ovcarski i kozarski list broj_19

TISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCITISKARA "ZEBRA"GUNDULIEVA 42, 32100 VINKOVCI

TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI

TISKANICA - POTARINA PLAENA UPOTANSKOM UREDU 32100 VINKOVCI

ISSN

1846-0

070

^ ~asopis za uzgajiva e i ljubitelje ovaca i koza Godina I - Broj 19 - Svibanj Lipanj 200 .V / 9

Edukacija uzgajiva

aKetoza u kozaNitratna direktivaReportae s izlobi

Hranidba koza

Zarazni ektim Burska kozaOvja trakavica

www.gumex-eko.hrHR - Vulineva 10 10310 Ivani Grad 01-2882-811

sl.1. ia hvata ovcui stavlja je u sjedei poloaj

sl.2. ianje poinjena prsima

sl.3. Prelazi prekotrbuha

sl.4. S unutarnje stranestranjih nogu

sl.5. Preko lijevogbuta i repa

sl.6. Lijeva strana vrataod prsiju do glave

sl.7. Lijeva prednja nogai lopatica

sl.8. Lijeva strana od butado glave

sl.9. Ponovno se vratiti odbuta do glave

sl.10. Desna strana glave

sl.11. Desna strana vratasl.12. Desna prednja noga

i lopatica sl.13. Desna stranasl.14. Desni buti zadnja strana

Stria je zootehniki zahvat, koji se provodi obino jednom godinje na svim odraslim ovcama, bez obzira na dob, spol iuzrast. Mladu janjad, osobito onu namjenjenu za klanje ne preporua se iati. U odreenim situacijamamoe se iati starijarasplodnamuka i enska janjad ili ako je na tritu traena janjea vuna (jarina).

ianje se uvijek provodi poslije janjenja, obino je to u proljee, (prije poetka Ijeta i visokih temperatura) i poslije proljetnihmrazeva. U naim uvijetima, ovisno o podruju, od travnja do lipnja. Ukoliko je proljee toplo, suho, ianje se moe obavitiranije i obrnuto a ako je hladno i vlano, kasnije.

Da bi dobili oekivanu koliinu vune odgovarajue kakvoe potrebno je da su ovce tijekom cijele godine u odgovarajuimuvijetima smjetaja, hranidbe i njege. Poznata je injenica da pothranjene ovce daju manju koliinu vune loije kakvoe.Nerijetko uslijed loe hranidbe otpada vuna ovcama. Do otpadanja vune dolazi uslijed razliitih oboljenja, kao to su uga i dr.Poeljno je da ovarnici budu prozrani, suhi, prostrti suhom steljom, te da se redovito iste, kako bi ovce bile urednije i vunaistija. Osobito je potrebno redovito steljiti svjeom prostirkom u vrijeme obilnijih kia kada ovce unose veliku koliinu vlage.Vuna oneiena balegom imasnoomgubi sjaj, donekle i boju (postaje tamnija) i teko se pere.

GENERALNI SPONZOR 3. DRAVNOG NATJECANJA U STRII OVACA (BENKOVAC, 20. 6. 2009.)

BROJ 19 (SVIBANJ/LIPANJ 2009.) 3

asopis za uzgajivae i ljubitelje ovaca i koza

GOD. IV, BR. 19, SVIBANJ/LIPANJ 09.

Osnivai:HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA

OVACA I KOZA,HRVATSKI STOARSKI CENTAR

ISSN 1846-0070

Nakladnik i tiskar:Tiskarski obrt, nakladnitvo i trgovina

ZEBRAGundulieva 42, 32100 VinkovciTel: 032/332-717, Fax: 332-715

e-mail: [email protected]: 2485003-1100202544

Za nakladnika odgovara:Silvija Benevi,

Vinkovci, Gundulieva 42

Glavni i odgovorni urednik:mr. sc. Zdravko Bara,

Josipa Kosora 40, 23000 Zadare-mail: [email protected]

Zamjenik glavnog i odg. urednika:Anton Jurea

Ureivaki odbor:prof. dr. sc. Boro Mio, prof. dr. sc. Vesna Pavi, prof. dr. sc. Velimir Sui, prof. dr. sc. Jasmina Luka Havranek, prof. dr. sc. Dubravka Samarija, prof. dr. sc. Zvonko Antunovi, mr. sc. Antun Kosteli, Anton Jurea, Erika Baranai, Damir Bunti, dipl. ing., Danijel Mulc, dipl. ing., Darko Jurkovi, dipl. ing., Tatjana Sinkovi, dipl. ing., Jasna Govorin, dipl. ing. i mr. sc. Zdravko Bara

Lektor:Maja Bukna, prof.

Pretplata za 6 brojeva iznosi 150,00 knZa inozemstvo je 35 Eura

Prilozi i savjeti objavljeni u Ovarsko- kozarskom listu temelje se na strunosti i iskustvu autora i Ovarsko-kozarski list ne odgovara za sluaj tete ili neuspjeha. Pretisak preporuen i doputen, ali uz obveznu napomenu: Preuzeto iz Ovar- sko-kozarskog lista.

Rukopisi i fotografije se ne vraaju.

asopis je upisan u Upisnik HGK pod red-nim brojem 575

S A D R A J Posjednik kao samostalni oznaavatelj 4 Generalna skuptina ICAR-a i savjetovanje o procje-

ni proizvodnosti domaih ivotinja 5 Predstavljanje godinjeg izvjea Hrvatske poljoprivredne agencije za 2008. 6 Radionica o "Uvoenju nitratne direktive" 9 Hranidbene potrebe mlijenih koza 10 to je HACCP i mogunost njegove primjene na OPG-ima 12 Edukacija proizvoaa kao nain sustavnog potpomaganja razvoja kozarske proizvodnje u Hrvatskoj 15 Ovja trakavica 18 Zarazni ektim 20 Ugibanje janjadi na otoku Cresu 22 Ketoza u koza i kako je sprijeiti 23 Sanitarne mjere u ovarstvu i kozarstvu 25 Burska koza 27 Jedenaesti "Nonjak" 30 7. upanijska izloba stoke i stoarskih proizvoda 32 Ovce napadali podivljali psi 33 Koritenje bespovrat-nih sredstava iz IPARD programa 34 Gastro kutak 35

Potovani itatelji Ovarskokozarskog lista,i u 19. izdanju naeg asopisa donosimo itav niz zanim-ljivih i raznovrsnih tema. Kao to smo i najavili u prethod-nim izdanjima redovito emo pratiti novosti iz Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) u svezi provoenja jedinst-venog sustava oznaavanja ovaca i koza. Iz HPA donosimo i informaciju o odravanju meunarodnog savjetovanja

kojeg su organizirali zajedno s Meunarodnim odborom za praenje proiz-vodnosti domaih ivotinja ICAR-om. Takoer, HPA je tijekom mjeseca svibnja predstavila svoje aktivnosti u 2008. godini, a tom prilikom predstav-ljeni su i planovi za 2009. godinu iz kojih je razvidno, da e i u vremenima koja su pred nama, a kako smo naglasili i u naem prethodnom broju, u vremenima usklaivanja zakona iz podruja poljoprivredne proizvodnje za-konima koji vrijede za lanice EU, do juer Hrvatski stoarski centar, a danas Hrvatska poljoprivredna agencija predstavljati znaajan servis poljoprivred-nim proizvoaima u Republici Hrvatskoj.

O znaaju educiranja uzgajivaa koza pie nam prof. dr. Zoran Grgi, istiui kako je u nekim zemljama EU, mogunost kreditiranja razvoja ko-zarske proizvodnje na gospodarstvu uvjetovana prethodno zavrenim edu-kacijama, ime se utjee na to kvalitetniju provedbu programa ulaganja i razvoja.

U veterinarskom savjetniku prof. dr. Albert Marinculi upoznaje nas sa opasnostima koje uzgojima ovaca predstavlja trakavica, a donosimo i lanak o zaraznom ektimu u ovaca i koza. Naa najmlaa suradnica, apsolventica na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, kolegica Manuela Moravec u ovom broju predstavlja nam lanak o pojavi ketoze kod visokomlijenih koza.

Dr. Kosteli pie nam o sluaju uginua janjadi na otoku Cresu, pri tom istiui to je sve potrebno poduzeti kako ubudue ne bi dolazilo do ovakvih pojava.

Prof. Mio donosi nam i u ovom broju detaljan prikaz jedne od pasmina koje se uzgajaju u Hrvatskoj ovaj put je to burska koza. Za ovu pasminu smo se odluili jer je burska koza, zapravo jedina tipina mesna pasmina koza na svijetu, za kojom posljednjih godina raste interes u Hrvatskoj.

Pored vukova, o ijem smo tetnom djelovanju pisali u naim ovogodinjim zimskim izdanjima, na podruju Dalmacije nove opasnosti za uzgoj ova-ca i koza podivljali psi. Donosimo prikaz situacije s podruja Kistanja iz ibensko-kninske upanije odakle je pogreno, nenamjerno, odaslana vijest kako su vukovi ponovo napali ovce, da bi naknadnim vjetaenjem bilo utvreno kako se ipak radi o psima.

Donosimo i reportae s prvih ovogodinjih izlobi stoke, s prikazom ovarskog ili kozarskog dijela izlobe. Najvei broj izlobi odrat e se tijekom idua dva mjeseca, pa vas pozivamo na druenje ali i na strune rasprave, shodno kalendaru izlobi kojeg predstavljamo na zadnjoj stranici. Pred nama je takoer i tree dravno prvenstvo u strii ovaca, koje e se i ove godine odrati u Benkovcu, pa sve zainteresirane za takmienje i ovim putem poziva-mo da se jave u HPA, u Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovarstva, kozarstva i malih ivotinja.

Dakle, pred nama su vrlo ivi ovarsko-kozarski ljetni mjeseci, ispunjeni itavim nizom dogaanja. Veselim se naem druenju!

Podsjeam sirare da ve sada zaponu voditi rauna o tome s ime e se predstaviti 21. listopada ove godine u Poreu na 10. izlobi hrvatskih ovjih i kozjih sireva!

Va urednikZdravko Bara

UVODNIK


tiska se uz financijsku potporuasopis za uzgajivae ovaca i koza

grada BenkovcaGrad Benkovac etalite kneza Branimira 12 23420 Benkovac http://www.benkovac.com

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE

POSJEDNIK KAOSAMOSTALNI OZNAAVATELJ

Prema Pravilniku o provoenju obveznog oznaavanja i registracije ovaca i koza NN 111/07, 30. lipnja 2009. zavrava prijelazno razdoblje za oznaavanje ovaca i koza. To znai da do tog datuma sva gospodarstva moraju biti upisana u Registar farmi, tj. svako gospodarstvo mora imati IKG (Identifikacijska kartica gospodarstva), a svaka ovca i koza nakon tog datuma mora biti oznaena u skladu s novim Pravilnikom.

IZ ODJELA ZA OZNAAVANJE I REGISTRACIJU DOMAIH IVOTINJA

Prema Pravilniku svakom posjedniku je omogueno da sam oznaava ovce/koze na svom gospodarstvu. Nakon to se prijavi u podrunu slubu Hrvatske poljo-privredne agencije radi edukacije i odslua predavan-je, dobije Potvrdu o osposobljenosti za oznaavanje ovaca/koza na vlastitom gospodarstvu. Taj podatak se zatim upisuje u Jedinstveni registar ovaca/koza i posjednik dobiva ovlasti za samostalno oznaavanje.

Prve edukacije za samostalno oznaavanje odrane su u Osjeko-baranjskoj upaniji u Dardi i Donjem Miholjcu te u Vukovarsko-srijemskoj upaniji u Vink-ovcima.

Edukacija je organizirana na nain da se pomou predavanja posjednici upoznaju s novim sustavom

Identifikacijska kartica gospodarstva

Una markica za ovce Una markica za koze

Oznaavanja i registracije ovaca i koza te sa svim obvezama i zadacima koji ih oekuju kao samostalne oznaavatelje

Obveze i zadaci posjednika - samostalnog oznaavatelja su: dostupnost i sluenje internetom narudba sredstava za oznaavanje i potrebne do-

kumentacije osiguranje zalihe redovnih unih markica i svih

potrebnih obrazaca oznaavanje ovaca/koza i ispunjavanje potrebne do-

kumentacije narudba zamjenskih unih markica upis podataka u Jedinstveni registar ovaca/koza nabava i ispunjavanje Registra ovca/koza na gospo-

darstvu slanje godinje dojave brojnog stanja ovaca/koza na

gospodarstvu nabava bloka Putni list, njegovo ispunjavanje prije

prometa, te prijava prometa ovlatenim veterinars-kim organizacijama.Nakon zavrene edukacije posjednici koji su odluili

samostalno oznaavati dobivaju Potvrdu o osposo-bljenosti za oznaavanje ovaca/koza na vlastitom gos-podarstvu.

