Ivan Biondi , Andrija eljko Lovri i uro Vidmarovi , kao du nosnici Znanstvenog dru tva za prou avanje podrijetla Hrvata (ZDPPH), glede emitiranja etverodijelne dokumentarne serije Genetsko podrijetlo Hrvata (autor: Hrvoje Juvan i ) na prvom programu HTV-a, objavili su reagiranja (priop enja).1 Budu i da smo etnogeneti ari amateri, 2 ija orkestrirano pisana priop enja o njegovu autorskom filmu nitko ozbiljan ne eli objaviti, jer smo u srednjestruja kim medijima proskribirani kao fanatici-fundamentalisti,3 te da na hiperideologizirani diskurs ne prolazi ni na znanstvenoj ravni, Juvan i dr i da u na oj jalovoj borbi s vjetrenja ama mo e pomo i samo dobra duhovna obnova, psihoterapija ili mo da i psihijatar. Ipak kao ovjek sklon dijalogu, diskusiji, kao odgovor on podme e prilog Ideologijska transformacija znanosti. Primjeri ideolo kog mi ljenja pitanje porijekla Hrvata, i to anonimnog autora iz kruga njemu bliske sociolo ko-politolo ke znanosti, koji govori o na em pristupu etnogenezi.4 Odakle anonimni tekst i tko je Juvan i ev Anonim? Rije je o ito o tekstu sociologa Du ka Sekuli a.5 Za razliku od nas etnogeneti ara amatera, taj e etnogeneti ar profesionalac,6 uzev i nekoliko istrgnutih odlomaka i problemati ne tablice iz jedne knjige,7 naspram suvremene etni koslavenske, razra unati s fundamentalizmom i rasizmom iranske paradigme u etnogenezi Hrvata.8 Uz standardnu filolo ko-lingvisti ku (Gluhak) i historiografsku (Budak), o ito je Juvan i u bliska sociolo ko-politolo ka znanost bila ona, koja mu je pomogla razrije iti, u biti la nu, dvojbu Jesu li Hrvati Slaveni ili Iranci? Propagandnom Juvan i evom dokumentarcu,9 tragom Ban eve dicte Balkanu se ne mo ete oduprijeti,10 iza kojega stoje pa ljivo birani slavenski eksperti i Anonim, zato valja svakako odgovoriti, posebice to je upravo ovih dana zapo ela njegova repriza.1

www.hrvati.com/index.html - 138k - 25 srp 2007: Ivan Biondi , Priop enje povodom dokumentarne serije 'Genetsko podrijetlo Hrvata', Andrija eljko Lovri , Kriti ki protest protiv neznanstvenih falsifikata filmom 'Genetsko podrijetlo Hrvata' i uro Vidmarovi , Pogre an pristup htv-a temi o genetskom podrijetlu Hrvata. 2 Dr. sc. Ivan Biondi , dopredsjednik i glasnogovornik ZDPPH-a; nastavnik povijesti i hrvatskog jezika i specijalni pedagog; doktorirao na sociologiji; izvanredni profesor U iteljske akademije Sveu ili ta u Zagrebu, predaje izborni kolegij Etnogeneza Hrvata. Autor je knjiga: Magna fraus slom ideologije otvorenog dru tva (2002.), Historia reducta drame hrvatske identifikacije (2005.) i Historia aperta kraj ju noslavenske ideologije (u tisku). - Dr. sc. Andrija- eljko Lovri , predsjednik ZV ZDPPH-a; biolog i paleolingvist; znanstveni je suradnik Zavoda za molekularnu genetiku Instituta Ru er Bo kovi . Njegova bibliografija (1967.-2007.), ve ina se odnosi na pred(ne)slavensku etnogenezu, iznosi 456 jedinica od toga: 72 znanstvena rada s internacionalnom (citirani u CC/SCI) te 186 znanstvenih radova s nacionalnom recenzijom. - uro Vidmarovi , lan ZV ZDPPH-a; profesor povijesti i knji evnik; donedavno pro elnik Odjela za povijest Matice hrvatske. Biv i veleposlanik u Ukrajini; preveo i priredio rukopis Etnogeneza Hrvata u ukrajinskoj arheologiji, historiografiji, lingvistici i knji evnosti (u tisku) 3 Gledaju i seriju Genetsko podrijetlo Hrvata HRT-a jednostavno me hvatala jeza zbog sramote to dr avna televizija moje zemlje ima obraza potpisati ovako lo i nefilmi an uradak (Aleksandar Bena i , Geneti ko ili ukovinsko podrijetlo Hrvata, Zarez, 12. srpnja 2007.). 4 www.hrvati.com/index.html - 138k - 25 srp 2007. 5 Du ko Sekuli , Ideologijska transformacija znanosti. Primjeri ideolo kog mi ljenja pitanje porijekla Hrvata, Revija za sociologiju, br. 3-4, Zagreb, 2004. 6 Du ko Sekuli je ugledni sociolog, koji je do 1991. radio na zagreba kom Filozofskom fakultetu na Odsjeku za sociologiju. Burne su ga tranzicijske godine odvele najprije u Ameriku, a sad i u Australiju, gdje predaje u Adelaideu na The Flinders University of South Australia. U nas se svojim prilozima o teoriji nacionalizma obi no javlja u Reviji za sociologiju, a sudjeluje i na simpozijima posve enima tranziciji u jugoisto noj Evropi. [ ] Posebno je zanimljivo njegovo istra ivanje iz 1996. gra anskom identitetu kao supstitutu za jugoslavenstvo (Zarez, Zagreb, 22. svibnja 2003.). 7 Ivan Biondi , Magna fraus kraj ideologije otvorenog dru tva, Zagreb, 2002. 8 www.hrvati.com/index.html - 138k - 25 srp 2007 9 Gledaju i seriju Genetsko podrijetlo Hrvata HRT-a jednostavno me hvatala jeza zbog sramote to dr avna televizija moje zemlje ima obraza potpisati ovako lo i nefilmi an uradak (Aleksandar Bena i , Geneti ko ili ukovinsko podrijetlo Hrvata, Zarez, 12. srpnja 2007.). 10 I. Banac, Nedjeljna Dalmacija, 26. sije nja 2001.

1

Odgovaram na Internetu, kao demokratskom forumu, budu i da nam je to onemogu eno, kako to no ka e Juvan i , u srednjestruja kim medijima [jer smo] proskribirani kao fanatici-fundamentalisti. Odgovor je dan u surje ju prera ena priloga Kraj ju noslavenske idelogije, to je pripravljen za raspravu na okruglom stolu Geneti ka otkri a nova vrela za etnogenezu i povijest Hrvata!?,11 koji je organizirala Matica hrvatska (Zagreb, 11. sije nja 2006.). KRAJ JU NOSLAVENSKE IDEOLOGIJE Kako se svaka povijest bavi etnogenezama, pa tako i hrvatska, one su nezaobilazan uvodni dio povijesti svakog naroda.12 Ako je rije o etnogenezi Hrvata, ona je jedno od najproblemati nijih pitanja rane povijesti srednje i jugoisto ne Europe o kojem se ujedno najvi e i raspravljalo.13 Zato glede utemeljivanja moderne nacije, to je obilje ava stekli ka razdjelnica Bi-li k Slavstvu ili ka Hrvatstvu?,14 kako negda nje tako da ni sada nje na e politi ke elite nisu na isto s nacionalnim identitetom.15 tovi e, i uspostavom samostalne dr ave, ne rije iv i pitanje politi ke identifikacije, posebice nakon smjene vlasti 2000. godine, Hrvatska ostaje i dalje talac isto nog pitanja, kao dio zapadnobalkanskog imaginarija.16 Me utim, na prijelazu ovoga tisu lje a, upravo nakon epohalnih geneti kih otkri a te, u svezi s tim, potvrde nalaza predslavenske i neslavenske hrvatske etnokulture, uz ponovno o ivljavanje otkri a Tanajskih plo a (2./3. st. po Kr.), do lo je do korjenite promjene identifikacijske paradigme, tako da se, znanstveno gledano, mo e u mnogome odgovoriti na spomenutu stekli ku razdjelnicu.17 1. PRISTUP PROBLEMU Odmah na po etku valja poduprijeti priznanje, da e malo tko biti toliko naivan i misliti kako ideolo ka opredjeljenja i politi ka usmjerenja u znanstvenom ivotu ne igraju nikakvu ulogu.18 S tim u svezi, glede predmeta ove rasprave, neka se dopusti jedan antologijski primjer. Naime, Vojni je sud II. armije u Zagrebu, podaleke 1945. godine, osudio Kerubina egvi a na smrt (vje anje) zbog raspirivanja nacionalne mr nje naroda Jugoslavije, odnosno to teorijom o neslavenskom podrijetlu Hrvata ru i slavensko jedinstvo.19 Sm predtekst optu nice, svojom poznatom Pjesmom o pesti,20 gotovo da je ispisao onodobni predsjednik zavnohovske Vlade - pjesnik Vladimir Nazor. Me utim, gotovo ju er, u Tu manovu zanimanju za nesretnu (vjerojatno podmetnutu) tursku vazu,21 jedan od vode ih jugoslavenskih ideologa prepoznaje podr avanje teorije ekstremnih nacionalisti kih krugova, koji tvrde da Hrvati nisu ju noslavenskog niti uop e slavenskog porijekla.22 Sli no e, pa e jo drasti nije, zaklju iti i jedno od kultnih imena hrvatskog recentnog novinstva i knji evnosti. To da je netko uop e uzeo za radnu hipotezu

Ti materijali, kako izgleda, neizravnom intervencijom dopredsjednika MH Vlahe Bogi i a, ne samo to nisu tiskani, ve sm doga aj, to je ina e uobi ajeno, uop e nije zabilje en u mati inom Vijencu. 12 Radoslav Kati i , Na kroatisti kim raskri jima, Zagreb, 1999., s. 8. 13 Walter Pohl, Osnove hrvatske etnogeneze: Avari i Slaveni; u: Neven Budak (ur.), Etnogeneza Hrvata, Zagreb, 1995., s. 86. 14 Djela Dr-a Ante Star evi a III., Zagreb, 1995. (1894.). 15 Josip upanov, Razgovor, Ve ernji list, Zagreb, 21. studenoga 2000. 16 Zapadni je Balkan geografski pojam i ne mo e se primjenjivati na zemlje koje povije u i kulturom pripadaju srednjoj Europi (Otto von Habsburg, Razgovor, Ve ernji list, 15. travnja 2002.). 17 Ivan Biondi , Historia aperta. Kraj ju noslavenske ideologije, Zagreb, 2007. (u tisku) 18 R. Kati i , Na kroatisti kim raskri jima, s. 60. Povijesne injenice pretpostavljaju odre eni stupanj interpretacije, tj. one uvijek uklju uju moralne prosudbe - ili, ako vam je dra i neutralniji izraz vrijednosne prosudbe (E. H. Carr, to je povijest?, Zagreb, 2004., s. 65). 19 Leksikon Tko je tko u NDH 1941-45, Zagreb, 1997., s. 378. 20 Rod prastari svi smo, a Goti mi nismo: Slavenstva smo drevnog est. Tko druk ije ka e pa kleve e i la e, osjetit na u e pest! (Vladimir Nazor, Pjesma o pesti, Zagreb, 1945.). 21 ovjek koji doma u javnost uvjerava da je kerami ki ornament na hetitskoj posudi iz 18. stolje a prije Krista - ina e vrlo karakteristi an za babilonske, maloazijske i gr ke kulture staroga vijeka - dokaz starosti hrvatske nacije upravo je smije an (Ivo Goldstein, Razgovor, Globus, 1999.). 22 Predrag Matvejevi , Razgovor, Nacional, Zagreb, 22. rujna 1999.

11

2

neslavensko podrijetlo Hrvata, svjedo i o njegovim ru nim traumama, u ijem se rje avanju prije povijesti i genetike, ini pozvanijom psihijatrijska znanost.23 Upravo, na tom tragu Juvan i dr i da u na oj jalovoj borbi s vjetrenja ama mo e pomo i samo dobra duhovna obnova, psihoterapija ili mo da i psihijatar.24 Kako, prema starokineskoj maksimi, pogre ni pojmovi vode u rat, glede geneze naroda (etnogeneze), potrebno je razlikovati barem nekoliko razina: rod (biogeneza), narod (kulturogeneza) i nacija (politogeneza). I dok prve dvije, rod (etno-biolo ka) i narod (kulturno-jezi na), polaze od objektivnih, tre a, nacija (volja, svijest i osje aj) polazi od subjektivnih obilje ja. Po svojim vlastitim zna ajkama, objektivnim, kao i subjektivnim, razlikuje se narod od naroda i svaki zauzima svoje posebno mjesto, izgra uje svoju povijest i stvara svoju kulturu. Tako se stvaraju objektivno-subjektivne narodne zajednice jer narod (subjekt) objektivne momente pro ivljuje i smatra za svoje. 25 S obzirom na to, narod nije samo etni ki pojam, premda su mu zajedni ko podrijetlo i jezik glavna osnovica, narod nije jedino ni kulturni pojam, premda mu je kultura bitna zna ajka i u kulturi se najbolje vidi narodni duh, ve je narod politi ko-dr avni pojam [nacija], jer kao takav te i i mora te iti, da se osamostali i sm sobom upravlja.26 Me utim, glede rezultata populacijske genetike, to sam ih stavio u surje ju spomenute objektivnosubjektivne dijalektike,27 Juvan i ev Anonim prepoznaje tra enje biolo ke osnove mita o zajedni kom porijeklu, ime se oboga uje repertoar rasizma u skladu razvojem moderne znanosti.28 O samom podrijetlu Hrvata, izim slavenske, danas postoji desetak razli itih hipoteza te vi e njihovih kombinacija i ina ica, ovisno o znanju i usmjerbi njihovih autora. Dosad su najvi e razra ene i dokumentirane praslavensko-karpatska hipoteza o srednjovjekovnom zajedni kom postanku Hrvata i Srba (podr avana u kraljevskoj i socijalisti koj Jugoslaviji) te iransko-arijevska hipoteza o ranom anti kom podrijetlu Hrvata (prete ito poticana i objavljivana u na em iseljeni tvu).29 Ina e, slu beno je prou avanje bilo jednostrano ograni eno na potvr ivanje kasna, srednjovjekovno-slavenskog postanka Hrvata.30 Ini su ne(pred)slavenski pristupi bili unaprijed diskreditirani, izop eni etiketama nacionalizma i rasizma, a tko je u tomu poku ao ne to objaviti bio je onemogu en zabranama i represijom.3123

