pi-tanje kako koze biraju hranu koju jedu.

BIRANJE HRANE, SELEKTIVNOSTKoze hranu biraju vie od ovaca, te su se prila-

godile iskoritavanju irokog raspona razliitih biljaka koje nerijetko ukljuuju trnovite i biljke koje su okusom gorke, a koje ovce izbjegavaju. Takoer im je i njuka prilagoena takvoj hrani, pa mogu otkidati hranjive i mlade izdanke i listie bodljikavog grmlja i skidati koru s pojedinih stabljika drvea i grmlja. Hranei se na taj nain, koze mogu preivjeti i u sunim podrujima gdje ovce ne bi mogle opstati. Prilagodba kozje njuke grickanju mladica ima i negativnu stranu jer je ona uska, te koza ne moe jesti pau ukoliko su biljke niske i kratke. Takvu pau, zbog svoje iroke gubice, mnogo bolje mogu iskoritavati goveda.

Prilagodba koza iskoritavanju korova dobra je hranidbena strategija. Grmlje i korovi mogu imati i vrlo veliku hranjivu vrijednost, te je u istraivanjima utvreno da neke biljke - korovi, kao to su ikovi i kupine, imaju viu hranjivu vrijednost i od nekih panjaka (tablica 1). Kod takvih biljaka koze biraju naj-bolje i najprobavljivije dijelove biljke s najviom ener-getskom vrijednou.

Dio biljkeJedu li

ga koze?Probavljivost

ST %Metabolika

energija MJ/kg STListovi Da 70 10,5

Mlade stabljike Da 73 11,0

Starije stabljike Ne 51 7,5

Suhe stabljike Ne 45 6,5

Tablica 1 - Hranjiva vrijednost pojedinih dijelova biljke kupine.

Koze brste


UDIO PAE U ODNOSU NA BRSTU hranidbi koza pojam brst podrazumijeva kon-

zumaciju listia, izdanaka i granica grmolikog bilja i drvea. Koze imaju posebnu prilagodbu brtenja zbog razdijeljene gornje usne, uske gubice i dugih nogu za penjanje. Prilagoene su toleranciji na razliite kemij-ske spojeve koje proizvode biljke, te mogu svakodnev-no prelaziti vee udaljenosti do dostupne hrane, nego su to u mogunosti ovce. Ipak, nije najbolje kozu opisi-vati kao ivotinju koja samo brsti, a ovcu kao ivotinju koja pase. Kozu je najbolje opisati kao ivotinju koja jede kombinirano, odnosno, one su sklone brstu vie od ovaca, ukoliko im je on dostupan, ali mogu boraviti bez problema i samo na pai. U istraivanjima o hranid-benom ponaanju koza i ovaca, kada su koze i ovce bile skupa na pai, te je panjak bio slabo optereen, ove dvije ivotinjske vrste pokazale su razliitu selektivnost prema pojedinim biljkama na panjaku. No, kada smo panjak vie opteretili ivotinjama i kada su biljke bile malene i u ogranienim koliinama, ovce su uvijek pro-tjerale koze s povrina gdje su one pasle. Istraivanja u prilikama kada ivotinje imaju dosta brsta pokazuju da poveanje broja koza, na takvim povrinama, obino vodi ka smanjenju konzumacije brsta kako su biljke koje ivotinje jedu palatabilnije.

PRILAGODLJIVOSTKoze su u svojim hranidbenim navikama prila-

godljivije i od ovaca i od goveda. One mogu promije-niti svoje sklonosti prema nekoj hrani vrlo brzo. Primjer je izbjegavanje pojedinih biljaka u rastu tako dugo dok ne ponu cvjetati i tek ih tada koze pojedu. Ova prila-godljivost moe se primijeniti kako na selektivnost koza prema nekim biljkama, tako i na odnose pae i brsta koji jedu. To da su koze prilagodljive znai da u svojim hranidbenim navikama moraju biti i znatieljne. Re-zultat takvog ponaanja je da koze probaju hranu koja im se ini zanimljivom, te zbog toga imamo primjere da koze vau zaista svata, nau odjeu, kante i sl. U nekim sluajevima ova znatielja za probanjem novih stvari moe koze doi i glave, ako pronau i pojedu neku biljku koja je otrovna.

POTREBA KOZA ZA GRUBOM VOLUMI-NOZNOM KRMOM

Koze i ostali preivai za normalno funkcioniranje probavnog trakta i podmirenje potreba za hranjivim tvarima i energijom trebaju jesti voluminoznu krmu. No, tu se postavlja pitanje to je to gruba volumi-nozna krma, nije li sva voluminozna krma gruba? U rjenicima moemo nai razne definicije ovog pojma: 1. gruba, hrapava, otra krma, odnosno, 2. grube vrste ili dijelovi krmiva ili hrane za ivotinje manje hranjive vrijednosti. U stoarstvu se gruba krma i obroci sas-toje od voluminozne krme i vlaknastih koncentratnih krmiva, te koncentrata. Koncentratni dio obroka se najee sastoji od cjelovitog ili preraenog zrnevlja s ogranienim koliinama grubih sastojaka. Openito, voluminozni dio obroka ima visok sadraj vlakana i lignina, te manju koncentraciju energije nego koncen-tratni dio obroka. Meutim, postoje i mnoge iznimke od ove definicije jer sastav pojedinih krmiva ovisi o biljnoj vrsti, godinjem dobu, preradi, te jo mnotvu imbenika koji mogu utjecati na hranjivost krmiva.

Ponekad kaemo da nae koze trebaju grube volu-minozne krme i onda kada su na pai. Paa je takoer voluminozna krma? Kroz istraivanja i praksu uvjerili smo se da nam je jarad veih teina prilikom odbia ukoliko su koze jele mladu pau u proljee. Mlada paa u proljee obino sadri vie ili priblino isto energije kao i visoko koncentrirana krmiva, kao to su penica ili jeam.



Grada ZagrebaGrad Zagreb - Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo - Avenija Dubrovnik 12/IV

Pokusima je dokazano da koze superiornije probav-ljaju hranu u odnosu na ovce, i to 50 do 60 % od pojedene krme, te imaju bolju probavu vlaknastih kom-ponenti obroka. Istraivanja pokazuju da koze bolje iskoritavaju manje probavljivu hranu nego ovce, no to svakako ne znai da se animalna proizvodnja u koza poveava kako se kvaliteta pae i voluminozne krme smanjuje. Proizvodnja mlijeka i mesa u koza i ovaca se smanjuje s padom kvalitete hrane koju ivotinje jedu. Obje ivotinjske vrste gube na tjelesnoj masi i proizvod-nji mlijeka na visoko vlaknastoj gruboj voluminoznoj krmi, koja ima nisku koncentraciju dostupne energije. Za primjer moemo navesti ivotinje na pai u vrijeme ljetnih mjeseci, na suhim panjacima, kod kojih se primjeuje najbri pad tjelesne mase. Vana karakte-ristika voluminozne krme je i ta da iskazuje velike raz-like u hranjivosti, te se hranjivost pojedine krme kroz godinu kree od izvrsne pa sve do vrlo loe.

