Osnovna škola "1. listopada 1942." Čišla - 01*0, Informatika · 2016-05-04 · PRILOG 1. Odgojno-obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje

Informatika!"#$%&'()

!"#$%!"&!$'()$'(&(* !"+,"-!%."/)01*0,"

!"#$

%&%

'()*

.

Cjelovita kurikularna

reforma

Rani i pred!kolski, osnovno!kolskii srednjo!kolski odgoj i obrazovanje

!"#$%&' ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0#1*#$' 2#&$'3 /%0'&%3Predrag Bro4anac, dipl. ing., V. gimnazija, ZagrebNikolina Bubica, prof., Osnovna 5kola Moko5ica, DubrovnikLidija Kralj, prof., Osnovna 5kola Veliki Bukovec, Veliki Bukovec (voditeljica)Zlatka Marku6i6, dipl. ing., XV. gimnazija, ZagrebMarina Mirkovi7, dipl. ing., Tehni6ka 5kola Po8ega, Po8egaMaristela Rubi7, prof., I. gimnazija Split, SplitDarka Sudarevi7, dipl. ing., III. gimnazija, Zagreb!"#$'9, ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 2,-'$'9, 0# ()*+!$+ ' #-3'$'()*#)'&$+ /%-*:.+Antonela Czwyk Mari7, Agencija za odgoj i obrazovanjeViktorija Hr8ica, Agencija za odgoj i obrazovanje!"#$'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$, '0 ,.(/,*)$, *#-$, (.+/'$,Branka Vuk),;$'!.# .%%*-'$#)%*'9# ()*+!$, *#-$, (.+/'$,Bojana Mihajlovi7, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta,.(/,*)$# *#-$# (.+/'$#Boris Joki7 (voditelj)Branislava Baranovi7Suzana HitrecTomislav Re5kovacZrinka Risti7 Dedi7Branka VukRu8ica Vuk",.)+*#Iva Stamenkovi7

!"#$%!"&!$ '()$'(&(* !"+,"-!%." /)01*0,"$!2%)*",$'"

Prijedlog!"#$%&% '()*.

Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta. Nacionalni kuriku-lumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma (!"#) odre$en kao sustav dokumenata kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, o%ekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mla-dih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prikazan je na Slici A.

Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sredi&njem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, od-gojno-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna o%e-kivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje je mogu'e promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnolo&kih spoznaja i onih proiza&lih iz prakse.

Nacionalnim kurikulumima nastavnih predmeta odre$uju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-no-obrazovni ishodi i razine njihove usvojenosti, u%enje i pou%avanje, povezanost s drugim pred-metima, odgojno-obrazovnim podru%jima i me$upredmetnim temama te vrednovanje usvoje-nosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu.

Domene/koncepti u organizaciji predmetnog kurikuluma %ine gradivnu strukturu odre$enog predmeta i prote(u se kroz cijeli period pou%avanja predmeta. Unutar svake domene/koncepta odre$eni su odgojno-obrazovni ishodi.

Odgojni-obrazovni ishodi predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome &to o%ekujemo od u%enika u odre$enoj domeni/konceptu predmeta na kraju odre$ene godine u%enja. Odre$eni su kao po(eljna znanja, vje&tine i stavovi koji se napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu uslo(njavaju. Kroz godine u%enja ishodi %ine zaokru(enu, logi%nu cjelinu u%enja i pou%avanja u odre$enoj predmetnoj domeni/konceptu. Kao cjelina kroz sve godine u%enja i pou%avanja odre-$uju ukupna iskustva u%enja u odre$enom predmetu.

Svaki je ishod oblikovan kao cjelina koja, uz formulaciju ishoda, uklju%uje i razradu ishoda, pre-poruke za njegovo ostvarivanje i opis razina usvojenosti. )itanje ishoda stoga, osim na samu formulaciju ishoda, mora biti usmjereno i na ostale njegove komponente.

Razrada ishoda uklju%uje preciznije odre$enje aktivnosti i sadr(aja u okviru pojedinog ishoda ili skupine ishoda.

Za veliku ve'inu ishoda odre$ene su razine njihove usvojenosti. Opisi razina usvojenosti pre-ciznije odre$uju dubinu i &irinu svakog ishoda i opisuju o%ekivana postignu'a u%enika na kraju odre$ene godine u%enja, %ime se olak&ava planiranje i provedba vrednovanja.Osim razrade samih odgojno-obrazovnih ishoda, u ve'ini kurikuluma nastavnih predmeta navo-de se i preporuke za njihovo ostvarivanje.

Od u%enika se o%ekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda.

UPUTE ZA )ITANJE

Slika !. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izra"enih u okviru Cjelovite kurikularne reforme

!"#$% &'($!&')&!* "+%$"+)+,'

-!.%+/0' "+%$"+)+,' $ "+%$"+)+,$ ,12+-%1.,13&$4 31,'

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' %'&$ $ -%1.6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' !7&!#&!6"!)7"$ !.*!0 $ !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' *$,&'5$07"! !8%'5!#'&01

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' 73%+"!#&! !8%'5!#'&01

Okv

ir za

vre

dnov

anje

pro

cesa

i is

hoda

u9e

nja

u od

gojn

o-ob

razo

vnom

sus

tavu

RH

Okv

ir za

pot

ican

je i

prila

godb

u is

kust

ava

u9en

ja te

vr

edno

vanj

a po

stig

nu:a

u9e

nika

sa

te;k

o:am

a

Okv

ir za

pot

ican

je is

kust

ava

u9en

ja i

vred

nova

nje

post

igni

:a d

arov

itih

u9e

nika

.

&'($!&')&$ "+%$"+)+, 5' +,013&$/"! !8%'5!#'&01

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog i umjetni9kog obrazovanja

SSSSadr!ajadr!ajadr!ajadr!aj

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, 4 B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, 5555 C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA INFORMATIKE, 5555

A. Informacije i digitalna tehnologija, 6666 B. Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje, 6666 C. Digitalna pismenost i komunikacija, 7777 D. E-dru$tvo, 7777

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA RAZREDIMA I DOMENAMA, 8888 Osnovna $kola, 8888 Srednja $kola, 13131313

E. POVEZANOST S PODRU"JIMA, ME%UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA, 20202020 F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA, 22222222

Organizacija u#enja i pou#avanja, 22222222 Iskustva u#enja, 22222222 Uloga u#itelja, 22222222 Mjesto i vrijeme u#enja, 23232323 Materijali i resursi za u#enje, 24242424 Grupiranje u#enika, 24242424

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU INFORMATIKA, 25252525 Vrednovanje za u#enje, 25252525 Vrednovanje kao u#enje, 25252525 Vrednovanje nau#enoga, 26262626 Elementi vrednovanja, 26262626 Formiranje zaklju#ne ocjene, 27272727

PRILOG 1. Odgojno-obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda po razredima i domenama, 28282828 OSNOVNA &KOLA - 70 SATI GODI&NJE, 28282828 1. Razred, 28282828

2. Razred, 36363636 3. Razred, 45454545 4. Razred, 52525252 5. Razred, 60606060 6. Razred, 70707070 7. Razred, 80808080 8. Razred, 94949494

SREDNJA &KOLA, 104104104104 Op'e, jezi#ne, klasi#ne i prirodoslovne gimnazije te op'e obrazovni dio za strukovne $kole 2 x 70 sati godi$nje - 1. I 2. Razred, 104104104104 Prirodoslovno-matemati#ka gimnazija 4 x 70 sati godi$nje (a, c i d program) - 1. - 4. Razred, 126126126126 Prirodoslovno-matemati#ka gimnazija 4 x 105 sati godi$nje (b program) - 1. - 4. Razred, 155155155155

PRILOG 2. Popis izvora i literature uz kurikulum predmeta informatika, 184184184184

—NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA

—4

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA

U posljednjih nekoliko desetlje!a razvoj ra"unalne znanosti omogu!io je stvaranje informacijsko-komunikacijske tehnologije koja je sna#no i temeljito promijenila svijet oko nas. Primjena ra"unala u svim podru"jima dana$njega #ivota mijenja i na"in shva!anja svijeta u kojemu #ivimo. Digitalna pismenost danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati ra"unala i razli"ite ra"unalne sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza.

Uz tradicionalne znanstvene discipline kao $to su matematika, fizika ili kemija, informatika se name!e kao dodatno podru"je koje je nu#no izu"avati. Poznavanje temeljnih informati"kih koncepata kao $to su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije nego i stvaratelji.

Ve!ina poslova 21. stolje!a zahtijeva razumijevanje i primjenu ra"unalne znanosti s ciljem $to ve!e produktivnosti i konkurentnosti. Informati"ke kompetencije nu#ne su u rje$avanju razli"itih izazova u svim podru"jima ljudskoga djelovanja i u svim podru"jima znanosti.

U"enje Informatike priprema u"enika za mnoga podru"ja djelovanja, osobna i poslovna. Osobiti doprinos u"enja predmeta Informatika o"ituje se u razvoju ra"unalnoga na"ina razmi$ljanja koje uklju"uje i tehnike rje$avanja problema:

● prikazivanje informacija apstrakcijama ● logi"ko povezivanje i analizu podataka ● automatizaciju rje$enja uporabom algoritamskoga razmi$ljanja ● prepoznavanje, analizu i primjenu mogu!ih rje$enja s ciljem postizanja u"inkovitoga rezultata vode!i

ra"una o dostupnim resursima ● formuliranje problema na"inom primjerenim uporabi ra"unala i ra"unalnih alata ● generalizaciju procesa rje$avanja problema primjenjivoga na "itav niz sli"nih problema.

Te su tehnike alat za rje$avanje razli"itih problema i u ostalim disciplinama pa su veoma va#ne svima, a ne samo informati"kim stru"njacima.

Generi"ke su kompetencije koje predmet Informatika u u"enika razvija i poti"e:

● kreativnost i inovativnost stvaranjem digitalnih uradaka i algoritama ● kriti"ko mi$ljenje i vrednovanje tehnologije i izvora znanja ● rje$avanje problema i dono$enje odluka s pomo!u IKT-a ● informacijska i digitalna pismenost razumijevanjem i konstruktivnim razgovorom o pojmovima iz

podru"ja informatike ● osobna i dru$tvena odgovornost razmatranjem eti"kih pitanja kao $to su pitanja softverskih izuma ili

kra%e identiteta i vlasni$tva ● odgovorno i u"inkovito komuniciranje i suradnja u digitalnome okru#enju ● aktivno gra%anstvo kao spremnost i hrabrost za javno i odgovorno iskazivanje mi$ljenja i djelovanja uz

me%usobno po$tovanje i uva#avanje u digitalnome okru#enju ● upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem u"enjem s pomo!u informacijsko-komunikacijske

tehnologije, u"enjem na daljinu, videokonferencijama, virtualnim $etnjama, pristupom online bazama podataka i sl.

Primjerenom pedago$kom praksom koja nagla$ava konstruktivisti"ki pristup u"enju te stavlja u"enika u sredi$te procesa u"enja treba razvijati navedene kompetencije, ali i samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i poduzetnost. Iskustva u"enja moraju se temeljiti na uvjerenju da u"enici najbolje u"e aktivno sudjeluju!i, da su uz svoju kreativnost spremni ulo#iti veliki trud te da su timski rad i suradnja sna#na motivacija za u"enje.

Sadr#aji iz predmeta Informatika trebaju se usvajati tijekom cijeloga $kolovanja, od prvoga do petoga ciklusa pri "emu bi se trebalo koristiti na"elom spiralnoga modela prema kojemu se znanje ste"eno na ni#im stupnjevima obrazovanja pro$iruje i produbljuje na vi$ima. Znanja, vje$tine i stavovi usvojeni u Informatici podr$ka su svim ostalim predmetima i me%upredmetnim temama.

S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba u"enika s te$ko!ama kurikulum se prilago%ava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava u!enja te vrednovanje postignu"a djece i u!enika s te#ko"ama.

S ciljem zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih u"enika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava u!enja i vrednovanje postignu"a darovite djece i u!enika.


—5

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U"ENJA I POU"AVANJA NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA

U"enjem i pou"avanjem predmeta Informatike u"enici !e:

● postati informati"ki pismeni kako bi se mogli samostalno, odgovorno, u"inkovito, svrhovito i primjereno koristiti digitalnom tehnologijom te se pripremiti za u"enje, #ivot i rad u dru$tvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja

● razvijati digitalnu mudrost kao sposobnost odabira i primjene najprikladnije tehnologije ovisno o zadatku, podru"ju ili problemu koji se rje$ava

● razvijati kriti"ko mi$ljenje, kreativnost i inovativnost uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije

● razvijati ra"unalno razmi$ljanje, sposobnost rje$avanja problema i vje$tinu programiranja ● u"inkovito i odgovorno komunicirati i sura%ivati u digitalnome okru#enju ● razumjeti i odgovorno primjenjivati sigurnosne preporuke te po$tivati pravne odrednice pri kori$tenju

digitalnom tehnologijom u svakodnevnome #ivotu.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA INFORMATIKE

&etiri su domene kojima !e se realizirati ciljevi predmeta Informatika: e-Dru$tvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Ra"unalno razmi$ljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija.

Ra"unalna znanost i upravljanje podatcima "ine temelj informati"koga dru$tva. Zato predmet Informatiku "ine osnovna znanja i koncepti ra"unalne znanosti te razumijevanje digitalnoga prikaza, pohrane i prijenosa podataka uporabom ra"unala, digitalnih ure%aja ili mre#a. Navedeni sadr#aji izu"avaju se u domeni Informacije i digitalna tehnologija. Tako%er, neophodno je razvijati logi"ko i algoritamsko razmi$ljanje koje je va#no za oblikovanje problema na"inom koji je prikladan za njihovo rje$avanje s pomo!u ra"unala, a to se mo#e primijeniti u drugim podru"jima i svakodnevnome #ivotu. Ra"unalno razmi$ljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rje$avanja problema i programiranja. Pritom je naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od po"etne ideje do kona"noga proizvoda, a ne isklju"ivo na usvajanju sintakse i semantike programskoga jezika. Aktivnosti i sadr#aji ishoda iz domene Ra"unalno razmi$ljanje i programiranje razvijaju inovativnost, stvarala$tvo i poduzetnost te daju vrijedna znanja koja se mogu ugraditi u budu!i profesionalni #ivot.

Domena Digitalna pismenost i komunikacija usko je povezana s ostalim domenama i daje temeljne digitalne kompetencije koje su neophodne za kvalitetnu primjenu tehnologije pri obavljanju svakodnevnih obveza, ali i za stjecanje kompetencija iz ostalih domena. Uporabom razli"itih programa za komunikaciju i suradnju omogu!uje se razvijanje komunikacijskih i dru$tvenih vje$tina koje su neophodne u dana$nje doba. Savjesno i svjesno stvaranje vlastitih e-portfolija i pozitivnih digitalnih tragova iznimno je va#no za svakog pojedinca. Obilje#je je te domene i razvijanje otvorenosti prema novim tehnolo$kim dostignu!ima u podru"ju informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Domena e-Dru$tvo temelji se na "injenici da #ivimo u informacijskome dru$tvu u kojemu se digitalna tehnologija uvukla u sve pore #ivota. Teme kao $to su podru"je sigurnosti na mre#i, za$tita podataka, elektroni"ko nasilje i briga o svojemu digitalnom ugledu razvijaju potrebne vje$tine i stavove nu#ne za odgovorne, kompetentne, kreativne i pouzdane sudionike digitalnoga dru$tva. Objavljivanje te dijeljenje podataka, sadr#aja i izvora uz po$tivanje svih eti"kih na"ela omogu!uje $irem broju ljudi stvaranje novih znanja i vrijednosti. Istra#ivanje poslova i podru"ja u kojima se koristi IKT-om doprinosi budu!oj profesionalnoj orijentaciji i razvoju mlade osobe.

Domene se me%usobno isprepli!u i dopunjuju tako da pojedine sadr#aje mo#emo razmatrati u vi$e domena (1. slika). Primjerice, temeljne koncepte rada ra"unala ili mre#nih ure%aja razmatramo u domeni Informacije i digitalna tehnologija, ali i u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u kojoj je neophodno poznavanje mogu!nosti ure%aja kako bismo mogli odabrati prikladno rje$enje za odre%eni zadatak ili problem.


—6

Slika 1. Povezanost domena

AAAA.... INFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJALNA TEHNOLOGIJALNA TEHNOLOGIJALNA TEHNOLOGIJA

Najve!a snaga ra"unala krije se upravo u njihovoj sposobnosti brze i sigurne pohrane te obrade velikih koli"ina podataka. Tra#enje, dohva!anje te kriti"ko vrednovanje informacija iz razli"itih izvora i zbirki podataka temelj su dana$nje uporabe digitalne tehnologije. Stoga je va#no razumjeti obrasce digitalnoga prikazivanja razli"itih vrsta podataka kao $to su brojevi, tekst, zvuk, slike i video. Razvijanjem strategija za uo"avanje, opisivanje te obja$njavanje uzoraka i odnosa me%u podatcima omogu!ava se modeliranje novih struktura podataka. Primjenom vizualizacije i simulacije za prikazivanje pojednostavljenih modela rada ra"unala doprinosi se razvoju apstraktnoga mi$ljenja. Va#no je poznavati temeljne koncepte rada ra"unala i pojedinih ure%aja, obrasce pohrane podataka te obilje#ja i na"ine prijenosa digitalnih informacija kako bi se razvile sposobnosti odabira i uporabe primjerene digitalne tehnologije i programa za obradu i predstavljanje informacija.

BBBB.... RA"UNALNO RAZMI&LJANRA"UNALNO RAZMI&LJANRA"UNALNO RAZMI&LJANRA"UNALNO RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJEJE I PROGRAMIRANJEJE I PROGRAMIRANJEJE I PROGRAMIRANJE

Razvijanje ra"unalnoga razmi$ljanja njeguje pristup rje$avanju problema koji je primjenjiv na ra"unalu. Takvim pristupom u"enici nisu samo korisnici razli"itih ra"unalnih alata nego postaju i njihovi stvaratelji. Razvijaju se vje$tine logi"koga zaklju"ivanja, modeliranja, apstrahiranja te rje$avanja problema. Ra"unalno razmi$ljanje univerzalna je vje$tina koja poti"e preciznost i sustavnost, a mo#e se primijeniti u razli"itim podru"jima i u svakodnevnome #ivotu. Apstrakcija kao temeljni koncept ra"unalnoga razmi$ljanja poti"e uporabu metakognitivnih vje$tina te omogu!uje rad na slo#enim problemima razdvajaju!i ih u vi$e jednostavnih problema. Kvalitetnim informati"kim obrazovanjem koje se temelji na ra"unalnom razmi$ljanju i kreativnosti omogu!uje se razumijevanje i mijenjanje svijeta koji nas okru#uje. Rje$avanje nekog problema izradom ra"unalnoga programa uklju"uje standardne postupke razvoja programa, ali i inovativnost, poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi dizajna i razvoja novih modela i proizvoda primjenom ra"unalne tehnologije. Programiranje razvija samopouzdanje, upornost i preciznost u ispravljanju pogre$aka, sposobnost komunikacije i zajedni"koga rada usmjerenoga prema postizanju odre%enoga cilja.


—7

CCCC.... DIGITALNA PISMENOST DIGITALNA PISMENOST DIGITALNA PISMENOST DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKACIJAI KOMUNIKACIJAI KOMUNIKACIJAI KOMUNIKACIJA

Digitalna pismenost i komunikacija obuhva!a poznavanje mogu!nosti hardverskih i softverskih rje$enja te razvijanje vje$tina suradnje i komunikacije u online okru#enju. Poznavanje mogu!nosti aktualne tehnologije i ra"unalnih programa preduvjet je za pravilan odabir te njihovu u"inkovitu i inovativnu primjenu u raznim podru"jima. Digitalnu pismenost nu#no je razvijati od najranije dobi i tijekom cijeloga $kolovanja kako bi u"enici bili pripremljeni za #ivot i rad u digitalnome dru$tvu. Razli"iti programi za komunikaciju i suradnju omogu!uju u"enicima razvijanje komunikacijskih i dru$tvenih vje$tina, razmjenu gledi$ta i iskustava razvijaju!i pritom toleranciju, po$tovanje razli"itosti i uva#avanje tu%ih stavova. Stalnim usavr$avanjem te kompetentnom, kriti"kom i kreativnom uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije u"enici preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju svojih pozitivnih digitalnih tragova. Rade!i samostalno ili u timu, oni odabiru prikladne digitalne sadr#aje i programe, stvaraju i objavljuju svoje digitalne sadr#aje. Pozitivan stav i otvorenost prema novim tehnolo$kim dostignu!ima omogu!it !e jednostavniju prilagodbu budu!oj tehnologiji.

DDDD.... EEEE----DRU&TVO DRU&TVO DRU&TVO DRU&TVO

Pristup digitalnomu dru$tvu pravo je svakog pojedinca, a ujedno i izvor mogu!nosti za uporabu raznovrsnih e-usluga koje mu to dru$tvo pru#a. Digitalna tehnologija olak$ava pristup obrazovanju, razonodi, kulturi i mnogim drugim uslugama te poti"e aktivno sudjelovanje u demokraciji. Osim toga mijenja metode, vrijeme i mjesto rada te nam omogu!uje da budemo kreativniji i u"inkovitiji u obavljanju posla.

Sudionici e-dru$tva trebaju odgovorno, sigurno i u"inkovito upotrebljavati internet, od pra!enja novosti do kori$tenja javnim uslugama poput e-dnevnika, e-gra%ana ili e-zdravstva. Svaki e-gra%anin treba razumjeti $to su osobni podatci i kako ih za$tititi, znati se za$tititi od prijevara, prijetnji i elektroni"koga nasilja, reagirati na neprikladne oblike pona$anja, po$tovati tu%u privatnost te znati gdje potra#iti pomo! zbog ne#eljenih sadr#aja ili kontakata. Visokokvalitetno, moderno i inovativno obrazovanje koje se temelji na IKT-u, omogu!it !e u"enicima da postanu obrazovani gra%ani e-dru$tva koji brinu o svojemu zdravlju, digitalnome ugledu, sigurnosti i okoli$u.


—8

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI PREMA RAZREDIMA I DOMENAMA

Osnovna $kola – 70 sati godi$nje u svim razredima

1.1.1.1. RAZREDRAZREDRAZREDRAZRED

DDDDOMENAOMENAOMENAOMENA IIIISHODSHODSHODSHOD

Informacije i digitalna tehnologija

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 1. 1 prepoznaje digitalnu tehnologiju i komunicira s poznatim osobama uz pomo' u#itelja u sigurnome digitalnom okru!enju A. 1. 2 razlikuje oblike digitalnih sadr!aja, ure(aje i postupke za njihovo stvaranje.

Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 1. 1 rje$ava jednostavan logi#ki zadatak B. 1. 2 prati i prikazuje slijed koraka potrebnih za rje$avanje nekoga jednostavnog zadatka.

Digitalna pismenost i komunikacija

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 1. 1 uz podr$ku u#itelja koristi se predlo!enim programima i digitalnim obrazovnim sadr!ajima C. 1. 2 uz podr$ku u#itelja vrlo jednostavnim radnjama izra(uje jednostavne digitalne sadr!aje.

e-Dru$tvo

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 1. 1 pa!ljivo i odgovorno koristi se informacijsko-komunikacijskom opremom i $titi svoje osobne podatke D. 1. 2 primjenjuje zdrave navike pona$anja tijekom rada na ra#unalu i prihva'a preporuke o koli#ini vremena provedenoga za ra#unalom.




Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 2. 1 obja$njava ulogu programa u uporabi ra#unala A. 2. 2 uz pomo' u#itelja prepoznaje internet kao izvor nekih usluga i podataka te pretra!uje preporu#ene sadr!aje.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 2. 1 analizira niz uputa koje izvode jednostavan zadatak, ako je potrebno ispravlja pogre$an redoslijed B. 2. 2 stvara niz uputa u kojemu upotrebljava ponavljanje.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 2. 1 prema savjetima u#itelja odabire ure(aj i program za jednostavne $kolske zadatke C. 2. 2 izra(uje digitalne radove kombiniranjem razli#itih oblika sadr!aja uz podr$ku u#itelja C. 2. 3 uz pomo' u#itelja sura(uje i komunicira s poznatim osobama u sigurnome digitalnom okru!enju.


—9

e-Dru$tvo

Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 2. 1 prepoznaje i opisuje neke poslove koji se koriste informacijsko-komunikacijskom tehnologijom D. 2. 2 koristi se e-uslugama u podru#ju odgoja i obrazovanja D. 2. 3 analizira neke opasnosti koje mogu nastupiti pri uporabi ra#unala i interneta te pravilno na njih reagira D. 2. 4 odgovorno se pona$a pri kori$tenju sadr!ajima i uslugama na internetu radi za$tite osobnih podataka i digitalnoga ugleda.




Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 3. 1 koristi se simbolima za prikazivanje podataka A. 3. 2 obja$njava i analizira jednostavne hardverske/softverske probleme i pote$ko'e koji se mogu dogoditi tijekom njihove uporabe.


Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 3. 1 stvara program kori$tenjem vizualnoga okru!enja u kojem se koristi slijedom koraka, ponavljanjem i odlukom te uz pomo' u#itelja vrednuje svoje rje$enje B. 3. 2 sla!e podatke na koristan na#in.


Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik C. 3. 1 samostalno odabire ure(aj i program iz skupa predlo!enih te procjenjuje na#ine njihove uporabe C. 3. 2 prema uputama izra(uje jednostavne digitalne radove C. 3. 3 koristi se sigurnim digitalnim okru!enjem za komunikaciju u suradni#kim aktivnostima C. 3. 4 razlikuje uloge i aktivnosti koje zahtijeva suradni#ko online okru!enje.

e-Dru$tvo

Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 3. 1 primjenjuje preporuke o preraspodjeli vremena u kojemu se koristi digitalnom tehnologijom za u#enje, komunikaciju i zabavu te primjenjuje zdrave navike D. 3. 2 primjereno reagira na svaku opasnost/neugodnost u digitalnome okru!enju, $titi svoje i tu(e osobne podatke.




Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 4. 1 obja$njava koncept ra#unalne mre!e, razlikuje mogu'nosti koje one nude za komunikaciju i suradnju, opisuje ih kao izvor podataka A. 4. 2 analizira #imbenike koji razlikuju ljude od strojeva te prou#ava na#ine interakcije #ovjek – stroj. A. 4. 3 koristi se simbolima za prikazivanje podataka, analizira postupak prikazivanja te vrednuje njegovu u#inkovitost.


Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 4. 1 stvara program kori$tenjem vizualnog okru!enja u kojem koristi slijed, ponavljanje, odluku i ulazne vrijednosti


—10

B. 4. 2 rje$ava slo!enije logi#ke zadatke s uporabom ra#unala ili bez uporabe ra#unala


Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 4. 1 odabire prikladan program za zadani zadatak, preporu#uje ga drugima te istra!uje mogu'nosti sli#nih programa C. 4. 2 osmi$ljava plan izrade digitalnoga rada, izra(uje i vrednuje rad C. 4. 3 u suradni#kome online okru!enju zajedni#ki planira i ostvaruje jednostavne ideje.

e-Dru$tvo

Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 4. 1 istra!uje ograni#enja uporabe ra#unalne tehnologije te primjenjuje upute za o#uvanje zdravlja i sigurnost pri radu s ra#unalom D. 4. 2 analizira $iroki spektar poslova koji zahtijevaju znanje ili uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije.




Nakon pete godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 5. 1 pronalazi i vrednuje informacije A. 5. 2 istra!uje glavne komponente uobi#ajenih digitalnih sustava, odre(uje osnovne funkcije i veze s drugima, istra!uje kako se takvi sustavi mogu povezivati mre!om i kako razmjenjivati podatke A. 5. 3 analizira na#in na koji ra#unalo pohranjuje sve vrste podataka.


Nakon pete godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 5. 1 koristi se programskim alatom za stvaranje programa u kojemu se koristi ulaznim i izlaznim vrijednostima te ponavljanjem B. 5. 2 stvara algoritam za rje$avanje jednostavnoga zadatka, provjerava ispravnost algoritma, otkriva i popravlja pogre$ke.


Nakon pete godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 5. 1 prilago(ava korisni#ko su#elje operacijskoga sustava svojim potrebama, samostalno otkriva i pokazuje dodatne mogu'nosti operacijskoga sustava C. 5. 2 koristi se mogu'nostima sustava za pohranjivanje i organizaciju datoteka C. 5. 3 osmi$ljava plan izrade digitalnog rada, izra(uje ga, pohranjuje u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga C. 5. 4 upotrebljava multimedijske programe za ostvarivanje slo!enijih ideja u komunikacijskome ili suradni#kome okru!enju.

e-Dru$tvo

Nakon pete godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 5. 1 analizira eti#ka pitanja koja proizlaze iz kori$tenja ra#unalnom tehnologijom D. 5. 2 argumentira i procjenjuje va!nost zbrinjavanja elektroni#koga otpada te obja$njava postupke njegova zbrinjavanja.


—11




Nakon $este godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 6. 1 planira i stvara vlastite hijerarhijske organizacije te analizira organizaciju na ra#unalnim i mre!nim mjestima A. 6. 2 opisuje na#ine povezivanja ure(aja u mre!u, analizira prednosti i nedostatke mre!noga povezivanja te odabire i primjenjuje postupke za za$titu na mre!i.


Nakon $este godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 6. 1 stvara, prati i preure(uje programe koji sadr!e strukture grananja i uvjetnoga ponavljanja te predvi(a pona$anje jednostavnih algoritama koji mogu biti prikazani dijagramom, rije#ima govornoga jezika ili programskim jezikom B. 6. 2 razmatra i rje$ava slo!eniji problem rastavljaju'i ga na niz potproblema.


Nakon $este godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 6. 1 izra(uje, objavljuje te predstavlja digitalne sadr!aje s pomo'u nekoga online i/ili offline programa pri #emu po$tuje uvjete kori$tenja programom te postavke privatnosti C. 6. 2 koristi se online pohranom podataka i primjerenim programima kao potporom u u#enju i istra!ivanju te suradnji C. 6. 3 sura(uje s drugim u#enicima u stvaranju online sadr!aja.

e-Dru$tvo

Nakon $este godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 6. 1 obja$njava ulogu i va!nost digitalnih tragova, stvara svoje pozitivne digitalne tragove D. 6. 2 prepoznaje vrste elektroni#koga nasilja, analizira ih i odabire preventivne na#ine djelovanja za razli#ite slu#ajeve elektroni#koga nasilja D. 6. 3 pronalazi mre!ne zajednice u#enja koje su od osobnog interesa i pridru!uje im se (online kolegij, grupe i sl.).




Nakon sedme godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 7. 1 prepoznaje i opisuje ulogu glavnih komponenti ra#unalnih mre!a, istra!uje kako obilje!ja strojne opreme utje#u na mre!ne aktivnosti, koristi se zajedni#kim dijeljenjem resursa na mre!i A. 7. 2 primjenjuje strategije za prepoznavanje i rje$avanje rutinskih hardverskih/softverskih problema do kojih mo!e do'i tijekom uporabe ra#unalne tehnologije. A. 7. 3 prikuplja i unosi podatke kojima se analizira neki problem s pomo'u odgovaraju'ega programa, otkriva odnos me(u podatcima koriste'i se razli#itim alatima programa te mogu'nostima prikazivanja podataka A. 7. 4 opisuje, uspore(uje i koristi se razli#itim formatima zapisivanja grafi#kih i zvu#nih podataka te videopodataka na ra#unalu.


Nakon sedme godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 7. 1 razvija algoritme za rje$avanje razli#itih problema koriste'i se nekim programskim jezikom pri #emu se koristi prikladnim strukturama i tipovima podataka


—12

B. 7. 2 primjenjuje algoritam (sekvencijalnog) pretra!ivanja pri rje$avanju problema B. 7. 3 dizajnira i izra(uje modularne programe koji sadr!e potprograme u programskom jeziku B. 7. 4 koristi se simulacijom pri rje$avanju nekoga, ne nu!no ra#unalnoga, problema.


Nakon sedme godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 7. 1 koristi i upoznaje se s razli#itim platformama i programima, koje prema potrebi pronalazi i instalira C. 7. 2 priprema, izra(uje te objavljuje vlastite mre!ne stranice u skladu s dobrom praksom u podru#ju intelektualnoga vlasni$tva, kriti#ki prosu(uje dobra i lo$a obilje!ja pojedinih mre!nih sadr!aja

e-Dru$tvo

Nakon sedme godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 7. 1 $titi svoj elektroni#ki identitet i primjenjuje pravila za pove'anje sigurnosti korisni#kih ra#una D. 7. 2 demonstrira i argumentirano opisuje primjere dobrih strana dijeljenja informacija na internetu i njihova brzog $irenja te primjenjuje pravila odgovornoga pona$anja D. 7. 3 analizira proces suradnje me(u #lanovima virtualnih zajednica te njezin utjecaj na sve #lanove grupe, provjerava i prou#ava mogu'nosti i na#ine otvaranja virtualne zajednice D. 7. 4 prepoznaje i prou#ava interdisciplinarne poslove koji su pobolj$ani razvojem informatike i informacijsko-komunikacijske tehnologije.




Nakon osme godine u#enja predmeta Informatika u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 8. 1 kriti#ki procjenjuje to#nost, u#estalost, relevantnost i pouzdanost informacija i njihovih izvora (znati izvu'i najbolje iz bogate ponude informacijskih i obrazovnih portala, enciklopedija, knji!nica i obrazovnih ra#unalnih programa) A. 8. 2 opisuje i planira organizaciju baze podataka, koristi se nekim programom za upravljanje bazama podataka za lak$e pretra!ivanje i sortiranje podataka A. 8. 3 opisuje gra(u ra#unalnih ure(aja, obja$njava na#ine prijenosa podataka u ra#unalu te analizira i vrednuje neka obilje!ja ra#unala koja zna#ajno utje#u na kvalitetu rada samoga ra#unala A. 8. 4 prepoznaje i prou#ava interdisciplinarnu primjenu ra#unalnoga razmi$ljanja analiziranjem i rje$avanjem odabranih problema iz razli#itih podru#ja u#enja.


Nakon osme godine u#enja predmeta Informatika u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik. B. 8. 1 identificira neki problem iz stvarnoga svijeta, stvara program za njegovo rje$avanje, dokumentira rad programa i predstavlja djelovanje programa drugima B. 8. 2 prepoznaje i opisuje algoritam sortiranja, primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rje$avanje zadanoga problema u programskom jeziku B. 8. 3 prepoznaje i opisuje mogu'nost primjene rekurzivnih postupaka pri rje$avanju odabranih problema te istra!uje daljnje mogu'nosti primjene rekurzije.


Nakon osme godine u#enja predmeta Informatika u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 8. 1 pronalazi, opisuje te uspore(uje razli#ite servise za objavljivanje mre!noga sadr!aja, opisuje postupak objavljivanja mre!noga sadr!aja C. 8. 2 samostalno pronalazi informacije i programe, odabire prikladne izvore informacija te ure(uje, stvara i objavljuje/dijeli digitalne sadr!aje C. 8. 3 dizajnira, razvija, objavljuje i predstavlja radove s pomo'u sredstava


—13

informacijsko-komunikacijske tehnologije primjenjuju'i suradni#ke aktivnosti.

e-Dru$tvo Nakon osme godine u#enja predmeta Informatika u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 8. 1 u#inkovito se koristi dostupnim e-uslugama u podru#ju odgoja i obrazovanja D. 8. 2 aktivno sudjeluje u spre#avanju elektroni#koga nasilja i govora mr!nje.

Srednja $kola

OP)EOP)EOP)EOP)E,,,, JEZI"NEJEZI"NEJEZI"NEJEZI"NE,,,, KLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE TEOVNE GIMNAZIJE TEOVNE GIMNAZIJE TEOVNE GIMNAZIJE TE OP)E OBRAZOVNI DIO SOP)E OBRAZOVNI DIO SOP)E OBRAZOVNI DIO SOP)E OBRAZOVNI DIO STRUKOVNE &KOLE TRUKOVNE &KOLE TRUKOVNE &KOLE TRUKOVNE &KOLE –––– 2222

X X X X 70707070 SATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJE




Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 1. 1 obja$njava glavne komponente ra#unalnoga sustava i njihove funkcije A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije datoteka u ra#unalnim memorijama te razlikuje formate datoteka A. 1. 3 analizira i primjenjuje sa!imanje datoteka A. 1. 4 analizira ulogu binarnoga i heksadekadskoga brojevnog sustava u predstavljanju digitalnoga prikaza razli#itih tipova podataka definira logi#ki izraz za zadani problem.


Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 1. 1 analizira problem, definira ulazne i izlazne vrijednosti te uo#ava korake za rje$avanje problema B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir, primjenjuje razli#ite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za modeliranje jednostavnoga problema u odabranome programskom jeziku B. 1. 3 razvija algoritam i stvara program u odabranome programskom jeziku rje$avaju'i problem uporabom strukture grananja i ponavljanja.


Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 1. 1 pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te ure(uje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadr!aje C. 1. 2 istra!uje usluge interneta i mogu'nosti u#enja, poslovanja, budu'ega razvoja C. 1. 3 u online okru!enju sura(uje i radi na projektu.

e-Dru$tvo

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 1. 1 u suradni#kome online okru!enju na zajedni#kom projektu analizira eti#ka pitanja koja proizlaze iz kori$tenja ra#unalnom tehnologijom D. 1. 2 opisuje probleme koje mogu prouzro#iti zlonamjerni programi te probleme koji nastaju kao rezultat elektroni#kih napada i kra(e elektroni#koga identiteta te odgovorno primjenjuje sigurnosna pravila D. 1. 3 analizira ulogu koju pomo'na tehnologija i prilago(eni digitalni sadr!aji mogu imati u !ivotima osoba s pote$ko'ama.


—14




Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 2. 1 opisuje temeljne koncepte ra#unalnih mre!a A. 2. 2 opisuje princip kriptiranja te va!nost primjene enkripcije u svakodnevnome !ivotu A. 2. 3 obja$njava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u ra#unalu A. 2. 4 a* konstruira smisleni logi#ki sklop A. 2. 4 b* opisuje, modelira i stvara bazu podataka te ju primjenjuje pri rje$avanju problema. *U#itelj odabire ishod A. 2. 4 a ili A. 2. 4 b ovisno o interesima u#enika.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 2. 1 analizira osnovne algoritme s jednostavnim tipovima podataka i osnovnim programskim strukturama i primjenjuje ih pri rje$avanju novih problema B. 2. 2 u zadanome problemu uo#ava manje cjeline, rje$ava ih te ih potom integrira u jedinstveno rje$enje problema B. 2. 3 rje$ava problem primjenjuju'i jednodimenzionalnu strukturu podataka. B. 2. 4 u suradnji s drugima osmi$ljava algoritam, implementira ga u odabranom programskom jeziku, testira program, dokumentira i predstavlja drugima mogu'nosti i ograni#enja programa.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 2. 1 u suradni#kome online okru!enju na zajedni#kome projektu istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot C. 2. 2 analizira programe s obzirom na licenciju i na preduvjete za instalaciju programa C. 2. 3 uspore(uje strategije prikupljanja podataka prema relevantnosti i pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom u#inkovito analizira i prikazuje podatke i rezultate.

e-Dru$tvo

Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 2. 1 aktivno pridonosi unapre(enju kvalitete !ivota podizanjem ekolo$ke svijesti D. 2. 2 analizira i procjenjuje utjecaj informacijsko-komunikacijske tehnologije na u#inkovitost i produktivnost u raznim podru#jima i poslovima.

PRIRODOSLOVNO-MATEMATI!KA GIMNAZIJA – 4 X 70 SATI GODI"NJE (PROGRAMI A, C I D)




Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 1. 1 obja$njava glavne komponente ra#unalnog sustava i njihove funkcije A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije datoteka u ra#unalnim memorijama te razlikuje formate datoteka A. 1. 3 analizira i primjenjuje sa!imanje datoteka A. 1. 4 analizira ulogu binarnoga i heksadekadskoga brojevnog sustava u digitalnomu prikazu razli#itih tipova podataka A. 1. 5 definira logi#ki izraz za zadani problem.


—15


Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 1. 1 analizira problem, definira ulazne i izlazne vrijednosti te uo#ava korake za rje$avanje problema B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir, primjenjuje razli#ite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za modeliranje jednostavnoga problema u odabranome programskom jeziku B. 1. 3 razvija algoritam i stvara program u odabranome programskom jeziku rje$avaju'i problem uporabom strukture grananja i ponavljanja.


Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 1. 1 pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te ure(uje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadr!aje C. 1. 2 istra!uje usluge interneta i mogu'nosti u#enja, poslovanja, budu'ega razvoja. C. 1. 3 u online okru!enju sura(uje i radi na projektu.

e-Dru$tvo

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 1. 1 u suradni#kome online okru!enju na zajedni#kome projektu analizira eti#ka pitanja koja proizlaze iz kori$tenja ra#unalnom tehnologijom D. 1. 2 opisuje probleme koje mogu prouzro#iti zlonamjerni programi te probleme koji nastaju kao rezultat elektroni#kih napada i kra(e elektroni#koga identiteta te odgovorno primjenjuje sigurnosna pravila D. 1. 3 analizira ulogu koju pomo'na tehnologija i prilago(eni digitalni sadr!aji mogu imati u !ivotima osoba s pote$ko'ama.




Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 2. 1 opisuje temeljne koncepte ra#unalnih mre!a A. 2. 2 obja$njava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u ra#unalu A. 2. 3 konstruira smisleni logi#ki sklop A. 2. 4 opisuje princip kriptiranja te va!nost primjene enkripcije u svakodnevnome !ivotu.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 2. 1 analizira osnovne algoritme s jednostavnim tipovima podataka i osnovnim programskim strukturama i primjenjuje ih pri rje$avanju novih problema B. 2. 2 u zadanome problemu uo#ava manje cjeline, rje$ava ih te ih potom integrira u jedinstveno rje$enje problema B. 2. 3 rje$ava problem primjenjuju'i jednodimenzionalne strukture podataka B. 2. 4 analizira sortiranje podataka kao va!an koncept za rje$avanje razli#itih problema B. 2. 5 u suradnji s drugima osmi$ljava algoritam, implementira ga u odabranome programskom jeziku, testira program, dokumentira i predstavlja drugima mogu'nosti i ograni#enja programa.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 2. 1 u suradni#kome online okru!enju na zajedni#kome projektu istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot C. 2. 2 analizira programe s obzirom na licenciju i na preduvjete za instalaciju programa


—16

C. 2. 3 uspore(uje strategije prikupljanja podataka prema relevantnosti i pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom u#inkovito analizira i prikazuje podatke i rezultate.

e-Dru$tvo





Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 3. 1 dizajnira, razvija i objavljuje strukturu povezanih mre!nih stranica s pomo'u alata i tehnologija koje se izvode na ra#unalu korisnika.


Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 3. 1 vizualizira i grafi#ki prikazuje problem B. 3. 2 rje$ava problem primjenjuju'i slo!ene tipove podataka definirane zadanim programskim jezikom B. 3. 3 rje$ava problem primjenjuju'i rekurzivnu funkciju B. 3. 4 uspore(uje razli#ite algoritme sortiranja i pretra!ivanja podataka B. 3. 5 vrednuje algoritme prema njihovoj vremenskoj slo!enosti B. 3. 6 analizira tradicionalne kriptografske algoritme i opisuje osnovnu ideju modernih kriptografskih sustava B. 3. 7 definira problem iz stvarnoga !ivota i stvara programsko rje$enje prolaze'i sve faze programiranja, predstavlja programsko rje$enje ostalima i vrednuje ga.


Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 3. 1 planira, razvija, stvara, predstavlja i vrednuje multimedijski projekt.




Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 4. 1 istra!uje mogu'nosti razli#itih programskih jezika A. 4. 2 za jednostavni problem iz stvarnoga !ivota oblikuje bazu podataka te ju realizira u nekom sustavu za rad s bazama podataka.


Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 4. 1 osmi$ljava objektni model s pripadnim slo!enim strukturama podataka implementira ga u zadanome programskom jeziku B. 4. 2 a* rje$ava problem koriste'i se apstraktnim strukturama podataka B. 4. 2 b* stvara aplikaciju s grafi#kim korisni#kim su#eljem za rje$avanje problema iz stvarnoga !ivota B. 4. 3 koristi se modeliranjem i simulacijom za predstavljanje i razumijevanje prirodnih fenomena B. 4. 4 definira problem iz stvarnoga !ivota i stvara programsko rje$enje prolaze'i sve faze programiranja, predstavlja programsko rje$enje i vrednuje ga. *U#itelj odabire ishode B. 4. 2 a ili B. 4. 2 b ovisno o interesima u#enika.


—17

PRIRODOSLOVNO-MATEMATI!KA GIMNAZIJA – 4 X 105 SATI GODI"NJE (PROGRAM B)



Informacije i digitalna Informacije i digitalna Informacije i digitalna Informacije i digitalna tehnologijatehnologijatehnologijatehnologija

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 1. 1 obja$njava glavne komponente ra#unalnoga sustava i njihove funkcije A. 1. 2 primjenjuje principe hijerarhijske organizacije datoteka u ra#unalnim memorijama te razlikuje formate datoteka A. 1. 3 analizira i primjenjuje sa!imanje datoteka A. 1. 4 analizira ulogu binarnoga i heksadekadskoga brojevnog sustava u prezentaciji digitalnoga prikaza razli#itih tipova podataka A. 1. 5 definira logi#ki izraz za zadani problem A. 1. 6 dizajnira, razvija i objavljuje strukturu povezanih mre!nih stranica s pomo'u alata i tehnologija koje se izvode na ra#unalu korisnika.

Ra#unalno razmi$ljanje i Ra#unalno razmi$ljanje i Ra#unalno razmi$ljanje i Ra#unalno razmi$ljanje i programiranjeprogramiranjeprogramiranjeprogramiranje

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 1. 1 analizira problem, definira ulazne i izlazne vrijednosti te uo#ava korake za rje$avanje problema B. 1. 2 primjenjuje jednostavne tipove podataka te argumentira njihov odabir, primjenjuje razli#ite vrste izraza, operacija, relacija i standardnih funkcija za modeliranje jednostavnoga problema u odabranome programskom jeziku B. 1. 3 razvija algoritam i stvara program u odabranome programskom jeziku rje$avaju'i problem uporabom strukture odluke i ponavljanja.

Digitalna pismenost i Digitalna pismenost i Digitalna pismenost i Digitalna pismenost i komunikacijakomunikacijakomunikacijakomunikacija

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 1. 1 pronalazi podatke i informacije, odabire prikladne izvore informacija te ure(uje, stvara i objavljuje/dijeli svoje digitalne sadr!aje C. 1. 2 istra!uje usluge interneta i mogu'nosti u#enja, poslovanja, budu'ega razvoja C. 1. 3 u online okru!enju sura(uje i radi na projektu.

eeee----Dru$tvoDru$tvoDru$tvoDru$tvo

Nakon prve godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni e-Dru$tvo u#enik: D. 1. 1u suradni#kome online okru!enju na zajedni#kome projektu analizira eti#ka pitanja koja proizlaze iz kori$tenja ra#unalnom tehnologijom. D. 1. 2 opisuje probleme koje mogu prouzro#iti zlonamjerni programi te probleme koji nastaju kao rezultat elektroni#kih napada i kra(e elektroni#koga identiteta te odgovorno primjenjuje sigurnosna pravila D. 1. 3 analizira ulogu koju pomo'na tehnologija i prilago(eni digitalni sadr!aji mogu imati u !ivotima osoba s pote$ko'ama.




Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 2. 1 opisuje temeljne koncepte ra#unalnih mre!a A. 2. 2 obja$njava binarno zbrajanje cijelih brojeva kao temeljnu operaciju u ra#unalu A. 2. 3 konstruira smisleni logi#ki sklop A. 2. 4 opisuje princip kriptiranja te va!nost primjene enkripcije u svakodnevnome !ivotu A. 2. 5 istra!uje razli#ite vrste ulaznih i izlaznih podataka te pretvorbu u oblik


—18

pogodan za ra#unalnu obradu.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 2. 1 analizira osnovne algoritme s jednostavnim tipovima podataka i osnovnim programskim strukturama i primjenjuje ih pri rje$avanju novih problema B. 2. 2 u zadanome problemu uo#ava manje cjeline, rje$ava ih te ih potom integrira u jedinstveno rje$enje problema B. 2. 3 razlikuje slo!ene tipove podataka u zadanome programskom jeziku te se pri rje$avanju problema koristi funkcijama i metodama definiranim nad njima. B. 2. 4 analizira sortiranje podataka kao va!an koncept za rje$avanje razli#itih problema B. 2. 5 u suradnji s drugima osmi$ljava algoritam, implementira ga u odabranome programskom jeziku, testira program, dokumentira i predstavlja drugima mogu'nosti i ograni#enja programa.


Nakon druge godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik: C. 2. 1 u suradni#kome online okru!enju na zajedni#kome projektu istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot C. 2. 2 analizira programe s obzirom na licenciju i na preduvjete za instalaciju programa C. 2. 3 uspore(uje strategije prikupljanja podataka prema relevantnosti i pouzdanosti izvora podataka, odabranim programom u#inkovito analizira i prikazuje podatke i rezultate.

eeee----Dru$tvoDru$tvoDru$tvoDru$tvo





Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 3. 1 za jednostavni problem iz stvarnoga !ivota oblikuje bazu podataka te ju realizira u nekom sustavu za rad s bazama podataka.


Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 3. 1 vizualizira i grafi#ki prikazuje problem B. 3. 2 rje$ava problem primjenjuju'i slo!ene tipove podataka definirane zadanim programskim jezikom B. 3. 3 rje$ava problem primjenjuju'i rekurzivnu funkciju B. 3. 4 uspore(uje razli#ite algoritme sortiranja i pretra!ivanja podataka B. 3. 5 vrednuje algoritme prema njihovoj vremenskoj slo!enosti B. 3. 6 osmi$ljava objektni model s pripadnim slo!enim strukturama podataka, implementira ga u zadanome programskom jeziku B. 3. 7 analizira tradicionalne kriptografske algoritme i opisuje osnovnu ideju modernih kriptografskih sustava B. 3. 8 definira problem iz stvarnoga !ivota i stvara programsko rje$enje prolaze'i sve faze programiranja, predstavlja programsko rje$enje i vrednuje ga.


Nakon tre'e godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Digitalna pismenost i komunikacija u#enik:


—19

C. 3. 1 planira, stvara, predstavlja i vrednuje multimedijski projekt.




Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Informacije i digitalna tehnologija u#enik: A. 4. 1 istra!uje mogu'nosti razli#itih programskih jezika A. 4. 2 istra!uje moderne kriptografske sustave.


Nakon #etvrte godine u#enja predmeta Informatika u srednjoj $koli u domeni Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje u#enik: B. 4. 1 rje$ava problem koriste'i se apstraktnim strukturama podataka B. 4. 2 stvara aplikaciju s grafi#kim korisni#kim su#eljem za problem iz stvarnoga !ivota B. 4. 3 koristi se modeliranjem i simulacijom za predstavljanje i razumijevanje prirodnih fenomena B. 4. 4 koristi se razli#itim programskim paradigmama za rje$avanje problema iz stvarnoga !ivota B. 4. 5 definira problem iz stvarnoga !ivota i stvara programsko rje$enje prolaze'i sve faze programiranja, predstavlja programsko rje$enje i vrednuje ga.


—20

E. POVEZANOST S PODRU"JIMA, ME%UPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA

Predmet Informatika svojom prirodom pripada Tehni"komu i informati"komu podru"ju. Domene predmeta povezane su s domenama Tehni"koga i informati"koga podru"ja (Tablica 1. i Slika 2.).

DomeneDomeneDomeneDomene nastavnoga nastavnoga nastavnoga nastavnoga predmeta predmeta predmeta predmeta InformatikaInformatikaInformatikaInformatika

Domene Tehni#koga i informati#koga Domene Tehni#koga i informati#koga Domene Tehni#koga i informati#koga Domene Tehni#koga i informati#koga podru#podru#podru#podru#jajajaja

Informacije i digitalna tehnologija Informacijska i komunikacijska tehnologija Tehnologija i tehni#ki sustavi te tvorevine

Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje Rje$avanje problema i programiranje Tehni#ki dizajn i materijalizacija zamisli

Digitalna pismenost i komunikacija Informacijska i komunikacijska tehnologija Tehni#ki dizajn i materijalizacija zamisli

e-Dru$tvo Zna#enje tehnike i informatike za pojedinca i zajednicu

Tablica 1. Povezanost domena predmeta Informatika s domenama Tehni!koga i informati!koga podru!ja

Slika 2. Povezanost domena predmeta Informatika s domenama Tehni!koga i informati!koga podru!ja

Za usvajanje generi"kih znanja i vje$tina u predmetu Informatika nu#na je usvojenost razli"itih kompetencija iz svih podru"ja, me%upredmetnih tema i predmeta, no najzna"ajnije su one iz matemati"koga i prirodoslovnoga podru"ja. Izuzetno je va#no posti!i dobru vremensku uskla%enost stjecanja pojedinih kompetencija u pojedinome ciklusu o "emu se brinu u"itelji svake $kole. Povezanost s ostalim podru"jima prikazana je Slikom 3.


—21

Slika 3. Povezanost Informatike i ostalih podru!ja

Generi"ka znanja i vje$tine iz predmeta Informatika imaju izravan utjecaj na sve me%upredmetne teme (Slika 4).

Slika 4. Povezanost Informatike i me"upredmetnih tema


—22

F. U"ENJE I POU"AVANJE NASTAVNOGA PREDMETA INFORMATIKA

Organizacija u#enja i pou#avanja

Kurikulum temeljen na ishodima u"enja umjesto na propisanim sadr#ajima omogu!uje realizaciju u"enja i pou"avanja usmjerenoga na svakog u"enika i razvijanje njegovih potencijala. On pru#a fleksibilnost u pou"avanju i daje slobodu u"iteljima u osmi$ljavanju procesa u"enja i pou"avanja. Ishodi su definirani tako da omogu!uju u"itelju odlu"ivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo ostvarivanje te odabir programa kojima !e se koristiti. Izborom sadr#aja i metoda rada mogu!e je ostvariti vi$e ishoda istovremeno. Pritom je mogu!e aktivnosti i sadr#aje ishoda prilagoditi potrebama i interesima razli"itih u"enika, razreda, $kola.

Za kvalitetnu realizaciju u"enja i pou"avanja va#na je pravilna organizacija nastavnoga sata i izbor metoda pou"avanja prilago%enih psihofizi"komu razvoju djeteta. Igra je najprirodnija aktivnost djece i jo$ uvijek vode!a pedago$ka metoda u mla%emu uzrastu zbog "ega je u najni#im razredima naglasak upravo na u"enju igrama i zabavom uporabom digitalne tehnologije.

Najsna#niji je "imbenik koji utje"e na u"enje motivacija i $irok izbor mogu!nosti. Motivacija se mo#e posti!i aktivnim uklju"ivanjem u"enika u izbor sadr#aja, digitalnih alata i programa, uklju"ivanjem zanimljivoga, realnoga konteksta te mogu!no$!u predstavljanja svojega rada. Izradom projekata njeguje se timski rad i partnerski odnos svih sudionika, pospje$uje razvoj istra#iva"kih, organizacijskih, komunikacijskih vje$tina te kriti"koga vrednovanja. U"enici na projektima rade pojedina"no, u paru ili skupini, a projektne teme mogu biti povezane s drugim podru"jima i predmetima, #ivotom u $koli te suradnjom s drugim $kolama i institucijama u zemlji i inozemstvu.

Iskustva u#enja

Iskustva u#enja predmeta Informatika polaze od u#eni#ke iskustvene i prakti#ne uporabe tehnologije na koju se nadogra(uju teoretska znanja. U pristupu pou#avanju va!no je nove sadr!aje uvijek nadograditi na u#eni#ka prethodna iskustva i znanja.

Iskustva u#enja trebaju biti poticajna, a njihova svrha jasna u#enicima, $to se posti!e uklju#ivanjem u#enika u aktivnosti koje poti#u razmi$ljanje, istra!ivanje i stvaranje. U#itelji omogu'uju takvo u#enje osmi$ljavanjem poticajnih zadataka i osiguravanjem uvjeta u kojima u#enici eksperimentiraju s ure(ajima, programima i medijima da bi takve zadatke ostvarili.

Interes djece i mladih za rad s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom usmjerava se razvijanju kompetencija kao $to su rje$avanje problema, kriti#ko mi$ljenje, u#inkovita i funkcionalna uporaba tehnologije, komunikacija, suradnja, razvijanje organizacijskih i prezentacijskih vje$tina, timski rad, razvijanje samopouzdanja, samostalnosti, argumentiranja u raspravama te upravljanje osobnim razvojem.

U#enike treba poticati na sudjelovanje u razrednim, $kolskim, nacionalnim ili me(unarodnim projektima koji zahtijevaju od u#enika inicijativu i aktivno sudjelovanje uz primjenu ste#enih znanja, vje$tina i stavova u novim kontekstima.

U#enje se odvija u interakciji s u#iteljem, ostalim u#enicima, partnerima u odgojno-obrazovnome procesu (roditelji, stru#njaci, $ira zajednica) i digitalnim obrazovnim sadr!ajima. Stoga je potrebno stvaranje ozra#ja koje u $to ve'oj mjeri omogu'ava razli#ite vrste interakcije.

Uloga u#itelja

U"itelj je voditelj i suradnik u"enika u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva koje !e poticati i pou"avati korisna znanja i razvijanje sposobnosti. On je mentor koji u"enike u"i samostalno u"iti i trener koji ih poti"e da daju sve od sebe i svaki dan napreduju, odnosno budu sve bolji. Osmi$ljava odgojno-obrazovne aktivnosti koje trebaju pobuditi i dr#ati pozornost, zanimanje i motivaciju u"enika za uklju"ivanje u proces u"enja i pou"avanja kako bi se postiglo i zadovoljstvo u u"enju. U"itelj pokazuje po$tovanje prema u"eni"kim zamislima i poma#e njihovoj razradi. Poti"e ih na izradu svojih obrazovnih sadr#aja kojima pokazuju svoja znanja, ali i pou"avaju vr$njake.

U"itelj u razredu stvara povoljnu dru$tvenu klimu, odnosno otvorenu komunikaciju na temelju partnerstva, po$tovanja, tolerancije, prihva!anja i empatije. Radom i poticanjem na me%usobno pomaganje razvija osje!aj pripadnosti razredu i $koli. 'titi u"enike od elektroni"koga nasilja, omogu!uje njihovo sudjelovanje u


—23

obrazovnome i $kolskom #ivotu na temelju modela demokratskoga dru$tva gra%enoga na na"elima slobode, odgovornosti, suradnje i stabilnih zajedni"kih pravila.

Prije uporabe neke digitalne tehnologije ili programa u"itelji trebaju kriti"ki procijeniti njihovu sigurnost i korisnost te odgovoriti na sljede!a pitanja:

1. Za$to ih odabirem? 2. Odgovara li moj odabir razvojnoj dobi u"enika? 3. Kako !u ih upotrijebiti? 4. Koje su mi tehni"ke, prostorne i materijalne pretpostavke potrebne prije upotrebe? 5. Jesam li pribavio potrebna dopu$tenja (suglasnost roditelja i ravnatelja, softverske ili autorske

licence)?

Nu#no je stalno dijagnosticiranje, vrednovanje i davanje povratne obavijesti u"enicima o njihovu uspjehu te pronala#enje mogu!nosti za individualan rad s djecom s posebnim potrebama (daroviti i djeca s te$ko!ama u razvoju).

Stalnim stru"nim usavr$avanjem u"itelj upoznaje inovativne metode rada kako bi odgovorio na potrebe dana$njih u"enika i suvremenoga dru$tva. Kvaliteti u"enja i pou"avanja doprinijet !e samorefleksija u"itelja o djelotvornosti njegove pripreme, izvo%enja pou"avanja, kori$tenih metoda i postupaka rada, njegovih komunikacijskih i socijalnih vje$tina va#nih za daljnje uspje$nije planiranje uz kori$tenje stru"nom literaturom i iskustvom kolega.

U"itelj poma#e u"enicima prepoznati, razvijati, precizirati, u"vrstiti i pro$iriti znanja, vje$tine i vrijednosti koje !e im biti potrebne za snala#enje u budu!emu privatnom i profesionalnom #ivotu s posebnim naglaskom na digitalne kompetencije kao klju"ne kompetencije europskoga gra%anina.

Mjesto i vrijeme u#enja

U"enje i pou"avanje predmeta Informatika nu#no se organizira u umre#enoj ra"unalnoj u"ionici spojenoj na internet, u grupama ne ve!im od 15 u"enika tako da svaki u"enik ima svoje radno mjesto s ra"unalom. Ra"unala u u"ionici trebaju biti takva da omogu!avaju izvo%enje svih potrebnih programa te pohranjivanje materijala potrebnih za izvr$avanje svih ishoda u"enja. Na ra"unalima trebaju biti instalirani svi potrebni programi koji imaju odgovaraju!e licencije. Odr#avanje funkcionalnosti informati"ke u"ionice osigurava se prema preporukama u"itelja.