Ante Tomi , Jutarnji list, 18. rujna 2005. www.hrvati.com/index.html - 138k - 25 srp 2007 25 Filip Lukas, Hrvatski narod i hrvatska dr avna misao, knjiga II., Zagreb, 1944., s. 66. 26 F. Lukas, Hrvatska narodna samobitnost, Zagreb, 1997., s. 322. 27 Naime, dok se etni ko ime, jezik i etnokultura lako mogu izabrati, promijeniti i prenijeti na druge, fizi ki antropotip i biogenetsko naslije e su dosad, uz razvijenu genetiku jo uglavnom nezamjenljivi i obvezatno nasljedni. Pa tu nema ideolo kog izbora niti slobodne zamjene osim u demago kim ideolo kopoliti kim smicalicama i vratolomijama. Zato se ovim metodama, poput sudske medicine, tj. biogenetskom analizom antropotipa danas donosi zadnja 'presuda' o op enarodnom o instvu, tj. o podrijetlu ve inskog dijela naroda (I. Biondi , Magna fraus - slom ideologije otvorenog dru tva, Zagreb, 2002., s. 9899). 28 www.hrvati.com/index.html - 138k - 25 srp 2007 29 Jo i sada se nastavljaju beskona na idejno-politi ka su eljavanja: je su li Hrvati podrijetlom provjereni podobni Slaveni iz zakarpatskih mo vara, ili pak istokrvni arijevski Iranci iz ahemenidske Perzije? (A.. Lovri , Novoprona ene rane civilizacije Prahrvata, HKL, br. 11, Zagreb, 1996., s. 13). 30 U prvoj i drugoj jugoslavenskoj dr avi utemeljene na na elu ju noslavenskog jedinstva teorije koje bi Hrvatima pripisivale neslavensko podrijetlo nisu u ivale slu benu podr ku. Dodu e, bilo je autora koji su dopu tali mogu nost da su tzv. Proto-Hrvati potekli iz drugih etni kih i jezi nih sredina, analogno primjeru Turko-Bugara ili Proto-Bugara u slu aju etnogeneze balkanskih Bugara. No, u kolama i u javnosti plasirala se prili no jednostavna ideja o slavenskom podrijetlu Hrvata i drugih Ju nih Slavena. Ukazati na eventualne neslavenske sadr aje u etnogenezi Hrvata i drugih slavenskih naroda biv e Jugoslavije dobivalo je gotovo neprijateljske konotacije (Emil Her ak i Sanja Lazarin, Veze srednjoazijskih prostora s hrvatskim srednjovjekovljem, Migracijske teme, br. 3, Zagreb, 1999., s. 27). 31 Tako je, pored spomenuta K. egvi a, fizi ki likvidiran Ivo Guberina (1945.) i poznati iranist Mihovil Lovri (1976.). Istra ivanje pa i sm spomen ranijega predslavenskog podrijetla Hrvata ili drugih etnoskupina, u biv oj se Jugoslaviji smatralo gotovo zlodjelom protiv dr ave i dru tvenog uredjenja, a slavensko podrijetlo je u politi kim direktivama kompartije postalo jedino mogu e i priznato nau no gledi te. Zato su na akademiji i fakultetima kroz tih sedam desetlje a mogli djelovati jedino zastupnici slavizma, koji je preko kole i javnih medija apsolutno dominirao u jednoumnoj kulturi, izdava tvu i usmjerenim iztra ivanjima. tovi e, iz knji arskog prometa i javnih knji nica uklonjena i nestala je sva sumnjiva literatura o na em ranijem i24

3

U razradbi etnogeneze sudjeluju mnogi pokazatelji (indikatori), ija je vrijednost uvjetno hijerarhijski postavljena (v. tablica 1.). Naime, danas se znanstveni iskon prou enih etnogrupa temelji na slo enoj mnogostru noj ra lambi: najprije na poredbenoj (antropo)genetici,32 zatim egzaktnim arheolo kim nalazima33 i pisanim dokumentima (filologija), dok su jezik (lingvistika) i sli ne struke tek pomo ni pokazatelji.34 Zato se u identifikaciji jednoga naroda, treba podvu i, uz jezi nu (sekundarnu), mora rabiti mnogostru na objektivna (primarna) argumentacija. ini pokazatelji etno-kultura/jezik (etnologija-lingvistika) pisani dokumenti (filologija) egzaktni arheolo ki nalazi (arheologija) genom/DNK (poredbena/antropo/genetika) Tablica 1.: Hijerarhija indikatora etnogeneze Me utim, kako emo vidjeti, ve prema tradiciji, u dosada njim pristupima, uza sva ograni enja lingvistike,35 jezik zauzima najva nije mjesto u etni ko-nacionalnoj identifikaciji. tovi e, iz podru ja operativnih indikatora, jezik ulazi u domenu vrsto utvr enih kriterija etniciteta, tj. herderovskim se tragom, gotovo u pravilu, identificira jezi na s etni kom zajednicom.36 Svojim je jezi nim klasifikacijama, u doba stvaranje moderne nacije, upravo filologija (lingvistika) zato postala temeljna znanost koja je opskrbljivala ideologije podatcima potrebnim za nacionalnu identifikaciju i diferencijaciju.37 Iako je pitanje hrvatske nacionalne identifikacije, jo uvijek obvezatno viktornovakovskoj evaluaciji,38 bolno pitanje na e historiografije,39 u teorijskoj se i politi koj zbilji (v. tablica 2.), naspram prijeporna ekskluzivnog politi kog (dr avnog) kroatizma (Bog i Hrvati), mo e se razlikovati po eljni inkluzivni kulturotvorni (jezi ni) slavizam koji, povijesno uvjetovano, ima dvije ina ice: serbokrotizam (Srbi i Hrvati) i slavokroatizam (Slaveni i Hrvati).40

neslavenskom podrijetlu, a u javnosti je silom nametnuto op e sveslavensko jednoumlje, kojega posljedice u svijesti ve ine Hrvata traju jo i danas (A.- . Lovri , Prof. dr. Josip Mikoczy-Blumenthal /1734-1800/, pionir hrvatske iranistike i njegovi sljedbenici; u: Staroiransko podrijetlo, s. 51). 32 Danas je, svakako, sve va nija uloga genetike, jer se biogenetskim metodama, poput sudske medicine, donosi zadnja etnogenetska presuda o op enarodnom o instvu, tj. o podrijetlu ve inskog dijela naroda (v. Alazawa, T. 1993: Evolution and dispersal of the modern Humans in Asia, Univ. Museum, Tokyo; tako er Jelinek, A. Chronology of Homo sapiens in southwestern Asia. Univ. Museum, Tokyo. 1993.). 33 Neosporno je da e najva niju ulogu u prou avanju etnogeneti ke problematike [Hrvata] imati arheologija, budu i da pisani izvori, veoma va ni, iako ne tako brojni, mogu do ivljavati naknadne reinterpretacije (Mate Sui , Pristupna razmatranja; u: N. Budak /ur./, Etnogeneza Hrvata, s. 20). 34 Op e je poznato da se jezici mogu lako nametnuti i asimilirati, jer se prenose osvajanjima, kulturnom dominacijom i migracijom (Jacquetta Hawkes, Prethistorija; u: Historija ovje anstva, Kulturno i nau ni razvoj, Svezak prvi/knjiga prva, Zagreb, 1966., s. 131). Usp. A ekcee , B. .; ctop ecka a tpo o o t o e e , Mockba, 1989. 35 Lingvistika nije u stanju odgovoriti ak ni na pitanje: to je to tzv. nacionalni jezik, to dijalekt, a to regionalni govor (A. Y. Greimas, Smiotique et sciences sociales, Pariz, 1976., s. 63). 36 Dubravko kiljan, Govor nacije: jezik, nacija Hrvati, Zagreb, 2002., s. 174. 37 Nik a Stan i , Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stolje u, Zagreb, 2002., s. 40. 38 Razlikuju i Star evi evu prava ku (kao promicateljicu rasisti kog nacionalizma i budu eg klerofa izma) i Strossmayerovu jugoslavensku tradiciju (istinsku propovjedaonicu bratstva i jedinstva ju noslavenskih naroda) jo je Viktor Novak, ex-klerik i jugoslavenski mason - u knjizi Magnum crimen. Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj (Zagreb, 1948., s. X) - uspostavio vrste kriterije za prosudbu hrvatske politi ke povjesnice, to su ostali nepromijenjeni sve do dana njih dana (I. Biondi , Magna fraus. s. 17). 39 Iako je glavna tema I. kongresa hrvatskih povjesni ara (Zagreb, 1999.), to se odr ava tek deset godina (sic!) nakon uspostave samostalne nacionalne dr ave, bio Hrvatski nacionalni i dr avni identitet i kontinuitet, problem istra ivanja nacionalnog ujedno i etni kog identiteta [tada] nije ni postavljen niti se o njemu raspravljalo (Petar Koruni , Etni ki i nacionalni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stolje u; u: Dijalog povjesni ara-istori ara 6, Zagreb. 2001., s. 81). 40 I. Biondi , Magna fraus, s. 14-20.

4

GENEZA BIOGENEZA KULTUROGENEZA POLITOGENEZA MODEL (ROD) (NAROD) (NACIJA) kroatizam kov Korintia ki hrvatsko-latinska srednjoeuropska (Bog i Hrvati) (Hrvati) (Hrvati) (Hrvati) serbokroatizam slavenska slavenska ju noslavenska (Srbi i Hrvati) (Slaveni) (Slaveni) (Jugoslaveni) slavokroatizam slavenska slavo-romanska zapadnobalkanska (Slaveni i Hrvati) (Slaveni) (Latini) (Euroslaveni) Tablica 2.: Modeli hrvatske nacionalne identifikacije U povjesni kom je razlaganju va no razlikovati znanstveno utemeljene poku aje da se cjelovito opi e i objasni koji povijesni tijek (modeli) od ideolo kih zahvata kojima se jednostrano odabire i usmjerava mi ljenje i osje anje (ideologemi).41 U svezi s tim, suvremena znanstvena identifikacijska paradigma (politi ki kroatizam), naspram ideolo ke (etni ko-jezi ni jugoslavizam/euroslavizam), prikazana je poredbeno (v. tablica 3.). Tragom ranijih radova,42 kao korjenita alternativa importiranom etni kojezi nom serbokroatizmu i slavokroatizmu, u ovom su radu skicirane osnove autenti na politi kog kroatizma Suprotno importiranom, gdje su tek odsje ak (ju no)slavenske/ zapadnobalkanske, suvremeni ili autenti ni model hrvatske nacionalne identifikacije,43 uzima Hrvate su samosvojni narod/nacija (srednjo)europske i svjetske povjesnice.44 MODEL POLITI KI KROATIZAM ELEMENT genetika (DNA) antropologija arheo-nalazi natpisi (Iran & Tanais) glavni indikatori monopol slavista hrvatski pradijalekti dr avna prisila kolski program tim gore po injenice suprotne dogmi od stolje a VII. (IX.) praslavenska importirano (Zakarpa e) etni ko-lingvisti ka slavenski jezik ( itija irila i Metoda) JUGO(EURO)SLAVIZAM

metodologija etnostarost etnoskupina prvotno ishodi te identifikacija41

zaklju ci injenica

iz

materijalnih

od 33. st. pr. Kr. ranoarijska autenti no (Stari Istok) politi ko-dr avotvorna

R. Kati i , Uz po etke hrvatskih po etaka, Split, 1993., s. 149. I. Biondi , Slavokroatizam: nova denacionalizacija hrvatske povijesti, Maruli , br. 2, Zagreb, 2000. Isti, Magna fraus - slom ideologije otvorenog dru tva, Zagreb, 2002. Mnogi su tamo nji nalazi i zaklju ci, posebice glede politogeneze, uklju eni u ovaj rad. 43 Moderna nacionalna dr ava stvorila je uvjete da pitanje identiteta postane obaveza svim gra anima unutar njezinog teritorijalnog suvereniteta (Ivan Cifri i Krunoslav Nikodem, Socijalni identitet u Hrvatskoj. Koncept i dimenzije socijalnog identiteta, Socijalna ekologija, br. 3, Zagreb, 2006., s. 177). 44 ovjek mora poznavati svoju povijesnu vi eslojnost kako bi mogao rasuditi od ega se mora odvojiti, a na emu dalje graditi, na koje se date poluge mo e osloniti da poduzme nove i do sada nevi ene smione korake prema ve oj ovje nosti (Tomislav agi-Buni , Uvod, Franjo anjek, Crkva i kr anstvo u Hrvata, I. srednji vijek, Zagreb, 1988., s. IX.).42