Potvrda o osposobljenosti za oznaavanje ovaca/koza na vlastitom gospodarstvu



GENERALNA SKUPTINE ICAR-A ISAVJETOVANJE O PROCJENI

PROIZVODNOSTI DOMAIH IVOTINJAU razdoblju od 11. do 14. svibnja 2009. godine, u Poreu je odrana Generalna skuptina

ICAR-a (International Committee for Animal Recording - Meunarodna organizacija za kontrolu proizvodnosti domaih ivotinja) i savjetovanje pod nazivom Nove tehnologije u procjeni proiz-vodnosti domaih ivotinja u Hrvatskoj, u Poreu, hotel Valamar Diamant.

Dr. sc. Maja Drai Domain ovogodinje ICAR-ove skuptine bila je

Hrvatska poljoprivredna agencija, dok je pokrovitelj savjetovanja bilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) Republike Hrvatske. Savje-tovanje je otvorio predsjednik ICAR-a gosp. Niel Petre-ny, a prisutne je pozdravio i glavni tajnik ICAR-a gosp. Andrea Rosatti. Ispred MPRRR sve delegate i sudionike pozdravio je dravni tajnik gosp. Stjepan Mikoli. Kroz dva vrlo sadrajna dana savjetovanja, kroz 8 sekcija predstavljeno je 25 izlaganja strunjaka iz cijelog svi-jeta. Predavai iz Hrvatske poljoprivredne agencije prikazali su hrvatska iskustva u provoenju kontrole mlijenosti, s posebnim naglaskom na njezinu orga-nizaciju u malim stadima krava, te o praktinoj primje-ni dobivenih rezultata u upravljanju stadima (manage-mentu). Tijekom savjetovanja potvreno je nastojanje ICAR-a, za to boljom suradnjom izmeu nacionalnih i meunarodnih organizacija, javnih slubi, proizvoaa i pratee industrije s naglaskom na razmjenu znanja i iskustava ne samo u kontroli mlijenosti, nego i u oznaavanju ivotinja, novim tehnolokim rjeenjima. Sva izlaganja s ovog savjetovanja mogu se pronai na internetskoj stranici ICAR-a: www.icar.org

O ICAR-uICAR je osnovan u oujku 1951. godine sa sjeditem

u Rimu, i danas okuplja 62 stalna lana i 18 pridruenih lanova iz 46 zemalja svijeta. ICAR je meunarodna, neprofitna organizacija sa slijedeim ciljevima. ICAR Promovira razvoj i poboljanja u provedbi kontrole proizvodnosti domaih ivotinja, te u procjeni uzgojnih vrijednosti domaih ivotinja kroz postavljanje meu-narodnih standarda za mjerenja svojstava koja imaju ekonomsku vanost. Glavne aktivnosti ICAR-a su:

Postavlja pravila i standarde te daje detaljne i posebne upute u poslovima obiljeavanja ivotinja, registracije roditeljstva, mjerenja njihove proizvodnje, izrauna uzgojnih vrijednosti te publiciranja rezultata. Osigurava i potie suradnju u svim aktivnostima vezanim za praenje proizvodnih svojstva domaih ivotinja i njihove procjene unutar i izmeu meunarodnih organizacija, javnih slubi, proizvoaa i pratee industrije.Potie koritenje svih znanja o praenju proizvodnih svojstava domaih ivotinja postavljajui opa i posebna pravila provedbe, ime se osigurava unapreenje produktivnosti animalne proizvodnje. Osigurava tumaenja rezultata na praktinoj razini publiciranjem izvjetaja i rezultata dobivenih primjenom metoda kontrole proizvodnosti domaih ivotinja i izraunima uzgojnih vrijednosti.

Hrvatska poljoprivredna agencija (tadanji Hrvatski stoarsko selekcijski centar), postao je pridrueni lan ICAR-a 1. sijenja 1992. godine kao predstavnik Re-publike Hrvatske, dok su pripreme za certifikaciju stan-darda u Hrvatskoj provedene tijekom 2003. i 2004. go-dine. Ovaj postupak je tada Hrvatski stoarski centar uspjeno proveo, to je na konferenciji ICAR-a u Tunisu 2004. slubeno potvreno sveanom dodjelom ICAR-ovog peata, ime je tada Hrvatskom stoarskom centru, a danas Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji potvreno kako se razliiti poslovi, od obiljeavanja ivotinja, potvrivanja roditeljstva, kontrole kvalitete mlijeka, testiranja tovnih svojstava, te obrade podataka i njihovog publiciranja provode sukladno propisanim meunarodnim standardima za goveda, ovce i koze.

Predsjednik Niel Petrenyi generalni tajnik ICAR-a Andrea Rosatti



PREDSTAVLJANJE GODINJEG IZVJEA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE

ZA 2008. GODINU Danijel Mulc, dipl. ing

Dana 21.05.2008. u prostorima Gudovakog sajma odrano je predstavljanje godinjeg izvjea Hrvatske poljoprivredne agencije. Na ovom predstavljanju, uz ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije mr. sc. Zdravka Baraa te voditelje pojedinih odjela koji su i iznijeli prologodinje aktivnosti, skupu se je obratio i dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gosp. Kreimir Kuterovac, dipl. ing.

Prilikom predstavljanja iznijete su i aktivnosti koje je tijekom 2008. godine provodio Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovarstva, kozarstva i malih ivotinja (Odjel). U tekstu koji slijedi u najkraim su crtama predstavljene aktivnosti Odjela opisane u izvjeu, dok se cjelokup-no izvjee moe pogledati na internetskim stranicama Hrvatske poljoprivredne agencije: www.hssc.hr

PROVEDBA UZGOJNO SELEKCIJSKOG RADA

U Republici Hrvatskoj tijekom 2008. godine uzgojno selekcijski rad u ovarstvu provodio se u populaciji od 43.190 uzgojno valjanih ovaca, kod 470 uzgajivaa i 16 pasmina, a u kozarstvu u populaciji od 11.828 uzgojno valjanih koza, kod 190 uzgajivaa i 6 pasmina.

U tablici 1 je prikazano kretanje broja uzgojno valjanih ovaca i koza u razdoblju od 2004. do 2008. Godine. Vidljivo je kako se u odnosu na nekoliko pre-thodnih godina, tijekom 2008. godine poveao broj uzgojno valjanih ovaca i koza.

U tablicama 2 i 3 prikazan je broj uzgajivaa po pasminama kao i pasminska struktura uzgojno valjane populacije u ovarstvu i kozarstvu.

Iz tablice 2 je vidljivo kako se uzgojni program pro-vodi za 16 pasmina, a pasmina dalmatinska pramenka

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ovce -broj grla 30.250 30.807 31.409 34.014 43.190Koze - broj grla 13.332 13.116 10.975 10.575 11.828

Tablica 1 - Broj uzgojno valjanih ovaca i koza od 2004. do 2007. godine

Pasmina Ukupno Broj uzgajivaaIstarska ovca 2.261 34Creska ovca 896 8Krka ovca 152 2Paka ovca 2.390 30Dubrovaka ruda 491 26Lika pramenka 5.651 36Dalmatinska pramenka 8.135 111Travnika pramenka 4.433 14Cigaja 2.849 15Rapska ovca 1.181 30Merinolandschaf 6.664 48Suffolk 386 4Romanovska 2.422 23Istonofrizijska 1.490 34Solavsko jezerska 3.575 53Ile de france 214 2Ukupno 43.190 470

Tablica 2 - Broj uzgajivaa i broj uzgojno valjanih ovaca po pasminama

Tablica 3 - Broj uzgajivaa i broj uzgojno valjanih koza po pasminama

Pasmina Ukupno Broj uzgajivaa

Sanska 963 18

Francuska alpina 9.544 148

Njemaka arena plemenita koza (srnasta)

358 6

Burska 368 12

Hrvatska arena koza 517 4

Hrvatska bijela koza 78 2

Ukupno 11.828 190

s 8.135 grla predstavlja glavni dio uzgojno valjane pop-ulacije ovaca.

Iz podataka prikazanih u tablici 3 je razvidna dominantna uloga pasmine francuska alpina unutar uzgojno valjane populacije koza. Naime, od ukupne uzgojno valjane populacije, francuska alpina predstav-lja 80,69%.

U tablici 4 i 5 su prikazane reproduktivne odlike utvrene kod pojedinih pasmina ovaca i koza.

dravni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i rural-nog razvoja gosp. Kreimir Kuterovac, dipl. ing.

Najvee vrijednosti za veliinu legla utvrene su za istonofrizijsku (1,42) i romanovsku (1,67) ovcu.

Najvea veliina legla utvrena je za bursku kozu (1,64), dok je najmanja utvrena za hrvatsku bijelu kozu (1,23).

U tablici 6 su predstavljeni rezultati performance testa odabrane muke janjadi i jaradi u field uvjetima.


Pasmina Broj ojanjenih ovaca Broj janjenja Broj janjadi Indeks janjenja* Veliina legla**

Istarska ovca 1.370 1.370 1.490 1,00 1,09Creska ovca 701 701 719 1,00 1,03Rapska ovca 1.041 1.041 1.050 1,00 1,01Paka ovca 1.919 1.919 2.015 1,00 1,05Dubrovaka ruda 280 283 327 1,01 1,16Lika pramenka 4.380 4.396 5.011 1,00 1,14Dalmatinska pramenka 6.743 6.967 7.050 1,03 1,01Travnika pramenka 2.797 2.797 3.617 1,00 1,29Cigaja 1.790 1.800 1.926 1,01 1,07Krka ovca 67 67 72 1,00 1,07Merinolandschaf 4.439 4.641 5.508 1,05 1,19Suffolk 245 250 301 1,02 1,20Romanovska 1.624 2.065 2.703 1,38 1,67Istonofrizijska 975 1.031 1.463 1,06 1,42Solavsko-jezerska 2.262 2.773 3.144 1,23 1,19Ille de france 165 185 207 1,12 1,12CIJELA POPULACIJA 30.798 32.286 36.603 1,07 1,19


Tablica 4 - Reproduktivne odlike uzgojno valjanih ovaca po pasminama u 2008. godini*Indeks janjenja = broj janjenja / broj ojanjenih ovaca - **Veliina legla = broj janjadi / broj janjenja

*Indeks jarenja = broj jarenja / broj ojarenih jaradi - **Veliina legla = broj jaradi / broj jarenja

Pasmina Broj ojarenih koza Broj jarenja Broj jaradi Indeks jarenja* Veliina legla**

Sanska 634 634 993 1,000 1,566Francuska alpina 7.430 7.446 10.498 1,002 1,410Njemaka arena plemenita koza (srnasta) 243 247 362 1,016 1,466Burska 216 218 358 1,009 1,642Hrvatska arena koza 425 425 595 1,000 1,400Hrvatska bijela koza 61 61 75 1,000 1,230CIJELA POPULACIJA 9.009 9.031 12.881 1,005 1,426

Tablica 5 - Reproduktivne odlike uzgojno valjanih koza po pasminama u 2008. godini

Pasmina Broj testiranih ovnia i jareva

Prosjena porodna masa (kg)

Prosjeni dnevni prirast (kg)

Prosjena masa na kraju testa (kg)

OVNOVI

Merinolandschaf 89 4,54 0,314 37,57Solavsko jezerska 169 3,79 0,309 35,50Suffolk 16 3,59 0,316 41,12Romanovska 76 2,85 0,237 28,53Istonofrizijska 34 4,54 0,288 33,26Dubrovaka ruda 22 3,45 0,215 26,02Lika pramenka 145 3,28 0,276 32,88Paka ovca 30 3,47 0,182 22,04Cigaja 20 5,04 0,310 36,51Rapska 5 3,36 0,247 29,60Istarska ovca 51 5,13 0,294 34,94Travnika pramenka 120 4,72 0,283 34,21Creska ovca 4 3,95 0,254 28,12Dalmatinska pramenka 63 3,62 0,207 25,65Krka ovca 1 2,00 0,199 23,50

JAREVI

Francuska alpina 111 3,55 0,205 25,35Srnasta (DBEZ) 21 3,70 0,228 30,34Sanska 23 3,67 0,187 24,65Burska 6 3,52 0,247 31,75Hrvatska arena 14 2,84 0,183 24,91

Tablica 6 - Rezultati performance testa odabrane muke janjadi i jaradi u feeld uvjetima

Tijekom 2008. godine sveukupno je testiran i komisi-jski pozitivno ocijenjen 845 ovan iz 15 pasmina. Tes-tirana muka janjad najbrojnije pasmine (dalmatinska pramenka) unutar uzgojno valjane populacije, imala je prosjeni dnevni prirast od 207 grama. Tijekom 2008. godine sveukupno je testirano i komisijski pozitivno

ocijenjeno 175 odabrane muke jaradi iz 5 pasmine. Testirana muka jarad najbrojnije pasmine unutar uzgojno valjane populacije francuska alpina, imala je prosjeni dnevni prirast od 205 grama. Mesna pasmi-na, burska koza iskazala je prosjeni dnevni prirast od 247 grama.



www.zadarska-zupanija.hr

Zadarske upanije


Iz tablice 7 je vidljivo da se iz godine u godinu poveava i broj pasmina ukljuenih u testiranje i broj testiranih ovnova i jareva, a da je upravo tijekom 2008. godine testiran do sada najvei broj ovnova.