Kao zakljuak moemo navesti da su koze prila-godljive i selektivne ivotinje kada su u pitanju krmiva koja jedu. Imaju veu sposobnost brstiti i probavljati loije kvalitetnu krmu od ovaca. U proljee i vrijeme dostupnosti mlade, svjee pae, koze e jesti najprobav-ljivije trave sa sklonou za djetelinama i drugim niim zeljastim biljkama, te ne postoje sigurni dokazi o njiho-voj tetnosti za zdravlje naih koza. Ukoliko se obrok koji dajemo kozama sastoji preteno od itarica, da bi postigli maksimalnu konzumaciju hrane, oko jedne treine obroka mora initi gruba voluminozna krma. Iz-birljiva i prilagodljiva priroda koza na brstu omoguuje im jesti vrlo hranjivu krmu iz mnogih biljaka koje sma-tramo korovom, te se koze najbolje mogu opisati kao mjeoviti konzumenti krme koju jedu.



HRANIDBA KOZA UZ GENETIKUPRESUDAN IMBENIK PROIZVODNJE

MESA I MLIJEKA

Mr. sc. Sreko Ladii [email protected]

Za svakog stoara od presudne je vanosti znati procijeniti kvalitetu si-jena, ali od jo veeg znaenja je zna-ti proizvesti sijeno to vee kvalitete. to odreuje kvalitetu sijena? Kvalitetu sijena na prvom mjestu

Koliko je vana hranidba koza i o emu ona ovisi? Hranidba koza ovisi o nekoliko imbenika, kao to su nain dranja, koji moe biti ekstenzivan, vani na otvorenom, s eksten-zivnom ili malom proizvodnjom, te intenzivan s veom proizvodnjom, kako mlijeka, tako i mesa. Ekstenzivan nain dranja koza danas u Hrvatskoj nalazimo na podruju Istre, Velebita, Dal-macije, u Zagori, u priobalnom podruju i na naim otocima. Koze se uglavnom hrane onim to u prirodi pobrste ili popasu. Neki stoari uz ovaj dio obroka hranidbu jo nadopunjuju manjim koliinama sijena, obino loe hranidbene vrijednosti, te manjom koliinom krepke krme. Na ovakvoj hranidbi i proizvodnja mlijeka je mala, a mali su i prirasti mesa. ivotinje su obino lake, mravije nego u intenzivnom uzgoju, s programiranom obilnom hranidbom.

odreuje vrijeme konje, zatim nain i brzina suenja. U planinskim predjelima, primorsko-goranskim i pri-morskim podrujima stoari uglavnom spremaju si-jeno, dok se u nizinskim podrujima, gdje su parcele puno vee, danas sve vie za hranidbu koza sprema sjenaa. Vrijeme konje je vrlo vano i kod spremanja sijena i kod spremanja sjenae. Najbolje vrijeme konje je u poetku klasanja trava.

Svaki stoar koji proizvodi voluminoznu krmu na vlastitim povrinama trebao bi poznavati tehniku sas-tavljanja smjesa za sjetvu travnjaka. Ovomu se kod nas u Hrvatskoj oduvijek polagalo malo pozornosti, pa se ak ilo i za time da se smijea sve i svata, s pret-postavkom, pa neto e ipak bolje uroditi, pa se tako mijea sjeme visokih i niskih trava, ranih, srednje ranih i kasnih trava. U Nizozemskoj, koja ima jako dobro raz-vijeno kozarstvo i ovarstvo, a posebno govedarstvo, puno se radilo na tehnologiji travnjatva, a posebno na istraivanjima travnih smjesa, travno-djetelinskih smjesa (TDS) i djetelinsko-travnih smjesa (DTS). Pri-likom zasijavanja travnjaka morate voditi rauna da su u smjesi zastupljene samo one vrste koje istovremeno sazrijevaju i koje spadaju u istu kategoriju po visini.

Kako dijelimo razliite vrste trava? Na rane, srednje rane i kasne, zatim na niske, srednje visoke i visoke trave. Sada pokuajte sami odrediti koje trave treba smijeati da dobijete to kvalitetniju voluminoznu krmu, bilo da je za pau ili konju, ili za kono-pani nain iskoritavanja, ili samo za konju i proizvodnju sjenae ili sijena. Prouavanje trava, njihovih karakte-ristika i pogodnosti za uzgoj vrlo je vano za svakoga stoara. Trave, djeteline i lucerna meusobno se razli-kuju, daju razliite prinose, pogodne su za razliite kli-mate, jedne podnose lake suhu klimu s manje obori-na, druge trae znatno vie vlage u tlu i zraku, razliito reagiraju na kiselost tla, te na pozicije tla. Jedne dobro podnose movarnija tla, dok druge podnose i bolje us-pijevaju na suhim i ocjeditim pozicijama.

Drugo, na kvalitetu sijena i sjenae, hranidbeni sastav i, to je vrlo vano, ukusnost ili jenost krme, znaajno utjee botaniki sastav tratine, naroito u smjesama TDS i DTS. Sve nas ovo upuuje da svaki stoar mora imati svoju strunu literaturu, da mora skupljati strune lanke i da se naprosto mora baviti

izuavanjem trava i djetelina, isto, recimo, kao i travari koji se bave ljekovitim biljem.

Koze su ivotinje vrlo istananog osjeta okusa i mirisa. Znatno vie od krava ili ovaca. Ono to pojedu krave i ovce, koze esto puta ne e i u jaslama ostav-ljaju iza obroka znatno vie krme nego krave ili ovce. Koze se tako ponaaju i vani na pai. One su, za razliku od ovaca i krava, veliki probirai hrane. Kod proizvod-nje sijena ili sjenae za hranidbu koza znatno su bolje smjese trava ili smjese trava lucerne i djetelina TDS ili smjese lucerne, djetelina i trava DTS, nego monokul-tura istoga talijanskog ljulja ili engleskog ljulja. Koze u stajskom nainu dranja koje nemaju mogunosti izbora, privikle su se i prihvatile kvalitetnu sjenau i sijeno istih monokultura talijanskog ili engleskog ljulja naprosto samo zato to nemaju drugoga izbora. Obje ove vrste trava daju voluminoznu krmu dobrih hranid-benih svojstava i osiguravaju dobru proizvodnju mli-jeka.

Drugi takozvani intenzivan nain dranja obino se odnosi na stajski nain dranja u zatvorenom i ogranienom prostoru ili eventualno jo i na pregon-skom panjaku. Kod ovakvog naina dranja koze ovise iskljuivo o ovjeku i o hrani koju im ovjek pripremi. O ovoj hrani ovisi i proizvodnja koja se hranidbom nas-toji osigurati da bude to vea. Prema veoj ili manjoj proizvodnji mlijeka ovise i hranidbene potrebe koza na hranjivim sastojcima krme.