Zbog specifi"nosti sadr#aja predmeta Informatika te "este potrebe za radom u skupini unutar u"ionice potrebno je osigurati dovoljno prostora za razli"ite podjele u"enika u skupine. Osim u fizi"kome okru#ju u"enje se mo#e odvijati i na daljinu, u razli"itim digitalnim obrazovnim okru#jima. U"enje u digitalnome okru#ju oboga!uje se i nadopunjava dodatnim sadr#ajima, aktivnostima ili komunikacijom sa stru"njacima koji nisu prisutni na nastavnome satu.

U"enje i pou"avanje Informatike treba organizirati tako da u"enici kontinuirano razvijaju i prakticiraju ra"unalno razmi$ljanje, razvijaju vje$tine uporabe IKT-a te stje"u nove kompetencije.

Unutar predmeta razlikujemo "etiri domene koje nisu jednako zastupljene u svim razredima. Tako%er, pojedini ishodi u"enja ne!e zahtijevati jednako vrijeme u"enja. Prijedlog prikaza zastupljenosti domene prema ciklusima prikazan je sljede!im grafi"kim prikazom. Ishodi i domene nisu slo#eni kronolo$ki, nego u"itelj kreativno planira proces pou"avanja i vremenski ga uskla%uje s drugim predmetima.


—24

Slika 5. Prikaz domena prema ciklusima

Materijali i resursi za u#enje

U u"enju i pou"avanju Informatike treba se koristiti raznovrsnim materijalima, sadr#ajima i izvorima u"enja za svrhovito i u"inkovito u"enje i pou"avanje. Samostalno ih bira u"itelj s ciljem usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda, brinu!i se o tome da su podr$ka u"eniku i omogu!avaju razvoj vje$tina i znanja. U"itelj odabire one sadr#aje i programske alate koji poti"u motivaciju i kreativnost u"enika.

U u"enju i pou"avanju u"enici i u"itelji mogu se koristiti:

● izvorima znanja, repozitorijima i digitalnim sadr#ajima za u"eni"ko istra#ivanje ● sadr#ajima za uvje#bavanje, primjenu znanja i samoprocjenu poput obrazovnih igara, kvizova,

programa i okru#enja za izradu obrazovnih sadr#aja i igara ● programima i okru#enjima za razvoj pojedinih podru"ja znanja kao $to su razvojna okru#enja za

programiranje, prikladne igre za u"enje osnovnih koncepata u programiranju, alati za simulaciju i vizualizaciju

● programima i okru#enjima za stjecanje digitalne pismenosti i poticanje kreativnosti u"enika poput raznih multimedijskih alata za izradu digitalnih sadr#aja, razvoj i predstavljanje ideja

● hardverskim rje$enjima koja se mogu koristiti u raznim istra#ivanjima te u"enju programiranja ● igra"kama koje se mogu programirati i dodatnim didakti"kim sredstvima koja omogu!uju u"enje kroz

igru.

S obzirom na to da pri realizaciji kurikuluma treba dati osobit prostor projektnomu radu i suradni"kom u"enju, za u"enike treba odabrati sigurna komunikacijska i suradni"ka online okru#enja.

U"itelj pri izradi svojih digitalnih obrazovnih sadr#aja aktivno sudjeluje u stvaranju baza otvorenih sadr#aja i scenarija u"enja dijele!i i koriste!i se dijeljenim sadr#ajima.

Grupiranje u#enika

U"enje i pou"avanje Informatike odr#ava se u informati"kim u"ionicama, a u"enici se grupiraju u manje skupine $to je izuzetno pogodno za pou"avanje koje poti"e heuristi"ke metode, metode istra#ivanja, metode samostalnoga rada, ali i suradni"ke metode. Takvim na"inom rada omogu!uje se kvalitetnije pra!enje napretka pojedinca i pravovremeno uo"avanje nerazumijevanja ili pogre$nih razumijevanja u u"enika. Formiranje


—25

skupina u"enika definira se kurikulumom $kole, ali skupine ne smiju biti ve!e od 15 u"enika pri "emu se rad odvija tako da svaki u"enik ima svoje radno mjesto s ra"unalom. U"enici se poti"u na planiranje, promi$ljanje te usmjeravanje svojega u"enja, a suradnja s u"enicima iz drugih $kola ili nekim drugim institucijama internetom mo#e se realizirati upravo radom na projektima. Va#no je poticati suradni"ki rad me%u u"enicima u razredu i izvan razreda s pomo!u informacijsko-komunikacijske tehnologije radi stvaranja poticajnoga okru#enja za u"enje u kojemu u"enik ima na raspolaganju niz strategija u"enja, ali i prepoznaje kada !e suradnja pobolj$ati njegov rad te mu razli"ito doprinijeti.

Grupiranje se odvija prema sklonostima u"enika i u"iteljevoj procjeni usvojenosti znanja i razvijenosti vje$tina, a prema na"elima izbornosti i inkluzije. Mogu!e ga je primijeniti u projektnome radu, problemskoj i integriranoj nastavi, timskome radu te tijekom igre i simulacija. Pri tome se sastav grupa mo#e mijenjati ovisno o zadatcima i aktivnostima. U"enici mogu i individualizirano i samostalno raditi na rje$avanju nekog problema te na odre%enim temama i projektima, $to je osobito potrebno u radu s u"enicima s posebnim potrebama.

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU INFORMATIKA

Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda detaljnije je opisano u dokumentu Okvir za vrednovanje procesa i ishoda

u!enja u osnovnim i srednjim #kolama Republike Hrvatske.

Postupci vrednovanja u predmetu Informatika realiziraju se trima pristupima vrednovanju: vrednovanjem za u"enje, vrednovanjem kao u"enje te vrednovanjem nau"enoga. Postupci moraju istovremeno biti i odgojni i pridonositi postizanju ishoda u"enja.

Procjene o postignu!ima u"enika moraju se temeljiti na integraciji raznih informacija prikupljenih u razli"itim situacijama tijekom odre%enoga vremenskog razdoblja.

Vrednovanje za u#enje

Pristupom vrednovanje za u"enje stavlja se naglasak na proces zajedni"koga prikupljanja informacija i dokaza o procesu u"enja i pou"avanja u"itelja i u"enika te interpretaciji tih informacija i dokaza kako bi u"itelj unaprijedio pou"avanje, a u"enik proces u"enja. Takvim pristupom u"eniku se pru#a mogu!nost da tijekom u"enja postane svjestan kako u"i te uvidi kako treba u"iti da bi postigao bolje rezultate. Vrednovanje za u"enje rezultira kvalitativnom povratnom informacijom o tijeku procesa u"enja, a ne ocjenom.

Mogu!e su metode i tehnike vrednovanja za u"enje u Informatici:

● ljestvice procjene – popis aktivnosti ili zadataka koje u"enik izvodi, a s pomo!u kojeg sam prati realizaciju i uspje$nost

● e-portfolio – zbirka digitalnih radova koju u"enik izra%uje tijekom $kolovanja ● pra!enje tijekom rada – uporaba online sustava za opa#anje i davanje brzih povratnih informacija

u"enicima. Stvaranje e-portfolija omogu!uje pra!enje napretka u"enika tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Stvaraju!i zbirku dokumenata kojom pokazuje svoj rad, u"enik razvija kriti"ko mi$ljenje, samovrednuje svoja znanja i postignu!a te stvara pozitivne digitalne tragove.

Vrednovanje kao u#enje

Razli"ite metode i tehnike koje se primjenjuju u pristupu vrednovanje kao u"enje doprinose aktivnomu uklju"ivanju u"enika u proces vrednovanja uz stalnu podr$ku u"itelja i to razli"itim aktivnostima vr$nja"koga i/ili samorefleksivnoga vrednovanja. Suradni"kim na"inom rada u virtualnome okru#enju lako se provode aktivnosti vr$nja"koga vrednovanja te samoregulacije svojega procesa u"enja.

Razvijanje svijesti o svojoj sposobnosti, napretku i vrijednosti svojega rada va#na je odgojna komponenta procesa u"enja i pou"avanja. Samovrednovanjem u u"enika razvijamo motivaciju za ulaganje dodatnoga napora za postizanjem #eljenoga uspjeha.


—26

Mogu!e su metode i tehnike vrednovanja kao u"enja u Informatici:

● samorefleksija i samovrednovanje ● ljestvice procjene ● interaktivne lekcije, zadatci ili simulacije ● odabir slo#enosti zadataka prema samoprocjeni te refleksija nakon rje$avanja ● digitalni dnevnici u"enja kao dopuna u"eni"kim e-portfolijima ili kao samostalni dokumenti u kojima

u"enici bilje#e svoje uspjehe i izazove ● izlazne kartice (exit ticket) – u"enici daju sebi i u"iteljima jednostavnu povratnu informaciju

(primjerice: razumio sam, trebam jo$ malo u"enja, nisam razumio), mogu biti unutar online sustava pra!enja, e-portfolija ili u dijeljenim dokumentima

● vr$nja"ko vrednovanje kao dio suradni"kih aktivnosti kojima vr$njaci prate rad u timu, pri "emu u"enici odlu"uju o kriterijima vrednovanja.

U vrednovanju za u"enje i vrednovanju kao u"enju u"itelj se mo#e koristiti i digitalnim zna"kama, koje predstavljaju domene ili pojedina postignu!a s to"no definiranim aktivnostima koje u"enik mora odraditi i kriterijima za dobivanje zna"ke. Mogu!nost osvajanja zna"ke poti"e motivaciju i pru#a u"eniku kvalitetnu povratnu informaciju $to je nau"io i koji je sljede!i korak. Tako%er, u"itelju omogu!uje individualno pra!enje rada u"enika i pomo! pri pote$ko!ama. U"enik pohranjuje prikupljene zna"ke u svojemu e-portfoliju.

Vrednovanje nau#enoga

Pristupom vrednovanja nau"enoga provjeravaju se isklju"ivo oni odgojno-obrazovni ishodi koji su definirani kurikulumom, a takvo vrednovanje uvijek rezultira ocjenom. Kriteriji ocjenjivanja moraju biti jasni i javni. Mogu!e su metode i tehnike vrednovanja nau"enog u Informatici:

● usmene provjere znanja ● pisane provjere i/ili provjere znanja na ra"unalu ● e-portfolio – vrednuju se pojedini radovi prema zadanim ishodima u"enja te napredovanje u"enika

tijekom $kolske godine ● u"eni"ki projekti – vrednuje se sudjelovanje u"enika, razine aktivnosti, komunikacije i suradnje,

projektna dokumentacija te krajnji rezultati projekta i njihovo predstavljanje ● uporaba online provjera koje su dio unutarnjega ili hibridnoga vrednovanja.

Elementi vrednovanja

Unutar prvoga odgojno-obrazovnog ciklusa, u prvome i drugome razredu osnovne $kole, postignu!a u"enika na kraju $kolske godine opisuju se u svakome predmetu s pomo!u kvalitativnih opisiva"a postignu!a (zaklju"na procjena) na ljestvici s trima stupnjevima: potrebna podr$ka, u skladu s o"ekivanjima, iznimno u odnosu na o"ekivanja opisana u kurikulumu. Za svaki predmet u"itelj upisuje i kratak osvrt na postignu!a u"enika konkretnim i autenti"nim opisom u"enikovih jakih strana i podru"ja za napredovanje u predmetu. Pri vrednovanju nau"enoga predla#u se sljede!i elementi vrednovanja:

● usvojenost znanja ● rje$avanje problema ● digitalni sadr#aji i suradnja.

Element „usvojenost znanja“ uklju"uje ocjene za "injeni"no znanje, razumijevanje koncepata, analiziranje, opisivanje, obja$njavanje, poznavanje pravila. Element „rje$avanje problema“ uklju"uje ocjene za analiziranje i modeliranje problema, korake rje$avanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama, strategije pretra#ivanja i prikupljanja, istra#ivanje, konstrukciju logi"koga sklopa, samostalnost u rje$avanju problema. Element „digitalni sadr#aji i suradnja” uklju"uje ocjene za odabir primjerenih programa, vje$tinu uporabe programa, komuniciranje u timu, suradnju na projektu, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost, samostalnost i promi$ljenost pri uporabi tehnologije te kvalitetu digitalnoga uratka.


—27

Formiranje zaklju#ne ocjene

Kako bi u"itelji znali jesu li u"enici svladali odgojno-obrazovne ishode i zadovoljili kriterije za postizanje odre%ene zaklju"ne (pr)ocjene, nu#no je da prikupe $to vi$e dokaza za svoju odluku (da poku$aju provjeriti ostvarenost ishoda na $to vi$e na"ina i u vi$e vremenskih to"aka). Tako !e (pr)ocjena biti utemeljena na mnogo relevantnih podataka dobivenih razli"itim metodama vrednovanja unutar pristupa vrednovanju nau"enoga, ali i vrednovanja za u"enje i vrednovanja kao u"enja i u najve!oj mogu!oj mjeri odra#avat !e u"enikovu stvarnu razinu postignu!a. Pri zaklju"ivanju ocjena svi navedeni elementi vrednovanja promatraju se ravnopravno te jednako utje"u na formiranje zaklju"ne ocjene. Razli"itim na"inima i elementima vrednovanja poti"e se dubinsko, dugotrajno i samostalno u"enje te omogu!uje u"enicima preuzimanje odgovornosti za svoje vrednovanje. Va#no je ohrabriti ih u nastojanju da o svojemu napretku raspravljaju s u"iteljima te sudjeluju u samovrednovanju i vr$nja"kome ocjenjivanju s ciljem pra!enja i promi$ljanja o svojemu u"enju i predlaganju smjernica za budu!e u"enje.


—28

PRILOG 1. PRILOG 1. PRILOG 1. PRILOG 1. OOOOdgojnodgojnodgojnodgojno----obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje odgojnoostvarenje odgojnoostvarenje odgojnoostvarenje odgojno----obrazovnih ishoda po obrazovnih ishoda po obrazovnih ishoda po obrazovnih ishoda po razredima i domenamarazredima i domenamarazredima i domenamarazredima i domenama

70 sati godi$nje70 sati godi$nje70 sati godi$nje70 sati godi$nje

1.1.1.1. RAZRED OSNOVNE &KOLERAZRED OSNOVNE &KOLERAZRED OSNOVNE &KOLERAZRED OSNOVNE &KOLE

INFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJALNA TEHNOLOGIJALNA TEHNOLOGIJALNA TEHNOLOGIJA

ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

A.A.A.A. 1.1.1.1. 1111

NAKON PRVE GODINE U"ENJA PREDMETA

INFORMATIKA U DOMENI INFORMACIJE I

DIGITALNA TEHNOLOGIJA U"ENIK

PREPOZNAJE DIGITALNU TEHNOLOGIJU I

KOMUNICIRA S POZNATIM OSOBAMA UZ

POMO) U"ITELJA U SIGURNOME

DIGITALNOM OKRU*ENJU.

U sigurnome digitalnom okru!enju uz pomo' u#itelja primjenjuje osnovne vje$tine razmjenjivanja poruka s pomo'u tehnologije. Primjenjuje pravila pona$anja iz stvarnoga svijeta u virtualnome svijetu. U#enik prepoznaje osnovne programe i ure(aje za komunikaciju. U#enik uo#ava situacije u kojima je neophodno da se komunikacija odvija s pomo'u digitalnih programa i ure(aja. Prepoznaje obilje!ja dobrih i lo$ih poruka. Komunicira s poznatim osobama s pomo'u tehnologije. Uva!ava sugovornika koji nije fizi#ki prisutan. Uspore(uje komunikaciju i pona$anje u svakodnevnome !ivotu s komunikacijom i pona$anjem na internetu.

U#enik prepoznaje osnovne programe i ure(aje za komunikaciju.

U#enik uo#ava situacije u kojima je neophodno da se komunikacija odvija s pomo'u digitalnih programa i ure(aja. Prepoznaje obilje!ja dobrih i lo$ih poruka.

U#enik uz podr$ku u#itelja primjenjuje osnovne vje$tine razmjenjivanja poruka s pomo'u tehnologije. Primjenjuje pravila pona$anja iz stvarnoga svijeta u virtualnome svijetu.

Uz pomo' u#itelja komunicira s poznatim osobama koriste'i se digitalnom tehnologijom. Uspore(uje komunikaciju i pona$anje u svakodnevnome !ivotu s komunikacijom i pona$anjem na internetu. Nudi suradnju i pomo' ostalim u#enicima.


—29

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U sigurnom digitalnom okru!enju uz pomo' u#itelja u#enik primjenjuje osnovne vje$tine razmjenjivanja poruka s pomo'u tehnologije. Naglasiti sigurnost u#enika i obvezatnu prisutnost odrasle osobe (u#itelja, roditelja, staratelja) pri komunikacijskim aktivnostima. Upoznati u#enike sa savjetima o pisanju dobrih poruka. Razmjenjivati pozitivne poruke. Preporu#uju se programi i sigurno okru!enje primjereno uzrastu uz nadzor u#itelja. Koristi se programima i ure(ajima za komunikaciju (tekstualni, auditivni, vizualni, kombinirani tekstualni i auditivno-vizualni, sinkroni i asinkroni; jednosmjerni ili dvosmjerni) i razmjena poruka u stvarnome vremenu. U#enici slu$aju i tuma#e primljene poruke u digitalnome okru!enju. Ukazati na primjereno pona$anje i konvencije uljudnoga opho(enja za vrijeme komunikacijskih aktivnosti u digitalnome okru!enju. Povezati dje#ji bonton i komunikaciju u stvarnome svijetu s osnovnim pravilima komunikacije u virtualnome svijetu. Naglasiti razlike u komunikaciji s poznatim i nepoznatim osobama, upoznati u#enike s njima razumljivim rizicima komunikacije s nepoznatim osobama. Poticati u#enike da govore #etiri #arobne rije#i: molim, hvala, izvoli, oprosti. Istaknuti da se smje$ki'ima (emotikons) mo!e izraziti kako se osje'amo, ali se njima treba pa!ljivo koristiti. Pogledati animirane pri#e s primjerima nezgoda u komunikaciji, razgovarati o doga(ajima u pri#ama, zajedni#ki prona'i rje$enje kako takve situacije izbje'i, rije$iti i gdje potra!iti pomo'. Na konkretnim primjerima pokazati lo$e i dobro pona$anje, razgovarati o vrije(anju, ismijavanju, la!nome predstavljanju, uporabi i dijeljenju tu(ih podataka i fotografija bez dopu$tenja (primjeri s ilustracijama, radni listovi sa situacijama za najmla(e u#enike). Uputiti u#enike da se u poruci trebaju $to jasnije izra!avati i izre'i $to !ele. Naglasiti u#enicima da je iznimno va!no slu$ati $to nam druga osoba !eli re'i. Napisati roditeljima i ostalim #lanovima svoje obitelji poruku s razli#itom svrhom (npr. obavijestiti roditelja da 'e ostati dulje u $koli zbog dodatne nastave, pozvati brata ili sestru na igru, zamoliti baku ili djeda za pomo' pri pisanju zada'e). Primijeniti igru slanja i primanja poruke, igru pokvarenoga telefona. Koristiti se obrazovnim sadr!ajima kurikuluma Pet za Net za u#enike 1. razreda; radnu bilje!nicu Igraj se i u#i online. Koristiti se projektima eTwinninga, videokonferencijama za predstavljanje vr$njacima, zajedni#kim obilje!avanjem va!nih datuma ili blagdana, razgovorima sa stru#njacima, knji!evnicima, znanstvenicima. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Hrvatski jezik: jezi#no izra!avanje (slu$anje i govorenje, razgovor), knji!evnost (osobine likova) Priroda i dru$tvo: $kola (djelatnici), obitelj (#lanovi) Sat razrednika: razredna pravila pona$anja

A.A.A.A. 1.1.1.1. 2222 NAKON PRVE GODINE U"ENJA PREDMETA



RAZLIKUJE OBLIKE DIGITALNIH SADR*AJA, URE%AJE I POSTUPKE ZA NJIHOVO

STVARANJE.

U#enik nabraja i prepoznaje razne digitalne oblike sadr!aja, koje prepoznaje iz prakti#noga kori$tenja (tekst, slike, audio i video zapisi). Razlikuje razli#ite digitalne oblike sadr!aja i opisuje ure(aje i postupke za njihovo stvaranje ili snimanje. Iskustveno u#enje s konkretnim primjerima koji su dostupni u $koli. Pregledavanje i uspore(ivanje digitalnih sadr!aja kori$tenih u domenama e-Dru$tvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Ra#unalno razmi$ljanje i programiranje. Uspore(ivanje i razvrstavanje tih sadr!aja prema karakteristikama.

U#enik nabraja razne oblike digitalnih sadr!aja.

U#enik prepoznaje digitalne oblike sadr!aja. Nabraja nekoliko ure(aja kojima ih mo!e stvarati ili snimiti.

Opisuje barem jedan ure(aj s pomo'u kojeg mo!e stvoriti (snimiti) digitalni sadr!aj i postupak stvaranja (ili snimanja).

Razlikuje razli#ite digitalne oblike sadr!aja i opisuje ure(aje i postupke za njihovo stvaranje ili snimanje.


—30

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiziranje digitalnih sadr!aja kori$tenih u ostalim sadr!ajima Informatike ili drugih predmeta. Uspore(ivanje i razvrstavanje tih sadr!aja prema karakteristikama. Povezivanje ure(aja s oblikom digitalnoga sadr!aja koji se njime mo!e izraditi. Primijeniti iskustveno u#enje s konkretnim primjerima koji su dostupni u $koli. Nadovezuje se na ishode ostalih domena – analiza koji su ure(aji, programi i sadr!aji kori$teni i s kojom svrhom. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Hrvatski jezik: tekst (pri#a, pjesma, igrokaz, slikovnica), analiza i opisivanje tiskanih i pisanih slova u slovarici (abeceda), opisivanje slika u slovaricama i lika u pri#ama i pjesmama, animacija pravilnoga pisanja pisanih slova i povezivanja slova, slu$anje pri#e, medijska kultura (animirani film, lutkarska predstava), ICDL

RA"UNALNO RAZMI&LJANRA"UNALNO RAZMI&LJANRA"UNALNO RAZMI&LJANRA"UNALNO RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJEJE I PROGRAMIRANJEJE I PROGRAMIRANJEJE I PROGRAMIRANJE

ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA

RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI


B.B.B.B. 1.1.1.1. 1111


INFORMATIKA U DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE U"ENIK

RJE&AVA JEDNOSTAVAN LOGI"KI ZADATAK.

U#enik prepoznaje problem i smi$lja mogu'nosti rje$avanja jednostavnoga logi#kog zadatka. Uz u#iteljevu pomo' rje$ava jednostavne logi#ke zadatke. Pokazuje znati!elju i propituje putove dolaska do rje$enja jednostavnoga logi#kog zadatka Poti#e sebe i druge na ustrajnost u pronala!enju rje$enja.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje problem i slijede'i upute, rje$ava jednostavni logi#ki zadatak.

Uz pomo' u#itelja otkriva mogu'nosti rje$avanja jednostavnoga logi#kog zadatka.

U#enik uz povremenu pomo' u#itelja otkriva mogu'nosti rje$avanja jednostavnoga logi#kog zadatka.

U#enik samostalno preispituje putove dolaska do rje$enja jednostavnoga logi#kog zadatka. Poti#e sebe i druge na ustrajnost u pronala!enju rje$enja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Primijeniti slagalice, igre pam'enja (Memory), labirint, zagonetne pri#e, razvojne logi#ke i kreativne zadatke, mozgalice i zagonetke (s uporabom ra#unala ili bez uporabe ra#unala). Mogu se koristiti zadatci kakvi su na natjecanju Bebras. Poticati logi#ko mi$ljenje, kreativnost i intelektualno zadovoljstvo. U#enici mogu i sami osmi$ljavati logi#ke zagonetke. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Hrvatski jezik: sastavljanje rije#i s pomo'u zadanih slova, sastavljanje re#enica s pomo'u zadanih rije#i Matematika: brojevni nizovi (brojevni pravac, tablica,...), nizovi geometrijskih likova i tijela, tangrami, komutativnost i asocijativnost u zbrajanju, veza zbrajanja i oduzimanja, magi#ni trokuti i kvadrati, jednostavni Sudoku Priroda i dru$tvo: promet, snala!enje u prostoru.


—31

B.B.B.B. 1.1.1.1. 2222




PRATI I PRIKAZUJE SLIJED KORAKA

POTREBNIH ZA RJE&AVANJE NEKOGA

JEDNOSTAVNOG ZADATKA....

U#enik prepoznaje jednostavni zadatak (problem) iz svakodnevnoga !ivota. Analizira zadatak (razli#iti na#ini rje$avanja), opisuje korake njegova rje$avanja. Prikazuje korake rje$avanja zadatka (slikom, rije#ima).

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje jednostavni zadatak i opisuje kako bi ga rije$io.

Uz povremenu pomo' u#itelja otkriva korake rje$avanja jednostavnoga zadatka i prikazuje rje$enje.

Samostalno prikazuje i prati slijed odvijanja koraka potrebnih za rje$avanje nekoga jednostavnog zadatka.

U#enik uz pomo' u#itelja analizira rje$enje jednostavnoga zadatka i vrednuje ga.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Koristiti se primjerima sadr!aja: slaganje sendvi#a, spremanje za $kolu, jutarnja i ve#ernja higijena i aktivnosti, prelazak ceste, put od ku'e do $kole. Razvijati umije'a samostalnoga prou#avanja problema i pronala!enja rje$enja te divergentnoga mi$ljenja. Poticati razli#ite na#ine dola!enja do rje$enja problema, upornost te razvijati osje'aj sigurnosti. Koristiti se razli#itim metodi#kim postupcima u pokazivanju problema i njegova rje$enja. Primijeniti grafi#ke programe i aplikacije s naznakom programiranja, prilago(ene najmla(ima (primjeri lekcija kao u Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rje$avanje problema. Mogu se koristiti zadatci kakvi su na natjecanju Bebras. Odvojiti dovoljno vremena da u#enici imaju priliku raspravljati o na#inima analiziranja problema i osmi$ljavanju rje$enja, uspore(ivati razli#ite pristupe i argumentirati svoje rje$enje i uva!avati tu(e, napraviti vizualno predstavljanje rje$enja, omogu'iti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob u#enika. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Hrvatski jezik: sastavljanje rije#i s pomo'u zadanih slova, sastavljanje re#enica s pomo'u zadanih rije#i, rastavljanje re#enica na rije#i, zapisivanje slova abecednim redom, dopunjavanje re#enica Matematika: brojevni nizovi (brojevni pravac, tablica,...), nizovi geometrijskih likova i tijela, tangrami, komutativnost i asocijativnost u zbrajanju, veza zbrajanja i oduzimanja, magi#ni trokuti i kvadrati, jednostavni Sudoku Priroda i dru$tvo: promet, snala!enje u prostoru.


—32

DIGITALNA PISMENOST DIGITALNA PISMENOST DIGITALNA PISMENOST DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKACIJAI KOMUNIKACIJAI KOMUNIKACIJAI KOMUNIKACIJA



C.C.C.C. 1.1.1.1. 1111


INFORMATIKA U DOMENI DIGITALNA

PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK SE

UZ PODR&KU U"ITELJA KORISTI

PREDLO*ENIM PROGRAMIMA I

DIGITALNIM OBRAZOVNIM SADR*AJIMA

U#enik upoznaje jednostavne programe i digitalne obrazovne sadr!aje. Izvodi osnovne radnje u programima ili obrazovnim igrama koje je odabrao u#itelj. Opisuje pojedine aktivnosti u njemu poznatim programima. Prepoznaje i koristi se predlo!enim digitalnim obrazovnim sadr!ajima, jednostavnim programima i aplikacijama kao pomo'i pri u#enju.

U#enik uz podr$ku u#itelja upoznaje jednostavne programe i digitalne obrazovne sadr!aje. Izvodi osnovne radnje u programima ili digitalnim obrazovnim sadr!ajima.

U#enik uz podr$ku u#itelja opisuje pojedine aktivnosti u programima i digitalnim obrazovnim sadr!ajima.

U#enik se uz podr$ku u#itelja koristi predlo!enim digitalnim obrazovnim sadr!ajima kao pomo'i pri u#enju.

U#enik uz podr$ku u#itelja obja$njava rad u predlo!enim programima te otkriva dodatne mogu'nosti. Nudi suradnju i pomo' ostalim u#enicima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Obrazovnim sadr!ajima za najmla(e u#enike upoznati na#ine funkcioniranja programa i aplikacija. Paziti na primjerenost sadr!aja i za$titu u#eni#kih osobnih podataka. Uvje!bavati upotrebu mi$a, tipkovnice, zaslona osjetljivoga na dodir. Obrazovni sadr!aji primjereni za najmla(e u#enike (u#enje slova, rije#i, brojeva, ra#unanja, pojava; slagalice, logi#ke igre, kvizovi, obrazovni sadr!aji Pet za Net, mre!ne aplikacije ICT AAC). U#itelji odabiru programe s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – programi bez prijave, prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima odnosno ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: A.1. 1, A.1.2, A.1.3, A.1.4, A.1.5, C.1.1, D.1.1. Hrvatski jezik: povezivanje rije#i i pripadaju'e slike, nadopunjavanje rije#i, nadopunjavanje re#enica, re#eni#na interpunkcija, postavljanje pitanja i odgovaranje na pitanja, stvaranje nizova rije#i, #itanje Matematika: nizovi, automatizacija zbrajanja i oduzimanja do 20, crtanje i skiciranje geometrijskih likova, tijela i razli#itih vrsta crta, uspore(ivanje objekata prema mjerljivim svojstvima, prikazi podataka (piktogrami i jednostavne tablice) Priroda i dru$tvo: snala!enje u prostoru Glazbena kultura: sviranje ritma, sviranje doba Likovna kultura: crta, to#ka, boja.


—33

C.C.C.C. 1.1.1.1. 2222 NAKON PRVE GODINE U"ENJA PREDMETA


PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK UZ

PODR&KU U"ITELJA VRLO JEDNOSTAVNIM

RADNJAMA IZRA%UJE JEDNOSTAVNE

DIGITALNE SADR*AJE....

U#enik prepoznaje ure(aje za stvaranje digitalnih sadr!aja poput fotografije, snimljenoga zvuka, videa ili digitalnoga crte!a. Opisuje njihovu ulogu i primjenu. Stvara digitalne sadr!aje jednostavnim radnjama. Sprema digitalne sadr!aje na dogovoreno mjesto. Otvara spremljene sadr!aje. Predstavlja svoj rad.

U#enik prepoznaje ure(aje za stvaranje digitalnih sadr!aja. Uz pomo' u#itelja izra(uje jednostavni digitalni sadr!aj.

U#enik opisuje ulogu i primjenu ure(aja kojima se koristio za stvaranje digitalnih sadr!aja.

U#enik uz povremene savjete u#itelja izra(uje jednostavne digitalne sadr!aje.

U#enik uz povremene savjete u#itelja izra(uje jednostavne digitalne sadr!aje i predstavlja svoj rad.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#itelj odabire odgovaraju'e ure(aje i programe primjerene u#enicima i tehni#kim mogu'nostima $kole. Izrada digitalnih sadr!aja naj#e$'e zapo#inje izradom digitalnoga crte!a, ako je mogu'e, koristiti se ure(ajima s dodirnom plohom tako da u#enici mogu crtati prstima ili olovkom. Predla!e se uporaba programa koji nude djelomi#no gotova rje$enja za kola!e, pri#e, ilustracije, multimedijske poruke. Usporedno s u#enjem pisanja i ra#unanja u digitalne sadr!aje uvode se i ti elementi (izrada ilustracija za matemati#ke zadatke, pojave u prirodi i sl.). Snimanje (fotografiranje) u#eni#kih radova i pohranjivanje u u#eni#ki e-portfolio – zajedni#ki, uz pomo' u#itelja. U#enici pred razredom predstavljaju svoj rad – kako su ga smislili i izradili. Zajedni#ki dogovoriti mjesto za spremanje digitalnih sadr!aja tako da je pristupa#no u#enicima i lako ga je prona'i. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: A.1.1, A.1. 2, A.1.3, A.1.4, A.1. 5, C.1.1, D. 1. 1 Hrvatski jezik: pripovijedanje, lutkarski igrokaz, #itanje Glazbena kultura: pjevanje, sviranje ritma i doba, izmi$ljanje malih ritamskih cjelina, slobodna zvukovna improvizacija Matematika: prikazivanje brojeva na razli#ite na#ine, prikazivanje postupaka rje$avanja zadataka rije#ima i problemskih zadataka Priroda i dru$tvo: godi$nja doba (karakteristi#ni zvukovi i pojave) Likovna kultura: novomedijske tehnologije, domena Stvarala$tvo i produktivnost A.1.1.


—34

EEEE----DRU&TVODRU&TVODRU&TVODRU&TVO




D.D.D.D. 1.1.1.1. 1111


INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO

U"ENIK SE PA*LJIVO I ODGOVORNO

KORISTI OPREMOM IKT-A I &TITI SVOJE

OSOBNE PODATKE.

U#enik prepoznaje svoje osobne podatke (ime i prezime, adresa i broj telefona), za$to su va!ni i s kim ih smije dijeliti. Osnovni postupci s osobnim ra#unalom ili mobilnim ure(ajima (tableti), uklju#ivanje i isklju#ivanje uz vo(enje u#iteljice/u#itelja. Brine se o osobnome ra#unalu ili mobilnome ure(aju.

Prepoznaje svoje osobne podatke. Pravilno uklju#uje i isklju#uje ra#unalo i/ili mobilne ure(aje.

Obja$njava da svoje osobne podatke ne smije dijeliti s nepoznatim osobama te obja$njava va!nost #uvanja $kolske i osobne ra#unalne opreme.

Svoje osobne podatke svjesno $titi. Odgovorno se koristi dostupnom ra#unalnom opremom.

Daje savjete vr$njacima kako svjesno $tititi svoje osobne podatke. Isklju#uje ure(aje kad se njima ne koristi, obra'a pozornost na u$tedu energije.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enicima na primjeren na#in pribli!iti pojam osobnih podataka. Izdvojiti osnovne osobne podatke na koje se treba usmjeriti (ime i prezime, adresa, broj telefona ili mobitela i fotografije). Istaknuti u#enicima da se osobni podatci ne daju nepoznatim osobama (primjerice, ispisivanjem na papiri' pa bacanjem kroz prozor). Upozoriti ih da osobne podatke svojih prijatelja ne govore drugima. Igrama i gledanjem animiranih filmova u#enicima objasniti pojam osnovnih osobnih podataka te kako se njima odgovorno koristiti. Raspravljati nakon gledanja te analizirati postupke u animiranim filmovima. Uputiti u#enike kako se pravilno uklju#uje i isklju#uje ra#unalo i/ili mobilni ure(aj koji im je dostupan u $koli. Upozoriti ih na odgovorno pona$anje i brigu o ra#unalu i/ili mobilnome ure(aju dok se njime koriste. Istaknuti u#enicima va!nost #uvanja $kolske i osobne imovine te odgovornoga pona$anja prema svojim i tu(im stvarima. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Mo!e se povezati sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija.


—35

D.D.D.D. 1.1.1.1. 2222


INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO

U"ENIK PRIMJENJUJE ZDRAVE NAVIKE

PONA&ANJA TIJEKOM RADA NA RA"UNALU

I PRIHVA)A PREPORUKE O KOLI"INI

VREMENA PROVEDENOGA ZA

RA"UNALOM.

U#enik odabire i primjenjuje zdrave navike pona$anja tijekom rada na ra#unalu. Procijeniti koli#inu vremena provedenoga u virtualnome i stvarnome svijetu. Prihvatiti preporuke o koli#ini vremena provedenoga za ra#unalom. Vje!be razgibavanja za ra#unalom, izmjenjivanje sjedenja i drugih polo!aja.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje zdrave navike pona$anja tijekom rada na ra#unalu. Prisje'a se koliko vremena provodi za ra#unalom.

U#enik primjenjuje zdrave navike pona$anja tijekom rada na ra#unalu.

Nakon dogovorenoga vremena prekida rad na ra#unalu ili mobilnome ure(aju. Pravilno sjedi pri kori$tenju ra#unalom i razgibava se u odre(enome vremenu.

Analizira koliko vremena provodi za ra#unalom i prihva'a preporuke o koli#ini vremena provedenoga za ra#unalom. Daje savjete ostalim u#enicima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici 'e igrama uvidjeti pote$ko'e koje se javljaju nakon dugotrajnoga obavljanja istih pokreta. Pogledati crtani film o pravilnim polo!ajima pojedinih dijelova tijela pri radu na ra#unalu. Razgovarati o koli#ini vremena provedenoga za ra#unalom te o potrebi tjelovje!be i zdrave prehrane. Prepoznati zdrave navike pona$anja. Izvoditi vje!be razgibavanja. Pripremiti kratke vje!be za po#etak sata kako bi se u#enici uvjerili da pojedini pokreti tijela optere'uju o#i, kosti i mi$i'e te vje!be razgibavanja za kraj sata. Poticati u#enike na pravilno sjedenje za ra#unalom. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Mo!e se povezati sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija. Hrvatski jezik: pri#e, lutkarski igrokazi i slikovnice odgovaraju'ega sadr!aja Priroda i dru$tvo: $kola/u#enik (pravilno dr!anje tijela, sjedenje,...) TZK Zdravstveni odgoj


—36

70 70 70 70 sati godi$njesati godi$njesati godi$njesati godi$nje

2. 2. 2. 2. RAZREDRAZREDRAZREDRAZRED osnovne $koleosnovne $koleosnovne $koleosnovne $kole




A.A.A.A. 2.2.2.2. 1111

NAKON DRUGE GODINE U"ENJA

PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI

INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA

U"ENIK OBJA&NJAVA ULOGU PROGRAMA

U UPORABI RA"UNALA.

U#enik prepoznaje da je ra#unalo ure(aj na kojemu su pohranjeni programi. Obja$njava da programi omogu'avaju rad s ure(ajem te da se razlikuju s obzirom na svoju namjenu. Obja$njava da je ra#unalo ure(aj koji radi ono $to je zadano uputom (programom). Prepoznaje da postoje programi za razli#ite namjene, prema njihovim iskustvima. Obja$njava da programi (upute) moraju biti precizno napisane kako bi ure(aj rado ono $to !elimo. Obja$njava ulogu nekoliko osnovnih programa kojima se koristio na ra#unalu.

Prepoznaje da je ra#unalo ure(aj na kojemu su pohranjeni programi i da su programi nu!ni da bi se s pomo'u ra#unala moglo raditi.

Prepoznaje da na ure(aju postoje programi za razli#ite namjene.

Obja$njava da je ra#unalo ure(aj koji radi ono $to je zadano uputama (programom).

Obja$njava da upute (programi) moraju biti precizno napisani kako bi ure(aj radio ono $to !elimo. Obja$njava ulogu nekoliko osnovnih programa na ra#unalu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVREPORUKE ZA OSTVREPORUKE ZA OSTVREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOARENJE ODGOJNOARENJE ODGOJNOARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Uputiti u#enike da pojam ra#unalo obuhva'a bilo koji digitalni ure(aj koji oni poznaju: stolno ili prijenosno ra#unalo, tablet, mobitel, ostale mobilni ure(aji, ali i da se ra#unala nalaze i u raznim drugim ure(ajima (automobil, perilica rublja…). Koristiti se konkretnim primjerima programa kojima su se u#enici ve' koristili i povezivanje s njihovom ulogom na ra#unalu. Primijeniti ilustracije kako bi se pokazalo da programi moraju imati precizne upute da bi ra#unalo radilo ono $to !elimo. Prepoznavanje osnovnih programa koji su instalirani na ra#unalu, koji je program nu!an da bi ra#unalo radilo, a koji programi pro$iruju mogu'nosti ra#unala. Va!no je ne inzistirati na stru#noj terminologiji, poja$njavati u#enicima uporabom konkretnih primjera na ure(ajima koji su im dostupni. PPPPoveznice: oveznice: oveznice: oveznice: Hrvatski jezik: jezi#no izra!avanje i stvaranje (slu$anje sugovornika i govorenje – telefonski razgovor, razli#iti oblici komunikacije), medijska kultura (filmska pri#a, televizija, ra#unalo) Priroda i dru$tvo: ku'anski ure(aji, zanimanja ljudi.


—37

A.A.A.A. 2.2.2.2. 2222 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA



U"ENIK UZ POMO) U"ITELJA PREPOZNAJE

INTERNET KAO IZVOR NEKIH USLUGA I

PODATAKA TE PRETRA*UJE PREPORU"ENE

SADR*AJE.

U#enik nabraja, opisuje i komentira mogu'nosti rada na internetu. Povezuje stvarni svijet s internetom konkretnim primjerima iz svojega iskustva. Upoznaje mre!ni preglednik i na#in rada odabranoga preglednika. Pretra!uje podatke, slike i videozapise na preporu#enim mre!nim stranicama, raspravlja o primjerenosti prona(enih sadr!aja. Posje'uje neku od preporu#enih stranica, istra!uje i izvje$tava razred $to se sve mo!e raditi na tim stranicama.

U#enik uz pomo' u#itelja nabraja nekoliko mogu'nosti rada na internetu. Otvara preporu#enu stranicu.

U#enik uz pomo' u#itelja opisuje nekoliko mogu'nosti interneta. Povezuje stvarni svijet s internetom.

U#enik uz pomo' u#itelja komentira mogu'nosti interneta. Pretra!uje podatke, slike i videozapise na preporu#enim mre!nim stranicama.

Posje'uje neku od preporu#enih stranica, uz pomo' u#itelja istra!uje i izvje$tava razred o novim sadr!ajima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enik povezuje stvarni svijet s internetom – tko stvara sadr!aje na internetu, je li sve na internetu istinito, pronalazi $kolu na internetu. Dogovoriti se s u#enicima o pravilima kori$tenja internetom. Izvode osnovnu potragu za informacijama na zadanu temu i uz detaljne upute. Upoznati u#enike samo sa stranicama primjerenoga sadr!aja i davati im detaljne upute za pretra!ivanje i vrednovanje prona(enoga (konkretni primjeri bliski razvojnoj dobi djece). Posjetiti mre!nu stranicu $kole, pro#itati online lektiru ili slikovnicu, posjetiti stranicu s vje!bama za matematiku. U#enici uz pomo' u#itelja zajedni#ki pronalaze igru na internetu i odlu#uju odgovara li njihovoj dobi. U#enik opisuje $to je potrebno napraviti da bi se do$lo do informacije. Odabire informaciju me(u vi$e prona(enih s obzirom na upute za pretra!ivanje. U#enik opisuje na#in uporabe prona(ene informacije i njezina izvora. Bilje!i prona(enu informaciju. Dogovoriti se kako 'e zabilje!iti prona(enu informaciju (u papirnatu ili digitalnu bilje!nicu, e-portfolio). Kao primjer mogu se iskoristi digitalni sadr!aji koje je u#itelj objavio na mre!nim stranicama ili vijesti o doga(anjima u $koli. U#enici te sadr!aje mogu pregledati i komentirati. Obratiti im pozornost na to tko je napravio i objavio sadr!aje. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Hrvatski jezik: knji!evnost, medijska kultura https://baltazar.carnet.hr/ssologin/https://baltazar.carnet.hr/ssologin/ Glazbena kultura: sviranje (sviranje ritma, sviranje doba), slu$anje glazbe Priroda i dru$tvo: ura, kalendar, godi$nja doba, zavi#aj Matematika: automatizacija tablice mno!enja, zbrajanje i oduzimanje u skupu brojeva do 100.


—38




ZADOVOLJAVAZADOVOLJAVAZADOVOLJAVAZADOVOLJAVA

JU)AJU)AJU)AJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRAVRLO DOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

B.B.B.B. 2.2.2.2. 1111 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA


RA"UNALNO RAZMI&LJANJE I

PROGRAMIRANJE U"ENIK ANALIZIRA NIZ

UPUTA KOJE IZVODE JEDNOSTAVAN

ZADATAK, AKO JE POTREBNO ISPRAVLJA

POGRE&AN REDOSLIJED.

U#enik prati niz uputa predo#enih slikom ili rije#ima koje izvode jednostavan zadatak ( ra#unalom ili bez ra#unala). Analizira niz uputa i otkriva pogre$an redoslijed. Ispravlja pogre$an redoslijed u uputama za rje$avanje jednostavnoga zadatka.

Uz pomo' u#itelja prati niz uputa koje izvode jednostavan zadatak.

Uz pomo' u#itelja analizira niz uputa predo#enih slikom ili rije#ima i otkriva pogre$an redoslijed.

Uz pomo' u#itelja ispravlja pogre$an redoslijed u uputama za rje$avanje jednostavnoga zadatka.

Samostalno ispravlja pogre$an redoslijed u uputama za rje$avanje jednostavnoga zadatka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Aktivnosti se mogu izvoditi ra#unalom ili bez njega. Na temelju poznatoga zadatka u#enik analizira niz uputa predo#enih slikom ili rije#ima, otkriva pogre$an redoslijed u uputama i ispravlja ga (niz uputa za zadatke koji su bliski u#enicima, igre sakrivanja, davanja uputa za kretanje, vo(enje robota labirintom – u#enik mo!e glumiti robota). Koristiti se razli#itim metodi#kim postupcima pri pokazivanju problema i njegova rje$enja. Primijeniti grafi#ke programe i aplikacije s naznakom programiranja koji su prilago(eni najmla(ima (primjeri lekcije kao u Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rje$avanje problema. Mogu se upotrijebiti zadatci kakvi su na natjecanjima Klokan bez granica ili Bebras. PovezPovezPovezPoveznice: nice: nice: nice: Hrvatski jezik: jezi#no izra!avanje i stvaranje (opisivanje prema planu, stvarala#ko pisanje), knji!evnost (redoslijed doga(aja u pri#i) Priroda i dru$tvo: prometni znakovi, putujemo Matematika: primjenjivanje pravila pri rje$avanju razli#itih zadataka (sa zagradama, pravila rje$avanja zadataka rije#ima), stvaranje nizova i obja$njavanje pravilnosti nizanja.

B.B.B.B. 2.2.2.2. 2222 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA



PROGRAMIRANJE U"ENIK STVARA NIZ

UPUTA U KOJEMU UPOTREBLJAVA

PONAVLJANJE.

Prepoznavanje problema u jednostavnome zadatku s ponavljanjem. U#enik stvara niz uputa koji se sastoji od slijeda koraka i ponavljanja sa zadanim brojem ponavljanja ( ra#unalom ili bez ra#unala). Sprema svoj niz uputa na dogovoreno mjesto te ih pronalazi. Uz pomo' u#itelja otkriva, prikazuje i analizira korake rje$avanja jednostavnoga zadatka koji sadr!i slijed koraka i ponavljanje.

Uz pomo' u#itelja prepoznaje zadatak u kojemu postoji ponavljanje i opisuje kako bi ga rije$io.

Uz povremenu pomo' u#itelja stvara niz uputa s ponavljanjem.

Samostalno stvara niz uputa s ponavljanjem.

Samostalno stvara niz uputa s ponavljanjem te ispravlja pogre$an redoslijed.


—39

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Primijeniti pomicanje likova ra#unalom ili bez ra#unala (kornja#a, roboti). Koraci rje$enja mogu se prikazati i crte!ima. Davanje uputa za kretanje, vo(enje robota labirintom – u#enik mo!e glumiti robota). Koristiti se razli#itim metodi#kim postupcima pri pokazivanju problema i njegova rje$enja. Primijeniti grafi#ke programe i aplikacije s naznakom programiranja koji su prilago(eni najmla(ima (primjerice Run Marco, Hour of code, Code week). Uporaba zadataka #ije rje$enje zahtijeva niz naredbi i ponavljanje sa zadanim brojem ponavljanja bez uvjeta. Slaganje niza akcija, primjerice crtanje geometrijskih likova. Primijeniti timski rad na zajedni#kome projektu iz programiranja. Prema mogu'nostima $kole u#itelj pokazuje u#enicima upravljanje robotom uno$enjem razli#itih naredbi. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanjima Klokan bez granica ili Bebras. Odvojiti dovoljno vremena da u#enici imaju priliku raspravljati o na#inima analiziranja problema i osmi$ljavanju rje$enja, uspore(ivati razli#ite pristupe i argumentirati svoje rje$enje i uva!avati tu(e, napraviti vizualno predstavljanje rje$enja, omogu'iti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob u#enika. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Hrvatski jezik: stvaranje pri#e prema poticaju, stvarala#ko pisanje, radijska emisija, veliko po#etno slovo, red rije#i u re#enici, pisanje – po$tivanje pravopisne norme Priroda i dru$tvo: zna#enje vode za !ivot ljudi, pokus Matematika: primjena svojstva komutativnosti i veze mno!enja i dijeljenja, primjena ste#enih matemati#kih spoznaja o brojevima i svojstvima ra#unskih radnji pri rje$avanju problemskih situacija.





C.C.C.C. 2.2.2.2. 1111 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA PREDMETA


PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK PREMA

SAVJETIMA U"ITELJA ODABIRE URE%AJ I

PROGRAM ZA JEDNOSTAVNE &KOLSKE

ZADATKE....

U#enik prepoznaje ure(aj, opisuje njegovu svrhu (zvu#nici, mikrofon, kamera, pisa#, mobilni ure(aj) i odabire prikladan program za rje$avanje jednostavnih $kolskih zadataka. Uporaba gotovih obrazovnih sadr!aja (crtanje, ra#unanje, pisanje, #itanje i sl.) za podr$ku pri u#enju. Uporaba jednostavnih ra#unalnih programa i aplikacija namijenjenih obrazovanju. Iskazuje pozitivan stav i samopouzdanje pri kori$tenju tehnologijom.

U#enik uz pomo' u#itelja nabraja prikladne ure(aje za jednostavne $kolske zadatke.

U#enik prema savjetima u#itelja prepoznaje ure(aj te nabraja programe za jednostavne $kolske zadatke.

U#enik opisuje svrhu ure(aja i uz pomo' u#itelja odabire prikladan program za rje$avanje jednostavnih $kolskih zadataka.

U#enik prema savjetima u#itelja odabire ure(aj i program za rje$avanje jednostavnih $kolskih zadataka. Pokazuje pozitivan stav i samopouzdanje pri kori$tenju tehnologijom.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upotreba primjerenih digitalnih obrazovnih sadr!aja za podr$ku pri u#enju. Uporaba jednostavnih ra#unalnih programa i aplikacija namijenjenih obrazovanju. U#itelj demonstrira upotrebu i ulogu razli#itih ure(aja i programa za jednostavne $kolske zadatke. Pokazivanje mogu'nosti programa i aplikacija za izradu raznih oblika digitalnih sadr!aja. U#itelj odabire odgovaraju'e ure(aje i programe primjerene u#enicima i tehni#kim mogu'nostima $kole uz potrebnu za$titu u#eni#kih osobnih podataka. Naglasak nije na vje$tini kori$tenja ure(ajima ili programima, nego na prepoznavanju njihove uloge i povezivanju rezultata koji !elimo dobiti i programa/ure(aja koji 'emo upotrijebiti.


—40

Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: A.2.1, A.2. 2., A.2. 3, C.2. 1, D.2. 1, D.2. 3. Likovna kultura: A. 2.1, C.2. 1. Poveznice sa svim nastavnim predmetima, pogotovo s Prirodom i dru$tvom ( godi$nja doba, zavi#aj).

C.C.C.C. 2.2.2.2. 2222 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA


DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKACIJA

U"ENIK IZRA%UJE DIGITALNE RADOVE

KOMBINIRANJEM RAZLI"ITIH OBLIKA

SADR*AJA UZ PODR&KU U"ITELJA.

U#enik oblikuje uz u#iteljevu pomo' postoje'e sadr!aje i ideje jednostavnim programima za izradu digitalnih radova. Opisuje na#in stvaranja novih sadr!aja i ideja koje namjerava oblikovati ili ih oblikuje s pomo'u IKT-a. Kreativno se izra!ava uz podr$ku u#itelja u jednostavnome multimedijskom programu. Sprema i pronalazi prethodno pohranjeni sadr!aj. Predstavlja i obja$njava svoj rad.

U#enik oblikuje uz u#iteljevu podr$ku postoje'e sadr!aje u jednostavnome programu za izradu digitalnih radova.

U#enik oblikuje uz u#iteljevu podr$ku postoje'e sadr!aje prema svojim idejama u jednostavnome programu za izradu digitalnih radova.

Opisuje na#in stvaranja digitalnih sadr!aja i izra(uje ih uz podr$ku u#itelja u jednostavnome programu za izradu digitalnih radova.

Stvara nove sadr!aje uz podr$ku u#itelja u jednostavnome programu za izradu digitalnih radova. Predstavlja i obja$njava svoj rad.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#itelj odabire odgovaraju'e ure(aje i programe primjerene u#enicima i tehni#kim mogu'nostima $kole uz potrebnu za$titu u#eni#kih osobnih podataka. Upotrebom odgovaraju'ih ure(aja i jednostavnih programa u#enici mogu zajedni#ki, uz pomo' u#itelja, izra(ivati crte!e, pisati tekstove, snimati audiozapise ili videozapise o svojemu radu u $koli, raznim doga(anjima te ih upotrebljavati za razredne projekte. Predla!e se uporaba programa koji nude djelomi#no gotova rje$enja za kola!e, pri#e, ilustracije, multimedijske poruke. U#itelj predla!e sadr!aje i pru!a podr$ku u#enicima pri izradi digitalnih sadr!aja, primjerice pozivnice, plakata, stripa, kola!a, digitalnih pri#a, audiododataka pri#ama iz lektire. Skretanje pa!nje na oznake vlasni$tva, licencije ili dopu$tenja za uporabu u obrazovanju. Zajedni#ki pohranjuju u#eni#ke radova u e-portfolio. Zajedni#ki dogovoriti mjesto za spremanje digitalnih sadr!aja tako da je pristupa#no u#enicima i lako ga je prona'i. U#enici pred razredom predstavljaju svoj rad – kako su ga smislili i izradili. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: A.2.1, A.2. 2, A.2. 3, C.2. 1, D.2. 1, D.2. 3. Hrvatski jezik: jezi#no izra!avanje i stvaranje (izvje$'ivanje o pro$lome doga(aju i obavljenom zadatku, obavijest, stvarala#ko pisanje) Priroda i dru$tvo: kalendar, ura Matematika: prikazivanje dvoznamenkastih brojeva na razli#ite na#ine, prikazivanje razli#itih podataka iz neposredne okoline neformalnim na#inima, piktogramima i jednostavnim tablicama Glazbena kultura: izmi$ljanje malih ritamskih cjelina, slobodni improvizirani dijalozi glazbalom i glasom Likovna kultura: novomedijske tehnologije, domena Stvarala$tvo i produktivnost.


—41

C.C.C.C. 2.2.2.2. 3333 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA


DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKACIJA

U"ENIK UZ POMO) U"ITELJA SURA%UJE I

KOMUNICIRA S POZNATIM OSOBAMA U

SIGURNOME DIGITALNOM OKRU*ENJU.

U#enik uz u#iteljevu pomo' prepoznaje situacije u kojima je komunikacija i suradnja mogu'a digitalnim programima i ure(ajima, sudjeluje u kratkim suradni#kim aktivnostima s poznatim osobama koriste'i se digitalnim obrazovnim platformama i obrazovnim mre!ama, uo#ava osnovne prednosti komunikacije i suradni#koga rada kad #lanovi tima ne mogu biti prisutni, aktivno sura(uje sa skupinom vr$njaka u sigurnome digitalnom obrazovnom okru!enju.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje situacije u kojima je komunikacija i suradnja mogu'a digitalnim programima i ure(ajima.

U#enik uz pomo' u#itelja sudjeluje u kratkim komunikacijskim i suradni#kim aktivnostima s poznatim osobama u digitalnome okru!enju.

U#enik uo#ava osnovne prednosti komunikacije i suradni#koga rada kad #lanovi tima ne mogu biti prisutni. Aktivno sura(uje sa skupinom vr$njaka u digitalnome okru!enju uz pomo' u#itelja.

Poti#e i vodi suradnju i komunikaciju sa skupinom vr$njaka u digitalnome okru!enju uz pomo' u#itelja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#itelj odabire odgovaraju'e ure(aje i programe primjerene u#enicima i tehni#kim mogu'nostima $kole paze'i pritom na za$titu osobnih podataka. Suradnja obrazovnim igrama potpomognutima tehnologijom (geolokacijske igre, potraga za blagom, rje$avanje zagonetki, dijeljene online plo#e, stranice s programima za kreativno izra!avanje). Suradni#ki rad u sigurnomu online okru!enju (razredni blog, zajedni#ko pisanje pri#e, izrada crte!a, slikovnice, multimedijskoga sadr!aja). Rad na projektima (videokonferencije s vr$njacima iz drugih zemalja ili iz Hrvatske). Uporaba jednostavnoga programa za razmjenu poruka me(u u#enicima (chat unutar sigurnoga online okru!enja – eTwinning, e-po$ta ili neki primjereni siguran servis koji uporablja korisni#ke podatke ra#una iz sustava AAI@EduHr, $kolske ra#une ili ne tra!i prijavu). Poticati primjereno pona$anje i konvencije uljudnoga opho(enja za vrijeme suradni#kih i komunikacijskih aktivnosti, uva!avanje razli#itosti, razvijanje tolerancije i me(ukulturnoga razumijevanja. PovezPovezPovezPoveznicenicenicenice Povezuje se s ishodom D.2. 2. Hrvatski jezik: jezi#no izra!avanje i stvaranje (telefonski razgovor, razli#iti na#ini komunikacije uz primjenu suvremene tehnologije).


—42




D.D.D.D. 2.2.2.2. 1111 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA

PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE

NEKE POSLOVE KOJI SE KORISTE

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKOM

TEHNOLOGIJOM....

U#enik nabraja zanimanja koja poznaje, a koja se koriste IKT-om. Prepoznaje zanimanja u podru#ju ra#unalne tehnologije i primjene IKT-a. Opisuje zanimanja ljudi koji se u svojemu poslu koriste informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. Istra!uje i komentira zanimanja iz podru#ja IKT-a za koja je #uo da su popularna. Promi$lja o svojemu budu'em zanimanju, opisuje ga i predstavlja razredu.

U#enik nabraja zanimanja koja poznaje, a koja se koriste IKT-om.

U#enik opisuje zanimanja ljudi koji se u svojemu poslu koriste IKT-om.

Istra!uje uz pomo' u#itelja i komentira zanimanja iz podru#ja IKT-a.

Izdvaja i opisuje mogu'e budu'e zanimanje u podru#ju primjene IKT-a i predstavlja razredu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Objasniti ulogu informacijsko-komunikacijske tehnologije u svakodnevnome !ivotu primjerima bliskim u#enicima. Navesti primjere poslova koji nisu prije postojali, a omogu'io ih je razvoj IKT-a. Objasniti ulogu stru#njaka IT –a konkretnim primjerima iz okru!enja te razli#ite razine slo!enosti uporabe IT-a. Navesti primjere poznatih osoba zaslu!nih za napredak IT-a i onih koji se time sada bave. Prema mogu'nostima organizirati razgovor s osobama koje se u radu koriste ra#unalnom tehnologijom, mo!e i videokonferencijskim prijenosom. U#enici u razgovoru komentiraju koja im se zanimanja u podru#ju IKT-a svi(aju i ho'e li ih odabrati u budu'nosti te koji bi poslovi u budu'nosti mogli postojati odnosno nestati. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Priroda i dru$tvo – zanimanja ljudi


PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK SE KORISTI E-USLUGAMA U PODRU"JU ODGOJA I

OBRAZOVANJA.

U#enik se koristi sadr!ajima s obrazovnoga portala uz pomo' odrasle osobe. Posje'uje sigurne stranice na kojima mo!e u#iti i zabaviti se. U#enik se koristi preporu#enim e-uslugama u podru#ju obrazovanja (e-dnevnik, edu.hr, Meduza, CARNetova e-po$ta, Loomen i sl.). Uporaba korisni#kog ra#una iz sustava AAI@EduHr. Nudi pomo' i suradnju ostalim u#enicima.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje e-usluge u podru#ju obrazovanja.

U#enik se uz pomo' u#itelja koristi nekim e-uslugama u podru#ju obrazovanja.

U#enik uz pomo' u#itelja istra!uje dodatne mogu'nosti e-usluga u podru#ju obrazovanja.

U#enik se samostalno koristi preporu#enim e-uslugama u podru#ju obrazovanja. Nudi pomo' i suradnju ostalim u#enicima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici 'e zajedni#ki uz pomo' u#itelja istra!ivati mogu'nosti portala e-lektire i Meduza, edu.hr te se zajedno igrati i igrom u#iti. Istra!ivanjem i aktivnostima sli#nima igri u#enici 'e u#iti kako se koristiti sadr!ajima obrazovnoga portala. Prou#iti i upoznati neke sigurne i pouzdane e-izvore. Koristiti se korisni#kim ra#unom iz sustava AAI@EduHr, brinuti se o


—43

promjeni zaporke, sigurnosti ra#una i mogu'nosti uporabe. Upoznati nekoliko usluga koje su u#enicima dostupne njihovim korisni#kim podatcima ra#una iz sustava AAI@EduHr, npr. e-Dnevnik, edu.hr, Meduza, CARNetova e-po$ta. Pribli!iti u#enicima sadr!aje i aktivnosti tih obrazovnih portala na primjeren na#in. Pokazati neke online te#ajeve na Loomenu, primjerice Logo – online u#enje programiranja ili neke koje su izradili u#itelji razredne nastave za razne predmete. Po mogu'nosti koristiti se nekim online te#ajem koji su napravili u#itelji va$e $kole. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Mo!e se povezati sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija.


PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK ANALIZIRA NEKE

OPASNOSTI KOJE MOGU NASTUPITI PRI

UPORABI RA"UNALA I INTERNETA TE

PRAVILNO NA NJIH REAGIRA.

U#enik prepoznaje mogu'u opasnost od nepoznate osobe u virtualnome svijetu, prepoznaje elektroni#ko nasilje. U nekim situacijama tra!i pomo'i odrasle osobe (znati gdje mo!e potra!iti pomo', razvijati atmosferu povjerenja i osna!ivanja). Primjenjuje pozitivne obrasce pona$anja pri suo#avanju s elektroni#kim nasiljem. Analizira primjere elektroni#koga nasilja i zajedni#ki pronalazi rje$enja za njih. Odabrati i primijeniti zdrave navike pona$anja tijekom rada na ra#unalu. Procjenjuje koli#inu vremena provedenoga u virtualnome i stvarnome svijetu. Prihva'a preporuke o koli#ini vremena provedenoga za ra#unalom.

U#enik uz pomo' u#itelja nabraja neke opasnosti od nepoznate osobe u virtualnome svijetu. Prepoznaje zdrave navike pona$anja pri radu s ra#unalom.

U#enik prepoznaje elektroni#ko nasilje. U nekim situacijama tra!i pomo' odrasle osobe. Primjenjuje zdrave navike pona$anja tijekom rada na ra#unalu.

Primjenjuje pozitivne obrasce pona$anja pri suo#avanju s elektroni#kim nasiljem.

U#enik obja$njava opasnosti koje mogu nastupiti pri uporabi ra#unala i interneta i povezuje ih s opasnostima iz stvarnoga svijeta. Procjenjuje koli#inu vremena provedenoga u virtualnome svijetu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upoznati u#enike s opasnostima koje im prijete na internetu i povezati ih s opasnostima iz stvarnoga svijeta. Razgovarati o pozitivnim obrascima pona$anja i kako ih primijeniti. U#enici u parovima razgovaraju o neprihvatljivu pona$anju me(u svojim vr$njacima. Osvje$'uju da neka djeca na internetu znaju biti nasilna. Gledanje animiranih pri#a prilago(enih uzrastu djece, prepoznavanje elektroni#koga nasilja i razgovor o primjerima elektroni#koga nasilja, upoznavanje na#ina spre#avanja i prevencije takva nasilja te $to u#initi ako su sami !rtve nasilja. Istaknuti da je i virtualan svijet stvaran svijet te da se moramo pristojno i odgovorno pona$ati kad smo na internetu kako bismo za$titili sebe, ali i druge. Povezati pravila pristojnoga pona$anja u razredu i na internetu. Razvijati atmosferu povjerenja i osna!ivanja u#enika tako da znaju da se mogu obratiti u#iteljima ako im zatreba pomo'. Izvoditi vje!be razgibavanja za ra#unalom, izmjenjivanje sjedenja i drugih polo!aja. Pratiti duljinu vremena provedenoga pred ekranom (ra#unalo, mobitel, tablet, televizor). Mogu se upotrijebiti obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net, animirane pri#e te radna bilje!nica Igraj se i u#i online. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Mo!e se povezati sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija. Priroda i dru$tvo: pona$anje u $koli i odnosi me(u u#enicima, kultura stanovanja, kulturne ustanove, zdravlje Sat razrednika: zdravstveni i gra(anski odgoj.


—44

D.D.D.D.2.2.2.2. 4444

NAKON DRUGE GODINE U"ENJA

PREDMETA INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK SE ODGOVORNO

PONA&A PRI KORI&TENJU SADR*AJIMA I

USLUGAMA NA INTERNETU RADI ZA&TITE

OSOBNIH PODATAKA I DIGITALNOGA

UGLEDA.

U#enik nabraja osnovne osobne podatke (ime i prezime, adresa i broj telefona, fotografije, videozapisi). Obja$njava za$to su va!ni osobni podatci i s kim ih smijemo dijeliti te kako paziti na svoje i tu(e osobne podatke. Prepoznaje i razlikuje koje bi osobne podatke objavio na internetu. U#enik uo#ava trajnost podataka objavljenih na internetu (digitalnih tragova). Prepoznaje va!nost odgovornoga pona$anja te poti#e sebe i druge na odgovorno pona$anje.

U#enik nabraja osobne podatke i prepoznaje va!nost njihove za$tite.

U#enik obja$njava va!nost za$tite svojih i tu(ih osobnih podataka te va!nost odgovornoga pona$anja.

U#enik prepoznaje i razlikuje koje bi osobne podatke mogao sigurno objaviti na internetu. Pristojno se i odgovorno pona$a.

U#enik uo#ava trajnost podataka objavljenih na internetu (digitalnih tragova). Poti#e sebe i druge na odgovorno pona$anje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istaknuti u#enicima da svakim svojim boravkom na internetu ostavljaju digitalne tragove koje je lako pratiti. Naglasiti im potrebu izbjegavanja komunikacije s nepoznatim osobama te kako se mogu za$tititi i potra!iti pomo' odrasle osobe. U#enik prepoznaje i razlikuje osnovne osobne podatke koje smije i koje ne smije podijeliti online(ime i prezime, adresa, broj telefona ili mobitela i fotografije). Istaknuti u#enicima da se osobni podatci ne daju nepoznatim osobama. Upozoriti ih da osobne podatke svojih prijatelja ne govore drugima. S pomo'u obrazovnih igara i gledanjem animiranih filmova u#enicima pribli!iti pojam osnovnih osobnih podataka i kako se njima odgovorno koristiti. Ilustrirati dostupnost na internetu i digitalne tragove upisivanjem imena i prezimena slavnih osoba, prijatelja i #lanova obitelji ili svojega imena u tra!ilicu. Razgovor o digitalnim tragovima koje sami ostavljamo i koje drugi objavljuju o nama. Koristiti se konkretnim primjerima digitalnih tragova o nekoj osobi, a koji su stari nekoliko godina (trajnost digitalnih tragova). Igra s pastom za zube (jednom kad je istisnete ne mo!e se vratiti natrag u tubu – analogija sa sadr!ajem objavljenim na internetu i nemogu'no$'u njegova brisanja). Mogu se upotrijebiti obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Mo!e se povezati sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija. Hrvatski jezik: veliko po#etno slovo Priroda i dru$tvo: dijete, obitelj, rodbina.


—45


3.3.3.3. RAZRED OSNOVNE RAZRED OSNOVNE RAZRED OSNOVNE RAZRED OSNOVNE &KOLE&KOLE&KOLE&KOLE





A.A.A.A. 3.3.3.3. 1111

NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA


DIGITALNA TEHNOLOGIJA U"ENIK SE KORISTI

SIMBOLIMA ZA PRIKAZIVANJE PODATAKA.

U#enik prepoznaje neke univerzalne simbole ili oznake i obja$njava njihovu ulogu. Obja$njava kako podatke mo!e prikazati nekim univerzalnim simbolima. Koristi se dogovorenim simbolima za opisivanje podataka i poruka. Interpretira poruke i podatke prikazane dogovorenim simbolima. Razvija svoj jednostavan sustav simbola i obja$njava ga.

Prepoznaje neke univerzalne simbole i obja$njava njihovu ulogu.

Obja$njava kako neke podatke mo!e prikazati nekim univerzalnim simbolima.

Interpretira poruke i podatke prikazane dogovorenim simbolima. Koristi se dogovorenim simbolima za opisivanje podataka i zapisivanje poruka.

Razvija svoj jednostavni sustav simbola i obja$njava ga.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pronala!enje i prepoznavanje nekih univerzalnih simbola (npr. oznake za recikliranje na proizvodima, prometni znakovi, svjetlosni signali na semaforu, geografski simboli, znakovi upozorenja). Prikazivanje podataka s pomo'u simbola, na razini igre (npr. karte za brojeve, igre pam'enja - Memory). Kodiranje kratkih poruka simbolima, crte!om, igre $ifriranja i preno$enja poruka. Pri#e o $ifriranju i tajnim simbolima. Osmi$ljavanje zaporki iz koje poruke. Upotreba simbola uvodi se kao priprema za prikazivanje podataka u ra#unalu, ali u ni!im razredima ostaje na razini igre, ne spominju se binarni brojevi iako se 0 i 1 te ostali brojevi i slova mogu upotrebljavati za $ifriranje (unplugged aktivnosti). Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Hrvatski jezik: dvoto#je i zarez u nabrajanju, kratice Priroda i dru$tvo: strane svijeta, plan mjesta, zemljovid, promet Matematika: prikazivanje brojeva do 1000 na razli#ite na#ine (mjesna vrijednost znamenaka i dekadske jedinice), ozna#avanje to#ke i du!ine, primjenjivanje matemati#kih oznaka za okomitost i usporednost pravaca, rje$avanje zadataka s jednim nepoznatim #lanom koriste'i se slovom kao oznakom za broj.


—46

A.A.A.A. 3.3.3.3. 2222 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA


DIGITALNA TEHNOLOGIJA U"ENIK OBJA&NJAVA

I ANALIZIRA JEDNOSTAVNE

HARDVERSKE/SOFTVERSKE PROBLEME I

POTE&KO)E KOJI SE MOGU DOGODITI TIJEKOM

NJIHOVE UPORABE.

Nabraja jednostavne hardverske/softverske probleme i pote$ko'e s kojima se susreo ili za njih zna iz tu(ega iskustva. Prepoznaje jednostavne hardverske/softverske probleme i pote$ko'e, analizira ih te ih poku$ava rije$iti samostalno ili uz pomo' drugih osoba. Prepoznaje aktivnosti ili postupke korisnika koji mogu prouzro#iti problem i pote$ko'u.

U#enik s pomo'u u#itelja nabraja neke hardverske/softverske probleme i pote$ko'e koji se mogu dogoditi tijekom njihove uporabe.

U#enik prepoznaje jednostavne hardverske/softverske probleme i pote$ko'e koji se mogu dogoditi tijekom njihove uporabe.

U#enik analizira jednostavne hardverske/softverske probleme koji se mogu dogoditi tijekom njihove uporabe i nudi rje$enje.

Nakon analize prepoznaje aktivnosti ili postupke korisnika koji mogu prouzro#iti problem i pote$ko'u, daje primjere iz svakodnevnoga !ivota.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA Prepoznavanje nekih jednostavnijih problema bez detaljnijega upoznavanja s hardverom i softverom ra#unala. Primjeri problema koji se mogu obraditi: monitor ne radi, program se blokira ili smrzne, usporavanje ra#unala tijekom rada, mi$ ili zvu#nici ne rade, povezivanje na mre!u i internet. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Priroda i dru$tvo: snala!enje u vremenu (pro$lost, sada$njost, budu'nost), gospodarstvo i za$tita okoli$a.





B.B.B.B. 3.3.3.3. 1111 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA



STVARA PROGRAM KORI&TENJEM

VIZUALNOGA OKRU*ENJA U KOJEMU SE

KORISTI SLIJEDOM KORAKA, PONAVLJANJEM I

ODLUKOM TE UZ POMO) U"ITELJA VREDNUJE

SVOJE RJE&ENJE....

Prepoznavanje problema u jednostavnom zadatku s odlukom, osmi$ljavanje niza koraka koji vode k rje$enju. Uz pomo' u#itelja ili samostalno otkriva i prikazuje korake rje$avanja jednostavnoga zadatka koji sadr!i odluku. Stvaranje programa kori$tenjem vizualnim okru!enjem u kojemu se koristi slijedom koraka, ponavljanjem i odlukom. Uz pomo' u#itelja analizira i vrednuje rje$enja testiranjem to#nosti krajnjega rezultata.

Uz pomo' u#itelja stvara program koji se sastoji od slijeda koraka i ponavljanja.

Samostalno stvara program koji se sastoji od slijeda koraka i ponavljanja

Uz pomo' u#itelja stvara program koji sadr!i odluke, analizira rje$enje zadatka i vrednuje ga.

Samostalno stvara program koji se sastoji od slijeda koraka, ponavljanja i odluke.


—47

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Primjeri doga(aja koji utje#u na odluku; mo!e s ra#unalom ili bez ra#unala.. Koristiti se razli#itim metodi#kim postupcima pri pokazivanju problema i njegova rje$enja (primjeri s vremenskom prognozom i kako odlu#ujemo $to 'emo obuti ili gdje se igrati) Va!no je razlikovati upute (ili niz uputa) koje je potrebno napraviti za svaku vrijednost odluke. Primjenjuju se grafi#ki programi i aplikacije s naznakom programiranja prilago(eni najmla(ima (primjerice Scratch, Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rje$avanje problema. Prema mogu'nostima $kole u#itelj pokazuje u#enicima upravljanje robotom uno$enjem razli#itih naredbi. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanjima, Klokan bez granica ili Bebras. Odvojiti dovoljno vremena da u#enici imaju priliku raspravljati o na#inima analiziranja problema i osmi$ljavanju rje$enja, uspore(ivati razli#ite pristupe i argumentirati svoje rje$enje i uva!avati tu(e, napraviti vidno predstavljanje rje$enja, omogu'iti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob u#enika. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Mo!e se povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija. Matematika: primjena svojstva komutativnosti i veze mno!enja i dijeljenja, primjena ste#enih matemati#kih spoznaja o brojevima i svojstvima ra#unskih radnji pri rje$avanju problemskih situacija Hrvatski jezik: stvaranje pri#e prema poticaju, stvarala#ko pisanje, radijska emisija Priroda i dru$tvo: zna#enje vode za !ivot ljudi, pokus.

B.B.B.B. 3.3.3.3. 2222 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA



SLA*E PODATKE NA KORISTAN NA"IN....

Odre(uje zajedni#ke karakteristike grupe podataka. Razvrstava podatke u grupe. Reda podatke prema kriteriju koji omogu'uje njihovo u#inkovito kori$tenje. Samostalno odre(uje kriterij za razvrstavanje ili redanje podataka koji omogu'uje u#inkovito kori$tenje podatcima. Prepoznavanje uzoraka.

Uz pomo' u#itelja odre(uje zajedni#ke karakteristike u grupi podataka i razvrstava ih prema njima.

Samostalno odre(uje zajedni#ke karakteristike grupe podataka i razvrstava ih prema njima.

Uz pomo' u#itelja odre(uje kriterij slaganja podataka koji omogu'ava u#inkovito kori$tenje njima.

Razvrstava podatke u grupe i sla!e podatke u odre(eni redoslijed prema odabranom kriteriju koji omogu'ava u#inkovito kori$tenje podatcima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istaknuti neke primjere bliske u#enicima te uo#iti prednosti slaganja podataka na koristan na#in s ra#unalom ili bez ra#unala (primjerice, slaganje u#enika s obzirom na datum ro(enja ili razvrstavanje u#enika u timove, slaganje odje'e prema vrsti ili boji, unplugged aktivnosti). Prepoznavanje uzoraka, razvrstavanje i organiziranje podataka. Prikazivanje podataka tablicama i dijagramima prema primjerima iz matematike. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanjima Klokan bez granica, Bebras. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Hrvatski jezik: imenice, glagoli, pridjevi, skupovi ije/je u rije#ima, slovo ! i # u rije#ima Priroda i dru$tvo: osnovne karakteristike zavi#ajne regije, sada$njost, pro$lost, budu'nost, predci i potomci Matematika: klasificiranje likova prema broju stranica, opseg likova, prikazivanje podataka u tablicama i dijagramima


—48

DIGITALNA DIGITALNA DIGITALNA DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKACIJACIJACIJACIJA




C.C.C.C. 3.3.3.3. 1111 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA


PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK

SAMOSTALNO ODABIRE URE%AJ I PROGRAM IZ

SKUPA PREDLO*ENIH TE PROCJENJUJE NA"INE

NJIHOVE UPORABE.

U#enik odabire potrebni ure(aj, prepoznaje njihove prednosti u raznim situacijama. Odabire potrebni program kojim 'e se koristiti za rje$avanje postavljenoga zadatka. Obrazla!e svoj odabir i preporu#uje ili ne preporu#uje drugima kori$tenje tim programom. Navodi $to mo!e, a $to ne mo!e napraviti s odabranim ure(ajima i programima. Uporaba gotovih obrazovnih sadr!aja, ra#unalnih programa i aplikacija namijenjenih obrazovanju.

U#enik uz pomo' u#itelja odabire potrebni ure(aj i program te prepoznaje neke na#ine njihove uporabe.

U#enik uz pomo' u#itelja odabire potrebni ure(aj i program, opisuje njihove mogu'nosti.

Samostalno odabire potrebni digitalni ure(aj ili program, prepoznaje njihove prednosti u raznim situacijama.

Samostalno odabire potrebni digitalni ure(aj ili program, obja$njava njihove prednosti u raznim situacijama, obrazla!e svoj odabir i preporu#uje ili ne preporu#uje drugima kori$tenje njima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVOBRAZOVOBRAZOVOBRAZOVNIH ISHODANIH ISHODANIH ISHODANIH ISHODA Istra!ivanje mogu'nosti primjene razli#itih digitalnih ure(aja i programa za izvr$avanje raznovrsnih $kolskih zadataka. Uporaba digitalnih obrazovnih sadr!aja i programa za u#enje. Odabir digitalnih ure(aj ili programa, uspore(ivanje njihovih prednosti i nedostataka u raznim situacijama, argumentiranje odabira. Istra!iti mogu'nosti modernih multimedijskih online programa koji se mogu upotrebljavati s obrazovnom svrhom. Mo!e se organizirati projektima i timskim radom, svaki tim predstavlja i argumentira svoj odabir. Naglasak nije na vje$tini kori$tenja ure(ajem ili programom nego na prepoznavanju njihove uloge i povezivanju rezultata koji !elimo dobiti te programa/ure(aja koji 'emo upotrijebiti. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: A.3.1, A.3.2, C.3. 1. Mo!e se povezati s ishodima C. 3. 2 i C.3. 3.



PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK PREMA

UPUTAMA IZRA%UJE JEDNOSTAVNE DIGITALNE

RADOVE.

U#enik prema uputama u#itelja i u predlo!enome programu izra(uje jednostavne digitalne radove koji mogu biti kombinacija vi$e elemenata. U#enik kombinira prona(ene ili samostalno napisane informacije, tekst i slike, animaciju, zvuk, video. Uporaba modernih multimedijskih programa s obrazovnom svrhom. Primjenjuje jednostavne postupke za rad s mapama i datotekama, pohranjuje i pronalazi svoje datoteke.

U#enik uz u#iteljevu pomo' i upute oblikuje postoje'e sadr!aje u nove, jednostavne digitalne radove.

U#enik uz pomo' u#itelja slijedi upute i izra(uje jednostavne digitalne radove.

Prema uputama izra(uje jednostavne digitalne radove.

Prema uputama izra(uje jednostavne digitalne radove kreativno se izra!avaju'i. Predstavlja i obja$njava svoj rad. Poma!e vr$njacima pri izradi.


—49

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#itelj odabire programe koji odgovaraju potrebama njegovih u#enika i tehni#kim mogu'nostima $kole. Istra!iti mogu'nosti modernih multimedijskih online programa koji se mogu upotrebljavati s obrazovnom svrhom. Kombiniranje razli#itih oblika digitalnih sadr!aja u nove. Izraditi kviz, prezentaciju, multimedijski plakat, kola!, kalendar, grafi#ki prikaz podataka, animaciju, strip, digitalnu pri#u prema uputama i o dogovorenoj temi. Odabrati oblik digitalnoga rada i temu u dogovoru s u#enicima. Pohranjivanje sadr!aja za budu'i rad i pronala!enje prethodno spremljenih sadr!aja. Pohranjivanje u u#eni#ki e-portfolio. Razgovarati o vlasni$tvu digitalnoga sadr!aja (npr. #ija je slika na nekoj stranici i smiju li se njome koristiti), upotreba specijaliziranih tra!ilica Creative Commons. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: A.3. 1, A.3.2, E.3. 2. Hrvatski jezik: izgled i pona$anje lika, basna, dje#ji roman, dje#ji film Matematika: prikazivanje brojeva do 1 000 na razli#ite na#ine, crtanje pravaca i polupravaca, opseg likova, razli#iti prikazi podataka (tablice, dijagrami) Priroda i dru$tvo: vremenska crta, zdravlje, zavi#aj Mo!e se povezati s ishodom C. 3. 1 i C.3.3. Korelacija s Likovnom kulturom novomedijske tehnologije, domena Stvarala$tvo i produktivnost A. 3. 1 A.3.3. C.3. 1.

C.C.C.C.3.3.3.3. 3333 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA


PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK SE

KORISTI SIGURNIM DIGITALNIM OKRU*ENJEM

ZA KOMUNIKACIJU U SURADNI"KIM

AKTIVNOSTIMA.

U#enik nabraja osnovne prednosti suradni#koga rada u sigurnome digitalnom okru!enju. Prepoznaje va!nost korisni#koga ra#una i zaporke za pristup digitalnomu okru!enju. Pi$e poruke prema preporukama o jasno'i, ljubaznosti i pristojnosti. Ostvaruje kontakt s poznatim osobama u sigurnome digitalnom obrazovnom okru!enju, s njima sura(uje i razmjenjuje kratke poruke. Prepoznaje sinkroni i asinkroni na#in komunikacije. Pri rje$avanju zadataka samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnome digitalnom obrazovnom okru!enju i obrazovnim dru$tvenim mre!ama.

U#enik nabraja osnovne prednosti suradni#koga rada u sigurnome digitalnom okru!enju. Na poticaj i uz pomo' u#itelja sudjeluje u suradni#kim aktivnostima u sigurnome digitalnom okru!enju.

U#enik pi$e poruke prema preporukama o jasno'i i ljubaznosti. Uz pomo' u#itelja sudjeluje u suradni#kim aktivnostima u sigurnome digitalnom okru!enju.

Ostvaruje kontakt s poznatim osobama u digitalnome okru!enju, s njima sura(uje i razmjenjuje kratke poruke. Prepoznaje sinkroni i asinkroni na#in komunikacije.

Pri suradni#kome rje$avanju zadataka samostalno komunicira s poznatim osobama u sigurnome digitalnom obrazovnom okru!enju i obrazovnim dru$tvenim mre!ama.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA U#itelj odabire odgovaraju'e ure(aje i programe primjerene u#enicima i tehni#kim mogu'nostima $kole, paze'i pritom na za$titu osobnih podataka. Upotreba korisni#kog ra#una iz sustava AAI@EduHr i promjena zaporke, sigurnost ra#una i mogu'nosti uporabe. Uporaba programa za komunikaciju (elektroni#ka po$ta ili neki primjereni siguran servis koji uporablja korisni#ke podatke ra#una iz sustava AAI@EduHr) Ispisati pravila pristojne komunikacije i istaknuti ih na vidljivome mjestu. Rad na projektima u sigurnom online okru!enju (razredni, $kolski, nacionalni, me(unarodni). Poticati primjereno pona$anje i konvencije uljudnoga opho(enja za vrijeme suradni#kih i komunikacijskih aktivnosti, uva!avanje razli#itosti, razvijanje tolerancije i me(ukulturalnoga razumijevanja. Objasniti u#enicima kako reagirati u slu#ajevima elektroni#koga nasilja i kome se mogu obratiti za pomo' (obrazovni sadr!aji Pet za Net). Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Povezivanje sa svim ishodima domene C. Korelacija: Hrvatski jezik.


—50



PISMENOST I KOMUNIKACIJA U"ENIK

RAZLIKUJE ULOGE I AKTIVNOSTI KOJE

ZAHTIJEVA SURADNI"KO ONLINE OKRU*ENJE.

U#enik prepoznaje uloge i aktivnosti u suradni#kome online okru!enju. Provodi aktivnosti i primjenjuje primjerene oblike pona$anja u suradni#kome online okru!enju. Preuzima odgovornost i kontrolu za provo(enje suradni#ke aktivnosti. Iznosi svoje komentare i prepoznaje va!nost osvrta #lanova skupine na aktivnosti.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje uloge i aktivnosti u suradni#kome online okru!enju.

U#enik primjenjuje jasne upute za provo(enje aktivnosti u suradni#kome online okru!enju.

U#enik primjenjuje primjerene oblike pona$anja u suradni#kim aktivnostima.

U#enik preuzima odgovornost i kontrolu za provo(enje suradni#ke aktivnosti. Prepoznaje va!nost osvrta #lanova skupine na aktivnost i pona$anje te iznosi svoje komentare.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Interakcija u suradni#kome online okru!enju, poticanje na aktivnost, komentiranje. Poticanje primjerenih oblika pona$anja sudionika aktivnosti, organiziranje suradni#koga rada, razli#ite zada'e unutar aktivnosti. Potrebno je odvojiti dovoljno vremena za provedbu aktivnosti te na kraju napraviti osvrt #lanova skupine na aktivnost i pona$anje. Razvoj kriti#koga promi$ljanja i sposobnosti za samousmjeravano u#enje. Rad na projektima u sigurnome online okru!enju (razredni, $kolski, nacionalni, me(unarodni). Pohranjivanje u u#eni#ki e-portfolio. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Priroda i dru$tvo: miniprojekt Knji!nica (pro$lost, sada$njost, budu'nost) Povezuje se s ostalim ishodima 3. domene.





D.D.D.D. 3.3.3.3. 1111 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA

INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK

PRIMJENJUJE PREPORUKE O PRERASPODJELI

VREMENA U KOJEMU SE KORISTI DIGITALNOM

TEHNOLOGIJOM ZA U"ENJE, KOMUNIKACIJU I

ZABAVU TE PRIMJENJUJE ZDRAVE NAVIKE.

U#enik obja$njava potrebu vremenskoga ograni#enja u radu s digitalnom tehnologijom. Procjenjuje koli#inu vremena provedenoga u virtualnom svijetu. Primjenjuje tehnike razgibavanja tijekom i nakon rada na ra#unalu. Prihva'a nu!nost vremenskoga ograni#enja boravka za ra#unalom i primjenjuje preporuke o koli#ini vremena pred ra#unalom. Primjenjuje zdrave navike pona$anja za vrijeme rada na ra#unalu. Savjetuje #lanove obitelji i vr$njake o pravilnom kori$tenju tehnologijom.

U#enik opisuje posljedice dugotrajnoga boravka za ra#unalom. Procjenjuje koli#inu vremena provedenoga u virtualnome svijetu.

Obja$njava nu!nost vremenskoga ograni#enja boravka za ra#unalom.

U#enik primjenjuje preporuke o koli#ini vremena provedenoga pred ra#unalom.

Odabire i primjenjuje zdrave navike pona$anja za vrijeme rada na ra#unalu. Savjetuje #lanove obitelji i vr$njake o pravilnom kori$tenju tehnologijom.


—51

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici crtaju predmete koji simboliziraju njihovu slobodnu aktivnost ili hobi. U zavr$nome dijelu sata izlaze u $kolsko dvori$te i igraju jednu od predlo!enih igara. Kod ku'e u#enici intervjuiraju roditelje o njihovu slobodnom vremenu (sada$njemu te u doba djetinjstva). Mogu odigrati omiljenu ra#unalnu igru, a potom zajedno s roditeljima izi'i u $etnju, vo!nju biciklom ili koturaljkanje. U#enici vode dnevnik o vremenu provedenom pred ekranom (ra#unalo, tablet, mobitel, TV i sli#no). Dogovori o vremenskome ograni#enju za rad na ra#unalu, mogu'a uporaba specijaliziranih programa koji podsje'aju na razgibavanje i vrijeme provedeno za ra#unalom. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net . Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Mo!e se povezati sa svim ishodima u 3. razredu. Priroda i dru$tvo: zdravlje, TZK.

D.D.D.D.3.3.3.3. 2222 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA PREDMETA

INFORMATIKA U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK

PRIMJERENO REAGIRA NA SVAKU

OPASNOST/NEUGODNOST U DIGITALNOME

OKRU*ENJU, &TITI SVOJE I TU%E OSOBNE

PODATKE.

Primjereno reagira na razne opasnosti ili neugodnosti u digitalnome okru!enju (prijetnje, nasilje, prevare, virusi). U#enik obja$njava va!nost antivirusnih programa. Opisuje kako mo!e za$titi svoje i tu(e osobne podatke. Prepoznaje nasilnu verbalnu komunikaciju, oblike i simptome elektroni#koga zlostavljanja te opasnosti koje prijete pri susretu s nepoznatom osobom. Predla!e prihvatljive na#ine rje$avanja problema. Nabraja osobe i slu!be kojima se mo!e obratiti za pomo'. Sudjeluje i poma!e u rje$avanju problema nasilnoga vr$nja#kog pona$anja. Promi#e pozitivne obrasce pona$anja te obra'a pa!nju na digitalne tragove.

U#enik obja$njava va!nost za$tite od zlonamjernih programa. Razlu#uje koje sadr!aje ne smije dijeliti, prepoznaje neprihvatljive radnje u digitalnom okru!enju i opisuje kako mo!e za$titi svoje i tu(e osobne podatke.

U#enik odgovorno reagira na neprihvatljivo i uvredljivo pona$anje u digitalnome okru!enju. U problemskoj situaciji tra!i pomo' odraslih, prijavljuje neprihvatljivo pona$anje, ne!eljeni sadr!aj ili kontakt.

U#enik primjenjuje pozitivne obrasce pona$anja i ciljano objavljuje svoje radove na $kolskim/razrednim stranicama. Odlu#uje ne sudjelovati u aktivnostima koje poti#u govor mr!nje i diskriminaciju.

U#enik promi#e pozitivne obrasce pona$anja i poma!e vr$njacima u za$titi od ne!eljenih sadr!aja. Osmi$ljava i izra(uje plakat s pravilima pona$anja na internetu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Raznim primjerima u obliku pri#a, animacija, videozapisa ilustrirati situacije koje mogu ugroziti sigurnost djece. Razgovarati s u#enicima, analizirati te primjere i zajedni#ki prona'i rje$enja. Uputiti u#enike da u slu#aju problema i sami znaju sa#uvati dokaze i prijaviti policiji (koriste'i se aplikacijom Red Button) ili pozvati Hrabri telefon. Potrebno je ohrabrivati u#enike da u#iteljima ili roditeljima prijave svaku komunikaciju ili kontakt koji im se u#ini #udnim ili se zbog njega ne osje'aju dobro. Primjerima pokazati $to su osobni podatci (primjerice na osobnoj iskaznici). Ilustrirati primjerima kako mre!ne igre i stranice prikupljaju osobne podatke. Navesti primjere u kojima su pri prijavi osobni podatci u#enika za$ti'eni (ra#un iz sustava AAI@EduHr). Upoznati u#enike s pravilima pristojnoga pona$anja na internetu i raznim oblicima digitalne komunikacije (poruke na mobitelu, dru$tvenoj mre!i, komentari na ra#unalnoj igri). Mogu se upotrebljavati obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice: : : : Mo!e se povezati s ishodom D. 3. 2 te sa svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija. Hrvatski jezik: slu$anje i govorenje, sporazumijevanje hrvatskim knji!evnim jezikom Sat razrednika: ovisnosti, sigurnost na internetu, zdravstveni odgoj, suradni#ko u#enje.


—52

70 sati godi$nje





A.A.A.A. 4.4.4.4. 1111 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA



U"ENIK OBJA&NJAVA KONCEPT

RA"UNALNE MRE*E, RAZLIKUJE

MOGU)NOSTI KOJE ONE NUDE ZA

KOMUNIKACIJU I SURADNJU, OPISUJE IH

KAO IZVOR PODATAKA.

Nabraja ra#unalne mre!e s kojima se do sada susretao. Obja$njava $to je ra#unalna mre!a i od #ega se ona sastoji. Obja$njava ulogu i prednosti ra#unalne mre!e. Opisuje na#ine komunikacije i suradnje s pomo'u ra#unalne mre!e. Opisuje na#in pretra!ivanja i pronalazi podatke na internetu.

Nabraja i opisuje oblike i vrste ra#unalnoga povezivanja s kojima se do sada susretao.

U#enik prepoznaje i opisuje iz vlastitoga iskustva mogu'nosti koje mu ra#unalna mre!a nudi za komunikaciju i suradnju. Pronalazi podatke na internetu.

U#enik opisuje prednosti i nedostatke ra#unalne mre!e. Opisuje pronala!enje podataka na mre!i poput kori$tenja zajedni#kom mapom.

U#enik analizira uporabu ra#unalnih mre!a, daju'i primjere iz svakodnevnoga !ivota.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOOBRAZOOBRAZOOBRAZOVNIH ISHODAVNIH ISHODAVNIH ISHODAVNIH ISHODA S pomo'u videozapisa i slika ilustrirati koncept ra#unalne mre!e na razini razumljivoj razvojnoj dobi u#enika. Pokazati konkretne primjere ra#unalnih mre!a dostupnih u $koli ili bli!oj okolini. Osnovna uporaba be!i#nih mre!a – $to korisnici pritom dijele, na $to treba paziti pri uporabi javnih mre!a, kako ih razlikujemo od privatnih. U#enici istra!uju stvarne primjere povezivanje ure(aja u be!i#nu mre!u unutar dostupnih mogu'nosti $kole. Analizirati primjere mogu'nosti za komunikaciju i suradnju s pomo'u mre!e koje su u#enici upotrebljavali u $koli ili kod ku'e. Dogovoriti s u#enicima pravila kori$tenja internetom. Pronala!enje podataka na zadanu temu i uz upute za pretra!ivanje i vrednovanje prona(enoga (konkretni primjeri bliski razvojnoj dobi djece). U#enici uz pomo' u#itelja zajedni#ki pronalaze online sadr!aje i odlu#uju odgovaraju li njihovoj dobi. U#enik opisuje na#in uporabe prona(ene informacije te bilje!enje njezinog izvora (prepoznavanje URL-adrese, njezino pohranjivanje i dijeljenje). Uporaba dijeljene mape u koju se pohranjuju datoteke – mo!e biti u lokalnoj mre!i ili u oblaku. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Hrvatski jezik: sporazumijevanje, pisanje pisma, rasprava Sat razrednika: sigurnost djece na internetu.


—53




U"ENIK ANALIZIRA "IMBENIKE KOJI

RAZLIKUJU LJUDE OD STROJEVA TE

PROU"AVA NA"INE INTERAKCIJE "OVJEK

– STROJ.

Uspore(uje djelovanje ljudi i strojeva ($to mogu ljudi, a ne mogu strojevi i obratno). Obja$njava ulogu robota i njihov utjecaj na radna mjesta. Analizira na#ine interakcije izme(u #ovjeka i strojeva.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje razliku me(u ljudima i strojevima.

U#enik uo#ava #imbenike koji razlikuju ljude od strojeva.

U#enik uspore(uje djelovanje ljudi i strojeva.

U#enik prou#ava i komentira na#ine interakcije #ovjek – stroj.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA S pomo'u videoprimjera ilustrirati razlike me(u ljudima i strojevima te primjere upotrebe robota za razli#ite poslove. Na primjeru nekoliko igara za razli#ite starosne skupine djece usporediti koliko su prilago(ene odre(enoj dobi (izgled, upotreba dodira ili mi$a, veli#ina dijelova programa i sli#no). Kakve interakcije izme(u #ovjeka i ra#unala #ine neki softverski proizvod dobrim (na primjeru proizvoda koji su dostupni i u#enici se njima koriste). Opisati primjenu strojeva za dobrobit ljudi. Kreativnost ljudi nasuprot automatizmu strojeva. Mogu'e je napraviti ilustracije interakcije #ovjek – stroj i s pomo'u aplikacija za pro$irenu stvarnost („o!ivljavanje” crte!a). PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Priroda i dru$tvo: #ovjek, ljudsko tijelo (sustavi organa) Likovna kultura: dizajn – oblici i funkcije.




U"ENIK SE KORISTI SIMBOLIMA ZA

PRIKAZIVANJE PODATAKA, ANALIZIRA

POSTUPAK PRIKAZIVANJA TE VREDNUJE

NJEGOVU U"INKOVITOST....

U#enik opisuje postupak prikazivanja podataka kori$tenjem zadanoga skupa simbola. Predla!e novi skup simbola ili nadopunjava postoje'i skup simbola kao bi pove'ao mogu'nosti prikazivanja podataka; vrednuje postupak prikazivanja podataka s obzirom na u#inkovitost (kako prikazati vi$e podataka sa $to manje simbola).

U#enik opisuje jedan postupak prikazivanja podataka kori$tenjem zadanim skupom simbola.

U#enik analizira mogu'nosti prikazivanja podataka s pomo'u zadanoga skupa simbola.

U#enik predla!e novi skup simbola ili nadopunjava postoje'i skup simbola kao bi pove'ao mogu'nosti prikazivanja podataka.

U#enik vrednuje postupak prikazivanja podataka odabranim skupom simbola s obzirom na u#inkovitost postupka.


—54

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prikazivanje podataka s pomo'u simbola, raznim igrama. Kodiranje kratkih poruka skupom simbola, igre $ifriranja i preno$enja poruka. Ilustrirati na#ine prikazivanja podataka s manjim brojem simbola, primjerice umjesto da upotrijebimo re#enicu „Zaustavi se jer mora pro'i pje$ak.”, stavimo semafor. Prepoznati i analizirati -. $to se i koliko mo!e s jednim, dvama ili vi$e simbola, tj. koliko toga uop'e mo!emo prikazati nekim simbolima – broj kombinacija (mogu'i ishodi doga(aja kod vjerojatnosti). U#inkovitost postupka – kako prikazati $to je mogu'e vi$e podataka sa $to manje simbola? Upotreba simbola uvodi se kao priprema za prikazivanje podataka na ra#unalu, ali u ni!im razredima ostaje na razini igre, ne spominju se binarni brojevi iako se 0 i 1 te ostali brojevi i slova mogu upotrebljavati za $ifriranje. (Unplugged aktivnosti). PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Matematika E.4 2.




B.B.B.B. 4.4.4.4. 1111 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA



PROGRAMIRANJE U"ENIK STVARA

PROGRAM KORI&TENJEM VIZUALNIM

OKRU*ENJEM U KOJEMU SE KORISTI

SLIJEDOM, PONAVLJANJEM, ODLUKOM I

ULAZNIM VRIJEDNOSTIMA.

Opisuje situacije u svojemu programu u kojemu bi se trebao koristiti odlukom i ulaznim vrijednostima. Stvara program u kojemu se koristi ulaznim vrijednostima, slijedom, ponavljanjem i odlukom. Analizom odnosa ulaznih i izlaznih vrijednosti vrednuje uspje$nost rje$enja.

Prepoznaje situacije u svojemu programu u kojemu bi se trebao koristiti odlukom i ulaznim vrijednostima. Uz pomo' u#itelja stvara program koji sadr!i odluke.

Uz pomo' u#itelja stvara program u kojemu se koristi ulaznim vrijednostima.

Samostalno stvara program koji se sastoji od slijeda koraka, ponavljanja, odluke i ulaznih vrijednosti.

Analizom odnosa ulaznih i izlaznih vrijednosti vrednuje uspje$nost rje$enja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Na jednostavnim primjerima uvoditi pojmove o osnovnim segmentima izrade programa: ulaz – obrada podataka – izlaz. Rje$avanje primjera s ulaznim vrijednostima i odlukama (primjerice, ra#unanje s ulaznim vrijednostima, stvaranje dijaloga me(u likovima). Pratiti $to program radi i koje rezultate daje s obzirom na razli#ite ulazne vrijednosti. Va!no je razlikovati upute (ili niz uputa) koje je potrebno napraviti za svaku vrijednost odluke. Primjenjuju se grafi#ki programi i aplikacije s naznakom programiranja prilago(eni najmla(ima, (primjerice Scratch, Hour of code, Code week, Run Marco). Razvijati preciznost i jednostavnost pri opisivanju postupaka za rje$avanje problema. Prema mogu'nostima $kole u#itelj pokazuje u#enicima upravljanje robotom uno$enjem razli#itih naredbi. Mogu se upotrebljavati zadatci kakvi su na natjecanju Klokan bez granica, Bebras. Odvojiti dovoljno vremena da u#enici imaju priliku raspravljati o na#inima analiziranja problema i osmi$ljavanju rje$enja, uspore(ivati razli#ite pristupe i argumentirati svoje rje$enje i uva!avati tu(e, napraviti vizualno predstavljanje rje$enja, omogu'iti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj razvojnoj dobi u#enika. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Matematika: A.4. 4, B.4. 1, E.4. 2. Hrvatski jezik: samostalno stvaranje pri#e, sporazumijevanje, dokumentarni film Matematika: primjena svojstava ra#unskih radnji u razli#itim tipovima zadataka, odre(ivanje vrijednosti nepoznate veli#ine u jednakostima i nejednakostima, poznavanje i povezivanje geometrijskih oblika.


—55

B.B.B.B. 4.4.4.4. 2222 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA



PROGRAMIRANJE U"ENIK RJE&AVA

SLO*ENIJE LOGI"KE ZADATKE S

RA"UNALOM ILI BEZ UPORABE

RA"UNALA.

U#enik analizira logi#ki zadatak, uo#ava strategiju ili korake za njegovo rje$avanje. Obja$njava i argumentira svoju strategiju rje$avanja zadatka te je uspore(uje sa strategijama vr$njaka. Rje$ava slo!enije logi#ke zadatke.

Uz pomo' u#itelja analizira slo!eniji logi#ki zadatak i odabire strategiju rje$avanja zadatka.

Samostalno analizira slo!eniji logi#ki zadatak i uz pomo' u#itelja odabire strategiju rje$avanja.

Argumentira odabir strategije rje$avanja zadatka te ga rje$ava.

Samostalno rje$ava slo!enije logi#ke zadatke.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA Razvijanje strategija analiziranja i rje$avanja problema na logi#kim zadatcima primjerenima razvojnoj dobi u#enika. U#enici pronalaze rje$enje razli#itih igara i zagonetki koje prikazuju

raznovrsne probleme. Razvijanje strategija za rje$avanje problema (Polya, Descartes). Mogu se upotrebljavati mozgalice i zadatci kao $to su na natjecanju Klokan bez granica, Bebras ili primjereni digitalni obrazovni sadr!aji. Odvojiti dovoljno vremena da u#enici imaju priliku raspravljati o na#inima analiziranja problema i osmi$ljavanju rje$enja, uspore(ivati razli#ite pristupe, argumentirati svoje rje$enje i uva!avati tu(e, napraviti vizualno predstavljanje rje$enja, omogu'iti sagledavanje cijeloga postupka – sve na razini primjerenoj za razvojnu dob u#enika. PovezniPovezniPovezniPoveznicececece Mo!e se povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija. Matematika: primjena svojstava ra#unskih radnji pri rje$avanju problemskih zadataka, iskazivanje i opisivanje vjerojatnosti ishoda u razli#itim okolnostima.


—56

DIGITALNA DIGITALNA DIGITALNA DIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKACIJACIJACIJACIJA



C.C.C.C. 4.4.4.4. 1111 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA

PREDMETA INFORMATIKA U

DOMENI DIGITALNA PISMENOST I

KOMUNIKACIJA U"ENIK ODABIRE

PRIKLADAN PROGRAM ZA ZADANI

ZADATAK, PREPORU"UJE GA

DRUGIMA TE ISTRA*UJE

MOGU)NOSTI SLI"NIH

PROGRAMA.

Analizira zadatak i odabire prikladan program za rje$avanje postavljenoga zadatka. Argumentira odabir programa i preporu#uje ga drugima. Istra!uje dodatne mogu'nosti. Uspore(uje program sa sli#nima.

U#enik uz pomo' u#itelja analizira zadatak kako bi odabrao prikladni program.

U#enik samostalno odabire odgovaraju'i program za izradu zadatka uz argumentiranje svojega odabira.

U#enik preporu#uje drugima odabrani program za izradu zadatka uz poja$njavanje i predstavljanje svojega odabira.

U#enik istra!uje dodatne mogu'nosti odabranoga programa kao i sli#ne programe za izradu zadatka. Svoja saznanja prenosi razredu. Nudi pomo' i suradnju ostalim u#enicima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE OJE OJE OJE ODGOJNODGOJNODGOJNODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istra!ivanje mogu'nosti primjene razli#itih (njima primjerenih) programa za izvr$avanje raznovrsnih $kolskih zadataka (programi za u#enje, izradu digitalnih sadr!aja, za ure(ivanje slike, zvuka ili videa). Odabir programa, uspore(ivanje njihovih prednosti i nedostataka u raznim situacijama, argumentiranje odabira. Istra!ivanje i upoznavanje novih programa za izradu zadatka. &to mo!e, a $to ne mo!e napraviti s pomo'u tehnologije te odlu#ivanje kada 'e se koristiti tehnologijom za obavljanje zadataka. Mo!e se organizirati projektima i timskim radom, svaki tim predstavlja i argumentira svoj odabir. Naglasak na argumentiranome odabiru i kriti#kome vrednovanju programa. Obratiti pa!nju na uvjete kori$tenja i postavke privatnosti programa na razini primjerenoj za u#enike 4. razreda. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Mo!e se povezati s ostalim ishodima 3. domene. Korelacija s Likovnom kulturom: novomedijske tehnologije, domena Stvarala$tvo i produktivnost.




KOMUNIKACIJA U"ENIK

OSMI&LJAVA PLAN IZRADE

DIGITALNOGA RADA, IZRA%UJE I

VREDNUJE RAD.

U#enik opisuje plan izrade digitalnih sadr!aja. Pronalazi potrebne podatke i sadr!aje. Izra(uje digitalni sadr!aj. Procjenjuje kvalitetu i predla!e pobolj$anja. Samovrednovanje i vr$nja#ko vrednovanje radova, stvaranje e-portfolija.

U#enik uz pomo' u#itelja planira izradu digitalnoga rada, pronalazi potrebne sadr!aje i izra(uje ga.

U#enik uz pomo' u#itelja planira izradu digitalnoga rada. Samostalno pronalazi ili stvara sadr!aje i izra(uje kona#ni digitalni rad.

U#enik analizira ideju i korake izrade digitalnoga rada. Izra(uje i predstavlja svoj rad.

U#enik procjenjuje kvalitetu svojega rada i komentira mogu'nost pobolj$anja strategije izrade digitalnoga sadr!aja.


—57

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#itelj odabire programe koji odgovaraju potrebama njegovih u#enika i tehni#kim mogu'nostima $kole. Upotreba programa za vizualno prikazivanje ideja i rje$enja. Istra!iti mogu'nosti modernih multimedijskih online programa koji se mogu upotrebljavati s obrazovnom svrhom. Pronala!enje sadr!aja na internetu uz odgovaraju'a dopu$tenja za kori$tenje te referiranje (specijalizirane tra!ilice Creative Commons i filtri). Kombiniranje razli#itih oblika digitalnih sadr!aja u nove. Izrada multimedijskih sadr!aja slo!enosti primjerene razvojnoj dobi u#enika. Izrada razli#itih grafi#kih prikaza (tablice, grafikoni, infografike) Odabrati oblik digitalnoga rada i temu u dogovoru s u#enicima. Pohranjivanje sadr!aja za budu'i rad i pronala!enje spremljenih sadr!aja. Pohranjivanje u u#eni#ki e-portfolio. Odvojiti vrijeme za predstavljanje radova, njihovo vr$nja#ko vrednovanje i samovrednovanje. U#enici osvje$tavaju tijek stvaranja digitalnoga rada od ideje, plana, prikupljanja sadr!aja, izrade, preko predstavljanja i vrednovanja. Poveznice Poveznice Poveznice Poveznice Matematika: C.4. 2, C.4. 3, E.4.1. Priroda i dru$tvo: priprema i kori$tenje materijala za provo(enje miniprojekata, npr. *ivotne zajednice Korelacija s Likovnom kulturom: novomedijske tehnologije, domena Stvarala$tvo i produktivnost (U#enik samostalno odabire i digitalnom fotokamerom bilje!i teme i likovne sadr!aje iz svoje okoline koriste'i se izra!ajnim sredstvima likovnoga jezika. Animirani film, plakat, reklama.) A. 4. 3 C.4. 1. Mo!e se povezati s ostalim ishodima 3. domene.




KOMUNIKACIJA U"ENIK U

SURADNI"KOME ONLINE

OKRU*ENJU ZAJEDNI"KI PLANIRA I

OSTVARUJE JEDNOSTAVNE IDEJE.

Opisuje na#ine kojima timski rad i suradnja mogu podr!ati rje$avanje problema. Slijedi upute za dijeljenje digitalnih sadr!aja u timskome radu i provodi zadane aktivnosti. Planira i ostvaruje zajedni#ke ideje. Preuzima vode'u ulogu u planiranju aktivnosti tima i predla!e idejna rje$enja.

Opisuje na#ine kojima timski rad i suradnja mogu podr!ati rje$avanje problema. Uz poticaj i pomo' sudjeluje u timskome radu.

Slijedi upute za dijeljenje digitalnih sadr!aja u timskome radu i provodi zadane aktivnosti.

Sudjeluje u zajedni#kome radu na ostvarivanju jednostavne ideje u suradni#kome online okru!enju.

Preuzima vode'u ulogu u planiranju aktivnosti tima i predla!e idejna rje$enja.

PPPPREPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Interakcija u sigurnome suradni#kom online okru!enju, poticanje na aktivnost, komentiranje radova, razmjena mi$ljenja, dogovaranje tijekom zajedni#koga rada. Poticanje primjerenih oblika pona$anja i komuniciranja, organiziranje suradni#koga rada, razli#ite zada'e unutar aktivnosti. Zajedni#ki rad na dijeljenim dokumentima ili online dijeljenim plo#ama (izrada prezentacije, umne mape, multimedijskog plakata, prikupljanje podataka, njihov grafi#ki prikaz i analiza, izrada stop-animacije). Izrada interaktivnih obrazovnih sadr!aja primjerene slo!enosti. Napraviti i osvrt #lanova grupe na aktivnost i pona$anje. Razvoj kriti#koga promi$ljanja i sposobnosti za samousmjeravano u#enje. Rad na projektima u sigurnome online okru!enju (razredni, $kolski, nacionalni, me(unarodni). Pohranjivanje u u#eni#ki e-portfolio. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Hrvatski jezik: jezi#ni sadr!aji i pravopisna pravila Matematika: C. 4. 2, C.4.3, E.4. 1 koncepti domene Oblik i prostor, prikazivanje i tuma#enje podataka na razli#ite na#ine Priroda i dru$tvo: jednostavna istra!ivanja i prikupljanje podataka (priroda – !ivotni uvjeti) Korelacija s Likovnom kulturom: novomedijske tehnologije, domena Stvarala$tvo i produktivnost Mo!e se povezati s ostalim ishodima 3. domene.


—58





D.D.D.D. 4.4.4.4. 1111 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA


DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK

ISTRA*UJE OGRANI"ENJA

UPORABE RA"UNALNE

TEHNOLOGIJE TE PRIMJENJUJE

UPUTE ZA O"UVANJE ZDRAVLJA I

SIGURNOST PRI RADU S

RA"UNALOM.

U#enik analizira $tetnost dugotrajnoga i nepravilnoga kori$tenja tehnologijom. Analizira ograni#enja uporabe ra#unalne tehnologije. Istra!uje oblike neprihvatljivoga kori$tenja ra#unalnom tehnologijom te primjenjuje upute za o#uvanje zdravlja i sigurnosti pri radu s ra#unalom. Obra'a pozornost na digitalne tragove.

Nabraja ograni#enja uporabe ra#unalne tehnologije te prepoznaje $tetnost njezina dugotrajnog i nepravilnog kori$tenja.

U#enik analizira ograni#enja uporabe ra#unalne tehnologije i opisuje $tetnost njezina dugotrajnog i nepravilnog kori$tenja.

Analizira $tetnost dugotrajnoga i nepravilnoga kori$tenja tehnologijom. Komentira va!nost sigurnosti pri radu na mre!i.

U#enik istra!uje oblike neprihvatljivoga kori$tenja ra#unalnom tehnologijom te primjenjuje upute za o#uvanje zdravlja i sigurnosti pri radu s ra#unalom.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Raznim primjerima u obliku pri#a, animacija, videozapisa ilustrirati situacije koje mogu ugroziti sigurnost djece, povezano s ra#unalima. Razgovarati s u#enicima, analizirati te primjere i zajedni#ki prona'i rje$enja.

Upoznati u#enike s pravilima o kori$tenju ra#unalnom tehnologijom i internetom u $kolama i javnim ustanovama. Dogovor s u#enicima o prihvatljivome kori$tenju – pravila pona$anja, pristojno komuniciranje. Objasniti oblike neprihvatljivoga kori$tenja opremom i programom, slanje uvredljivih sadr!aja, govor mr!nje, ugro!avanje privatnosti drugih, ugro!avanje sigurnosti maloljetnika pri kori$tenju raznim oblicima elektroni#ke komunikacije. Pokazati i primjenjivati ergonomska pravila, izvoditi vje!be razgibavanja. Va!na je dosljednost u primjeni dogovorenih pravila te kontrola u provo(enju. Dogovori o vremenskome ograni#enja za rad na ra#unalu, mogu'a uporaba specijaliziranih programa koji podsje'aju na razgibavanje i vrijeme provedeno za ra#unalom. Mogu se upotrebljavati obrazovni sadr!aji iz kurikuluma Pet za Net. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Mo!e se povezati svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija. Priroda i dru$tvo – #ovjek (ljudsko tijelo, sustavi organa) TZK


—59

D.D.D.D. 4.4.4.4. 2222 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA



ANALIZIRA &IROKI SPEKTAR

POSLOVA KOJI ZAHTIJEVAJU

ZNANJE ILI UPORABU

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE....

U#enik opisuje poslove koji zahtijevaju uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije ili specijalisti#ko znanje iz podru#ja IKT-a. Analizira primjenu IKT-a i utjecaj na poslove u raznim podru#jima. Komentira automatizaciju sve ve'ega broja poslova.

Nabraja neke poslove koji zahtijevaju znanje ili uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U#enik opisuje poslove koji zahtijevaju znanje ili uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije daju'i primjere iz svakodnevnoga !ivota.

U#enik analizira primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u raznim podru#jima kao $to su medicina, energetika, trgovina, proizvodnja.

U#enik komentira „automatizaciju” sve ve'ega broja poslova i utjecaj informacijsko-komunikacijske tehnologije na razna podru#ja !ivota i djelovanja ljudi.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Informacijska tehnologija omogu'ava da se mnogi poslovi rade kod ku'e, ili na bilo kojem drugom mjestu, bez dolaska na radno mjesto. Nove tehnologije iziskuju spremnost i sposobnost ljudi da u#e koristiti se novim sredstvima te se stalno prilago(avanje novim uvjetima i na#inima rada. Ilustrirati zanimanja konkretnim primjerima bliskim u#enicima, razgovarati o poznatim stru#njacima iz podru#ja IKT-a, njihovu radu i rezultatima. Prema mogu'nostima organizirati razgovor sa stru#njacima, u!ivo ili videokonferencijskim prijenosom. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Mo!e se povezati svim ishodima u domeni Digitalna pismenost i komunikacija te ishodom A.4.2.


—60






A.A.A.A. 5.5.5.5. 1111

NAKON PETE GODINE U"ENJA


DOMENI INFORMACIJE I

DIGITALNA TEHNOLOGIJA

U"ENIK PRONALAZI I VREDNUJE

INFORMACIJE.

U#enik razlikuje programe za pregledavanje mre!nih stranica i mre!ne stranice za pretra!ivanje informacija na mre!i. Samostalno ili uz pomo' u#itelja u#enik oblikuje pretragu za tra!enom informacijom te analizira rezultate pretrage. U#enik prema potrebi sastavlja slo!enije pretrage koje uz klju#ne rije#i/izraze pretra!uju informacije prema obliku prikazanih rezultata, npr. u obliku mre!nog sadr!aja, slika, videozapisa, geografskih mapa i sl. Pretra!ivanje prema razinama dopu$tenja za uporabu sadr!aja (tra!ilice Creative Commons, ili dodatni uvjeti). Predvi(a mogu'nost pojavljivanja ne!eljenoga i opasnoga sadr!aja me(u rezultatima pretrage te nastoji formulirati pretrage da izbjegne takve sadr!aje. U#enik kriti#ki vrednuje rezultate pretrage te prema potrebi stvara nove pretrage.

U#enik odabire program za pregledavanje mre!nih stranica, prepoznaje i pokre'e odgovaraju'e mre!ne stranice za pretra!ivanje informacija na mre!i. U#enik uz pomo' u#itelja izvodi pretragu za tra!enom informacijom.

U#enik izvo(enjem pretrage pronalazi tra!enu informaciju.

U#enik formulira pretragu za tra!enom informacijom te analizira rezultate pretrage, sla!e slo!enije pretrage koje uklju#uju i pretra!ivanje prema obliku podataka i razinama dopu$tenja prikazanih rezultata.

U#enik kriti#ki vrednuje rezultate pretrage te prema potrebi stvara nove pretrage. Formulira pretragu tako da izbjegne ne!eljene ili opasne sadr!aje.


—61

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA: U#enici u skupinama ili parovima sla!u popis tra!enih informacija ili plan aktivnosti te formuliraju pretrage, rezultate pretraga zajedni#ki analiziraju, kriti#ki vrednuju te zajedni#ki odabiru tra!enu informaciju. Kombiniraju vi$e pretraga tako da se klju#ni pojam definira kao izraz ili uklju#i dodatno pretra!ivanje s obzirom na vrstu podataka, npr. mre!ni sadr!aji, slike, videozapisi, geografske mape i sl. Pretra!ivati prema razinama dopu$tenja za uporabu – tra!ilice Creative Commons. Metodom razgovora s u#enicima uo#iti razliku izme(u mre!noga preglednika i mre!ne tra!ilice. Navesti mre!ne adrese nekoliko mre!nih tra!ilica kako bi u#enici pokrenuli tra!ilice te uo#ili i komentirali njihove sli#nosti i razlike. Komentirati i analizirati rezultate pretrage odnosno podatke koje tra!ilica nudi kao rezultat pretrage (reklame i pravi rezultati pretra!ivanja). Anga!irati u#enike da samostalno formuliraju pretragu za istom informacijom te da raspravom uo#e sli#nosti i razlike u rezultatima koji se mogu pojaviti pri razli#ito formuliranim pretragama za istim informacijama. Raspraviti o mogu'emu pojavljivanju ne!eljenoga ili opasnoga sadr!aja me(u rezultatima pretrage. Pohraniti i/ili ispisati prona(ene informacije.

A.A.A.A. 5.5.5.5. 2222 NAKON PETE GODINE U"ENJA




ISTRA*UJE GLAVNE

KOMPONENTE UOBI"AJENIH

DIGITALNIH SUSTAVA, ODRE%UJE

OSNOVNE FUNKCIJE I VEZE S

DRUGIMA, ISTRA*UJE KAKO SE

TAKVI SUSTAVI MOGU

POVEZIVATI PREKO MRE*E I

KAKO RAZMJENJIVATI PODATKE....

U#enik prepoznaje i imenuje razli#ite dijelove digitalnoga sustava. Opisuje osnovna obilje!ja pojedinih dijelova s obzirom na njihovu ulogu u samome sustavu. U#enik razlikuje i uspore(uje medije za pohranu podataka s obzirom na njihov kapacitet te na#in uporabe. Analizira i opisuje na#in prijenosa podataka u digitalnom sustavu odnosno razmjenu podataka mre!om. Istra!uje primjere koji pokazuju razli#ite na#ine i razloge povezivanja digitalnih sustava mre!om.

U#enik prepoznaje i imenuje osnovne komponente nekoga digitalnog sustava.

U#enik opisuje osnovna obilje!ja komponenti digitalnoga sustava te medija za pohranu podataka.

U#enik analizira na#in prijenosa podataka u kojemu digitalnom sustavu te na#ine povezivanja podataka mre!om, pronalazi i analizira nove komponente digitalnoga sustava.

U#enik analizira na#in prijenosa podataka u kojemu digitalnom sustavu te na#ine povezivanja podataka mre!om, pronalazi i analizira nove komponente digitalnoga sustava.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA: Pri realizaciji ishoda treba izbje'i preveliko teoretiziranje, zadatci i aktivnosti trebaju biti $to konkretniji. Na primjeru informati#ke u#ionice u#enici istra!uju digitalne ure(aje koji nas okru!uju te uo#avaju njihove uloge. Prepoznati i imenovati pojedine dijelove digitalnoga sustava me(u stvarnim ure(ajima u inf. u#ionici. Grupirati ure(aje prema njihovoj ulozi u prijenosu podataka u ra#unalu koji slu!e za unos odnosno prikaz podataka, npr. usmeno izlagati, grafi#ki prikazati (umna mapa…), pisano nabrojiti. Pokazati na#in prijenosa podataka preko mre!e s naglaskom na samome procesu, a ne novoj terminologiji (npr. koristiti se strategijama igranja uloga, simulacijama i sl.). Prepoznati ure(aje potrebne za povezivanje digitalnih sustava mre!om. Istra!iti stvarne primjere povezivanja digitalnih sustava mre!om, povezivanje mobilnih ure(aja u be!i#nu mre!u. Grafi#ki prikazati tijek podataka u ra#unalu (model ra#unala ulaz – obrada – izlaz).