U tablici 8 predstavljeni su rezultati kontrola mlijenosti u populacijama ovaca i koza pod selekcijs-kim obuhvatom Hrvatskog stoarskog centra.

Kako je vidljivo iz tablice 8 laktacija i muzno razdo-blje najdue su trajali kod ovaca istonofrizijske pas-

GodinaOVNOVI JAREVI

Broj testiranih ovnova Broj pasmina Broj testiranih jareva Broj pasmina

2001. 61 4 43 32002. 119 6 52 32003. 128 7 38 12004. 130 9 86 32005. 144 9 65 42006. 267 10 63 22007. 518 12 97 42008. 845 15 175 5

Tablica 7 - Broj testiranih ovnova i jareva po pasminama u razdoblju od 2001. do 2008. godine

Pasmina Broj zakljuenih laktacija*

CIJELA LAKTACIJA RAZDOBLJE SISANJA RAZDOBLJE MUNJE

Duina (dana)

Proizvodnja mlijeka (kg)

Duina (dana)

Koliina posis. mlijeka (kg)

Duina (dana)

Koliina mlijeka (kg)

Mast (%)

Bjelanevine (%)

OVCE

PAKA OVCA 1.645 165 130,85 31 25,74 134 105,11 7,83 6,00

ISTARSKA OVCA 1.157 182 196,99 53 60,83 129 136,17 7,44 6,04

ISTONOFRIZIJSKA 747 192 266,69 47 74,49 145 192,19 5,76 4,96

KOZE

ALPINA 5.539 262 596,15 38 94,41 224 501,74 3,41 3,08

SANSKA 481 254 674,94 39 109,46 215 565,50 3,07 2,96

SRNASTA 154 227 526,05 48 128,64 179 397,41 3,63 3,13

Tablica 8 - Pregled zakljuenih laktacija po pasminama u 2008. godini

mine, koje su ujedno iskazale i najveu mlijenost. Kon-trola mlijenosti koza, tijekom 2008. godine provodila se za tri pasmine: francuska alpina, sanska i srnasta koza. Sveukupno je izraunata laktacijska proizvod-nja za 6.174 koze. Laktacija i muzno razdoblje najdue su trajali kod koza alpske pasmine. Najvia koliina ukupno proizvedenog mlijeka, kao i koliina mlijeka proizvedenog u razdoblju munje utvrene su u koza sanske pasmine. U posljednjih nekoliko godina raste broj ovaca i koza ukljuenih u kontrolu mlijenosti (ta-blica 9), tako da je tijekom 2006. godine, po prvi put izraunata laktacijska proizvodnja za vie od 4.000 koza, a u 2007. godini za gotovo 6.000 koza.

U Godinjem izvjeu (www.hssc.hr) navedeno je 100 najboljih grla po pasminama, potencijalnih ovnovskih i jarevskih majki.

Na kraju dijela godinjeg izvjea koji se odnosi na provedbu uzgojno selekcijskog rada predstavljen je popis uzgajivaa upisanih u Upisnik uzgojno valjanih ovaca i koza po pasminama, a radi lake meusobne komunikacije uzgajivaa, te kao mogui izvor infor-macija za budue uzgajivae ovaca i koza.



RADIONICA OUVOENJU NITRATNE DIREKTIVE

Nitratna direktiva (91/676/EEC) odnosi se na zatitu voda od oneienja uzrokovanih nitratima iz poljoprivrednih izvora, a njeni ciljevi su reduciranje zagaenja vode uzrokovanog ili izazvanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, kao i sprjeavanje daljnjeg oneienja nitratima.

Radionicu o uvoenju Nitratne direktive, dana 27. i 28.04.2009. organizirala je Europska komisija tj., TAIEX (Technical Assistance Information Exchange Instrument) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvom regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. Radi-onicu je vodio gosp. Stephan von Keitz, europski savjetnik za Twinning projekt implementacije WFD-a - Water framework directive u Hrvatskoj, dok su ostali izlagai na ovoj radionici bili iz Italije, Nizozemske

i Maarske.

Glavni cilj radionice bio je upoznavanje s iskustvima u implementaciji Nitratne direktive u starim kao i u novim dravama lanicama EU, pa su tako i predavai nizom pr-ezentacija prikazali iskustva i problematiku u njihovim dravama prilikom implementacije Nitratne direktive.

Ispred MPRR-a radionicu je pozdravio ravnatelj Uprave za poljoprivredu i prehrambenu industriju Miljenko Raki, a sa situacijom u Republici Hrvatskoj, vezano uz Nitratnu direkti-vu upoznala nas je ga Sanja Krni. Osvrnula se na Pravilni-ke koji reguliraju dobru poljoprivrednu praksu i dobru poljo-privrednu praksu u koritenju gnojiva koji su izravno povezani s nitratnom direktivom. U Republici Hrvatskoj su utvrena 3 podruja u kojima je pronaena koncentracija nitrata vea od 50 mg/L. Kao budui zadatak RH treba identificirati vode koje ili mogu biti zagaene, odrediti ranjiva podruja na ni-trate i poduja podlona eutrofikaciji, uspostaviti kodekse dobre poljoprivredne prake, uspostaviti akcijske programe u podrujima ranjivim na nitrate i podlonim eutrofikaciji i us-postaviti monitoring povrinskih i podzemnih voda. Potreb-no je uspostaviti registar zatienih zona koja predstavljaju poduja ije vode mogu postati eutrofine i podruja ije su vode osjetljive na nitrate. Potrebno je prikupiti to vie po-dataka o stoarskoj proizvodnji, a koje prikuplja Hrvatska poljoprivredna agencija u sklopu Registra stoarskih farmi (o broju farmi, broju uvjetnih grla/farmi, kapacitetu spremnika, o buduim neophodnim kapacitetima za skladitenje gnoja kao i o dostupnom poljoprivrednom zemljitu).

Predavai iz Italije su predstavljajui situaciju u svojoj zemlji prilikom uvoenja Nitratne direktive govorili o izvori-ma oneienja u prirodi, o izmjenama duika u poljoprivredi (putem zraka, zemlje i vode) i njihovim moguim utjecajima na okoli i na podzemne vode. Upoznali su nas s obvezama novih zemalja lanica koje:

prije pristupa:trebaju uspostaviti kompletni sustav nadzora (povrinskih i podzemnih voda);odrediti ranjive zone (podruja poljoprivrednog zemljita s znaajnim doprinosom oneienju duikom na razini slivnih podruja, najmanje jednu godinu prije pristupanja);otkriti i odrediti vode koje su zahvaene oneienjem.

s pristupanjem:- uspostaviti kodove dobre poljoprivredne prakse; - uspostaviti akcijske programe unutar ranjivih zona;

Kriteriji za identifikaciju oneienih voda su:zone u kojima je koncentracija nitrata jednaka ili vea od 50 mg/L;zone u kojima je prisutna eutrifikacija ili postoji opasnost od eutrofikacije.

Glavni oblici akcijskih radnji koje Nitratna direktiva pro-movira odnose se na:

rotaciju usjeva, zimski pokriva tla, sijanje brzo rastuih usjeva kako bi se ograniilo ispiranje tijekom sezone poveane vlage,upotrebu umjetnih i stajskih gnojiva u skladu s potrebama usjeva;uspostavljanje adekvatnih kalendara rasprivanja duika i dovoljnih skladinih kapaciteta za gnojiva, kako bi bili dostupni samo onda kad usjev stvarno treba nutrijente, kao i uspostava dobrih praksi gnojidbe:efekt tampona i posijanih traka trave na kojima se ne provodi gnojidba i ivica uz izvorita voda i jarke;

dobar sustav upravljanja i ograniavanje kultivacije na nagnutim kosim terenima.

Predava iz Maarske (gosp. Laszlo Balashazy), kao predstavnik Ministarstva okolia i vode odrao je predavanje s temom Odreivanje nitratnih zona u Maarskoj.

Naveo je glavne prednosti pristupa proglaavanja nacio-nalnih ranjivih zona:

nema ogranienja poljoprivrede tamo gdje nema rizika ili statusa oneienja voda;nema obveze konstruiranja velikih i skupocjenih jedinica za skladitenje gnoja;poticaji moraju biti fokusirani na podruja koja su stvarno ranjiva.

Glavne mane pristupa proglaavanja nacionalnih ran-jivih zona su:

mogu uzrokovati probleme u poljoprivrednom natjecanju; manje mjera predostronosti koje se odnose na zatitu voda;vie rada (prepoznavanje, odreivanje, administracija, izvjeivanje);promjena/proirenje nacionalnih ranjivih zona moe uzrokovati probleme/napetosti u budunosti.

Prednosti pristupa proglaavanja cijele zemlje ranjivom zonom:

nema problema u poljoprivrednom natjecanju i manje je administrativnih poslova,via razina zatite voda zbog manjeg oneienja.

Kao glavna mane pristupa proglaavanja cijele zemlje ranjivom zonom navodi se kako je potrebno osigurati vie novca s obje strane (farmera i dravnog prorauna).

Kako je Maarska odluila izabrati izmeu ova dva pristupa?Proveli su istraivanje irom zemlje o statusu voda i zakljuili da razina oneienja nije ozbiljna. Takoer su proveli istraivanje irom zemlje o statusu farmi (skladinim kapacitetima, provoenje praksi na farmama) i zakljuili kako samo 30% farmi moe zadovoljiti zahtjeve.Studije o razini oneienja voda uzrokovanih razliitim tipovima upotrebe zemlje: priznale su se velike razlike. Zavrna odluka donijeta je nakon dvogodinje pripreme i izabran je pristup proglaenja ranjivih zona.Situaciju u Njemakoj predstavio je gsp. Stephan von Keitz. Cijela Njemaka je zbog problema s nitratima proglasila cijelo poduje zonom ranjivom na nitrate. Objasnio je kako je takav pristup rezultirao napretkom u implementaciji u zadnjih 10 godina, ali i dalje postoji kritina situacija u podrujima intenzivnog gospodarenja. U zadnjih 10 godina dolo je do:

boljeg sustava upravljanja gnojivima, ime su se smanjili inputi;poveala se primjena agro-okolinih mjera u shemama ruralnog razvoja;razumjevanja da intenzivno gospodarenje moe ii ruku pod ruku s okolinom zatitom i to boljim upravljanjem uz istovremeno odravanje razine proizvodnje na slinoj razini.

Na kraju ove radionice je naglaeno kako e se do kraja ove godine u Republici Hrvatskoj provesti usklaivanje na-cionalnog zakonodavstva o vodama s europskim, tako da e se cijela Nitratna direktiva prenijeti u nacionalno zakonod-avstvo.


HRANIDBA

HRANIDBENE POTREBE MLIJENIH KOZA

Mr. sc. Sreko Ladii [email protected]

Bi li naim mladim farmeri-ma poetnicima, nakon takvog kolovanja i praktine obuke, bilo lake? Ovo pitanje postavljam farmerima uzgajivaima koza i ovaca. Zato sam naglasio dobru kolu i do-

U prolom prilogu na poetku sam postavio pitanje: Koliko je vana hranidba koza i o emu ona ovisi? Hranidba koza ovisi o nekoliko imbenika koji su dijelom pobrojani u prolom prilogu. Drugi dio imbenika o kojima ovisi hranidba koza, uspjean uzgoj i uspjena proizvodnja mlijeka su teorijska i praktina znanja farmera, odnosno, njegova struna i tehnoloka osposo-bljenost i kvalificiranost. Da bi farmer bio dobro struno i tehnoloki osposobljen, morao bi imati najmanje dobru srednju poljoprivrednu kolu stoarskoga smjera ili srednju veterinarsku kolu, te dobru obuku u Centru za praktinu obuku, i obuku na farmama koje su odreene (registrirane) za praktinu obuku, odnosno, na takozvanim Oglednim OPG-ima, tj. Oglednim farmama.

bru praktinu obuku? Zar nae kole nisu dobre? Nae kole su svakako dobre! Moda nae kole ipak imaju malo previe teorijske nastave i nastave u razredu, a premalo dobre praktine obuke u proizvodnji. Po meni bi dobra srednja kola za mlade farmere trebala imati 1/3 teorijske nastave, i to samo one nastave koja os-posobljava farmera za rjeavanje konkretnih problema u organizaciji i tehnologiji uzgoja i proizvodnje, te 2/3 dobre praktine obuke u proizvodnji. Koliko mi toga u Hrvatskoj nemamo, za razliku od Austrije, Nizozem-ske, vicarske, Francuske ili bilo koje zemlje s, kako mi to obino kaemo, razvijenim stoarstvom, u naem sluaju kozarstvom i ovarstvom? Moda oni imaju i razvijeniji pristup cijelom poslu, kada ve imaju raz-vijenu suvremenu praksu, odnosno razvijenu proiz-vodnju. Po emu su oni tamo bolji od nas? Prirodno se sigurno nisu rodili pametniji. Zato mi u Hrvatskoj nemamo bolju situaciju u naem stoarstvu, odnosno, kozarstvu, ovarstvu i govedarstvu? Postavimo pitanje: Koliko je organizacija naeg poljoprivrednog kolstva - kolovanje mladih farmera - za to odgovorna? Koliko mi u Hrvatskoj imamo farmera koji imaju zavrenu srednju poljoprivrednu ili veterinarsku kolu? Koji su pokazatelji dobre strune osposobljenosti, koju su stekli u srednjim

kolama, naih mladih novokolovanih farmera koji se nakon srednje kole vraaju na svoje farme u proiz-vodnju? Pokazatelji bi trebali biti dobra organizacija od farme do trita, te primjena suvremene tehnologije u uzgoju i proizvodnji. Posebno je ovdje u pitanju znanje o hranidbi koza i ovaca u proizvodnji mlijeka.