Po emu se razlikuje krma ili hrana kojom hranimo nae koze i kakve sve vrste krme ima-mo? Krmu obino dijelimo na dvije vrste: na volu-

Kozji ljepotan, snimljen na Sv. Nikoli na otoku Hvaru;hrana po izboru, brst i paa.



Opina Kolan - Opinsko vijee - Trg kralja Tomislava 6 - 23251 Kolan

opine Kolan


minoznu krmu, koja moe biti u obliku svjee zelene mase, u obliku sjenae, silae ili sijena, te na krepku krmu koja moe biti u obliku cijeloga zrna ili u obliku prekrupe ili samljevenog zrna.

Znai, imamo voluminoznu krmu koja obino ini vei dio obroka, te krepku krmu koja ini manji dio obroka. Bez obzira radi li se o voluminoznoj ili krepkoj krmi, stoji pitanje: to je vano za pravilnu hranid-bu i za postizanje vee proizvodnje mlijeka, pravilan rast i razvoj ploda i mladih ivotinja, pripremu koza za laktaciju i odravanje dobre kondicije? Svakako, sadraj hranjivih tvari, a to su bjelanevine, energija, minerali i vitamini. U hranidbi koza u cilju proizvodnje mlijeka, uz sastav hranjivih tvari, vrlo je vaan kapacitet uzimanja hrane ili krme pojedine ivotinje, te jenost odnosno ukusnost poje-dine krme. Sadraj hranjivih tvari u krepkoj krmi obino je standardan i nema velikih odstupanja kod pojedinih komponenti i njihovih vrsta i kategorija. ito, soja, suncokret, kukuruz, kada jednom sazriju, imaju standardne koliine hranjivih tvari. Tako je to odredio Stvoritelj, jer svako zrno je predvieno da jednog dana bude posijano, da proklije i da iz njega naraste nova biljka, a za to je u poetnoj fazi razvoja, dok se mlada biljka ne osamostali i ne pone sama hraniti, potrebna odreena koliina hranjivih tvari koncentriranih u zrnu pored jezgre koja u sebi nosi ivot i buduu biljku. Zato je zrno generativni dio biljke. Stabljika ili vegetativni dio biljke, odnosno voluminozni dio biljke, stvoren je samo da osigura stvaranje sjemena ili zrna i da poslije toga istrune. Zbog svrhe i namjene same stabljike, kako je to odredio Stvoritelj u svojoj providnosti, koliina hranjivih tvari je u biljci promjenljiva u razliitim faza-ma rasta ili, struno reeno, u razliitim vegetativnim fazama razvoja (otuda i izraz vegetacija).

to ovjeku od biljaka treba da bi organizirao i osigurao veu ili manju proizvodnju mlijeka i mesa? Svakako hranjive tvari iz biljaka i njihovog zrnja; bjelanevine, zatim eeri, krob i celuloza u koji-ma je pohranjen najvei dio energije, zatim vitamini, minerali, i jo itav niz razliitih kemijskih spojeva koje nalazimo u malim koliinama, ali su vrlo vani bioloki spojevi. Vrlo lijep mi je izraz hrana kao lijek. Jed-nako to vrijedi za ivotinju kao i za ovjeka. Nije samo ljekovito bilje ljekovito. Svaka je biljka na svoj nain kako hranjiva, tako i ljekovita.

Rekli smo da je koliina hranjivih tvari u zrnju go-tovo uvijek jednaka, a da se u stabljikama koliina hra-

njivih tvari mijenja. Sada dolazi do izraaja ovjekovo znanje i umijee da s polja pokupi i pospremi biljke kada u sebi imaju najveu koliinu hranjivih tvari. Evo jo jednog razloga za skupljanje i prouavanje strune literature o krmnom bilju, nainima skupljanja, spre-manja i skladitenja, da ouvamo to veu koliinu hranjivih tvari koje su nam potrebne za proizvodnju mlijeka i mesa, kroz hranidbu naih ivotinja. Stvarno, svaki stoar treba biti mali uenjak i veliki strunjak u svome zanatu. Samo oni stoari koji imaju vie znanja i koji su bolje svladali umijee svog zanata, mogu imati vee uspjehe u uzgoju i proizvodnji.

to veli knjiga? Knjiga veli da koza nije ni krava ni ovca. Tri zanata, tri znanosti, tri umjenosti. Razlika izmeu ovaca i koza u procesu hranidbe je to koze uzi-maju krmu u vie navrata, u manjim obrocima i due jedu nego ovce. Koza je znatno profinjenija i inteligent-nija ivotinja od ovce i krave. Koza je, kako smo ve re-kli, veliki probira hrane. Razlika izmeu ovih triju vrsta je i u tome, u prirodi i ekstenzivnim uvjetima dranja, to koza spada u brsne, dok ovca i krava spadaju u pane ivotinje. Tako koze u prirodi mogu podmiriti do 3/4 svojih hranidbenih potreba brstom grmlja i niskog raslinja. Kada se koze same hrane u prirodi, izabiru na-jprije hranjivije dijelove biljaka, sjeme, list, pa tek onda stabljiku. Ovu sposobnost ovce i krave nemaju. Ovce i krave nemaju tako dobro razvijen osjet okusa i mirisa i one e popasti i manje ukusne biljke, dok ih koze izbje-gavaju. Zatim, u loim uvjetima koze mogu pojesti vie grube krme, koju mogu zadrati due u probavnom traktu i bolje je probaviti nego ovce.

U sljedeem broju Ovarsko-kozarskog lista: Hranidbene potrebe mlijenih koza

Na parceli talijanskog ljulja, o hranidbenoj vrijednosti budue sjenae raspravljaju stoari koji uzgajaju tri razliite vrste:s lijeva na desno: Svemir evis, 100 krava; Pero Mahovli, 10 krava; Dubravko Vajdi, 80 koza; Mladen Petrievi, 25 krava i

Draen Stipani, 1.000 ovaca.



UTJECAJ HRANIDBE NAKEMIJSKI SASTAV I KVALITETU

MLIJEKA OVACA I KOZAMlijeko ovaca i koza uglavnom se koristi za pie, proizvodnju sireva i manje za proizvod-

nju jogurta. Izmeu svih imbenika koji utjeu na kemijski sastav i kvalitetu mlijeka ovaca i koza, hranidba ini jedan od najvanijih. Hranidbom se takoer mogu prenijeti i sve otrovne i neeljene tvari u mlijeko i tako znaajno smanjiti njegovu kvalitetu. U najveem broju istraivanja, koja su se bavila ovom problematikom, najvea je pozornost posveena sastavu mlijene masti i profilu masnih kiselina, te proteinima.