5

povijest odgovorna politika emancipacija Tablica 3.: Poredba znanstvene i ideolo ke etnogeneze Hrvata

dogovorna okupacija

1. ETNI KO-JEZI NI SLAVIZAM Kao znanost, slavistika je duboko udarila temelje u enju o podrijetlu Ju nih Slavena koji se uzimaju neupitnim dijelom op e slavenske zajednice. tovi e, uz njezine je okvire vezano prvo modernim nau nom metodom napisano historijsko djelo u na oj historiografiji.45 Rije je o poznatoj monografiji Franje Ra koga Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apo tolov (Zagreb, 1859.). Upravo, zahvaljuju i Svetoj Bra i Hrvati kao Slaveni ulaze u krug svjetske politike,46 dok itije irila i Metoda uop e Slavenima predstavljaju sredi nji dokument njihove etni ko-jezi ne identifikacije. Pa e, po njima se temelji sve to znamo o njihovu slavenskom u iteljstvu i nikomu jo nije po lo za rukom da razlo ito ospori povijesnu pouzdanost te predaje.47 U odre ivanju je podrijetla Hrvata zato u znanosti prihva eni slavisti ki model. Naime, slavenstvo Hrvata u prvom je redu stvar jezika, ve zato to je najo itije i najopipljivije.48 Prema tomu, posve je razumljivo izjedna avanje etni ke i jezi ne zajednice: Kao to se Grci i Rimljani prepoznaju u ideji carstva (Romeioi - Romani), tako se Slov ne prepoznaju u jedinstvu jezika (jezik = narod).49 Dakako, rije je o poznatom herderovskom jezi nom kriteriju (Blut und Sprache) koja je bio presudan u odre ivanju, kako vidovdanske rasne50 tako i bolj evi ke rasno-klasne,51 ina ice jugoslavenske nacije. Uglavnom, od najranijih52 pa sve do suvremenih,53 taj kriterij rabe vode i ideolozi hrvatskoga jugoslavenstva. Alemko Gluhak, jedan od sredi njih eksperata Juvan i eva dokumentarca, kolski je demonstrirao taj pristup.54 Zbog svega toga, standardna povjesnica dr i da je podrijetlo Hrvata vi e od svega filolo ko pitanje te ga treba prepustiti jezikoslovnim istra ivanjima.55 Na taj na in, kako su izostali ini Ferdo i i , Franjo Ra ki historik, Proslava stogodi njice ro enja F. Ra koga, Zagreb, 1929., s. 34. Da je to prvi znanstveni rad u hrvatskoj historiografiji sla e se i Mirjana Gross, Vijek i djelovanje Franje Ra koga, Zagreb, 2004., s. 138. 46 Josip Bratuli , Leksikon hrvatske glagoljice, Zagreb, 1995., s. 135 i 16. 47 R. Kati i , Na kroatisti kim raskri jima, s. 61. 48 R. Kati i , Uz po etke, s. 210. 49 J. Bratuli , Leksikon hrvatske glagoljice, s. 10. 50 Jasna je injenica da su Srbi, Hrvati i Slovenci jedan jedinstven narod jedne krvi i jednog jezika (Franjo Poljanec, Istorija srpskohrvatskog i slovena kog knji evnog jezika, Beograd, 1940., s. 6). 51 U kombinaciji klasnog i rasnog, socijalisti ko jugoslavensko jedinstvo, zaglavljuje Rodoljub olakovi (1955.), polazi od ravnopravnih naroda bratskih po krvi, jeziku i kulturi (Slavko Harni, Jugoslavizam i kriteriji hrvatske retrospektivne bibliografije: bibliografski prijepori iz 1955. godine, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, br. 3-4, Zagreb, 2004., s.68). 52 Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom du om naroda, glavnim, esto i jedinim sidrom narodnosti (F. Ra ki, Jugoslovjenstvo, Pozor, br. 27-29, Zagreb, 1860.). J. J. Strossmayer je zagovornik fanati ne vjere u herderijanski pojam nacije (William B. Tomljanovich, Biskup Josip Juraj Strossmayer: Nacionalizam i moderni katolicizam u Hrvatskoj, Zagreb, 2001., s. 53). 53 U odre enju nacije odlu uju u ulogu igraju kulturna svojstva, a iznad svega jezik (Ivo Banac, Nacionalno pitanje, Zagreb, 1988., s. 32). Znaju i da termin nacija mo e biti razli ito shva en i tuma en, Banac je poku ao dati definiciju koja ne bi ostavljala prostor za dvoumljenje (Zlatko Matijevi , Iz ameri ke perspektive, Gordogan, br. 22, Zagreb, 1986., s. 178). 54 Hrvati su jedan od slavenskih naroda i to je jednostavna slika, radi se o jezi nom poimanju to zna i biti Slavenom? Pojmovi bivanja Slavenom, bivanja Germanom, bivanja Indijcem o tom smislu to su jezi ni pojmovi, mo emo re i jezi no-folklorni. Radi se o naslje u jezika i ni o emu vi e. Naravno to je pojednostavljena slika. To zna i biti Slaven. 55 Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997., s. 9. Zbog toga je i Prvi kongres hrvatskih povjesni ara (Zagreb, prosinca 1999.), koji je najprije morao pri ekati odr avanje hrvatskih slavisti kih kongres (Prvi u Puli, rujna 1995., i Drugi u Osijeku, listopada 1999.), nedvojbeno obilje io akademik Kati i , kao lingvist koji je odr ao lekciju povjesni arima [postigav i] ve i publicitet nego bilo koji drugi sudionik skupa hrvatskih povjesni ara (Nacional, 22. prosinca 1999.).45

6

pokazatelji, gledi te o slavenskoj narodnosnoj osnovici Hrvata u doba doseobe na isto ni Jadran gotovo jednodu no zastupa moderna hrvatska historiografija.56 Drugim rije ima, danas je op e prihva eno mi ljenje da su Hrvati bili slavenskoga porijekla, ili da su barem kao Slaveni naselili u Dalmaciji.57 Nakon dramati nog sloma serbokroatizma58 i uspostave slavokroatizma,59 naspram tvrdoga (slavenske isklju ivosti), uspostavlja se meki slavizam. Rije je o tzv. modelu etni ko-slavenske etnogeneze Hrvata, gdje se neka migracijska vojni ka manjina, obi no okonjene nomadske ete ( etnici),60 uz autohtone Iliro-Romane, sljubljuje s ve inom ratarskih (doselidbenih) Slavena (v. tablica 4). Usprkos tomu, izvoditi nacionalni image koji odudara od op eslavenskoga nema nikakve osnove. 61 MINIMA MAXIMA IDENTITET migracija Budak Avaro-Slaveni (1989.) Slaveni Margeti Proto-Bugari Iliro-Romani (1998.) Kati i Irano-Hrvati (1999.) Tablica 4.: Model etni ko-slavenske etnogeneze Model etni ko-slavenske etnogeneze izravno preuzima Juvan i ev Anonim koji, oslonjen na djelo Johna V. A. Finea (1991.),62 tvrdi da etni ke komponente koje sa injavaju stanovni tvo budu e Hrvatske [ ] ini slavenska masa koja prodire prije dolaska Hrvata (i ini ve inu stanovni tva) kao i etni ki elementi stanovni tva od ilirskih plemena (naroda) do doseljenika kao posljedica kolonizacijske politike Rimskog carstva.63 Spomenuti model, posve dosljedno, zastupaju i Juvan i evi sugovornici u filmu (N. Budak, A. Rebi , E. Her ak i E. Pa enko) i tako razbijaju sve iluzije o kvaziteorijama kojima se, iz raznih politi kih i nacionalnih kompleksa, eljelo dokazati da Hrvati nisu Slaveni. Svi stru njaci tu injenicu potvr uju, unato tome to na e ime nije slavenskog podrijetla ve iranskog.64 Zanimljivo je da su starost i pradomovina Slavena zasad daleko nesigurniji i puno lo ije dokumentirani, nego li npr. podrijetlo i starost ranih Hrvata, koja je dosad bila najvi e zakomplicirana ba zbog ova nerije enog pitanja Praslavena. Ina e, sva su svjedo anstva o starim Slavenima i njihovom jeziku posredna, a prema T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, s. 9. N. Budak, Prva stolje a Hrvatske, Zagreb, 1994., s. 12. 58 Na Prvom hrvatskom slavisti kom kongresu (Pula, rujna 1995.), to je odr an mjesec dana poslije oslobodila ke Oluje, zgromljen na om slavistikom, akademik Kati i dramati no zbori: Stojimo kao gromom o inuti. I nije udno kad se zna to nam se doga a zadnjih godina. Nemamo usmjerenja, ne razmi ljamo o onim temeljnim dugoro nim pothvatima bez kojih nema budu nosti. Ostaju i na serbokroatisti kom obzorju, glede neizvjesne budu nosti, on upozorava na te nje da se dokine serbokroatistika kao struka, kojim se slabi zapravo kroatistika, iako bez valjane i suvisle kroatistike nema dobre serbokroatistike (R. Kati i , Hrvatski jezik u svijetu, Jezik, br. 1, Zagreb, 1995., s. 22-23). 59 Na Drugom hrvatskom slavisti kom kongresu (Osijek, listopada 1999.), R. Kati i ini zaokret: naspram serbokroatisti kom, on uspostavlja kroatistiku na slavisti kom obzorju (Vijenac, 9. rujna 1999.). 60 Bilo avarsko-slavenske (N. Budak, Etnogeneza Hrvata, Zagreb, 1995.), proto-bugarske ete (Lujo Margeti , Dolazak Hrvata/Ankunft der Kroaten, Split, 2001.) ili pontsko-kavkaske (R. Kati i , Uz po etke hrvatskih po etaka, Split, 1993.). Najve i autoritet ima potonja, Kati i eva teza, tj. da su se iz iranskog etni ko-kulturnog kruga profilirali Protohrvati koji su se asimilirali u etni ku sliku svojih susjeda Slavena (Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb, 2003., s. 41). 61 I. Goldstein, Razgovor, Nedjeljna Dalmacija, 2. srpnja 1999. 62 Postoje va ni dokazi koji upu uju na to da su Srbi i Hrvati koji su do li na Balkan u ranom sedmom stolje u lanovi druge (u poredbi sa Slavenima, op. I. B.) etni ke skupine (vjerojatno iranske). Iako njihova imena jesu iranska, to ne isklju uje mogu nost da su neki ili ak svi Hrvati i Srbi bili tada govornici slavenskog jezika (John V. A. Fine, The Early Medieval Balkans. A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century, Ann Arbor, 1991., s. 56-57). 63 www.hrvati.com/index.html - 138k - 25 srp 2007 64 Jutarnji list, 9. lipnja 2007.57 56

AUTOR

migracija

autohtonost

7

tomu esto i nesigurna, pa se moramo osloniti na podatke iz najstarijih pisanih spomenika.65 tovi e, rije je o svojevrsnom paradoksu: dok su podrijetlo ve ine inih etni kih skupina u Europi uglavnom odre ivali historiografi, pa arheolozi, antropolozi i tek onda jezikoslovci, o etnogenezi su i topogenezi Praslavena uglavnom odlu ivali jezikoslovci, dok su ini nejezi ni pokazatelji, koji s tim nisu u skladu, ve inom su bili zanemareni i odba eni.66 U ozra ju panslavisti kog legendarija,67 preko isusova ke strategije,68 od narodna je preporoda prevladala teza o isklju ivom slavenstvu Hrvata, uzimaju i ih jednostrano, kao jezi nu zajednicu obilje enu dana njim hrvatskim jezikom. Oni jedva postoje od srednjega vijeka, a u u em smislu novo tokavskog standarda, kao Srbo-Hrvati (Jugoslaveni) tek nakon Ilirskog pokreta (v. tablica 5). Kao neki noviji polujezik ili varijanta, hrvatski se jezik razvio iz ranija srpskohrvatskog (novije srednjoju noslavenski), a taj navodno iz starija ju noslavenskog, koji je nastao preko srednjovjekovna staroslavenskog, a taj opet iz hipotetskoga ranog (anti kog) praslavenskog jezika.69 Uz ino se tako tvrdi, da je prvo razdoblje historije srpskohrvatskog jezika karakterizirano reorganizacijom praslavenskog materijala, ve reduciranog u ju noslavenskoj i srpskohrvatsko-slovenskoj prethistoriji sh. jezika.70 ETNOS DOBA JEZIK ? prapovijest ? Slaveni antika praslavenski (Iliri) VII.-XV. staroslavenski Ju ni Slaveni XVI.- XIX. ju noslavenski Srbo-Hrvati (Jugoslaveni) XX. srpskohrvatski/hrvatskosrpski Euroslaveni XXI. srednjoju noslavenski Tablica 5.: Etni ko-jezi ni slavizam Po ivaju i na legendarnim a ne stvarnim pretpostavkama, 71 rije je o projektu to e Hrvatima pomutiti pa tendencijski i onemogu avati politi ku (nacionalnu) identifikaciju. Nekoliko stolje a kasnije, tragom narodnog jedinstva unutar jezi ne standardizacije, Hrvati su iz srednjoeuropske izvedeni u balkansku civilizaciju. Naime, naspram izvorne i ve inske ikavice72 ( to ju je promicala zadarska filolo ka kola),73 ijom bi divergencijom bilo omogu eno stvaranje samostalna hrvatskog jezika i politi ke samosvojne nacije (politi ki kroatizam),74 izborom manjinske (primitivne) srbo-hrvatske tokavske

To su prijevodi irila i Metodija iz IX. vijeka, sa uvani u prijepisima iz doba oko 1000. godina (Pavle Ivi , Srpski narod i njegov jezik, Sremski Karlovci-Novi Sad, 2001., s. 13-14). 66 Mihovil Lovri i sur., Zagonetka ranih Praslavena i va nost Iranohrvata za njihovo zajedni tvo; u: Staroiransko podrijetlo, Zagreb-Teheran, 1998., s. 170. 67 Nastavljaju i na daleka Pribojevi a, objavljeno je 1601. Orbinijevo znamenito kompilacijsko djelo Il Regno degli Slavi, u kojem se povijesna vrela mute plemenitim fantazijama i domi ljanjima [ ] Kako to obi no biva, fantazmagorije su imale ja i odjek i trajniji utjecaj nego provjerene injenice i trijezne znanstvene rasprave; tako je Orbinijeva knjiga silno djelovala u 17. 18. stolje u, zadovoljavaju i i crkvenu strategiju i knji evnu ma tu (Ivo Frange , Povijest hrvatske knji evnosti, Zagreb-Ljubljana, 1987.s. 87). 68 Potaknuta od protestanata polaze i od koncilskog optimizma, vatikanska strategija preko hrvatskih zemalja poti e povezivanje svih ju nih Slavena i njihovo osloba anje od turske uprave, uz pomo vjerskih knjiga i jezi nih reformi (Marijan Stojkovi , Bartuo Ka i D. I. Pa anin /1575-1650/, Zagreb, 1919.). 69 M. Lovri i sur., Zagonetka ranih Praslavena, s. 174. 70 D. Brozovi , Standardni jezik, Zagreb, 1970., s. 1-2, 108. 71 Iako moramo imati razumijevanja, glede situiranja u povijesnu zbilju, za teorijske, duhovno-kulturne i nacionalno-ideologijske okvire barokna slavenstva, ipak ostaje injenica da je rije o ideji slavenstva koja zatire nacionalne mogu nosti budu nosti (Miroslav Kurelac, Predgovor; u: V. Pribojevi , O podrijetlu i slavi Slavena, Zagreb, 1997., s. 10). 72 Razgledajmo po svemu pu anstvu koje govori hervatski, i na i emo da je najvi e ikavacah (dite), onda ekavacah (dete), a najmanje blekavacah (diete), koji s barbarstvom napreduje[ ] Blekav tina poti e iz cerkvenog jezika, i nesklada s narodnom herva tinom. Razgledajmo po stariemu narodnu knji tvu hervatskom, i na i emo da je ikav tina u neizmernoj ve ini naprama ekav tini i blekav tini skupa uzetim (A. Star evi , Knji evna djela, Zagreb, 1995., s. 421). 73 Zlatko Vince, Putovima hrvatskog knji evnog jezik., Zagreb, 1978., s. 374-378. 74 Tihomil Ma trovi , Nad jabukama vile Hrvatice, Zagreb, 2001., s. 107.