Volio bih kada bi o ovom problemu progovorili nai farmeri, kroz koje su sve probleme proli uei sami majstorski zanat na vlastitim novoformiranim farma-ma, i esto puta na vlastitim pogrekama.

Pokuat u Hranidbene potrebe mlijenih koza prikazati to jednostavnije, tako da budu razumljive i

Prvi ovogodinji otkos talijanskog ljulja 14. svibnja 2009. Nepokoen dio, ostavljen uzorak za mjerenje i vaganje, te

odreivanje prinosa po 1 m i 1 ha.



Grada ZagrebaGrad Zagreb - Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo - Avenija Dubrovnik 12/IV

HRANIDBA

poetnicima u uzgoju koza, odnosno mladim ili novim farmerima koji su se odluili za ovaj posao.

Konzumaciju krme i potrebne koliine krme preraunavamo na suhu tvar (ST). Idemo redom. to je to suha tvar i koliko suhe tvari imamo u poje-dinim krmivima? Suha tvar je ostatak teine biljne mase koja ostane nakon potpunog isuivanja vode. Koliko suhe tvari (ST) ima u pojedinim krmivima? Mlada zelena pokoena trava ima oko 88 % vode i 12 % suhe tvari ili, u 100 kg mlade zelene trave ima oko 88 kg vode, a svega oko 12 kg suhe tvari u kojoj se nalaze hranjive tvari. Ovo sada na prvi pogled izgleda malo. to to znai u dobroj proizvodnji voluminozne krme, odnosno sjenae? Svaki farmer o ovome mora dobro voditi rauna, jer s proizvodnjom krme trebamo proizvesti to vie energije i hranjivih tvari po jednom hektaru, odnosno po 1 etvornom metru povrine zemljita. Ove godine prvi otkos talijanskog ljulja, 14. travnja, dao je prinos od 4 kg zelene mase po 1 m2 to je po 1 ha 40.000 kg ili 40 tona (1 ha = 10.000 m). to sada u ovih 40.000 kg zelene mase znai 12 % suhe tvari (ST) i koliko je to kilograma? Veina farmera ovo zna izraunati, ali naalost, ima i nekih koji ovo ne znaju izraunati, pa mi dopustite da tu matematiku radnju ponovimo. Uz pomo prostog pravila trojnog izraunat emo koliko ste proizveli suhe tvari u 40.000 kg zelene mase. 40.000 kg : 100 % = X kg : 12 %. Raunica je sljedea. Mnoimo vanjski s vanjskim, a nutarnji s nutarnjim, pa dobijemo 40.000 x 12 = X 100, to je dalje 480.000 = X 100. Dalje je X = 480. 000 : 100, to znai da je X = 4.800. Znai, od 40 tona zelene mase proizveli smo 4.800 kilograma ili 4,8 tona suhe tvari (ST) po 1 ha, i to samo u prvom otkosu pokoenom 14. travnja.

to nam je dalje vano za hranidbu koza i proizvodnju mlijeka?

Proizvedena suha tvar (ST) u mladoj travi je lako i brzo probavljiva, s visokim sadrajem energije, bjelanevina (proteina), minerala i vitamina, pravi zeleni super koncentrat s 21 do 23 % proteina.

Provenuta masa je 16. travnja spremljena u rolo bale na vrenje i konzerviranje, kako bismo kroz tri tjed-na dobili prvorazrednu sjenau. Kemijsku analizu ove sjenae prikazat emo u sljedeem broju Ovarsko-kozarskog lista, a sadraj proteina u suhoj tvari ovakve sjenae trebao bi biti od najmanje 16 % do najvie 19 %. Razlika u sadraju proteina u suhoj tvari javlja se uslijed razgradnje i gubitaka u procesu provenjavanja i siliranja.

to mislite, koliko je talijanski ljulj narastao u drugom otkosu od 14. travnja do 5. svibnja kada je izmjerena

visina trave? Za samo 19 dana (od 17. travnja do 5 svibnja = 19 dana; 3 dana: 14., 15. i 16. nema porasta trave), talijanski ljulj je ponovno narastao do visine od 40 cm, to dnevno iznosi malo vie od 2 cm. Ovim smo dobili i nove koliine proizvedene suhe tvari, odnosno, nove koliine proizvedenih hranjivih tvari.

Konju drugog otkosa planiramo u vremenu od 8. do najkasnije 12. svibnja, ovisno o vremenskoj prog-nozi, kada emo ponovno izvriti mjerenja i vaganja. Oekujemo ponovno izmeu 35 do 40 tona zelene mase. Proizvesti samo u prva dva otkosa u travnju i do polovice svibnja 70 do 80 tona zelene mase ili 7 do 9 tona suhe tvari po 1 ha, znai da smo ovu teh-nologiju dobro savladali, ali i da se dobro gospodari i upravlja tlom. Na svim parcelama je obavljena potreb-na kalcizacija, a sadraj fosfora (P) i kalija (K), (oznake kao na vreama mineralnog gnojiva NPK) je iznad 20 miligrama. Na slabo plodnom i kiselom tlu - gladnom i bolesnom tlu, ovo niste kadri dobiti niti proizvesti. Isto kao to ni koza ne moe dati puno mlijeka na looj i gladnoj krmi. Gladna krma je ona krma u kojoj ima malo hranjivih tvari.

Vratimo se ponovno sadraju vode i suhoj tvari u krmi. Provenula masa pokoene trave, pripremljena za spremanje sjenae, ima oko 65 % vode i 35 % suhe tvari. Znai da u 100 kg sjenae imamo 65 kg vode i 35 kg suhe tvari (ST). Sada jo moramo saznati ko-liko imamo proteina i energije u kilogramu suhe tvari, odnosno hranjivih tvari u naoj krmi. To moemo jedino ako uzmemo uzorak sjenae, silae ili sijena i odnesemo u kemijski laboratorij na analizu. Koza se moe najesti voluminozne krme, odnosno konzumirati odreenu koliinu suhe tvari (ST) s manjim ili veim sadrajem hranjivih tvari, a to je svakom proizvoau vrlo vano znati, jer e koza samo na osnovi pojedenih hranjivih tvari proizvesti vie ili manje mlijeka.

Mjerenje visine odnosno duine trave 14. svibnja 2009. Visina trave iznosila je 70 cm.

Vaganje uzorka. Prinos zelene mase je 40 tona, a suhe tvari (ST) 4,8 tona po 1 ha.


PROIZVODNJA SIRA

TO JE HACCP I MOGUNOSTNJEGOVE PRIMJENE NA OPG-ima

H - HAZARD - OPASNOSTA - ANALYSIS - ANALIZAC - CRITICAL - KRITINEC - CONTROL - KONTROLNEP - POINTS - TOKE

Vinja Magdi, dipl. ing. agr. (voditelj Radne grupe za sirarstvo HZPSS-a)

Svi koji sudjeluju u jednoj ili vie faza proizvodnje hrane, pop-ularno reeno Od polja do stola, svakako su upoznati s HACCP sustavom. U ovom lanku pokuat emo saeti osnovno.

U Hrvatskoj su na snazi dva osnovna zakona koja reguliraju proizvodnju i kontrolu hrane, a to su:

Zakon o veterinarstvu (N.N. br. 41/07) Zakon o hrani (N.N. br. 46/07)

Iz Zakona o hrani proizila su etiri Pravilnika vezana za proiz-vodnju i kontrolu hrane, objavljena 1.10.2007. u Narodnim novi-nama, popularno nazvana Higijenski paket, a ine ga:

Pravilnik o higijeni hrane; Pravilnik o higijeni hrane ivotinjskog podrijetla; Pravilnik o slubenim kontrolama hrane ivotinjskog podrijetla; Pravilnik o slubenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama

propisa o hrani i hrani za ivotinje, te propisa o zdravlju i zatiti ivotinja.

Objekti koji su registrirani po odredbama Zakona o vet-erinarstvu bili su duni do 1.1.2009. podnijeti ponovni zahtjev nadlenom tijelu (Uprava za veterinarstvo MPRRR-a) da se ut-vrdi usklaenost s odredbama Higijenskog paketa.

Vei dio higijenskog paketa stupa na snagu 1.1.2009. ili da-tumom pristupanja Republike Hrvatske u EU. Jedna od bitnih odredaba koje stupaju na snagu od 1.1.2009. je i uvoenje sus-tava samokontrole u sve faze proizvodnje, odnosno HACCP-a.

Pravilnik o higijeni hrane donosi opa pravila o higijeni hrane za subjekte koji posluju s hranom te ih i istiem:

Glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi subjekt u poslovanju s hranom (samokontrola); Potrebno je osigurati zdravstvenu ispravnost hrane kroz cijeli lanac prehrane; Odravanje hladnog lanca gdje je potrebno (hlaenje, zamrzavanje); Provedba postupaka koji poveavaju odgovornost subjekata u poslovanju s hranom (HACCP, Vodi DHP - pomae u provoenju pravila o higijeni hrane); Utvrditi mikrobioloke kriterije i zahtjeve o nadzoru temperature; Provoenje uzorkovanja i analiza; Sljedivost proizvoda.

Ova pravila se primjenjuju na primarnu proizvodnju i prijevoz, skladitenje i rukovanje primarnim proizvodima te prijevoz ivih ivotinja.

Sastavni dio tzv. Higijenskog paketa je i Pravilnik o slubenim kontrolama hrane ivotinjskog podrijetla, a koje se provode da se utvrdi ispunjavaju li subjekti u poslovanju s hranom odreene zahtjeve.


Opina Kolan - Opinsko vijee - Trg kralja Tomislava 6 - 23251 Kolan

opine Kolan

HRANIDBA

O emu najvie ovisi konzumacija krme, odnosno hoe li koze tijekom dana pojesti vie ili manje krme koju im damo, odnosno suhe tvari? Ovo najvie ovisi o kvaliteti voluminozne krme, je li voluminozna krma ukusna, brzo i lako ili sporo i teko probavljiva. Za sva-koga proizvoaa mlijeka, a i proizvoaa mesa vano je da koza ili tovno jare pojede to vie krme, odnosno suhe tvari (ST), jer e sa suhom tvari u organizam uni-jeti manje ili vie hranjivih tvari, od kojih e se proiz-vesti vie ili manje mlijeka ili mesa, tijekom jednog dana, odnosno tijekom 24 sata.

Koliko koza dnevno moe pojesti voluminozne krme, odnosno suhe tvari i kako se to odreuje? Ovdje sada imamo dva pojma. Prvo imamo uzdrnu krmu, koju odrasla koza odreene teine treba da bi ivjela i kretala se, a da vie ne poveava tjelesnu teinu, da nije brea, i da ne proizvodi mlijeko. Drugi dio krme koju koza treba pojesti da bi namirila potrebnu koliinu hranjivih tvari za potrebe prirasta ili poveavanje tjelesne mase, potrebe razvoja ploda u maternici, te potrebe za proiz-vodnju odreene koliine mlijeka s veim ili manjim sadrajem (%) mlijene masti, nazivamo proizvodni dio obroka. Tako odrasle koze tijekom razliitih faza proizvodnog ciklusa mogu pojesti vie ili manje krme, odnosno suhe tvari, a tu koliinu odreujemo u odno-su prema tjelesnoj teini koze i razini proizvodnje. Za podmirenje uzdrnih potreba odrasla koza teine 60 kg dnevno treba 1,33 kg suhe tvari obroka, a koza teka 50 kg dnevno treba 1,20 kg suhe tvari obroka.

U sljedeem broju Ovarsko-kozarskog lista prika-zat emo podatke koliko suhe tvari trebamo za 1 litru mlijeka, ako suha tvar obroka sadri razliitu koliinu proteina. Ovo e nam dati odgovor zato neki farmeri imaju po kozi veu, a neki manju proizvodnju mlijeka.

Mineralna gnojiva KAN za prvu proljetnu prihranu poetkom oujka, te nakon svakog otkosa. Godinja potronja istoga duika (N) najmanje je 200 kg do najvie 300 kg u 5 do 7

navrata tijekom vegetacije.


PROIZVODNJA SIRA

TO JE HACCP I MOGUNOST NJEGOVE PRIMJENE NA OPG-ima

SLUBENE KONTROLE OBUHVAAJU: Reviziju dobre higijenske prakse (kontrola podataka o lancu prehrane, izvedba i odravanje prostora i opreme, higijena prije, tijekom i nakon rada, osobna higijena osoblja, izobrazba, suzbijanje tetoina, kvaliteta vode, kontrola temperature i kontrola hrane) i postupaka vezanih uz primjenu naela HACCP-a; Kontrola zdravstvenog stanja ivotinja i upotreba lijekova, ispunjavanje higijenskih zahtjeva; Mikrobioloka kontrola mlijeka.