—62

A.A.A.A. 5.5.5.5. 3333 NAKON PETE GODINE U"ENJA


INFORMACIJE I DIGITALNA

TEHNOLOGIJA U"ENIK ANALIZIRA

NA"IN NA KOJI RA"UNALO

POHRANJUJE RAZLI"ITE VRSTE

PODATAKA.

U#enik opisuje na#in kojim se koristi za pohranjivanje podataka u ra#unalu. Pokazuje jedan na#in prikazivanja alfanumeri#kih znakova uporabom dogovorenih simbola te analizira mogu'nosti takva prikazivanja. Obja$njava pojam mjerne jedinice za koli#inu podataka u ra#unalu te uspore(uje ve'e mjerne jedinice. U#enik argumentirano obja$njava va!nost veli#ine datoteke za temeljne operacije s datotekama u ra#unalu.

U#enik opisuje na#in kojim se ra#unalo koristi dvama stanjima za pohranjivanje razli#itih vrsta podataka.

U#enik pokazuje prikazivanje alfanumeri#kih znakova kojim nizom simbola, navodi osnovnu mjernu jedinicu za koli#inu podataka u ra#unalu.

U#enik analizira mogu'nosti uporabe simbola za prikazivanje razli#itih vrsta podataka u ra#unalu, uspore(uje mjerne jedinice za koli#inu podataka u ra#unalu.

U#enik procjenjuje va!nost veli#ine datoteke za temeljne operacije s datotekama.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Metodom razgovora potaknuti u#enike na smi$ljanje/dosje'anje razli#itih na#ina komuniciranja u razli#itim situacijama svakodnevnoga !ivota te njihovo opisivanje. Prona'i primjere uporabe razli#itih simbola za predstavljanje/prikazivanje/slanje kojih poruka, stanja ili obavijesti te opisati oblike prikazivanja tih poruka, obavijesti i stanja. Potaknuti u#enike na razmi$ljanje i razgovor o na#inu pohranjivanja podataka u ra#unalu, koriste'i se razli#itim igrama (npr. kartama) prikazati jedan na#in prikazivanja podataka uporabom simbola (npr. 0 i 1, ali i neki drugi simboli koje u#enici sami predlo!e). Pokazati prednosti i nedostatke prikazivanja podataka u ra#unalu s dvama stanjima ili vi$e stanja (jednostavnija/slo!enija gra(a ra#unala). U#enici u parovima igrama smi$ljaju niz poruka ili pitanja koje prikazuju kojim simbolima, odgovore tako(er zapisuju odgovaraju'im simbolima (pripremiti u#enicima gotovu tablicu s popisom simbola, npr. Morseove znakove, $ifriranje, tablicu ASCII-ja i sl.). Objasniti pojam osnovne mjerne jedinice za pohranu podataka u ra#unalu te razlikovati i usporediti ve'e mjerne jedinice. Pokazati ulogu mjernih jedinica pri pohrani podataka u ra#unalu. Razgovarati s u#enicima o va!nosti veli#ine datoteke pri upravljanju datotekama na ra#unali ili mre!i. Samostalno ili u paru (u#enici) smi$ljati i predvi(ati situacije u kojima je va!no poznavati veli#inu datoteke za izvo(enje neke operacije s datotekom. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika D. 5. 2


—63





B.B.B.B. 5.5.5.5. 1111 NAKON PETE GODINE U"ENJA



PROGRAMIRANJE U"ENIK SE KORISTI

PROGRAMSKIM ALATOM ZA

STVARANJE PROGRAMA U KOJEMU SE

KORISTI ULAZNIM I IZLAZNIM

VRIJEDNOSTIMA TE PONAVLJANJEM.

U#enik navodi na#in pokretanja programskoga alata. Upoznaje su#elje te osnovne dijelove programskoga alata i prepoznaje dijelove koji mogu izvesti koju uputu. Sla!e jednostavan niz uputa koriste'i se blokovima/naredbama. Povezuju'i nekoliko blokova ili naredbi u cjelinu, istra!uje njihovo djelovanje. U#enik prepoznaje osnovne segmente izrade programa: ulaz – obrada – izlaz. Analizira zadani problem te odabire ili predla!e niz blokova/naredbi kao mogu'e rje$enje problema. U#enik samostalno razvija rje$enje nekoga problema koriste'i se ulaznim i izlaznim podatcima, pridru!ivanjem vrijednosti te ponavljanjem.

U#enik navodi na#in pokretanja programskoga alata, prepoznaje dijelove su#elja te blokove (naredbe) programskoga alata koji mogu izvesti neku uputu. Sla!e jednostavan niz uputa koriste'i se blokovima/naredbama.

U#enik prepoznaje osnovne segmente izrade programa: ulaz – obrada – izlaz. Izgra(uje jednostavan niz uputa koje predstavljaju rje$enje nekoga problema koriste'i se ulaznim i izlaznim vrijednostima te naredbom pridru!ivanja.

U#enik uz pomo' u#itelja razvija rje$enje nekoga problema koriste'i se strukturom ponavljanja s odre(enim brojem ponavljanja.

U#enik samostalno razvija rje$enje problema koriste'i se strukturom ponavljanja s odre(enim brojem ponavljanja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prikazati na#in instalacije programskoga alata i/ili ponuditi poveznicu za kori$tenje online verzijom programskoga alata. Opisati su#elje i na#in kori$tenja programskim alatom. Pokazati uporabu programskoga alata jednostavnim primjerima (u#itelj se koristi svojim primjerima ili postoje'im demosadr!ajima, npr. online videosadr!ajima, alatima vizualizacije programa (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display, https://scratch.mit.edu/help/videos/, https://studio.code.org/, https://hourofcode.com/hr). Anga!irati u#enike istra!ivanjem programskoga alata samostalnim ure(ivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera. Samostalno ili u parovima izraditi niz uputa kao rje$enje nekoga problema.


—64

Samostalno ili uz pomo' u#itelja rje$avati jednostavne probleme koji se koriste ulaznim i izlaznim vrijednostima, npr. ra#unanje s ulaznim vrijednostima, stvaranje dijaloga me(u likovima (objektima). Na pokaznim primjerima raspravljati o o#ekivanim/stvarnim izlaznim vrijednostima nekoga programa, pri #emu je posebnu pozornost potrebno posvetiti pravilnomu razumijevanju naredbe pridru!ivanja i pojma varijable. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: MAT A.5.8, B.5.1, D.5.2, D.5.3, D.5. 4.

B.B.B.B. 5.5.5.5. 2222 NAKON PETE GODINE U"ENJA



PROGRAMIRANJE U"ENIK STVARA

ALGORITAM ZA RJE&AVANJE

JEDNOSTAVNOGA ZADATKA, PROVJERAVA ISPRAVNOST

ALGORITMA, OTKRIVA I POPRAVLJA

GRE&KE.

U#enik opisuje pojam algoritma te samostalno organizira neke aktivnosti u obliku algoritma. Analizira jednostavan problem, predvi(a korake za rje$avanje toga problema i prikazuje ih (grafi#ki, usmeno ili tekstom) predvi(aju'i redoslijed njihova izvr$avanja. U#enik kriti#ki provjerava ispravnost svojega algoritma tako da uspore(uje o#ekivano rje$enje problema s dobivenim rje$enjem. Ovisno o ispravnosti rje$enja preure(uje i ponovno testira svoje rje$enje.

U#enik opisuje pojam algoritma te prepoznaje osnovne korake za rje$avanje nekoga problema.

U#enik analizira problem te smi$lja i prikazuje korake za rje$avanje zadanoga problema (grafi#ki, usmeno ili tekstom).

U#enik kriti#ki provjerava ispravnost svojega algoritma koriste'i se zadanim ulaznim vrijednostima.

U#enik preispituje i preure(uje svoj algoritam sve dok on ne postane rje$enje zadanoga problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ponuditi jednostavne primjere organiziranja razli#itih aktivnosti iz svakodnevnoga !ivota. Pozvati u#enike da sami osmisle primjere organizacije nekih aktivnosti iz svakodnevnoga !ivota te ih javno predstave. Opisati navedene primjere organizacija aktivnosti kao primjere nekoga algoritma te analizirati kako se izvr$avaju aktivnosti u tim primjerima, uo#iti i razlikovati algoritamske strukture slijeda, grananja i ponavljanja. Opisati postupak analize i rje$avanja problema. Rade'i u paru, smi$ljati jednostavne probleme ili pri#e koje se mogu rije$iti (realizirati) kratkim nizom uputa i zadaju ih jedan drugomu nakon #ega zajedni#ki analiziraju i vrednuju ponu(ena rje$enja. Samostalno osmisliti svoju ideju rje$avanja zadanoga problema ili nekoga scenarija (pri#e) od analize do testiranja, prepravljanja i vrednovanja rje$enja. Dobri primjeri mogu se prona'i me(u zadatcima logi#koga tipa, npr., Klokan bez granica, Bebras i sl. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: MAT A. 5. 1 , A.5. 2, B.5. 1, D.5. 3, D.5. 4, E.5. 1.


—65

DIGITALNADIGITALNADIGITALNADIGITALNA PISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKAPISMENOST I KOMUNIKACIJACIJACIJACIJA




C.C.C.C. 5.5.5.5. 1111 NAKON PETE GODINE U"ENJA



KOMUNIKACIJA U"ENIK

PRILAGO%AVA KORISNI"KO

SU"ELJE OPERACIJSKOGA SUSTAVA

SVOJIM POTREBAMA, SAMOSTALNO

OTKRIVA I POKAZUJE DODATNE

MOGU)NOSTI OPERACIJSKOGA

SUSTAVA.

U#enik imenuje operacijski sustav kojim se koristi te prepoznaje osnovne objekte njegova korisni#kog su#elja. U#enik prepoznaje i opisuje te se koristi nekim temeljnim programima koji su sastavni dio odabranoga operacijskog sustava poput programa za crtanje, za rad s tekstualnim dokumentima, za upravljanje datotekama. U#enik prepoznaje ikone i simbole osnovnih ure(aja za pohranu podataka te pronalazi i analizira njihova osnovna obilje!ja. U#enik prilago(ava neka obilje!ja korisni#koga su#elja prema svojim potrebama/!eljama. Samostalno otkriva i pokazuje dodatne mogu'nosti operacijskoga sustava poput uporabe pomo'i i podr$ke.

U#enik prepoznaje razli#ite operacijske sustave, prepoznaje osnovne objekte korisni#koga su#elja nekoga operacijskog sustava te samostalno pokre'e programe s pomo'u korisni#kih ikona.

U#enik prepoznaje i opisuje neke temeljne programe koji su sastavni dio odabranoga operacijskog sustava. U#enik prepoznaje ikone i simbole osnovnih ure(aja za pohranu podataka.

U#enik prilago(ava korisni#ko su#elje svojim potrebama. U#enik se koristi temeljnim programima koji su sastavni dio odabranoga operacijskog sustava.

U#enik samostalno otkriva i demonstrira dodatne mogu'nosti operacijskoga sustava poput uporabe pomo'i i podr$ke. U#enik pronalazi i analizira osnovna obilje!ja glavnih ure(aja za pohranu podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pokazati u#enicima primjere razli#itih operacijskih sustava te navesti na#ine dobavljanja pojedinoga operacijskog sustava (komercijalni, besplatni, otvoreni, mobilni). Razvijati osnovno manipuliranje objektima: promjena veli#ine prozora, rad i prebacivanje me(u vi$e prozora. Istra!iti na svojemu ra#unalu razli#ite ikone i simbole kojima se koristi grafi#ko su#elje. Opisati i analizirati neka obilje!ja medija za pohranu podataka, npr. veli#inu zauzetoga i slobodnoga prostora nekoga medija. Demonstrirati i opisati na#in organiziranja datoteka na ra#unalu koriste'i se igranjem uloga ili fizi#kim modelima koji predstavljaju pojedine vrste ikona. Prou#iti neke temeljne programe koji su dio odabranoga operacijskog sustava (ako postoje) poput programa za crtanje, za rad s tekstualnim dokumentima, za upravljanje datotekama. Samostalno istra!iti napredne mogu'nosti operacijskoga sustava kao $to su uporaba alata Pomo'i i podr$ke. Realizacija ishoda preporu#a se s ishodom C.5.2.


—66




KOMUNIKACIJA U"ENIK SE KORISTI

MOGU)NOSTIMA SUSTAVA ZA

POHRANJIVANJE I ORGANIZACIJU

DATOTEKA.

U#enik opisuje i upravlja organizacijom datoteka u ra#unalu. U#enik primjenjuje jednostavne postupke za rad s mapama i datotekama te analizira razli#ite na#ine prikazivanja organizacije datoteka na nekomu mediju. U#enik upravlja organizacijom datoteka na ra#unalu raspore(uju'i datoteke prema kojemu zajedni#kom ili zadanom obilje!ju te uspje$no primjenjuje razli#ite na#ine prikazivanja popisa sadr!aja nekoga medija za pohranu podataka.

U#enik opisuje organizaciju datoteka u ra#unalu.

U#enik primjenjuje jednostavne postupke za rad s mapama i datotekama. U#enik analizira razli#ite na#ine prikazivanja organizacije datoteka.

U#enik upravlja organizacijom datoteka na ra#unalu raspore(uju'i datoteke prema zajedni#kom ili zadanom obilje!ju.

U#enik uspje$no primjenjuje razli#ite na#ine prikazivanja popisa sadr!aja nekoga medija za pohranu podataka.

PPPPREPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Grafi#ki i hijerarhijski prikazati organizaciju datoteka (ili skupine datoteka) na svojemu ra#unalu, predlo!iti ili stvoriti neku novu organizaciju, mijenjati na#ine gledanja sadr!aja, sortirati datoteke i obavljati pretra!ivanja. Identificirati i razlikovati prednosti i nedostatke razli#itih na#ina prikazivanja popisa sadr!aja nekog medija. Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. premje$tanje, brisanje i kopiranje datoteka/mapa. Poveznica: Poveznica: Poveznica: Poveznica: INF C. 5. 1.



DIGITALNA PISMENOST I

KOMUNIKACIJA U"ENIK OSMI&LJAVA

PLAN IZRADE DIGITALNOGA RADA, IZRA%UJE GA, POHRANJUJE U MAPU

DIGITALNIH RADOVA (E-PORTFOLIO)

I VREDNUJE GA.

U#enik prepoznaje programe koji slu!e izra(ivanju odre(ene vrste sadr!aja, npr. teksta, slike. Razlikuje programe za pregledavanje od onih za ure(ivanje zadanoga digitalnog rada (tekst, crte!, animacija, video i sl.). Odabire osnovne funkcije programa za ure(ivanje sadr!aja te preure(uje digitalni rad prema zadanim uputama. U#enik stvara autenti#an digitalni rad te ga pohranjuje u e-portfolio, odnosno predstavlja ga. Smi$lja

U#enik prepoznaje odgovaraju'i program za pregledavanje i/ili ure(ivanje zadanoga digitalnog rada.

U#enik se koristi osnovnim funkcijama odgovaraju'ega programa za ure(ivanje zadanoga digitalnog rada.

U#enik dizajnira i preure(uje digitalni rad prema zadanim uputama u odgovaraju'emu programu.

U#enik stvara autenti#an digitalni rad u odgovaraju'emu programu, pohranjuje ga u mapu digitalnih radova (e-portfolio) i vrednuje ga.


—67

kojim 'e se programom i kako koristiti, pronalazi sadr!aje i izra(uje rad; stvara e-portfolio. Pri vrednovanju primjenjuje samovrednovanje te sudjeluje u vr$nja#kome vrednovanju radova.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA: Navesti nekoliko programa za obradu i stvaranje razli#ite vrste sadr!aja, npr. teksta, crte!a te opisati njihove temeljne mogu'nost. Analizirati razliku izme(u programa za ure(ivanje i pregledavanje digitalnoga sadr!aja. Preure(ivati i stvarati digitalni sadr!aj: izraditi i urediti dokument s kombinacijom teksta i slike, izrada razli#itih grafi#kih prikaza (crtanje, povezivanje gotovih oblika, dinami#ka geometrija, infografike, grafikoni, plakati, kola!i). Izrada tablica i grafi#kih prikaza podataka kakvi se upotrebljavaju u matematici i geografiji u 5. R., izrada infografika, online programi za grafikone (ne nu!no programi za prora#unske tablice, ali mogu'e). Samostalno ili u paru stvarati digitalni sadr!aj na zadanu temu, npr. izvje$taj s terenske nastave, plakat, kviz. Predstaviti digitalni sadr!aj. Provesti samovrednovanje te sudjelovati u vr$nja#kome vrednovanju napravljenih radova. U#itelji odabire programe s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima ili ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: C.5. 2., C.5. 3. Odr!ivi razvoj Likovna kultura: A. 5. 1 , A.5.3, C.5. 1.




KOMUNIKACIJA U"ENIK

UPOTREBLJAVA MULTIMEDIJSKE

PROGRAME ZA OSTVARIVANJE

SLO*ENIJIH IDEJA U

KOMUNIKACIJSKOME ILI

SURADNI"KOME OKRU*ENJU.

U#enik sam ili u suradnji s drugima stvara nove sadr!aje i ideje ili preoblikuje postoje'a digitalna rje$enja. Sura(uje s drugima ili samostalno provjerava uspje$nost svojih digitalnih uradaka predstavljaju'i ih poznatoj publici. Prepoznaje, upotrebljava i uspore(uje osnovne alate i programe za izradu grafi#kih prikaza, ure(ivanje teksta i vizualno prikazivanje ideja i rje$enja, snimanje ili dodavanje zvuka i videa. Izra(uje radove koji poma!u pri u#enju (digitalni, interaktivni, multimedijski sadr!aji).

U#enik prepoznaje osnovne alate programa za stvaranje multimedijskih sadr!aja. Radi uz pomo' u#itelja ili kolega.

U#enik uglavnom samostalno prepoznaje osnovne programe za stvaranje multimedijskih sadr!aja. Potrebna je povremena pomo' u#itelja ili kolega pri stvaranju samostalnih i grupnih digitalnih radova.

U#enik se samostalno koristi programima za stvaranje multimedijskih sadr!aja. Analizira uporabu pojedinih programa te izra(uje radove koji mu poma!u pri u#enju.

U#enik se samostalno i kreativno koristi programima za stvaranje multimedijskih sadr!aja. Sura(uje s drugima ili samostalno provjerava uspje$nost svojih digitalnih uradaka predstavljaju'i ih poznatoj publici i koriste'i se njima pri u#enju. Smi$lja primjenu multimedijskih programa u u#enju.


—68

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Snimati fotografije, zvuk, video (odnosno digitalizirati neki sadr!aj) te spremiti za budu'i rad. Pronalaziti pohranjene podatke na ra#unalu. Prepoznati, upotrijebiti i usporediti programe za obradu fotografija, odabrati jedan program za izradu jednostavnoga grafi#kog rada (primjena jednostavnih alata za crtanje te alata ure(ivanja). Primjeri nekih aktivnosti mogu biti: crtanje geometrijskih likova u programu za dinami#nu geometriju, izrada videouputa za rje$avanje nekih zadataka, obja$njavanje pojava i koncepata animacijom, audiosnimkama i videosnimkama, izrada infografika, kvizova, uporaba gotovih simulacija u svojim sadr!ajima (Phet, GeogebraTube, neki drugi repozitoriji digitalnih obrazovnih sadr!aja). U#itelji odabiru programe s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima ili ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Ishod se nadovezuje se na ishod C.5.3, veza s ishodom E.5.1.




D.D.D.D. 5.5.5.5. 1111 NAKON PETE GODINE U"ENJA


E-DRU&TVO U"ENIK ANALIZIRA

ETI"KA PITANJA KOJA PROIZLAZE IZ

KORI&TENJA RA"UNALNOM

TEHNOLOGIJOM.

U#enik identificira pojam privatnosti na mre!i te razlikuje svoje i tu(e osobne podatke. U#enik prepoznaje i provjerava pravila privatnosti na internetu. U#enik prepoznaje i po$tuje licencije kori$tenja te autorsko pravo. Analizira studije slu#aja s pozitivnim i negativnim primjerima utjecaja ra#unalne tehnologije na osobni !ivot i dru$tvo. Analizira razli#ite na#ine predstavljanja osoba na mre!i te razlikuje $tetne i sigurne na#ine osobnoga predstavljanja.

U#enik identificira pojam privatnosti na mre!i, prepoznaje pojam svojih i tu(ih osobnih podatka te opisuje #emu slu!e autorska prava i tko ima pravo na njih.

U#enik analizira razli#ite na#ine predstavljanja na mre!i, te razlikuje $tetne i sigurne na#ine predstavljanja, obja$njava $to su to pravila privatnosti i uvjeti kori$tenja.

U#enik raspravlja o mogu'im ne!eljenim posljedicama nepromi$ljenoga dijeljenja osobnih podataka, provjerava pravila privatnosti na internetu.

U#enik po$tuje i primjenjuje ograni#enja za dijeljenje tu(ih osobnih podatka, po$tuje navedenu licenciju za tu(i autorski rad te odabire grafi#ki simbol odgovaraju'e licencije za svoj autorski rad.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA: Staviti naglasak na sljede'e sadr!aje: licencije Creative Commons, autorsko pravo – simboli koji ozna#avaju licencije. Koristiti se tra!ilicama za pronala!enje sadr!aja s odre(enom razinom licencije kori$tenja. Pokazati primjer la!noga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mre!i, identificirati kori$tenja anonimnim ra#unima, forumi s la!nim ra#unima i anonimnim negativnim komentiranjem. Raspravljati o studijama slu#ajeva s pozitivnim i negativnim primjerima dijeljenja osobnih podataka. Preporu#eni sadr!aj: sadr!aji Pet za Net. Poveznica: Poveznica: Poveznica: Poveznica: Zdravlje (prevencija nasilja).


—69

D.D.D.D. 5.5.5.5. 2222 NAKON PETE GODINE U"ENJA


E-DRU&TVO U"ENIK ARGUMENTIRA I

PROCJENJUJE VA*NOST

ZBRINJAVANJA ELEKTRONI"KOGA

OTPADA TE OBJA&NJAVA POSTUPKE

NJEGOVA ZBRINJAVANJA.

U#enik prepoznaje elektroni#ki otpad. Upoznaje pojam i oznaku EE-otpada, te obja$njava pravilne na#ine njegova zbrinjavanja radi o#uvanja okoli$a i zdravlja. Komentira i procjenjuje va!nost sakupljanja elektroni#koga otpada u lokalnoj zajednici.

U#enik prepoznaje elektroni#ki otpad radi kasnijega zbrinjavanja te opisuje pravilne na#ine njegova zbrinjavanja.

U#enik slijedi upute za zbrinjavanje elektroni#koga otpada.

U#enik obja$njava va!nost zbrinjavanja elektroni#koga otpada radi o#uvanja okoli$a.

U#enik prema vlastitom iskustvu procjenjuje va!nost sakupljanja elektroni#koga otpada u lokalnoj zajednici.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA S u#enicima razgovarati o odlaganju mobilnih ure(aja i ra#unala nakon prestanka uporabe. Objasniti u#enicima za$to se stari elektroni#ki ure(aji ne smiju bacati u sme'e. Predlo!iti u#enicima da rabljeni ure(aj poklone (doniraju) ili prodaju. Navesti u#enike da prije nego $to kupe novi elektroni#ki ure(aj, dobro razmisle je li im on doista potreban. Predlo!iti u#enicima da kupuju proizvode tvrtki koje ula!u napor u razvoj sigurnih tehnika recikliranja svojih proizvoda te koje nastoje ne koristiti se toksi#nim tvarima pri njihovoj proizvodnji. Naglasiti da stare elektroni#ke ure(aje odla!u u najbli!i centar za zbrinjavanje EE-otpada. Pripremiti letak s popisom tvrtki koje zbrinjavaju elektroni#ki otpad. Zajedno s roditeljima posjetiti stranicu: www.huzp.hr/eeotpad.pdf. Prona'i najbli!u tvrtku koja zbrinjava EE-otpad. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Odr!ivi razvoj


—70




ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINE RAZINE RAZINE RAZINE USVOJENOSTIUSVOJENOSTIUSVOJENOSTIUSVOJENOSTI


A.A.A.A. 6.6.6.6. 1111 NAKON &ESTE GODINE U"ENJA




PLANIRA I STVARA SVOJE

HIJERARHIJSKE ORGANIZACIJE TE

ANALIZIRA ORGANIZACIJU NA

RA"UNALNIM I MRE*NIM

MJESTIMA.

U#enik prepoznaje razli#ite oblike pohrane podataka u ra#unalu s obzirom na vrstu podataka. Analizira i preure(uje hijerarhijsku organizaciju podataka na ra#unalu, grupira podatke prema zajedni#kim obilje!jima. U#enik pronalazi i analizira organizaciju nekoga mre!nog sadr!aja. planira i stvara svoje hijerarhijske organizacije podataka na ra#unalu ili na mre!i. Adresiranje, razvrstavanje i sa!imanje datoteka.

U#enik prepoznaje razli#ite oblike pohrane i vrsta datoteka.

U#enik analizira i preure(uje organizaciju na ra#unalu grupiraju'i podatke prema zajedni#kim obilje!jima.

U#enik pronalazi i analizira organizaciju na mre!nim mjestima.

U#enik planira i stvara vlastite hijerarhijske organizacije na ra#unalu ili mre!nim mjestima poput zajedni#ke mape na mre!i

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA: Prepoznati i analizirati organizaciju podataka u ra#unalu s pomo'u programa za rad s mapama i datotekama. Stvarati svoje hijerarhijske organizacije povezuju'i datoteke zajedni#kih obilje!ja, stvaraju'i komprimirane sadr!aje i sl. Prepoznati vrste datoteka, prona'i primjerice samo slikovne datoteke. Razvrstati datoteke prema datumu, vrsti i veli#ini. Demonstrirati primjere razli#itih vrsta adresa koje se upotrebljavaju pri organizaciji podataka na ra#unalu, npr. putanja datoteke ili mape, URL-adresa, IP-adresa, e-adresa (adrese za datoteke, mjesta i ljude). Organizirati mape i datoteke u ra#unalnom oblaku. Organizirati dijeljenje mapa na mre!i ili ra#unalnome oblaku. U skupinama ili u paru uo#iti/prepoznati hijerarhijsku organizaciju, npr. $kolske mre!e ili jednoga njezina dijela. U skupinama ili u paru smi$ljati/predlo!iti/planirati hijerarhijsku organizaciju mre!ne stranice svojega razreda/skupine/aktivnosti i sl. Istra!iti mogu'nosti pretra!ivanja u novijim operacijskim sustavima (prona'i aplikacije, programe, datoteke na razli#ite na#ine). Istra!iti mogu'nosti otvaranja neke datoteke s razli#itim programima. Stvoriti i otvoriti komprimirane sadr!aje i sl.


—71

A.A.A.A. 6.6.6.6. 2222 NAKON &ESTE GODINE U"ENJA




OPISUJE NA"INE POVEZIVANJA

URE%AJA U MRE*U, ANALIZIRA

PREDNOSTI I NEDOSTATKE

MRE*NOGA POVEZIVANJA TE

ODABIRE I PRIMJENJUJE POSTUPKE

ZA ZA&TITU NA MRE*I.

U#enik prepoznaje mre!u kao me(usobno povezane ra#unalne ure(aje koji razmjenjuju podatke te razlikuje pozitivne i negativne strane povezivanja u mre!u. U#enik razlikuje vrste mre!noga povezivanja te kategorizira vrste $tetnih djelovanja mre!om. Pronalazi i analizira razinu postavki mre!ne sigurnosti koja je definirana operacijskim sustavom te u odre(enim ra#unalnim programima i aplikacijama (dozvole pristupa i uvjeti kori$tenja). U#enik samostalno primjenjuje postupke za za$titu ra#unala, programa i podataka na mre!i te pronalazi i povezuje nove ure(aje u mre!u, primjerice mobilne ure(aje.

U#enik prepoznaje mre!u kao me(usobno povezane ra#unalne ure(aje koji razmjenjuju podatke.

U#enik razlikuje vrste mre!nog povezivanja, prepoznaje pozitivne i negativne strane povezivanja ure(aja u mre!u.

U#enik kategorizira vrste $tetnih djelovanja preko mre!e te pronalazi i analizira razinu postavki mre!ne sigurnosti operacijskog sustava te odre(enih ra#unalnih programa.

U#enik samostalno primjenjuje postupke za za$titu ra#unala, programa i podataka na mre!i te pronalazi i povezuje nove ure(aje u mre!u.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Razgovor s u#iteljem u#enici prepoznaju mre!no povezivanje ure(aja u informati#koj u#ionici, $koli, vlastitome domu i sl. Prepoznaju i navode situacije iz svakodnevnoga !ivota u kojima se koriste pojedinim vrstama mre!noga povezivanja (npr. Wi-Fi, Bluetooth,...). Pronalaze i predla!u mre!ne sadr!aje koji objavljuju savjete i preporuke za obranu ra#unala, ra#unalnih programa i podataka te osoba od $tetnih djelovanja mre!om. Analiziraju te predla!u razinu sigurnosnih postavki svojega operacijskog sustava (npr. vatrozid) i ostalih programa za za$titu od $tetnih mre!nih djelovanja (npr. antivirusni programi, razina sigurnosti mre!noga preglednika…). Pronalaze te obrazla!u djelovanje osnovnih vrsta $tetnih programa koji djeluju mre!om (virusi, crvi, $pijunski programi i sl.). Prou#avaju uvjete kori$tenja mobilnim aplikacijama, do #ega im sve dopu$tamo da pristupe (od kontakata do snimanja razgovora).


—72



ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLOVRLOVRLOVRLO DOBRADOBRADOBRADOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

B.B.B.B. 6.6.6.6. 1111 NAKON &ESTE GODINE U"ENJA


DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE

U"ENIK STVARA, PRATI I

PREURE%UJE PROGRAME KOJI

SADR*E STRUKTURE GRANANJA I

UVJETNOGA PONAVLJANJA TE

PREDVI%A PONA&ANJE

JEDNOSTAVNIH ALGORITAMA

KOJI MOGU BITI PRIKAZANI

DIJAGRAMOM, RIJE"IMA

GOVORNOGA JEZIKA ILI

PROGRAMSKIM JEZIKOM.

U#enik interpretira problem te prepoznaje ulazne vrijednosti i algoritamske strukture koje se upotrebljavaju za rje$avanje problema, samostalno planira i sla!e niz uputa (naredbi) kao rje$enje problema primjenom algoritamskih struktura slijeda, grananja i ponavljanja. U#enik samostalno ili uz pomo' u#itelja analizira zadani problem te predla!e neko algoritamsko rje$enje, rje$enje problema prikazuje dijagramom, rije#ima govornoga jezika ili naredbama programskoga jezika. Predvi(a pona$anje algoritma te provjerava ispravnost algoritma prate'i njegovo pona$anje (olovkom) ili testiranjem programa (algoritma) nekim ulaznim vrijednostima (na ra#unalu). U#enik predvi(a odgovaraju'e ulazne (testne) primjere te kriti#ki provjerava ispravnost rje$enja i prema potrebi preure(uje svoje rje$enje.

U#enik opisuje problem te prepoznaje ulazne i izlazne vrijednosti te algoritamske strukture koje se upotrebljavaju za rje$avanje problema, samostalno planira i sla!e niz uputa (naredbi) kao rje$enje problema primjenom samo algoritamske strukture slijeda i ponavljanja (s odre(enim brojem ponavljanja).

U#enik samostalno ili uz pomo' u#itelja analizira zadani problem te predla!e koje algoritamsko rje$enje. Rje$enje problema prikazuje rije#ima govornoga jezika, dijagramom ili naredbama programskoga jezika te samostalno planira i sla!e niz uputa kao rje$enje problema primjenom algoritamskih struktura slijeda i grananja.

U#enik samostalno predla!e program/algoritam kao rje$enje problema, predvi(a pona$anje algoritma te provjerava ispravnost algoritma prate'i njegovo pona$anje ili izvo(enjem programa sa zadanim primjerima. Samostalno ili uz pomo' u#itelja sla!e niz uputa za rje$enje problema koriste'i se uvjetnim ponavljanjem.

U#enik samostalno stvara program/algoritam kao rje$enje problema koje uklju#uje niz uputa (naredbi) primjenom svih algoritamskih struktura, predvi(a odgovaraju'e ulazne (testne) primjere te kriti#ki provjerava ispravnost rje$enja i prema potrebi preure(uje svoje rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pokazati pra'enje pona$anja algoritma jednostavnim pokaznim primjere (u#itelj se koristi svojim primjerima ili postoje'im demosadr!ajima, npr. online videosadr!ajima, alatima vizualizacije programa (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display, https://scratch.mit.edu/help/videos/ …) Anga!irati u#enike u istra!ivanju pona$anja nekih algoritama samostalnim ure(ivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera. Samostalno ili u parovima u#enici izra(uju niz uputa (naredbi) kao rje$enje nekog problema. U#enici samostalno ili uz pomo' u#itelja rje$avaju jednostavne probleme koji upotrebljavaju ulazne vrijednosti i algoritamske strukture slijeda, grananja i ponavljanja,


—73

npr. ispisivanje odre(enoga niza brojeva ili brojeva s odre(enim svojstvima (parni, pozitivni i sl.), ra#unanje s nizom ulaznih vrijednosti, tra!enje najve'e/najmanje od triju vrijednosti (najvi$e tri vrijednosti), stvaranje scenarija koji uklju#uju dijaloge me(u likovima (objektima) te ponavljanje izvr$avanja nekih aktivnosti, npr. kretanje likova, mijenjanje razli#itih obilje!ja likova (objekata), kori$tenje koordinatnim sustavom s cjelobrojnim koordinatama, ra#unanje opsega, povr$ine trokuta i #etverokuta, ra#unanje postotnoga iznosa. Zanimljivi sadr!aji mogu se prona'i na mre!nim stranicama Code week, Hour of code, App studio, Code Academy i sl. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: ishodi A.6.1, B.6. 1, D.6. 1, D.6. 2, D.6. 3, D.6.5.

B.B.B.B. 6.6.6.6. 2222 NAKON &ESTE GODINE U"ENJA


DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK RAZMATRA I RJE&AVA

SLO*ENIJI PROBLEM

RASTAVLJAJU)I GA NA NIZ

POTPROBLEMA.

U#enik opisuje slo!eniji problem te prepoznaje neke korake/dijelove u rje$enju problema. Uz pomo' u#itelja razvija plan rje$avanja problema te u njemu prepoznaje potprobleme, manje probleme s kojima se ve' susretao, odnosno probleme koje zna rije$iti. Analizira mogu'nost implementiranja rje$enja potproblema u rje$enje slo!enoga problema primjenjuju'i mogu'e izmjene/prilagodbe ako je potrebno. Rje$avanje primjera problema iz svakodnevnoga !ivota, demonstriranjem postupka rje$avanja problema rastavljaju'i ga na manje poznate probleme.

U#enik opisuje problem te prepoznaje neke korake/dijelove u rje$enju problema.

U#enik uz pomo' u#itelja razvija plan rje$avanja problema te prepoznaje u njemu potprobleme, manje probleme s kojima se ve' susreo, odnosno probleme koje zna rije$iti.

U#enik analizira mogu'nost uklju#ivanja rje$enja potproblema u rje$enje slo!enijega problema, analizira i predla!e mogu'e izmjene/prilagodbe rje$enja potproblema.

U#enik samostalno pronalazi i stvara rje$enje slo!enoga problema s pomo'u potproblema te kriti#ki vrednuje i preure(uje rje$enje ako je potrebno.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prona'i rje$enja razli#itih igara i zagonetki koje prikazuju raznovrsne, ne nu!no informati#ke, probleme. Razvijanje strategija za rje$avanje problema (Polya, Descartes). Planiranje razli#itih aktivnosti u skupinama tako da u#enici zajedno prepoznaju i odabiru temeljne zadatke, svaka skupina nadalje neovisno analizira i planira odabrani zadatak, a zavr$no rje$enje predstavlja integraciju svih/odabranih pojedina#nih rje$enja. Prona'i primjere problema u svakodnevnome !ivotu koji demonstriraju postupak rje$avanja problema rastavljaju'i ga na manje, poznate probleme, npr. projektni pristup – analizirati nu!ne dijelove, kako se povezuju i ovise jedni o drugima. U pokaznim (odabranim) primjerima programskoga koda uo#iti/prepoznati/istaknuti dijelove koda koji predstavljaju rje$enje nekoga poznatog (manjeg) problema (zadatka), mijenjati/prilagoditi dijelove koda kako bi se uklopili u rje$enje nekoga ve'eg problema. Primjereni sadr!aji mogu se prona'i me(u zadatcima logi#koga tipa, npr. zadatci s natjecanja Klokan bez granica, Bebras, logi#ke zagonetke, zadatci s kombinacijama i sl.


—74




C.C.C.C. 6.6.6.6. 1111 NAKON &ESTE GODINE U"ENJA



KOMUNIKACIJA U"ENIK IZRA%UJE, OBJAVLJUJE TE

PREDSTAVLJA DIGITALNE

SADR*AJE S POMO)U NEKOGA

ONLINE I/ILI OFFLINE PROGRAMA

PRI "EMU PO&TUJE UVJETE

KORI&TENJA PROGRAMOM TE

POSTAVKE PRIVATNOSTI.

U#enik prepoznaje razli#ite programe za obradu i predstavljanje multimedijskih sadr!aja te analizira uvjete kori$tenja pojedinim programom. U#enik pronalazi odgovaraju'e alate programa te preure(uje digitalni sadr!aj za potrebe zadatka u#enja. Samostalno provjerava mogu'nosti nekoga programa, odabire online ili offline program za obradu i stvaranje multimedijskoga sadr!aja. Pohranjuje autenti#an digitalni sadr!aj na e-portfolio, pronalazi i koristi se dodatnim alatima programa. U#enik samostalno priprema sadr!aj, pronalazi mre!ni sadr!aj te stvara autenti#an digitalni sadr!aj za potrebe zadatka u#enja, po$tuje postavke privatnosti i autorska prava pri stvaranju autenti#noga digitalnog sadr!aja. U#enik predstavlja digitalni sadr!aj smje$ten na nekom offline/online resursu, npr. e-portfolio.

U#enik prepoznaje razli#ite programe za ure(ivanje i prikazivanje digitalnih sadr!aja. Koristi se barem jednim programom za pregledavanje i prikazivanje digitalnoga sadr!aja.

U#enik analizira uvjete kori$tenja pojedinim programom. U#enik pronalazi odgovaraju'e mogu'nosti programa te preure(uje digitalni sadr!aj za potrebe zadatka u#enja.

Izra(uje i pohranjuje autenti#ni digitalni sadr!aj u e-portfolio za potrebe zadatka u#enja. U#enik samostalno provjerava mogu'nosti nekoga programa, odabire online ili offline program za obradu i stvaranje digitalnoga sadr!aja.

U#enik samostalno priprema sadr!aj, pronalazi mre!ni sadr!aj te stvara autenti#an digitalni sadr!aj za potrebe zadatka u#enja po$tuju'i postavke privatnosti i autorska prava. Pronalazi i koristi se dodatnim mogu'nostima programa za ure(ivanje/predstavljanje digitalnoga sadr!aja. U#enik predstavlja svoj digitalni sadr!aj i e-portfolio izra(en za potrebe zadatka u#enja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Realizacija ishoda mo!e se provesti aktualnim programima za izradu tekstualnih i/ili prezentacijskih dokumenata koji objedinjuju tekst i umetnute objekte kao $to su slike, tablice, grafi#ki elementi. Preporu#a se izrada digitalnoga sadr!aja za potrebe stvarnih zadataka u#enja kao $to su npr. (tekstualni i/ili prezentacijski) seminarski radovi na zadanu temu iz informatike ili neke druge teme u skladu sa $kolskim kurikulumom. Npr. u#enik pronalazi primjere ure(aja iz svakodnevnoga !ivota za koje pretpostavlja da sadr!e ra#unalne procesore, obja$njava prednosti i


—75

nedostatke uporabe ure(aja s ra#unalnim procesorima s obzirom na jednostavnost/slo!enost uporabe, mogu'nost/nemogu'nost popravka ure(aja, mogu'nosti zbrinjavanja elektroni#koga otpada, brzinu obrade podataka. Koriste'i se razli#itim multimedijskim sadr!ajima (simulacije i videozapisi) i izvorima, pokazati primjere u kojima se ra#unalo koristi modelima inteligentnoga pona$anja kao $to su pokretanje robota, govor i prepoznavanje govora, virtualna stvarnost, Internet of things. Uporabiti neke online i offline programe kojima se mogu izraditi digitalni, multimedijski (interaktivni) sadr!aji. Pohraniti multimedijski rad u razli#itim oblicima (slika, prezentacija, video, interaktivni online sadr!aj). Prepoznati i prihvatiti uvjete i na#ine kori$tenja pojedinim programom, npr. uporaba programa dostupnih s korisni#kim podatcima ra#una iz sustava AAi@EduHr online i offline. Izrada digitalnoga sadr!aja u skladu s aktivnostima nekoga projekta u koji je $kola/razred/u#enik uklju#en (projekti eTwinninga i sli#no). Va!no je da u#itelji odabiru servise s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima ili ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Ishod mogu'e realizirati u kombinaciji s ishodima C.6. 2, D.6. 1, D.6.2, D. 6. 3 Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: E.6. 1, A.6. 3, B.6. 1., C. 6. 2 i 6. C. 3. Likovna kultura: A.6. 1, A.6. 3, C.6. 1.




KOMUNIKACIJA U"ENIK SE KORISTI

ONLINE POHRANOM PODATAKA I

PRIMJERENIM PROGRAMIMA KAO

POTPOROM U U"ENJU I

ISTRA*IVANJU TE SURADNJI.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje i odabire online servise za pohranu podataka (prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili $kolskim ra#unima) te neke primjerene programe koji omogu'uju pomo' pri u#enju odnosno izvr$avanju zadataka u#enja. U#enik opisuje i provodi postupak prijave na online servis za pohranu podataka te se koristi odabranim programom kao pomo'i pri izvr$avanju zadataka u#enja. Pohranjuje digitalne sadr!aje na online servis i preuzima digitalne sadr!aje s odabranoga online servisa. Analizira prednosti i nedostatke (ili ograni#enja) uporabe odabranoga servisa za pohranu te preure(uje svoj online prostor. Analizira povratne rezultate nastale uporabom nekoga programa kao pomo' pri u#enju te provodi samostalno istra!ivanje uspore(uju'i razli#ite povratne rezultate nastale uporabom nekoga primjerenog programa.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje i odabire neki servis koji nudi online pohranu te programe koji pru!aju potporu u razli#itim zadatcima u#enja.

U#enik opisuje i provodi postupak prijave i odjave na online servis za pohranu po$tuju'i pravila privatnosti. U#enik se koristi osnovnim mogu'nostima primjerenoga programa kao pomo'i pri izvr$avanju zadataka u#enja.

U#enik pohranjuje i preuzima digitalni sadr!aj s online servisa za pohranu te analizira prednosti i nedostatke (ograni#enja) pohrane na odre(enome online servisu. U#enik se suradni#ki koristi servisom i analizira povratne informacije ostalih #lanova tima, nastale uporabom nekog primjerenog programa za izvr$avanje zadataka u#enja.

U#enik preure(uje vlastiti online prostor za pohranu te samostalno provodi istra!ivanje i u#enje uspore(uju'i razli#ite povratne rezultate nastale uporabom nekoga primjerenog programa.


—76

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ishod se mo!e realizirati tijekom cijele $kolske godine organiziranim pohranjivanjem razli#itih digitalnih sadr!aja te ostalim aktivnostima koje uklju#uju razli#ite programe za potporu u#enja i suradnje. Usporediti razli#ite rezultate primjene nekog programa, npr. Geogebre, karata Googlea i Binga, prevoditelja Googlea i Binga, portala Nikola Tesla, Loomena i sl. Office 365, OneDrive, Google Disk, DropBox ili sli#ni programi koji omogu'avaju online suradnju i pohranu podataka. Provoditi samostalne istra!iva#ke zadatke te rezultate prikazati i pohraniti online. Provjeravati mogu'nosti online servisa za pohranu. Ure(ivati svoj e-portfolio. Koristiti se online programima za tabli#no i grafi#ko prikazivanje podataka (linijski i stup#asti dijagrami), dijagrami frekvencija, npr. koristiti se alatima koji na osnovu ulaznih podataka tablicama stvaraju grafikone. Va!no je da u#itelji odabiru servise s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – prijava s ra#una iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima ili ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Preporu#a se realizacija s ishodima C.6. 1, D.6. 1, INF, D.6. 2, D. 6. 3 PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice: Matematika: E.6. 1, A.6. 3, B.6. 1, C.6. 2, C.6. 3. Odr!ivi razvoj




KOMUNIKACIJA U"ENIK SURA%UJE

S DRUGIM U"ENICIMA U

STVARANJU ONLINE SADR*AJA....

U#enik aktivno sudjeluje u kratkim razgovorima s poznatim osobama pri stvaranju nekoga online sadr!aja (prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili $kolskim korisni#kim ra#unima). U#enik pohranjuje svoje online sadr!aje te zajedno s drugim poznatim osobama planira suradni#ki rad te aktivno sudjeluje u zajedni#kom stvaranju online sadr!aja. Preure(uje, komentira i vrednuje izmjene online sadr!aja po$tuju'i autorsko pravo i pravo privatnosti te ravnopravno sudjeluje u dono$enju zajedni#kih odluka koje pobolj$avaju rad u digitalnome okru!enju. U#enik pronalazi, preporu#uje te uklju#uje nove sadr!aje ili mogu'nosti na mre!nim zajednicama u#enja koje mogu unaprijediti zajedni#ki rad u digitalnome okru!enju.

U#enik aktivno sudjeluje u kratkim razgovorima s poznatim osobama pri stvaranju nekoga online sadr!aja.

U#enik zajedno s drugim poznatim osobama planira suradni#ki rad te aktivno sudjeluje u zajedni#kome stvaranju online sadr!aja.

U#enik komentira i procjenjuje izmjene online sadr!aja po$tuju'i autorsko pravo te pravo privatnosti. Ravnopravno sudjeluje u dono$enju zajedni#kih odluka koje pobolj$avaju rad u digitalnome okru!enju.

U#enik pronalazi, preporu#uje te uklju#uje nove sadr!aje ili mogu'nosti na mre!nim zajednicama u#enja koje mogu unaprijediti zajedni#ki rad u digitalnome okru!enju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pripremati i stvarati digitalni sadr!aj za sudjelovanje u raspravi/parlaonici. Sadr!aj objaviti na kojoj virtualnoj zajednici za daljnje komentiranje/vrednovanje. U skupini izra(ivati digitalne sadr!aje na zadanu ili odabranu temu, predstavljati sadr!aj koriste'i se svojim e-portfolijom. Objaviti svoje radove u virtualnome okru!enju (recimo obrazovnoj dru$tvenoj mre!i). Komentirati radove svojim vr$njaka te raspravljati o njima. Postavljati pitanja ili nuditi prijedloge kolegi


—77

u#eniku/u#itelju za potrebe izvr$avanja zadatka u#enja. Pronalaziti i predlagati dodatne sadr!aje koji mogu pomo'i pri u#enju, npr. kvizovi, testovi, pojmovnik i sl. Podsjetiti se pravila o za$titi autorskoga prava, saznati gdje prona'i sadr!aje s odre(enim dopu$tenjima za kori$tenje. Poticati na konstruktivno komuniciranje i komentiranje te po$tivanje privatnosti. U slu#aju sudjelovanja na kojemu od projekata sura(ivati te komunicirati u mre!nim zajednicama u#enja (eTwinning, Yammer, Edmodo, i sli#na mre!na obrazovna okru!enja). Va!no je da u#itelji odabiru servise s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima ili ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Ishod preporu#eno realizirati s nekim od sljede'ih ishoda: B.6.1, C.6.1, D.6. 1, INF, D.6. 2, D. 6. 3




D.D.D.D. 6.6.6.6. 1111 NAKON &ESTE GODINE U"ENJA



OBJA&NJAVA ULOGU I VA*NOST

DIGITALNIH TRAGOVA, STVARA

SVOJE POZITIVNE DIGITALNE

TRAGOVE.

U#enik na konkretnome primjeru prepoznaje $to je to digitalni trag. pokazuje pozitivne i negativne strane dijeljenja informacija na internetu te njihova brzog $irenja. U#enik razlikuje primjerene informacije od neprimjerenih te razmi$lja o svojim digitalnim tragovima, analizira svoje digitalne tragove. U#enik primjenjuje saznanja o utjecaju digitalnih tragova na svakodnevni !ivot te stvara pozitivne digitalne tragove.

U#enik na konkretnom primjeru prepoznaje koji digitalni trag.

U#enik pokazuje primjere koji ukazuju na dobre strane dijeljenja informacija na internetu i njihova brzog $irenja te razlikuje primjerene informacije od neprimjerenih.

U#enik nakon provedene analize uo#ava posljedice nepromi$ljenoga objavljivanja neprimjerenih informacija (slike, video...), te analizira svoje digitalne tragove.

U#enik stvara svoje pozitivne digitalne tragove primjenjuju'i saznanja o va!nosti i utjecaju digitalnih tragova na na$ svakodnevni !ivot.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Realizaciju ishoda po!eljno kombinirati s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Koriste'i se konkretnim primjerom, opisati $to je digitalni trag neke osobe. Razgovarati o brzini $irenja informacija na internetu. U razgovoru/raspravi prona'i dobre strane dijeljenja informacija na internetu. Koristiti se razli#itim sadr!ajima (npr. videouratci, igre te odgovaraju'e mre!ne stranice koje se bave sigurno$'u na internetu) koji demonstriraju utjecaj digitalnih tragova na svakodnevni !ivot. Sastaviti nekoliko savjeta za stvaranje $to boljega digitalnog traga. Nabrojiti nekoliko primjera posljedica nepromi$ljenoga objavljivanja sadr!aja na internetu. Samostalno istra!iti i analizirati svoj digitalni trag. Razgovarati o mogu'nostima uklanjanja svoje javno objavljene informacije (negativnoga digitalnog traga) – pravo na zaborav. Istra!iti $tetnost dijeljenja korisni#kih podataka i lozinke s drugim osobama. Navesti neke primjere stvaranja pozitivnih tragova (e-portfolio, online profili, blogovi, online izlo!be i galerije radova, rad na projektima, certifikati, diplome). Preporu#eni sadr!aji: sadr!aji Pet za Net.


—78




PREPOZNAJE VRSTE

ELEKTRONI"KOGA NASILJA, ANALIZIRA IH I ODABIRE

PREVENTIVNE NA"INE

DJELOVANJA ZA RAZLI"ITE

SLU"AJEVE ELEKTRONI"KOGA

NASILJA.

U#enik razlikuje pojam elektroni#koga nasilja od klasi#noga nasilja. Navodi razli#ite vrste elektroni#koga nasilja. Na konkretnim primjerima prepoznaje elektroni#ko nasilje i govor mr!nje te op'enito pozitivne i negativne strane online komunikacije. U#enik osmi$ljava pravila dobroga pona$anja na internetu kojima se po$tuje osobna i tu(a osobnost. Sudjeluje u aktivnostima prevencije elektroni#koga nasilja i govora mr!nje. Razvija odgovorno pona$anje na mre!i, prepoznaje osobe/institucije kojima se mo!e obratiti u slu#aju da postane !rtva elektroni#koga nasilja ili svjedo#i elektroni#komu nasilju.

U#enik navodi razli#ite oblike elektroni#koga nasilja.

U#enik prepoznaje govor mr!nje, uo#ava pozitivne i negativne strane online komunikacije.

U#enik osmi$ljava pravila dobroga pona$anja na internetu kojima se po$tuje tu(a i osobna osobnost te aktivno sudjeluje u prevenciji elektroni#koga nasilja.

U#enik razvija odgovorno pona$anje na mre!i koje uklju#uje poduzimanje niza preventivnih radnji i u slu#aju sudjelovanja ili svjedo#enja elektroni#komu nasilju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Realizaciju ishoda po!eljno kombinirati s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Razgovarati o razlikama izme(u klasi#noga i elektroni#koga nasilja. Prikazati, analizirati i raspravljati o digitalnim sadr!ajima (npr. videozapisi, plakati, slike, #lanci) s mre!nih stranica koje se bave sigurno$'u na internetu, a s pomo'u kojih u#enici mogu prepoznati i grupirati pozitivne i negativne strane online komunikacije. Igranjem obrazovnih igara na mre!nim stranicama koje se bave sigurno$'u na internetu ili strategijom igranja uloga sa zadanim scenarijem. Istaknuti posljedice dijeljenja podataka na mre!i, slanja tu(ih fotografija bez dopu$tenja, otkrivanja osobnih informacija o drugima, „provaljivanja“ u tu(e adrese elektroni#ke po$te i/ili u profile na dru$tvenim mre!ama. Na primjerima pokazati opasnost lo$e komunikacije na mre!i kao $to su govor mr!nje, poticanje grupne mr!nje, $irenje nasilnih i uvredljivih komentara, stvaranje internetskih stranica uvredljiva sadr!aja. Provesti razli#ite aktivnosti s ciljem prevencije elektroni#koga nasilja – izrada plakata, interaktivnih radova, multimedijske izlo!be, radionice za vr$njake, roditelje, lokalnu zajednicu. Uklju#iti se u nacionalne i me(unarodne kampanje i projekte za prevenciju elektroni#koga nasilja (Dan sigurnijeg interneta, Sigurniji internet za djecu i mlade, Enable, Pet za Net).


—79




PRONALAZI MRE*NE ZAJEDNICE

U"ENJA KOJE SU OD OSOBNOG

INTERESA I PRIDRU*UJE IM SE

(ONLINE KOLEGIJ, SKUPINE I SL.).

U#enik uz pomo' u#itelja odabire neke mre!ne zajednice u#enja (mre!ni te#ajevi, osobne mre!e za u#enje, skupine, projektno okru!enje i sl.) koje odgovaraju nekim njegovim osobnim interesima tijekom u#enja. Provodi postupak prijave i odjave s mre!ne zajednice u#enja (online kolegij, skupina i sl.) po$tuju'i pravila privatnosti. Upoznaje se s uvjetima kori$tenja. Koristi se osnovnim mogu'nostima korisni#koga su#elja mre!ne zajednice u#enja za izvr$avanje razli#itih zadataka u#enja. U#enik osmi$ljava svoj proces u#enja pronalaze'i odgovaraju'i sadr!aj na mre!nim zajednicama u#enja te neke od naprednih mogu'nosti za u#enje (npr. pojmovnik, dodatni multimedijski sadr!aji i sl ). U#enik kriti#ki vrednuje/procjenjuje tu(e ideje ili rje$enja zadataka mre!nom zajednicom u#enja te objavljuje svoje za daljnje vrednovanje.

U#enik uz pomo' u#itelja odabire neke mre!ne zajednice u#enja primjerene njegovim osobnim interesima tijekom u#enja.

U#enik provodi postupak prijave i odjave s mre!ne zajednice u#enja po$tuju'i pravila privatnosti. U#enik se koristi osnovnim mogu'nostima korisni#koga su#elja mre!ne zajednice u#enja za izvr$avanje razli#itih zadataka u#enja.

U#enik osmi$ljava svoj proces u#enja pronalaze'i odgovaraju'i sadr!aj u mre!nim zajednicama u#enja i otkrivaju'i neke od naprednih mogu'nosti za u#enje.

U#enik objavljuje svoje ideje ili rje$enja zadataka u mre!nim zajednicama u#enja te kriti#ki vrednuje/procjenjuje tu(e.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Realizaciju ishoda po!eljno je kombinirati s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Upoznati online te#ajeve za u#enje, kako ih prona'i, upotrebljavati, sna'i se u njima (Loomen, Libar, Nikola Tesla). Prona'i i predlo!iti dodatne sadr!aje u online kolegiju koji mogu pomo'i pri u#enju, npr. kvizovi, testovi, pojmovnik i sl. Rije$iti postavljene zadatke u mre!nim zajednicama u#enja, komentirati te procijeniti svoja i tu(a rje$enja. Objaviti svoje radove u virtualnome okru!enju, komentirati radove vr$njaka te raspravljati o njima. Postavljati pitanja ili nuditi prijedloge kolegi u#eniku/u#itelju za potrebe izvr$avanja zadatka u#enja. Pokazati neke online te#ajeve na Loomenu, primjerice s temom programiranja (Logo – online u#enje programiranja, Scratch…) ili neke koje su izradili u#itelji za ostale predmete. Prema mogu'nostima koristiti se kojim online te#ajem koji su napravili u#itelji va$e $kole. Va!no je da u#itelji odabiru servise s odgovaraju'om za$titom u#eni#kih osobnih podataka – prijava s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili sa $kolskim korisni#kim ra#unima ili ra#unima koje u#itelji izra(uju za u#enike (nadimci, bez osobnih podataka). Preporu#eni sadr!aji: sadr!aji Pet za Net – virtualna u#ionica.


—80







A.A.A.A. 7.7.7.7. 1111

NAKON SEDME GODINE

U"ENJA PREDMETA

INFORMATIKA U DOMENI


TEHNOLOGIJA U"ENIK

PREPOZNAJE I OPISUJE

ULOGU GLAVNIH

KOMPONENTI RA"UNALNIH

MRE*A, ISTRA*UJE KAKO

OBILJE*JA STROJNE OPREME

UTJE"U NA MRE*NE

AKTIVNOSTI, KORISTI SE

ZAJEDNI"KIM DIJELJENJEM

RESURSA NA MRE*I.

U#enik opisuje razli#ite na#ine povezivanja ra#unalnih ure(aja mre!om te prednosti i nedostatke povezivanja ure(aja u mre!u. Prepoznaje i opisuje neka obilje!ja osnovnih mre!nih ure(aja, razlikuje uloge ure(aja u mre!i te medije i obilje!ja prijenosa podataka u mre!i, prepoznaje i pronalazi mre!ne ikone/ure(aje. U#enik analizira utjecaj nekih obilje!ja mre!nih ure(aja na kvalitetu mre!nih aktivnosti, opisuje na#in i pravila prijenosa podataka na mre!i. Preporu#a i argumentira pregledavanje mre!nih sadr!aja primjenom sigurnosnih protokola za prijenos podataka na mre!i, instalira/deinstalira mre!ni ure(aj poput pisa#a. Koristiti se dijeljenim resursima u lokalnoj mre!i.

U#enik opisuje razli#ite na#ine povezivanja ra#unalnih ure(aja putem mre!e te prednosti i nedostatke povezivanja ure(aja u mre!u.

U#enik prepoznaje i opisuje neka obilje!ja osnovnih mre!nih ure(aja, razlikuje uloge ure(aja u mre!i, obilje!ja prijenosa podataka u mre!i, prepoznaje i pronalazi mre!ne ikone/ure(aje.

U#enik analizira utjecaj nekih obilje!ja mre!nih ure(aja na kvalitetu mre!nih aktivnosti, opisuje na#in i pravila prijenosa podataka na mre!i.

U#enik preporu#a i argumentira pregledavanje mre!nih sadr!aja primjenom sigurnosnih protokola za prijenos podataka na mre!i, instalira/deinstalira mre!ni ure(aj poput pisa#a.


—81

PPPPREPORUREPORUREPORUREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGKE ZA OSTVARENJE ODGKE ZA OSTVARENJE ODGKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOJNOOJNOOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ishod se mo!e realizirati nizom kratkih prakti#nih aktivnosti (samostalno ili u skupinama) kojima u#enici uz pomo' u#itelja i/ili zajedni#kom raspravom tra!e odgovore na zadana pitanja: provjeriti brzinu prijenosa podataka u mre!i pri preuzimanju i slanju podataka u mre!i (brzina uploada i downloada), nabrojiti i usporediti mjerne jedinice za brzinu prijenosa podataka na mre!i, istra!iti i prona'i primjere mre!nih mjesta koja se koriste sigurnosnim protokolima za prijenos mre!nih sadr!aja (npr. https) prepoznati ikone mre!nih ure(aja u kojoj lokalnoj mre!i, upotrebljavati dijeljene mape/ure(aje za prijenos podataka u lokanoj mre!i, prepoznati obilje!je zajedni#koga kori$tenja kojim ure(ajem u mre!i te se koristiti takvim ure(ajem za potrebe zadatka u#enja.

A.A.A.A. 7.7.7.7. 2222 NAKON SEDME GODINE U"ENJA




U"ENIK PRIMJENJUJE

STRATEGIJE ZA PREPOZNAVANJE

I RJE&AVANJE RUTINSKIH

HARDVERSKIH/SOFTVERSKIH

PROBLEMA DO KOJIH MO*E

DO)I TIJEKOM UPORABE

RA"UNALNE TEHNOLOGIJE.