Mr. sc. Goran Ki [email protected]

Iz proizvedenog mlijeka ovaca i koza najvie se pravi sir te je vano znati da koliina proizvedenog sira uglavnom ovisi o mlijenoj masti i ukupnim proteinima mlijeka i raz-likuje se obzirom na vrstu sira koji

proizvodimo. Najvaniji faktor koji utjee na koncen-traciju masti i proteina u mlijeku sama je koliina proiz-vedenog mlijeka. U koza, kao i u ostalih preivaa, genetske i fenotipske karakteristike izmeu ukupne koliine proizvedenog mlijeka i koliine masti i proteina u mlijeku u negativnoj su korelaciji, te se jednostavnije mogu nazvati utjecajem razrjeivanja. Ova pojava slabijeg mlijeka i poveanja proizvodnosti jae je izraena u nisko produktivnih grla i lokalnih pas-mina i sojeva, nego u visoko proizvodnih pasmina. S poveanjem proizvodnje mlijeka laktoza se sintetizira i izluuje mlijekom jednakom brzinom kao i mlijeko, dok sinteza masti i proteina ide sporije. Ovaj fenomen moe se i matematiki izraunati, te vrlo precizno procijeniti potencijalna proizvodnja sira. Tako da matematiki izraunato, via proizvodnja mlijeka daje vie sira po grlu, iako bi pojedinani parametri jednadbe u poetku prikazivali manju proizvodnju sira po jedinici litre mlijeka.

Budui da je odnos izmeu sadraja mlijene masti i koliine proizvedenog mlijeka varijabilniji nego odnos izmeu sadraja proteina u mlijeku i koliine mlijeka, utjecaj i promjene na sastav mlijeka hranidbom lake je za mast nego za protein, koji je u mlijeku relativno stabilan. Od svih komponenti mlijeka na mlijenu je mast najlake utjecati hranidbom. Na sadraj proteina moe se utjecati samo lagano, dok se na koncentraciju mlijenog eera, minerala i ostalih komponenti hra-nom utjee samo neznatno i veinom indirektno preko nekog drugog imbenika.

IMBENICI KOJI UTJEUNA SADRAJ MASTI

Na koncentraciju i koliinu proizvedene mlijene masti utjee nekoliko hranidbenih imbenika. Najvaniji su: 1) koncentracija, konzumacija i izvor hranidbenih nevlaknastih ugljikohidrata; 2) veliina estica obroka i vlakana; 3) upotreba probiotika i kvasaca u obroku; 4) koliina, fizike osobine i sastav masnih kiselina hranidbenih dodataka masnoa u obrok; 5) prisutnost odraenih prekursora masnih kiselina koji mogu utje-cati na pad koliine mlijene masti.

Vlakna i nestrukturalni ugljikohidratiU mlijenih krava i ovaca najee se pozitivno

opisuje veza izmeu koncentracije mlijene masti i neutralnih detergent vlakana (NDV-a) iz obroka. Meutim, u mlijenih ovaca, kao najvaniji imbenik iz

hrane koji utjee na mlijenu mast opisuje se energetski balans obroka. Kod koza, dranih preteno vani, nije utvrena povezanost izmeu sadraja mlijene masti i NDV-a. Suprotno spomenutom, utvreno je znaajno poveanje mlijene masti (s 2,48 na 3,32%) u visoko mlijenih koza koje su hranjene obrokom u kojem smo poveavali udio kiselih detergent vlakana (KDV-a) s 14 na 26%. U spomenutim istraivanjima obrok bogat vlaknima nije znaajno smanjio ukupnu proizvodnju mlijeka, kako se moglo oekivati, no u obroku koji ima 14% KDV ovaj sadraj strukturnih vlakana ipak nije dostatan za potrebnu sintezu mlijene masti. Ovakav utjecaj manjka KDV-a obroka na smanjenu proizvod-nju mlijeka utvren je i u koza srednje, te niske proiz-vodnosti.

Openito miljenje koje se uvrijeilo u proizvoaa mlijeka glasi da sadraj mlijene masti opada, posebno u tradicionalnim nainima dranja, s porastom udjela koncentrata u obroku. Znanstvena istraivanja u 80-im godinama prolog stoljea dokazuju da poveanje koncentrata u obroku u vrijeme kasnog graviditeta ima pozitivan uinak na sadraj masti i ukupnu proiz-vodnju mlijeka koza u ranoj laktaciji. U navedenom istraivanju koze su zadnjih est tjedana gravidnosti




grada BenkovcaGrad Benkovac etalite kneza Branimira 12 23420 Benkovac http://www.benkovac.com

jele 600 g koncentrata i imale za 11% vie masti i 36% viu proizvodnju mlijeka od koza na obroku samo od sijena i 150 g koncentrata. Nadalje, obroci mlijenih koza u kojima su koncentrati bili zastupljeni 70 i ak do 88% od ukupne ST obroka, nisu imali negativan utje-caj na proizvednu mlijenu mast. Novija istraivanja u panih ivotinja dokazuju kako poveanje koncentrata u obroku ima pozitivan utjecaj na proizvodnju mlijeka bez utjecaja na koliinu i udio mlijene masti. Na te-melju navedenih primjera ini se da su mlijene koze manje osjetljive na manjak vlakana u obroku, nego ovce ili posebno mlijene krave, kod kojih bi ovakvi obroci bogati koncentratom izazvali tzv. sindrom ni-ske masnoe mlijeka.

Kvaliteta, sastav i graa ugljikohidrata, gustoa i veliina estica obroka vane su osobine u obroku ovaca i koza. U istraivanjima s alpina kozama koje su jele obrok s visokim udjelom koncentrata, poveanjem veliine estica sijena u voluminoznom dijelu obro-ka (s 2,8 na 3,9 mm) dolo je do poveanja vreme-na vakanja i preivanja, te vie proizvodnje mlijeka (MKM) uz poveanje sadraja mlijene masti. Uestalije nego druge ivotinje, koze proizvode mlijeko vieg sadraja proteina nego masti. Ovaj fenomen ee se javlja u koza koje jedu obroke bogate koncentratom, ali se mogu javiti i u koza koje jedu tradicionalniji obrok s vie voluminoza.

Dodavanje masnoaKoncentracija mlijene masti moe biti pod utje-

cajem: 1) sadraja masti - lipida iz obroka; 2) razine dodanih masnoa u obrok; 3) kvalitete pojedenih masnoa. Mnogi i raznovrsni izvori masti mogu biti koriteni u obrocima kako bi poveali energetsku vri-jednost obroka ili promijenili sadraj i sastav masnih kiselina mlijeka ovaca i koza. Nadalje, odgovarajui dodatak masnoa moe popraviti obrnuti sindrom u kojem imamo pojavu smanjenja sadraja mlijene masti ispod razine proteina u mlijeku, s posljedinim padom proizvodnje sira iz takvog mlijeka.