Zdravstvena ispravnost i nekodljivost hrane posljednjih go-dina postale su bezuvjetan zahtjev, kako kupaca, tako i domae i meunarodne zakonske legislative.

Povjerenstvo Codex Alimentarius (osnovano od FAO i WHO) promoviralo je HACCP kao znanstveno utemeljen, preventivan i trokovno najdjelotvorniji pristup sigurnosti hrane. HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points, Analiza opasnosti i kritine kontrolne toke) predstavlja struan, racionalan i susta-van pristup za analizu i upravljanje biolokim, kemijskim i fizikim opasnostima u cijelom prehrambenom lancu - od polja i farme do stola.

Svrha njegova uvoenja je : 1. uiniti proizvod sigurnim;2. biti u mogunosti to dokazati.Preduvjeti za uspostavu sustava temeljenog na HAC-

CP naelima su provoenje DHP - dobre higijenske prakse; DPP - dobre proizvoake prakse; SOP - standardnih operativnih postupaka; SSOP - standardnih sanitacijskih operativnih postupaka. Sedam je naela HACCP sustava:

1. Provesti analizu opasnosti;2. Odrediti kritine kontrolne toke;

3. Utvrditi kritine granice za svaku KKT (kontrolnu kritinu toku);

4. Uspostaviti sustav i procedure nadzora u svim KKT;

5. Uspostaviti popravne radnje koje se poduzimaju kad nadzor pokazuje da pojedina KKT nije pod kontrolom;

6. Uspostaviti procedure za verifikaciju, kako bi se potvrdila uinkovitost HACCP sustava;

7. Utvrditi dokumente i evidencije primjerene prirodi i opsegu posla koji e pokazivati uinkovitu primjenu mjera navedenih u tokama 1 do 6.

to se provjerava i na to treba obratiti panju? Konstrukcija objekta, lokacija objekta i vezanih prostorija (putovi kretanja osoblja, sirovine, poluproizvoda, gotovog proizvoda); Postoji li krianje putova? Tlocrt objekta - ucrtana kretanja - radnika, sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda; Poloaj proizvodnih linija, ukljuujui radne prostorije i prostorije za zaposlenike (sanitarni prostori, garderobni ormarii); Podupirue usluge, ukljuujui odlaganje otpada; Tehnologija ienja i odravanje opreme (planovi ienja, evidencije o provoenju ienja, sredstva za ienje, edukacija); DDD mjere (planovi i programi za provoenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, oznaena mjesta postavljanja meka, zatitne mreice na prozorima); Osobna higijena zaposlenika (planovi noenje zatitne odjee i obue i definiranje nedoputenih predmeta u proizvodnji, pranje ruku).

Uvoenjem sustava osiguravamo preventivan prist-up i koristimo prednosti dobre higijene, a to su:



Zagreba ek upanijeUpravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i 000 Zagrebumarstvo 10 Ulica grada Vukovara 72/V

www.zagrebacka-zupanija.hr

otkrivanje pogreaka u samoj proizvodnji, dui rok trajanja proizvoda, zadovoljan kupac dovodi nove, bolji radni uvjeti, poveani moral zaposlenika, poveana dobit, usklaenost sa zakonskom regulativom.

ZAVRNI KOMENTARDakle, iz ranije navedenog vidimo da su koristi

viestruke, a istodobno postoji i zakonska obveza. Samo uvoenje HACCP sustava nije besplatno, a onaj tko ga koristi, mora biti i educiran.

Naa obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom vlastite sirovine (mlijeka, mesa, voa, povra) nisu dovoljno pripremljena za ovaj nain samokontrole, a i nije prihvatljivo za njihova skromna i mala gospodarstva primjenjivati ove sustave koji su prije svega primjenljivi u velikim proizvodnim proces-ima u kojima rade strunjaci i ija je zarada dovoljna da pokrije i trokove uvoenja i provoenja HACCP sustava.

Daleko od toga da na naim OPG-ima nije potreb-na kontrola, ali se to moe jednostavnije i praktinije rjeavati putem Vodia dobre higijenske prakse za razliite vrste proizvodnje.

Primjer uspjenog rjeavanja ovog problema je koritenje Vodia dobre higijenske prakse za proiz-vodnju mlijenih proizvoda na poljoprivrednom gos-podarstvu, koji je za potrebe svojih lanova izradilo Zdruenje malih sirarjev Slovenije, a odobren je od nadlenih tijela i institucija.

Na svakom gospodarstvu koje prerauje mlijeko u sir i dr. mlijene proizvode postoji napravljen Vodi za to gospodarstvo, a koje opet prema naputku iz Vodia vodi Dnevnik rada u kojem su vidljivi svi postupci rada te je mogue pratiti sljedivost proizvoda. Istodobno, intenzivno se radilo na edukaciji proizvoaa, od po-laganja higijenskog minimuma (Zdruenje) pa do certi-ficiranih teajeva za sirare koje provodi slovenska sav-jetodavna sluba.

Iz svega gore navedenog vidljivo je da pred naim proizvoaima, ali i nama iz HZPSS, stoje veliki iza-zovi.

to se tie edukacije, nju smo za nae OPG-e orga-nizirano poeli provoditi putem Udruga malih sirara te je i sada u tijeku edukacija za odrasle za stjecanje za-nimanja mljekar-sirar s upisom u Radnu knjiicu na podruju pet (5) upanija, a u koju su ukljueni i sav-jetodavci specijalisti za sirarstvo. Do sada je diplomu steklo stotinjak naih OPG-a.

Zadnjih pola godine pripremamo se putem Saveza udruga malih sirara RH SirCro za izradu Vodia do-bre higijenske prakse za proizvodnju mlijenih proiz-voda na OPG-u, ali pred nama je premalo vremena, a puno posla. Dok je naim slovenskim kolegama za nje-govu izradu trebalo vie od 4 godine, mi ga moramo napraviti u to kraem roku, kako bismo sprijeili ve-like trokove naim OPG-ima koje bi imali eventualnim uvoenjem HACCP sustava.

PROIZVODNJA SIRA EKONOMIKA

EDUKACIJA PROIZVOAA KAO NAIN SUSTAVNOGPOTPOMAGANJA RAZVOJA KOZARSKE PROIZVODNJE U

HRVATSKOJ

Prof. dr. Zoran Grgi [email protected]

Potencijalni investitori, farmeri, obuavaju se u 25-satnim trenin-zima svake godine u odgovarajuim strunim centrima. Koristi se mogunost da dio svoje edukacije provedu na postojeim komercijal-

Prof. dr. Zoran Grgi

U broju 15. Ovarsko-kozarskog lista, iz rujna 2008. godine, prikazan je primjer potpomaganja razvoja kozarske proizvodnje u Irskoj. Intenzivna proizvodnja kozjeg mli-jeka ve dugo nadilazi tradicionalne okvire proizvodnje unutar obiteljskog gospodarstva za vlastite potrebe i tek manjim dijelom za dodatni dohodak, posebno u podrujima s oteanim uvjetima gospodarenja. Tako su u Irskoj, koja je usporediva s nama prema maloj populaciji farmera (samo 200) koji posjeduju koze i njihovim stadima veliine od 10 do 750 grla, zbog planiranog poveanja proizvodnje kozjeg mlijeka, a velikog utjecaja uvoza iz Australije i Novog Zelanda na cijene, odluili poveati konkurentnost vlastite proizvodnje kreditiranjem razvoja. Kreditiranje je uvje-tovano prethodnom edukacijom kako bi pro-gram razvoja bio to sigurniji i efikasniji.

nim farmama kako bi stekli praksu u podruju uzgoja i proizvodnje.

Kozari koji uspjeno zavre 20 sati teaja mogu se natjecati za financiranje dogradnje postojeih objekata i podizanje novih graevina za smjetaj koza, te stone hrane i zbrinjavanje otpada. Oko 40 % kredita moe se potroiti na muznu opremu i objekte te na opremu za hlaenje i uvanje mlijeka. Zanimljivo je da se za kvalificiranje u ovakve povoljne programe kreditiranja mora u okviru farme 2/3 dohotka ostvarivati od poljo-privrede. Tehniko-tehnoloki parametri budue farme odreeni su tako da se npr. muzilite i muzna oprema tako postavljaju da je mogue musti oko 80 koza na sat s jednim radnikom. Trokovi ulaganja su razliiti, ovisno o visini adaptacije postojeih objekata i njiho-vog opremanja. Prosjeno se za zasnivanje farme sa 100 koza rauna s ulaganjima od 62.600 ili 626 po kozi. Prema podatcima u tablici 1., za niu razinu muznosti od 800 litara rauna se s neto dobitkom od 156 po kozi, dok je kod vie muznosti taj iznos 251 po kozi. Za usporedbu, u naim uvjetima se danas za isto stado kalkulira s 54 - 110 dobitka po kozi.

Kod nas se kod dosadanjih operativnih programa (govedarstvo, svinjogojstvo) takoer proraunavala tehnoloka opravdanost ulaganja i utroka rada i materijala u proizvodnji, kako bi proizvodnja bila konkurentna suvremenim mjerilima i isto tako isplativa za investitora. Na alost, zagovarajui slobodu trita, dolazili smo u situaciju da bi nakon nekog vremena ulaganja znaajno porasla, premda za to nije bilo neke stvarne potrebe, s obzirom da su na EU tritu cijene ostale iste ili su se neznatno mijenjale. U pravilu, to je


EKONOMIKA

EDUKACIJA PROIZVOAA KAO NAIN SUSTAVNOG POTPOMAGANJA RAZVOJA KOZARSKE PROIZVODNJE U

HRVATSKOJ

Tablica 1. Proraun efikasnosti poslovanja farme u EU (irski primjer) na bazi 100 koza

Opis/ Proizvodnja litara 800 1.000Mlijeko (0,61 Euro/litra) 488 610Minus trokovi uzgoja koze -32 -32Ukupni prihodi 456 578Varijabilni trokovi 235 264Koncentrirana krma 100 132Krmiva 60 60Trokovi panjaka 15 15Veterinarski trokovi 25 25Ostali trokovi 35 32Doprinos pokria 221 314Fiksni trokovi 65 63Dobitak 156 251

vie drava potpomagala razvoj poljoprivrede povoljni-jim kreditnim uvjetima i povratom kapitalnih ulaganja, to su vie rasli trokovi ulaganja po jednom grlu. Neto bi porasli trokovi papirologije, neto graevinski materijal, pa oprema i, malo po malo, nazidalo bi se trokova vie nego dvostruko u odnosu na norma-tive predviene Operativnim programom. Investitoru bi izgledalo da je gotovo na istom, poetnom saldu ula-ganja, jer razlika je ionako plaena povoljnijom kama-tnom stopom na kredit i povratom kapitalnih ulaganja. S financijske strane, za investitora to moe biti tako, ali dravni poticaj u obliku povlatene kamate i povrata ulaganja zamiljen je da pomogne proizvoau, smanji rizik njegova ulaganja i uini ga to prije konkurent-nim, a ne da popravlja dohodak i osigurava profit dobavljaima i projektantima.

Na alost, negativna strana ovakvog promiljanja ogleda se ve u prvim godinama vraanja kredita, kad se nerijetko posee za zahtjevima reprograma kredita, to je najee tek odgoda neumitnog finan-cijskog sloma, a ne stvarna pomo za restrukturiranje i unaprjeenje proizvodnje da bi se investicija uspjeno dovela do povrata kredita i ulaganja.

Kad se proraunavaju ekonomske pretpostavke uspjenog poslovanja nekog modela u operativnom programu, vodi se rauna o mjerilima suvremene teh-nologije. To znai da se proraunavaju utroci hrane i drugog materijala prema istima u razvijenom svijetu. U naem sluaju najee se drimo europskih primjera. Isto je i s normativima rada, te proizvodnjom mlijeka i jaradi (jareeg mesa) po grlu. Tako se uspjena in-vesticija u kozarstvu ne moe ostvariti ako imamo prosjenu proizvodnju od 400-500 kg mlijeka po kozi, to je moda dovoljno u jednom tradicionalnom uzgoju. Nova investicija mora se opravdati u razdoblju otplate kredita i stvoriti akumulaciju za obnovu kapaciteta - to je vano, bez uzimanja novog kredita. Kredit, ma koliko povoljan bio, u pravilu znai da morate platiti cijenu posuenog novca, tako da na kraju vaa kupnja kota 30-40 % vie od trne cijene objekta, strojeva i opreme, te grla koje kupujete. Prema podatcima u grafikonu 1. vidljivo je da za farme sa 100 i 200 koza otplata kred-ita na rok od 10 godina za cjelokupna ulaganja znai oko 40 % vei iznos. U grafikonu 2. je vidljivo kako trokovi otplate kredita ine oko 10 % trokova proiz-vodnje. Zato ciljana proizvodnja investicijskog projekta

Uvijek dobro posijeene edukacije

Grafikon 1. Usporedba ulaganja i otplaenog iznosa kredita za farmu sa 100 i 200 koza

Grafikon 2. Struktura trokova proizvodnje za farme sa 100 i 200 koza

u kozarstvu mora biti 700, 800, pa i vie kg mlijeka po muznom grlu.