U#enik prepoznaje hardverski/softverski problem koji se pojavio tijekom rada, otklanja uobi#ajene manje probleme vezane uz rad ure(aja uz pomo' u#itelja ili samostalno. Koriste'i se razli#itim online i offline izvorima samostalno otklanja hardverski/softverski problem. U#enik koristi se svojim iskustvom i poma!e drugima u otklanjanju hardverskih/softverskih problema.

U#enik prepoznaje hardverski/softverski problem koji se pojavio tijekom rada i uz pomo' u#itelja otklanja ga.

U#enik bez pote$ko'e otklanja uobi#ajene manje probleme povezane s radom ure(aja.

U#enik prepoznaje hardverski/softverski problem te ga koriste'i se razli#itim online i offline izvorima, samostalno otklanja.

U#enik se koristi svojim iskustvom i poma!e drugima u otklanjanju hardverskih/softverskih problema.

PPPPREPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ishod se realizira tijekom nastavne godine, svakodnevnim situacijama u#enja u kojima se u#enici susre'u s odre(enim rutinskim hardverskim/softverskim rje$enjima. Razgovarati te pronalaziti mogu'a rje$enja za neke problema, npr. razgovarati o situaciji kada se pri pretra!ivanju/pregledavanju sadr!aja na internetu pojavi poruka na zaslonu „tra!ena stranica se ne mo!e prikazati / ne postoji” te o mogu'im uzrocima takve poruke ili o situaciji kada pisa# ne ispisuje / ne radi ($to treba provjeriti?), o pitanju a!uriranja aplikacija (koje su prednosti i nedostaci takvih postupaka?), o situacijama kada se digitalni sadr!aji ne prikazuju jer ne$to nedostaje (neodgovaraju'i pogonski programi?) te o primjerima pote$ko'a koje u#enici imaju pri uporabi nekih programa. U skupinama ili parovima prona'i prijedlog rje$enja nekoga zadanog hardverskog/softverskog problema koriste'i se alatima za pomo' i podr$ku odgovaraju'ega operacijskog sustava. U grupama ili parovima prona'i prijedlog rje$enja zadanog hardverskog/softverskog problema koriste'i se pretra!ivanjem interneta. Opisati probleme s kojima su se ve' susreli (koje su jesu/nisu uspjeli rije$iti) te stvoriti zajedni#ki sadr!aj pomo'i za rje$avanje nekih hardverskih/softverskih problema (npr. sadr!aji Wiki).


—82





U"ENIK PRIKUPLJA I UNOSI

PODATKE KOJIMA SE ANALIZIRA

NEKI PROBLEM UZ POMO)

ODGOVARAJU)EGA PROGRAMA, OTKRIVA ODNOS ME%U

PODATCIMA KORISTE)I SE

RAZLI"ITIM ALATIMA

PROGRAMA TE

MOGU)NOSTIMA PRIKAZIVANJA

PODATAKA.

U#enik prepoznaje programe za obradu, analizu i prikazivanje podataka, prikuplja potrebne podatke za opisivanje zadanog problema, prepoznaje i koristi se osnovnim mogu'nostima odabranoga programa. Unosi podatke, odabire odgovaraju'i na#in prikazivanja podataka ovisno o vrsti podataka. Grafi#ki prikazuje i uspore(uje podatke. Odabire potrebne ulazne podatke, obra(uje ih formulama i jednostavnim funkcijama (matemati#ke formule, zbroj, prosje#na vrijednost…) kako bi dobio zadane rezultate. Istra!uje, odabire i primjenjuje dodatne mogu'nosti programa radi preglednije analize te opisa promatranoga problema.

U#enik prepoznaje programe za obradu, analizu i prikazivanje podataka, prikuplja potrebne podatke za opisivanje zadanoga problema, prepoznaje i koristi se osnovnim mogu'nostima odabranoga programa.

U#enik unosi podatke, odabire odgovaraju'i na#in prikazivanja podataka ovisno o vrsti podatka. Grafi#ki prikazuje i uspore(uje podatke.

U#enik analizira zadani problem primjenom programa. Odabire potrebne ulazne podatke, obra(uje ih formulama i jednostavnim funkcijama kako bi dobio zadane rezultate.

U#enik istra!uje, odabire i primjenjuje dodatne mogu'nosti programa za bolju analizu i opis promatranoga problema.


—83

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Odabrati neki problem iz svakodnevnoga !ivota, prikupiti potrebne podatke te analizirati i prikazati problem s pomo'u programa za izradu prora#unskih tablica ili nekoga online programa za prikupljanje i analizu podataka. Primijeniti matemati#ke formule (postotni i kamatni ra#un, opseg, povr$ina) fizikalne ili kemijske formule, jednostavne funkcije programa za lak$u obradu podataka (zbroj, prosje#na vrijednost i sl.). Razlikovati pojam relativne i apsolutne adrese neke 'elije u nekom programu za rad s prora#unskim tablicama. Upotrebljavati automatska oblikovanja pri razli#itim na#inima prikazivanja podataka, npr. postotka, valuta sl. Koristiti se nekim tehnikama za prikupljanje podataka, npr. ankete o raznim problemima iz svakodnevnoga !ivota, prikupljanje podataka o potro$nji. Grafi#ki prikazivati podatke, uspore(ivati pojedine grafi#ke prikaze, koristiti se slo!enijim grafi#kim prikazima (npr. klimatski dijagrami). Preporu#a se zajedni#ka realizacija s ishodom B.7.4. Poveznica:Poveznica:Poveznica:Poveznica: Matematika: E.7.1, A. 7. 1 – 2., 3., 4. Kemija: T.7. 1., PiP. 7. 1., PP. 7. 2., PP.7. 3. Gra(anski odgoj, Odr!ivi razvoj





U"ENIK OPISUJE, USPORE%UJE I

KORISTI SE RAZLI"ITIM

FORMATIMA ZAPISIVANJA

GRAFI"KIH, ZVU"NIH

PODATAKA I VIDEOPODATAKA

NA RA"UNALU.

U#enik prepoznaje razli#ite vrste grafi#kih i zvu#nih podataka te videopodataka pohranjenih u ra#unalnim memorijama u obliku datoteka te poznaje i koristi se odgovaraju'im programima za njihovo pregledavanje/reprodukciju. Obja$njava na#ine prikazivanja slike na zaslonu i pisa#u, opisuje kvalitetu grafi#koga zapisa navode'i neka obilje!ja, obja$njava proces reprodukcije i snimanja zvuka te videa ra#unalom. . . . U#enik primjenjuje postupak pohranjivanja grafi#kih i zvu#nih podataka te videopodataka u razli#itim formatima koriste'i se odgovaraju'im programima, analizira

U#enik prepoznaje razli#ite vrste grafi#kih i zvu#nih podataka te videopodataka pohranjenih u ra#unalnim memorijama u obliku datoteka te poznaje i koristi se odgovaraju'im programima za njihovo pregledavanje/reprodukciju.

U#enik obja$njava na#ine prikazivanja slike na zaslonu i pisa#u, opisuje kvalitetu grafi#koga zapisa navode'i neka obilje!ja, obja$njava proces reprodukcije i snimanja zvuka i videa ra#unalom.

U#enik primjenjuje postupak pohranjivanja grafi#kih i zvu#nih podataka te videopodataka u razli#itim formatima koriste'i se odgovaraju'im programima. Analizira obilje!ja, prednosti i nedostatke razli#itih grafi#kih, zvu#nih ili videoformata datoteka.

U#enik uspore(uje kvalitetu grafi#kih, zvu#nih ili videodatoteka, pronalazi, odabire i koristi se primjerenim programima za ure(ivanje grafi#kih, zvu#nih ili videoformata.


—84

obilje!ja, prednosti i nedostatke razli#itih formata datoteka. Uspore(uje kvalitetu datoteka, pronalazi i odabire primjerene programe za ure(ivanje/prilagodbu grafi#kih/zvu#nih/video formata.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prona'i i nabrojiti razli#ite formate grafi#kih i zvu#nih datoteka te videodatoteka. Istra!iti osnovna obilje!ja nekih grafi#kih/zvu#nih/video zapisa (veli#inu, broj boja, razlu#ivost…). Pomo'u odgovaraju'eg programa pohraniti grafi#ki/zvu#ni/video zapis na razli#ite na#ine (u obliku razli#itih formata datoteka) te usporediti kvalitetu svakoga zapisa. U skupinama ili parovima istra!iti odgovaraju'a mre!na mjesta te prona'i preporu#ena obilje!ja grafi#kih i zvu#nih datoteka za pojedine aktivnosti, npr. slanje datoteka kao priloga e-poruke, objavljivanje datoteke na mre!i i sl. Na primjerima pokazati razliku izme(u rasterske i vektorske grafike. Istra!iti servise za dijeljenje i objavu grafi#kih i zvu#nih datoteka te videodatoteka te formate koji se na njima upotrebljavaju. Istra!iti posebne tra!ilice za te formate, s obzirom na licencije za uporabu. Prilagoditi grafi#ke podatke, zvu#ne ili videopodatke za objavu unutar mre!noga sadr!aja. Preporu#a se realizacija ishoda u korelaciji s C.7.2.





B.B.B.B. 7.7.7.7. 1111 NAKON SEDME GODINE U"ENJA


DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I

PROGRAMIRANJE U"ENIK RAZVIJA ALGORITME ZA

RJE&AVANJE RAZLI"ITIH

PROBLEMA KORISTE)I SE NEKIM

PROGRAMSKIM JEZIKOM PRI

"EMU SE KORISTI PRIKLADNIM

STRUKTURAMA I TIPOVIMA

PODATAKA.

U#enik prepoznaje razli#ite tipove podataka programskoga jezika kojima se mo!e koristiti za pohranjivanje razli#itih vrsta podataka pri rje$avanju problema. Opisuje na#in rje$avanja problema naredbama nekoga programskog jezika koriste'i se razli#itim osnovnim tipovima podataka. Analizira problem, odabire strategiju rje$avanja, rje$enje realizira

U#enik prepoznaje osnovne tipove podataka programskog jezika kojima se mo!e koristiti za pohranu razli#itih vrsta podataka pri rje$avanju problema.

U#enik opisuje problem naredbama nekog programskog jezika koriste'i razli#ite osnovne tipove podataka. Prepoznaje slo!eni tip podataka.

U#enik analizira problem, prepoznaje potrebu za kori$tenjem slo!enog tipa podataka te se koristi naredbama za rad sa slo!enim tipom podataka.

U#enik odabire strategiju rje$avanja problema, algoritamsko rje$enje problema realizira u obliku programa s odgovaraju'im tipovima podataka i strukturama. Provjerava ispravnost rje$enja te ga preure(uje prema potrebi.


—85

u obliku programa s odgovaraju'im tipovima podataka. Prepoznaje potrebu za uporabom nekoga slo!enog tipa podataka te se koristi funkcijama za rad sa slo!enim tipom podataka. Provjerava ispravnost rje$enja te ga preure(uje po potrebi.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Razlikovati i primjenjivati jednostavne tipove podataka kojima se koristi neki programski jezik. Analizirati neki problem te prepoznati ulazne vrijednosti potrebne za rje$avanje toga problema te mogu'e izlazne vrijednosti programa. Na primjerima razli#itih problema pokazati potrebu za primjenom nekoga slo!enog tipa podataka (niz ili string). Koristiti se nekim jednostavnim funkcijama za rad sa slo!enim tipom podataka. Pokazati pra'enje pona$anja algoritma jednostavnim pokaznim primjerim (u#itelj se koristi svojim primjerima ili postoje'im demosadr!ajima, npr. online videosadr!ajima, alatima vizualizacije programa (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display, https://scratch.mit.edu/help/videos/, https://www.khanacademy.org/computing/computer-programming). Analizirati i predvidjeti mogu'e izmjene algoritma koje bi mogle poslu!iti za rje$avanje sli#nih problema. Razvijati vje$tine pra'enja koda s ciljem razvoja pravilnoga mentalnog modela razumijevanja pojedinih tipova podataka. Poveznica:Poveznica:Poveznica:Poveznica: Matematika A.7.1, B.7.2, B.7.4, C.7.1, D. 7. 4



DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE U"ENIK PRIMJENJUJE

ALGORITAM (SEKVENCIJALNOGA) PRETRA*IVANJA PRI RJE&AVANJU

PROBLEMA.

U#enik prepoznaje i obja$njava ideju nekoga algoritma (sekvencijalnoga) pretra!ivanja koju je potrebno primijeniti za rje$avanje zadanoga problema. Razmi$lja o kriteriju za pretra!ivanje, identificira razli#ite algoritamske strukture kojima se provodi algoritam (sekvencijalnoga) pretra!ivanja. Prou#ava, primjenjuje i prilago(ava algoritam zadanom problemu. Pronalazi sli#ne probleme na koje se odabrani algoritam mo!e

U#enik prepoznaje i obja$njava ideju algoritma (sekvencijalnoga) pretra!ivanja koju je potrebno primijeniti za rje$avanje zadanoga problema.

U#enik razmi$lja o kriteriju za pretra!ivanje koji je potrebno primijeniti za rje$avanje problema, identificira razli#ite algoritamske strukture kojima mo!e provesti algoritam (sekvencijalnoga) pretra!ivanja.

U#enik prou#ava te primjenjuje algoritam (sekvencijalnoga) pretra!ivanja te prilago(ava/preure(uje algoritam zadanomu problemu.

U#enik pronalazi/predvi(a sli#ne probleme na koje se odabrani algoritam (sekvencijalnoga) pretra!ivanja mo!e primijeniti, utvr(uje va!na obilje!ja toga algoritma pretra!ivanja.


—86

primijeniti i utvr(uje va!na obilje!ja algoritma (sekvencijalnoga) pretra!ivanja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Preporu#a se uporaba samo sekvencijalnoga tra!enja zbog jednostavnosti samoga algoritma. Prepoznati i opisati neke situacije u svakodnevnome !ivotu u kojima je potrebno provesti pretra!ivanje kako bi se do$lo do rje$enja, primjeri strategija pretra!ivanja u svakodnevnome !ivotu – uo#avanje obrazaca i razlika (na(i na slici pandu, uo#i rije#, broj, prona(i poznatu osobu u gu!vi). Prepoznati i opisati kriterij pretra!ivanja za zadani problem. Analizirati potrebne algoritamske strukture za rje$avanje problema. Uo#iti i opisati neka obilje!ja algoritma pretra!ivanja, razgovarati o mogu'oj primjeni algoritma pretra!ivanja na neke sli#ne probleme (Koji bi to problemi mogli biti?, Kakve je preinake, npr. kriterija pretra!ivanja, potrebno napraviti?). Na pokaznim primjerima pojasniti programski kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga pretra!ivanja. Pokazati postupak pretra!ivanja koriste'i se alatima vizualizacije (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display,). Realizirati neki problem pretra!ivanja u programskome jeziku, npr. na'i koliko ima pozitivnih/parnih i sl. brojeva me(u ulaznim podatcima, na(i/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji drugi primjereni problemi. Preporu#a se realizacija toga ishoda uz ishode B.7.1, B.7.3.



DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK DIZAJNIRA I IZRA%UJE

MODULARNE PROGRAME KOJI

SADR*E POTPROGRAME U

PROGRAMSKOM JEZIKU.

U#enik opisuje problem, prepoznaje u njemu potprobleme. U#enik potproblem opisuje nizom uputa u programskom jeziku. Analizira problem te povezuje module programa odgovaraju'im parametrima. U#enik odabire strategiju rje$avanja problema rastavljaju'i ga na manje potprobleme, algoritamsko rje$enje problema realizira u obliku programa koji mo!e sadr!avati vi$e od jednoga modula, provjerava ispravnost rje$enja ta ga preure(uje prema potrebi.

U#enik opisuje problem, prepoznaje u njemu potprobleme.

U#enik opisuje podproblem nizom uputa u nekom programskom jeziku. Koristi se prijenosom argumenata potprograma.

U#enik analizira problem te povezuje module programa odgovaraju'im parametrima. Razlikuje razli#ite vrste argumenata kojima se koristi potprogram.

U#enik odabire strategiju rje$avanja problema rastavljaju'i ga na manje potprobleme, algoritamsko rje$enje problema realizira u obliku programa koji mo!e sadr!avati vi$e od jednoga modula, provjerava ispravnost rje$enja ta ga preure(uje prema potrebi.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U razgovoru s u#enicima osmisliti probleme koji u svojemu rje$enju uklju#uju neke probleme s kojima su se ve' susreli. Na pokaznim primjeri uo#iti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu rije$iti kao manji moduli nekoga programa. Predlagati na#ine povezivanja/uklju#ivanja manjih problema (potproblema) u rje$enje zadanoga problema. Prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s po#etnim problemom, objasniti njihova obilje!ja. U paru ili samostalno predlo!iti i analizirati rje$enje potproblema u kojemu programskom jeziku. U paru ili samostalno odabrati strategiju rje$avanja po#etnoga problema, realizirati rje$enje u obliku programa. Razlikovati parametre kojima se


—87

koristi potprogram. Pokazati programsko rje$enje koriste'i se alatima vizualizacije (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display i sli#ni alati). Testirati programsko rje$enje te raspravljati o ispravnosti ponu(enoga programskog rje$enja u skupini ili u paru te po potrebi preurediti rje$enje.



DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK SE KORISTI

SIMULACIJOM PRI RJE&AVANJU

NEKOG NE NU*NO

RA"UNALNOGA PROBLEMA.

U#enik opisuje problem, navodi koji su ulazni podatci i koje rezultate treba dobiti. Analizira problem, izdvaja va!na obilje!ja koja opisuju i utje#u na rje$avanje odabranoga problema te predla!e i razvija model za rje$avanje problema. Sastavlja pravila, razli#ite grafi#ke prikaze i sl. koji mogu opisati, ali i predvidjeti pona$anje toga modela. Analizira pona$anje modela, kriti#ki vrednuje i predvi(a rje$enje problema.

U#enik opisuje zadani problem te navodi koji su ulazni podatci i koje rezultate treba dobiti.

U#enik analizira problem te izdvaja va!na obilje!ja koja opisuju i utje#u na rje$avanje odabranoga problema.

U#enik predla!e i razvija model za rje$avanje odabranoga problema sastavljaju'i pravila, razli#ite grafi#ke prikaze i sl. koji mogu opisati, ali i predvidjeti pona$anje toga modela.

U#enik kriti#ki vrednuje i predvi(a rje$enje problema analiziraju'i pona$anje modela.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U skupinama ili parovima prikupljati razli#ite podatke koji mogu pokazati neke trendove, npr. analizirati (izostanke u#enika nekog razreda tijekom nekoga vremenskog perioda, dnevno/godi$nje kretanje temperature zraka…) te analizirati/predvidjeti trend. Prikupiti potrebne podatke za analizu nekoga problema, podatke oblikovati, grafi#ki prikazati i analizirati s pomo'u odgovaraju'ih programa, npr. prora#unske tablice, online programi za prikupljanje i analizu podataka, infografike. Analizirati i argumentirati razli#ite trendove prou#avanjem grafi#ki prikazanih podataka, npr. grafi#ki prikaz ovisnosti puta o vremenu u razli#itim vrstama gibanja (http://www.iynt.icm.hr/). Preporu#a se zajedni#ka realizacija s ishodom A. 7. 3 Poveznica:Poveznica:Poveznica:Poveznica: Matematika: B.7.4, D.7.3, E.7.1 . Gra(anski odgoj, Odr!ivi razvoj, Prirodoslovno podru#je, Geografija.


—88


ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA


C.C.C.C. 7.7.7.7. 1111 NAKON SEDME GODINE U"ENJA


DOMENI DIGITALNA PISMENOST

I KOMUNIKACIJA U"ENIK SE

KORISTI I UPOZNAJE SE S

RAZLI"ITIM PLATFORMAMA I

PROGRAMIMA, KOJE PREMA

POTREBI PRONALAZI I

INSTALIRA.

U#enik prepoznaje razli#ite platforme (operacijske sustave) koje se upotrebljavaju na razli#itim digitalnim ure(ajima. Odabire odgovaraju'e programe za pregledavanje i/ili ure(ivanje digitalnog sadr!aja u skladu s odabranom platformom te analizira njihovu primjenu. Provodi postupak instalacije odnosno deinstalacije nekoga programa, koristi se odabranim programima i prilago(ava obilje!ja programa prema svojim potrebama i interesima. Razmatra uvjete kori$tenja programom prije odabira i instalacije.

U#enik prepoznaje razli#ite platforme koje se pojavljuju na razli#itim digitalnim ure(ajima.

U#enik u skladu s odabranom platformom odabire odgovaraju'e programe za pregledavanje i/ili ure(ivanje digitalnoga sadr!aja te analizira njihovu primjenu. Razmatra uvjete kori$tenja programom.

U#enik provodi postupak instalacije odnosno deinstalacije nekog programa te koristi se odabranim programima prema svojim potrebama i interesima.

U#enik prilago(ava mogu'nosti programa kako bi bolje odgovarali njegovim interesima i potrebama.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pregledavaju'i svoje ure(aje i ure(aje svojih prijatelja/#lanova obitelji, prepoznati i opisati razli#ite platforme koje se pojavljuju na tim ure(ajima, uo#iti sli#nosti i razlike pojedinih platformi (operacijskih sustava) na mobilnim ure(ajima, prijenosnim i stolnim ra#unalima. Pregledavati dostupne programe, analizirati njihove primjene, mogu'nosti i uvjete kori$tenja, instalirati i deinstalirati programe. Preporu#a se realizacija ishoda tijekom cijele $kolske godine ovisno o potrebama i mogu'nostima trenutne situacije u#enja.


—89

C.C.C.C. 7.7.7.7. 2222 NAKON SEDME GODINE U"ENJA


DOMENI DIGITALNA PISMENOST

I KOMUNIKACIJA U"ENIK

PRIPREMA, IZRA%UJE TE

OBJAVLJUJE SVOJE MRE*NE

STRANICE U SKLADU S DOBROM

PRAKSOM U PODRU"JU

INTELEKTUALNOGA VLASNI&TVA. KRITI"KI PROSU%UJE DOBRA I

LO&A OBILJE*JA POJEDINIH

MRE*NIH SADR*AJA.

U#enik prepoznaje servise i programe za stvaranje, ure(ivanje te objavljivanje mre!nih stranica. Opisuje strukturu svojega budu'eg mre!nog sadr!aja. Prikuplja i organizira razli#ite podatke potrebne za izradu mre!nih sadr!aja po$tuju'i dobru praksu u podru#ju autorskoga prava. Izra(uje interaktivne sadr!aje. Analizira, izabire i koristi se odgovaraju'im servisom ili programom za objavljivanje mre!nih stranica. Primjena i analiza osnovnih mogu'nosti jezika HTML – kodovi za ugradnju multimedijskih sadr!aja, prilagodbu visine i $irine, naredbe za ure(ivanje teksta (boja, podebljano, uko$eno). Pronalazi na#ine prilagodbe i ure(ivanja razli#itih multimedijskih sadr!aja kako bi bili prikladni za objavljivanje na mre!i ih objavljuje po$tuju'i zahtjeve autorskog prava. Kriti#ki prosu(uje dobra i lo$a obilje!ja pojedinih mre!nih sadr!aja.

U#enik prepoznaje servise i programe za stvaranje, ure(ivanje te objavljivanje mre!nih stranica. Uz pomo' u#itelja planira strukturu svojega budu'eg mre!nog sadr!aja te koristi se mogu'nostima servisa/programa za ure(ivanje i objavljivanje mre!noga sadr!aja.

Analizira i izabire odgovaraju'i servis ili program za objavljivanje mre!nih stranica. U#enik koristi se mogu'nostima servisa/programa za ure(ivanje i objavljivanje mre!noga sadr!aja. U#enik prikuplja i organizira razli#ite podatke potrebne za izradu mre!nih stranica po$tuju'i dobru praksu u podru#ju autorskoga prava.

Analizira i pronalazi na#ine prilagodbe i ure(ivanja razli#itih multimedijskih sadr!aja kako bi bili prikladni za objavljivanje na mre!i.

U#enik objavljuje svoje mre!ne stranice po$tuju'i zahtjeve autorskoga prava i dopu$tenja za uporabu. Kriti#ki prosu(uje dobra i lo$a obilje!ja pojedinih mre!nih sadr!aja.


—90

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U skupinama planirati i pripremiti sadr!aje za mre!nu stranicu / mjesto razreda. Prou#iti postupak i prepoznati osnovne korake objavljivanja mre!nih sadr!aja koriste'i se prostorom $kolskog mre!nog sjedi$ta, npr. sustavom CMS, stati#kim mre!nim stranicama ili blogom, razli#itim servisima za izradu i objavljivanje interaktivnih sadr!aja (Sway, Office Mix). Odabrati razli#ite mre!ne portale/sadr!aje te analizirati na#in organizacije mre!noga mjesta, aktivnosti se mogu organizirati u skupinama, parovima ili pojedina#no. Primijeniti osnovne mogu'nosti jezika HTML – embed kodove za multimedijske sadr!aje, prilago(avanje visine i $irine, ure(ivanje teksta (boja, podebljano, uko$eno). Na pokaznim primjerima (HTML) mre!noga sadr!aja uo#iti i prilagoditi pojedine njegove dijelove. Analizirati koji mre!ni sadr!aj te odabrati pozitivna i negativna obilje!ja njegove strukture (preglednost, u#itavanje multimedijskih stranica, funkcioniranje poveznica, aktualnost prikazanih informacija, dizajn i sl. Pripremiti multimedijski sadr!aj za objavu na mre!i vode'i ra#una o obliku prikazivanja, veli#ini sadr!aja te njegovoj kvaliteti vode'i ra#una o preporukama za objavljivanje multimedijskih sadr!aja (prilago(avanje rezolucije slika, veli#ina videa i ostalih multimedijskih sadr!aja koji se upotrebljavaju; odabir i prilago(avanje kodova za ugradnju). Prou#iti (ponoviti) i analizirati pravila povezana s intelektualnim pravom i objavljivanjem na mre!i. Preporu#a se realizacija toga ishoda u korelaciji s ishodima domene e-Dru$tvo. Ishod se nadovezuje na ishod A.7.4. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Kemija: E.7.3, T.7.2. Likovna kultura: A.7.1, A.7.3, C.7.1.


ISHODISHODISHODISHOD RAZINA ISHODARAZINA ISHODARAZINA ISHODARAZINA ISHODA



D.D.D.D. 7.7.7.7. 1111 NAKON SEDME GODINE U"ENJA



&TITI SVOJ ELEKTRONI"KI

IDENTITET I PRIMJENJUJE

PRAVILA ZA POVE)ANJE

SIGURNOSTI KORISNI"KIH

RA"UNA....

U#enik prepoznaje pojam kra(e identiteta na mre!i. Navodi mogu'e probleme i posljedice vezane uz online prevare i kra(u identiteta, razmi$lja o sigurnosti svojih korisni#kih ra#una. Istra!uje i pronalazi sadr!aje koji se bave za$titom elektroni#koga identiteta na mre!i te na#ine za izbjegavanje online prevara i kra(a identiteta.

U#enik prepoznaje pojam kra(e identiteta na mre!i.

U#enik navodi mogu'e probleme (posljedice) vezane uz online prevare i kra(u identiteta, razmi$lja o sigurnosti svojih korisni#kih ra#una.

U#enik istra!uje, pronalazi i primjenjuje na#ine za izbjegavanje online prevara i kra(a identiteta.

U#enik primjenjuje na#ine za$tite elektroni#kog identiteta, savjetuje vr$njake i poti#e na aktivnosti za pove'anje sigurnosti korisni#kih ra#una.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prepoznati i opisati problem online prevare te kra(e identiteta. Razgovarati o svojim iskustvima u vezi sa za$titom korisni#koga ra#una (pozitivnim i negativnim). Pokazati i analizirati na#ina za$tite korisni#kih ra#una, primjerice za Office 365, Facebook, Google i sl, (stvarati dobre zaporke, uklju#ivanje dodatnih postavki za$tite i sl.) Primjerom pokazati


—91

dvostruku autentifikaciju. Raspravljati o primjerima prevara elektroni#kom po$tom, phishing, la!ne humanitarne akcije, la!ne stranice banaka, rizici online kupovine. U skupini ili samostalno stvarati dobre preporuke za pove'anje sigurnosti korisni#kih ra#una, npr. izradom plakata ili objavljivanjem digitalnoga sadr!aja u razli#itim prezentacijskim oblicima/alatima. Stvoriti popis „dobrih/lo$ih navika” povezanih sa sigurno$'u korisni#koga ra#una. Preporu#eni sadr!aji: Pet za Net – online prevare, prevare e-po$tom, poveznicama, za$tita korisni#kih ra#una. Realizacija ishoda domene e.Dru$tvo preporu#a se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.




DEMONSTRIRA I

ARGUMENTIRANO OPISUJE

PRIMJERE DOBRIH STRANA

DIJELJENJA INFORMACIJA NA

INTERNETU I NJIHOVA BRZOG

&IRENJA TE PRIMJENJUJE PRAVILA

ODGOVORNOGA PONA&ANJA.

U#enik opisuje i koristi se servisom i/ili uslugom koji omogu'uju dijeljenje informacija na internetu. Pokazuje na#ine dijeljenja informacija na internetu te uo#ava njihove prednosti. Analizira koji je servis prikladan za dijeljenje odre(enih informacija, mogu'nosti za$tite privatnosti –postavke privatnosti. Argumentirano opisuje primjere dobrih strana dijeljenja informacija i njihova brzog $irenja. Prepoznaje rizike prekomjernog dijeljenja, spre#avanje govora mr!nje. Odgovorno komunicira i dijeli informacije na internetu.

U#enik navodi i opisuje te se koristi servisom i uslugom koji omogu'uju dijeljenje informacija na internetu.

U#enik demonstrira na#ine dijeljenja informacija na internetu te uo#ava njihove prednosti. Prepoznaje i opisuje pravila odgovornoga pona$anja na internetu.

U#enik analizira koji je servis prikladan za dijeljenje odre(enih informacija za odre(ene svrhe.

U#enik argumentirano opisuje primjere dobrih strana dijeljenja informacija i njihova brzog $irenja. Primjenjuje pravila odgovornoga pona$anja na internetu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Demonstrirati i opisati kako i koje informacije u#enici mogu dijeliti koriste'i se chatom, forumom, dru$tvenim mre!ama i sl. Prepoznati ulogu interneta u brzome $irenju informacija. Navesti pravila dobroga pona$anja na internetu. Na temelju primjera usporediti prednosti i nedostatke komunikacije na forumu s osobnim ili prikrivenim identitetom (foruma s anonimnim i registriranim korisnicima, analiziranje primjera komunikacije u forumima, razlika izme(u $kolskoga i anonimnoga foruma). Raspravljati o tome $to je pametno dijeliti na dru$tvenim mre!ama, a $to ne. Stvarati pozitivne digitalne tragove te spre#avati govor mr!nje. Koristiti se pode$avanjem postavki privatnosti na dru$tvenim mre!ama i sli#nim servisima. Preporu#eni sadr!aji: sadr!aji Pet za Net. Realizacija ishoda domene e-Dru$tvo preporu#a se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.


—92




ANALIZIRA PROCES SURADNJE

ME%U "LANOVIMA VIRTUALNIH

ZAJEDNICA TE NJEZIN UTJECAJ

NA SVE "LANOVE SKUPINE, PROVJERAVA I PROU"AVA

MOGU)NOSTI I NA"INE

OTVARANJA VIRTUALNE

ZAJEDNICE.

U#enik prepoznaje na#ine na koje pronalazi i kontaktira s vr$njacima te uo#ava prednosti i ograni#enja suradnje u virtualnim zajednicama. Samostalno se koristi virtualnim zajednicama za suradni#ki rad s obrazovnom svrhom, dogovara se s drugima te ravnopravno sudjeluje u dono$enju odluka. Razvija me(uljudske i suradni#ke vje$tine, prepoznaje probleme i na#ine na koje ih mo!e rije$iti, tome prilago(ava svoje postupke i tako utje#e na postupke skupine. Aktivno sudjeluje u spre#avanju govora mr!nje. Provjerava i prou#ava mogu'nosti i na#ine otvaranja virtualne zajednice uz po$tivanje pravila o odgovornosti, sigurnosti i za$titi osobnih podataka na mre!i.

U#enik prepoznaje na#ine na koje pronalazi i kontaktira s vr$njacima te uo#ava prednosti i ograni#enja suradnje u virtualnim zajednicama. Uz pomo' u#itelja/u#enika koristi se virtualnom zajednicom za suradni#ki rad s obrazovnom svrhom.

U#enik se samostalno koristi virtualnom zajednicom za suradni#ki rad u obrazovne svrhe, dogovara se s drugima te ravnopravno sudjeluje u dono$enju odluka.

U#enik primjenjuje razvijene me(uljudske i suradni#ke vje$tine. Prepoznaje probleme virtualnih zajednica i na#ine na koje ih mo!e rije$iti, tome prilago(ava svoje postupke i tako utje#e na postupke skupine.

U#enik provjerava i prou#ava mogu'nosti i na#ine otvaranja virtualne zajednice uz po$tivanje pravila o odgovornosti, sigurnosti i za$titi osobnih podataka na mre!i.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Suradnja na, na primjer,. grupama Yammer (ra#un iz sustava AAI@EduHr), mre!i eTwinning i Edmodo mre!i, te#ajevima Moodle (ra#un iz sustava AAI@EduHr), dru$tvenim mre!ama s prihvatljivim uvjetima kori$tenja. Prilago(avanje postavki privatnosti. Uspore(ivanje uvjeta kori$tenja. Poznavanje i i primjenjivanje postupaka za stvaranje razredne skupine, komuniciranje, sura(ivanje i dijeljenje sadr!aja. Upoznati usluge kao $to su Red button, Hrabri telefon. Razvijati vje$tine pravilnoga odgovaranja/reagiranja na govor mr!nje, kako ga spre#avati, ne poticati, ne dijeliti dalje. prou#iti i analizirati primjere dobre prakse kori$tenja virtualnim zajednicama. Razlikovati razli#ite uloge te mogu'nosti pojedinoga suradni#kog alata. Opisati te analizirati neke virtualne zajednice s obzirom na uvjete kori$tenja njima. Ishod se mo!e realizirati i na primjeru online kolegija za u#enje, pronalaziti takve online kolegije, koristiti se njima za svoje u#enje te se snalaziti u njima. Preporu#eni sadr!aji: sadr!aji Pet za Net sadr!aji. Realizacija ishoda domene e-Dru$tvo preporu#a se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.


—93




PREPOZNAJE I PROU"AVA

INTERDISCIPLINARNE POSLOVE

KOJI SU POBOLJ&ANI RAZVOJEM

INFORMATIKE I INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE.

U#enik prepoznaje poslove i podru#ja u kojima se upotrebljavaju informati#ka znanja i informacijsko-komunikacijska tehnologija te opisuje prednosti i nedostatke upotrebe IKT-a u razli#itim poslovima. Analizira pove'anje u#inkovitosti uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije u razli#itim poslovima. Kriti#ki prosu(uje primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u razli#itim poslovima te istra!uje budu'a zanimanja prema svojim interesima.

U#enik prepoznaje poslove i podru#ja u kojima se upotrebljavaju informati#ka znanja i informacijsko-komunikacijska tehnologija.

U#enik opisuje prednosti i nedostatke kori$tenja informacijsko- komunikacijskom tehnologijom u razli#itim poslovima.

U#enik analizira pove'anje u#inkovitosti uporabom informacijsko-komunikacijske tehnologije u razli#itim poslovima.

U#enik kriti#ki prosu(uje primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u razli#itim poslovima te istra!uje budu'a zanimanja prema svojim interesima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Realizacija ishoda mo!e biti kratka, a mo!e biti zanimljiva kao jedna od realizacija tijekom projektnoga tjedna. Istra!iti na#ine na koje IKT mijenja radne metode, vrijeme i mjesto rada te omogu'uje ljudima da budu kreativniji te da u#inkovitije sura(uju. Razgovarati sa stru#njacima – u!ivo ili videokonferencijski. Razgovarati o mogu'nosti rada od ku'e i fleksibilnoga radnog vremena, suradnje u virtualnome okru!enju, cjelo!ivotnome usavr$avanju i stjecanju dodatnih kvalifikacija. Prepoznati neka zanimanja i podru#ja u kojima se upotrebljavaju informati#ka znanja i informacijsko-komunikacijska tehnologija. Razmi$ljati, razgovarati i raspravljati o utjecaju informacijsko-komunikacijske tehnologije na pove'anje u#inkovitosti u pojedinim zanimanjima (npr. prou#iti na#in obavljanje nekih poslova s primjenom IKT-a ili bez primjene IKT-a…). Realizacija ishoda domene e-Dru$tvo preporu#a se u korelaciji s ishodima domene Digitalne pismenosti i komunikacije.


—94



INFORMACIJE IINFORMACIJE IINFORMACIJE IINFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJDIGITALNA TEHNOLOGIJDIGITALNA TEHNOLOGIJDIGITALNA TEHNOLOGIJAAAA




A.A.A.A. 8.8.8.8. 1111 NAKON OSME GODINE U"ENJA




U"ENIK KRITI"KI PROCJENJUJE

TO"NOST, U"ESTALOST, RELEVANTNOST I POUZDANOST

INFORMACIJA I NJIHOVIH IZVORA.

U#enik prepoznaje i navodi osnovne obrazovne portale, enciklopedije i sli#ne izvore koji mogu poslu!iti za tra!enje !eljene informacije. Pronalazi tra!ene informacije upotrebljavaju'i vi$e izvora. Analizira i povezuje rezultate pretrage razlikuju'i izvore pojedinih rezultata s obzirom na pouzdanost. U#enik pretra!uje informacije koriste'i se specijaliziranim stranicama za pretra!ivanje kao $to su specijalizirane tra!ilice, online baze sadr!aja, online enciklopedije, online baze knji!nica ili #asopisa i sl. Vrednuje informacije na internetu s obzirom na njihovu to#nost, pouzdanost te u skladu s tim pronalazi i vrednuje nove izvore informacija. Zna izvu'i najbolje iz bogate ponude informacijskih i obrazovnih portala, enciklopedija, knji!nica i obrazovnog softvera

U#enik prepoznaje i navodi osnovne obrazovne portale, enciklopedije i sl s pomo'u kojih mo!e prona'i !eljene informacije.

U#enik pronalazi tra!enu informaciju upotrebljavaju'i vi$e izvora, analizira i povezuje rezultate pretrage, razlikuje izvore informacija prema pouzdanosti.

U#enik pretra!uje i kriti#ki procjenjuje informacije koriste'i specijalizirane stranice za pretra!ivanje digitalnih sadr!aja.

U#enik kriti#ki vrednuje informacije na internetu s obzirom na njihovu to#nost, pouzdanost te u skladu s tim pronalazi i vrednuje nove izvore informacija.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pretra!ivati online sadr!aj baza digitalnoga sadr!aja u potrazi za zadanim pisanim ili digitalnim izvorom, npr. #asopis, knjiga i sl. (npr. pretra!ivati bazu digitalnih sadr!aja NSK-a….). U parovima istra!iti i prona'i obrazovne portale, primjerice portal Nikola Tesla, online kolegiji na sustavu za e-u#enje Loomen, enciklopedija Proleksis, portal Edu.hr, Meduza, Libar. Istaknuti njihove adrese i sadr!aje (online te#ajeve) kao daljnju potporu zadatcima u#enja. Demonstrirati primjere specijaliziranih tra!ilica koje se mogu upotrebljavati u zadatcima u#enja (npr. Googleov prevoditelj, WolframApha – computational knowledge engine), … Usporediti i vrednovati tra!enu informaciju iz razli#itih izvora, razmi$ljati i razgovarati o tome


—95

tko (koja institucija) je odgovaran za objavljivanje odre(enih informacija, npr. gdje treba tra!iti pouzdane informacije o na#inu upisa u srednju $kolu. Poveznice: Kemija: T.8.2, PP.8.3.





U"ENIK OPISUJE I PLANIRA

ORGANIZACIJU BAZE PODATAKA, KORISTI SE PROGRAMOM ZA

UPRAVLJANJE BAZAMA

PODATAKA ZA LAK&E

PRETRA*IVANJE I SORTIRANJE

PODATAKA.

U#enik opisuje objekte jedne organizirane baze podataka te prepoznaje program za rad s bazama podataka. Opisuje obilje!ja osnovnih polja neke baze podataka te unosi podatke, analizira te prikazuje odabrane dijelove baze podataka s pomo'u odgovaraju'ega programa. U#enik analizira i prikazuje odabrane dijelove baze podataka te ih ure(uje. U#enik stvara nove objekte zadane baze iz postoje'ih objekata koriste'i se kriterijima pretra!ivanja/sortiranja odabranih polja. U#enik pronalazi nove primjere organiziranih baza podataka na mre!i.

U#enik opisuje osnovne objekte jedne organizirane baze podataka, prepoznaje program za rad s bazama podataka.

U#enik opisuje obilje!ja osnovnih polja neke baze podataka te unosi podatke s pomo'u odabranoga programa za rad s bazama podataka.

U#enik analizira i prikazuje odabrane dijelove baze podataka, prikaz podataka ure(uje na odgovaraju'i na#in.

U#enik stvara nove objekte zadane baze iz postoje'ih objekata ili koriste'i se kriterijima pretra!ivanja/sortiranja odabranih polja nekoga objekta. Pronalazi primjere organiziranih baza podataka na mre!i.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pokazati primjere digitalnih baza podataka kojima se mo!e pristupiti internetom, npr. telefonski online imenik, Wikipedija, Hrvatska znanstvena bibliografija, IMDb. U suradnji s u#enicima planirati organizaciju jedne baze podataka (npr. baza podataka u#enika toga razreda, baza podataka omiljenih glazbenih uspje$nica i sl.). Planirati i stvarati objekte baze podataka s pomo'u nekoga programa za rad sa bazama podataka (online programi, dijeljene datoteke, aplikacije za baze podataka). Stvarati ure(ene prikaze odabranih podataka baze. Stvarati nove objekte dodatnim pretra!ivanjem/odabiranjem postoje'ih objekata. Na odabranom primjeru online baze podataka istra!iti prednosti i nedostatke organiziranja podataka u obliku zbirke/kolekcije podataka. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice: : : : Kemija: T.8.3, E.8.2.


—96





U"ENIK OPISUJE GRA%U

RA"UNALNIH URE%AJA, OBJA&NJAVA NA"INE PRIJENOSA

PODATAKA U RA"UNALU TE

ANALIZIRA I VREDNUJE NEKA

OBILJE*JA RA"UNALA KOJA

ZNA"AJNO UTJE"U NA

KVALITETU RADA SAMOGA

RA"UNALA.

U#enik nabraja dijelove procesorske jedinice te prepoznaje ulogu logi#koga sklopa u gra(i ra#unala. Nabraja osnovne vrste logi#kih sklopova, opisuje njihovu ulogu i na#in rada. Navodi primjer logi#kih izjava, opisuje djelovanje jednostavnog logi#koga sklopa koji prikazuje neku logi#ku izjavu te analizira njegov ulaz/izlaz tablicom istinitosti. U#enik opisuje proces i razli#ite na#ine prijenosa podataka izme(u pojedinih komponenti u ra#unalu. Opisuje obilje!ja pojedinih komponenti, uspore(uje i argumentirano vrednuje njihov utjecaj na kvalitetu rada cjelokupnoga ra#unalnog sustava.

U#enik nabraja dijelove centralno-procesorske jedinice. U#enik prepoznaje ulogu logi#koga sklopa u arhitekturi ra#unala, nabraja osnovne vrste logi#kih sklopova.

U#enik opisuje proces i na#ine prijenosa podataka me(u komponentama ra#unala. U#enik navodi primjer logi#kih izjava te opisuje ulogu i na#in rada osnovnih logi#kih sklopova.

U#enik opisuje obilje!ja pojedinih komponenti ra#unala i navodi karakteristike koje utje#u na rad cjelokupnoga sustava. Grafi#ki prikazuje jednostavni logi#ki sklop na temelju zadanoga logi#kog izraza.

U#enik uspore(uje i argumentirano vrednuje obilje!ja pojedinih komponenti ra#unala koja zna#ajno utje#u na kvalitetu rada cjelokupnoga ra#unalnog sustava. Opisuje djelovanje jednostavnoga logi#kog sklopa koji prikazuje koju logi#ku izjavu i analizira njegov ulaz/izlaz tablicom istinitosti.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Planirati i grafi#ki prikazati jednostavan logi#ki sklop. Analizirati njegov ulaz/izlaz tablicom istinitosti. Grafi#ki opisati djelovanje logi#kih sklopova i, ili i ne te prepoznati njihove grafi#ke oznake. Koristiti se programima za dizajniranje i simulaciju logi#kih sklopova. Koristiti se s logi#kim zadatcima s raznih natjecanja (natjecanje Klokan bez granica, Bebras, Infokup). Usporediti razli#ite na#ine prijenosa podataka u ra#unalu (prednosti i nedostatci). U#enici u parovima pronalaze i komentiraju zna#ajna obilje!ja za rad samoga ra#unala na svojemu $kolskom ra#unalu. Pokazati rad procesorske jedinice pokaznim simulacijama. Istra!iti zna#enje pojedinih pokrata koje se upotrebljavaju pri ozna#avanju obilje!ja ra#unala, npr. HDD, MB, BUS, USB, COM, LPT…


—97





U"ENIK PREPOZNAJE I

PROU"AVA INTERDISCIPLINARNU

PRIMJENU RA"UNALNOGA

RAZMI&LJANJA ANALIZIRANJEM I

RJE&AVANJEM ODABRANIH

PROBLEMA IZ RAZLI"ITIH

PODRU"JA U"ENJA.

U#enik prepoznaje i nabraja primjere programa kojima se mo!e koristiti za razvoj promatranoga problema. U#enik razvija model promatranoga problema koriste'i se odabranim programom te analizira problem koriste'i se simulacijama za stvaranje razli#itih rje$enja problema. U#enik uspore(uje i kriti#ki vrednuje razli#ita rje$enja dobivena primjenom simulacije te predla!e kona#no rje$enje ili zaklju#ak.

U#enik uz pomo' u#itelja prepoznaje i koristi se nekim programima kojima se mo!e koristiti za razvoj promatranoga modela.

U#enik koristi se odabranim programom za razvoj modela promatranoga problema.

U#enik analizira problem koriste'i se simulacijama za stvaranje razli#itih rje$enja problema.

U#enik uspore(uje i kriti#ki vrednuje razli#ita rje$enja dobivena postupkom simulacije te predla!e kona#no rje$enje/zaklju#ak.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Navesti nekoliko primjera primjenskih programa kojima se u#enici mogu koristiti za simuliranje problema iz razli#itih podru#ja. Demonstrirati primjer kori$tenja programom Geogebra za modeliranje nekoga matemati#kog modela. Simulirati na#ine primjene putovanja uz razli#ite po#etne postavke i uvjete uporabom programa Google Earth. Koristiti se gotovim simulacijama za promatranje i analiziranje razli#itih problema (https://phet.colorado.edu/en/simulations/translated/hr). Anga!irati u#enike u skupinama da za odabrani problem iz nekog podru#ja u#enja, ne nu!no iz podru#ja ra#unalne znanosti, pronalaze primjenski program kojim mogu provesti simulacije te analizirati i predlo!iti rje$enje problema ili zaklju#ak za istra!iva#ko pitanje. Na primjeru postupka pretra!ivanja interneta s pomo'u mre!ne tra!ilice pokazati rad specijaliziranih „paukova” koji prikupljaju i analiziraju mre!ne stranice te stvaraju modele za kasnije uspje$nije pretrage. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice: Matematika B.8.2, B.8.3, B.8.4, C.8.2, D.8.2.


—98





B.B.B.B. 8.8.8.8. 1111 NAKON OSME GODINE U"ENJA


DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE U"ENIK IDENTIFICIRA NEKI

PROBLEM, STVARA PROGRAM ZA

NJEGOVO RJE&AVANJE, DOKUMENTIRA RAD PROGRAMA I

PREDSTAVLJA DJELOVANJE

PROGRAMA DRUGIMA.

U#enik opisuje odabrani problem te predla!e i prikazuje osnovne korake za rje$avanje problema (grafi#ki/rije#ima). Analizira problem, predvi(a ulazne vrijednosti problema te razvija algoritamsko rje$enje u programskom jeziku ili okru!enju. U#enik provjerava ispravnost algoritamskoga rje$enja te ga prema potrebi preure(uje. Stvara program te potrebnu dokumentaciju za rje$avanje svojega problema. U#enik argumentirano predstavlja te obrazla!e svoje programsko rje$enje problema odnosno svoj na#in rje$avanja problema.

U#enik opisuje odabrani problem te predla!e i prikazuje osnovne korake za rje$enje problema (grafi#ki/rije#ima).

U#enik analizira problem, predvi(a ulazne vrijednosti problema, razvija algoritamsko rje$enje u programskom jeziku.

U#enik analizira i provjerava ispravnost algoritamskog rje$enja te ga preure(uje ako je potrebno. Stvara program te priprema potrebnu dokumentaciju za predstavljanje svojega rje$enja.

U#enik argumentirano predstavlja svoje programsko rje$enje problema pred drugima (u#enicima, u#iteljima i sl.) te obrazla!e svoj na#in rje$avanja problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Razgovarati s u#enicima o primjerima problema koji su im zanimljivi za rje$avanje. U#enici predla!u svoje ideje za izradu samostalnoga projektnog zadatka ili biraju probleme iz popisa kojeg predla!e u#itelj. Anga!irati u#enike u skupinama, u parovima ili pojedina#no na pripremi i analizi problema te podjeli zadataka. Po!eljno je u popis problema za rje$avanje uklju#iti niz obrazovnih tema iz ni!e ili trenutne razine u#enja nekoga predmeta. Projektni zadatci ni!e obrazovne razine nekoga predmeta mogu se primijeniti/upotrijebiti kao obrazovni materijali za u#enike ni!ih razreda, a projektni zadatci trenutne razine nekoga predmeta mogu se primijeniti kao materijal za uvje!bavanje usvojenih sadr!aja, ali i kao vrednovanje usvojenoga znanja. Primjeri sadr!aja: izrada ra#unalnoga programa/scenarija za uvje!bavanje pojedinih matemati#kih/fizikalnih operacija, postupaka... primjeri mobilnih aplikacija ili Internet of things – analiziranje koji je problem njima rije$en (http://teddytheguardian.com/ https://photomath.net/en/) Primjeri u#eni#kih i studentskih aplikacija s raznih smotri, natjecanja, kampanja. **Izrada mobilne aplikacije https://www.touchdevelop.com/ http://appstudio.windows.com/en-us. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice:::: Matematika: B.8.3, B.8.5, D.8.1, D.8.2.


—99



DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE

ALGORITAM SORTIRANJA, PRIMJENJUJE JEDAN ALGORITAM

SORTIRANJA ZA RJE&AVANJE

ZADANOG PROBLEMA U

PROGRAMSKOM JEZIKU.

U#enik prepoznaje da se problem u#inkovitije rje$ava s podatcima koji su sortirani. Uo#ava potproblem sortiranja u zadanome problemu. Opisuje postupak sortiranja rije#ima ili grafi#ki te uz pomo' u#itelja ili samostalno primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rje$avanje zadanog problema u kojemu programskom jeziku.

U#enik prepoznaje da se problem u#inkovitije rje$ava ako su podatci sortirani. U#enik uo#ava potproblem sortiranja u zadanome problemu.

U#enik opisuje postupak sortiranja rije#ima ili grafi#ki, ali ga ne zna primijeniti u nekom programskom jeziku za rje$enje zadanoga problema.

U#enik uz pomo' u#itelja primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rje$avanje zadanoga problema u programskom jeziku.

U#enik samostalno primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rje$avanje zadanoga problema u programskom jeziku.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Preporu#a se uporaba gotove funkcije sortiranja u zadanome programskom jeziku ili primijeniti gotov (pokazni primjer) algoritam sortiranja. Koristiti se razli#itim zadatcima u kojima se tra!i slaganje/organiziranje objekata prema nekom kriteriju, npr. od najmanjega do najve'ega i obrnuto. U skupinama ili parovima predlo!iti svoj postupak sortiranja nekoga niza objekata prema zadanome kriteriju. Prepoznati i opisati klju#ne korake izvr$avanja jednoga algoritma sortiranja. Predvidjeti mogu'e izmjene algoritma kako bi se mogao primijeniti za rje$avanja sli#nih problema. Pokazati pra'enje pona$anja algoritma jednostavnim pokaznim primjerima (u#itelj se koristi svojim primjerima ili postoje'im demosadr!ajima, npr. online videosadr!ajima, alatima vizualizacije programa (npr. http://www.pythontutor.com/visualize.html#mode=display, https://scratch.mit.edu/help/videos/). Anga!irati u#enike u istra!ivanju pona$anja algoritama samostalnim ure(ivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera. Samostalno ili uz pomo' u#itelja rje$avati jednostavne probleme koji se koriste odabranim algoritmom sortiranja. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Kemija: T.8.1, PP.8.2.



DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE U"ENIK PREPOZNAJE I OPISUJE

MOGU)NOST PRIMJENE

REKURZIVNIH POSTUPAKA PRI

RJE&AVANJU ODABRANIH

PROBLEMA TE ISTRA*UJE DALJNJE

MOGU)NOSTI PRIMJENE

REKURZIJE.

U#enik promatra i opisuje zajedni#ka obilje!ja nekih rekurzivnih fenomena te poznaje korake rekurzivnoga postupka. Analizira odabrani problem te u njemu identificira osnovi slu#aj rekurzije te na#in rekurzivnoga pozivanja. Pronalazi i predla!e rje$enje (grafi#ki, rije#ima/uputama) odabranoga problema primjenom rekurzivnoga postupka. U#enik istra!uje i predla!e primjere problema pri #ijemu se rje$avanju mo!e primijeniti rekurzivni postupak.

U#enik promatra i opisuje zajedni#ka obilje!ja nekih rekurzivnih fenomena te (poznaje) nabraja korake rekurzivnoga postupka.

U#enik analizira odabrani problem i u njemu identificira osnovni slu#aj rekurzije te na#in rekurzivnoga pozivanja.

U#enik pronalazi i predla!e (grafi#ki ili rije#ima/uputama) rje$enje odabranoga problema primjenom rekurzivnoga postupka.

U#enik istra!uje i predla!e primjere problema pri #ijemu se rje$avanju mo!e primijeniti rekurzivni postupak.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Promatrati neke pokazne grafi#ke primjere (npr. trokut Sierpinskog, Kochova pahuljica, ….) te diskutirati o njihovim obilje!jima. Pokazati razli#ite primjere rekurzivnih fenomena iz


—100

svakodnevnoga !ivota te raspravljati o njihovim mogu'im zajedni#kom obilje!jima. Koristiti se konkretnim modelima (Matrjo$ke – ruske lutke, tornjevi Hanoa, primjeri iz stvarnoga !ivota – otoci, jezera, vulkani, dijeljenje stanica...) ili grafi#kim modelima (padaju'i prozori) pri demonstriranju i analizi rekurzivnoga postupka. Opisati i pokazati osnovne korake rekurzivnoga postupka.





CCCC.... 8.8.8.8. 1111 NAKON OSME GODINE U"ENJA



KOMUNIKACIJA U"ENIK

PRONALAZI, OPISUJE TE

USPORE%UJE RAZLI"ITE SERVISE

ZA OBJAVLJIVANJE DIGITALNIH

SADR*AJA, OPISUJE POSTUPAK

OBJAVLJIVANJA DIGITALNIH

SADR*AJA.

U#enik prepoznaje servise za objavljivanje svojega digitalnog sadr!aja te analizira mogu'nosti i uvjete njihovog kori$tenja. U#enik opisuje postupak objavljivanja digitalnog sadr!aja putem nekoga mre!nog servisa te uspore(uje mogu'nosti razli#itih servisa za objavljivanje digitalnih sadr!aja na mre!i.

U#enik prepoznaje servise koji nude mogu'nost objavljivanja svojega digitalnog sadr!aja

U#enik analizira mogu'nosti i uvjete kori$tenja servisa za objavu digitalnoga sadr!aja.

U#enik opisuje postupak objavljivanja digitalnoga sadr!aja kojim mre!nim servisom.

U#enik uspore(uje mogu'nosti razli#itih servisa koje nude objavljivanje digitalnoga sadr!aja na mre!i.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pretra!ivanjem interneta prona'i servise/tvrtke koje nude mogu'nost objavljivanja digitalnoga sadr!aja na internetu. Analizirati mogu'nosti koje nudi pojedini servis/tvrtka za objavljivanje digitalnoga sadr!aja (npr. besplatni ili komercijalni servis, besplatna ili komercijalna domena i/ili mre!ni prostor). Pogledati i analizirati uvjete kori$tenja pojedinim uslugama (tko je vlasnik objavljenoga sadr!aja, koji se podatci dijele, tko ima pristup podatcima i sadr!ajima, razlikovati pojam anonimnoga i za$ti'enoga pristupa web uslugama). Objasniti na#in realiziranja mre!nih stranica $kole, npr. stati#ne ili dinami#ne mre!ne stranice, CMS, blog, Wordpress. Usporediti razliku izme(u postupka objavljivanja stati#nim mre!nim stranicama i npr. bloga ili CMS-a. Razli#iti servisi za objavljivanje digitalnih sadr!aja – Sway, Blendspace, dijeljeni dokumenti u oblaku, Moodle, Libar … Postupak objavljivanja mre!noga sadr!aja mo!e se realizirati na $kolskom mre!nom sjedi$tu.


—101

C.C.C.C. 8.8.8.8. 2222 NAKON OSME GODINE U"ENJA



KOMUNIKACIJA U"ENIK SAMOSTALNO PRONALAZI

INFORMACIJE I PROGRAME, ODABIRE PRIKLADNE IZVORE

INFORMACIJA TE URE%UJE, STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI

DIGITALNE SADR*AJE.

U#enik za odabranu temu pronalazi i bira informacije te potrebne programe za stvaranje i ure(ivanje sadr!aja, uz upute o prikladnim izvorima. Digitalne sadr!aje stvara, ure(uje i dijeli s drugima te pristupa sadr!ajima koje su drugi podijelili s njim. U#enik samostalno odabire prikladne izvore informacija, odgovaraju'e programe te oblike digitalnih sadr!aja koji nabolje opisuju zadanu temu. Razvija, objavljuje te prema potrebi dijeli svoje digitalne sadr!aje koji mogu biti povezani u slo!enu cjelinu te uklju#uju niz razli#itih digitalnih medijskih sastavnica.

U#enik za odabranu temu pronalazi informacije te potrebne programe uz upute o prikladnim izvorima. Stvara i ure(uje digitalni sadr!aj prema uputama. Pristupa sadr!ajima koje su drugi podijelili s njim.

U#enik samostalno pronalazi informacije odabiru'i prikladne izvore. Prema uputama bira odgovaraju'i program te stvara, ure(uje i objavljuje digitalni sadr!aj.

U#enik samostalno odabire razli#ite oblike digitalnih sadr!aja koji najbolje opisuju temu, bira odgovaraju'i program, te stvara, objavljuje svoj sadr!aj i dijeli ga s drugima.

U#enik razvija svoje digitalne sadr!aje povezane u slo!enu organizacijsku cjelinu koji uklju#uju niz razli#itih digitalnih medijskih sastavnica. Objavljuje i dijeli digitalne sadr!aje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izraditi interaktivan sadr!aja za neku temu po !elji. Prona'i sadr!aj pod odgovaraju'im Creative Commons licencama za upotrebu u obrazovanju (slike, zvuk, video) – http://search.creativecommons.org/?lang=hr. Navesti literaturu i referiranje na izvore. Prona'i programe za izradu i objavu digitalnoga sadr!aja (uvjeti kori$tenja, licencije, privatnost). Odabrati programa za izradu digitalnoga sadr!aja i na#ina njegova objavljivanja (Libar, Sway, Office Mix, WordPress, Office 365, Googleovi dokumenti, Wevideo, Weebly). Podesiti dijeljenja digitalnoga sadr!aja – javno, samo sa skupinom korisnika, privatno. Istaknuti tagiranje, bookmarking, lokacijske oznake kao na#ine ozna#avanja i pronala!enja sadr!aja te analizirati kako se to izvodi. Objava sadr!aja na $kolskim mre!nim stranicama. Izraditi svoj javni e-portfolio kao rezultat rada osmoga razreda ili cijeloga osnovno$kolskog $kolovanja.

C.C.C.C. 8.8.8.8. 3333 NAKON OSME GODINE U"ENJA



KOMUNIKACIJA U"ENIK

DIZAJNIRA, RAZVIJA, OBJAVLJUJE I

PREDSTAVLJA RADOVE S

POMO)U SREDSTAVA

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

PRIMJENJUJU)I SURADNI"KE

AKTIVNOSTI.