Masnoe se u obrok mogu dodavati na razliite naine i njihov uinak je promjenljiv, ovisno o tipu masnoa koje dodajemo. Na poetku laktacije doda-vanje masnoa u obroku uzrokuje generalno poveanje proizvodnje mlijeka i mlijene masti neovisno o tipu izvora masti. Kasnije, tijekom laktacije, u sredini lakta-cije, masnoe imaju pozitivan utjecaj samo na sadraj mlijene masti, dok je na kraju laktacije uinak doda-vanja masnoa u obrok u tragovima. U mlijenih ovaca dodavanje masnoa u obrok ima slian ili ak isti utje-caj na koliinu mlijeka i sadraj mlijene masti, dok za razliku od njih u mlijenih krava dodavanje masnoa nema nikakav utjecaj ili moe dovesti i do smanjenja masti u mlijeku.

Sastav mlijene masti izrazito je povezan s vrstom dodanih masnoa u obrok. Poznato je da dodavanje odgovarajueg izvora masti u obrok moe promi-jeniti sastav masnih kiselina mlijeka. Dodavanje bilo kojeg oblika biljnih masnoa dovodi do poveanja mlijene masti, dok se sadraj mlijenih viestruko nezasienih masnih kiselina (PUFA) linolne i linolen-ske, te derivata antikancerogene konjugirane linolne kiseline (CLA), rumenske (RA) i vakcenske (VA) kise-line izrazito poveava uz dodavanje slobodnih ulja u obrok, vie nego dodavanjem njihovih cjelovitih zrna uljarica. Za prelazak ovih zdravstveno korisnih masnih kiselina iz obroka u mlijeko ovaca i koza, posebno je uinkovito ulje soje, te jo uinkovitije ulje lana. Utjecaj dodanih masnoa i njihov prelazak iz hrane u mlijeko nije jednak za svaki tip osnovnog obroka koji ovce i koze pojedu. Zbog njihovog meudjelovanja, nije isto bazira li nam se osnovni obrok na livadnom sijenu ili

silai kukuruza. Kada mlijenim kravama koje jedu obrok bogat koncentratima dodajemo jo i biljna ulja, sadraj masti u mlijeku znaajno opada. U suprotnosti s upravo spomenutim, dodavanje biljnih ulja u obrok mlijenih koza, kada je on i siromaan vlaknima, do-vodi do poveanja mlijene masti.

IMBENICI KOJI UTJEU NA SADRAJ PROTEINA

Sadraj ukupnih proteina u mlijeku ovaca i koza pod utjecajem je mnogih hranidbenih imbenika. Ipak, u odnosu na razmatranje o mastima, raspon moguih promjena u sadraju proteina mlijeka znaajno je ui i manje je mogunosti za njegove promjene putem hrane nego u sluaju mlijene masti.Utjecaj energije obroka i fizikog oblika

voluminozne krmeUpotreba ugljikohidratnih krmiva (itarica) kao iz-

vora energije u obroku mlijenih ovaca i koza moe poboljati iskoritenje duika (N) iz obroka, tako da smanjuje razinu amonijaka u buragu i na taj nain povea sintezu mikrobnog proteina. Osim toga, uravnoteena dostupnost ugljikohidrata u buragu olakava produkci-ju propionata, ime se smanjuje potreba aminokiselina za glukoneogenezom, koji tada postaju dostupniji za sintezu proteina u mlijenoj lijezdi. Time se objanjava zato na ukupni protein kozjeg mlijeka znaajan utjecaj ima koncentracija energije iz obroka, a naroito kada ta energija dolazi iz topljivih ugljikohidrata. U obroku koji sadri visok udio koncentrata, zamjena jema kukuru-zom (ova krmiva se razlikuju u probavljivosti proteina) ne utjee na koliinu proizvedenog mlijeka i koncen-tracije proteina u mlijeku, ali obrok koji sadri jeam moe uzrokovati probavne poremeaje.

Hranidba koza obrokom koji se sastoji od dvaju ob-lika, fizike forme voluminozne krme, sitne (u obliku peleta) i grube (3-4 cm sjeckanog sijena) nema utje-caja na sadraj proteina i koliinu proizvedenog mlijeka koza. Ipak, protein mlijeka ivotinja koje su jele finiji oblik voluminozne krme ima vie kazeina i nii protein iz sirutke, te manje serumskog albumina od koza hra-njenih grubljim sijenom. Ovakav utjecaj fizikog oblika krme moe se pripisati sporijoj ruminalnoj probavi proteina, koja moe voditi k uinkovitijem iskoritenju duika iz obroka u mlijenoj lijezdi za proizvodnju mli-jeka i sintezu proteina kada su koze hranjene krmom manje veliine estica.

Utjecaj obronog proteina na sadraj proteina mlijeka

U nekoliko je hranidbenih istraivanja utjecaja pro-teina iz obroka na razinu proteina u mlijeku ovaca i koza zakljueno da protein hrane ne utjee na protein u mlijeku. Pa ipak, kada razina proteina u obroku raste s niskog (14% SP/ST u obroku) na odgovarajuu razinu od 17% proteina u ST, dnevna proizvodnja proteina mlijeka po ivotinji je porasla, bez promjena u koncen-traciji ukupnih proteina mlijeka.




Karlovake upanijeKarlova ka upanija www.kazup.hr

Krmiva kao izvori proteina u obrocima ovaca i koza mogu imati utjecaj na udio i sadraj proteina mlijeka. To se moe objasniti razgradnjom proteina obroka u buragu i dostupnou frakcije esencijalnih aminokiselina koje su razgradnju u buragu izbjegle. Zamjena proteinskog izvora koji je visoko razgradljiv u buragu (npr. sojina sama) s nekim izvorom proteina koji je u buragu razgradljiv vrlo slabo, dovodi do smanjenja sadraja ukupnih proteina u mlijeku, te sadraja kaze-ina. Kada koze jedu obrok slinog ili istog sadraja uku-pnih proteina (SP), ali razliite probavljivosti u buragu, jer smo koristili razliita krmiva kao izvore proteina (npr. zrna leguminoza, same suncokreta, kukuruzni gluten, pamukovo sjeme), od svih tih krmiva kukuruzni gluten pokazuje najvii sadraj proteina, kazeina i ukupnog proizvedenog sira iz mlijeka tako hranjenih ovaca. Pa ipak, razlike u probavljivosti SP obroka ne mogu same kao jedan imbenik objasniti promjene u sadraju pro-teina u mlijeku. Tu injenicu jo vie potvruju rezultati istraivanja u kojima smo imali u obroku soju tretiranu formaldehidom, extrudiranu i toplinski obraenu, sve s ciljem smanjenja probavljivosti u buragu, dok je sastav mlijeka ostao nepromijenjen. Dobiveni rezultati suge-riraju da je za dobro razumijevanje sinteze proteina mlijeka ovaca i koza iz pojedenih SP obroka neophod-no uzeti u obzir, ne samo kinetiku burane razgrad-nje pojedenih proteina, nego i aminokiselinski profil u buragu nerazgradljive frakcije proteina. Temeljem svega navedenog za bolje razumijevanje veze izmeu koncentracije proteina u mlijeku i proteina u obroku ovaca i koza, zbog njihove viestruke promjenljivosti, neophodna su daljnja znanstvena istraivanja s ciljem odreivanja jesu li proteini iz hrane opravdan alat u poboljanju proteinskog sastava mlijeka koza.