U investiciju se i ide zato da se poveaju konkurent-nost i gospodarski uinci proizvodnje. To znai da se po proizvodnom grlu (kozi) i jedinici ulaganja (kuni) ostvaruje vei dohodak u odnosu na prethodno poslo-


vanje, a koji e biti na razini konkurentnosti u naem okruenju.

Tehnoloki moguu proizvodnju od preko 800 kg mlijeka po kozi nije mogue ostvariti bez ulaganja u suvremene objekte, opremu i grla. Isto tako, nije ju mogue ostvariti bez dobrog menadmenta. Potrebno je ovladati svim vjetinama i tehnikama dranja koza. Osnovu cijene kotanja mlijeka i mesa ine trokovi hranidbe, pa treba vrlo dobro poznavati tehnologiju suvremene proizvodnje hrane. Dodatni dohodak u ko-zarstvu postie se preradom kozjeg mlijeka. Suvremeni zahtjevi proizvodnje preraevina za trite takoer trae vie standarde i poznavanje postupaka prerade i pripreme takvih proizvoda za trite. Na kraju, vano je rei da svaki proizvoa danas mora u odreenoj mjeri poznavati tehnike i alate odreivanja svog gos-podarskog poloaja prije i nakon ulaska u investiciju. Isto tako, veinu proizvoaa odbija pomisao na pa-pirologiju ishodnje kredita i dre to nepremostivom preprekom za realizaciju svoga ulaganja. Nerijetko im se nudi dobronamjerna pomo, koja ih dodatno kota i opet odbija od koritenja povlatenih kreditnih linija.

U veini sluajeva, nai proizvoai kod svojih ula-ganja ne vode rauna o svemu navedenom, to pred-stavlja tek osnovu za planiranje investicije. U planiranju investicije treba predvidjeti sve tehnoloke i ekonomske rizike budue proizvodnje, a sa svoje strane proizvoa mora biti siguran da organizacijski moe realizirati cil-janu proizvodnju mlijeka i mesa po konkurentnoj ci-jeni. Jedan od naina kako rijeiti problem slabog odzi-va i realizacije operativnog programa (kako pokazuje primjer smanjenja realizacije programa razvoja gove-darstva), kao i financijske probleme ostvarenih inves-ticija, sigurno je sustavno obrazovanje proizvoaa.

EKONOMIKA

SUSTAVNA EDUKACIJA UZGAJIVAA KAO NUNOST UNAPRJEENJA PROIZ-

VODNJE I REALIZACIJE INVESTCIJSKOG PROJEKTA

Prolo je vrijeme kad su samo profesori na fakulteti-ma morali stalno uiti zajedno sa svojim studentima. Danas ni strunjaci, ni proizvoai ne mogu stati sa svojim obrazovanjem u jednom trenutku i rei: To je to, dosta za ono ime se mislim baviti. Cjeloivotno obrazovanje je jednostavno svima nuno, elimo li odrati korak s konkurencijom.

Program edukacije ne treba biti previe sloen. Tre-ba pruiti uzgajivaima dovoljno znanja i vjetina da ostvare ciljanu proizvodnju, mogui dodatni dohodak preradom osnovnog proizvoda, te upravljanje finan-cijskom stranom poslovanja svoga projekta.

Jedan takav projekt bi strunim predavanjima iz podruja tehnologije i ekonomike proizvodnje te marketinkih aktivnosti polaznike educirao za poveanja konkurentnosti tako to bi stvorili pretpostavke efikasni-jeg poslovanja i koritenja programa ruralnog razvoja i operativnih programa razvoja poljoprivrede u podruju kozarstva. Poljoprivrednici bi bili ukljueni u program tehnoloke edukacije prema dosadanjoj proizvodnji i afinitetima (proizvodnja mlijeka, mesa i preraevina). Svi bi bili upoznati s programima ruralnog razvoja i op-erativnim programima razvoja poljoprivrede, postup-kom pripreme za apliciranje i prijavu na natjeaje po ovim programima, te efikasnu realizaciju projekata u okviru navedenih programa.

Za svako od podruja bi strunjaci s odgovarajuih institucija proveli predavanja iji je cilj unaprijediti organizaciju i tehnologiju proizvodnje s konkret-nim mjerama i zahvatima kako bi bila konkurenta u



Karlovake upanijeKarlova ka upanija www.kazup.hr

sadanjim i oekivanim uvjetima operativnog progra-ma razvoja. Na isti nain bi se provela struna preda-vanja o trnom poslovanju, poslovnom planiranju, te izradi i prezentaciji poslovnih planova, kao osnove za uspjeno koritenje programa ruralnog razvoja i opera-tivnih programa razvoja poljoprivrede.

Za kozarsku proizvodnju jaradi te mlijeka i sira na gospodarstvima u ruralnom prostoru je predviena iz-ravna prodaja i/ili marketinko oblikovanje proizvoda za nastup na tritu, pa bi korisnike trebalo educirati iz podruja marketinkih aktivnosti, te stvaranja trne marke proizvoda u podruju poljoprivrednih proizvoda i posebno u ruralnom prostoru.

Neka preporuena tematska podruja strunih pre-davanja i praktinih vjebi:

imbenici razvoja kozarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj,Proizvodni sustavi u kozarskoj proizvodnji, Poveanje i osuvremenjivanje proizvodnje na postojeim farmama koza,Izgradnja novih kozarskih farmi, Uloga strunih slubi u razvoju kozarstva, Mjere dravne potpore razvoju kozarstva, Povezivanje uzgajivaa u udruge i zadruge, Proizvodnja kozjeg mesa i mlijeka u malim i velikim proizvodnim sustavima,Razvojni programi i koritenje EU fondova za razvoj kozarstva,Odabir sustava uzgoja i njegova uloga u koliini i kvaliteti proizvoda, Odabir proizvodnog cilja farme, imbenici proizvodnosti mesa i mlijeka, Reprodukcija koza u proizvodnji mesa i mlijeka, Objekti i smjetaj koza, Hranidba koza po fazama proizvodnje, Selekcija koza, Kvaliteta mlijeka i munja, Tehniki zahtjevi i registracija objekta za proizvodnju sira,Osnove tehnologije proizvodje sira i oprema u sirarstvu,Specijalno sirarstvo i deklariranje sira,

EKONOMIKA

Menadment poslovnih sustava u kozarstvu, Planiranje, financiranje i analiza poslovanja u kozarstvu,Investicije i investicijski projekti u kozarstvu, Iskoritenje kapaciteta i poslovni rezultat, Izrada biznis-plana u kozarstvu (proizvodnja mesa, mlijeka i preraevina),Prijava projekata i izrada osnovne projektne dokumentacije za investicije u kozarstvu i preradi mlijeka.

OEKIVANI REZULTATI PROVEDBE PROGRAMA EDUKACIJE

Provedbom programa oekuje se da polaznici ov-ladaju znanjem i vjetinama proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda u ruralnom prostoru suklad-no mjerilima suvremene tehnologije, te specifinostima naeg podneblja i kulture. Ovladat e vjetinama ap-likacije i ocjene efikasnosti poslovanja prema programi-ma ruralnog razvoja i operativnim programima razvoja poljoprivrede, postupkom pripreme za apliciranje i pri-javu na natjeaje po ovim programima, te efikasnu re-alizaciju projekata u okviru navedenih programa.

Sve navedeno trebalo bi pridonijeti efikasnijem koritenju programa ruralnog razvoja i razvoja pol-joprivrede, te poveanju konkurentnosti u kozarstvu, posebno na ruralnom podruju Republike Hrvatske, kako bi Operativni program razvoja kozarstva bio to efikasniji. Osim to moramo osigurati dobru proizvod-nu bilancu u proizvodnji kozjeg mesa i mlijeka, nuno je osigurati ostanak i egzistenciju uzgajivaa na rural-nom prostoru Hrvatske.

Ciljana proizvodnja ukozarstvu mora biti 800 i vie kg mlijeka


VETERINARSKI SAVJETNIK

OVJA TRAKAVICA -EST METARA DUGO UDOVITE U TANKOM CRIJEVU OVCE

Prof. dr. sc. Albert Marinculi [email protected]

GDJE IVI OVJATRAKAVICA?

Ovju trakavicu nalazimo u tankom crijevu. U to smo se mogli uvjeriti prilikom klanja i otvaranja cri-

Siguran sam da kada pomislimo na parazite, u mislima nam se vrte slike trakastih spodo-ba o kojima sluamo ve kao djeca. Trakavice nalazimo gotovo u svih ivih bia, pa tako i u ovaca. U nas su vrlo este, osobito u janjadi u kojih mogu biti jedan od moguih uzroka uginua. O tome govore i vlastiti esti nalazi itavih klupka u crijevu iznurenih ivotinja. Jesu li trakavice uestalije nego prije? Koliko su trakavice opasne za ovcu? Sve su to pitanja o kojima jo uvijek ni u svijetu nije postignut konsenzus. Ipak, zasigurno, udovite koje moe narasti i do est metara, ne moe biti potpuno bezazleno, zar ne?

jeva. Kada se nalaze u veem broju, trakavice se mogu lako uoiti i kroz netaknutu stijenku crijeva. Za unu-tarnju stijenku crijeva se prihvaaju snanim siskama.KAKO PREPOZNATI OVJU TRAKAVICU?

Ova trakavica moe narasti i do est metara. Lako se prepoznaje po lancima koji su ak etiri puta iri nego to su dugi. Na prednjem dijelu trakavice se nal-azi manja glava koja se najee teko uoava. Najvei dio glave zauzimaju etiri siske kojima se prihvaa za crijevo. Kako su trakavice pravi dvospolci, preo-stali dio tijela trakavice ine brojni lanci koji u sebi sadre samo muke i enske spolne organe. U krajnjim lancima trakavice nalazi se razgranata maternica s ve-likim brojem jajaaca.

IVOT OVJE TRAKAVICEOVOSI O ZEMNOJ GRINJI

Opstanak trakavice ovisi o zemnoj grinji pa i za nju kaemo da se razvija putem posrednika, to znai da bez zemnih grinja nema ni trakavica. Zemne grinje ive slobodno na tlu, osobito u blizini ovjih izmeta. Hran-jenjem organskom tvari u sebe unose jajaca iz kojih e se razviti ve za nekoliko mjeseci liinka, iz koje e u crijevu ovce nastati odrasla trakavica.

Nai panjaci vrve zemnim grinjama. Najuporniji su ih i izbrojali pa su pronali da ih na svega jednom etvornom metru ima ak nekoliko stotina tisua. Ovca

Trakavica u svoj svojoj ljepoti.

est nalaz na naim panjacima, dijelovi trakavice u izmetu ovce.

se zarazi sluajnim unoenjem grinja koje se nalaze na travi. U crijevu ovce e iz liinki nastati odrasle duge trakavice ve za est do sedam tjedana.

KAKO PREPOZNATI PROBLEM?Trakavice se vrlo lako mogu pronai u crijevu. Pos-

toje i sluajevi kada ih redovito nalazimo kako vise iz mara ovce ili pak u izmetu. Prisutnost trakavica se moe dokazati i pretragom izmeta na prisutnost jajaaca, za to je potrebno od svake ovce skupiti oko 10 g izmeta i dostaviti u specijalizirani laboratorij. Zna-kovi u zaraenih ivotinja mogu biti proljev, mravost i poveani trbuh. Neke ivotinje uzimaju i velike koliine vode. Uginue moe nastupiti kao posljedica zaepljenja crijeva velikim brojem trakavica.

Trakavica koja visi iz mara janjeta.



JE LI OVJA TRAKAVICA TETNA?O tetnosti trakavice ne postoji jedinstveno

miljenje. Postoje znanstvenici koji smatraju da ak i veliki broj trakavica ne utjee na zdravstveno stanje i proizvodnost ovaca. Ovakvo razmiljanje je pak za neistomiljenike neprihvatljivo jer postoje dokazi o uginuima, ali i slabijim proizvodnim rezultatima u ivotinja zaraenih trakavicama. Upijanjem otopljenih hranjivih tvari, i to osobito vitamina, trakavice zasig-urno imaju tetni uinak. Prema zagovarateljima ove teorije, trakavice siskama oteuju sluznicu, to ima kao posljedicu proljev. Klupka isprepletenih trakavica mogu zaepiti crijevo i onemoguiti probavu. Uvrijeeno je miljenje da janjad s trakavicama ee obolijeva od enterotoksemije. KAKO SPRJEITI PROBLEME S OVJOM

TRAKAVICOM? Uvrijeeno je da trakavica predstavlja znaajniji

problem u janjadi. S obzirom na veliku zastupljenost posrednika, probleme uzrokovane ovjom trakavicom treba rjeavati tzv. integriranom kontrolom. Ovaj ob-lik kontrole obuhvaa upotrebu sredstava koja ubijaju trakavice (lijeenje), kao i napasivanje ivotinja na podrujima na kojima nisu napasivane due vrijeme ili pak u vrijeme kada su grinje manje aktivne. Poznato je da se grinje u ranim jutarnjim satima penju na travu, dok se tijekom ostalog dijela dana skrivaju u tlu. Broj grinja se moe kratkotrajno smanjiti redovitim preora-vanjem zemlje. Novo naseljavanje grinja nastupa ve za godinu dana. Za izbor uinkovitog lijeka preporua se savjetovanje s veterinarom.