65

8

ijekavice, 75 hrvatski su vukovci najzad modelom konvergencije omogu ili uspostavljanje tragi nog etni ko-jezi nog jugoslavizma, odnosno danas etni ko-jezi nog euroslavizma (v. tablica 6.). IDIOM MODEL STANDARD NACIJA TOhrvatski politi ka-dr avotvorna divergencija ikavica ( ime Star evi /Ante Kuzmani ) (kroatizam) TOsrpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski jezi no-etnotvorna konvergencija ijekavica (Gaj/Dani i /hrvatski vukovci) (jugoslavizam/euroslavizam) Tablica 6.: Modeli standardizacije hrvatskog jezika Namjerno isti u i prirodnu razdiobu srpsko-hrvatskih dijalekata prvotno po odnosnoupitnoj zamjenici to- a-kaj, ideologizirana je slavistika promicala umjetno jezi no jedinstvo ve ine SrboHrvata preko naj e e ina ice to.76 Tako su se svjesno zabacivale i prikrivale kod nas stvarne etni ke podjele prema bitnim ina icama staroga glasa jat (ije, e, i), a to zapravo zna i da su ba ikavci, ekavci i jekavci oni pravi etnogenetski pokazatelji koji upu uju na iskon ovda njih naroda. Dakle, upravo ikavica tvori jasnu i klju nu demarkacijsku barijeru hrvatstva spram istoka i tamo njih srbijanskih i inih balkanskih govora i, s tim u svezi, velikosrpske (vukovske) ekspanzije.77 Na alost, poradi toga, dosad se o ikavcima moralo utjeti, ili bar podatke eufemisti ki zamagliti izme u redaka, budu i da su sredi nji dokaz protiv ideologije ju no(jugo)slavenstva.78 tovi e, gledano geografsko-povijesno i etni ki, upravo je rasprostranjenost ikavice govorila u prilog tzv. velike Hrvatske.79 Ponovimo, spomenute je pokazatelje po jatu na a slavistika dosad uporno zaobilazila i prikrivala, zato jer su o ito neprikladni za narodno jedinstvo i irenje bratskih naroda. Naime, Velika Ilirija, Velika Srbija i Jugoslavija, kao njena zamagljena ina ica,80 prostorno se mogla najvi e razvu i na ra un podobne tokav tine koju su, uz velikosrpske, jednako zdu no promicali i hrvatsko-jugoslavenski ideolozi.81 Kako je izbor standardizacijske osnove u biti politi ka a ne jezi na odluka,82 tako je upravo Gajevim politi kim posredovanjem u ilirski pokret unijeta misao o hrvatsko-srpskoj tokav tini kao jeziku

Od svih kandidata za osnovicu standarda najprimitivniji je imao jedino anse, dakle dijalekatski tip civilizaciono najneprikladniji (tj. kao jezi ni instrument zatvorenoga izrazito etni kog tipa), koji nije bio pripremljen za modernu urbanu civilizaciju (D. Brozovi , Standardni jezik, s. 116, 113 i 122). 76 Za na u je slavistiku bila bitna teritorijalna ra irenost tokav tine pri emu je bilo neva no postojanje ikavice (Stanko Lasi , lanci, razgovori, pisma, Zagreb, 2004., s. 184). 77 tokavska je ikavica - valja ponavljati - bila eminentno hrvatski etni ki, teritorijalno i statisti ki najra ireniji modalitet, visoko razvijena, neosporno nacionalnog identiteta hrvatskog jezika (Zlatko Posavac, Postulat: reinterpretirati Reljkovi a, Maruli , br. 4, Zagreb, 1995., s. 701). 78 M. & Z. Yo ama, Gan-Veyn, s. 212. Taktika se srbohrva tine upravo sastojala u ignoriranju osobitih hrvatskih struktura te supostavi srpskoga i hrvatskoga isklju ivo na razinu tokavskoga (Leopold Auburger, Die kroatische Sprache und der Serbokroatismus, Ulm/Donau, 1999.). 79 Svi na i ikavski dijalekti zajedno (tj. tokavsko-ikavski, akavski i dijelom ikavsko-kajkavski) obuhva aju i sada 2/3 hrvatskih pu kih govora i tvore prostranu etno-jezi nu cjelinu koja, pru aju i se od ju ne Slovenije (tzv. ikavska sloven ina) i Istre pa sve do Drine, Subotice i Sandjaka, ini tzv. Veliku Hrvatsku (Mitjel i Zelimir Yo ama, Gan-Veyn osce Bascanski besidr /Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti, knj. 1/, Zagreb, 2004., s. 127). 80 Sa stanovi ta srpske nacionalne ideologije, Jugoslavija je u svakoj verziji bila zapravo politi ka metafora velike Srbije. Tako je bilo i u monarhiji Kara or evi a, a na drugi na in i u socijalisti koj Jugoslaviji. [ ] U prvoj nametan je ideologijski konstrukt jugoslavenstva, kao nadnacionalnog i dr avotvornog osje aja i sadr aja, a temeljen je na politi ki dizajniranom srpskom narodnom eposu i tradiciji svetosavlja. U drugoj Jugoslaviji tu ulogu je preuzela kombinacija klasnog i nacionalnog programa: bratstvo i jedinstvo (Ivan Lovrenovi , Unutarnja zemlja, Zagreb, 1998., s. 193-194). 81 Bila je to utopijska ideja, okrenuta prema 'sretnoj' budu nosti Ju nih Slavena pod okriljem 'najkulturnijega' ju noslavenskog naroda, Hrvata (Dubravka Orai Toli , Mu ka moderna i enska postmoderna, Zagreb, 2005., s. 291). 82 Stvaranje knji evnog jezika uvijek je politi ki in (R. Kati i , Jezikoslovni ogledi, Zagreb, 1971., s. 51). Jagi je tako za foneti ki pravopis u na em jeziku iz razloga oportuniteta [za volju jedinstvenosti u knji evnom jeziku kod Srba i Hrvata], kao to se uop e ovom pitanju ne mo e pri i znanstveno, ve samo s razlozima oportuniteta (V. Jagi , Izabrani kra i spisi, uredio/preveo M. Kombol, Zagreb, 1948., s. 486).

75

9

jedinstvene knji evnosti na slavenskom Jugu.83 Na taj na in, Gajev generi ko-utopijski ilirizam, to je zagovarao proslavensku u prosrpsku intenciju i utapanja nacionalnog identiteta i imena u Velikoj Iliriji, otvarao je put do Velike Srbije. Suprotno tome, Kuzmani ev kroatisti ko-integralisti ki stav, uza sve dobrodo le kulturne veze s ostalim narodima Europe i Balkana, zagovara jezi nu i politi ki hrvatsku samostalnost.84 Etni ko-jezi no identificiranje Hrvata sa Slavenima, uz svoje politi ke ina ice (austroslavizam, serbokroatizam, jugoslavizam, euroslavizam), duguje panslavisti kom rasizmu koji predstavlja defanzivni odgovor na ekspanzivne (posebice pangermanski) rasizme.85 Zato se stvaranje jugoslavenske duhovne zajednice na temelju jezi na srodstva, to je jedna materijalisti ka idiotarija,86 pokazalo tragi nim geopoliti kim proma ajima. irilometodska-panslavisti ka ideologija,87 sa svojim ciljnim sastavnicama (v. tablica 7.), zakonita je roditeljica jedne i druge Jugoslavije, kao geopoliti ke izmi ljenice i nakaznice. Me utim, ideja o jezi nom i etni kom srodstvu ju nih Slavena predstavlja originalni proizvod hrvatske sredine (posebice Strossmayerova JAZU), gdje je ponikla i u njoj se trajno odr avala,88 sve do dana njih dana. tovi e, ona vrhuni u balkanskoj rasnoj ontologiji: Ne bi bilo lo e kada bismo radi potpunosti svoje prirode i bitka obnovili svijest da smo ipak dio (ju no)slavenskog svijeta.89 KONCEPCIJA CILJ IDEATOR Slavenski kongres (Prag, 1848.) apostolat slavjanske uzajamnosti Kolar, afarik et al. Knji evni dogovor (Be , 1850.) jedan narod treba jednu knji evnost da ima Vuk St. Karad i Osnivanje JAZU ju noslavenske narode sliti u jedan knji evni (Zagreb, 1866.) jezik (u jedan cjeloviti ustroj) uro Dani i Enciklika Grande munus J. J. Strossmayer (Rim, 1880.) iril i Metod sveci Katoli ke crkve (papa Slavena)83

Jaroslav idak, Studije iz hrvatske povijesti XIX stolje a, Zagreb, 1973., s. 120. Ivica Mati evi , Pisci iz Slavonije u Zori dalmatinskoj, Zadarska smotra, br. 3-4, Zadar, 1995., s. 352. Vidi ire T. Ma trovi , Nad jabukama vile Hrvatice. 85 Panslavizam koji je nadahnut idejom o zajedni kom porijeklu, o jednakosti nacionalnih interesa, o intelektualnom jedinstvu svih slavenskih naroda, postoji tek od na eg vremena [ ] stvoren politi kim i intelektualnim razvojem romanske i germanske rase i njihovom reakcijom na slavensku rasu (Imbro Tkalac, 1861.; prema: V. Novak, Vuk i Hrvati, Beograd 1967., s. 413). 86 Narodi balkanskih zemalja bili su odraz kolskih politika prethodnih nara taja, to je doseglo grotesknu sliku kada je primijenjena na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu (1919.). Naime, pretpostavilo se da postojanje jezika ujedno zna i da postoji nacija. Naravno, to se na elo koristilo samo ondje gdje je odgovaralo politi koj svrsi. Ipak je na kraju svatko platio laskanje toj materijalisti koj idiotariji (Ulick Varange, Imperium, the Philosophy of History and Politics, Newport Beach, 1963., s. 343). 87 Naivnu i tendencijski opasnu iliristi ku ideju ( to se od Ka i eva protoslavizma prome e u panslavizam), kasnije je preuzela i u sveu ili nim (prete no protestantskim) krugovima teorijski oblikovala slavistika, koja se odonda malo-pomalo zame e u primijenjenu geopolitiku. Uz utemeljivanje slavistike javlja se ideja panslavizma koji se putem slobodno-zidarskih lo a, preko e ke, ekspanzivno iri po itavom slavenskom svijetu (Milan Prelog, Slavenska renesansa, 1740.-1848., Zagreb, 1922., s. 1-3). Kao apostol slavenske uzajamnosti, Jan Kollar u Jeni nije sakupio samo znanja, nego je odavle ponio sa sobom i misao o kulturnoj uzajamnosti, a i misao politi kog panslavizma (isto, s. 55). 88 Hrvati su i opet poticali ideje me uslavenskog zbli avanja i bili spremni da tim idejama pridonose rtve; ilirizam, Be ki dogovor, Strossamayerovo jugoslavenstvo. [ ] pokret naprednja ke omladine potkraj stolje a i pred prvi svjetski rat svi su imali svoje korijene u Hrvatskoj, i na alost, prete no ostajali i ograni eni na nju, dok su ostali ju noslavenski narodi uglavnom od svih tih pokreta distancirali u obrani interesa svog nacionalnog integriteta (Nevenka Ko uti -Brozovi , O problemu slavenske orijentacije u hrvatskoj knji evnosti, Croatica, I, Zagreb, 1970., s, 167-193). 89 Da. Brozovi , Etni nost kao jedna od podloga nacionalne kulture, u: Jadranka a i -Kumpes (pr.), Kultura, etni nost, identitet, Zagreb, 1999., s. 224.Utoliko je problemati na teza, da je preimenovanje Jugoslavenske akademije (JAZU) u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) po etkom devedesetih ozna io kraj jugoslavenske imagologije, a time i jugoslavenske ideologije i politike (D. Orai Toli , Mu ka moderna i enska postmoderna, s. 291).84