Utjecaj dodanih masti na sadraj proteina mlijeka

Openito moemo rei da upotreba dodataka u obliku u buragu zatienih masnoa u obrok mlijenih koza ima svrhu poveanje konzumirane energije u vi-sokoproduktivnih koza, naroito u poetnoj fazi lakt-acije, te ne dovodi do izrazitijeg utjecaja na sadraj proteina mlijeka. Najznaajnije smanjenje postotka proteina mlijeka (za -4,1%) imali smo u obroku u kojem dodajemo spojeve (sapune) kalcija s PUFA kiselinama, u odnosu na obrok bez dodanih masnoa. Ovaj rezul-tat u suprotnosti je s nekoliko istraivanja s ovcama i kravama kod kojih su dodani spojevi kalcija i masnih kiselina smanjili koncentraciju mlijeka u rasponima od

-3,2 do ak 15% u dodatku s palminim uljem. Sma-njenje proizvedenog proteina mlijeka zbog dodanih masnoa u obroku ovaca i koza moe biti uzrokovano samim smanjenjem ukupno proizvedenog mlijeka, u nekim primjerima. Ova smanjenja proizvodnje ukup-nog mlijeka u suprotnosti je s proizvodnjom u mlijenih krava kod kojih dodane masti poveavaju proizvodnju proteina mlijeka ili su bez utjecaja na nju.

Utjecaj krme bogate taninima na sadraj proteina mlijeka

Krma, odnosno, biljne vrste koje se preteno koriste za brst, mogu biti bogate taninima i ve je izraeno nekoliko studija procjene uinka takvih taninoformnih biljaka na sastav i koliinu proizvedenog mlijeka ova-ca i koza. Na primjeru istraivanja sa Sarda kozama, dranim na pai, u zadnjoj fazi laktacije koze su brstile preteno makiju s dominantnom trljom (Pistacia len-tiscus L.) iji su listovi izrazito bogati taninima (22% ST), te bez i s malim dodatkom (50 g/grlu dan) poli-etilenglikola (PEG), kao najboljeg sredstva sa neutra-liziranje antinutritivnog djelovanja tanina (smanjenja probavljivosti). Obrok koza koje su dobile PEG imao je bolju probavljivost i proizvodnja mlijeka je bila via, no sadraj proteina mlijeka ostao je nepromijenjen. I u koza koje su brstile mediteransko grmlje preteno od vrsta; Quercus spp., Pistacia palestina, Pistacia lentiscus, Sarcopoterium spinosa, Rhamnus palatina i Calicitome villosa, te koncentrat s dodatkom 10g PGE u obroku, proizvodile su izrazito vie mlijeka (1,00 vs. 1,46 kg/dan), no takoer bez utjecaja na koncentraciju proteina kroz laktaciju.

Moemo zakljuiti da visoke koncentracije tanina u obroku s nekim alternativnim krmivima znaajnije smanjuju buranu, mikrobnu aktivnost i probavu mik-robnog proteina i aminokiselina obroku. Meutim, an-tinutritivno djelovanje tanina moemo deaktivirati do-datkom PGE, te poveati ukupnu proizvodnju mlijeka i ustaliti koncentraciju mlijene masti i proteina, kao protuteu efekta razrjeenja uzrokovanog poveanom proizvodnjom mlijeka.

Mineralni sastav mlijekaObino se sastav makro minerala (Ca, P, Mg, Na,

Cl i S) u mlijeku hranidbom ne mijenja. Manjak pojedi-nih minerala moe imati dugotrajno negativan uinak na proizvodnju mlijeka, ali ne i na sastav tih minerala u mlijeku. U koza su potrebe za Ca i P zbog njihove plodnosti vie nego u ovaca, dok su i potrebe na Ca i P za rast jaradi vee nego za rast teladi. Meutim, mlijeko koza po sadraju Ca (1,3 g/l) i P (0,9 g/l) slino je mlijeku krava. Poznavanje promjena u potrebama za mineralima tijekom laktacije neophodne su za pod-mirenje potreba za mineralima i dodavanje odreenih mineralnih dodataka u obrok.

Broj somatskih stanicaBroj somatskih stanica (BSS) u mlijeku indirektno

je povezan s hranidbom. Na primjer, slaba i nedostatna



NOVO!!!

EL

EK

TR

IN

I U

VA

RI

HR - Vulineva 1010310 Ivani Grad

01-2882-811www.gumex-eko.hr

ZA

SU

HO

ZID

EI

K

!R

hranidba moe predodrediti ivotinje za metabolike i infektivne poremeaje, koji poveavaju podlonost mlijene lijezde upalama. U ovaca odgovarajue ukljuivanje vitamina A (u obliku beta karotena), vi-tamina E i selena u obrok, moe pomoi u ouvanju imunosnoj reakciji stanica mlijene lijezde i smanjiti pojavu infekcija, koje mogu poveati BSS u mlijeku. Kada procjenjujemo utjecaj hranidbe na BSS u koza, utvreno je da obrok neizbalansiran u energiji, protei-nima i mineralima poveava BSS kozjeg mlijeka.

Praktine preporuke u hranidbi ovaca i koza za poboljanje kemijskog sastava i

kvalitete mlijekaNekoliko je postupaka kojima se moe popraviti

kvaliteta mlijeka ovaca i koza, odnosno poveati proiz-vodnja mlijene masti i proteina:

obrok treba biti izbalansiran u odnosu energije i proteina, u smislu kvalitete krmiva i njihove probavljivosti, kako bi osigurali optimalnu mikrobnu fermentaciju u buragu i omoguili maksimalnu proizvodnju mlijeka i pojedinih komponenti mlijeka,sadraj kiselih detergent vlakana (KDV) u obroku mora biti vii od 18%, s ciljem osiguravanja proizvodnje mlijeka s odgovarajuim udjelom mlijene masti (>3% m.m.),odnos voluminoza i koncentrata u obroku bi trebao biti vii od 45 - 55%, kako bi osigurali mlijenu mast viu od 3%,veliina estica voluminozne krme u obroku trebala bi biti vea od 3 mm, kako bi stimulirali aktivnosti vakanja,u obroku moemo koristiti i dodatke s kvascima zbog njihovog pozitivnog utjecaja na sadraj mlijene masti,u koza dranih ekstenzivno ili onih koje brste makiju s puno bilja bogatog taninima, dodavanje PEG u obrok ima pozitivan utjecaj na postotak proteina i poveanje same proizvodnje,prekomjerna hranidba proteinima ili viak proteinskih dodataka u vrijeme mlade kvalitetne krme, trebao bi se izbjegavati, kako bi se smanjilo izluivanje N mokraom,dodatci masnoa u obrocima koza mogu se koristiti bez nekih bitnih negativnih utjecaja na sadraj proteina u mlijeku.