U jajacu trakavice moe se uoiti mala liinka sa est kukica.


Osje upanijeko-baranjskeUpravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo www.obz.hr

HR - Vulineva 1010310 Ivani Grad

01-2882-811

www.gumex-eko.hr

- bruenje noeva- bruenje eljeva- pregled el. iaa- servis el. iaa

PRIPREMITE SE ZA

SEZONU IANJA!

NOEVE IE LJEVE

PRIMAMO IVRA AMOPOTOM



ZARAZNI EKTIM

Dr. sc. Antun Kosteli [email protected]

UZRONIK BOLESTIBolest uzrokuje virus koji vrlo

dugo preivljava u okolini, tako da na sobnoj temperaturi ostaje infekti-van do 16 godina (!). Sunevo svjetlo

Zarazni ektim je bolest koja se javlja u stadima ovaca i koza irom Hrvatske. Susreemo ga u intenzivnim uzgojima koza i ekstenzivnim ovaca. Bolest se javlja i u stadima ovaca na otoci-ma, a posljednji sluaj je zabiljeen na Cresu. U uzgojima koza moe oboljeti cijelo stado, a 20 % jaradi moe uginuti. Bolest karakterizira stvaranje krasta na usnama, jeziku, nepcu, zglobovima, vimenu, spolnim organima, vjeama i vrhu repa. Promjene se rjee javljaju na drugim dijelovima tijela. Bolest je najee blage naravi, meutim, moe doi do komplikacija, poput sekundarnih infekcija. Ovce i koze su podjednako sklone obolijevanju.

mu smanjuje infektivnost, dok ga veina dezinficijensa uspjeno unitava.

IRENJE BOLESTIGlavni izvor zaraze su oboljele ivotinje. irenje

bolesti na nekom podruju je esto posljedica prenoenja virusa na odjei, obui (obilazak drugih farmi) ili opremi koja se koristi u stajama. Najee obolijevaju mlae, slabo hranjene i od drugih bolesti oboljele ivotinje. Bolest se moe pojaviti i u uzgojima u kojima su koze i ovce kvalitetno smjetene i hranjene. Infekciji pogoduju sitne rane na koi. Jarad i janjad se inficira siui majke s promjenama na vimenu i obr-nuto.

ZNAKOVI BOLESTINakon ulaska virusa u kou prvi simptomi se

uoavaju ve za 4 do 5 dana. Bolest karakteriziraju mjehurii i kraste koji se prvo uoavaju u kutovima usana, a mogu se nai i oko oiju, na vimenu i kruni papka.

Kraste mogu oteavati uzimanje hrane, naroito kod mlaih ivotinja, pa dolazi do zaostajanja u ras-tu, a esto i do uginua. Nakon 10 do 14 dana kraste otpadnu i koa poprima normalan izgled. U sluaju sekundarnih infekcija (bakterije), moe doi do gnojen-ja rana. Promjene se mogu javiti i na vimenu, zglobo-vima, spolnim organima i papcima, te moe doi do sekundarnih infekcija. Nakon ozdravljenja imunitet traje 9 do 12 mjeseci.

DIJAGNOZA BOLESTIBolest nije teko prepoznati po promjenama na

usnama i na temelju epizootiolokih podataka (prisut-nost bolesti na nekom podruju). Bolest sa sigurnou dokazujemo laboratorijski izolacijom i identifikacijom virusa.

LIJEENJEPrije lijeenja moramo svaku oboljelu ili sumnjivu

ivotinju odvojiti od stada. Lijeenju moramo pristu-piti odmah. Kraste je potrebno premazivati otopinom joda i glicerina (omjer 1:4) vie puta dnevno. Otpale kraste je potrebno spaliti. U sluaju krvarenja, rane je potrebno premazati ili poprskati antibiotikom.

PREVENTIVAU sluaju pojave bolesti na nekom podruju potreb-

no je strogo zabraniti pristup farmi i ivotinjama. Bole-sne ivotinje moramo odmah odvojiti od stada, a staju i opremu temeljito dezinficirati. Moramo sprijeiti sisanje

Zarazni ektim jaradi

Zarazni ektim janjadi

inficirane jaradi i janjadi jer mogu prenijeti infekciju na vime majki. Stelju je potrebno spaliti jer virus u pov-oljnim uvjetima moe dugo vremena preivjeti. Prvo muzemo zdrave ivotinje, a zatim oboljele, sisne ake moramo dezinficirati nakon munje jedne ovce ili koze. Muznu opremu je potrebno nakon svake munje te-meljito oprati i dezinficirati. Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija (metoda skarifikacije). ivotinje koje uvodimo moramo drati odvojeno od stada naj-manje 30 dana, kako bismo u tom razdoblju provjerili njihovo zdravlje, neovisno o njihovom zdravlju prilikom kupovanja.

BOLEST U OVJEKALjudi rijetko obolijevaju od zaraznog ektima. Bolest

se najee javlja u ljudi koji su u kontaktu s obolje-lim ivotinjama (uzgajivai, agronomi, veterinari). Promjene se javljaju lokalno na rukama i licu u obliku kvrica i mjehuria, a moe doi i do gnojenja rana. Tijekom bolesti moe se javiti i poviena tjelesna tem-peratura.


Jajace velikog metilja Razvojni ciklus velikog metilja Veliki metilj

Pfizer Croatia d.o.o. Zagreb, Radnika cesta 80tel. ++385 1 3908 77 fax. ++385 1(0) 7 (0) 6390 499

Pouzdan partner zazdravlje vaih ovaca!

titi vae ovce od

VELIKOG METILJAVELIKI METILJ ( )Fasciola hepatica

Za ovcu osobito veliku opasnost predstavlja veliki metilj. Uestalost velikog metilja vea je za vlanih razdoblja s obzirom

da se razvojni oblici nalaze u vodi ili pak vodenim puevima. Ovce se metiljima zaraavaju uzimanjem trave na kojoj se nalaze tzv.

metacerkarije i to u razdoblju od svibnja do listopada. Kao posljedica unoenja velikog broja metacerkarija, jetru napada veliki broj

mladih metilja pristiglih iz crijeva. Lutajui po jetri mladi metilji nastoje pronai put do uovoda. Mladi metilji su vrlo agresivni te

mogu uzrokovati oteenja koja mogu dovesti i do uginua ovce. Veliki gubi ci nastaju i kao posljedica unoenja manjih koliina

metacerkarija tijekom dueg razdoblja. Odrasli metilji mogu u ovci ivjeti i etiri do pet godina pa se smatra da je dovoljna samo

jedna zaraena ovca pa da ugrozi cijelo stado. Glavni znakovi metiljavosti su mravost, bljedilo sluznica te oteenje donjeg dijela

glave.

Kontrola metilja temelji se na pravilnom lijeenju i to sredstvima koja unitavaju mlade i odrasle metilje.

1 Uspjena kontrola velikog metilja temelji se na trokratnoj primjeni lijeka. Prvi puta lijek se primjenjuje u proljee (travanj-svibanj)

kako bi se unitili odrasli oblici i samim time sprijeila kontaminacija tla i vode jajima. Lijeenje treba ponoviti tijekom listopada,

ali ovog puta lijekom koji je uinkovit protiv mladih metilja. Istim sredstvom lijeimo ovce i u sijenju.

2. Uestalije lijeenje treba se provoditi za vrijeme dugotrajnih vlanih razdoblja.

3. Ovce koje su pasle na podruju koje se odlikuje uvjetima za razvoj velikog metilja treba obvezno lijeiti prije nego se pripoje

ostalom dijelu stada.

4. Protiv metiljavosti treba obvezno lijeiti sve nove ivotinje. Nakon lijeenja, ivotinje treba drati odvojeno tijekom sljedeih

etrnaest dana.

5. Vano je onemoguiti ovcama ispau u movarnom podruju inae obiluj vodeni puevi .

t

.

koje e m ma

Kako se uinkovito boriti protiv metilja?



grada Obrovca-Obala kralja Dmitra Zvonimira 2 23450 Obrovac


UGIBANJE JANJADI NA OTOKU CRESU

Dr. sc. Antun Kosteli [email protected]

Ovce iz stada u kojem je dolo do najveeg uginua nisu tretirane pro-tiv parazita u zadnjoj treini gravid-iteta. Kako bi uvali ovce i janjad od napada divljih svinja, stada su drana na ograenim povrinama, ime je

Dr. sc. Antun Kosteli

Poetkom ove godine na otoku Cresu je u pojedinim stadima dolo do masovnog uginua janjadi, najveim dijelom na podruju Tramuntane. U jednom stadu je uginulo preko 350 janjadi. U rjeavanje sluaja bile su ukljuene sljedee institucije: Hrvatski veterinarski institut, Veteri-narski fakultet, Veterinarski zavod u Rijeci, veterinarske inspekcije i Veterinarska stanica Rijeka. Sluaj je nepotrebno dobio medijsku pozornost jer su se javila razliita tumaenja, a da se pre-thodno nisu ekali rezultati pretraga i miljenje strunjaka. Utvreno je da je masovno uginue janjadi bilo posljedica cijelog niza okolnosti, a ne posljedica samo jedne bolesti.

ovcama ogranieno kretanje i ispaa koja je pritom bila oskudna. Iako su ovce bile dohranjivane sijenom, zbog masovne invazije parazitima nisu bile u dobroj kondiciji u zadnjoj treini graviditeta. Janjad se nije mogla dobro razvijati jer su ovce bile pothranjene, zbog ega nije dolo do sinteze kvalitetnog kolostruma. O ulozi ko-lostruma i vanosti njegovog davanja janjadi u prvim satima ivota pisano je ve nekoliko puta u Ovarsko-kozarskom listu. Zbog nedostatka mlijeka janjad je poela pasti travu koja je bila zagaena velikim brojem jajaaca razliitih vrsta parazita, prilikom ega je dolo do invazije koja je kod veeg broja ivotinja uzrokovala zaostajanje u rastu i uginue. Pojedini uzgajivai su potpuno pogreno mislili da e tretiranjem ovaca pro-tiv parazita zatititi i janjad preko mlijeka.

Osim unutarnjih parazita, utvrena je invazija jan-jadi i krpeljima, o ijem je tetnom djelovanju, naroito na janjad, takoer pisano u naem listu. U veem broju stada su utvrene promjene na koi janjadi, naroito na podruju glave i usne upljine. Virusolokom pre-tragom u Hrvatskom veterinarskom institutu utvreno je da se radi o zaraznom ektimu. Kako su se promjene javljale i u usnoj upljini, janjad zbog bolnosti nije mog-la sisati ili je oteano sisala.

Janjenje se odvijalo u sijenju i veljai, u vrijeme obilnih kia i hladnoe. Janjad, zbog pothranjenosti ovaca, nije mogla posisati dovoljnu koliinu kolostruma koji je vaan u uspostavi termoregulacije organizma. Pojednostavljeno, kolostrum je gorivo koje daje en-ergiju za grijanje janjadi u prvim satima ivota janjadi. Hranidba se u prvim danima i tjednima ivota temelji iskljuivo na sisanju.

MOGU LI SE UGINUA SPRIJEITI?Naravno da se uginua mogu sprijeiti, iako

uzgajivai moraju biti svjesni da je odreeni postotak (do 10 %) uginua janjadi vrlo esto neizbjean. Otoko ovarstvo je vrlo specifino jer ovce tijekom cijele go-dine borave na otvorenim povrinama. Zdravlje ovaca najee ugroavaju upravo paraziti, nedostatna hranid-ba (paa) i napajanje. Svakako moramo spomenuti da su ovce na nekim otocima ugroene od strane alohtone divljai, kao to su agljevi (Pag) i divlje svinje (Krk i Cres). tetno djelovanje parazita mora se sprjeavati redovitim tretiranjem ovaca odgovarajuim lijekom. Vrijeme tretiranja, nain i odabir lijeka uzgajiva mora prepustiti veterinarskom strunjaku, a ne nasumino (nestruno) lijeiti. Koproloka pretraga (pretraga ba-lege) mora prethoditi svakom tretiranju protiv parazita, naroito veih stada.

Nadalje, ovce je tijekom zimskih mjeseci potrebno dohranjivati sijenom i itaricama, kako bi se osigu-rao normalan rast i razvoj ploda u maternici, sinteza kvalitetnog kolostruma i luenje dovoljne koliine mli-jeka za sisanje janjadi.