10

pravopis (1892.) y I. Broz srpsko-hrvatski/ gramatika (1899.) y T. Mareti hrvatsko-srpski jezik rje nik (1901.) y F. Ivekovi Tablica 7.: Temeljna upori ta ideologije serbo-kroatizma Etni ko i jezi no identificiranje (una gens = una lingua) Hrvata kao Slavena u serbo(slavo)kroatisti koj genezi, to je stekli ki kazano sanjarija na javi ludovanje,90 izim to im (Hrvatima) zabacuje mogu e pred(ne)slavensko i anti ko identificiranje, sastavnicom je, to e se kasnije dobrano dokumentirati, tragi na ju no(jugo)slavenskog rasizma, koji polazi od prijeporna herderovskog modela Blut und Boden nacije, odnosno communauts du sang ou du terroir (zajednica krvi ili tla).91 Sazdane kao zajednice krvi i jezika (i kasnije klasnog bratinstva), one su gotovo kolski primjer: kako rasizam (etnicizam) nije ispravan temelj za politi ko djelovanje.92 Zapravo, u jezi nom se odre enju nacije nalazi idejni temelj fa izma, jer kako bi to funkcionirao svijet sastavljen od dr ava temeljenih na jeziku i knji evnosti, umjesto na eti kim, tj. moralnim i pravnim mjerilima?93 Budu i da nisu mogli tvrditi da postoji jugoslavenski narod kao povijesno-duhovna zajednica, odri u i se samonikle povijesne tradicije, ideolozi su hrvatskog jugoslavenstva posezali za etni kim (rasnim) i jezi nim supstratom u stvaranju jedinstvene jugoslavenske zajednice (v. tablica 8.),94 tako da su njihove nerealne katastrofalne politi ke projekcije,95 uza sve mo ebitne i najbolje namjere, kasnije nu no skon ale u totalitarnim eksperimentima.96 y y y

A. Star evi , Dela III., s. 26. Aris, Philippe, L'Temps de l'Histoire, Paris, 1986., s. 19. 92 Tako se pokazalo da su slo ene dr ave ije se jedinice temelje na etni koj osnovi doista nestabilne i da se u kona nici uglavnom raspadaju (Ljubomir Anti , Me uratni smjerovi hrvatske politike; u: Hrvatski katoli ki pokret, Zbornik, Zagreb, 2002., s. 474). 93 Ivan Pa en, Rasprava; u: Tolerancijom protiv mr nje, Zagreb, 1997., s. 80. Govor bi Strossmayerova tajnika (Mirko Cepeli ) danas tako bio obilje en kao tipi an govor mr nje. Naime, on zbori oj i danas mr nja, sebi je i nesloga nas kolju, kolju nas ljuta zloba i jal kolju nas tu inskom krvi na em zdravlju uciepljene (Mirko Cepeli , Govor u slavu slavenskih apostola sv. Cirila i Metoda, Glasnik biskupije bosanske i sriemske, br. 14, akovo, 1881., s. 141-142). 94 Usp. I. Biondi , Historia aperta. 95 Strossmayer, otac zajedni ke nadplemenske sinteze po imenu i kulturi, odustao je od vlastita politi kog programa, kad se, razo aran, uvjerio da ga je zasnovao na klimavim, neodr ivim, zami ljenim temeljima (Dubravko Jel i /pr./, Josip Juraj Strossmayer, Izabrani knji evni i politi ki spisi I., Zagreb, 2005., s. 22). 96 Stvarana i obnavljana da slu i i ideolo kim i strate kim potrebama bipolarnih alijansi a manje njenim narodima, upravo je Jugoslavija bila jedna artificijelna, eksperimentalna tvorevina, tako da je povijest Srba i Hrvata do 1991. sa stajali ta u inka politi kih elita, uglavnom iracionalna zbog uzaludnih nastojanja etni ke i politi ke homogenizacije jednog i drugog stanovni tva ( or e Borozan, Kriti ko preispitivanje nacionalnog identiteta Srba i Hrvata u Jugoslaviji /1918-1991/; u: Dijalog povjesni araistori ara 4, Zagreb, 2001., s. 132).91

90

11

BLUT UND SPRACHE JEDINSTVO NARODA NACIJA J. J. Bra a su isto nog obreda hrvatstvo i srpstvo samo [je] sredstvo, STROSSMAYER nama jedna krv i jedan posljednji pako cilj da je jedinstvo narod (1881.) narodno [jugoslavensko]. mi svi Jugoslaveni, Ovo je velika istina F. SUPILO jedne krvi i rase velikog o jedinstvu jezika, krvi i rase na e (1916.) slavenskog roda jest majka politi ke ideje narodnog jedinstva Evo narode hrvatski, na naumu je Providnosti A. MAHNI Hrvati su i Srbi da preuzme me u ro enom bra om (1918.) bra a po krvi i jeziku [ ] poslanstvo ujedinjenja Disertacija je znala ki uvod u nacionalne U odre enju nacije odlu uju u probleme me uratne, ratne i dana nje [1988.] I. BANAC ulogu igraju kulturna svojstva, kako bi se otklonila ozbiljna zapreka (1988.) a iznad svega jezik njezinom [Jugoslavije] skladnom jedinstvu. Hrvate i Srbe Ne bi bilo lo e kada bismo [Hrvati] smatramo Slavenima, radi potpunosti D. BROZOVI jednostavno zato to govore svoje prirode i bitka obnovili svijest (1999.) jezicima koje posve ispravno da smo ipak dio (ju no)slavenskog svijeta. smatramo slavenskima. Tablica 8.: Hrvatsko-jugoslavenske nacionalne ideologije IDEOLOZI Onkraj izvorne identifikacije, i i evim tragom,97 slijedi posve paradigmatski zaklju ak: Pojavom Slavena na bizantskom tlu po inje novo doba povijesti na ih krajeva ju noslavenska povijest. S njom je tijesno vezan po etak hrvatske povijesti.98 Naspram zasebne i samostalne legitimne europske identitetne cjeline, hrvatska se uzima kao dio ili privjesak (jugo)slavenske povjesnice. Na taj su na in mnoge temeljne crte hrvatske pro losti sasvim krivo prikazivane, to je posljedica krivih pretpostavki koje su se apriorno postavile kao zahtjev cjelokupnog gledanja na na u povijest, da je ista samo jedan odsje ak slavenske pro losti.99 S obzirom na to, kao narod, Hrvati nisu do li do svijesti svoje politi kokulturne individualnosti, ve su ostali na prirodno-biolo koj lokalnoj osnovici, kao dio (ju no)slavenske mase (le e i u sredini izme u Slovenaca i Bugara),100 koju dr avno treba netko drugi oblikovati.101 Pa e, to je prevladavaju a teza, tamo jo od iliraca, da u pravom smislu Hrvati ne mogu postati samostalni narod, nego tek kao grana, ud ili pleme (Stamm) ve ega naroda ju nih Slavena ili ak svih Slavena.102 Budu i da su se uzimali dijelom ju noslavenske, kao zasebne etni ko-jezi ne zajednice, kao jedne cjeline, Hrvatima se prikra uje dr avno-politi ka individualizacija. tovi e, svaka se usmjerba prema u vr enju (jugo)slavenska zajedni tva interpretira kao napredna, dok su nastojanja oko punoga, pa i samo malo potpunijega, ostvarenja nacionalna suvereniteta obilje ena kao hrvatski ekskluzivizam koji je separatan, nazadan i negativan.103 Ra lambom tako ansi mogu ih separatisti kih avantura, uo i97

Pojavom Slavena na granicama Panonije i Dalmacije zapo inje i povijest hrvatskog naroda (F. i i , Povijest Hrvata pregled povijesti hrvatskog naroda /600.-1526./, prvi dio, Zagreb, 2004., s. 71). 98 Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb, 1992., s. 15. 99 Ivo Guberina, Dr avna politika hrvatskih vladar, II. dio, Zagreb, 1945., s. 6. 100 V. Jagi , Izabrani kra i spisi, s. 305. 101 Nije li gorka povijesna istina da se je iz smije ane povijenosti i svo enja Hrvata na neku slavensku plemensku razinu za elo i rodilo na e najve e zlo. Nije li upravo kobno po svaki narod iriti malodu je tvrde i: nismo narod, nego samo grana jednog narodnog stabla. U mnogima se takvim tvrdnjama ra a uvjerenje: ne mo emo ivjeti sami za se, treba nam se na nekog nasloniti. Tko bi mogao zamisliti Izraelca, pisca povijesti njegova naroda, koji bi tvrdio, da su Izraelci samo jedno semitsko pleme. Da su bili tako malodu ni, zar bi se odr ali ove sve tisu e godina i kona no obnovili svoju dr avnu samostalnost, takoreku usprkos svemu svijetu (Silvije Grubi i , Od pradomovine do domovine, Sl. Brod, 2001., s. 142). 102 Sli no je razmi ljala, glede svojega naroda, i prva generacija slovenskih slobodoumnih prosvjetitelja (Janko Kos, Duhovna povijest Slovenaca, Zagreb, 2004., s. 73). 103 Jure Kri to, Stare i nove paradigme hrvatske historiografije, Dru tvena istra ivanja, br. 1-2, Zagreb, 2001., s. 179.

12

jugoslavenskog raspada, s neprikrivenom privr eno u jugoslavenstvu, matvejevi evski se pretpostavlja, da opredjeljenje za jugoslavensku zajednicu nema alternative koja bi bila razumna.104 Zato e Juvan i eva Anonima posebice nadahnuti djelo povjesnika Johna V. A. Finea koji dr i da je i danas hrvatski strate ki interes biti dio jugoslavenske federacije.105 O emu se radi? Kao odgovor na raspad socijalisti ke Jugoslavije, zalaganjem je svojih prvaka (Branko Horvat, Milorad Pupovac, Predrag Matvejevi , Vesna Pusi , Lino Veljak, Du ko Sekuli , Ozren unec i dr.), u Zagrebu (1989.) utemeljena Ujedinjena jugoslavenska demokratska inicijativa (UJDI).106 Naime, nacionalnim je pokretima, kako se tvrdi, trebalo suprotstavljati zbiljske alternative: u prvom redu demokratsko konstituiranje Jugoslavije po principu jedan ovjek jedan glas.107 Na taj na in, u doba kad je Milo evi ev re im spremao obra un s nesrpskim narodima, UJDI-jeva se organizacija zauzimala za opstojnost komunisti ke Jugoslavije.108 Uo i raspada Jugoslavije, kao jedan od inicijatora budu e Koalicije narodnog sporazuma, Eugen Pusi (1989.) otvoreno se zala e za model jedan ovjek jedan glas, to je tada tjeralo vodu prema politi kom programu restauracije, koji su objavili Milo evi i generali, kao platformu za preure enje SFRJ po njihovome.109 Iako je taj projekt - tobo nje - gra anske preobrazbe propao, i kad je nakon dramati nih okolnosti stvorena hrvatska nacionalna dr ava, zanimljive su teze njegova kasnijeg obnavljanja i nametanja u sklopu ideologije Soroseva otvorenoga dru tva. Va no je podvu i da je, uz Vesnu Pusi , Juvan i ev Anonim sredi nji ideolog te preobrazbe. Polazno se uspostavlja teza o gra anskom identitetu kao supstitutu za negda nje jugoslavenstvo, koje se moglo tuma iti kao na in adaptacije odre enih ljudi na izazove ivotne situacije. Budu i da Jugoslavije vi e nema, pa nema smisla govoriti o jugoslavenstvu kao identitetu, naspram prijeporna hrvatskog nacionalnog identiteta, D. Sekuli (2003.) otkriva gra anski identitet kao onaj koji preuzima odre enu ulogu koje je prije ispunjavao jugoslavenski identitet.110 Stoga, u zemljama je postkomunisti ke tranzicije, ideologija je otvorenog dru tva u izravnoj funkciji negiranja novouspostavljenih nacionalnih

Predrag Matvejevi , Jugoslavenstvo danas, Zagreb, 1988., 226-227. [ tovi e, ne vidim] takve separatisti ke snage koje bi mogle ugroziti integritet Zemlje. 1971. godine, me u pripadnicima tzv. nacionalisti ke euforije u Hrvatskoj, bio je minimalan broj stvarnih separatista, po mojoj procjeni mo da 5 posto (isto). 105 Kako bi podupro svoje stavove o Hrvatskoj kao dr avi koja je, ka e, ponajvi e kriva za eksploziju nasilja na Balkanu, Fine analizira Titovu federaciju, navode i da ona nikako nije bila umjetno stvorena dr ava. Jugoslaviju idealizira kao lijepo dru tvo, to ba i nije neka znanstvena kategorija koje je preraslo etni ku mr nju, nekriti ki hvale i Titovu liberalizaciju i decentralizaciju, ak i demokratizaciju, i to jo ezdesetih godina ( eljko Kru elj, Vjesnik, 23. i 24. travnja 2005.). 106 Jugoslavenstvuju e hrvatske integracije bile su simptom strave pred opasno u historijskih katastrofa [ ] Jugoslavenstvo postalo je hermeti nom, magi nom formulom arobne nade u idealnu i sigurniju hrvatsku budu nost, i, kao narkotik, ono je veoma esto poslu ilo sredstvom za uspavljivanje svijesti u tajnim historijskim momentima, kad je upravo u interesu hrvatske stvarnosti trebalo donositi neobi no budne zaklju ke (M. Krle a ,/1926./, Panorama pogleda, pojava i pojmova 2, Sarajevo, 1975., s. 565). 107 Lino Veljak, Raspu a epohe, Zagreb, 1990., s. 223. Bilo je to prema na elu ve ine (po logici stvari etni ke ve ine) u jedinstvenoj dr avi (Josip entija, Ako Hrvatske bude, Zagreb, 2005.s. 124). 108 Gojko Bori , Fokus, 24. rujna 2004. Ovo tobo nje demokratsko konstituiranje volje ve ine, zagovarala je srbijanska politika, [kao] odr avanje izbora na cjelokupnom podru ju Jugoslavije po principu jedan ovjek jedna glas (M. Pupovac, uvari imena, Zagreb, 1999., s. 16-17). 109 J. entija, Ako Hrvatske bude, s. 74, 124. Mnogi su pobornici jugoslavenske ideologije i nakon njezina sloma ostali vjerni svojim mladena kim idealima na prestaju i hrvatsku dr avotvornu ideju, sada oli ene u samostalnoj Republici Hrvatskoj, prikazati uvijek u negativnom kontekstu (Ante Birin, Ideolo ke polarizacije i najnovija hrvatska historiografija (1989.-2002.), u: Hrvatska historiografija 20. stolje a: izme u znanstvenih paradigmi i ideolo kih zahtjeva, IDZ Ivo Pilar, Zagreb, 2005., s 40). 110 Zarez, Zagreb, 22. svibnja 2003. Du ko Sekuli ispituje to bi moglo zamijeniti jugoslavenski identitet koji je uhvatio korijen i pro irio se pred raspad Jugoslavije. Taj je identitet, osim to je bio kontroverzan, emocionalno i ideolo ki obojen predstavljao je za mnoge politi ki i jo vi e gra anski identitet. Devedesetih godina etni ki identitet zamjenjuje gra anski identitet, a tek u novije vrijeme se ovaj drugi ponovno obnavlja. Danas taj gra anski identitet postaje funkcionalni ekvivalent starom jugoslavenskom identitetu (Dragutin Babi , prikaz: Du ko Sekuli et al., Sukobi i tolerancija: o dru tvenoj uvjetovnosti nacionalizma i demokracija, Migracijske i etni ke teme, Vol. 21 No. 3, Zagreb, str. 279-282).