EKONOMIKA

PRAG RENTABILNOSTI KOZARSKEPROIZVODNJE U UVJETIMA KORITENJA

OPERATIVNOG PROGRAMA RAZVOJA

Prof. dr. Zoran Grgi [email protected]

U Ovarsko-kozarskom listu je ve prikazano kako se jednostavnim ispunjavanjem odreenih tehnikih pokazatelja u kozarskoj proizvod-nji u obiteljskom gospodarstvu moe izraunati cijena kotanja proiz-

U prolom broju Ovarsko-kozarskog lista prikazan je prag rentabilnosti kao vaan poka-zatelj gospodarskog poloaja uzgajivaa koza. Prag rentabilnosti predstavlja donju granicu proiz-vedenog mlijeka kojom gospodarstvo prihodima podmiruje sve trokove proizvodnje. Isto tako, koritenjem ovog pokazatelja moe se odrediti koju najniu prodajnu cijenu mlijeka gospodarst-vo moe podnijeti, a da ne posluje s gubitkom. Analizirana je promjena praga rentabilnosti u uvjetima porasta varijabilnih trokova u kojima najvaniji dio ine trokovi hrane. U ovom broju razmatra se promjena praga rentabilnosti u uvjetima sudjelovanja u Operativnom programu raz-voja kozarske proizvodnje tako da se kapaciteti farme udvostrue s 50 na 100 grla.

vodnje mlijeka. Cijeli postupak izrauna izraen je u raunalnom tablinom kalkulatoru (Microsoft Excel), a dostupan je svim zainteresiranim uzgajivaima koza. Dovoljno je uputiti mail urednitvu asopisa ([email protected]) ili autoru lanka ([email protected]).

PRIMJER POVEANJA FARME S 50 NA 100 MUZNIH KOZA S KOMERCIJALNOM PROIZVODNJOM MLIJEKA PO KOZI OD

OKO 500 LPrag rentabilnosti je izraunat za proizvodnju ti-

jekom 2007. godine kod jednog naeg odabranog obiteljskog gospodarstva s 50 grla koza. Prag ren-tabilnosti je za ovakvu proizvodnju pri prodajnoj cijeni od 4,00 kn na razini od 17.852 litara ili 357 litara po muznom grlu, to je oko 47,2 % punog kapaciteta 50 koza. Najnia prodajna cijena mlijeka s poticajima, pri kojoj bi gospodarstvo bilo na nuli je 3,53 kn po litri prodanog mlijeka. U sluaju da se za 10 % poveaju trokovi hrane, potrebno je proizvesti ak 511 litara (154 litre vie) po kozi da bi se podmirili svi trokovi proizvodnje. U tim uvjetima bi najnia prodajna cijena mlijeka mogla biti 4,01 kn po litri, da gospodarstvo ne bi poslovalo s gubitkom.

Analizirano gospodarstvo ima proizvodnju od 540 litara mlijeka (prodaje se prosjeno 501 litra) po kozi, tako da se u sadanjim uvjetima radi o lako ostvarivoj proizvodnji potrebnoj za podmirivanje svih trokova proizvodnje.

Operativnim programom razvoja ovarsko-kozarske proizvodnje u Hrvatskoj, koji bi se uskoro trebao poeti primjenjivati u praksi, predvieno je kreditno poticanje poveanja kapaciteta. Gospodarstvima koja sada ima-ju 50 grla, nudit e se mogunost poveavanja proiz-vodnje, to znai investiranje u objekte i opremu, te nabavku novih rasplodnih grla.

Kako bi to izgledalo u praksi, na primjeru udvostruenja proizvodnje s 50 na 100 muznih koza i to bi to znailo za prag rentabilnosti budueg poslova-nja gospodarstva? Prije svega, ulaganjem e se poveati visina ulaganja u osnovna sredstva objekte, opremu i stoku. Isto tako, poveat e se trokovi same proizvod-nje i to oni fiksni za amortizaciju dodatnih ulaganja i, to je jo vano, za iznos trokova vraanja kredita

(glavnica i kamate). Promjenljivi (varijabilni) trokovi mijenjaju se u masi, ali ne toliko po litri mlijeka, gdje su mogue racionalizacije, odnosno smanjenje trokova. Za proraun rentabilnosti same proizvodnje mlijeka koriteni su prihodi i trokovi koji se odnose samo na mlijeko. Troak ostale kozarske proizvodnje je iskljuen na najjednostavniji i zadovoljavajue toan nain, tako to su ukupni trokovi kozarstva umanjeni za vrijed-nost ostalih prihoda od kozarstva (jarad, izluene koze i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).

Ukupna vrijednost imovine gospodarstva prije in-vesticije je 668.300 kn, a nakon ulaganja od 359.000 kn, ona iznosi 1,027.300 kn. Zbog razlike vrijednosti osnovnih sredstava prije i nakon ulaganja, dodatni trokovi amortizacije novih ulaganja su 12.500 kuna, a obveze prema kreditu su oko 18.670 kn godinje. Ove dvije stavke e poveati fiksne ili stalne trokove proiz-vodnje.

61.800

337.100

269.400220.800

387.100

419.400

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

Objekt Mehanizacija ioprema

Stadoopis imovine

izn

os

kn

sadanja vrijednost budua vrijednost

Grafikon 1 - Usporedba ulaganja u osnovna sredstva sadanje i budue kozarske proizvodnje.


Podatci u tablici 1 pokazuju da se neto trokovi proiz-vodnje pri planiranom udvostruenju kapaciteta (s 50 na 100 muznih koza) poveavaju manje nego to je povean obujam proizvodnje, ali isto tako, ostali prihodi farme nisu udvostrueni, pa je razlika bruto trokova i ekstra prihoda manja i neto trokovi su poveani 10 postotnih poena po jedinici kapaciteta (210 % u masi).

Zbog toga ekonomske vrijednosti prihodovne strane financijski rezultat i dohodak biljee znaajno slabiji rast, odnosno smanjenje po litri proizvedenog mlijeka, a dobi-tak farme biljei pad za oko 36 kn po grlu.

Gledano po proizvedenoj litri mlijeka, za oko 1,6 % su smanjeni trokovi materijala i energije, te investicij-skog odravanja. Znaajno smanjenje od 42,3 % biljee trokovi amortizacije, dok trokovi rada i tuih usluga po litri mlijeka rastu 45 %, a ostali neizravni trokovi su viestruko poveani, jer su u njih uraunati trokovi kre-dita. Cijena kotanja litre mlijeka raste s 3,53 kn na 3,71 kn, to je porast od 5,1 %.