Kako bi se izbjegao utjecaj kie, visoke vlanosti zra-ka i hladnoe na zdravlje janjadi, janjenje je potrebno planirati u veljai i oujku (stada za proizvodnju mesa), kako bi se izbjegli hladni mjeseci (prosinac, sijeanj). Ova mjera je za uzgajivae, naroito na Kvarnerskim otocima, esto neprihvatljiva jer ne e imati janjad za prodaju u vrijeme Uskrsa, kada je najvea potranja.

Sluaj s otoka Cresa je pokazao vanost provoenja preventivnih mjera kojima titimo zdravlje ovaca i jan-jadi. Navedene mjere ne obuhvaaju samo davanje li-jekova protiv parazita, nego i vakcinaciju, odgovarajuu hranidbu i itav niz drugih zahvata. U sluaju uginua, pogotovo veeg broja ivotinja, uzgajivai su duni odmah obavijestiti nadlenu veterinarsku slubu.



KETOZA U KOZAI KAKO JE SPRIJEITI

Ketoza (ketosis, acetonemia) je metabolika bolest preivaa, najee visoko mlijenih ivotinja. Tipina ketoza javlja se u krava muzara, ali i visoko produktivnih mlijenih koza i osta-lih preivaa razliite dobi i pasmine, najee nekoliko tjedana po porodu, tj. u punoj laktaciji, ali i u bilo kojoj drugoj prilici kada su metaboliki procesi preoptereeni.

Moravec Manuela

Ketoza se javlja i u uvjetima nedostatne, prekomjerne i neuravnoteene hranidbe, kao posljedica relativnog gladovanja, kao komplikacija kod indigestija (alimen-tarnih i traumatskih), kod upale maternice i vimena, pa i kod teih intoksikacija i infekcija. Takvo patoloko stanje u organizmu nastaje zbog nakupljanja ketonskih tijela (ketoni). Ketoni predstavljaju nusproizvod kod prijetvora masti u ugljikohidrate, koje inae preivai, iako ogranieno, u fiziolokim prilikama koriste kao iz-vor energije. Pri razvoju ketoze temeljnu ulogu igraju acetoctena i beta-hidroksimaslana kiselina te njihov dekarboksidacijski produkt aceton.

Zbog poveane tvorbe ketonskih nusproizvoda javlja se naruena tvarna i energetska ravnotea or-ganizma, odnosno opskrba organizma energijom je manja i nije u skladu s njegovim energetskim potre-bama. Postoje tri tipa ketoze. Ketoza 1. tipa, koja se javlja najee unutar 6 do 8 tjedana po jarenju, ketoza 2. tipa poznata pod nazivom sindrom debele krave (engl. fat cow syndrome); taj naziv je usvojen jer su sluajevi istraeni i opisani iskljuivo kod krava, no klinika slika je vidljiva i kod koza i drugih preivaa, a oznaava kliniku sliku ketoze, koja je vidljiva zbog raz-voja negativne energetske bilance, i mobilizaciji masti neto prije poroda, i na posljetku, ketoza 3. tipa, koja je uzrokovana suvikom maslane kiseline u silai (engl. butryc acid silage ketosis).

TIP 1. KETOZEKetoza je u klasinom smislu koja se javlja unu-

tar 6 do 8 tjedana po porodu, tj. za vrijeme najvee laktacijske proizvodnje mlijeka. Tada je koncentracija ketona u krvi viestruko poviena, a prati je pad kon-centracije glukoze koja za sobom povlai pad inzulina. Iako je sposobnost glukoneogeneze ouvana, sam proces je oskudan na opskrbi organizma preteama glukoze (propionska kiselina i bjelanevine). Dakle, javlja se kronina hipoglikemija. Narui se energetska ravnotea izmeu koliine energije to se unese hranom i energije koju organizam troi na veliku proizvodnju mlijeka. Automatski poraste endogena glukoneogene-za pa organizam zbog troenja vlastitih bjelanevina (pretea glukoze) naglo izmravi. Istodobno dolazi i do

mobilizacije masti iz masnih rezervi koje se pojaano razgrauju u jetri, no kako nedostaje oksal-octene kise-line, to e poveanu razgradnju masti u jetri pratiti i poveana produkcija ketonskih tijela. Posljedino se javlja ketonemija, tj. nagomilavanje ketonskih tijela u krvi, poveana je koncentracija u tkivima te se izdano izluuju i mokraom (ketonurija).

TIP 2. KETOZEPoznat je pod imenom sindrom debele krave.

Javlja se u debelih koza, ali obuhvaa i koze kod kojih je dolo do razvoja negativne energetske bilance i mo-bilizacije masti neto prije poroda. Osnovna promjena je masna degeneracija jetre, koja se kliniki manifestira poslije poroda. Takva jetra ima smanjenju sposobnost glukoneogeneze, pa ivotinje pokazuju klinike znak-ove ketoze prvih tjedan do dva po porodu. Koncen-tracije inzulina i glukoze u krvi su poviene. Poveana mobilizacija masti jo vie naruava postojeu masnu degeneraciju jetre, poveava tvorbu ketona i umanjuje apetit ivotinje. est je sluaj da takve ivotinje ugibaju zbog infekcija (mastitis, pneumonija, metritis).

TIP 3. KETOZEOvo je tip ketoze koja je uzrokovana suvikom

maslane kiseline u hrani (engl. butryc acid silage ketosis). Kako u silai, zbog vlage i drugih povoljnih uvjeta, doe do razvoja bakterijske vrste Clostridium, ugljikohidrati budu razgraeni do maslane kiseline umjesto mlijene. Takva silaa ima specifian miris po maslanoj kiselini ili po ueglosti. Za dokaz postojanja maslane kiseline u silai potrebno je uiniti laboratori-jsku analizu uzorka silae.

KLINIKA SLIKASupklinika ketoza (latentna faza), traje dulje vre-

mena, a karakterizira se nespecifinim poremeajima metaboline ravnotee. Od znakova koji su nam vidljivi


Opina Malinska-Duba ia 22 - 51511 Malinskanica - Lina Bolmar

opine Malinska - Dubanica

Vidljivi kliniki znaci ketoze: koza je nujna, miruje, ne poka-zuje nikakvu volju ni zainteresiranost za okolinu, ne preiva, naglaeni su kotani izdanci, upale gladne jame, upale oi u

one duplje.


najee nalazimo neuravnoteenu muznost, sklonost mravljenju uz ouvan i dosta dobar apetit, normalnu funkciju buraga, ali povremeno i ketonuriju. Supklinika ketoza ostaje prikrivena sve dok koncentracije ketona u krvi ne premae koncentracije glukoze. Zbog njezinog latentnog tijeka i znatnih gubitaka u proizvodnji, supklinika ketoza ima praktian i ekonomski znaaj.

Klinika (manifetna) ketoza oituje se kada koncen-tracija ketona u krvi premai koncentraciju glukoze. U poetku klinikom slikom prevladavaju simptomi poremeene energetske ravnotee i sindrom indigesti-je. Muznost se naglo smanji, ivotinja mravi, tempera-tura tijela je normalna ili ak sniena, to je posljedica smanjenja oksidacijskih procesa u organizmu, ivotinja je nujna, smanjenog apetita, preivanje je poremeeno, javljaju se poremeaji u funkciji buraga (kisela indigesti-ja) u smislu atonije ili zaepa. ivotinja, zrak koji izdie i mlijeko (koje je gorkog okusa) zaudaraju po acetonu. Sindromu ketoze pridrue se znakovi metaboline aci-doze, dehidracije te poremeaji u sredinjem ivanom sustavu zbog prisutnosti acetoctene kiseline koja dje-luje toksino. Dakle, koza je iznimno mrava s jako naglaenim kotanim izdancima kraljenice, upalim gladnim jamama, oi su upale u one duplje, miruje, veinom lei, ne pokazuje zainteresiranost za hranu, us-tane li, ivotinja esto krui, lie vlastitu ili kou susjedne ivotinje, kripi zubima, umjereno je uzbuena i vae praznim ustima. U poodmaklim sluajevima ivotinja pada u stuporozno stanje, a na kraju se razvije i koma.

Valja spomenuti i simptome jetre, jer su od velikog znaaja za prognozu i daljnji tijek bolesti. U lakim sluajevima ne nalazimo ni klinike ni biokemijske simp-tome bolesti jetre, dok u teim sluajevima nalazimo palpatorno (na opip izvana u podruju iza posljednjeg desnog rebrenog luka) poveanu i ponekad osjetljivu jetru. Histoloki nalazimo masnu degeneraciju jetre (zbog poveane mobilizacije masti iz masnih rezervi), a u poodmaklim sluajevima i cirozu jetre.

Kako svi ovi nabrojeni simptomi, koji se javljaju u ketotinih ivotinja, nisu specifini, tako se i sama dijagnoza nikada ne postavlja samo klinikom pre-tragom. U supklinikim sluajevima ketotino stanje mogue je otkriti samo sustavnom pretragom mokrae i mlijeka na ketone, prilikom ega je zlatan standard za dokaz postojanost i koncentracijska vrijednost beta-hidroksimaslane kiseline u krvi, ali i prisutnost ace-toctene kiseline.

SUZBIJANJE KETOZEto se tie suzbijanja, najvanija je profilaksa, no

njezina uspjenost uvelike ovisi o tome podmiruju li se optimalno u kritinim razdobljima poodmakle breosti i u poetku laktacije energetske potrebe organizma. Dakle, govorimo prvenstveno o racionalnoj hranidbi i pravilnom reimu munje. to to zapravo znai? Tre-bamo pravilno zasuiti kozu, nakon ega je potrebno postupno poveavati obrok koji mora biti uravnoteen, prilikom ega treba voditi rauna o tome u kojoj se fazi razvoja nalazi plod, te da organizam koze mora popu-niti energetske i biokatalitike zalihe kojima e kasnije biti u mogunosti ublaiti stres poroda i naglog priljeva mlijeka. Odnosno, obrok hrane se postupno poveava u 3. mjesecu graviditeta, kako bi njezin maksimum bio najvei otprilike 2 tjedna prije poroda, no to ne znai da kozu treba toviti. Da bi sprijeili nagomilavanje masti u organizmu i naglu mobilizaciju masnih rezervi nakon poroda, valja potkraj breosti ukloniti masti iz hrane, davati obrok kvalitetnog livadnog sijena i lako probavljivih ugljikohidrata. Takoer, treba izbjegavati preobilje jedne vrste hrane u obroku. Neposredno prije samog jarenja bilo bi poeljno umanjiti obrok volumi-nozne hrane, a koncentrat potpuno izostaviti, kako ne


bi dolo do prenagle navale mlijeka poslije jarenja, jer to dodatno moe zakomplicirati postojei stres po porodu i pojavnost drugih bolesnih stanja. Na sam dan jarenja kozi treba davati samo kvalitetno sijeno i mlaki napoj od posija. Nakon jarenja kozu valja postupno uvesti u laktaciju. Da bismo sprijeili nestaicu ugljikohidrata, moemo kozama desetak dana prije jarenja i po jarenju davati per os tvari koje organizmu predstavljaju pretee ugljikohidrata. Takoer, bilo bi poeljno obavljati kon-trolu koncentracije ketonskih tijela, za samog stoara izvediv postupak, jer se moe odreivati u mokrai, samo valja kupiti indikatorske papirie koji su nami-jenjeni ovakvoj vrsti pretrage. Poeljno je da se visoko-produktivne koze tijekom laktacije 3 do 4 puta pretrae na ketonska tijela u mokrai. Na taj nain stoar moe reagirati na vrijeme kada je prisutan supkliniki (la-tentni) oblik ketoze koji se ne moe utvrditi na temelju vanjske klinike pretrage i pozvati veterinara koji e zapoeti lijeenje i podvrgnuti ih racionalnim mjera-ma profilakse. Valja napomenuti da su koze iznimno osjetljive ivotinje i ako se ne prate individualno i za-jedno sa stadom, vrlo esto se dogodi da stoar kasno primijeti promjene u njihovu ponaanju, to u gotovo 90 % sluajeva ukazuje na bolesno stanje. Uz raciona-lnu hranidbu i pravilan reim munje, vano je da se ivotinje slobodno kreu u ispustu i na pai jer se na taj nain potie luenje hormona nadbubrene lijezde. Napokon, da bi lijeenje koje provodi veterinar bilo uspjenije, vano je sprijeiti daljnji gubitak energije iz organizma koze, u prvom redu gubitak ugljikohidrata u obliku mlijenog eera. Zato prva 24 sata kozu ne treba musti (insuflirati zrak u vime), a iduih dana samo jedanput ili eventualno dva puta na dan. Na kraju sve-ga, uspjenost lijeenja uvelike ovisi i o tome kad je lijeenje zapoelo. Zbog toga i jest vano da se latentni sluajevi otkriju to ranije.


www.medjimurska-zupanija.hr

Meimurske upanije



SANITARNE MJEREU OVARSTVU I KOZARSTVU

Intenzivna stoarska proizvodnja podrazumijeva dranje velikog broja ivotinja na rela-tivno malom prostoru. Takav nain proizvodnje stavlja pred suvremenu vet

Documents

ovcarski i kozarski list broj_19