104

13

dr ava. Unutar Erasmus Gilde, uz poznati ideologem demokracija ili nacija,111 tu e strategiju politi ki oblikovati Vesna Pusi kozmopolitsko-liberalna politi ka femina.112 Rije je o Praxis-filozofskoj koli mi ljenja koja je, iz tobo njih kozmopolitskih obzorja, zazirala od pojma nacije i nacionalne dr ave, smatraju i to prevladanim oblikom dru tvenog organiziranja.113 Zanimljivo je da jo jedan od klasika sociologije, Max Weber (1948.), izri ito tvrdi da je nacija zajednica koja se primjereno o ituje u vlastitoj dr avi; nacija je stoga zajednica koja normalno te i tvorbi vlastite dr ave.114 Demokracija je historijsko-genetski povezana s nacionalnom dr avom,115 tako da svoju prirodnu slobodu narod ima pravo emanirati u vlastitoj dr avi.116 Prema tomu, rije je o potpunoj besmislici ideologijska uma, koji a priori naciju isklju uje kao negativnu stvarnost. Nacija je tobo e uvijek u nekom potencijalnom stanju kruta nacionalizma, tako da prema toj pojednostavljenoj logici, nacionalizam poni tava demokratske procese.117 Ma koliko svaka demokracija glasno progla avala slobodu ovjeka, ona tu slobodu ostvaruje uvijek u jednoj datoj zajednici; i taj do ivljaj ne zna i slabljenje emocija prema zajednici o kojoj je rije , ve naprotiv zna i njihovo ja anje.118 Sve u svemu, iako dr ava nije razlog svih razloga, ona je (pred)uvjet svega: normalnoga ivota naroda, ostanka, slobode budu i da je narod bez dr ave poput ovjeka bez vlastita doma.119 Suprotno tomu, glede odgovora na pitanje: Je li nacionalizam hrvatska sudbina?, to ga postavlja Juvan i ev Anonim, skicirane su temeljne hrvatske politi ke pozicije 90-ih pro log stolje a (v. tablica 9.). Samo ve ovo pitanje asocira na opsjednutost prof. Du ka Sekuli a Hrvatima kao nepopravljivim nacionalistima, to nije ni ta drugo nego sofisticiranija slika od one srpsko-populisti ke o Hrvatima usta ama i troubel makerima u dvjema Jugoslavijama, na Balkanu i svijetu.120 Sekuli smatra da hrvatski nacionalizam ima svoje korijene u naslanjanju na kontinuitet hrvatskog dr avnog prava i u svojoj evoluciji sintetizira teoriju dr avnog prava i etni ki nacionalizam, koji po definiciji te i k ostvarenju samostalne dr ave.121 Tragom zlokobna viktornovakovskog aksioma, koji eo ipso isklju uje ostvarbu samostalne dr avne zajednice, kao zlo in samoodre enja,122 pri a je o prijepornoj hrvatskoj nacionalnoj dr avi spomenutih godina u bti jednostavna. Nakon pada komunisti ke Jugoslavije, prvenstveno oslonjen na kontinuitet onih politi kih snaga koje su pora ene u drugom svjetskom ratu, HDZ-ov je integralni

111

V. Pusi , Diktature s demokratskim legitimitetom: demokracija ili nacija, Erasmus, br. 1, Zagreb,1993., s. 8. Izlaz je Druga Republika Hrvatska [koja] polazi od nacionalne dr ave ka dr avi gra ana (Slavko Goldstein, Druga Republika Hrvatska, Erasmus, Zagreb, br. 1, 1993., s. 26). 112 Zvonimir Berkovi , Pisma iz dilentanije, Zagreb, 2004., s. 122. 113 eljko Kru elj, Praxisovski autizam, Ve ernji list, 14. listopada 1996. 114 H. Gerhl i C. W. Mills (ed.), From Max Weber: Essays in Sociology, London, 1948., s. 176. 115 David Jacobson, Rights acros Borders. Immigration and the Decline of Citizenship, Baltimor-London, 1996., s. 19. 116 Tihomir Cipek, Liberalizam ideologija slobode, u: Cipek Tihomir i Vrande i Josip (ur.), Hrestomatija liberalnih ideja u Hrvatskoj, Zagreb, 2004., s. 23. 117 Zoran Vukman, Hrvatska, ni crvena ni crna, Trogir, 2003., s. 115-116. 118 I. Bib, Bijeda isto noevropskih malih dr ava, u: Bib-Huszr-Szcs, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995., s. 17. 119 Petar Selem, Zapis o Autobiografskim zapisima Stanka Lasi a, Forum, travanj lipanj, Zagreb, 2001., s. 885. Mo e se i bez doma ivjeti, mo e biti sretan i onaj besku nik to no i provodi pod mostovima i kolodvorima, tko e ga znati. Ali, dom, postojanje vlastita doma preduvjet je ulju enog ivljenja, pa i preduvjet stanovitog osje aja slobode. O ovjeku, o ljudima ovisi kakav e im biti dom. Uredan ili prljav, pun sklada ili nastanjen opa inama. O ljudima, o politici ovisi kakva e biti dr ava. I kao to nitko nema pravo ovjeku zanijekati vlastiti dom, tako nitko nema pravo narodu zanijekati prava na vlastitu dr avu i gurati ga u razna sustanarstva i podstanarstva (isto). 120 An elko Milardovi , U sjeni su enja Milo evi u u Haagu, Fokus, 21. velja e 2002. 121 D. Sekuli , Je li nacionalizam hrvatska sudbina? (Is nationalism Croatia's destiny?), Revija za sociologiju, Zagreb, 2001., br. 3-4, s. 158. 122 Miroslav Tu man, Krivi za zlo in samoodre enja, Zagreb, 2003. Bilo ih je i danas koji govore da je svaka dr avotvorna ideja kod Hrvata zlo ina ka ideologija: Haag je odli an instrumentarij za dokazivanje te ideologije (Davor Domazet-Lo o, Hrvatsko slovo, 29. listopada 2004.).

14

nacionalizam u Hrvatskoj bio prisutniji nego neka nova demokratska sinteza, to se o ekivala od Koalicije narodnog sporazuma (KNS) i reformiranih komunista (SKH-SDP).123 OPCIJA NACIONALIZAM KONTINUITET DR AVA BLOK HDZ integralni fa izam Hrvatska KNS liberalni antifa izam (neo)Jugoslavija SKH/SDP demokratski antifa izam (neo)Jugoslavija Tablica 9.: Hrvatske politi ki blokovi 1990. godine (prema: D. Sekuli , 2001.) I dok je na integralni nacionalizam iz Srbije, Hrvatska (HDZ) odgovorila mobilizacijom integralnog nacionalizma u Hrvatskoj, suprotno tome, zabacuju i program nacionalne dr ave (imaju i u vidu obnovu jugoslavenskog saveza), antifa isti ko-zavnohovski odgovor liberalnog nacionalizma (KNS) ili reformskog socijalizma (koji je zagovarao SPD), bio je potu en. Na taj na in, desnica, koja u hrvatskoj situaciji ima formu integralnog nacionalizma, pobijedila je i centar i ljevicu i tragom NDHkontinuiteta ostvarila samostalnu nacionalnu dr avu. Naime, utjelovljen u KNS na prvim izborima (1990.), liberalni nacionalizam u Hrvatskoj smatrao je suvi e riskantnim koaliranje s biv im komunistima (koji promi u demokratski nacionalizam), pa je na taj na in gurnuo pobjedu u ruke ekstremnom HDZ-u, koji je ulijevao najvi e povjerenja na Milo evi ev radikalni pritisak. Ukratko, HDZ-ovski integralni nacionalizam pocijepao je potencijalnu reformsko-liberalnu koaliciju, koja e se o ivotvoriti tek deset godina kasnije.124 Suprotno povijesnoj ideji dovr enja procesa dr ava-nacija na Balkanu, prema ideologemu demokracija ili nacija,125 Vesna Pusi promi e anacionalni politi ki liberalizam kojim se exjugoslavensko podru je nastoji regionalno-politi ki oblikovati. Glede poznata Ban eva kolonijalnog imperativa Balkanu se ne mo ete oduprijeti,126 slijedi obvezatno razgra enje hrvatske nacionalne dr ave i njeno prispodobljene zapadno-balkanskom projektu.127 O pozadini toga imperativa zanimljivo svjedo i Janko Vranyczani-Dobrinovi (1999.), hrvatski veleposlanik VE u Bruxellesu. Naime, me unarodna je zajednica eljela da Franjo Tu man u regiji odigra ulogu multietni ki pomirljivog motora za Hrvate, europske Srbe, europske Muslimane, eurodemokratskog Tita i jugohrvata. Iako mu je tu poruku prenosio, duboko svjestan isku enja hrvatsko-jugoslavenske ideologije, spomenutu ulogu Tu man nije elio, niti mogao prihvatiti.128 Tijekom svoje vladavine, suprotno projektu Sorosova otvorenoga dru tva,129 Tu man je odlu no odbijao bilo kakvo politi ko identificiranje Hrvatske s Balkanom, dakako, ustrajaju i na politici dobrih odnosa sa svim susjedima, a ne uvjetovanoj politici pripadanja Balkanu. Naime, svojim123

D. Sekuli , Je li nacionalizam hrvatska sudbina, s. 159. Na alost, osamostaljenje pod HDZ-om nije po lo na elima Zavnoha [...] nego je usta ka primjesa Tu manove autokracije ozlovoljila svjetsku javnost i dala jo vi e impulsa balvan revoluciji Srba-Pre ana kao prete i velikosrpskke agresije (Ivan Supek, Vjesnik, 5. rujna 2002.). 124 D. Sekuli , Je li nacionalizam hrvatska sudbina, s. 166. 125 Ili nacija ili demokracija [ ] najvi i je teorijski, filozofski i misaoni izraz gospo e Vesna Pusi (Josip Jovi , ivot po protokolima, Prilog anatomiji hrvatske (samo)destrukcije, Split, 2002., s. 80). 126 I. Banac, Nedjeljna Dalmacija, 26. sije nja 2001. U jednom razgovoru, George Soros podvla i da je u interesu je hrvatske dr ave da se integrira s ostalim dr avicama na prostoru biv e Jugoslavije. [ ] To je vizija Europske zajednice s kojom se ja sla em i shva am je vrlo ozbiljno, jer je va na ne samo u regiji, nego za Europu i cijeli svijet (Jo ko elan, Tre ejanuarska Hrvatska, Split-Dugopolje, 2002., s. 31). 127 U ostvarivanju projekta zapadnog Balkana iznimno je va no da se Hrvatska pretvori u multietni ku dr avu kako bi bila sli na Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini, te kako bi se probleme manjina u svim dr avama zapadnog Balkana mogao rje avati na istim na elima (Z. Tomac, Vjesnik, 2. travnja 2004.). 128 J. Vranyczani-Dobrinovi , Ve ernji list, 24.-26. prosinca 1999. 129 Popper je ostavio la nu utopiju otvorenog dru tva, koju je George Soros, burzovni me etar, prilagodio kao ideologiju postkomunisti ke tranzicije. Famozna Sorosova mre a, koja je itavo pro lo desetlje e u ovom podru ju funkcionirala kao paralelno ministarstvo dru tvenih znanosti, kulture i kontrakulture, svojom organizacijom i milijunima dolara, odigrala presudnu ulogu u sada ve uznaporedovalom rashrva ivanju, odnosno rebalkaniziranju Hrvatske i Hrvata (J. elan, Tre ejanuarska Hrvatska, s. 141). Sorosovo otvoreno dru tvo tipi an je slu aj zlo ina kog udru ivanja protiv Ustavnog poretka Hrvatske ( l. 135. Ustava RH) (Hrvoje o i , Istine o dr. Franji Tu manu, Zagreb, 2003., s. 2421).