EKONOMIKA

Opis Jed. Prije ulaganja Nakon laganja Razlika (novo-staro) Indeks (osnovno=100)

Proizvodnja mlijeka kg 25.380 50.760 25.380 200Prihodi od mlijeka kn 101.520 203.040 101.520 200Prihodi ukupno kn 151.070 273.040 121.970 181Trokovi materijala i energije kn 75.916 138.926 63.010 183Trokovi rada tueg kn 6.500 14.778 8.278 227Trokovi rada vlastitog kn 23.893 47.787 23.893 200Neizravni trokovi kn 38.580 69.018 30.438 179Ukupni trokovi kn 144.889 270.508 125.619 187Trokovi dodatni prihodi kn 95.339 200.508 105.169 210Financijski rezultat kn 68.654 119.337 50.683 174Dohodak kn 30.074 50.319 20.245 167Dobitak kn 6.181 2.532 -3.649 41Utroak rada vlastiti i tui sati 933 1.942 1.008 208

Tablica 1 - Proraun prihoda, trokova i dobitka u kozarstvu.

Prije ulaganja stanje Nakon ulaganja Razlika

Ukupno Po kg mlijeka UkupnoPo kg

mlijekaCijene

kotanjaMaterijal i energija 57.583 2,13 113.026 2,09 -0,04Vlastiti i tui rad 13.051 0,48 38.064 0,70 0,22Investicijsko odravanje 2.734 0,10 3.711 0,07 -0,03Amortizacija 20.422 0,76 23.582 0,44 -0,32Ostali neizravni trokovi 1.550 0,06 22.125 0,41 0,35UKUPNO 95.339 3,53 200.508 3,71 0,18

Tablica 2 - Struktura neto cijene kotanja kozarske proizvodnje u gospodarstvu.

Cijena kotanja litre mlijeka je istovremeno i najnia prodajna cijena po kojoj gospodarstvo moe prodavati mlijeko, a da nema gubitak. Za sadanju proizvodnju je ta cijena 3,53 kn, odnosno 0,47 kn manje od sadanje prodajne cijene mlijeka (s ukljuenim poticajima). S poveanjem kapaciteta u uvjetima otplate kredita cijena kotanja je 3,71 kn ili 0,29 kn manje od prodajne cijene.

Prag rentabilnosti Prvo stanjeNakon

ulaganja Razlika

FT 24.706 49.418 24.712Cp 4,00 4,00 -vt 2,62 2,80 0,18Kilograma proizvodnje 17.852 41.112 23.260Kilograma proizvodnje po kozi 357 411 54Najnia prodajna cijena zaproizvodnju 540 lit/koza 3,53 3,71 0,18

Tablica 3 - Odreivanje praga rentabilnosti u gospodarstvu prije i nakon ulaganja.

Prema podatcima u tablici 3 vidljivo je kako tijekom otplate kredita gospodarstvo ima poveanje varijabilnih trokova za 0,18 kn po litri, to s udvostruenjem stal-nih (fiksnih) trokova uvjetuje potrebu za nesrazmjerno veom proizvodnjom, kako gospodarstvo ne bi ulazilo u gubitak. Umjesto 357 litara mlijeka po kozi, bit e potreb-no poveanje za 54 litre (porast 15,1 %), odnosno 411 litara po grlu.

Od gospodarstva se trai relativno znaajno poveanje proizvodnje, ali s obzirom da je tehnoloki kapacitet muznih koza procijenjen na 756 litara tijekom laktacije. Ovo znai da se od gospodarstva oekuje da ostvaruje 54,4 % mogue proizvodnje po grlu.

U sluaju mogueg poveanja varijabilnih trokova (hrana, energija, usluni rad i sl.) za 10 %, cijena kotanja mlijeka bila bi 3,96 kn/litra ili skoro jednaka prodajnoj ci-jeni mlijeka (4,00 kn), a granicu rentabilnosti gospodarst-vo bi ostvarivalo s 519 litara mlijeka po muznom grlu. Gospodarstvo bi praktino moralo proizvoditi istu razinu mlijeka koju ima danas.

ZAKLJUNO RAZMATRANJEPoveanjem kapaciteta proizvodnje s 50 na 100

muznih koza koritenjem Operativnog programa raz-voja ovarsko-kozarske proizvodnje u Hrvatskoj, cijena kotanja litre mlijeka u gospodarstvu poveala bi se s 3,53 kn na 3,71 kn. Dohodak gospodarstva tako bi se u vrijeme otplate kredita smanjio s 0,47 na 0,29 kn po litri mlijeka.

Umjesto 357 litara mlijeka po kozi, bit e potreb-no proizvoditi 411 litara da se ne ide u gubitak. Nuno poveanje proizvodnje je 54 litre ili za 15,1 % u odnosu na sadanju proizvodnju. Tako bi gospodarstva proizvo-dila 54,4 % od tehnoloki mogue proizvodnje, jer je po-tencijal muznih koza procijenjen na 756 litara mlijeka u laktaciji.

U sluaju poveanja varijabilnih trokova za 10 %, cijena kotanja mlijeka bila bi skoro jednaka prodajnoj cijeni mlijeka, a granicu rentabilnosti gospodarstvo bi os-tvarivalo s 519 litara mlijeka po muznom grlu, to znai da bi za prag rentabilnosti gospodarstvo praktino moralo proizvoditi istu razinu mlijeka koju ima danas.

Svi su prorauni napravljeni za stalne, nepromjenljive prihode i trokove. Pretpostavljeno je zadravanje iste razine prihoda po kozi (otkupna cijena mlijeka, prodaja jaria i izluenih koza, poticaji po grlu i litri mlijeka te koritenim povrinama). Prije ulaska u EU (posebno do 2003. godine i Zajednike agrarne politike) sve su zem-lje sadanje lanice znaajno obnovile svoje kozarstvo, jer su poticaji u nekima od njih inili i preko 50 % uku-pnih prihoda u kozarstvu. I danas se EU titi od pritiska jeftinog uvoza iz Australije, Novog Zelanda i Urugvaja carinskim stopama od 97 do 99 %. Danas su poticaji u kozarstvu zemalja EU smanjeni u pravilu na 16,8 + 7 u podrujima s oteanim uvjetima gospodarenja, to se ne pokazuje dovoljnim za opstanak kozarstva, jer se broj koza u veini zemalja EU smanjuje u posljednje dvije go-dine. Znaajniji pad nije zabiljeen u zemljama kao to je panjolska, gdje je kozarstvo dodatno poticano. Porast broja koza i kozarske proizvodnje zabiljeen je samo u Grkoj, koja prema povijesnom naelu jo dodatno potie svoje kozarstvo.

Gledajui sadanje uvjete poslovanja u kozarstvu sa stajalita proizvoaa, dobro je to i s otplatom kredita prag rentabilnosti postiu na relativno lako os

Documents

ovcarsko kozarski list broj_18.pdf