U#enik prema uputama, uz pomo' ostalih #lanova tima ili samostalno, sudjeluje u stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja ili realizaciji projekta pri #emu se kriti#ki osvr'e na svoj rad i rad svojih suradnika. Koriste'i se mogu'nostima ure(ivanja sadr!aja programa za suradnju i komunikaciju uva!ava druga#ije mi$ljenja, prihva'a kompromise i spreman je na ustupke te samostalno obavlja svoj dio zadatka u timu. Koriste'i se mogu'nostima suradni#kih

U#enik prema uputama i uz pomo' ostalih #lanova tima sudjeluje u stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja ili realizaciji projekta pri #emu se kriti#ki osvr'e na svoj rad i rad svojih suradnika.

U#enik samostalno obavlja svoj dio zadataka u timu pri stvaranju zajedni#kog digitalnog sadr!aja ili realizaciji projekta. Koriste'i se mogu'nostima ure(ivanja sadr!aja suradni#kih programa, uva!ava druga#ije mi$ljenja, prihva'a kompromise i spreman je na ustupke.

U#enik ravnopravno i aktivno sudjeluje u preraspodjeli zadataka pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja ili realizaciji projekta koriste'i se mogu'nostima suradni#koga programa za komuniciranje i razmjenu sadr!aja. Analizira i raspravlja o rje$enju zadanoga problema, uo#ava mogu'a pobolj$anja, vje$to pregovara te

U#enik preuzima ulogu organizatora pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja ili realizaciji projekta koriste'i se mogu'nostima za upravljanje sadr!ajem u suradni#kim programima.


—102

programa za komuniciranje, razmjenu sadr!aja te upravljanje, u#enik ravnopravno sudjeluje u preraspodjeli zadataka ili preuzima ulogu organizatora pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja ili realizaciji projekta.

preuzima odgovornost za rezultat zajedni#koga rada.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Odabrati zanimljiva dodatna informati#ka, njoj sli#na podru#ja ili podru#ja povezana s informatikom te ih ponuditi kao teme samostalnih/zajedni#kih u#eni#kih radova, npr. pregled mehani#kih ra#unala, razvoj elektroni#kih ra#unala, umjetna inteligencija, virtualna stvarnost, u#enje igrom, robotika, zanimljive povijesne i recentne pri#e s temom informatike (Ada Lovelace, Steve Jobs). Timski rad na zajedni#koj temi u online okru!enju (Office 365, Yammer, Google Disk) Interaktivnost u sadr!ajima – kvizovi, simulacije (Phet, GeoGebra, OfficeMix, Sway), interaktivni video. Predstaviti svoji rad – u!ivo ili snimkom. Primjeri aktivnosti: izrada 3D modela – Google SketchUp, izrada e-ud!benika, izrada upitnika, prikupljanje podataka, analiza podataka i izrada grafi#kih prikaza i izvje$taja. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Likovna kultura A.8.1, A.8.3, C.8.1.





DDDD.... 8.8.8.8. 1111 NAKON OSME GODINE U"ENJA


DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK SE

U"INKOVITO KORISTI

DOSTUPNIM E-USLUGAMA U

PODRU"JU ODGOJA I

OBRAZOVANJA.

U#enik prepoznaje i opisuje dostupne e-usluge u RH u podru#ju odgoja i obrazovanja te svoj osobni identitet u sustavu AAi@EduHr. Provodi postupak prijave/odjave primjenjuju'i savjete o za$titi osobnih podataka. Opisuje elemente odre(ene e-usluge, snalazi se u odre(enoj aplikaciji te prati promjene tijekom kori$tenja va!ne za njega osobno. Samostalno i u#inkovito koristi se e-uslugama prema svojim potrebama.

U#enik prepoznaje dostupne e-usluge u RH u podru#ju odgoja i obrazovanja te svoj osobni identitet u sustavu AAi@EduHr.

U#enik opisuje i provodi postupak prijave/odjave na dostupne e-usluge u RH u podru#ju odgoja i obrazovanja primjenjuju'i savjete o za$titi osobnih podataka.

U#enik opisuje elemente odre(ene e-usluge, snalazi se u odre(enoj aplikaciji te prati promjene tijekom kori$tenja va!ne za njega osobno.

U#enik se samostalno i u#inkovito koristi e-uslugama prema svojim potrebama.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Realizacija ishoda preporu#a se zajedno s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Prona'i i prou#iti mre!ne stranice MZOS-a koje se bave osnovno$kolskih/srednjo$kolskim obrazovanjem. Prona'i odgovaraju'e mre!ne stranice koje objavljuju va!ne pravilnike i zakone povezane s podru#jem odgoja i obrazovanja. Primjeri portala koji nude e-usluge u podru#ju obrazovanja: Nikola Tesla, Loomen, Meduza, Libar, Edu.hr, enciklopedija Proleksis, Upisi.hr. Informativno pokazati sustav e-Gra"ani.


—103

Preporu#eni sadr!aji: sadr!aji Pet za Net.

D.D.D.D. 8.8.8.8. 2222 NAKON OSME GODINE U"ENJA



AKTIVNO SUDJELUJE U

SPRE"AVANJU ELEKTRONI"KOGA

NASILJA I GOVORA MR*NJE.

U#enik prepoznaje vrste elektroni#koga nasilja i izra!ava empatiju prema osobi koja trpi elektroni#ko nasilje. Opisuje vrste elektroni#koga nasilja, analizira svoju ulogu u spre#avanju elektroni#koga nasilja. U#enik opisuje na#ine i metode kako se odgovorno nositi s nasiljem na internetu, prihva'a svoju odgovornost i tra!i mogu'a rje$enja kako pomo'i drugima. U#enik kriti#ki prosu(uje sve oblike elektroni#koga nasilja i govora mr!nje te aktivno sudjeluje u njihovu spre#avanju.

U#enik prepoznaje vrste elektroni#koga nasilja i izra!ava empatiju prema osobi koja trpi elektroni#ko nasilje.

U#enik opisuje vrste elektroni#kog nasilja, analizira svoju ulogu u spre#avanju elektroni#koga nasilja.

U#enik opisuje na#ine i metode kako se odgovorno nositi s nasiljem na internetu, prihva'a svoju odgovornost i tra!i mogu'a rje$enja kako pomo'i drugima.

U#enik kriti#ki prosu(uje sve oblike elektroni#koga nasilja i govora mr!nje te aktivno sudjeluje u njihovu spre#avanju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA

Realizacija ishoda preporu#a se zajedno s ishodima domene Digitalna pismenost i komunikacija. Analizirati aktualne primjera iz medija, s dru$tvenih mre!a – uo#iti lo$e postupaka te predlagati rje$enja. Upoznati institucije, organizacije i slu!be koje mogu pomo'i u slu#ajevima elektroni#koga nasilja. Upoznati zakonske posljedice elektroni#koga nasilja i govora mr!nje (s 14 godina djeca su kazneno odgovorna). Izraditi razli#ite digitalne materijale koji promi#u pozitivne primjere i izra!avaju stavove protiv elektroni#koga nasilja. Obilje!iti Dan sigurnijeg interneta u $koli. Organizirati parlaonice i radionice sa svrhom spre#avanja elektroni#koga nasilja. Pripremiti izlo!bu u $koli, snimiti radioemisije. Sudjelovati u radionicama s roditeljima i lokalnom zajednicom o prevenciji elektroni#koga nasilja. Intervjuirati stru#njake ili druge osobe koje su se suo#ile s nasiljem. Preporu#eni sadr!aji: sadr!aji Pet za Net.


—104

SREDNJE &KOLESREDNJE &KOLESREDNJE &KOLESREDNJE &KOLE Op'e, jezi#ne, klasi#ne i prirodoslovne gimnazije te op'eobrazovni dio za Op'e, jezi#ne, klasi#ne i prirodoslovne gimnazije te op'eobrazovni dio za Op'e, jezi#ne, klasi#ne i prirodoslovne gimnazije te op'eobrazovni dio za Op'e, jezi#ne, klasi#ne i prirodoslovne gimnazije te op'eobrazovni dio za strukovne $kole 2 x 70 satistrukovne $kole 2 x 70 satistrukovne $kole 2 x 70 satistrukovne $kole 2 x 70 sati

1.1.1.1. RAZRED OP)ERAZRED OP)ERAZRED OP)ERAZRED OP)E,,,, JEZI"NEJEZI"NEJEZI"NEJEZI"NE,,,, KLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE TE OPOVNE GIMNAZIJE TE OPOVNE GIMNAZIJE TE OPOVNE GIMNAZIJE TE OP)EOBRAZOVNI DIO ZA S)EOBRAZOVNI DIO ZA S)EOBRAZOVNI DIO ZA S)EOBRAZOVNI DIO ZA STRUKOVNE &KOLETRUKOVNE &KOLETRUKOVNE &KOLETRUKOVNE &KOLE

INFORMACIJE INFORMACIJE INFORMACIJE INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGI DIGITALNA TEHNOLOGI DIGITALNA TEHNOLOGI DIGITALNA TEHNOLOGIJAIJAIJAIJA



A. 1.A. 1.A. 1.A. 1. 1111

NAKON PRVE GODINE U"ENJA


SREDNJOJ &KOLI U DOMENI


TEHNOLOGIJA U"ENIK

OBJA&NJAVA GLAVNE

KOMPONENTE RA"UNALNOGA

SUSTAVA I NJIHOVE FUNKCIJE....

U#enik nabraja osnovne komponente ra#unalnoga sustava, opisuje njihova obilje!ja i funkciju i na#in povezivanja u svrhovitu cjelinu. Definira i obja$njava pojmove sklopovska i programska podr$ka. Razlikuje vrste programske podr$ke prema namjeni. Razumije ulogu operacijskoga sustava u radu ra#unalnoga sustava i nabraja razli#ite operacijske sustave za razli#ite digitalne ure(aje. Obja$njava ulogu procesora i memorije i kako njihove karakteristike utje#u na ra#unalni sustav. Uspore(uje ra#unalne sustave s kojima se susreo (glavni dijelovi ra#unala, uloga operacijskog sustava, primjenski programi). Kategorizira razli#ite ure(aje za ulaz i izlaz podataka.

Opisuje funkcionalne cjeline prema Von Neumannu i razvrstava poznate ure(aje u pojedinu cjelinu. Opisuje svrhu operacijskog sustava te ulogu primjenskih (aplikacijskih) programa.

Opisuje tijek obrade podataka u ra#unalu. Razvrstava primjenske programe u karakteristi#ne grupe. Uo#ava da se razli#iti operacijski sustavi i programi mogu upotrebljavati na istom sklopovlju.

Obja$njava funkcioniranje ra#unalnog sustava. Uo#ava da ra#unalo mo!e u#itavati podatke s razli#itih ure(aja ili izvora uklju#uju'i senzore.

Uspore(uje razli#ite ra#unalne sustave.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Objasniti dijelove i princip rada ra#unala prema Von Neumannovoj arhitekturi ra#unala. Razlikovati ulazne jedinice, izlazne jedinice, procesor, memoriju i objasniti ulogu pojedinih dijelova. Razlikovati programe prema namjeni: operacijski sustav, primjenski programi. Uo#avati razlike me(u ra#unalnim ure(ajima: PC, prijenosno ra#unalo, tablet, pametni telefon. Uo#avati


—105

kori$tenje ra#unalom u ure(ajima u svakodnevnome !ivotu. Od nekoliko ponu(enih konfiguracija ra#unala odabrati najprikladniju za obavljanje zami$ljenoga posla sa zadanim bud!etom. Za zadani zadatak i obujam posla odabrati konfiguraciju ra#unala i potrebne periferne ure(aje. Tra!iti sli#nosti izme(u $kolskog ra#unala i svojega ure(aja. Preporu#a se ovaj ishod povezati s ishodom C.1.1.

A. 1. 2A. 1. 2A. 1. 2A. 1. 2 NAKON PRVE GODINE U"ENJA




TEHNOLOGIJA U"ENIK

PRIMJENJUJE PRINCIPE

HIJERARHIJSKE ORGANIZACIJE

DATOTEKA U RA"UNALNIM

MEMORIJAMA TE RAZLIKUJE

FORMATE DATOTEKA.

Razlikuje pojmove datoteka i mapa. Obja$njava hijerarhiju mapa u vanjskoj memoriji i primjenjuje je u organizaciji svojih datoteka na ra#unalu, vanjskoj memoriji ili ra#unalnome oblaku. Prepoznaje koji su formati povezani s kojim tipom podataka i s kojom aplikacijom. Odabire prikladan format datoteke za pohranu podataka ovisno o tipu podataka i svrsi njihove primjene. Opisuje kako operacijski sustav prepoznaje formate i povezuje datoteke s odre(enom aplikacijom.

Razlikuje pojmove datoteka i mapa te obja$njava hijerarhijsku organizaciju mapa u vanjskoj memoriji. Nabraja nekoliko razli#itih formata datoteka s kojima se susreo u svakodnevnome radu s digitalnim ure(ajima.

U postoje'oj strukturi mapa organizira i pretra!uje svoje datoteke. Povezuje format datoteke s tipom podataka i odgovaraju'im programom.

Opisuje kako operacijski sustav povezuje datoteke s odre(enim programom s obzirom na nazna#eni format.

U#inkovito organizira svoje datoteke po$tuju'i princip hijerarhijske organizacije na svojemu ra#unalu ili u oblaku.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prikazati hijerarhijski organizaciju datoteka (ili skupine datoteka) na svojemu ra#unalu. Pro#itati svojstva odabrane mape. Mijenjati vrste pogleda/prikaza mapa i datoteka. Sortirati datoteke prema zadanome kriteriju. Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Prona'i datoteku prema imenu, datote#nom nastavku, datumu nastanka, sadr!aju. Prona'i na ra#unalu broj datoteka odre(ene datote#ne oznake unutar mapa i podmapa. Prona'i dijeljene mape na ra#unalu. Prona'i na ra#unalu audio, video i privremene datoteke.





TEHNOLOGIJA U"ENIK ANALIZIRA I

PRIMJENJUJE SA*IMANJE

DATOTEKA.

Razlikuje formate s komprimiranim sadr!ajem. U#inkovito se koristi sa!imanjem datoteka i mapa (zip). Obja$njava potrebu za sa!imanjem podataka. Razlikuje nekoliko slikovnih formata bez kompresije i s kompresijom. Opisuje princip nekoga jednostavnog sa!imanja, npr. RLE (kra'e zapisivanje ponavljaju'ih uzoraka).

Uspore(uje veli#inu slikovne datoteke ovisno o odabranome modelu boja. Obja$njava potrebu sa!imanja datoteka i mapa.

Razlikuje nekoliko slikovnih, zvu#nih i video formata bez sa!imanja i sa sa!imanjem. Koristi se odre(enim postupkom za sa!imanje datoteka i mapa.

Obja$njava potrebu sa!imanja podataka u slikovnih zapisa, zvu#nih ili videozapisa te uspore(uje njihovu veli#inu ovisno o sa!imanju. Svrsishodno se koristi sa!imanjem datoteka i mapa.

Opisuje princip nekoga jednostavnog sa!imanja. Analizira utjecaj sa!imanja na veli#inu datoteke i kvalitetu slike, zvuka ili videosadr!aja.


—106

Argumentira kori$tenje naj#e$'im komprimiranim formatima (JPG, PNG, GIF). Razvrstava nekoliko videoformata u one bez kompresije i s kompresijom. Analizira utjecaj sa!imanja na veli#inu datoteke i na kvalitetu slike ili videa.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analizirati sa!imanje i raspakiravanje datoteka (na#ini, mogu'nosti pojedinih programa, kada nam to treba). Poku$ati sa!imati datoteke JPG ili GIF i analizirati rezultat. Usporediti veli#ine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u razli#itim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slu#aju vrlo jednostavnoga crte!a i crte!a s puno detalja. Istra!iti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veli#inu zvu#noga zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije. Usporediti kvalitetu i veli#inu video zapisa s kompresijom (na primjer mp4) i bez kompresije Razgovarati o ograni#enjima ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sa!etoga zapisa i razinu kompresije.






ULOGU BINARNOGA I

HEKSADEKADSKOGA BROJEVNOG

SUSTAVA U PREZENTACIJI

DIGITALNOGA PRIKAZA RAZLI"ITIH

TIPOVA PODATAKA....

Pretvara cijeli broj u binarni i obrnuto. Pravilno se koristi mjernim jedinicama za kapacitet memorije (veli#inu digitalnoga sadr!aja). Zapisuje cijele brojeve tehnikom dvokomplementa u registru zadane duljine i obja$njava ograni#enja. Obja$njava princip zapisivanja znakova u digitalnim sustavima. Obja$njava razli#ite na#ine zapisivanja boje jednoga piksela i kako odabir modela utje#e na veli#inu datoteke. Primjena postupaka pretvaranja binarnoga brojevnoga sustava u heksadekadski i obrnuto. Daje primjere gdje se i za$to koristimo heksadekadskim zapisom. Obrazla!e grupiranje binarnih znamenaka u skupine od #etiri znamenke pri izravnomu pretvaranju broja iz binarnoga brojevnog sustava u heksadekadski.

Interpretira sadr!aj registra kao prirodni dekadski broj i obrnuto, zapisuje prirodni dekadski broj u registru zadane duljine. Pretvara broj iz binarnoga u heksadekadski brojevni sustav i obrnuto.

Obja$njava ograni#enja u zapisu cijelih brojeva u registru zadane veli#ine. Opisuje primjere kori$tenja heksadekadskogim sustavom u ra#unalnome okru!enju.

Obja$njava princip zapisivanja znakova u digitalnim sustavima. Obja$njava na#ine zapisivanja boje pojedinoga piksela digitalne slike. Obja$njava razlog grupiranja znamenaka pri izravnomu pretvaranju broja iz binarnoga u heksadekadski brojevni sustav.

Obja$njava razloge postojanja razli#itih kodnih tablica i opisuje primjer problema s kojim se zbog toga mo!e susresti.


—107

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Usvojiti pojam baze sustava. Pretvarati cijeli broj u binarni i obrnuto. Odabirati dekodiranje mre!ne stranice unutar odabranoga preglednika, analizirati za$to su se neki znakovi promijenili. Spremati jednostavni crte! u razli#itim modelima boja i analizirati kako utje#e na veli#inu datoteke. Koristiti se prikazom cijeloga broja metodom dvokomplementa. Razlikovati bitmapu od vektorske grafike i navesti primjere. Pretvarati broj iz heksadekadskoga brojevnog sustava u dekadski i obrnuto. Pretvorba prirodnoga broja iz dekadskog u heksadekadski brojevni sustav i obrnuto. Objasniti potrebu uvo(enja heksadekadskoga brojevnog sustava. Objasniti razlog grupiranja znamenaka u binarnome brojevnom sustavu i vezu s heksadekadskim sustavom. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: A.1.1, A.1.2.





TEHNOLOGIJA U"ENIK DEFINIRA

LOGI"KI IZRAZ ZA ZADANI

PROBLEM.

Nabraja i opisuje djelovanje osnovnih logi#kih operacija (NOT, AND, OR) te prioritet operacija. Opisuje logi#ki izraz tablicom istinitosti. Odre(uje vrijednost zadanog izraza. Definira logi#ki izraz za zadani problem u programiranju.

Nabraja osnovne logi#ke operacije i njihovo djelovanje.

Odre(uje vrijednost jednostavnoga logi#kog izraza.

Odre(uje vrijednost slo!enoga logi#kog izraza.

Analizira problem i definira logi#ki izraz.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izre'i primjere za pojedine osnovne logi#ke operacije. Za svaku logi#ku operaciju navesti tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) definirati logi#ke izraze. Odrediti vrijednost logi#koga izraza. Povezati vrijednost izraza s usporedbom (relacijski izraz) s logi#kim vrijednostima. Odrediti prioritete osnovnih logi#kih operacija u logi#kom izrazu odrediti prioritete logi#kih, relacijskih i aritmeti#kih operacija u logi#kom izrazu.


—108




B. 1. 1B. 1. 1B. 1. 1B. 1. 1 NAKON PRVE GODINE U"ENJA




PROGRAMIRANJE U"ENIK

ANALIZIRA PROBLEM, DEFINIRA

ULAZNE I IZLAZNE VRIJEDNOSTI TE

UO"AVA KORAKE ZA RJE&AVANJE

PROBLEMA....

Analizira problem, odre(uje vrstu i opseg ulaznih podataka, razmatra na#ine rje$avanja problema. Uo#ava zasebne cjeline i rastavlja problem na manje dijelove. Prikazuje postupak rje$avanja problema u koracima. Prepoznaje u svojemu algoritmu osnovne algoritamske strukture: slijed, grananje i ponavljanje. Diskutira ispravnost algoritma te ga po potrebi mijenja. Prepoznaje ograni#enja algoritma.

Opisuje i analizira problem iz svakodnevnog !ivota te u koracima prikazuje postupak njegova rje$avanja

U rje$enju problema prepoznaje glavne algoritamske strukture: slijed, grananje i ponavljanje.

Analizira svoje rje$enje problema, provjerava ga razli#itim ulaznim vrijednostima te predvi(a rezultat njegova izvo(enja.

Analiziraju'i rje$enje problema uo#ava i ispravlja pogre$ku u algoritmu, prepoznaje ograni#enja algoritma.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza i rje$avanje problema: zadatci kao na natjecanju Bebras. Analiza i opisivanje $to postoje'i algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji rje$avaju isti problem. Procjena to#nosti algoritma za razli#ite ulazne vrijednosti. Smi$ljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje to#no rje$enje /ne radi.






PRIMJENJUJE JEDNOSTAVNE

TIPOVE PODATAKA TE

ARGUMENTIRA NJIHOV ODABIR, PRIMJENJUJE RAZLI"ITE VRSTE

IZRAZA, OPERACIJA, RELACIJA I

STANDARDNIH FUNKCIJA ZA

MODELIRANJE JEDNOSTAVNOGA

PROBLEMA U ODABRANOME

PROGRAMSKOM JEZIKU.

Odabire tip podatka prikladan za rje$avanje zadanoga problema. Opisuje djelovanje pojedinih matemati#kih i logi#kih operacija. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka pri rje$avanju zadanoga problema te funkcije unosa i ispisa. Odre(uje rezultat matemati#kih i logi#kih izraza. Analizira izraze. Modelira jednostavni problem odgovaraju'im izrazima. Argumentira prednosti

Odabire tip podatka prikladan za zadani problem. Opisuje djelovanje pojedinih matemati#kih i logi#kih operacija i standardnih funkcija te odabire one koje su prikladne za odabrani tip podataka.

Odre(uje rezultat slo!enijih matemati#kih i logi#kih izraza u kojima se mogu pojaviti i standardne funkcije odabranog programskog jezika. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka u rje$avanju zadanoga problema.

Uo#ava i ispravlja pogre$ke u matemati#kim i logi#kim izrazima kojima se koristi za rje$avanje zadanoga problema.

Modelira jednostavnije matemati#ke i logi#ke probleme odgovaraju'im izrazima. Argumentira prednosti kori$tenja odabranoga tipa podataka s obzirom na druge tipove podataka.


—109

kori$tenja odabranim tipom podataka s obzirom na druge tipove podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logi#ke vrijednosti. Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logi#ki. Izrazi: matemati#ki, relacijski, logi#ki. Funkcije: ulaza, izlaza, korijena, apsolutne vrijednosti… Prikaz i analiza slijedne strukture za zadani problem. Primjena matemati#kih i fizikalnih formula u izra#unima (opseg, povr$ina, volumen, oplo$je, brzina...) Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: MAT A.1.2, B.1.3 Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.1, PP.1.2.





PROGRAMIRANJE U"ENIK RAZVIJA

ALGORITAM I STVARA PROGRAM U

ODABRANOME PROGRAMSKOM

JEZIKU RJE&AVAJU)I PROBLEM

UPORABOM STRUKTURE

GRANANJA I PONAVLJANJA....

Razvija algoritam primjenjuju'i strukture ponavljanja (s unaprijed odre(enim brojem ponavljanja te uvjetno) i grananja. Prati izvo(enje algoritma, implementira ga u kojemu programskom jeziku, testira i vrednuje u suradnji s drugima, koristi se razli#itim metodama ispravljanja pogre$aka. Vrednuje razli#ita rje$enja istoga problema.

U#enik prati i predvi(a pona$anje jednostavnih algoritama koji sadr!e strukture slijeda i ponavljanja s unaprijed odre(enim brojem ponavljanja. Razvija algoritam za rje$avanje jednostavnoga problema. Algoritam zapisuje u programskome jeziku. Uz pomo' u#itelja otkriva i ispravlja sintakti#ke i semanti#ke pogre$ke.

Samostalno razvija algoritam za rje$avanje jednostavnoga problema primjenjuju'i strukture ponavljanja s odre(enim brojem ponavljanja i strukturu grananja. Zapisuje algoritam u programskome jeziku, samostalno uo#ava sintakti#ke pogre$ke i ispravlja ih, semanti#ke pogre$ke ispravlja uz pomo' u#itelja.

Razvija i zapisuje rje$enje jednostavnoga problema koriste'i se strukturama ponavljanja i strukturom grananja te ga zapisuje u programskome jeziku. Uz pomo' u#itelja osmi$ljava testne primjere za provjeru ispravnosti programa, testira program te ga po potrebi korigira uz pomo' u#itelja.

Razvija i zapisuje rje$enje problema u programskome jeziku. Samostalno osmi$ljava test primjere za provjeru ispravnosti programa, testira program te ga prema potrebi korigira. Uspore(uje i vrednuje razli#ita rje$enja istoga problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i s tekstualnim konstantama te kori$tenjem naredbom grananja i ponavljanja. Biraju se raznovrsni problemi raznih te!ina. Vrednovanje programskoga rje$enja mo!e se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: to#nost, za koji opseg ulaznih ulaznih podataka program radi (postoje li ulazne vrijednosti koje 'e uzrokovati prekid rada programa), jasno'a poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Algoritmi za rad s cijelim brojevima – najve'i i najmanji uneseni broj, redanje do tri broja, zbrajanje i prebrojavanje prema zadanom kriteriju, izra#un srednje vrijednosti, ispis djelitelja nekoga broja, algoritmi s rastavom prirodnoga broja na znamenke…). Zadatci s primjenom grafike (orijentirani na kori$tenje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija…).


—110




C. 1. 1C. 1. 1C. 1. 1C. 1. 1 NAKON PRVE GODINE U"ENJA




KOMUNIKACIJA U"ENIK

PRONALAZI PODATKE I

INFORMACIJE, ODABIRE

PRIKLADNE IZVORE INFORMACIJA

TE URE%UJE, STVARA I

OBJAVLJUJE/DIJELI SVOJE

DIGITALNE SADR*AJE....

Odabire prikladne izvore, pronalazi podatke i kriti#ki ih vrednuje. Stvara i ure(uje digitalni sadr!aj prema uputama ili samostalno. Razvija svoje digitalne sadr!aje koji uklju#uju niz razli#itih digitalnih medijskih sastavnica. Pohranjuje datoteke u prikladnome formatu. Objavljuje i prema potrebi dijeli digitalne sadr!aje te se koristi podijeljenim sadr!ajima. Predstavlja svoj rad.

Za odabranu temu pronalazi podatke uz upute o prikladnim izvorima. Stvara i ure(uje digitalni sadr!aj prema uputama. Pristupa sadr!ajima koje su drugi podijelili s njim.

Za odabranu temu pronalazi podatke odabiru'i prikladne izvore. Odabire program za ure(ivanje sadr!aja prema preporuci u#itelja. Objavljuje svoj sadr!aj i dijeli ga s drugima.

Samostalno odabire prikladne vrste digitalnih sadr!aja te programe za njihovo ure(ivanje pri obradi zadane teme. Stvara i ure(uje svoj digitalni sadr!aj.

Kriti#ki vrednuje prona(ene podatke i informacije. Stvara svoje digitalne sadr!aje koji uklju#uju razli#ite medijske sastavnice. Predstavlja svoj rad.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uje tekstualni dokument (va!an za osobni napredak i karijeru), prezentaciju, online plakat, multimedijski sadr!aj, digitalni obrazovni sadr!aj i sl. vode'i ra#una o tome da je izabrao prikladnu formu za zadanu temu. Ovisno o odabranom alatu (npr. Office 365) ure(uje dokument u skladu s pravilima za taj alat. Ako izra(uje prezentaciju, brine se o pravilima za prezentaciju; ako radi s tekstom, ure(uje ga i oblikuje prema pravilima oblikovanja teksta. Izra(uje digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama: snima audiozapise sa sadr!ajem ishoda za u#enike s ograni#enjem vida, snima videozapise s podnaslovima (titlom) za u#enike sa slu$nim ograni#enjima itd. Razvijati sposobnost uo#avanja mogu'nosti primjene programskih alata u netipi#nim situacijama. Primjerice, uporaba programa za prezentacije plakata, digitalnih crte!a, obradu slike, videa, izradu stripova i animacija. Razvijati pristup samou#enju raznim sustavima pomo'i (online pomo', videoupute na kanalu YouTube i sl.) Poveznica: Poveznica: Poveznica: Poveznica: Kemija: T.1.4.


—111

C. 1. C. 1. C. 1. C. 1. 2222 NAKON PRVE GODINE U"ENJA




KOMUNIKACIJA U"ENIK ISTRA*UJE

USLUGE INTERNETA I

MOGU)NOSTI U"ENJA, POSLOVANJA, BUDU)EGA

RAZVOJA.

U#enik opisuje usluge interneta i njihovu primjenu (www, e-po$ta, ftp, videopozivi, videokonferencije, chat, online trgovina, internetsko bankarstvo, dru$tvene mre!e...). Odabire, istra!uje mogu'nosti edukativnih digitalnih platformi. Procjenjuje namjenu i svrsishodnost postoje'ih usluga i alata i istra!uje nove mogu'nosti za u#enje i rad. Kriti#ki procjenjuje namjenu i svrsishodnost usluga kojima se do tada nije koristio, a potencijalno mu mogu pomo'i za rje$avanje problema.

Opisuje naj#e$'e kori$tene internetske usluge i njihovu primjenu.

Argumentira kori$tenje internetskim uslugama za unapre(enje u#enja i poslovnih procesa.

Samostalno istra!uje i opisuje nove internetske usluge i alate te mogu'nost njihove primjene.

Kriti#ki procjenjuje namjenu i svrsishodnost usluga kojima se do tada nije koristio, a potencijalno mu mogu pomo'i pri rje$avanju problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istra!iti mogu'nosti:

● programa za suradnju (eTwinning Twinspace, obrazovni blogovi) ● obrazovnih dru$tvenih mre!a, digitalnih platformi za suradnju i sustava za upravljanje u#enjem kao podr$ka u#enju (eTwinning, Moodle, Edmodo, portal Nikola Tesla) ● videokonferencija, webinara, foruma i brbljaonica ● internetskoga bankarstva, online trgovina, online marketinga.





KOMUNIKACIJA U"ENIK U ONLINE

OKRU*ENJU SURA%UJE I RADI NA

PROJEKTU.

Nabraja neke programe za komunikaciju i suradnju. Opisuje mogu'nosti programa za komunikaciju i suradnju. Odabire program za komunikaciju i suradnju prikladan zadatku uzimaju'i u obzir njegove mogu'nosti. Istra!uje i opisuje dodatne mogu'nosti zadanog programa za komunikaciju i suradnju. Sudjeluje u stvaranju digitalnog sadr!aja s razli#itim razinama samostalnosti i razli#itim ulogama u timu. Teme su

Nabraja neke programe za

komunikaciju i suradnju.

Prepoznaje va!na obilje!ja

suradni#koga rada u online

okru!enju. Prema uputama i

uz pomo' ostalih #lanova

tima sudjeluje u stvaranju

zajedni#koga digitalnog

sadr!aja/projekta.

Samostalno obavlja svoj dio zadataka u timu pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja koriste'i zadane programe za komunikaciju i suradnju.

Istra!uje dodatne mogu'nosti zadanih programa za komunikaciju i suradnju. Ravnopravno i aktivno sudjeluje u raspodjeli zadataka pri stvaranju zajedni#kog digitalnoga sadr!aja, izradi i predstavljanju.

Analizira nekoliko programa za komunikaciju i suradnju i odabire prikladne programe za potrebe rada na projektu. Preuzima ulogu organizatora pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja.


—112

projektnoga zadatka iz podru#ja informatike. Sudjeluje u predstavljanju projekta.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Primjeri tema za istra!ivanje u sklopu projektnog zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatroni#ki sustavi, primjene 3D pisa#a. Preporu#uje se, ovisno o sposobnosti u#enika, izrada jednostavnoga digitalnog sadr!aja ili opse!nijega projekta uz uklju#ivanje vi$e u#enika u tim. Analiza programa i ure(aja za komunikaciju. Kori$tenje alatima suradni#koga programa za komuniciranje s drugima pri rje$avanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka. Kori$tenje alatima suradni#koga programa za zajedni#ko stvaranje i ure(ivanje digitalnoga sadr!aja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadr!aja, razli#iti na#ini ure(ivanja digitalnog sadr!aja (brisanje, predlaganje izmjena te direktno ure(ivanje). Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu. Primjereno pona$anje i konvencije uljudnoga opho(enja za vrijeme suradni#kih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnom okru!enju. Razvoj vje$tina raspravljanja, pregovaranja i uvjeravanja u digitalnome okru!enju (oblikovanje, potvr(ivanje reakcija i mijenjanje reakcija). Primjer programa za suradnju: eTwinning, Moodle, Yammer, obrazovni blogovi, $kolske mre!ne stranice, programi za koje je potrebna prijava, obrazovne dru$tvene mre!e. Primjeri aktivnosti: videokonferencije, webinari, virtualni susreti u#enika, forumi i brbljaonice, obrazovne igre.



ZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)AZADOVOLJAVAJU)A DOBRADOBRADOBRADOBRA VRLO VRLO VRLO VRLO DOBRADOBRADOBRADOBRA IZNIMNAIZNIMNAIZNIMNAIZNIMNA

D. 1. 1D. 1. 1D. 1. 1D. 1. 1 NAKON PRVE GODINE U"ENJA


SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK U

SURADNI"KOME ONLINE

OKRU*ENJU NA ZAJEDNI"KOME

PROJEKTU ANALIZIRA ETI"KA

PITANJA KOJA PROIZLAZE IZ


TEHNOLOGIJOM.

U suradni#kome online okru!enju dizajnira, razvija, objavljuje te predstavlja projekt. . . . U#enik opisuje pojam privatnosti na mre!i. U#enik primjenjuje pravila privatnosti na internetu. U#enik prepoznaje i po$tuje licencije kori$tenja te autorsko pravo. Analizira studije slu#aja s pozitivnim i negativnim primjerima utjecaja ra#unalne tehnologije na osobni !ivot i dru$tvo. Analizira razli#ite na#ine predstavljanja osoba na mre!i te razlikuje $tetne i sigurne na#ine osobnoga predstavljanja.

U#enik opisuje pojam privatnosti na mre!i daju'i primjere iz svakodnevnoga !ivota. Opisuje #emu slu!e autorska prava i tko ima pravo na njih. Obja$njava $to su to pravila privatnosti i uvjeti kori$tenja tu(im sadr!ajima.

U#enik analizira razli#ite na#ine predstavljanja osoba na mre!i te razlikuje $tetne i sigurne na#ine osobnoga predstavljanja. Razlikuje vrste licencija za autorski rad.

U#enik po$tuje i primjenjuje ograni#enja za dijeljenje tu(ih osobnih podataka, po$tuje navedenu licenciju za tu(i autorski rad te odabire odgovaraju'u licenciju za svoj autorski rad.

U#enik analizira studije slu#aja s pozitivnim i negativnim primjerima utjecaja ra#unalne tehnologije na osobni !ivot i zajednicu. Raspravlja o mogu'im ne!eljenim posljedicama nepromi$ljenoga dijeljenja osobnih podataka.


—113

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Staviti naglasak na sljede'e sadr!aje: Creative Commons licence, autorsko pravo – simboli koji ozna#avaju licencije. Pronala!enje sadr!aja s odre(enom razinom licencije kori$tenja. Pokazati pojam la!noga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mre!i, identificirati kori$tenja anonimnim ra#unima, forumi s la!nim ra#unima i anonimnim negativnim komentiranjem. Raspravljati o studijama slu#ajeva s pozitivnim i negativnim primjerima dijeljenja osobnih podataka. Raspravljati o mogu'im la!nim profilima, la!nome predstavljanju na mre!i. Veza s me(upredmetnom temom Zdravlje (prevencija nasilja).



SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK OPISUJE

PROBLEME KOJE MOGU

PROUZRO"ITI ZLONAMJERNI

PROGRAMI TE PROBLEME KOJI

NASTAJU KAO REZULTAT

ELEKTRONI"KIH NAPADA I KRA%E

ELEKTRONI"KOGA IDENTITETA TE

ODGOVORNO PRIMJENJUJE

SIGURNOSNA PRAVILA.

U#enik nabraja opasnosti pri kori$tenju internetom i prijenosnim memorijama: virusi, crvi, trojanski konji; poku$aji prevare, kra(e osobnih podataka. Opisuje programe i postupke za za$titu i sigurno kori$tenje ra#unalom. Primjenjuje pravila sigurne komunikacije, odgovorno stvara online ra#une i sigurne lozinke. Prepoznaje i odabire sigurne stranice za dijeljenje va!nih podataka (npr. pri kupovini). Redovito a!urira operacijski sustav, antivirusni softver te redovito radi sigurnosne kopije datoteka.

Nabraja zlonamjerne programe te prepoznaje poku$aje prevare i rizike pri kori$tenju internetom i prijenosnim memorijama. Upotrebljava antivirusni softver i vatrozid.

Redovito a!urira operacijski sustav, antivirusni softver te skenira ra#unalo. Primjenjuje preporuke za stvaranje sigurne lozinke.

Upravlja postavkama programa za za$titu ra#unala, primjenjuje pravila sigurne komunikacije i za$tite osobnih podataka te izra(uje sigurnosne kopije datoteka.

Odabire prikladne programe za odr!avanje sigurnosti svojega ra#unala i odgovorno upravlja osobnim podatcima, njihovom vidljivo$'u i dostupno$'u.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izvo(enje postupka pregleda i #i$'enja ra#unala od zlonamjernih programa, odre(ivanje postavki vatrozida. Uspore(ivati uvjete kori$tenja i postavke privatnosti raznih programa i mobilnih aplikacija. Odgovorno kori$tenje tehnologijom – aktivno stvaranje svojega pozitivnog digitalnog identiteta. Analizirati razli#ite primjere ugro!avanja sigurnosti osobnih podataka iz svakodnevnoga !ivota. Upoznavanje s bro$urama nacionalnoga CERT-a. Uo#avati va!nost slu!be Abuse. Upoznavanje s odlukom o prihvatljivome kori$tenju ra#unalnih resursa u svojoj $koli. Upoznavanje sa sadr!ajima tematskih portala, npr. http://www.sigurnijiinternet.hr/, Pet za Net. Planiranje aktivnosti za obilje!avanje Dana sigurnijeg interneta. Predlaganje zajedni#kih sigurnosnih pravila razreda (dok komuniciraju dru$tvenim mre!ama ili razrednom e-po$tom, razmjenjuju datoteke online, prijenosnim memorijama ili radom u oblaku) .


—114



SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK ANALIZIRA

ULOGU KOJU POMO)NA

TEHNOLOGIJA I PRILAGO%ENI

DIGITALNI SADR*AJI MOGU IMATI

U *IVOTIMA OSOBA S

POTE&KO)AMA.

Opisuje mogu'nosti prilagodbe operacijskog sustava za u#enike s pote$ko'ama. Opisuje razli#ite ure(aje i programe kojima se koriste osobe s pote$ko'ama. Obja$njava kako digitalna tehnologija olak$ava i unapre(uje svakodnevni !ivot i rad osobama s pote$ko'ama. Analizira digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama.

Opisuje mogu'nosti operacijskog sustava koje osobama s pote$ko'ama olak$avaju kori$tenje digitalne tehnologije.

Navodi mogu'nosti specijalizirane opreme i programa kojima se osobe s pote$ko'ama koriste radi lak$e komunikacije i rada na ra#unalu.

Opisuje promjene i mogu'nosti koje digitalna tehnologija unosi u !ivot osoba s pote$ko'ama. Istra!uje i analizira digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama.

Ukazuje na va!nost i mogu'nosti kori$tenja digitalnim tehnologijama i sadr!ajima za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istra!iti mogu'nosti digitalizacije obrazovnih sadr!aja (kako izraditi audio zapis s obrazovnim sadr!ajem, kako izraditi video s podnaslovom - titlovima). Istra!iti tehni#ka pomagala za osobe s o$te'enjem vida (zvu#ni satovi, razli#iti termometri, vage, radioure(aji, razli#ita elektroni#ka pove'ala, ure(aji za prepoznavanje boja, ure(aji koji poma!u pri kretanju poput laserskih $tapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, ure(aji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba za$titila od prepreka u visini glave koje ne mo!e otkriti $tapom). Istra!iti mogu'nosti ra#unalnih programa poput #ita#a ekrana ili programa za mobilne telefone. Uo#iti kako pomo'na tehnologija poma!e starijim osobama s o$te'enjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje poma!e osobama s invaliditetom. Istra!iti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.


—115

2.2.2.2. RAZRED OP)ERAZRED OP)ERAZRED OP)ERAZRED OP)E,,,, JEZI"NEJEZI"NEJEZI"NEJEZI"NE,,,, KLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLKLASI"NE I PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE TE OPOVNE GIMNAZIJE TE OPOVNE GIMNAZIJE TE OPOVNE GIMNAZIJE TE OP)EOBRAZOVNI DIO ZA S)EOBRAZOVNI DIO ZA S)EOBRAZOVNI DIO ZA S)EOBRAZOVNI DIO ZA STRUKOVNE &KOLETRUKOVNE &KOLETRUKOVNE &KOLETRUKOVNE &KOLE


ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTIRAZINA USVOJENOSTI


A. 2. 1A. 2. 1A. 2. 1A. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA

INFORMATIKA U SREDNJOJ

&KOLI U DOMENI INFORMACIJE

I DIGITALNA TEHNOLOGIJA

U"ENIK OPISUJE TEMELJNE

KONCEPTE RA"UNALNIH

MRE*A.

Opisuje osnovne pojmove povezane s ra#unalnim mre!ama (mre!ni ure(aji, mediji za prijenos podataka i mre!ni protokoli). Obja$njava $to je potrebno za povezivanje ra#unala u mre!u. Opisuje prijenos podataka mre!om. Razlikuje i uspore(uje vrste mre!a. Nabraja osnovne elemente jednostavne ra#unalne mre!e. Osmi$ljava jednostavnu mre!u na razini stana ili u#ionice sa svim potrebnim ure(ajima te na#inima spajanja. Opisuje kako ra#unala u mre!i komuniciraju i sura(uju koriste'i se razli#itim protokolima te kako komuniciraju razli#ite mre!e.

Opisuje osnovne pojmove povezane s ra#unalnim mre!ama.

Navodi mogu'nosti i ograni#enja kori$tenja ra#unalnim mre!ama. Opisuje prijenos podataka mre!om.

Osmi$ljava jednostavnu mre!u na razini stana ili u#ionice sa svim potrebnim ure(ajima te na#inima spajanja.

Opisuje kako ra#unala u mre!i komuniciraju i sura(uju koriste'i se razli#itim protokolima te kako me(usobno komuniciraju razli#ite mre!e.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Opisati be!i#ne ra#unalne mre!e – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tome prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rje$avaju. U $kolskoj mre!i identificirati mre!ne ure(aje. U#enici pokazuju mogu'nosti prijenosa podataka sa svojega ure(aja (mobitela, tableta) na druge ure(aje (bluetooth, dijeljenje pristupne to#ke…). Pokazivanje zajedni#koga kori$tenja ure(ajima spojenih na mre!u, npr. mre!nih pisa#a.


—116


U"ENJA PREDMETA




U"ENIK OPISUJE PRINCIP

KRIPTIRANJA TE VA*NOST

PRIMJENE ENKRIPCIJE U

SVAKODNEVNOME *IVOTU.

Opisuje osnovne pojmove iz podru#ja enkripcije podataka. Navodi povijesne i svakodnevne primjere. Obja$njava postupak monoalfabetskoga kriptiranja. . . . Opisuje va!nost razvoja slo!enih kriptografskih metoda u kontekstu stalnoga razvoja digitalne tehnologije. Ilustrira postupak kriptiranja u kojemu modernom kriptografskom sustavu (ideja javnoga i tajnoga klju#a).

Opisuje osnovne pojmove iz podru#ja enkripcije podataka te obja$njava njihovu ulogu u za$titi podataka. Navodi neke povijesne primjere.

Navodi primjere primjene enkripcije iz svakodnevnoga !ivota. Obja$njava jedan postupak monoalfabetskoga kriptiranja....

Opisuje va!nost razvoja slo!enih kriptografskih metoda u kontekstu stalnoga razvoja digitalne tehnologije.

Opisuje osnovnu logiku moderne enkripcije i njezinu ulogu u svakodnevnome !ivotu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici tra!e pojedine alate i proizvode koji su sposobni kriptirati podatke. Opisuju svoja iskustva. Istra!uju sljede'e teme:

● kriptiranje zaporke pri pristupu nekim mre!nim lokacijama ● kriptiranje brojeva kartica pri online kupovini ● zna#enje digitalnoga potpisa ● za$titu ra#unala (PC) i prijenosnoga ra#unala enkripcijom cijeloga diska ● za$titu korporativnih komunikacija enkripcijom osjetljivih e-poruka ili e-poruka pojedinih korisnika.


U"ENJA PREDMETA




U"ENIK OBJA&NJAVA BINARNO

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA

KAO TEMELJNU OPERACIJU U

RA"UNALU.

Obja$njava postupke binarnog zbrajanja i oduzimanja cijelih brojeva u ra#unalu. Obja$njava vezu binarnoga zbrajanja i drugih matemati#kih operacija u ra#unalu. Obja$njava situacije u kojima dolazi do preljeva pri zbrajanju brojeva u ra#unalu. Obja$njava uzrok neto#noga rezultata pri ra#unalnome izra#unavanju.

Primjenjuje postupak binarnoga zbrajanja dvaju brojeva u registrima zadanih duljina.

Primjenjuje korake za zbrajanje cijelih brojeva u registrima zadanih duljina.

Opisuje pojam preljeva te obja$njava situacije u kojima dolazi do preljeva.

Obja$njava uzrok neto#nog rezultata pri ra#unalnome izra#unavanju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza ograni#enja primjene binarne matematike u ra#unalu. U#enici samostalno osmi$ljavaju primjer kada je rezultat ra#unalnoga zbrajanja dvaju pozitivnih brojeva negativan broj. Analiza u kojemu programskom jeziku – jesu li rezultati ra#unanja onakvi kakve smo o#ekivali? Kori$tenjem aplikacijom Kalkulator na ra#unalu ili mobitelu ustanoviti koji je najve'i cijeli broj. Izvesti neku matemati#ku operaciju zbrajanja ili mno!enja pa analizirati $to se dogodilo.


—117

A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 a*a*a*a* NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA




U"ENIK KONSTRUIRA

SMISLENI LOGI"KI SKLOP * U#itelj odabire ishode * U#itelj odabire ishode * U#itelj odabire ishode * U#itelj odabire ishode A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 a ili a ili a ili a ili A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 b b b b ovisno o interesima ovisno o interesima ovisno o interesima ovisno o interesima u#enika.u#enika.u#enika.u#enika.

Opisuje ulogu logi#kih sklopova u ra#unalu. Stvara logi#ki izraz na temelju tablice istinitosti. Primjenjuje minimizaciju slo!enih logi#kih izraza u dizajniranju logi#kih sklopova. Dizajnira logi#ke sklopove za neke standardne postupke: poluzbrajalo, puno zbrajalo, sklop za zbrajanje dvaju brojeva.

Opisuje ulogu logi#kih sklopova u ra#unalu. Dizajnira logi#ki sklop opisan jednostavnim logi#kim izrazom.

Stvara logi#ki izraz na temelju tablice istinitosti. Uo#ava va!nost minimizacije logi#koga izraza te ju primjenjuje.

Dizajnira logi#ke sklopove za obavljanje nekoga jednostavnijeg zadatka.

Dizajnira slo!enije logi#ke sklopove.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Preporu#a se kori$tenje programom za dizajniranje sklopova, npr. Logisim. Usporediti pravila za pojednostavljivanje logi#kih izraza s matemati#kim pravilima. Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uklju#ivanje i isklju#ivanje istoga svjetla dvama prekida#ima). Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadaju'i izraz. Pojednostavljivati slo!ene logi#ke izraze uporabom pravila za pojednostavljivanje. Nacrtati slo!eni logi#ki sklop na temelju logi#koga izraza.

A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 b*b*b*b* NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA




U"ENIK OPISUJE, MODELIRA I

STVARA BAZU PODATAKA TE JU

PRIMJENJUJE PRI RJE&AVANJU

PROBLEMA.... * U#itelj odabire ishode * U#itelj odabire ishode * U#itelj odabire ishode * U#itelj odabire ishode A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 a ili a ili a ili a ili A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 A. 2. 4 b b b b ovisno o interesima ovisno o interesima ovisno o interesima ovisno o interesima u#enika.u#enika.u#enika.u#enika.

Opisuje osnovne pojmove vezane uz bazu podataka: entitet, atribut, primarni klju#, strani klju#, tablica. Za zadani problem modelira bazu podataka sa svim pripadnim elementima: entiteti, atributi, relacije. Realizira bazu podataka u konkretnome (grafi#kom) sustavu za rad s bazama podataka te manipulira podatcima unutar baze podataka. Dohva'a podatke kori$tenjem jednostavnih upita te stvara komunikacijske forme i izvje$taje.

Opisuje osnovne pojmove vezane uz baze podataka. Za zadani opis modelira odgovaraju'u jednostavnu tablicu u bazi podataka.

Argumentira prednosti kori$tenja bazom podataka. U zadanome problemu uo#ava osnovne elemente, njihove dijelove, relacije me(u elementima te modelira bazu podataka.

Realizira model baze podataka za zadani problem u kojemu sustavu za rad s bazama podataka.

U zadanoj bazi podataka dohva'a podatke kori$tenjem jednostavnim upitima te stvara komunikacijske forme i izvje$taje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Modelira pojednostavljenu $kolsku bazu podataka: identificira osnovne elemente (entitete) te njihove dijelove (atribute) te modelira bazu podataka s vezama me(u entitetima. Modelira pojednostavljenu bazu podataka za neki zami$ljeni poslovni proces: knji!nica, skladi$te, trgovina… Model baze podataka realizira u konkretnom grafi#kom sustavu za rad s bazama podataka (MS Access, MySQL ...).


—118

Uporabom grafi#kog su#elja manipulira podatcima unutar baze podataka (dodavanje, brisanje, mijenjanje). Selekcija podataka iz jedne ili vi$e tablica s pomo'u jednostavnih upita SQL-a.

RA"UNALNO RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANJE


RAZINA USVOJENOSTI

ZADOVOLJAVAJU)A DOBRA VRLO DOBRA IZNIMNA

B. 2. 1B. 2. 1B. 2. 1B. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA


&KOLI U DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I


ANALIZIRA OSNOVNE

ALGORITME S JEDNOSTAVNIM

TIPOVIMA PODATAKA I

OSNOVNIM PROGRAMSKIM

STRUKTURAMA I PRIMJENJUJE

IH PRI RJE&AVANJU NOVIH

PROBLEMA.

Obja$njava osnovnu ideju nekoliko klju#nih algoritma (zbrajanje/mno!enje prirodnih brojeva unutar odre(enoga intervala, unosi i zbraja/mno!i n brojeva, provjera je li broj prost, najve'u unesenu vrijednosti sl.). Razmatra druge na#ine rje$avanja istih problema. Analizira efikasnost algoritma ovisno o koli#ini i vrsti ulaznih vrijednosti. Primjenjuje poznate algoritme pri rje$avanju novih problema.

Opisuje i u programskom jeziku implementira osnovne algoritme koriste'i jednostavne tipove podataka i osnovne programske strukture, testira rje$enje te ispravlja eventualne pogre$ke.

Predla!e i analizira druge na#ine rje$avanja istih problema.

Analizira u#inkovitost algoritma ovisno o koli#ini i vrsti ulaznih vrijednosti.

Primjenjuje poznate algoritme pri rje$avanju novih problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJEJEJEJE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Samostalno rje$avanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/mno!enje prirodnih brojeva unutar odre(enoga intervala, unos i zbrajanje/mno!enje n brojeva, provjera je li broj prost, najve'a unesena vrijednost, prebrojavanje po zadanom kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnog broja. Programiranjem rje$ava jednostavne probleme iz svakodnevnog !ivota. Vizualizacije jednostavnih problema.


—119


U"ENJA PREDMETA



RAZMI&LJANJE I

PROGRAMIRANJE U"ENIK U

ZADANOME PROBLEMU

UO"AVA MANJE CJELINE, RJE&AVA IH TE IH POTOM

INTEGRIRA U JEDINSTVENO

RJE&ENJE PROBLEMA....

Ra$#lanjuje zadani problem na manje funkcionalne cjeline koje opisuje. Odre(uje ulazne i izlazne parametre funkcionalnih cjelina. Razlikuje globalne, lokalne i formalne varijable. Funkcionalne cjeline rje$ava u konkretnome programskom jeziku ispravno koriste'i se programskim funkcijama i integrira ih u cjelovito rje$enje problema. Sura(uje u timskome rje$avanju problema.

U zadanome problemu uo#ava i opisuje funkcionalne cjeline (potproblem). Rje$enje nekoga zadanog potproblema zapisuje u programskome jeziku.

Unutar zadanoga problema uo#ava funkcionalne cjeline koje uz pomo' u#itelja rje$ava u programskom jeziku te ih objedinjuje u cjelovito rje$enje problema.

Zadani problem ra$#lanjuje na funkcionalne cjeline, samostalno ih rje$ava u programskom jeziku te ih integrira u cjelovito rje$enje problema.

Zadani problem ra$#lanjuje na funkcionalne cjeline koje u#enici rje$avaju timski te ih integriraju u cjelovito rje$enje problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza i rastavljanje ve'ega problema iz stvarnoga !ivota na manje cjeline (poznati matemati#ki ili fizikalni problemi). Kori$tenje vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa me(u njima, ulaznih i izlaznih podataka. Pohranjivanje svojih funkcija za rje$avanje nekoga potproblema u svoju biblioteku funkcija. Rje$avanje problemskoga zadatka samostalno i u timu. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Matematika: B.2.1, D.2.4


U"ENJA PREDMETA



RAZMI&LJANJE I


RJE&AVA PROBLEM

PRIMJENJUJU)I

JEDNODIMENZIONALNU

STRUKTURU PODATAKA.

Opisuje jednodimenzionalnu strukturu podataka zadanoga programskog jezika. Obja$njava ulogu indeksa. Uo#ava mogu'nost kori$tenja jednodimenzionalnom strukturom podataka pri rje$avanju zadanoga problema. Opisuje i koristi se standardnim funkcijama i metodama za rad s odabranom jednodimenzionalnom strukturom podataka. Argumentira odabir jednodimenzionalne

Opisuje jednodimenzionalnu strukturu podataka te razlikuje takvu strukturu od jednostavnih tipova podataka.

Uo#ava mogu'nost kori$tenja jednodimenzionalne strukture podataka u rje$avanju zadanoga problema.

Koristi se jednodimenzionalnom strukturom podataka za rje$enje jednostavnoga problema.

Argumentira odabir i primjenjuje jednodimenzionalnu strukturu podataka za rje$avanje zadanoga problema.


—120

strukturu podataka za rje$avanje zadanoga problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Dovoljno je ograni#iti se na jednu jednodimenzionalnu strukturu podataka (string odnosno polje/lista/niz) i na odabranoj strukturi objasniti koncept indeksiranja podataka. Primjena stringa: brojenje samoglasnika u rije#i, brojenje zadanih znakova u nizu znakova, provjera je li rije# palindrom, pretvaranje rije#i u velika/mala slova. Primjena polja/lista/niza: tra!enje elementa u polju/popisu, prebrojavanje elemenata prema kojemu kriteriju, najve'i i najmanji element, spajanje elemenata dvaju sortiranih polja/listi i sl. Kori$tenje vizualnim alatom za prikaz elemenata strukture podataka. Kori$tenje alatom za vizualizaciju programskoga koda.


U"ENJA PREDMETA



RAZMI&LJANJE I


SURADNJI S DRUGIMA

OSMI&LJAVA ALGORITAM, IMPLEMENTIRA GA U

ODABRANOME

PROGRAMSKOM JEZIKU, TESTIRA PROGRAM, DOKUMENTIRA I PREDSTAVLJA

DRUGIMA MOGU)NOSTI I

OGRANI"ENJA PROGRAMA.

U suradnji s drugima razmatra problem, osmi$ljava algoritam i razvija idejno rje$enje. Testira i dokumentira idejno rje$enje. Na temelju idejnoga rje$enja razvija, testira i dokumentira programsko rje$enje. Predstavlja drugima mogu'nosti i ograni#enja programskoga rje$enja. Procjenjuje uspje$nost programskoga rje$enja.

U suradnji s drugima i uz pomo' u#itelja osmi$ljava algoritam, testira i dokumentira idejno rje$enje zadanoga problema.

U suradnji s drugima i uz pomo' u#itelja razvija, testira i dokumentira programsko rje$enje zadanoga problema.

U suradnji s drugima razvija, testira, dokumentira i predstavlja programsko rje$enje zadanoga problema.

U suradnji s drugima odabire problem za koji zajedni#ki osmi$ljava, testira i dokumentira programsko rje$enje te ga predstavlja ostalima procjenjuju'i koliko je uspje$no problem rije$eni.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ovdje je naglasak na suradnji (timskom radu) pri stvaranju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogu'nosti drugima. Za predstavljanje u#enici mogu napraviti kratke upute za korisnike ili sreencast kori$tenja programom. Izrada popisa obilje!ja va!nih za zadani problem. Analiza uspje$nosti prema popisu.


—121




C. 2. 1C. 2. 1C. 2. 1C. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA


&KOLI U DOMENI DIGITALNA

PISMENOST I KOMUNIKACIJA

U"ENIK U SURADNI"KOME

ONLINE OKRU*ENJU NA

ZAJEDNI"KOME PROJEKTU

ISTRA*UJE UTJECAJ UGRADNJE

RA"UNALNIH SUSTAVA U

RAZNE URE%AJE NA

SVAKODNEVNI *IVOT....

U suradni#kome online okru!enju dizajnira, razvija, objavljuje te predstavlja projekt koji istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot. Nabraja neke ure(aje iz svoje okoline unutar kojih su ugra(eni ra#unalni sustavi. Opisuje kako ugradnja senzora i ra#unalnih sustava u ure(aje mijenja njihov na#in rada i kori$tenja njima. Uo#ava mogu'nost primjene „pametnih” ure(aja i prednost upravljanja s pomo'u mre!e bilo kad i bilo gdje. Istra!uje $to 'e se dogoditi kada stvari, ku'e, uredi, automobili i gradovi postanu „pametni”.

Sudjeluje u planiranju izrade projekta koji istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot. Prepoznaje neke ure(aje iz svoje okoline unutar kojih su ugra(eni ra#unalni sustavi.

Opisuje zna#ajke ugra(ivanja ra#unalnih sustava u razne ure(aje. Razra(uje pojedine etape i aktivnosti u izradi projekta.

Ravnopravno i aktivno sudjeluje u stvaranju zajedni#kog digitalnog sadr!aja. Opisuje na#in kako ure(aji mogu postati „pametni” i me(usobno komunicirati te razli#ite primjene takvih ure(aja.

Istra!uje kako 'e ugradnja ra#unalnih sustava u razne ure(aje, njihovo povezivanje i upravljanje s pomo'u mre!e, transformirati svakodnevni !ivot. Prikazuje i vrednuje zajedni#ki rad.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uju zajedni#ke digitalne sadr!aje (online plakat, blog, prezentaciju, umnu mapu). Istra!uju nosiva ra#unala ( „pametni” satovi, Google Glass, ure(aji za pra'enje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” ku'e. Istra!uju suvremene sustave upravljanja i nadzora prometa, pra'enje stanja okoli$a (uzbuna u slu#aju potresa, cunamija, tornada). Istra!uju temu Internet of things. Predstavljaju svoju viziju budu'nosti.


—122


U"ENJA PREDMETA




U"ENIK ANALIZIRA PROGRAME

S OBZIROM NA LICENCIJU I

PREDUVJETE ZA INSTALACIJU

PROGRAMA....

Opisuje razli#ite vrste programa s obzirom na vrstu licencije. Pronalazi odgovaraju'i primjenski program, analizira preduvjete za instalaciju programa. Primjenjuje korake za instalaciju i prilagodbu operacijskoga sustava ra#unala te argumentira potrebu za instalacijom novih ina#ica operacijskoga sustava te redovitoga a!uriranja i deinstaliranja programa. Obja$njava razlike izme(u programa otvorenoga koda, demo programa te slobodnih i komercijalnih programa. Preispituje i primjenjuje mogu'nosti nadogra(ivanja programa: za$to, kako i mo!e li instalirati nove ina#ice operacijskog sustava na odabranome ure(aju.