15

geopoliti kim polo ajem, svojom povije u i ekonomskim vezama koje je ve u uz srednju i zapadnu Europu, Hrvatska e morati na i svoje mjesto u samom srcu integrativne Europe.130 Me utim, nakon promjene vlasti, prihva anjem politike novoga smjera (koja je samo kroatizirana ina ica Supilova novoga kursa), prispodobno Brozovi evoj rasnoj balkanskoj ontologiji,131 Europa nam vjeruje otkad je Ra an rekao da smo dio Balkana.132 I dok je Hrvatska skoro itavo desetlje e, naspram importirana balkanskog, poku avala afirmirati izvorni srednjoeuropski identitet, slute i iza svakog projekta regionalne suradnje remake Jugoslavije, njezin je novi predsjednik (Stjepan Mesi ), u ime pribli avanja NATO-u i Europskoj uniji via Balcan - suprotno ustavnim odredbama - organizirao europski sastanak na vrhu (summit) o Balkanu u studenome 2000. godine u Zagrebu.133 Ironija sudbine ho e da e ovaj sastanak na vrhu pod francuskim predsjedanjem istodobno blagosloviti povratak Hrvatske na Balkan i povratak Jugoslavije u Europu.134 Uz poznato haa ko politi ko uvjetovanje, istrgnuta iz srednjoeuropskog i sredozemnog miljea, Hrvatska biva i vra ena u projugoslavensku geopoliti ku matricu sa svim i dosad ve poznatim negativnim posljedicama za njeno kulturno i duhovno bi e.135 Nakon 3. sije nja 2000. godine, tvrdi Sekuli , imamo povratak Hrvatske u normalnu kolote inu postkomunisti kog europskog razvoja.136 Dakako, normalna kolote ina, pretpostavlja obnovu jugoslavenskog saveza, kao uvjeta uklju ivanja u Europu, tj. razgradnju hrvatske nacionalne dr ave, budu i da se HDZ-ov integralni nacionalizam uspostavlja kao odre eni odjek usta kog poraza u drugom svjetskom ratu.137 I dok je stvaranje samostalne dr ave HDZ-ov crimen, antifa isti ko-zavnohovske ina ice (liberalni nacionalizam i reformski socijalizam) imaju povijesna rje enja, dabome, bez samostalne nacionalne dr ave. Naime, polaze i od neojugoslavenskog liberalnog saveza,138 GoldsteinGotov eva HSLS (i kasnije KNS) zato u svoj program uop e nije unijela formiranje samostalne hrvatske dr ave.139 Isto tako, vjeruju i da je Jugoslavija jo uvijek na a velika ansa, reformsko-socijalisti ki lider Ivica Ra an tako er tada nije elio - samostalnu Hrvatsku. Naime, on tada tvrdi da ne mo e biti sumnje u odnos SKH prema Jugoslaviji. SKH je vrlo jasno rekao da mi budu nost SR Hrvatske ne vidimo izvan Jugoslavije.140 Opis hrvatskog integralnog nacionalizma (posebice Paveli eva, iji je - tobo e -za etnik A. Star evi a dovr itelj F. Tu man), to ga proizvodi otvoreno-dru tvena (erazmi ka) inteligencija, posve je suglasan s ideolo kom propagandom o genocidnosti, odnosno usta tvu svih Hrvata, koja se temelji na tvrdnji o pravocrtnom kretanju od Ante Star evi a do Ante Paveli a.141 Iz Star evi eva u enja izvire, tvrdi se viktornovakovski, stolje e rasisti kih, da ne ka emo fa istoidnih naslaga [koje je te ko] i ime rastopiti i oprati142 Naime, demonizacija Star evi eva u enja, glede hrvatske nacionalne ideje i dr ave,143 Ali isti emo da smo za bilateralne odnose i eventualno zajedni ke prometne i sli ne projekte, a protiv smo svih poku aja integracije u balkanskim ili jugoisto nim europskim okvirima. (F. Tu man, Hrvatska rije svijetu, Razgovori sa stranim predstavnicima, Zagreb, 1999., s. 85 i 498). 131 Ne bi bilo lo e kada bismo radi potpunosti svoje prirode i bitka obnovili svijest da smo ipak dio (ju no)slavenskog svijeta (D. Brozovi , Etni nost kao jedna od podloga nacionalne kulture, s. 224). 132 J. Dobrinovi -Vranyczany, Ve ernji list, 6. o ujka 2000. 133 Zagreba ki summit, kao pravno-politi ki temelj za uspostavu zapadnog Balkana, odr an je u Zagrebu 24. studenoga 2000. godine. Toga je dana usvojena Deklaracija koju Hrvatsku nu no vodi u nove balkanske dr avne integracije. Istoga je dana 1918. godine u Zagrebu donesena odluka da Hrvatska u e u savez dr ava pod krunom Kara or evi a. Je li je, neki su se upitali, samo rije o slu aju? 134 Jacques Rupnik, Libration, Paris, 3. studeni 2000. 135 Branimir Lokin, Zapadni Balkan: sljepilo stratega suvremenog svijeta, Vjesnik, Stajali ta, 7. studenoga 2003. 136 D. Sekuli , Je li nacionalizam hrvatska sudbina, s. 159. 137 Isto, s. 158. 138 Takva je projekcija, koja je bila u funkciji o uvanja Jugoslavije, tvrde neki izvori, stajala sponzore 270.000 dolara, to ih je po etkom 1990. godine u New Yorku upravo preuzeo senior Goldstein (Ivo Omr anin, Diplomatska i politi ka povijest Hrvatske, sv. 4, Washington, 1992., s. 20). 139 Miroslav Brandt, ivot sa suvremenicima, Zagreb, 1996., s. 124. 140 D. Jel i , 100 krvavih godina, XX. stolje e u hrvatskoj povijesti, Zagreb, 2004., s. 313. 141 M. Gross, Razgovor o korijenima, Erasmus, br. 1, Zagreb, 1993., s. 42. 142 Nenad Mi evi , Novi list, 10. prosinca 2005. 143 Tako je, primjerice, Andre Wisson, u dnevniku Washintgton Post, od 17. travnja 1941. godine, ustvrdio, bez ikakve obrazlo be, da se hrvatska nacionalna ideologija za ela u glavi autenti nog hrvatskog lu aka130

16

kako e se pokazati, izravno je u promi benoj funkciji: ili samo paravan za velikosrpske teritorijalne i politi ke pretenzije ( to su polazile od negiranja hrvatske jezi ne i nacionalne samobitnosti), ili pak, uz pomo Srbije, ona osobita promicanja interesa velesila na hrvatskom geopoliti kom prostoru, koje u politi kom hrvatstvu vide smetnju za ostvarenje svojih ekspanzionisti ko-geostrate kih ciljeva na ovim prostorima. Zato je raspletanje pri e o stvaranju nacija u 19. stolje u na ovim prostorima, to se vu e do danas, neodlo na zada a hrvatske povjesnice.144 Utemeljena u slavistici, standardna hrvatska historiografija Hrvatima odri e nacionalnu posebnost, tako da se zagovorom nadnacionalnih ideja (ilirizam, panslavizam, jugoslavizam, euroslavizam i sl.) u hrvatskoj povjesnici otvara prostor zatiranju svake hrvatske politi ke i dr avne samostalnosti.145 Kao jedan od sredi njih duhovnih oblikovatelja zapadnog Balkana, zabacuju i politi ki model, smatraju i upravo da star evi izam po iva na anakronisti kom dr avnom pravu,146 Banac zato uzima naciju kao kulturnojezi nu (etnicisti ku) zajednicu, u ijem odre enju odlu uju u ulogu igraju kulturna svojstva, a iznad svega jezik.147 Naspram politi ko-subjektivna, polaze i od kulturno-objektivnog poimanja nacije, prema kojem se obilje ja nacije smatraju unaprijed zadanim, nepromjenjivim i o evidnima,148 Banac promi e etnonacionalizam (multikulturalnu etnokraciju), ime se zatvara put prema dr avno-gra anskoj integraciji razli itih skupina, u ovom slu aju Srba u Hrvatskoj kao politi kih Hrvata. Na toj crti Banac posve dijeli Kresti eva velikosrpska stajali ta.149 Kao predmet tragi ne instrumentalizacije, jo od turskih provala pa sve do dana nje nove hrvatsko-srpske koalicije (Sanader-Pupovac),150 pravoslavna (srpska) manjina u Hrvatskoj nije bila ni ta

Ante Star evi a u pro lom stolje u (Ivo Tasovac, Korijeni zabluda, Hrvatska revija, br. 2, 1966.). kolski je zato primjer: kako je, tijekom naj e e agresije na Hrvatsku, pisao Ian Traynor, urednik za isto nu Europu londonskog lista The Guardian. U jednoj od njegovih kolumni (18. studenoga 1993.), kao estoki nacionalista, Star evi je opisan kao misaoni za etnik usta kog pokreta, koji su u sklopu svoje divlja ke politike protiv srpske manjine odredili da se tre inu Srba ubije, tre inu protjera a tre inu prisili da prije e na katoli ku vjeru. Sve to, naravno, nema veze sa Star evi em koji je, naspram jezi nog, vjerskog ili etni kog nacionalizma, ustanovio hrvatsko dr avno pravo, povezuju i s njime pojam hrvatskog naroda. Dakle, kako zaklju uje ameri ka povjesni arka Sabrina P. Ramet, Star evi je u duhu tolerancije i demokracije priznao da se pod pojmom hrvatskog naroda podrazumijeva politi ki narod uklju uju i u njega Hrvate, ali i Srbe i pripadnike drugih etni kih skupina koje ive na teritoriju hrvatske dr ave (Sabrina P. Ramet, Ante Star evi liberalni zagovornik gra anske dr ave (tekst u rukopisu). 144 ini se, da bez trijeznog i smirenog uvida u realije i u magle pro losti nije mogu a nikakva racionalna projekcija na eg naroda (Josip entija, S Krle om, poslije '71, Zagreb, 2000., s. 205). 145 Jedanput smo se za volju tzv. vi ih zajednica, ju noslavenskih i panslavenskih, odrekli svojih neposrednih ciljeva te izgubili priliku stvoriti svoju narodnu dr avu, kad su je drugi narodi stvarali. Uspjeli smo od straha pred budu no u, zbog malodu ja i slabosti, posijati na balkanskom prostoru i svojim mesijanstvom i krivom politi kom kombinatorikom omeli smo prirodan razvitak svih balkanskih naroda. Stoga nemamo pravo grditi samo Srbe, koji su znali iskoristiti na u slabost, te ih prikazivati kao krivce svemu zlu, nego se moramo vratiti na korijen zla, na pogre nu definiciju naroda koju smo mi uveli, a drugi je iskoristili na na u tetu (Ivan Korsky, Hrvatski nacionalizam, Zagreb, 1991., s. 100). 146 I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, s. 90. Srpski nacionalni pokret sebe (je) sve vi e zasnivao na prirodnom pravu nacionalnosti, to je bilo definirano uglavnom u jezi nim terminima. Prema tome, imamo dr avno i istorijsko pravo kad je re o Hrvatima, a prirodno i etni ko kad je re o Srbima, prvo (je) vezano za staro i prevazi eno stale ko dru tvo, a drugo za gra ansko, za modernija i savremenija shvatanja i tokove (Vasilije Kresti , Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji: 1848-1914, Beograd, 1991., s. 107, 61). 147 I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, s. 32, 107. 148 Holm Sundhaussen, Postsocijalisti ka konstrukcija dru tvenog identiteta: Izazov intelektualcima; u: Pro lost je te ko pitanje, Zagreb, 2000., s. 82. 149 U gra anskom sistemu, svi Hrvati i svi stanovnici Hrvatske, bez obzira na nacionalnu pripadnost, inili su hrvatski politi ki narod. Njima su priznavana sva gra anska prava, ali im nije priznata nacionalnopoliti ka individualnost, odnosno konstitutivnost (V. Kresti , Dr avno istorijsko pravo Hrvatske koren zla i sukoba sa Srbima, Zbornik radova Baranja srpska zemlja, Beli Manastir, 1995, s. 13). 150 Prvi put od vremena Milutina Balti a, Stanka Stoj evi a i Du ana Dragosavca imamo Srbe u Vladi birane po nacionalnoj kvoti, odnosno klju u. Tako birane lanove izvr ne vlasti imaju dr ave s podijeljenim suverenitetom. SDSS je te ko svrstati u klasi ne podjele na politi koj sceni, jer je alfa i omega