Opisuje zna#enje pojedine vrste licencije za kori$tenje programom. Za odabrani program analizira uvjete kori$tenja.

Kategorizira programe iste ili sli#ne namjene s obzirom na vrstu licencije. Obja$njava svoj odabir programa za zadani problem.

Analizira preduvjete za instalaciju odabranog primjenskoga programa, preispituje potrebu nadogra(ivanja i a!uriranja programa, opisuje korake instalacije programa.

Obja$njava korake za instalaciju i prilagodbu operacijskog sustava ra#unala, argumentira potrebu za instalacijom novih ina#ica operacijskoga sustava te redovitoga a!uriranja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Za zadanu temu/aktivnost pronalazi programe iz razli#itih kategorija licencija (demo, freewere, shareware, komercijalni, Open source software). Istra!uje programe otvorenoga koda. Istra!uje rangiranje (vrednovanje) komercijalnih i slobodnih programa. U#enik instalira programe na $kolske (ako je mogu'e) ili na osobne ure(aje. Razlikuje postupke brisanja i deinstaliranja programa. Istra!uje postavke a!uriranja na svojemu ure(aju. Uvjeti kori$tenja i postavke privatnosti. Instaliranje aplikacija na mobilne ure(aje, pra'enje zahtjeva koje aplikacija postavlja (dozvola koje tra!i).


—123


U"ENJA PREDMETA




U"ENIK USPORE%UJE

STRATEGIJE PRIKUPLJANJA

PODATAKA PREMA

RELEVANTNOSTI I

POUZDANOSTI IZVORA

PODATAKA. ODABRANIM

PROGRAMOM U"INKOVITO

ANALIZIRA I PRIKAZUJE

PODATKE I REZULTATE.

Nabraja nekoliko strategija prikupljanja podataka, uspore(uje ih, odabire najprikladniji na#in za odabranu temu. Odabire alat za prikaz i analizu podataka. Istra!uje mogu'nosti alata. Uvozi podatke i analizira ih koriste'i se mogu'nostima alata poput formula, funkcija, sortiranja, filtriranja, uvjetnoga oblikovanja, grafi#koga prikaza podataka i rezultata.

Nabraja nekoliko strategija prikupljanja podataka te ih uspore(uje prema relevantnosti i pouzdanosti izvora podataka. Primjenjuje osnovne operacije na tabli#no organiziranim podatcima.

Prikuplja podatke za odabranu temu zadanom strategijom. Na tabli#no organiziranim podatcima koristi se mogu'nostima programa poput standardnih funkcija, sortiranja i filtriranja.

Prikuplja podatke za odabranu temu odabiru'i koju od zadanih strategija. Obra(uje i grafi#ki prikazuje podatke. Samostalno istra!uje mogu'nosti programa.

Odabire najprikladniji na#in prikupljanja podataka za odabranu temu. Uspore(uje mogu'nosti dvaju programa i odabire prikladniji. Obra(uje i analizira podatke u#inkovito se koriste'i mogu'nostima programa.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upoznaje razne na#ine prikupljanja podataka, npr. online upitnici, intervjuiranje, istra!ivanje, pokusi. Izra(uje online upitnik. Koristi se osnovnim mogu'nostima programa za tabli#ni prora#un za analizu i prikaz podataka. Istra!ivanje dodatnih mogu'nosti alata uporabom ugra(enih sustava pomo'i. Uporaba programa poput Programa za prora#unske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafi#kome prikazu rezultata mjerenja, ra#unu pogre$ke, simulaciji prirodnih (fizikalnih, kemijskih, biolo$kih) procesa. Uporaba programa poput Programa za prora#unske tablice za izradu obrazovnih sadr!aja poput kvizova i igara. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice:::: Matematika: E.2.1. Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1, PP.2.2, PP.2.3.


—124




D. 2. 1D. 2. 1D. 2. 1D. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA


&KOLI U DOMENI E-DRU&TVO

U"ENIK AKTIVNO PRIDONOSI

UNAPRE%ENJU KVALITETE

*IVOTA PODIZANJEM

EKOLO&KE SVIJESTI.

Opisuje negativne posljedice nepravilnoga zbrinjavanja elektroni#koga otpada na okoli$. Argumentira utjecaj recikliranja elektroni#koga otpada na prirodne resurse, okoli$ te ekologiju u cjelini. Aktivno promi#e svijest va!nosti o#uvanja prirodnih resursa te zbrinjavanju elektroni#koga otpada radi njihova recikliranja / adekvatnoga uni$tavanja. Osmi$ljava i prema mogu'nosti realizira akcije za podizanje svijesti o va!nosti prikupljanja i pravilnoga zbrinjavanja elektroni#kog otpada u $koli i lokalnoj zajednici.

Opisuje negativne posljedice nepravilnoga zbrinjavanja elektroni#koga otpada na okoli$ te opisuje i primjenjuje postupke pravilnoga zbrinjavanja. Opisuje postupke recikla!e.

Argumentira utjecaj recikliranja elektroni#koga otpada na prirodne resurse, okoli$ te ekologiju u cjelini.

Aktivno promi#e svijest o va!nosti o#uvanja prirodnih resursa te zbrinjavanju elektroni#koga otpada radi njegova recikliranja / adekvatnog uni$tavanja.

Osmi$ljava akcije za podizanje svijesti o va!nosti prikupljanja elektroni#koga otpada.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Za konkretan primjer elektroni#koga otpada istra!uje u svojoj lokalnoj zajednici mogu'nost njegova zbrinjavanja. Istra!uje mogu'nosti zbrinjavanja razli#itih vrsta elektroni#koga otpada. Istra!ivanje !ivotnoga stila novih generacija temeljenoga na o#uvanju prirodnih resursa i okoli$a. Prou#avanje sadr!aja mre!nih stranica o zbrinjavanju elektroni#koga otpada. Izrada promotivnih digitalnih materijala za koju akciju podizanja svijesti o va!nosti prikupljanja elektroni#koga otpada (letak, animacija, blog, izlo!ba fotografija). Povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.


—125

D. 2. 2D. 2. 2D. 2. 2D. 2. 2 NAKON DRUGE GODINE

U"ENJA PREDMETA


&KOLI U DOMENI E-DRU&TVO

U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE UTJECAJ

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE NA

U"INKOVITOST I

PRODUKTIVNOST U RAZNIM

PODRU"JIMA I POSLOVIMA.

Opisuje poslove i podru#ja koji se koriste IKT-om i navodi osobitosti kori$tenja IKT-om. Istra!uje digitalne usluge i alate kojima se mo!e pove'ati u#inkovitost rada u odre(enom poslu. Istra!uje kako primjena IKT-a pove'ava u#inkovitost rada u odre(enome poslu. Procjenjuje budu'i utjecaj IKT-a na produktivnost u !ivotu i radu.

Opisuje poslove i podru#ja koji se koristi IKT-om i navodi osobitosti kori$tenja IKT-om.

Istra!uje digitalne usluge i alate kojima se mo!e pove'ati u#inkovitost rada u odre(enome poslu.

Otkriva i raspravlja kako IKT mijenja metode, vrijeme i mjesto rada te omogu'uje ljudima da budu kreativniji i u#inkovitije sura(uju.

Analizira sada$nji i procjenjuje budu'i utjecaj IKT-a na produktivnost u !ivotu i radu.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Predstavljanje poslova koji su se transformirali u e-poslovanje: ra#unovodstvo, knjigovodstvo, marketing, prodaja internetom, bankarstvo. Pokazuju na#ine kori$tenja IKT-om za pove'anje u#inkovitosti svojega u#enja. Analiziraju prednosti i mane rada od ku'e i fleksibilnoga radnog vremena. Projekt vje!beni#ka tvrtka, npr. turisti#ka agencija koja mora predstaviti ponudu za organizaciju $kolskoga izleta. Sura(uju s u#enicima druge $kole u virtualnome okru!enju (webinari, videokonferencije, izrada zajedni#kih projekata). Istra!uju mogu'nosti za cjelo!ivotno usavr$avanje i stjecanje dodatnih kvalifikacija kori$tenjem IKT-om. Osmi$ljavaju digitalnu zna#ku svoje $kole, raspravljaju o kompetencijama koje bi bile u nju uklju#ene. Tra!e primjere inovativne primjene IKT-a u startup tvrtkama. Povezati s ishodom C.2.1 iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.


—126

PrirodoslovnoPrirodoslovnoPrirodoslovnoPrirodoslovno----matemati#ka gimnazija, 4 x 70 sati godi$nje (programi A, C i D)matemati#ka gimnazija, 4 x 70 sati godi$nje (programi A, C i D)matemati#ka gimnazija, 4 x 70 sati godi$nje (programi A, C i D)matemati#ka gimnazija, 4 x 70 sati godi$nje (programi A, C i D)

1.1.1.1. RAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNO----MATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJEEEE ((((4444 X X X X 70707070 SATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJE))))

INFORMACIJEINFORMACIJEINFORMACIJEINFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGI DIGITALNA TEHNOLOGI DIGITALNA TEHNOLOGI DIGITALNA TEHNOLOGIJAIJAIJAIJA








TEHNOLOGIJA U"ENIK OBJA&NJAVA

GLAVNE KOMPONENTE

RA"UNALNOGA SUSTAVA I

NJIHOVE FUNKCIJE.

U#enik nabraja osnovne komponente ra#unalnoga sustava, opisuje njihova obilje!ja i funkciju i na#in povezivanja u svrhovitu cjelinu. Definira i obja$njava pojmove sklopovska i programska podr$ka. Razlikuje vrste programske podr$ke prema namjeni. Razumije ulogu operacijskoga sustava u radu ra#unalnoga sustava i nabraja razli#ite operacijske sustave za razli#ite digitalne ure(aje. Obja$njava ulogu procesora i memorije i kako njihove karakteristike utje#u na ra#unalni sustav. Uspore(uje ra#unalne sustave s kojima se susreo (glavni dijelovi ra#unala, uloga operacijskog sustava, primjenski programi). Kategorizira razli#ite ure(aje za ulaz i izlaz podataka.

Opisuje funkcionalne cjeline prema Von Neumannu i razvrstava poznate ure(aje u pojedinu cjelinu. Opisuje svrhu operacijskoga sustava te ulogu primjenskih (aplikacijskih) programa.

Opisuje tijek obrade podataka u ra#unalu. Razvrstava primjenske programe u karakteristi#ne grupe. Uo#ava da se razli#iti operacijski sustavi i programi mogu upotrebljavati na istome sklopovlju.



PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Objasniti dijelove i princip rada ra#unala prema Von Neumannovoj arhitekturi ra#unala. Razlikovati ulazne jedinice, izlazne jedinice, procesor, memoriju i objasniti ulogu pojedinih dijelova. Razlikovati programe prema namjeni: operacijski sustav, primjenski programi. Uo#avati razlike me(u ra#unalnim ure(ajima: PC, prijenosno ra#unalo, tablet, pametni telefon. Uo#avati kori$tenje ra#unalom u ure(ajima u svakodnevnome !ivotu. Od nekoliko ponu(enih konfiguracija ra#unala odabrati najprikladniju za obavljanje zami$ljenoga posla sa zadanim bud!etom. Za zadani zadatak i obujam posla odabrati konfiguraciju ra#unala i potrebne periferne ure(aje. Tra!iti sli#nosti izme(u $kolskoga ra#unala i svojega ure(aja. Preporu#a se ovaj ishod povezati s ishodom C.1.1.


—127





TEHNOLOGIJA U"ENIK

PRIMJENJUJE PRINCIPE

HIJERARHIJSKE ORGANIZACIJE

DATOTEKA U RA"UNALNIM

MEMORIJAMA TE RAZLIKUJE

FORMATE DATOTEKA....

Razlikuje pojmove datoteka i mapa. Obja$njava hijerarhiju mapa u vanjskoj memoriji i primjenjuje u je organizaciji svojih datoteka na ra#unalu, vanjskoj memoriji ili ra#unalnom oblaku. Prepoznaje koji su formati povezani s kojim tipom podataka i s kojom aplikacijom. Odabire prikladan format datoteke za pohranu podataka ovisno o tipu podataka i svrsi njihove primjene. Opisuje kako operacijski sustav prepoznaje formate i povezuje datoteke s odre(enom aplikacijom.





PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prikazati hijerarhijski organizaciju datoteka (ili skupine datoteka) na svojemu ra#unalu. Pro#itati svojstva odabrane mape. Mijenjati vrste pogleda/prikaza mapa i datoteka. Sortirati datoteke prema zadanome kriteriju. Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Prona'i datoteku prema imenu, nastavku datoteke, datumu nastanka, sadr!aju. Prona'i na ra#unalu broj datoteka odre(ene datote#ne oznake unutar mapa i podmapa. Prona'i dijeljene mape na ra#unalu. Prona'i na ra#unalu audiodatoteke, videodatoteke i privremene datoteke.





TEHNOLOGIJA U"ENIK ANALIZIRA I

PRIMJENJUJE SA*IMANJE

DATOTEKA.

Razlikuje formate s komprimiranim sadr!ajem. U#inkovito se koristi sa!imanjem datoteka i mapa (zip). Obja$njava potrebu za sa!imanjem podataka. Razlikuje nekoliko slikovnih formata bez kompresije i s kompresijom. Opisuje princip nekoga jednostavnog sa!imanja, npr. RLE (kra'e zapisivanje ponavljaju'ih uzoraka). Argumentira kori$tenje naj#e$'ih komprimiranih formata (JPG, PNG, GIF). Razvrstava nekoliko video formata u one bez

Uspore(uje veli#inu slikovne datoteke ovisno o odabranom modelu boja. Obja$njava potrebu sa!imanja datoteka i mapa.



Opisuje princip nekog jednostavnoga sa!imanja. Analizira utjecaj sa!imanja na veli#inu datoteke i kvalitetu slike, zvuka ili videosadr!aja.


—128

kompresije i s kompresijom. Analizira utjecaj sa!imanja na veli#inu datoteke i na kvalitetu slike ili videa.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA Analizirati sa!imanje i raspakiravanje datoteka (na#ini, mogu'nosti pojedinih programa, kada nam to treba). Poku$ati sa!imati datoteke JPG ili GIF i analizirati rezultat. Usporediti veli#ine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u razli#itim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slu#aju vrlo jednostavnog crte!a i crte!a s puno detalja. Istra!iti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veli#inu zvu#nog zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije. Usporediti kvalitetu i veli#inu video zapisa s kompresijom (na primjer mp4) i bez kompresije. Razgovarati o ograni#enjima ljudskoga uha i oka u odnosu na kvalitetu sa!etoga zapisa i razinu kompresije.






ULOGU BINARNOGA I

HEKSADEKADSKOGA BROJEVNOGA



TIPOVA PODATAKA.

Pretvara cijeli broj u binarni i obrnuto. Pravilno se koristi mjernim jedinicama za kapacitet memorije (veli#inu digitalnog sadr!aja). Zapisuje cijele brojeve tehnikom dvokomplementa u registru zadane duljine i obja$njava ograni#enja. Obja$njava princip zapisivanja znakova u digitalnim sustavima. Obja$njava razli#ite na#ine zapisivanja boje jednoga piksela i kako odabir modela utje#e na veli#inu datoteke. Primjena postupaka pretvaranja binarnoga brojevnog sustava u heksadekadski i obrnuto. Daje primjere gdje se i za$to koristimo heksadekadskim zapisom. Obrazla!e grupiranje binarnih znamenaka u skupine od #etiri znamenke pri pretvaranju broja iz binarnoga brojevnog sustava u heksadekadski. Analizira ograni#enja u zapisu realnoga broja.

Interpretira sadr!aj registra kao prirodni dekadski broj i obrnuto, zapisuje prirodni dekadski broj u registru zadane duljine. Pretvara broj iz binarnoga u heksadekadski brojevni sustav i obrnuto. Obja$njava princip zapisivanja znakova u digitalnim sustavima. Obja$njava na#ine zapisivanja boje pojedinoga piksela digitalne slike.

Obja$njava ograni#enja u zapisu cijelih brojeva u registru zadane veli#ine. Opisuje primjere kori$tenja heksadekadskogim sustavom u ra#unalnome okru!enju. Obja$njava razloge postojanja razli#itih kodnih tablica i opisuje primjer problema s kojim se zbog toga mo!e susresti.

Obja$njava razlog grupiranja znamenaka pri izravnomu pretvaranju broja iz binarnoga u heksadekadski brojevni sustav. Obja$njava princip zapisivanja realnoga broja u registru zadane veli#ine.

Analizira ograni#enja u zapisu realnih brojeva ovisno o duljini registra.


—129

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Usvojiti pojam baze sustava. Pretvarati cijeli broj u binarni i obrnuto. Odabirati dekodiranje mre!ne stranice unutar odabranog preglednika, analiza za$to su se neki znakovi promijenili. Spremati jednostavni crte! u razli#itim modelima boja i analizirati kako utje#e na veli#inu datoteke. Koristiti se prikazom cijeloga broja metodom dvokomplementa. Razlikovati bitmapu od vektorske grafike i navesti primjere. Pretvarati broj iz heksadekadskoga brojevnog sustava u dekadski i obrnuto. Pretvorba prirodnog broja iz dekadskoga u heksadekadski brojevni sustav i obrnuto. Objasniti potrebu za uvo(enjem heksadekadskoga brojevnog sustava. Objasniti razlog grupiranja znamenaka u binarnome brojevnom sustavu i vezu s heksadekadskim sustavom. Prikazati decimalni broj metodom pomi#noga zareza. Diskutirati o to#nosti prikaza decimalnoga broja u ra#unalu. PoPoPoPoveznice: veznice: veznice: veznice: Matematika: A.1.1, A.1.2.





TEHNOLOGIJA U"ENIK DEFINIRA

LOGI"KI IZRAZ ZA ZADANI

PROBLEM.



Odre(uje vrijednost jednostavnog logi#koga izraza.



PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izre'i primjere za pojedine osnovne logi#ke operacije. Za svaku logi#ku operaciju navesti tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) definirati logi#ke izraze. Odrediti vrijednost logi#koga izraza. Povezati vrijednost izraza s usporedbom (relacijski izraz) s logi#kim vrijednostima. Odrediti prioritete osnovnih logi#kih operacija u logi#kome izrazu odrediti prioritete logi#kih, relacijskih i aritmeti#kih operacija u logi#kome izrazu.










ANALIZIRA PROBLEM, DEFINIRA

ULAZNE I IZLAZNE VRIJEDNOSTI TE

UO"AVA KORAKE ZA RJE&AVANJE

PROBLEMA....

Analizira problem, odre(uje vrstu i opseg ulaznih podataka, razmatra na#ine rje$avanja problema. Uo#ava zasebne cjeline i rastavlja problem na manje dijelove. Prikazuje postupak rje$avanja problema u koracima. Prepoznaje u svojemu algoritmu osnovne algoritamske strukture: slijed, grananje i ponavljanje.

Opisuje i analizira problem iz svakodnevnog !ivota te u koracima prikazuje postupak njegova rje$avanja.


Analizira svoje rje$enje problema, provjerava ga s razli#itim ulaznim vrijednostima te predvi(a rezultat njegova izvo(enja.



—130

Diskutira ispravnost algoritma te ga prema potrebi mijenja. Prepoznaje ograni#enja algoritma.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza i rje$avanje problema: zadatci kao na natjecanju Bebras. Analiza i opisivanje $to postoje'i algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji rje$avaju isti problem. Procjena to#nosti algoritma za razli#ite ulazne vrijednosti. Smi$ljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje to#no rje$enje / ne radi.






PRIMJENJUJE JEDNOSTAVNE

TIPOVE PODATAKA TE

ARGUMENTIRA NJIHOV ODABIR, PRIMJENJUJE RAZLI"ITE VRSTE

IZRAZA, OPERACIJA, RELACIJA I




PROGRAMSKOM JEZIKU.

Odabire tip podatka prikladan za rje$avanje zadanog problema. Opisuje djelovanje pojedinih matemati#kih i logi#kih operacija. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka pri rje$avanju zadanog problema te funkcije unosa i ispisa. Odre(uje rezultat matemati#kih i logi#kih izraza. Analizira izraze. Modelira jednostavni problem odgovaraju'im izrazima. Argumentira prednosti kori$tenja odabranim tipom podataka s obzirom na druge tipove podataka.

Odabire tip podatka prikladan za zadani problem. Opisuje djelovanje pojedinih matemati#kih i logi#kih operacija i standardnih funkcija te odabire one koji su prikladni za odabrani tip podataka.

Odre(uje rezultat slo!enijih matemati#kih i logi#kih izraza u kojima se mogu pojaviti i standardne funkcije odabranoga programskog jezika. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka pri rje$avanju zadanoga problema.


Modelira jednostavnije matemati#ke i logi#ke probleme odgovaraju'im izrazima. Argumentira prednosti kori$tenja odabranog tipa podataka s obzirom na druge tipove podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logi#ke vrijednosti Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logi#ki Izrazi: matemati#ki, relacijski, logi#ki Funkcije: ulaza, izlaza, korijena, apsolutne vrijednosti… Slijedna struktura Primjena matemati#kih i fizikalnih formula u izra#unima (opseg, povr$ina, volumen, oplo$je, brzina,...) Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: A.1.2, B.1.3. Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.1, PP.1.2.


—131









UPORABOM STRUKTURE

GRANANJA I PONAVLJANJA....

Razvija algoritam primjenjuju'i strukture grananja i ponavljanja. Prati izvo(enje algoritma, implementira u kojemu programskom jeziku, testira i vrednuje u suradnji s drugima, koristi se razli#itim metodama ispravljanja pogre$aka. Vrednuje razli#ita rje$enja istoga problema.

U#enik prati i predvi(a pona$anje jednostavnih algoritama koji sadr!e strukture slijeda, grananja i ponavljanja. Razvija algoritam za rje$avanje jednostavnoga problema. Algoritam zapisuje u programskome jeziku. Uz pomo' u#itelja otkriva i ispravlja sintakti#ke i semanti#ke pogre$ke.

Samostalno razvija algoritam za rje$avanje jednostavnoga problema primjenjuju'i strukture grananja i ponavljanja s unaprijed odre(enim brojem ponavljanja. Zapisuje algoritam u programskome jeziku, samostalno uo#ava sintakti#ke pogre$ke i ispravlja ih, semanti#ke pogre$ke ispravlja uz pomo' u#itelja.

Razvija i zapisuje rje$enje jednostavnog problema koriste'i se i strukturom grananja i strukturom ponavljanja te ga zapisuje u programskome jeziku. Uz pomo' u#itelja osmi$ljava testne primjere za provjeru ispravnosti programa, testira program te ga prema potrebi korigira uz pomo' u#itelja.

Razvija i zapisuje rje$enje slo!enijih problema u programskome jeziku. Samostalno osmi$ljava test primjere za provjeru ispravnosti programa, testira program te ga prema potrebi korigira. Uspore(uje i vrednuje razli#ita rje$enja istoga problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i s tekstualnim konstantama te kori$tenjem naredbom grananja i ponavljanja. Biraju se raznovrsni problemi raznih te!ina. Vrednovanje programskoga rje$enja mo!e se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: to#nost, za koji opseg ulaznih podataka program radi (postoje li ulazne vrijednosti koje 'e uzrokovati prekid rada programa), jasno'a poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Algoritmi za rad s cijelim brojevima – najve'i i najmanji uneseni broj, redanje do tri broja, zbrajanje i prebrojavanje prema zadanome klju#u, izra#un srednje vrijednosti, ispis djelitelja nekoga broja, algoritmi s rastavom prirodnoga broja na znamenke. Algoritmi za provjeru je li broj prost, NZD, oblikovanje ispisa. Zadatci s primjenom grafike (orijentirani na kori$tenje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija…).


—132









KOMUNIKACIJA U"ENIK

PRONALAZI PODATKE I

INFORMACIJE, ODABIRE

PRIKLADNE IZVORE INFORMACIJA

TE URE%UJE, STVARA I

OBJAVLJUJE/DIJELI SVOJE

DIGITALNE SADR*AJE.



Za odabranu temu pronalazi podatke odabiru'i prikladne izvore. Odabire program za ure(ivanje sadr!aja prema preporuci u#itelja. Objavljuje vlastiti sadr!aj i dijeli ga s drugima.



PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uje tekstualni dokument (va!an za osobni napredak i karijeru), prezentaciju, online plakat, multimedijski sadr!aj, digitalni obrazovni sadr!aj i sl. vode'i ra#una o tome da je izabrao prikladnu formu za zadanu temu. Ovisno o odabranome alatu (npr. Office 365) ure(uje dokument u skladu s pravilima za taj alat. Ako izra(uje prezentaciju, brine se o pravilima za prezentaciju; ako radi s tekstom, ure(uje ga i oblikuje prema pravilima oblikovanja teksta. Izra(uje digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama: snima audiozapise sa sadr!ajem ishoda za u#enike s ograni#enjem vida, snima videozapise s titlom podnaslovima za u#enike sa slu$nim ograni#enjima itd. Razvijati sposobnost uo#avanja mogu'nosti primjene programskih alata u netipi#nim situacijama. Primjerice, uporaba programa za prezentacije plakata, digitalnih crte!a, obradu slike, videa, izradu stripova i animacija. Razvijati pristup samou#enja raznim sustavima pomo'i (online pomo', videoupute na kanalu YouTube i sl.) Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Kemija: T.1.4.


—133






USLUGE INTERNETA I

MOGU)NOSTI U"ENJA, POSLOVANJA, BUDU)EGA

RAZVOJA.

U#enik opisuje internetske usluge i njihovu primjenu (www, e-po$tal, ftp, videopozivi, videokonferencije, chat, mre!na trgovina, internetsko bankarstvo, dru$tvene mre!e...). Odabire i istra!uje mogu'nosti edukativnih digitalnih platformi. Procjenjuje namjenu i svrsishodnost postoje'ih usluga i alata i istra!uje nove mogu'nosti za u#enje i rad. Kriti#ki procjenjuje namjenu i svrsishodnost usluga kojima se do tada nije koristio, a potencijalno mu mogu pomo'i pri rje$avanju problema.


Argumentira kori$tenje internetskim uslugama za unapre(enje u#enja i poslovnih procesa.




● programa za suradnju (eTwinning, Twinspace, obrazovni blogovi) ● obrazovnih dru$tvenih mre!a, digitalnih platformi za suradnju i sustava za upravljanje u#enjem kao podr$ka u#enju (eTwinning, Moodle, Edmodo, portal Nikola Tesla) ● videokonferencija, webinara, foruma i brbljaonica ● internetskoga bankarstva, online trgovine, online marketinga.







PROJEKTU.

Nabraja neke programe za komunikaciju i suradnju. Opisuje mogu'nosti programa za komunikaciju i suradnju. Odabire program za komunikaciju i suradnju prikladan zadatku uzimaju'i u obzir njegove mogu'nosti. Istra!uje i opisuje dodatne mogu'nosti zadanoga programa za komunikaciju i suradnju. Sudjeluje u stvaranju digitalnoga sadr!aja s razli#itim razinama samostalnosti i

Nabraja neke programe za komunikaciju i suradnju. Prepoznaje va!ne karakteristike suradni#koga rada u online okru!enju. Prema uputama i uz pomo' ostalih #lanova tima sudjeluje u stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja/projekta.

Samostalno obavlja svoj dio zadataka u timu pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja koriste'i se zadanim programima za komunikaciju i suradnju.

Istra!uje dodatne mogu'nosti zadanih programa za komunikaciju i suradnju. Ravnopravno i aktivno sudjeluje u raspodjeli zadataka pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja, izradi i predstavljanju.

Analizira nekoliko programa za komunikaciju i suradnju i odabire prikladne za potrebe rada na projektu. Preuzima ulogu organizatora pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja.


—134

razli#itim ulogama u timu. Teme su projektnoga zadatka iz podru#ja informatike. Sudjeluje u predstavljanju projekta.

Preporuke za ostvarenje odgojnoPreporuke za ostvarenje odgojnoPreporuke za ostvarenje odgojnoPreporuke za ostvarenje odgojno----obrazovnih ishodaobrazovnih ishodaobrazovnih ishodaobrazovnih ishoda Primjeri tema za istra!ivanje unutar projektnoga zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatroni#ki sustavi, primjene 3D pisa#a. Preporu#uje se, ovisno o sposobnosti u#enika, izrada jednostavnoga digitalnog sadr!aja ili opse!nijega projekta uz uklju#ivanje vi$e u#enika u tim. Analiza programa i ure(aja za komunikaciju. Kori$tenje alatima suradni#koga programa za komuniciranje s drugima pri rje$avanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka. Kori$tenje alatima suradni#koga programa za zajedni#ko stvaranje i ure(ivanje digitalnoga sadr!aja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadr!aja, razli#iti na#ini ure(ivanja digitalnoga sadr!aja (brisanje, predlaganje izmjena te izravno ure(ivanje). Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu Primjereno pona$anje i konvencije uljudnoga opho(enja tijekom suradni#kih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnome okru!enju. Razvoj vje$tina raspravljanja, pregovaranja i uvjeravanja u digitalnome okru!enju (oblikovanje, potvr(ivanje reakcija i mijenjanje reakcija). Primjer programa za suradnju: eTwinning, Moodle, Yammer, obrazovni blogovi, $kolske mre!ne stranice, programi za koje je potrebna prijava, obrazovne dru$tvene mre!e Primjeri aktivnosti: videokonferencije, webinari, virtualni susreti u#enika, forumi i brbljaonice, obrazovne igre.





D. 1. D. 1. D. 1. D. 1. 1111 NAKON PRVE GODINE U"ENJA


SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK U

SURADNI"KOME ONLINE


PROJEKTU ANALIZIRA ETI"KA

PITANJA KOJA PROIZLAZE IZ


TEHNOLOGIJOM.

U suradni#kom online okru!enju dizajnira, razvija, objavljuje te predstavlja projekt. . . . U#enik opisuje pojam privatnosti na mre!i. U#enik primjenjuje pravila privatnosti na internetu. U#enik prepoznaje i po$tuje licencije kori$tenja te autorsko pravo. Analizira studije slu#aja s pozitivnim i negativnim primjerima utjecaja ra#unalne tehnologije na osobni !ivot i dru$tvo. Analizira razli#ite na#ine predstavljanja osoba na mre!i te razlikuje $tetne i






—135

sigurne na#ine osobnoga predstavljanja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Staviti naglasak na sljede'e sadr!aje: Creative Commons licence, autorsko pravo – simboli koji ozna#avaju licencije. Pronala!enje sadr!aja s odre(enom razinom licencije kori$tenja. Pokazati pojam la!noga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mre!i, identificirati kori$tenja anonimnim ra#unima, forumi s la!nim ra#unima i anonimnim negativnim komentiranjem. Raspravljati o studijama slu#ajeva s pozitivnim i negativnim primjerima dijeljenja osobnih podataka. Raspravljati o mogu'im la!nim profilima, la!nome predstavljanju na mre!i. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Me(upredmetna tema Zdravlje (prevencija nasilja)



SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK OPISUJE

PROBLEME KOJE MOGU

PROUZRO"ITI ZLONAMJERNI

PROGRAMI TE PROBLEME KOJI

NASTAJU KAO REZULTAT

ELEKTRONI"KIH NAPADA I KRA%E

ELEKTRONI"KOGA IDENTITETA TE

ODGOVORNO PRIMJENJUJE

SIGURNOSNA PRAVILA.

U#enik nabraja opasnosti prilikom kori$tenja internetom i prijenosnim memorijama: virusi, crvi, trojanski konji; poku$aji prevare, kra(e osobnih podataka. Opisuje programe i postupke za za$titu i sigurno kori$tenje ra#unalom. Primjenjuje pravila sigurne komunikacije, odgovorno stvara online ra#une i sigurne lozinke. Prepoznaje i odabire sigurne stranice za dijeljenje va!nih podataka (npr. pri kupovini). Redovito a!urira operacijski sustav, antivirusni softver te redovito skenira memorije ra#unala. Redovito radi sigurnosne kopije datoteka.


Redovito a!urira operacijski sustav, antivirusni softver te redovito skenira memorije ra#unala. Primjenjuje preporuke za stvaranje sigurne lozinke.


Odabire prikladne programe za odr!avanje sigurnosti svojega ra#unala i odgovorno upravlja osobnim podatcima, njihovom vidljivo$'u i dostupno$'u.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izvo(enje postupka pregleda i #i$'enja ra#unala od zlonamjernih programa, odre(ivanje postavki vatrozida. Uspore(ivati uvjete kori$tenja i postavke privatnosti raznih programa i mobilnih aplikacija. Odgovorno kori$tenje tehnologijom – aktivno stvaranje svojega pozitivnog digitalnog identiteta. Analizirati razli#ite primjere ugro!avanja sigurnosti osobnih podataka iz svakodnevnoga !ivota. Upoznavanje s bro$urama nacionalnoga CERT-a. Uo#avati va!nost slu!be Abuse. Upoznavanje s odlukom o prihvatljivome kori$tenju ra#unalnih resursa u svojoj $koli. Upoznavanje sa sadr!ajima tematskih portala, npr. http://www.sigurnijiinternet.hr/, Pet za Net. Planiranje aktivnosti za obilje!avanje Dana sigurnijeg interneta. Predlaganje zajedni#kih sigurnosnih pravila razreda (dok komuniciraju dru$tvenim mre!ama ili razrednom e-po$tom, razmjenjuju datoteke online, prijenosnim memorijama ili radu u oblaku).


—136



SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK ANALIZIRA

ULOGU KOJU POMO)NA


DIGITALNI SADR*AJI MOGU IMATI U

*IVOTIMA OSOBA S

POTE&KO)AMA.

Opisuje mogu'nosti prilagodbe operacijskoga sustava za u#enike s pote$ko'ama. Opisuje razli#ite ure(aje i programe kojima se koriste osobe s pote$ko'ama. Obja$njava kako digitalna tehnologija olak$ava i unapre(uje svakodnevni !ivot i rad osobama s pote$ko'ama. Analizira digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama.

Opisuje mogu'nosti operacijskog sustava koje osobama s pote$ko'ama olak$avaju kori$tenje digitalne tehnologije.

Navodi mogu'nosti specijalizirane opreme i programa kojom se osobe s pote$ko'ama koriste sa svrhom lak$e komunikacije i rada na ra#unalu.



PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istra!iti mogu'nosti digitalizacije obrazovnih sadr!aja (kako izraditi audiozapis s obrazovnim sadr!ajem, kako izraditi video s podnaslovima - titlovima). Istra!iti tehni#ka pomagala za osobe s o$te'enjem vida (zvu#ni satovi, razli#iti termometri, vage, radioure(aji, razli#ita elektroni#ka pove'ala, ure(aji za prepoznavanje boja, ure(aji koji poma!u pri kretanju poput laserskih $tapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, ure(aji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba za$titila od prepreka u visini glave koje ne mogu otkriti $tapom). Istra!iti mogu'nosti ra#unalnih programa poput #ita#a ekrana ili programa za mobilne telefone. Uo#iti kako pomo'na tehnologija poma!e starijim osobama s o$te'enjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje poma!e osobama s invaliditetom. Istra!iti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.





A. 2. 1A. 2. 1A. 2. 1A. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA




TEHNOLOGIJA U"ENIK OPISUJE

TEMELJNE KONCEPTE

RA"UNALNIH MRE*A.

Opisuje osnovne pojmove povezane s ra#unalnim mre!ama (mre!ni ure(aji, mediji za prijenos podataka i mre!ni protokoli). Obja$njava $to je potrebno za povezivanje ra#unala u mre!u. Opisuje prijenos podataka mre!om. Razlikuje i uspore(uje vrste mre!a. Nabraja osnovne elemente


Navodi mogu'nosti i ograni#enja kori$tenja ra#unalne mre!e. Opisuje prijenos podataka mre!om.


Opisuje kako ra#unala u mre!i komuniciraju i sura(uju koriste'i razli#ite protokole te kako me(usobno komuniciraju razli#ite mre!e.


—137

jednostavne ra#unalne mre!e. Osmi$ljava jednostavnu mre!u na razini stana ili u#ionice sa svim potrebnim ure(ajima te na#inima spajanja. Opisuje kako ra#unala u mre!i komuniciraju i sura(uju koriste'i razli#ite protokole te kako komuniciraju razli#ite mre!e.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Opisuje be!i#ne ra#unalne mre!e – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tom prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rje$avaju. U $kolskoj mre!i identificirati mre!ne ure(aje. U#enici demonstriraju mogu'nosti prijenosa podataka sa svojega ure(aja (mobitela, tableta) na druge ure(aje (bluetooth, dijeljenje pristupne to#ke…) Demonstracija zajedni#koga kori$tenja ure(aja spojenih na mre!u, npr. mre!nih pisa#a.





TEHNOLOGIJA U"ENIK

OBJA&NJAVA BINARNO

ZBRAJANJE CIJELIH BROJEVA KAO

TEMELJNU OPERACIJU U

RA"UNALU.

Obja$njava postupke binarnoga zbrajanja i oduzimanja cijelih brojeva u ra#unalu. Obja$njava vezu binarnog zbrajanja i drugih matemati#kih operacija u ra#unalu. Obja$njava situacije u kojima dolazi do preljeva pri zbrajanju brojeva u ra#unalu. Obja$njava uzrok neto#noga rezultata pri ra#unalnom izra#unavanju.




Obja$njava uzrok neto#noga rezultata, pri ra#unalnome izra#unavanju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza ograni#enja primjene binarne matematike u ra#unalu. U#enici samostalno osmi$ljavaju primjer kada je rezultat ra#unalnoga zbrajanja dvaju pozitivnih brojeva negativan broj. Analiza u nekome programskom jeziku – jesu li rezultati ra#unanja onakvi kakve smo o#ekivali? Kori$tenjem aplikacije Kalkulator na ra#unalu ili mobitelu ustanoviti koji je najve'i cijeli broj. Izvesti neku matemati#ku operaciju zbrajanja ili mno!enja pa analizirati $to se dogodilo.


—138





TEHNOLOGIJA U"ENIK

KONSTRUIRA SMISLENI LOGI"KI

SKLOP.






PPPPREPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Preporu#a se kori$tenje programom za dizajniranje sklopova, npr. Logisim. Usporediti pravila za pojednostavljivanje logi#kih izraza s matemati#kim pravilima. Razlagati slo!ene logi#ke operacije na manje dijelove povezane osnovnim logi#kim operacijama. Razlagati slo!ene logi#ke sklopove na manje dijelove povezane osnovnim logi#kim sklopovima. Izraditi jednostavni logi#ki sklop s dvama ulazima i odrediti mu tablicu istinitosti. Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uklju#ivanje i isklju#ivanje istog svjetla dvama prekida#ima). Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadaju'i izraz. Pojednostavljivati slo!ene logi#ke operacije uporabom pravila za pojednostavljivanje. Nacrtati slo!eni logi#ki sklop na temelju logi#koga izraza. Izraditi tablicu istinitosti za umjereno slo!enu logi#ku operaciju. Izraditi slo!ene logi#ke sklopove s dvama ulazima na temelju slo!enoga logi#kog izraza. Izraditi slo!ene logi#ke sklopove s vi$e ulaza na temelju slo!enoga logi#kog izraza.





TEHNOLOGIJA U"ENIK OPISUJE

PRINCIP KRIPTIRANJA TE

VA*NOST PRIMJENE ENKRIPCIJE

U SVAKODNEVNOME *IVOTU....

Opisuje osnovne pojmove iz podru#ja enkripcije podataka. Navodi povijesne i svakodnevne primjere. Obja$njava postupak monoalfabetskoga kriptiranja. . . . Opisuje va!nost razvoja slo!enih kriptografskih metoda u kontekstu stalnoga razvoja digitalne tehnologije. Ilustrira postupak kriptiranja u kojemu modernom kriptografskom sustavu (ideja javnoga i tajnoga klju#a).

Opisuje osnovne pojmove iz podru#ja enkripcije podataka te obja$njava njezinu ulogu u za$titi podataka. Navodi neke povijesne primjere.





—139


● kriptiranje zaporke pri pristupu nekim web lokacijama ● kriptiranje brojeva kartica pri online kupovini ● zna#enje digitalnoga potpisa ● za$titu ra#unala (PC) i prijenosnoga ra#unala enkripcijom cijeloga diska ● za$titu korporativnih komunikacija enkripcijom osjetljivih e-poruka ili e-poruka pojedinih korisnika.




B. 2. 1B. 2. 1B. 2. 1B. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA





ANALIZIRA OSNOVNE


TIPOVIMA PODATAKA I


STRUKTURAMA I PRIMJENJUJE IH

PRI RJE&AVANJU NOVIH

PROBLEMA.


Opisuje i u programskom jeziku implementira osnovne algoritme koriste'i jednostavne tipove podataka i osnovne programske strukture, testira rje$enje te ispravlja eventualne pogre$ke.


Analizira efikasnost algoritma ovisno o koli#ini i vrsti ulaznih vrijednosti.


PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Samostalno rje$avanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/mno!enje prirodnih brojeva unutar odre(enog intervala, unos i zbrajanje/mno!enje n brojeva, provjera je li broj prost, najve'a unesena vrijednost, prebrojavanje prema zadanome kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnog broja. Programiranjem rje$ava jednostavne probleme iz svakodnevnoga !ivota. Vizualizacije jednostavnih problema.


—140






ZADANOME PROBLEMU UO"AVA

MANJE CJELINE, RJE&AVA IH TE IH

POTOM INTEGRIRA U

JEDINSTVENO RJE&ENJE

PROBLEMA.

Ra$#lanjuje zadani problem na manje funkcionalne cjeline koje opisuje. Odre(uje ulazne i izlazne parametre funkcionalnih cjelina. Razlikuje globalne, lokalne i formalne parametre. Funkcionalne cjeline rje$ava u konkretnome programskom jeziku ispravno se koriste'i programskim funkcijama i integrira ih u cjelovito rje$enje problema.

U zadanom problemu uo#ava i opisuje funkcionalne cjeline.

Unutar zadanog problema uo#ava funkcionalne cjeline koje uz pomo' u#itelja rje$ava u programskom jeziku te ih objedinjuje u cjelovito rje$enje problema.

Zadani problem ra$#lanjuje na funkcionalne cjeline, samostalno ih rje$ava u programskom jeziku te ih integrira u cjelovito rje$enje problema.


PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza i rastavljanje ve'ega problema iz stvarnoga !ivota na manje cjeline (poznati matemati#ki ili fizikalni problemi). Kori$tenje kojim vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa me(u njima, ulaznih i izlaznih podataka. Pohranjivanje svojih funkcija za rje$avanje nekoga potproblema u svoju biblioteku funkcija. Rje$avanje problemskoga zadatka samostalno i u timu. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: B.2.1, D.2.4.






RJE&AVA PROBLEM

PRIMJENJUJU)I

JEDNODIMENZIONALNE

STRUKTURE PODATAKA.

Opisuje jednodimenzionalne strukture podataka zadanoga programskog jezika. Obja$njava ulogu indeksa. Uo#ava mogu'nost kori$tenja jednodimenzionalnim strukturama podataka pri rje$avanju zadanoga problema. Opisuje i koristi se standardnim funkcijama i metodama za rad s jednodimenzionalnim strukturama podataka. Argumentira odabir jednodimenzionalne strukturu podataka za rje$avanje zadanoga problema.

Opisuje jednodimenzionalnu strukturu podataka te razlikuje takvu strukturu od jednostavnih tipova podataka.

Unutar zadanoga problema uo#ava mogu'nost kori$tenja jednodimenzionalnim strukturama podataka.

Koristi se jednodimenzionalnim strukturama podataka za rje$enje jednostavnoga problema.

Argumentira upotrebu i primjenjuje jednodimenzionalne strukture podataka za rje$avanje problema iz drugih podru#ja.


—141

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Naglasak je na odabiru zadataka za pojedinu jednodimenzionalni strukturu. Analizirati optimalan odabir strukture ovisno o zahtjevima rje$avanoga problema. Kori$tenje nekoga vizualnog alata za prikaz elemenata strukture podataka. Kori$tenje alatom za vizualizaciju programskoga koda.

B. 2. 4B. 2. 4B. 2. 4B. 2. 4 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA PREDMETA

INFORMATIKA U SREDNJOJ &KOLI

U DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK ANALIZIRA SORTIRANJE

PODATAKA KAO VA*AN KONCEPT

ZA RJE&AVANJE RAZLI"ITIH

PROBLEMA....

Opisuje i primjenjuje koji od jednostavnih algoritama za sortiranje i pretra!ivanje podataka. Primjenjuje sortiranje kao dio strategije za rje$avanje problema.

Opisuje jednostavno sortiranje i slijedno pretra!ivanje podataka.

Implementira jednostavno sortiranje i pretra!ivanje u odabranome programskom jeziku.

Uo#ava da se problem u#inkovitije rje$ava ako su podatci sortirani i to primjenjuje pri rje$avanju zadanoga problema.

Analizira utjecaj primjene algoritma sortiranja na u#inkovito rje$avanje razli#itih problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici mogu poku$ati osmisliti koji algoritam za sortiranje podataka. Usvojiti koji od jednostavnih algoritama sortiranja: sortiranje zamjenom elemenata (exchange sort), sortiranje zamjenom susjednih elemenata (bubble sort). Upoznati se u programskom jeziku s postoje'im funkcijama za sortiranje. Osmisliti slijedno pretra!ivanje s prekidom tra!enja. Obja$njava princip binarnoga pretra!ivanja. Analizira u#inkovitost pretra!ivanja pri primjeni na vrlo velikoj koli#ini sortiranih podataka. Analizira primjenu sortiranja u raznim programskim alatima, npr. tabli#nome prora#unu.






SURADNJI S DRUGIMA



JEZIKU, TESTIRA PROGRAM, DOKUMENTIRA I PREDSTAVLJA


OGRANI"ENJA PROGRAMA....






PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ovdje je naglasak na suradnji (timskome radu) pri razvoju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogu'nosti drugima. Za predstavljanje u#enici mogu napraviti kratke upute za korisnike ili sreencast kori$tenja programom. Izrada popisa osobitosti va!nih za zadani problem. Analiza uspje$nosti prema popisu.


—142




C. 2. 1C. 2. 1C. 2. 1C. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA





SURADNI"KOME ONLINE


PROJEKTU ISTRA*UJE UTJECAJ

UGRADNJE RA"UNALNIH

SUSTAVA U RAZNE URE%AJE NA

SVAKODNEVNI *IVOT.

U suradni#kom online okru!enju dizajnira, razvija, objavljuje te predstavlja projekt koji istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot. Nabraja neke ure(aje iz svoje okoline unutar kojih su ugra(eni ra#unalni sustavi. Opisuje kako ugradnja senzora i ra#unalnih sustava u ure(aje mijenja njihov na#in rada i kori$tenja. Uo#ava mogu'nost primjene „pametnih” ure(aja i prednost upravljanja s pomo'u mre!e bilo kad i bilo gdje. Istra!uje $to 'e se dogoditi kada stvari, ku'e, uredi, automobili i gradovi postanu „pametni”.



Ravnopravno i aktivno sudjeluje u stvaranju zajedni#kog digitalnoga sadr!aja. Opisuje na#in kako ure(aji mogu postati „pametni” i me(usobno komunicirati te razli#ite primjene takvih ure(aja.

Istra!uje kako 'e ugradnja ra#unalnih sustava u razne ure(aje, njihovo povezivanje i upravljanje s pomo'u mre!e transformirati svakodnevni !ivot. Prikazuje i vrednuje zajedni#ki rad.

PPPPREPORUKE REPORUKE REPORUKE REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNZA OSTVARENJE ODGOJNZA OSTVARENJE ODGOJNZA OSTVARENJE ODGOJNOOOO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uju zajedni#ke digitalne sadr!aje (online plakat, blog, prezentaciju, mentalnu mapu). Istra!uju nosiva ra#unala ( „pametni” satovi, Google Glass, ure(aji za pra'enje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” ku'e. Istra!uju suvremene sustave upravljanja i nadzora prometa, pra'enje stanja okoli$a (uzbuna u slu#aju potresa, cunamija, tornada). Istra!uju temu Internet of things. Predstavljaju svoju viziju budu'nosti.


—143





KOMUNIKACIJA U"ENIK

ANALIZIRA PROGRAME S

OBZIROM NA LICENCIJU I

PREDUVJETE ZA INSTALACIJU

PROGRAMA.

Opisuje razli#ite vrste programa s obzirom na vrstu licencije. Pronalazi odgovaraju'i primjenski program, analizira preduvjete za instalaciju programa. Primjenjuje korake za instalaciju i pode$avanje operacijskoga sustava ra#unala te argumentira potrebu za instalacijama novih ina#ica operacijskoga sustava te redovitoga a!uriranja i deinstaliranje programa. Obja$njava razlike izme(u programa otvorenoga koda, demoprograma te slobodnih i komercijalnih programa. Preispituje i primjenjuje mogu'nosti nadogra(ivanja programa: za$to, kako i mo!e li instalirati nove ina#ice operacijskoga sustava na odabranome ure(aju.



Analizira preduvjete za instalaciju odabranoga primjenskog programa, preispituje potrebu nadogra(ivanja i a!uriranja programa, opisuje korake instalacije programa.

Obja$njava korake za instalaciju i prilagodbu operacijskoga sustava ra#unala, argumentira potrebu za instalacijama novih ina#ica operacijskoga sustava te redovitoga a!uriranja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enik na svoje ure(aje instalira programe. Razlikuje postupke brisanja i deinstaliranja programa. Za zadanu temu/aktivnost pronalazi programe iz razli#itih kategorija licencija (demo, freewere, shareware, komercijalni, Open source software) Istra!uje programe otvorenoga koda. Istra!uje rangiranje (vrednovanje) komercijalnih i slobodnih programa. Istra!uje postavke a!uriranja na svojemu ure(aju. Uvjeti kori$tenja i postavke privatnosti. Instaliranje aplikacija na mobilne ure(aje, pra'enje zahtjeva koje aplikacija postavlja (dozvola koje tra!i).


—144





KOMUNIKACIJA U"ENIK

USPORE%UJE STRATEGIJE

PRIKUPLJANJA PODATAKA PREMA

RELEVANTNOSTI I POUZDANOSTI

IZVORA PODATAKA. ODABRANIM


ANALIZIRA I PRIKAZUJE PODATKE

I REZULTATE....




Prikuplja podatke za odabranu temu odabiru'i koju od zadanih strategija. Obra(uje i grafi#ki prikazuje podatke. Samostalno istra!uje mogu'nosti programa.

Odabire najprikladniji na#in prikupljanja podataka za odabranu temu. Uspore(uje mogu'nosti dvaju programa i odabire prikladniji. Obra(uje i analizira podatke u#inkovito koriste'i se mogu'nostima programa.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upoznaje razne na#ine prikupljanja podataka, npr. online upitnici, intervjuiranje, istra!ivanje, pokusi. Izra(uje online upitnik. Korist se osnovnim mogu'nostima programa za tabli#ni prora#un za analizu i prikaz podataka. Istra!ivanje dodatnih mogu'nosti alata koriste'i se ugra(enim sustavom pomo'i. Uporaba programa poput Programa za prora#unske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafi#kom prikazu rezultata mjerenja, ra#unu pogre$ke, simulaciji prirodnih (fizikalnih, kemijskih, biolo$kih) procesa. Uporaba programa poput Programa za prora#unske tablice za izradu obrazovnih sadr!aja poput kvizova i igara Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: E.2.1. Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1, PP.2..2, PP.2.3.




D. 2. 1D. 2. 1D. 2. 1D. 2. 1 NAKON DRUGE GODINE U"ENJA


SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK AKTIVNO

PRIDONOSI UNAPRE%ENJU

KVALITETE *IVOTA PODIZANJEM

EKOLO&KE SVIJESTI.

Opisuje negativne posljedice nepravilnoga zbrinjavanja elektroni#koga otpada na okoli$. Argumentira utjecaj recikliranja elektroni#koga otpada na prirodne resurse, okoli$ te ekologiju u cjelini. Aktivno promi#e svijest va!nosti o#uvanja prirodnih resursa te zbrinjavanju



Aktivno promi#e svijest o va!nosti o#uvanja prirodnih resursa te zbrinjavanju elektroni#koga otpada radi njegova recikliranja / adekvatnoga uni$tavanja.



—145

elektroni#koga otpada radi njegova recikliranja / adekvatnoga uni$tavanja. Osmi$ljava i prema mogu'nostima realizira akcije za podizanje svijesti o va!nosti prikupljanja i pravilnoga zbrinjavanja elektroni#koga otpada u $koli i lokalnoj zajednici.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Za konkretan primjer elektroni#koga otpada istra!uje u svojoj lokalnoj zajednici mogu'nost njegova zbrinjavanja. Istra!uje mogu'nosti zbrinjavanja razli#itih vrsta elektroni#koga otpada. Istra!ivanje gradnje !ivotnoga stila novih generacija temeljenoga na o#uvanju prirodnih resursa i okoli$a. Prou#avanje sadr!aja mre!nih sjedi$ta o zbrinjavanju elektroni#koga otpada. Izrada promotivnih digitalnih materijala za koju akciju podizanja svijesti o va!nosti prikupljanja elektroni#koga otpada (letak, animacija, blog, izlo!ba fotografija). Povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.



SREDNJOJ &KOLI U DOMENI E-DRU&TVO U"ENIK ANALIZIRA I

PROCJENJUJE UTJECAJ


NA U"INKOVITOST I



Opisuje poslove i podru#ja koji se koriste IKT-om i navodi zna#ajke kori$tenja IKT-om. Istra!uje digitalne usluge i alate kojima se mo!e pove'ati u#inkovitost rada u odre(enome poslu. Istra!uje kako primjena IKT-a pove'ava u#inkovitost rada u odre(enom poslu. Procjenjuje budu'i utjecaj IKT-a na produktivnost u !ivotu i radu.

Opisuje poslove i podru#ja koji se koriste IKT-om i navodi zna#ajke kori$tenja IKT-om.




PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Predstavljanje poslova koji su se transformirali u e-poslovanje: ra#unovodstvo, knjigovodstvo, marketing, prodaja internetom, bankarstvo. Pokazuju na#ine kori$tenja IKT-om za pove'anje u#inkovitosti svojega u#enja. Analiziraju prednosti i mane rada od ku'e i fleksibilnoga radnog vremena. Projekt vje!beni#ka tvrtka, npr. turisti#ka agencija koja mora predstaviti ponudu za organizaciju $kolskoga izleta. Sura(uju s u#enicima druge $kole u virtualnome okru!enju (webinari, videokonferencije, izrada zajedni#kih projekata). Istra!uju mogu'nosti za cjelo!ivotno usavr$avanje i stjecanje dodatnih kvalifikacija kori$tenjem IKT-om. Osmi$ljavaju digitalnu zna#ku svoje $kole, raspravljaju o kompetencijama koje bi bile u nju uklju#ene. Tra!e primjere inovativne primjene IKT-a u startup tvrtkama. Povezati s ishodom C.2.1 iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.


—146





A. 3. 1A. 3. 1A. 3. 1A. 3. 1 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA




TEHNOLOGIJA U"ENIK DIZAJNIRA, RAZVIJA I OBJAVLJUJE STRUKTURU

POVEZANIH MRE*NIH STRANICA S

POMO)U ALATA I TEHNOLOGIJA

KOJE SE IZVODE NA RA"UNALU

KORISNIKA.

Opisuje mogu'nosti razli#itih tehnologija za izradu mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika. Primjenjuje tehnologije za izradu mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika pri izradi mre!nih stranica. Oblikuje stranicu u skladu s osnovnim pravilima dizajna i integrira interaktivne elemente. Objavljuje mre!nu stranicu. Opisuje ulogu FTP-a. Dizajnira i razvija strukturu nekoliko povezanih mre!nih stranica.

Razlikuje razli#ite tehnologije za izradu mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika te s pomo'u koje od njih izra(uje jednostavnu mre!nu stranicu.

Opisuje mogu'nosti pojedine tehnologije za izradu i oblikovanje mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika te s pomo'u njih izra(uje i oblikuje jednostavnu mre!nu stranicu.

Oblikuje i objavljuje jednostavnu mre!nu stranicu s interaktivnim elementima s pomo'u alata i tehnologija koje se izvode na ra#unalu korisnika.

Dizajnira, razvija i objavljuje strukturu nekoliko povezanih mre!nih stranica pomo'u alata i tehnologija koje se izvode na ra#unalu korisnika.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Napraviti mre!nu stranicu na zadanu temu koja 'e sadr!avati osnovne elemente HTML –a koji 'e biti oblikovani CSS-om, a prema potrebi 'e sadr!avati i jednostavne skripte JavaScript. Komentirati izgled i funkcionalnost razli#itih mre!nih sjedi$ta na internetu. Prona'i mre!na sjedi$ta koja su prema procjenama stru#njaka i korisnika ocijenjena najboljim ocjenama. Analizirati njihove karakteristike. Povezati JavaScript s programskim jezikom kojim su se koristili tijekom godine. Istra!iti najnovije preporuke za dizajniranje mre!nih stranica. Istra!iti osnovne mogu'nosti CMS-a. Poticati u#enike na kori$tenje raznim tutorijalima, npr. w3schools.com, i dodatno stjecanje online diploma.


—147




B. 3. 1B. 3. 1B. 3. 1B. 3. 1 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA





VIZUALIZIRA I GRAFI"KI PRIKAZUJE

PROBLEM.

Primjenjuje osnovne funkcije odabranoga grafi#kog modula pri crtanju kompozicija oblika razli#ite slo!enosti te za prikaz matemati#kih funkcija. Vizualizira i grafi#ki prikazuje koji realan problem.

Opisuje i koristi se osnovnim funkcijama odabranoga grafi#kog modula za crtanje linija i oblika.

Crta obojene slo!ene kompozicije oblika poput slo!enijih oblika sastavljenih od pravilno raspore(enih likova.

Grafi#ki prikazuje matemati#ke funkcije.

Vizualizira i grafi#ki prikazuje koji realan problem.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOOBRAZOOBRAZOOBRAZOVNIH ISHODAVNIH ISHODAVNIH ISHODAVNIH ISHODA Crtanje kompozicija razli#itih slo!enosti. Eksperimentiranje s mogu'nostima prikaza boje. Kako posti'i animaciju? Animirati kretanje objekta kojom zami$ljenom krivuljom, npr. kretanje brodi'a sinusoidalnom putanjom. Spremanje rezultata izvo(enja programa u slikovnu datoteku i ponovno kori$tenje njome. Pohranjivanje funkcija za crtanje nekih slo!enijih oblika u svoju biblioteku. Crtanje matemati#kih funkcija u razli#itim koordinatnim sustavima. Realizacija koje jednostavne igre poput potrage za blagom ili kri!i'-kru!i'a. Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: B.3.5, B.3.10.






PROBLEM PRIMJENJUJU)I SLO*ENE

TIPOVE PODATAKA DEFINIRANE

ZADANIM PROGRAMSKIM JEZIKOM.

Opisuje slo!ene tipove podataka. Opisuje osnovne metode i funkcije slo!enoga tipa podataka. Uo#ava mogu'nost kori$tenja slo!enim tipovima podataka u zadanome problemu. Rje$ava zadani problem primjenjuju'i metode i funkcije slo!enoga tipa podataka.

Opisuje slo!ene tipove podataka te osnovne funkcije i metode definirane nad njima.

Opisuje probleme u kojima je mogu'e primijeniti slo!ene tipove podataka.

Unutar zadanog problema uo#ava mogu'nost kori$tenja slo!enim tipovima podataka.

Rje$ava zadani problem primjenjuju'i metode i funkcije slo!enoga tipa podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Koristiti se dostupnim slo!enim tipovima podataka unutar programskoga jezika (skup, rje#nik, string, lista, vektor, struktura, datoteka…). Isti problem rije$iti razli#itim slo!enim tipovima i analizirati prednosti i nedostatke primjene pojedinoga tipa u konkretnome problemu. U#enici samostalno poku$avaju osmisliti problem u kojemu je opravdano koristiti se zadanim slo!enim tipom podatka.


—148






PROBLEM PRIMJENJUJU)I

REKURZIVNU FUNKCIJU....

Opisuje osnovne elemente rekurzivnoga postupka. Zapisuje matemati#ki opisanu rekurzivnu funkciju u programskome jeziku. Uo#ava rekurzivnost u danome problemu, odre(uje rekurzivnu relaciju i uvjet prekida te realizira rekurzivnu funkciju u programskome jeziku. Procjenjuje efikasnost rekurzivnoga rje$enja. Ovisno o problemu odabire rekurzivno odnosno induktivno rje$enje.

Opisuje osnovne elemente rekurzivnoga postupka.

U programskome jeziku zapisuje zadanu rekurzivnu funkciju.

Uo#ava rekurziju u jednostavnijem problemu, zapisuje ju u obliku rekurzivne funkcije.