17

drugo nego trojanski konj svih mogu ih stranih politi kih i dr avnih vlasti i mo i.151 Ukratko, na crti razaranja hrvatskog suvereniteta, ona se nalazi kroz vi e od tri stolje a u protuhrvatskoj slu bi.152 Tragom importirnih ideologija, prihva aju i nagla enu etnizaciju svoje egzistencije te ometaju i proces hrvatske nacionalne integracije, hrvatski su Srbi, zapravo, bili takti ko sredstvo austrijske, ma arske i talijanske, a strate ko velikosrpske (u obje jugoslavenske ina ice) dr avne integracije. I nakon tragi nih iskustava - prije svega, kao rtve svojih politi kih i intelektualnih elita po crti rasno-klasne zavnohovske osnovice, oni i dalje odbijaju integraciju u moderno hrvatsko gra ansko dru tvo.153 Nakon posvema nje kriminalizacije Hrvatskog obrambeno-oslobodila kog rata, tj. da su u temelje samostalne hrvatske dr ave ugra eni zlo ini ( to je sastavnica Goldstein-Pusi kine erazmi ke strategije), obnova ranijih demokratskih inicijativa nije isklju ena, pa i mogu a federalizacija Hrvatske pod patronatom me unarodnih imbenika, gdje bi jednostavno bio poni ten hrvatski nacionalni integritet. Naime, povratak Srba stvara multinacionalnu zajednicu i pokre e pitanje gra anskog ustava, izbija historijsku pobjedu nad Srbima.154 U svezi s tim, zanimljivo je, neki ozbiljni politi ki ra lanitelji dr e da, stvaraju i od svojega etniciteta profesiju,155 kao vode i ideolog i svojedobno konzekventni eksponent Milo evi eva politi kih interesa u Hrvatskoj, Pupovac onemogu ava hrvatskim Srbima da postanu dijelom hrvatskoga politi kog naroda.156 Glede uspostavljana pokroviteljstva nad jednom od sredi njih politi kih organizacija hrvatskih Srba,157 uz tzv. me unarodne imbenike, Beograd ih je odlu io iskori tavati kao element zadr avanja Hrvatske u balkanskom kontekstu, kako bi i srpski dijelovi Hrvatske u koncepciji mini Europske unije inili jedinstveni srpski duhovni prostor.158

njihova programa pretvoriti Srbe u Hrvatskoj u konstitutivni narod (Ton i Tadi , Ve ernji list, 29. sije nja 2004.). 151 Na i Srbi, hrvatski renegati, saveznici talijana a i Mad ara, nijesu nego stafa a tu instva protiv slobode i ujedinjenja Hrvatske (Fran Supilo, Politi ki spisi, Zagreb, 1970., s. 239). Kao pripadnici slu beni kog mentaliteta, Srbi u Hrvatskoj bili su jedno od upori ta ma aronske i austrijske politike te tako blokirali razvoj hrvatske nacije u Hrvatskoj i Dalmaciji (Drago Roksandi , Hrvatski tjednik, br. 2, Zagreb, 23. travnja 1971.). 152 Antun Pinterovi , Predsjednik pred Unijom, Hrvatska revija, br. 3, Zagreb, 2003., s. 33. 153 Oni i dalje ne pristaju biti 'politi ki Hrvati', oni i dalje ele biti politi ki narod. Oni, uostalom, vi e i ne kriju da ele biti va an politi ki faktor u hrvatskom ivotu, ali ne kao Srbi gra ani Hrvatske kao jedinke, nego kao Srbi kao nacionalna skupina politi ki organizirana. Zahtjevi koje su u tom pogledu iznijeli i upravo iznose samo su po etak, a nikako ne predstavljaju kraj. Lista je podu a samo to e, pou eni povijesnim iskustvom, sada i i dozirano, korak po korak i milimetar po milimetar, s kona nim politi kim ciljem da Srbi ne budu nikakva nacionalna manjina nego etni ka skupina s ustavnim definiranim posebnim mjestom unutar hrvatske dr ave (Mladen Kevo, Stajali te, Vjesnik, 10. sije nja 2004.) 154 Branko Mamula, Balkanica, br. 3-4, Roma, 1997. 155 Reagiram [glede optu bi Hrvatske za etni ko i enje Srba], prije svega, u ime onih gra ana RH, pripadnika nacionalnih manjina, pa i srpske, koji svakodnevno daju osobni doprinos razvoju i napretku Hrvatske, ne trguju i pritom, kao gospodin Pupovac, svojom nacionalno u i ne stvaraju i od nje profesiju (Snje ana Biga-Friganovi , pokojna SDP-ova zastupnica u Hrvatskom saboru, Globus, 16. sije nja 2004.). 156 Davor Gjenero, Novi list, 22. prosinca 1997. Odbijaju i koncepciju politi kog hrvatstva, srpski su politi ari u Hrvatskoj bili gotovo jedinstveni (razlike, bolje re eno netrpeljivosti, bile su vi e osobne naravi), tako da su rje enje vidjeli u dvojnom hrvatskom suverenitetu, federalizaciji Hrvatske i politi koj autonomiju za Srbe gdje su ve ina (Vlado aki , Na elo Vukovar, Zagreb, 1997., s. 148). 157 Zato e u ovim trenucima a posebno u budu nosti - podvla i Pupovac - SRJ, nama mati na dr ava biti zna ajan faktor, zna ajan element u tra enju odgovora na pitanje kako dalje i to sa Srbima u Republici Hrvatskoj ( uvari imena, s. 81). Suprotno tome, na izvanrednoj je skup tini Srpskog narodnog vije a, Jovan Miri izjavio da na a mati na dr ava je Hrvatska, dok nam je Srbija eventualno mo e tek biti matica. Ona nije povijesno, ni politi ki na a mati na dr ava (Novi list, 9. svibnja 1999.). 158 D. Gjenero, Vjesnik, 20. o ujka 2001.

18

Na taj se na in, suprotno povijesnom dovr enju procesa gra ansko-nacionalne dr ave, hrvatskom narodu, jo jednom, uz lo e ponavljanje povijesti,159 dramati no onemogu ava proces nacionalne (politi ke) emancipacije i, s tim u svezi, normalno uklju ivanje u europske i svjetske tijekove. Naspram Pupov eva pogubna politi kog glavinjanja, najvi e ideja o polo aju Srba u Hrvatskoj dolazi upravo od njega (od rigidnog jugoslavenstva do malicioznog srbovanja),160 vi e su nego ohrabruju a razmi ljanja mla e akademske elite. Naime, mla i srpski intelektualci u Hrvatskoj, upravo kao Srbi, prelomili su u sebi injenicu da je rje enje hrvatskog nacionalnog pitanja kroz samostalnu dr avu potpuno legitimno, pa e prihva aju i ga kao olak anje, jer vi e ne ele biti jedina meta hrvatskog nacionalizma. tovi e, ve inu je njih osvijestila injenica da je Jugoslavija bila prisilna zajednica u kojoj se Hrvati nisu osje ali dobro, gdje su stavljeni u poziciju njenih za titnika, to ih je u asno optere ivalo.161 Ako Srbi u Hrvatskoj prihva aju samostalnu hrvatsku dr avu kao okvir svojega ivota,162 kao pojam hrvatskoga politi kog naroda, dakle, onih koji Hrvatsku shva aju kao zemlju kojoj u politi kom smislu pripadaju, ire od hrvatske zajednice u etni kom smislu, svakako bi se suzio prostor hrvatskom etnonacionalizmu.163 Ukratko, kao nacionalno-gra anska dr ava koja, pored inih manjina, priznaje sva manjinska prava i kulturnu autonomiju etni kim Srbima na svojemu prostoru, tj. smatra ih politi kim Hrvatima, 164 Hrvatska bi imala tek anse ubrzane normalizacije i tzv. europeizacije.165 Onkraj matvejevi evska kona nog rje enja, ostvareni hrvatski suverenitet 90-ih nije postao paradigmatska odrednica za vrednovanje povijesnih zbivanja, tako da je, bez samosvojne dr avnopoliti ke, u surje ju etni ko-jezi nog (jugo)slavizma preostala tek regionalno-politi ka prepoznatljivost. Duhovno jedinstvenim, a vezanim istim ili sli nim nacionalnim interesima i te njama s ostalim Srpstvom, Srbima Hrvatske bila je strana i neprihvatljiva hrvatska dr avna ideja. Ne samo stoga to je u osnovi te ideje bilo stvaranje velike hrvatske dr ave, koja je bila u sukobu sa idejom Srba u irenju postoje e srpske dr ave, ve Srbi Hrvatske nisu mogli niti hteli da prihvate takvu ideju pre svega zato to je ona pretpostavljala u nacionalnom pogledu jedinstvenu Hrvatsku (V. Kresti , Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji: 1848-1914, s. 266). 160 Miroslava Ro ankovi , Vjesnik, Zagreb, 4. velja e, 1999. Smatra se da je te ko razlu iti gdje kod nekad predanog uslu itelja (civilizirane) jugopartije zavr ava partizanski jugokomunizam, a gdje po inje srbovanje (Marijan Krmpoti , Pupov eva khuenov tina, Fokus, Zagreb, 16. ruja 2005.). 161 edomir Vi nji , Srbi u Hrvatskoj, Globus, 9. velja e 2001. Dakle, o ito je da Srbi iz Hrvatske jesu, svakako, dio hrvatske politi ke nacije ( . Vi nji , Feral Tribune, 11. lipnja 2004.). 162 Srpska manjina u Hrvatskoj jednom mora shvatiti tri va ne stvari. U prvom, da je manjina, drugo, da je manjina koja e se kad-tad asimilirati, jer izme u sekularnih Srba i sekularnih Hrvata nema nikakve razlike (kultura Srba u Hrvatskoj je hrvatska i jezik je hrvatski), te da getoizacija nije u njihovu interesu (Bogdan Deni , Vjesnik, 18. listopada 2000.). 163 Srpska intelektualna i politi ka elita nije shvatila da je struktura dualiteta (vjernost Hrvatskoj, priznanje hrvatske dr ave vjernost srpskom nacionalnom bi u, vra anje k izvoru) jedino pravo i prirodno rje enje koje bi, dodu e ra ao kontradikcije, mo da ak i te ke kontradikcije, ali ne i elju da se dualitet ukine. U srpskoj dijaspori, na alost, ideja dualiteta bila prezrena i odba ena i rijetki su pojedinci i grupe smatrali vrijednim od identiteta. Umjesto te tegobne, bolne, ali potencijalno najpunije i najplemenitije ideje javio se mit o ujedinjenju svih Srba, mit o velikoj srpskoj dr avi koja ima da se prostire gdje su srpski grobovi. Taj mit nije dopu tao Srbima izvan nacionalnog dr avnog teritorija da vide kakvo bogatstvo mo e biti dijaspora i kakve vrijednosti dualitet donosi i Srbiji i zemljama u kojima Srbi ive kao manjina i koje su njihove dr ave. Jasno je da je visoka kultura ono tlo po kojem se tek mo e razviti ideja dualiteta. Ali, srpska (i srbijanska) inteligencija nije ak ni uo ila tu mogu nost i nije iskoristila klice koje su ipak postojale. Umjesto da rasvijetli ideju dvojne pripadnosti, da joj otkrije temelje, osobine i perspektive, ona je i la putem volje za mo , slijedila njema ki i talijanski primjer u 19. i u 19. i 20. stolje u te istakla tezu da e srpski narod biti sretan samo budu li na okupu (S. Lasi , lanci, razgovori, pisma, s. 376). 164 Odnedavno, izme u HDZ-a i SDP-a, imaju dogovor oko ukidanja manjinskih lista, ime se prakti ki u zakonsku regulativu uvodi pojam politi kog Hrvata. Naime, smatra Ra an, vrijeme je da u Hrvatskoj imamo politi ke Hrvate, u smislu da svi gra ani na jednak na in i pod istim uvjetima budu birani u parlament (Jutarnji list, 23. srpnja 2005.). 165 Suprotno tomu, protuustavnim zahtjevom Srbima vratiti status konstitutivnog naroda (Novi list, 2. svibnja 2005.), Josip Boljkovac, kandidat na listi Stanimirovi -Pupov eva SDSS-a, vra a pri u na po etak tragi nih doga aja 90-ih godina pro log stolje a. tovi e, on tvrdi da je Hrvatska nasilno ru ila Jugoslaviju (Novi list, 28. srpnja 2005.).159

19

Hrvati su tako i dalje slavenski narod iz ju noslavenske skupine,166 tvrdi hrvatska encikopledija, to je posve u funkciji legitimiranja zapadnobalkanskog imaginarija. Polaze i od koncepcije o ivljavanja neojugoslavenskih saveza, posebice Zapadnog Balkana,167 novopokrenuti bi Soros-Ban evi balkanski studiji u Dubrovniku, zabacuju i nacionalne povjesnice, zato trebali zna ajno pridonijeti pisanju povijesti regije, emu posebnu pa nju posve uju brojni me unarodni i regionalni projekti.168 Naspram politi kog kroatizma, kolski programi povijesti, to su pod kontrolom Sorosovih doktoranata iz Budimpe te, i dalje natura etno-jezi nu (ju no)slavensku identifikaciju (Hrvati od stolje a devetog),169 koja je posve obvezatna legendariju itija irila i Metoda. U povijesnu se pouzdanost te predaje ne dvoji, 170 iako povijesno-jezi ne ra lambe govore posve suprotno.171 Zanimljivo je da su u slobodnoj Americi dopu tene srednjovjekovne udruge koje privatno vjeruju npr. u ravnu Zemljinu plo u pa o tom imaju svoj tisak i seanse, ali im je to zabranjeno nametati u kolstvu i slu benim medijima. Naprotiv, tu na brdovitom Balkanu sli ni zastarjeli ravnozemaljci kao u crnom srednjovjekovlju, sve dosad vladaju u javnosti i kolstvu gdje pobiru glavninu financija, a suvremeni znanstveni nalazi se jo potiskuju u ilegalu po dogmatskoj logici: tim gore po injenice!172 Upravo, zahvalju i svojim mentorima, Juvan i ev e dokumentarac ostati sjajna metarofora ravnozemaljskog nepovijesna i protupovijesna pristupa. Uostalom, Neven Budak, stvarni re iser spomenuta dokumentarca, Hrvatima uskra uje pravo na vlastitu nacionalnu povjesnicu. Naime, on ali to je jo komunisti ka vlast nehotice podr avala nacionalnu historiografiju, tako da, zapravo, nikada i nije postojala jugoslavenska historiografija, nego hrvatska, srpska, slovenska. Me utim, ideolo ki sli na u doba komunizma i u Tu manova doba, hrvatska je historiografija, zaklju uje Budak iz raznih razloga uvijek bila, ne u re i nacionalisti ka, nego vrlo nacionalna orijentirana.173 Poznato je da je orjuna ko rasno jugoslavenstvo po ivalo na isklju ivosti i negaciji svakog nacionalnog obilje ja.174 Tako viktornovakovskim tragom, uo i sama jugoslavenskog raspada, Budak je o tro osporio Mandi evu monografiju Hrvati i Srbi - Dva razli ita naroda (1990.) te njezina autora, iako je dao ponajbolju povijesnu razradbu ranohrvatske samobitnosti, skandalozno obilje io pamfletistom i hrvatskim nacionalistom, jer se priklonio separatisti kom [a ne integrativnojugoslavenskom I. B.] rje enju hrvatskog pitanja.175 S obzirom na to, uspostavljena devedesetih pro log stolje a, prema viktornovakovskom aksiomu,176 hrvats