Procjenjuje efikasnost rekurzivnoga rje$enja te ovisno o problemu odabire rekurzivno odnosno induktivno rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici pronalaze primjere vizualnih rekurzija poput zrcala koja se ogledaju jedno u drugom. Odrediti rekurzivnu relaciju na jednostavnijim problemima kod kojih se lako uo#ava rekurzivnost, primjerice odrediti zbroj prvih n #lanova reda: 1 – 2 + 3 – 4…. Vizualizira rekurziju s jednostavnim grafi#kim elementima. Analizirati neke jednostavne primjere poput Fibonaccijevih brojeva, kamata, zbroja i sl. Skrenuti pozornost na to da u nekim problemima rekurzivni postupci nisu u#inkoviti (Fibonaccijevi brojevi). Crtanje rekurzivnih crte!a (fraktali). Poveznice: Poveznice: Poveznice: Poveznice: Matematika: A.3.2.






USPORE%UJE RAZLI"ITE ALGORITME

SORTIRANJA I PRETRA*IVANJA

PODATAKA.

Opisuje i primjenjuje standardne algoritme sortiranja i pretra!ivanja podataka. Primjenjuje sortiranje kao dio strategije za rje$avanje problema. Argumentira upotrebu br!ih algoritama sortiranja i pretra!ivanja navode'i primjere.

Opisuje jednostavne algoritme sortiranja i pretra!ivanja.

Zapisuje jednostavne algoritme sortiranja i pretra!ivanja u zadanom programskom jeziku. Opisuje slo!enije algoritme sortiranja i binarnog pretra!ivanja.

Zapisuje slo!enije algoritme sortiranja i algoritam binarnog pretra!ivanja u zadanom programskom jeziku.

Argumentira upotrebu razli#itih algoritama sortiranja i pretra!ivanja s obzirom na koli#inu podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici mogu poku$ati samostalno osmisliti neki algoritam za sortiranje podataka. Primijeniti u rje$avanju problema razli#ite algoritme sortiranja: sortiranje razmjenom (exchange sort), bubble sort, sortiranje umetanjem (insertion sort), quick sort, merge sort. Upozoriti na najgore i najbolje slu#ajeve kod razli#itih algoritama sortiranja. Analizirati neku situaciju u kojoj nesvjesno upotrebljavaju binarno pretra!ivanje primjerice tra!enja nekog pojma u duga#kom popisu pojmova poredanih po abecedi. Samostalno osmisliti algoritam binarnog tra!enja.


—149



DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK VREDNUJE ALGORITME

PREMA NJIHOVOJ VREMENSKOJ

SLO*ENOSTI.

Opisuje pojam vremenske slo!enosti algoritma. Povezuje vrijeme potrebno za izvo(enje programa s veli#inom ulaznih podataka. Analizira slo!enost poznatih algoritama. U rje$avanju problema odabire algoritam s optimalnom vremenskom slo!eno$'u.

Uo#ava da je za izvo(enje razli#itih algoritama kori$tenih za rje$avanje istoga problema potrebno razli#ito vrijeme.

Opisuje i odre(uje vremensku slo!enost algoritma kao funkciju ovisnosti vremena izvo(enja algoritma o veli#ini ulaznih podataka.

Za razli#ite, poznate algoritme analizira njihovu vremensku slo!enost.

Argumentira vremensku slo!enost algoritma te odabire algoritam s optimalnom vremenskom slo!eno$'u.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Opisati vremensku slo!enost pojedinih poznatih algoritama pribli!nom matemati#kom funkcijom. Vizualizirati vremensku slo!enost. Ilustrirati slo!enost algoritma na razli#itim skupovima ulaznih podataka.





PROGRAMIRANJE U"ENIK ANALIZIRA

TRADICIONALNE KRIPTOGRAFSKE

ALGORITME I OPISUJE OSNOVNU

IDEJU MODERNIH KRIPTOGRAFSKIH

SUSTAVA.

Opisuje osnovne kriptografske pojmove. Obja$njava neke tradicionalne kriptografske algoritme. Zapisuje tradicionalne kriptografske algoritme u zadanome programskom jeziku. Primjenjuje tradicionalne kriptografske algoritama za rje$avanje problema primjerice kriptoanalizu. Opisuje va!nost uporabe modernih kriptografskih sustava u svakodnevnome !ivotu. Obja$njava ideju sustava s tajnim i javnim klju#em. Obja$njava te!inu probijanja odabranih kriptografskih sustava.

Opisuje postupak kriptiranja te neke tradicionalne kriptografske algoritme.

Zapisuje tradicionalne monoalfabetske kriptografske algoritme u zadanome programskom jeziku. Opisuje va!nost uporabe modernih kriptografskih sustava u svakodnevnome !ivotu.

Zapisuje tradicionalne polialfabetske kriptografske algoritme u zadanome programskom jeziku. Obja$njava ideju sustava s tajnim i javnim klju#em.

Primjenjuje tradicionalne kriptografske algoritme pri rje$avanju problema. Obja$njava te!inu probijanja odabranih kriptografskih sustava.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA Cilj je dijela toga ishoda ilustrirati implementaciju tradicionalnih algoritama u konkretnome programskom jeziku. Uo#iti probleme kriptoanalize jednostavnih kriptografskih algoritama s pomo'u ra#unala. Ograni#iti se na nekoliko tradicionalnih kriptografskih algoritama: Cezarovo kriptiranje, kriptiranje s pomakom, Afino kriptiranje, Vigenereovo kriptiranje, transpozicijsko kriptiranje. U slu#aju modernih kriptografskih sustava zadr!ati se na analizi ideje, ne treba i'i u detalje i implementaciju. Istra!iti ulogu kriptografije u pojedinim podru#jima, primjerice bankarstvu, online trgovini.


—150





PROGRAMIRANJE U"ENIK DEFINIRA

PROBLEM IZ STVARNOGA *IVOTA I

STVARA PROGRAMSKO RJE&ENJE

PROLAZE)I SVE FAZE

PROGRAMIRANJA. PREDSTAVLJA

PROGRAMSKO RJE&ENJE I VREDNUJE

GA.

Definira problem iz stvarnoga !ivota. Analizira problem i razla!e ga na manje dijelove. Koristi se mogu'nostima programskoga jezika za rje$avanje konkretnoga problema. Dokumentira programsko rje$enje i predstavlja ga ostalima. Zajedno s ostalima vrednuje uspje$nost programskoga rje$enja.

Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota uz pomo' u#itelja razvija algoritam, testira i dokumentira idejno rje$enje.

Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota uz pomo' u#itelja razvija, testira i dokumentira programsko rje$enje.

Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i svim fazama programiranja te predstavlja rje$enje.

Definira slo!eniji problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i svim fazama programiranja te predstavlja i vrednuje rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izrada projektnoga zadatka. U#enik za potrebe stvaranja programskoga rje$enja mo!e istra!ivati razna podru#ja unutar programskoga jezika, npr. rad s datotekama, biblioteke/module, stvaranje svojih biblioteka/modula. Primjer zadataka za poticanje motivacije u#enika razne su igre realizirane s pomo'u kornja#ine grafike. Za predstavljanje programskoga rje$enja mo!e napraviti prezentaciju, kratke upute za korisnike ili screencast kori$tenja programom. Za analizu uspje$nosti po!eljno je unaprijed izraditi popis osobitosti va!nih za zadani problem te prema njemu procijeniti uspje$nost.




C. 3. 1C. 3. 1C. 3. 1C. 3. 1 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA




KOMUNIKACIJA U"ENIK PLANIRA, STVARA, PREDSTAVLJA I VREDNUJE

MULTIMEDIJSKI PROJEKT.

Izra(uje scenarij za multimedijski projekt prema zadanoj temi. Stvara i ure(uje digitalne sadr!aje. Objedinjuje razli#ite vrste digitalnih sadr!aja poput zvuka, fotografije, grafike, teksta ili animacije u cjelinu. Po$tuje autorska prava ako se koristi tu(im digitalnim sadr!ajima. Tra!i dozvolu za snimanje i objavljivanje digitalnoga sadr!aja ako je potrebno. Odabire Creative Commons licencu za svoj multimedijski projekt. Predstavlja i u suradnji s drugima vrednuje projekt.

Izra(uje scenarij za multimedijski projekt prema zadanoj temi.

Stvara i ure(uje digitalne sadr!aje prema pripremljenome scenariju.

Pripremljene digitalne sadr!aje objedinjuje prema scenariju.

Odabire Creative Commons licencu za svoj multimedijski projekt. Predstavlja i u suradnji s drugima vrednuje projekt.


—151

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izrada obrazovnoga sadr!aja iz razli#itih predmeta i za razli#ite uzraste, obrada tema zna#ajnih za lokanu i $iru zajednicu. Sadr!aji iz domene e-Dru$tva: utjecaj ra#unalnih inovacija na kvalitetu !ivota i okoli$, negativan utjecaj pretjerane uporabe informacijsko-komunikacijskom tehnologijom na zdravlje. Rad u timu ili parovima.


INFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITALNE TEHNOLOGIJELNE TEHNOLOGIJELNE TEHNOLOGIJELNE TEHNOLOGIJE

ISHODISHODISHODISHOD RAZINA ISHODARAZINA ISHODARAZINA ISHODARAZINA ISHODA RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI


A. 4.A. 4.A. 4.A. 4. 1111 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA

PREDMETA INFORMATIKA U SREDNJOJ

&KOLI U DOMENI INFORMACIJE I


ISTRA*UJE MOGU)NOSTI RAZLI"ITIH

PROGRAMSKIH JEZIKA.

Razlikuje osnovne vrste aplikacija s obzirom na tehnologiju (internetske, mobilne, desktop, komandne…). Opisuje mogu'nosti i ograni#enja pojedine tehnologije. Razvija aplikaciju na odabranoj tehnologiji te predstavlja rje$enje. Argumentira ograni#enja i mogu'nosti nadogradnje.

Razlikuje osnovne vrste aplikacija s obzirom na tehnologiju (internetske, mobilne, desktop, komandne…). Opisuje mogu'nosti i ograni#enja pojedine tehnologije.

Odabire pravu tehnologiju za rje$enje odabranoga jednostavnog problema. Implementira rje$enje u odabranome programskom jeziku.

Analizira mogu'nosti i ograni#enja pojedine tehnologije te odabire pravu tehnologiju za rje$enje odabranoga problema. Implementira rje$enje u odabranome programskom jeziku.

U skupini ili samostalno stvara slo!eniju primjensku aplikaciju, predstavlja rje$enje, argumentira ograni#enja te mogu'nosti nadogradnje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upoznati se s kojom od mre!nih tehnologija, ukazati na razlike me(u mre!nim tehnologijama s obzirom na standardne desktop aplikacije te eventualna ograni#enja. Rje$avati probleme koji se temelje na mre!nim aplikacijama koje se koriste resursima poslu!itelja (baze podataka). Primjer tehnologija: PHP, ASP. NET, Django. Ilustrirati povezivanje s bazom podataka. Mogu'e je eksperimentirati s stvaranjem programa s grafi#kim korisni#kim su#eljem. U skupini ili samostalno stvarati slo!enije primjenske aplikacije na razli#itim tehnologijama, predstavljati i vrednovati rje$enje.

A. 4. 2A. 4. 2A. 4. 2A. 4. 2 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA



DIGITALNA TEHNOLOGIJA U"ENIK ZA

JEDNOSTAVNI PROBLEM IZ

STVARNOGA *IVOTA OBLIKUJE BAZU

PODATAKA TE JU REALIZIRA U NEKOM

SUSTAVU ZA RAD S BAZAMA

PODATAKA.

Obja$njava prednosti uporabe baze podataka. Opisuje osnovne pojmove povezane s bazom podataka: entitet, atribut, primarni klju#, strani klju#, tipovi veza me(u tablicama (1 : 1, 1 : N, N : M) i sl. Nabraja neke sustave za rad s bazama podataka. Za zadani problem modelira bazu podataka sa svim pripadnim elementima. Realizira bazu podataka u konkretnome sustavu za rad s bazama podataka te manipulira podatcima unutar baze podataka. Dohva'a podatke kori$tenjem upita SQL-a te stvara

Obja$njava osnovne pojmove povezane s bazom podataka. Nabraja neke sustave za rad s bazama podataka. Obja$njava model baze podataka na poznatome primjeru. Primjenjuje jednostavne upite za rad s podatcima.

Obja$njava prednosti uporabe baze podataka. Dizajnira bazu podataka za poznati problem, analizira veze me(u tablicama. Primjenjuje slo!enije upite za rad s podatcima.

Analizira problem te dizajnira bazu podataka. Koristi se slo!enim upitima koji se odnose na podatke iz vi$e povezanih tablica.

Analizira odabrani problem i dizajnira bazu podataka sa slo!enim vezama me(u entitetima. Dohva'a podatke kori$tenjem upita SQL-a te stvara komunikacijske forme i izvje$taje.


—152

komunikacijske forme i izvje$taje. Analizira odabrani problem i dizajnira bazu podataka sa slo!enim vezama me(u entitetima.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Po!eljno je koristiti se kojom od besplatnih baza podataka koja 'e omogu'iti povezivanje s nekim budu'im aplikacijama. Primjerice, ako je rije# o mre!nim aplikacijama napravljenim u PHP-u, onda je korisno raditi s MySQLom, a od desktop aplikacije preporuka je koristiti se bazom podataka SQLite. "itava baza podataka smje$tena je u jednoj datoteci, a takvoj bazi mogu'e je pristupiti iz razli#itih programskih jezika (Python, C#...). Modelirati pojednostavljenu $kolsku bazu podataka: identificirati osnovne elemente (entitete) te njihove dijelove (atribute) te modelirati bazu podataka s vezama me(u entitetima. Modelirati pojednostavljenu bazu podataka za koji zami$ljeni poslovni proces (knji!nica, skladi$te, trgovina….) brinu'i se o normalizaciji podataka.


ISHODISHODISHODISHOD RAZINA ISHODARAZINA ISHODARAZINA ISHODARAZINA ISHODA RAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTIRAZINE USVOJENOSTI


B. 4. 1B. 4. 1B. 4. 1B. 4. 1 NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA




U"ENIK OSMI&LJAVA OBJEKTNI

MODEL S PRIPADNIM SLO*ENIM

STRUKTURAMA PODATAKA

IMPLEMENTIRA GA U ZADANOME

PROGRAMSKOM JEZIKU.

Opisuje osnovne pojmove povezane s objektnim usmjerenim programiranjem (klasa, objekt, svojstvo, metoda ...). Unutar zadanoga problema uo#ava osnovna svojstva i metode te oblikuje pripadnu klasu u konkretnome programskom jeziku. Obja$njava pojam naslje(ivanja klasa. Objektno modelira slo!eniji problem i implementira rje$enje u programskome jeziku.

Opisuje osnovne pojmove povezane s objektnim usmjerenim programiranjem.Na konkretnome primjeru razlikuje klasu od objekta.

Za zadanu klasu razlikuje svojstva od metoda. Manipulira objektom zadane klase i poziva elemente klase nad napravljenim objektom.

Uo#ava osnovna svojstva i metode za zadani jednostavni problem, oblikuje klasu te je implementira. Obja$njava pojam naslje(ivanja klasa.

Za slo!eniji problem uo#ava osnovne objekte problema, veze me(u objektima, svojstva i metode. Stvara cjelokupan objektni model te ga implementira.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARREPORUKE ZA OSTVARREPORUKE ZA OSTVARREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOENJE ODGOJNOENJE ODGOJNOENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Objektno usmjereno programiranje mogu'e je uvesti kori$tenjem nekih od alata poput alata Alice 3. Stvarati jednostavne klase s pripadnim metodama i svojstvima za neke standardne metode (pravokutnik, trokut, razlomak, kompleksni broj i sl.). Stvarati kompleksni model za slo!enije probleme. Primjerice, napraviti klasu „datum“, a potom klasu „u#enik“ #iji 'e datum ro(enja biti tipa datum. Nadalje je mogu'e napraviti razred koji 'e imati svoju oznaku te listu podataka poput „u#enik“ itd. Primijeniti objektno programiranje u grafici.

B. 4. 2 B. 4. 2 B. 4. 2 B. 4. 2 a*a*a*a* NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA




U"ENIK RJE&AVA PROBLEM KORISTE)I

SE APSTRAKTNIM STRUKTURAMA

PODATAKA.

Opisuje svojim rije#ima standardne apstraktne strukture podataka (red, stog, stablo, graf) te standardne postupke nad tim strukturama. Primjenjuje standardne algoritme nad apstraktnim strukturama podataka u zadanome programskom jeziku. Rje$ava problem koriste'i se apstraktnim strukturama podataka.

Opisuje svojim rije#ima standardne apstraktne strukture podataka te osnovne postupke nad njima.

Primjenjuje standardne algoritme nad apstraktnim strukturama podataka.

Zapisuje standardne algoritme nad apstraktnim strukturama podataka u zadanome programskom jeziku.

U konkretnome problemu uo#ava mogu'nost kori$tenja standardnim apstraktnim strukturama podataka te implementira rje$enje problema u zadanome programskom jeziku.


—153

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Standardne strukture podataka mogu se implementirati kao klase pa se za njih definiraju standardni postupci kao metode. Stog: metode (push, pop), kori$tenje stogom za ra#unanje vrijednosti izraza u notaciji postfix Red: enqueue, dequeue Binarno stablo: obilasci (preorder, postorder, inorder), binarno stablo tra!enja, binarna hrpa i sl. Graf: bsf i dsf obilazak grafa.

B. 4. 2 B. 4. 2 B. 4. 2 B. 4. 2 b*b*b*b* NAKON "ETVRTE GODINE U"ENJA




U"ENIK STVARA APLIKACIJU S

GRAFI"KIM KORISNI"KIM SU"ELJEM

ZA RJE&AVANJE PROBLEMA IZ

STVARNOGA *IVOTA.

Obja$njava osnovni koncept rada programa s GUI-jem te osnovne elemente su#elja. Dizajnira su#elje koriste'i se jednostavnim elementima GUI-ja. Obja$njava osnovne vrste doga(aja nad elementima su#elja. Analizira stvara aplikaciju za njegovo rje$enje.

Obja$njava osnovni koncept rada programa s GUI-jem te osnovne elemente su#elja. Dizajnira su#elje koriste'i se jednostavnim elementima GUI-ja.

Obja$njava osnovne vrste doga(aja nad elementima su#elja. Za zadani problem stvara aplikaciju s grafi#kim korisni#kim su#eljem unutar koje se obra(uju jednostavni doga(aji.

Za zadani problem stvara aplikaciju sa slo!enim elementima su#elja.

Analizira problem iz stvarnoga !ivota te stvara aplikaciju za njegovo rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH OBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA Preporu#a se uporaba programskog jezika unutar kojega se su#elje kreira na na#in da se elementi dodaju na su#elje pisanjem programskog kôda, a ne grafi#ki.





U"ENIK SE KORISTI MODELIRANJEM I

SIMULACIJOM ZA PREDSTAVLJANJE I

RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH

FENOMENA.

Uo#ava mogu'nost ra#unalnoga simuliranja i modeliranja nekoga prirodnog fenomena te argumentira smisao takva modela odnosno simulacije. Implementira model odnosno simulaciju nekoga fenomena te analizira rje$enje.

Uo#ava da se neki prirodni fenomeni mogu uspje$no modelirati i simulirati ra#unalom.

Za konkretne, jednostavne prirodne fenomene opisuje mogu'nosti ra#unalnoga simuliranja i modeliranja rje$enja.

U kojemu programskom jeziku implementira model odnosno simulaciju za rje$enje zadanoga prirodnog fenomena te analizira rje$enje.

Za zadani problem argumentira mogu'nost modeliranja i simuliranja s pomo'u ra#unala. Implementira model ili simulaciju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Kombinatorni problemi: permutacije, kombinacije, interpretacije, particije i sl. Suvremeni kriptografski algoritmi: RSA, DES...Prirodni fenomeni: fizikalni, kemijski, biolo$ki. Dru$tveni i ekonomski procesi i trendovi. Mogu'e je ishod povezati s ishodom B.4.4.


—154





U"ENIK DEFINIRA PROBLEM IZ

STVARNOGA *IVOTA I STVARA

PROGRAMSKO RJE&ENJE PROLAZE)I

SVE FAZE PROGRAMIRANJA. PREDSTAVLJA PROGRAMSKO RJE&ENJE

I VREDNUJE GA.


Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota, uz pomo' u#itelja razvija algoritam, testira i dokumentira idejno rje$enje.

Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota, uz pomo' u#itelja razvija, testira i dokumentira programsko rje$enje.

Definira jednostavan problem iz stvarnog !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i svim fazama programiranja te predstavlja rje$enje.

Definira slo!eniji problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i svim fazama programiranja te predstavlja i vrednuje rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izrada samostalnoga ili timskoga projektnog zadatka. U#enik za potrebe stvaranja programskoga rje$enja mo!e istra!ivati dodatna podru#ja unutar programskoga jezika. Za predstavljanje programskoga rje$enja mo!e napraviti prezentaciju, kratke upute za korisnike ili sreencast kori$tenja programom. Za analizu uspje$nosti po!eljno je unaprijed izraditi popis osobitosti va!nih za zadani problem te prema njemu procijeniti uspje$nost.


—155

PrirodoslovnoPrirodoslovnoPrirodoslovnoPrirodoslovno-matemati#ka gimnazija, 4 xmatemati#ka gimnazija, 4 xmatemati#ka gimnazija, 4 xmatemati#ka gimnazija, 4 x 105 sati godi$nje (program B)105 sati godi$nje (program B)105 sati godi$nje (program B)105 sati godi$nje (program B)

1.1.1.1. RAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNO----MATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJEEEE (4(4(4(4 XXXX 105105105105 SATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJE))))

informacijeinformacijeinformacijeinformacije i digitalna tehnologijai digitalna tehnologijai digitalna tehnologijai digitalna tehnologija







OBJA&NJAVA GLAVNE KOMPONENTE

RA"UNALNOGA SUSTAVA I NJIHOVE

FUNKCIJE

U#enik nabraja osnovne komponente ra#unalnoga sustava, opisuje njihova obilje!ja i funkciju i na#in povezivanja u svrhovitu cjelinu. Definira i obja$njava pojmove sklopovska i programska podr$ka. Razlikuje vrste programske podr$ke prema namjeni. Razumije ulogu operacijskoga sustava u radu ra#unalnoga sustava i nabraja razli#ite operacijske sustave za razli#ite digitalne ure(aje. Obja$njava ulogu procesora i memorije i kako njihove karakteristike utje#u na ra#unalni sustav. Uspore(uje ra#unalne sustave s kojima se susreo (glavni dijelovi ra#unala, uloga operacijskoga sustava, primjenski programi). Kategorizira razli#ite ure(aje za ulaz i izlaz podataka.

Opisuje funkcionalne cjeline prema Von Neumannu i razvrstava poznate ure(aje u pojedinu cjelinu. Opisuje svrhu operacijskoga sustava te ulogu primjenskih programa.

Opisuje tijek obrade podataka u ra#unalu. Razvrstava primjenske programe u karakteristi#ne grupe. Uo#ava da se razli#iti operacijski sustavi i programi mogu upotrebljavati na istome sklopovlju.



PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Objasniti dijelove i princip rada ra#unala prema Von Neumannovoj arhitekturi ra#unala. Razlikovati ulazne jedinice, izlazne jedinice, procesor, memoriju i objasniti ulogu pojedinih dijelova. Razlikovati programe prema namjeni: operacijski sustav, primjenski programi. Uo#avati razlike me(u ra#unalnim ure(ajima: PC, prijenosno ra#unalo, tablet, pametni telefon. Uo#avati kori$tenje ra#unalima u ure(ajima u svakodnevnome !ivotu. Od nekoliko ponu(enih konfiguracija ra#unala odabrati najprikladniju za obavljanje zami$ljenog posla sa zadanim bud!etom. Za zadani zadatak i obim posla odabrati konfiguraciju ra#unala i potrebne periferne ure(aje. Tra!iti sli#nosti izme(u $kolskog ra#unala i svojega ure(aja. Preporu#a se ovaj ishod povezati s ishodom C.1.1.


—156





PRIMJENJUJE PRINCIPE HIJERARHIJSKE

ORGANIZACIJE DATOTEKA U

RA"UNALNIM MEMORIJAMA TE

RAZLIKUJE FORMATE DATOTEKA....

Razlikuje pojmove datoteka i mapa. Obja$njava hijerarhiju mapa u vanjskoj memoriji i primjenjuje je u organizaciji svojih datoteka na ra#unalu, vanjskoj memoriji ili ra#unalnome oblaku. Prepoznaje koji su formati povezani s kojim tipom podataka i s kojom aplikacijom. Odabire prikladan format datoteke za pohranu podataka ovisno o tipu podataka i svrsi njihove primjene. Opisuje kako operacijski sustav prepoznaje formate i povezuje datoteke s odre(enom aplikacijom.





PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Prikazati hijerarhijski organizaciju datoteka (ili skupine datoteka) na svojemu ra#unalu. Pro#itati svojstva odabrane mape. Mijenjati vrste pogleda/prikaza mapa i datoteka. Sortirati datoteke prema zadanome kriteriju. Primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. preimenovati, premjestiti, kopirati, obrisati datoteku ili mapu. Prona'i datoteku prema imenu, nastavku datoteke, datumu nastanka, sadr!aju. Prona'i na ra#unalu broj datoteka odre(ene oznake datoteke unutar mapa i podmapa. Prona'i dijeljene mape na ra#unalu. Prona'i na ra#unalu audio, video i privremene datoteke.





ANALIZIRA I PRIMJENJUJE SA*IMANJE

DATOTEKA....

Razlikuje formate s komprimiranim sadr!ajem. U#inkovito se koristi sa!imanjem datoteka i mapa (zip). Obja$njava potrebu za sa!imanjem podataka. Razlikuje nekoliko slikovnih formata bez kompresije i s kompresijom. Opisuje princip nekoga jednostavnog sa!imanja, npr. RLE (kra'e zapisivanje ponavljaju'ih uzoraka). Argumentira kori$tenje naj#e$'im komprimiranim formatima (JPG, PNG, GIF). Razvrstava nekoliko video formata u one bez kompresije i s kompresijom. Analizira utjecaj sa!imanja na veli#inu datoteke i na kvalitetu slike ili videa.

Uspore(uje veli#inu slikovne datoteke ovisno o odabranome modelu boja. Obja$njava potrebu sa!imanja datoteka i mapa.



Opisuje princip nekoga jednostavnog sa!imanja. Analizira utjecaj sa!imanja na veli#inu datoteke i kvalitetu slike, zvuka ili video sadr!aja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analizirati sa!imanje i raspakiravanje datoteka (na#ini, mogu'nosti pojedinih programa, kada nam to treba). Poku$ati sa!imati datoteke JPG ili GIF i analizirati rezultat. Usporediti veli#ine datoteka nastalih iz iste slike kao rezultat spremanja u razli#itim formatima. Usporediti primjenu formata GIF u slu#aju vrlo jednostavnoga crte!a i crte!a s puno detalja. Istra!iti koji su komprimirani formati bez gubitka kvalitete. Usporediti kvalitetu i veli#inu zvu#nog zapisa s kompresijom (na primjer mp3) i bez kompresije. Usporediti kvalitetu i veli#inu video zapisa s kompresijom (na primjer mp4) i bez kompresije. Razgovarati o ograni#enjima ljudskog uha i oka u odnosu na kvalitetu sa!etoga zapisa i razinu kompresije.


—157





ANALIZIRA ULOGU BINARNOGA I

HEKSADEKADSKOGA BROJEVNOG



TIPOVA PODATAKA.

Pretvara cijeli broj u binarni i obrnuto. Pravilno se koristi mjernim jedinicama za kapacitet memorije (veli#inu digitalnog sadr!aja). Zapisuje cijele brojeve tehnikom dvokomplementa u registru zadane duljine i obja$njava ograni#enja. Obja$njava princip zapisivanja znakova u digitalnim sustavima. Obja$njava razli#ite na#ine zapisivanja boje jednoga piksela i kako odabir modela utje#e na veli#inu datoteke. Primjena postupaka pretvaranja binarnoga brojevnog sustava u heksadekadski i obrnuto. Daje primjere gdje i za$to se koristimo heksadekadskim zapisom. Obrazla!e grupiranje binarnih znamenaka u skupine od #etiri znamenke pri pretvaranju broja iz binarnoga brojevnog sustava u heksadekadski. Analizira ograni#enja u zapisu realnoga broja.

Interpretira sadr!aj registra kao prirodni dekadski broj i obrnuto, zapisuje prirodni dekadski broj u registru zadane duljine. Pretvara broj iz binarnoga u heksadekadski brojevni sustav i obrnuto. Obja$njava princip zapisivanja znakova u digitalnim sustavima. Obja$njava na#ine zapisivanja boje pojedinoga piksela digitalne slike.

Obja$njava ograni#enja u zapisu cijelih brojeva u registru zadane veli#ine. Opisuje primjere kori$tenja heksadekadskim sustavom u ra#unalnome okru!enju. Obja$njava razloge postojanja razli#itih kodnih tablica i opisuje primjer problema s kojim se zbog toga mo!e susresti.

Obja$njava razlog grupiranja znamenaka pri izravnome pretvaranju broja iz binarnoga u heksadekadski brojevni sustav. Obja$njava princip zapisivanja realnoga broja u registru zadane veli#ine.

Analizira ograni#enja u zapisu realnih brojeva ovisno o duljini registra.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Usvojiti pojam baze sustava. Pretvarati cijeli broj u binarni i obrnuto. Odabirati dekodiranje mre!ne stranice unutar odabranoga preglednika, analiza za$to su se neki znakovi promijenili. Spremati jednostavni crte! u razli#itim modelima boja i analizira kako utje#e na veli#inu datoteke. Koristiti se prikazom cijeloga broja metodom dvokomplementa. Razlikovati bitmapu od vektorske grafike i navesti primjere. Pretvarati broj iz heksadekadskoga brojevnog sustava u dekadski i obrnuto. Pretvorba prirodnog broja iz dekadskoga u heksadekadski brojevni sustav i obrnuto. Objasniti potrebu za uvo(enjem heksadekadskoga brojevnog sustava. Objasniti razlog grupiranja znamenaka u binarnome brojevnom sustavu i vezu s heksadekadskim sustavom. Prikazati decimalni broj metodom pomi#noga zareza. Diskutirati o to#nosti prikaza decimalnoga broja u ra#unalu. Zapisivanje i #itanje broja prema normi IEEE 754. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: A.1.1, A.1.2.





DEFINIRA LOGI"KI IZRAZ ZA ZADANI

PROBLEM.



Odre(uje vrijednost jednostavnoga logi#kog izraza.




—158

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izre'i primjere za pojedine osnovne logi#ke operacije. Za svaku logi#ku operaciju navesti tablicu istinitosti. Na temelju opisa (teksta zadatka, problema) stvarati logi#ke izraze. Odrediti vrijednost logi#koga izraza. Povezati vrijednost izraza s usporedbom (relacijski izraz) s logi#kim vrijednostima. Usvojiti prioritete osnovnih logi#kih operacija. Usvojiti prioritete logi#kih, relacijskih i aritmeti#kih operacija.




TEHNOLOGIJA U"ENIK DIZAJNIRA, RAZVIJA I OBJAVLJUJE STRUKTURU

POVEZANIH MRE*NIH STRANICA S

POMO)U ALATA I TEHNOLOGIJA KOJE

SE IZVODE NA RA"UNALU KORISNIKA.

Opisuje mogu'nosti razli#itih tehnologija za izradu mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika. Primjenjuje tehnologije za izradu mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika u izradi mre!nih stranica. Oblikuje stranicu u skladu s osnovnim pravilima dizajna i integrira interaktivne elemente. Dizajnira i razvija strukturu nekoliko povezanih mre!nih stranica.

Razlikuje razli#ite tehnologije za izradu mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika te s pomo'u koje od njih izra(uje jednostavnu mre!nu stranicu.

Opisuje mogu'nosti pojedine tehnologije za izra(ivanje i oblikovanje mre!nih stranica koje se izvode na ra#unalu korisnika te pomo'u njih izra(uje i oblikuje jednostavnu mre!nu stranicu.

Oblikuje i objavljuje jednostavnu mre!nu stranicu s interaktivnim elementima s pomo'u alata i tehnologija koje se izvode na ra#unalu korisnika.

Dizajnira, razvija i objavljuje strukturu nekoliko povezanih mre!nih stranica s pomo'u alata i tehnologija koje se izvode na ra#unalu korisnika.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uje mre!nu stranicu na zadanu temu koja 'e sadr!avati osnovne elemente HTML-a koji 'e biti oblikovani CSS-om, a prema potrebi 'e sadr!avati i jednostavne skripte JavaScript. Komentirati izgled i funkcionalnost razli#itih mre!nih sjedi$ta na internetu. Prona'i mre!na sjedi$ta koja su prema procjenama stru#njaka i korisnika ocijenjena najboljim ocjenama. Analizirati njihove karakteristike. Povezati JavaScript s programskim jezikom kojim su se koristili tijekom godine. Istra!iti najnovije preporuke za dizajniranje mre!nih stranica.








PROBLEM, DEFINIRA ULAZNE I

IZLAZNE VRIJEDNOSTI TE UO"AVA

KORAKE ZA RJE&AVANJE PROBLEMA....

Analizira problem, odre(uje vrstu i opseg ulaznih podataka, razmatra na#ine rje$avanja problema. Uo#ava zasebne cjeline i rastavlja problem na manje dijelove. Prikazuje postupak rje$avanja problema u koracima. Prepoznaje u svojemu algoritmu osnovne algoritamske strukture: slijed, grananje i ponavljanje. Diskutira ispravnost algoritma te ga po potrebi mijenja. Prepoznaje ograni#enja algoritma.

Opisuje i analizira problem iz svakodnevnoga !ivota te u koracima prikazuje postupak njegova rje$avanja.


Analizira vlastito rje$enje problema, provjerava ga s razli#itim ulaznim vrijednostima te predvi(a rezultat njegova izvo(enja.



—159

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza i rje$avanje problema: zadatci kao na natjecanju Bebras. Analiza, opisivanje $to postoje'i algoritam radi. Usporedba dvaju algoritama koji rje$avaju isti problem. Procjena to#nosti algoritma za razli#ite ulazne vrijednosti. Smi$ljanje ulaznih vrijednosti za koje algoritam ne daje to#no rje$enje / ne radi.





PRIMJENJUJE JEDNOSTAVNE TIPOVE

PODATAKA TE ARGUMENTIRA NJIHOV

ODABIR, PRIMJENJUJE RAZLI"ITE

VRSTE IZRAZA, OPERACIJA, RELACIJA I




PROGRAMSKOM JEZIKU.

Odabire tip podatka prikladan za rje$avanje zadanoga problema. Opisuje djelovanje pojedinih matemati#kih i logi#kih operacija. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka pri rje$avanju zadanoga problema te funkcije unosa i ispisa. Odre(uje rezultat matemati#kih i logi#kih izraza. Analizira izraze. Modelira jednostavni problem odgovaraju'im izrazima. Argumentira prednosti kori$tenja odabranim tipom podataka s obzirom na druge tipove podataka.

Odabire tip podatka prikladan za zadani problem. Opisuje djelovanje pojedinih matemati#kih i logi#kih operacija i standardnih funkcija te odabire one koji su prikladni za odabrani tip podataka.

Odre(uje rezultat slo!enijih matemati#kih i logi#kih izraza u kojima se mogu pojaviti i standardne funkcije odabranoga programskog jezika. Primjenjuje standardne operacije i funkcije nad jednostavnim tipovima podataka pri rje$avanju zadanoga problema.


Modelira jednostavnije matemati#ke i logi#ke probleme odgovaraju'im izrazima. Argumentira prednosti kori$tenja odabranim tipom podataka s obzirom na druge tipove podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Podatci: cijeli i realni brojevi, tekstualna konstanta, logi#ke vrijednosti Operatori: za cjelobrojni tip, za realni tip, relacijski, logi#ki Izrazi: matemati#ki , relacijski, logi#ki Funkcije: ulaza, izlaza, korijena, apsolutne vrijednosti… Slijedna struktura Primjena matemati#kih i fizikalnih formula u izra#unima (opseg, povr$ina, volumen, oplo$je, brzina...) Analiza programa Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: A.1.2, B.1.3. Kemija: T.1.2, PiP.1.2, PP.1.2.

B. 1B. 1B. 1B. 1. 3. 3. 3. 3 NAKON PRVE GODINE U"ENJA







UPORABOM STRUKTURE GRANANJA I

PONAVLJANJA.

Razvija algoritam primjenjuju'i strukture grananja i ponavljanja. Prati izvo(enje algoritma, implementira u kojemu programskom jeziku, testira i vrednuje u suradnji s drugima, koristi se razli#itim metodama ispravljanja pogre$aka. Vrednuje razli#ita rje$enja istoga problema.

U#enik prati i predvi(a pona$anje jednostavnih algoritama koji sadr!e strukture slijeda, grananja i ponavljanja. Razvija algoritam za rje$avanje jednostavnoga problema. Algoritam zapisuje u programskome jeziku. Uz pomo' u#itelja otkriva i ispravlja sintakti#ke i

Samostalno razvija algoritam za rje$avanje jednostavnoga problema primjenjuju'i strukture grananja i ponavljanja s unaprijed odre(enim brojem ponavljanja. Zapisuje algoritam u programskome jeziku,

Razvija i zapisuje rje$enje jednostavnoga problema koriste'i se i strukturom grananja i strukturom ponavljanja te ga zapisuje u programskom jeziku. Uz pomo' u#itelja

Razvija i zapisuje rje$enje slo!enijih problema u programskome jeziku. Samostalno osmi$ljava testne primjere za provjeru ispravnosti programa, testira program te ga prema


—160

semanti#ke pogre$ke. samostalno uo#ava sintakti#ke pogre$ke i ispravlja ih, semanti#ke pogre$ke ispravlja uz pomo' u#itelja.

osmi$ljava testne primjere za provjeru ispravnosti programa, testira program te ga prema potrebi korigira uz pomo' u#itelja.

potrebi korigira. Uspore(uje i vrednuje razli#ita rje$enja istoga problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Naglasak je na cijelome procesu izrade programa za zadani problem. Radi se s osnovnim tipovima podataka i s tekstualnim konstantama te kori$tenju naredbom grananja i ponavljanja. Biraju se raznovrsni problemi raznih te!ina. Vrednovanje programskoga rje$enja mo!e se raditi u skupinama. Kriteriji vrednovanja mogu biti: to#nost, za koji opseg ulaznih ulaznih podataka program radi (postoje li ulazne vrijednosti koje 'e uzrokovati prekid rada programa), jasno'a poruka kojima program komunicira s korisnikom programa. Algoritmi za rad s cijelim brojevima – najve'i i najmanji uneseni broj, redanje do tri broja, zbrajanje i prebrojavanje prema zadanome klju#u, izra#un srednje vrijednosti, ispis djelitelja nekog broja, algoritmi s rastavom prirodnog broja na znamenke, …). Algoritmi za provjeru je li broj prost, NZD. Problemski zadatci u kojima se primjenjuju usvojeni algoritmi. Oblikovanje ispisa. Zadatci s primjenom grafike (orijentirani na upotrebljavanje kutova, boja, ravnih i zakrivljenih linija, …). Analiza programa. Primjer sadr!aja: zadatci s natjecanja.


ISHODISHODISHODISHOD RAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODARAZRADA ISHODA RAZINERAZINERAZINERAZINE USVOJENOSTIUSVOJENOSTIUSVOJENOSTIUSVOJENOSTI





KOMUNIKACIJA U"ENIK PRONALAZI

PODATKE I INFORMACIJE, ODABIRE

PRIKLADNE IZVORE INFORMACIJA TE

URE%UJE, STVARA I OBJAVLJUJE/DIJELI

SVOJE DIGITALNE SADR*AJE.



Za odabranu temu pronalazi podatke odabiru'i prikladne izvore. Odabire program za ure(ivanje sadr!aja prema preporuci u#itelja. Objavljuje vlastiti sadr!aj i dijeli ga s drugima.




—161

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uje tekstualni dokument (va!an za osobni napredak i karijeru), prezentaciju, online plakat, multimedijski sadr!aj, digitalni obrazovni sadr!aj i sl. brinu'i se o tome da je izabrao prikladnu formu za zadanu temu. Ovisno o odabranome alatu (npr. Office 365) ure(uje dokument u skladu s pravilima za taj alat. Ako izra(uje prezentaciju, brine se o pravilima za prezentaciju; ako radi s tekstom, ure(uje ga i oblikuje prema pravilima oblikovanja teksta. Izra(uje digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama: snima audiozapise sa sadr!ajem ishoda za u#enike s ograni#enjem vida, snima videozapise s podnaslovima za u#enike sa slu$nim ograni#enjima itd. Razvijati sposobnost uo#avanja mogu'nosti primjene programskih alata u netipi#nim situacijama. Primjerice, uporaba programa za prezentacije plakata, digitalnih crte!a, obradu slike, videa, izradu stripova i animacija. Razvijati pristup samou#enja kroz razne sustave pomo'i (online pomo', videoupute na kanalu YouTube i sl.) Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Kemija: T.1.4.





USLUGE INTERNETA I MOGU)NOSTI

U"ENJA, POSLOVANJA, BUDU)EGA

RAZVOJA.

U#enik opisuje internetske usluge i njihovu primjenu (www, e-po$ta, ftp, videopozivi, videokonferencije, chat, mre!na trgovina, internet bankarstvo, dru$tvene mre!e...). Odabire, istra!uje mogu'nosti edukativnih digitalnih platformi. Procjenjuje namjenu i svrsishodnost postoje'ih usluga i alata i istra!uje nove mogu'nosti za u#enje i rad. Kriti#ki procjenjuje namjenu i svrsishodnost usluga koje do tada nije koristio, a potencijalno mu mogu pomo'i pri rje$avanju problema.


Argumentira kori$tenje internetskim uslugama za unaprije(enije u#enja i poslovnih procesa.




● programa za suradnju (eTwinning Twinspace, obrazovni blogovi) ● obrazovnih dru$tvene mre!a, digitalnih platformi za suradnju i sustava za upravljanje u#enjem kao podr$ka u#enju (eTwinning, Moodle, Edmodo, portal Nikola Tesla) ● videokonferencija, webinara, foruma i brbljaonica ● internetskoga bankarstva, online trgovine, online marketinga.






PROJEKTU

Nabraja neke programe za komunikaciju i suradnju. Opisuje mogu'nosti programa za komunikaciju i suradnju. Odabire program za komunikaciju i suradnju prikladan zadatku uzimaju'i u obzir njegove mogu'nosti. Istra!uje i opisuje dodatne mogu'nosti zadanog programa za komunikaciju i suradnju.

Nabraja neke od programa

za komunikaciju i suradnju.

Prepoznaje va!ne

karakteristike suradni#kog

rada u online okru!enju.

Prema uputama i uz pomo'

ostalih #lanova tima.

Samostalno obavlja svoj dio zadataka u timu pri stvaranju zajedni#koga digitalnog sadr!aja koriste'i se zadanim programima za komunikaciju i suradnju.

Istra!uje dodatne mogu'nosti zadanih programa za komunikaciju i suradnju. Ravnopravno i aktivno sudjeluje u raspodjeli zadataka pri stvaranju zajedni#koga

Analizira nekoliko programa za komunikaciju i suradnju i odabire prikladne za potrebe rada na projektu. Preuzima ulogu organizatora pri stvaranju zajedni#koga


—162

Sudjeluje u stvaranju digitalnog

sadr!aja s razli#itim razinama

samostalnosti i razli#itim ulogama u

timu. Teme se projektnog zadatka iz

podru#ja informatike. Sudjeluje u

predstavljanju projekta.

sudjeluje u stvaranju

zajedni#kog digitalnoga

sadr!aja/projekta.

digitalnog sadr!aja, izradi i predstavljanju.

digitalnog sadr!aja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Primjeri tema za istra!ivanje u sklopu projektnoga zadatka: umjetna inteligencija, robotika, hologrami, prividna stvarnost, mehatroni#ki sustavi, primjene 3D pisa#a. Preporu#uje se ovisno o sposobnosti u#enika izrada jednostavnoga digitalnog sadr!aja ili opse!nijega projekta uz uklju#ivanje vi$e u#enika u tim. Analiza programa i ure(aja za komunikaciju. Kori$tenje alatima suradni#koga programa za komuniciranje s drugima pri rje$avanju zadatka, npr. uporaba chata, slanje privatnih poruka. Kori$tenje alatima suradni#koga programa za zajedni#ko stvaranje i ure(ivanje digitalnoga sadr!aja, npr. komentiranje pojedinoga dijela sadr!aja, razli#iti na#ini ure(ivanja digitalnog sadr!aja (brisanje, predlaganje izmjena te direktno ure(ivanje). Suradnja na dijeljenim dokumentima, npr. u alatu Office 365 s ra#unom iz sustava AAI@EduHr ili u drugome alatu. Primjereno pona$anje i konvencije uljudnoga opho(enja tijekom suradni#kih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnom okru!enju. Razvoj vje$tina raspravljanja, pregovaranja i uvjeravanja u digitalnome okru!enju (oblikovanje, potvr(ivanje reakcija i mijenjanje reakcija). Primjer programa za suradnju: eTwinning, Moodle, Yammer, obrazovni blogovi, $kolske mre!ne stranice, programi za koje je potrebna prijava, obrazovne dru$tvene mre!e. Primjeri aktivnosti: videokonferencije, webinari, virtualni susreti u#enika, forumi i brbljaonice, obrazovne igre.

EEEE----DDDDRU&TVORU&TVORU&TVORU&TVO

IIIISHODSHODSHODSHOD RRRRAZRADA ISHODAAZRADA ISHODAAZRADA ISHODAAZRADA ISHODA RRRRAZINE USVOJENOSTIAZINE USVOJENOSTIAZINE USVOJENOSTIAZINE USVOJENOSTI

ZZZZADOVOLJAVAJU)AADOVOLJAVAJU)AADOVOLJAVAJU)AADOVOLJAVAJU)A DDDDOBRAOBRAOBRAOBRA VVVVRLO RLO RLO RLO DOBRADOBRADOBRADOBRA IIIIZNIMNAZNIMNAZNIMNAZNIMNA



E-DRU&TVO U"ENIK U SURADNI"KOM

ONLINE OKRU*ENJU NA

ZAJEDNI"KOME PROJEKTU ANALIZIRA

ETI"KA PITANJA KOJA PROIZLAZE IZ


TEHNOLOGIJOM.

U suradni#kome online okru!enju dizajnira, razvija, objavljuje te predstavlja projekt. . . . U#enik opisuje pojam privatnosti na mre!i. U#enik primjenjuje pravila privatnosti na internetu. U#enik prepoznaje i po$tuje licencije kori$tenja te autorsko pravo. Analizira studije slu#aja s pozitivnim i negativnim primjerima utjecaja ra#unalne tehnologije na osobni !ivot i dru$tvo. Analizira razli#ite na#ine predstavljanja osoba na mre!i te razlikuje $tetne i sigurne na#ine osobnoga predstavljanja.






—163

PPPPREPORUKREPORUKREPORUKREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOE ZA OSTVARENJE ODGOE ZA OSTVARENJE ODGOE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJNOJNOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Staviti naglasak na sljede'e sadr!aje: Creative Commons licence, autorsko pravo – simboli koji ozna#avaju licencije. Pronala!enje sadr!aja s odre(enom razinom licencije kori$tenja. Demonstrirati pojam la!noga profila, postupke i dobra pravila za predstavljanje na mre!i, identificirati kori$tenja anonimnim ra#unima, forumi s la!nim ra#unima i anonimnim negativnim komentiranjem. Raspravljati o studijama slu#ajeva s pozitivnim i negativnim primjerima dijeljenja osobnih podataka. Raspravljati o mogu'im la!nim profilima, la!nom predstavljanju na mre!i. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice: Me(upredmetna tema Zdravlje (prevencija nasilja).



E-DRU&TVO U"ENIK OPISUJE

PROBLEME KOJE MOGU PROUZRO"ITI

ZLONAMJERNI PROGRAMI TE

PROBLEME KOJI NASTAJU KAO

REZULTAT ELEKTRONI"KIH NAPADA I

KRA%E ELEKTRONI"KOGA IDENTITETA

TE ODGOVORNO PRIMJENJUJE

SIGURNOSNA PRAVILA.

U#enik nabraja opasnosti pri kori$tenju internetom i prijenosnim memorijama: virusi, crvi, trojanski konji; poku$aji prevare, kra(e osobnih podataka. Opisuje programe i postupke za za$titu i sigurno kori$tenje ra#unala. Primjenjuje pravila sigurne komunikacije, odgovorno stvara online ra#une i sigurne lozinke. Prepoznaje i odabire sigurne stranice za dijeljenje va!nih podataka (npr. prilikom kupovine). Redovito a!urira operacijski sustav, antivirusni softver te redovito skenira memorije ra#unala. Redovito radi sigurnosne kopije datoteka.


Redovito a!urira operacijski sustav, antivirusni softver te redovito skenira memorije ra#unala. Primjenjuje preporuke za stvaranje sigurne lozinke.


Odabire prikladne programe za odr!avanje sigurnosti vlastitog ra#unala i odgovorno upravlja osobnim podatcima, njihovom vidljivo$'u i dostupno$'u.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izvo(enje postupka pregleda i #i$'enja ra#unala od zlonamjernih programa, odre(ivanje postavki vatrozida. Uspore(ivati uvjete kori$tenja i ostavke privatnosti raznih programa i mobilnih aplikacija. Odgovorno kori$tenje tehnologijom - aktivno stvaranje svojega pozitivnog digitalnog identiteta. Analizirati razli#ite primjere ugro!avanja sigurnosti osobnih podataka iz svakodnevnoga !ivota. Upoznavanje s bro$urama nacionalnog CERT-a. Uo#avati va!nost slu!be Abuse. Upoznavanje s odlukom o prihvatljivom kori$tenju ra#unalnih resursa u svojoj $koli. Upoznavanje sa sadr!ajima tematskih portala, npr. http://www.sigurnijiinternet.hr/, Pet za Net. Planiranje aktivnosti za obilje!avanje Dana sigurnijeg interneta. Predlaganje zajedni#kih sigurnosnih pravila razreda (dok komuniciraju dru$tvenim mre!ama ili razrednom e-po$tom, razmjenjuju datoteke online, prijenosnim memorijama ili radom u oblaku).



E-DRU&TVO U"ENIK ANALIZIRA

ULOGU KOJU POMO)NA


DIGITALNI SADR*AJI MOGU IMATI U

*IVOTIMA OSOBA S POTE&KO)AMA....

Opisuje mogu'nosti prilagodbe operacijskoga sustava za u#enike s pote$ko'ama. Opisuje razli#ite ure(aje i programe kojima se koriste osobe s pote$ko'ama. Obja$njava kako digitalna tehnologija olak$ava i unapre(uje svakodnevni !ivot i rad osobama s pote$ko'ama. Analizira digitalne sadr!aje za u#enje koji su prilago(eni odre(enim pote$ko'ama.

Opisuje mogu'nosti operacijskog sustava koje osobama s pote$ko'ama olak$avaju kori$tenje digitalnom tehnologijom.

Navodi mogu'nosti specijalizirane opreme i programa kojom se osobe s pote$ko'ama koriste radi lak$e komunikacije i rada na ra#unalu.




—164

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Istra!iti mogu'nosti digitalizacije obrazovnih sadr!aja (kako izraditi audiozapis s obrazovnim sadr!ajem, kako izraditi video s podnaslovima - titlovima). Istra!iti tehni#ka pomagala za osobe s o$te'enjem vida (zvu#ni satovi, razli#iti termometri, vage, radioure(aji, razli#ita elektroni#ka pove'ala, ure(aji za prepoznavanje boja, ure(aji koji poma!u u kretanju poput laserskih $tapova koji signaliziraju prepreku koja se nalazi ispred osobe, ure(aji koji vibriranjem signaliziraju prepreku, a nose se oko vrata kako bi se slijepa osoba za$titila od prepreka u visini glave koje ne mo!e otkriti $tapom). Istra!iti mogu'nosti ra#unalnih programa poput #ita#a ekrana ili programa za mobilne telefone. Uo#iti: kako pomo'na tehnologija poma!e starijim osobama s o$te'enjima vida, sluha, kako glasovno upravljanje poma!e osobama s invaliditetom. Istra!iti kako rade vanjske jedinice poput Brailleova retka.

2.2.2.2. RAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNO----MATEMATI"KE MATEMATI"KE MATEMATI"KE MATEMATI"KE GIMNAZIJEGIMNAZIJEGIMNAZIJEGIMNAZIJE ((((4444 XXXX 105105105105 SATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJE))))








OPISUJE TEMELJNE KONCEPTE

RA"UNALNIH MRE*A.

Opisuje osnovne pojmove vezane uz ra#unalne mre!e (mre!ni ure(aji, mediji za prijenos podataka i mre!ni protokoli). Obja$njava $to je potrebno za povezivanje ra#unala u mre!u. Opisuje prijenos podataka mre!om. Razlikuje i uspore(uje vrste mre!a. Nabraja osnovne elemente jednostavne ra#unalne mre!e. Osmi$ljava jednostavnu mre!u na razini stana ili u#ionice sa svim potrebnim ure(ajima te na#inima spajanja. Opisuje kako ra#unala u mre!i komuniciraju i sura(uju koriste'i razli#ite protokole te kako komuniciraju.


Navodi mogu'nosti i ograni#enja kori$tenja ra#unalnom mre!om. Opisuje prijenos podataka mre!om.


Opisuje kako ra#unala u mre!i komuniciraju i sura(uju koriste'i se razli#itim protokolima te kako me(usobno komuniciraju razli#ite mre!e.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Opisuje be!i#ne ra#unalne mre!e – opisati principe prijenosa signala, probleme koji u tom prijenosu nastaju i tehnike kojima se navedeni problemi rje$avaju. U $kolskoj mre!i identificirati mre!ne ure(aje. U#enici pokazuju mogu'nosti prijenosa podataka sa svojega ure(aja (mobitela, tableta) na druge ure(aje (bluetooth, dijeljenje pristupne to#ke…). Pokazivanje zajedni#koga kori$tenja ure(ajima spojenih na mre!u, npr. mre!nih pisa#a.


—165





OBJA&NJAVA BINARNO ZBRAJANJE

CIJELIH BROJEVA KAO TEMELJNU

OPERACIJU U RA"UNALU.

Obja$njava postupke binarnoga zbrajanja i oduzimanja cijelih brojeva u ra#unalu. Obja$njava vezu binarnoga zbrajanja i drugih matemati#kih operacija u ra#unalu. Obja$njava situacije u kojima dolazi do preljeva pri zbrajanju brojeva u ra#unalu. Obja$njava uzrok neto#noga rezultata pri ra#unalnome izra#unavanju.




Obja$njava uzrok neto#noga rezultata pri ra#unalnome izra#unavanju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJEJEJEJE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza ograni#enja primjene binarne matematike u ra#unalu. U#enici samostalno osmi$ljavaju primjer kada je rezultat ra#unalnoga zbrajanja dvaju pozitivnih brojeva negativan broj. Analiza u nekom programskome jeziku – jesu li rezultati ra#unanja onakvi kakve smo o#ekivali? Kori$tenjem aplikacije Kalkulator na ra#unalu ili mobitelu ustanoviti koji je najve'i cijeli broj. Izvesti koju matemati#ku operaciju zbrajanja ili mno!enja pa analizirati $to se dogodilo.





KONSTRUIRA SMISLENI LOGI"KI

SKLOP.






PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Preporu#a se kori$tenje programom za dizajniranje sklopova, npr. Logisim. Usporediti pravila za pojednostavljivanje logi#kih izraza s matemati#kim pravilima. Razlagati slo!ene logi#ke operacije na manje dijelove povezane osnovnim logi#kim operacijama. Razlagati slo!ene logi#ke sklopove na manje dijelove povezane osnovnim logi#kim sklopovima. Izraditi jednostavni logi#ki sklop s dvama ulazima i odrediti mu tablicu istinitosti. Odrediti tablicu istinitosti koja opisuje neki problem (npr. uklju#ivanje i isklju#ivanje istog svjetla dvama prekida#ima). Za zadanu tablicu istinitosti odrediti pripadaju'i izraz. Pojednostavljivati slo!ene logi#ke operacije uporabom pravila za pojednostavljivanje. Nacrtati slo!eni logi#ki sklop na temelju logi#koga izraza. Izraditi tablicu istinitosti za umjereno slo!enu logi#ku operaciju. Izraditi slo!ene logi#ke sklopove s dvama ulazima na temelju slo!enoga logi#kog izraza. Izraditi slo!ene logi#ke sklopove s vi$e ulaza na temelju slo!enoga logi#kog izraza.


—166





OPISUJE PRINCIP KRIPTIRANJA TE

VA*NOST PRIMJENE ENKRIPCIJE U

SVAKODNEVNOME *IVOTU.

Opisuje osnovne pojmove iz podru#ja enkripcije podataka. Navodi povijesne i svakodnevne primjere. Obja$njava postupak monoalfabetskoga kriptiranja. . . . Opisuje va!nost razvoja slo!enih kriptografskih metoda u kontekstu stalnoga razvoja digitalne tehnologije. Ilustrira postupak kriptiranja u slu#aju nekoga modernog kriptografskog sustava (ideja javnoga i tajnoga klju#a).

Opisuje osnovne pojmove iz podru#ja enkripcije podataka te obja$njava njezinu ulogu u za$titi podataka. Navodi neke povijesne primjere.





● kriptiranje zaporke kod pristupa nekim web lokacijama ● kriptiranje brojeva kartica pri online kupovini ● zna#enje digitalnoga potpisa ● za$titu ra#unala (PC) i prijenosnoga ra#unala enkripcijom cijeloga diska ● za$titu korporativnih komunikacija enkripcijom osjetljivih e-poruka ili e-poruka pojedinih korisnika.





ISTRA*UJE RAZLI"ITE VRSTE

ULAZNIH I IZLAZNIH PODATAKA TE

PRETVORBU U OBLIK POGODAN

ZA RA"UNALNU OBRADU.

Razlikuje pojam digitalnoga od analognoga prikaza podataka. Uo#ava potrebu za digitaliziranjem razli#itih vrsta sadr!aj. Navodi razli#ite oblike nedigitaliziranih podataka te ure(aje za digitaliziranje. Opisuje postupke digitalizacije razli#itih vrsta podataka. Argumentira potrebu za komprimiranjem digitalnih sadr!aja te opisuje neke postupke sa!imanja te to povezuje s razli#itim formatima datoteka za isti tip podataka.

Razlikuje pojam digitalnoga od analognoga prikaza podataka. Uo#ava da postoje razli#ite vrste podataka koje je potrebno digitalizirati te navodi neke od takvih oblika podataka.

Navodi osnovne ure(aje za digitalizaciju nedigitaliziranih podataka te navodi koji oblik prikaza podataka takav ure(aj mo!e digitalizirati.

Opisuje princip digitaliziranja razli#itih nedigitaliziranih oblika podataka. Navodi na#ine pretvorbe digitalnih podataka u analogne, tj. oblike podataka razumljive #ovjeku.

Argumentira potrebu za komprimiranjem digitalnih sadr!aja te opisuje neke postupke sa!imanja (formate datoteka) za razli#ite vrste sadr!aja.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Pokazati rad sa skenerom, mikrofonom i sl. te objasniti na#in rada. Digitalni fotoaparat, kamera. Analiza analognih ulaznih i izlaznih podataka pomo'u hardverskih (npr. Arduino). Analizirati princip rada ure(aja, npr. ure(aja za glasovno prepoznavanje naredbi, 3D pisa#a. Pretvorba digitalnih sadr!aja u analogne – u prvome redu zvuk. Prednosti i nedostaci digitalizacije analognih prikaza podataka. Digitalna televizija.


—167

Priklju#ivanje ure(aja s razli#itim standardima (VGA, HDMI, SCART...). Istra!ivanje potrebe digitalizacije razli#itih sadr!aja, primjerice muzejske gra(e.






DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK ANALIZIRA OSNOVNE


TIPOVIMA PODATAKA I


STRUKTURAMA I PRIMJENJUJE IH

PRI RJE&AVANJU NOVIH

PROBLEMA.


Opisuje i u programskome jeziku implementira osnovne algoritme koriste'i se jednostavnim tipovima podataka i osnovne programske strukture, testira rje$enje te ispravlja eventualne pogre$ke.


Analizira efikasnost algoritma ovisno o koli#ini i vrsti ulaznih vrijednosti.


PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Samostalno rje$avanje zadataka s primjenom standardnih algoritama: zbrajanje/mno!enje prirodnih brojeva unutar odre(enoga intervala, unos i zbrajanje/mno!enje n brojeva, provjera je li broj prost, najve'a unesena vrijednost, prebrojavanje po zadanom kriteriju, odvajanje znamenaka prirodnoga broja. Programiranjem rje$ava jednostavne probleme iz svakodnevnoga !ivota. Vizualizacije jednostavnih problema.



DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK U ZADANOME PROBLEMU

UO"AVA MANJE CJELINE, RJE&AVA

IH TE IH POTOM INTEGRIRA U

JEDINSTVENO RJE&ENJE

PROBLEMA.

Ra$#lanjuje zadani problem na manje funkcionalne cjeline koje opisuje. Odre(uje ulazne i izlazne parametre funkcionalnih cjelina. Razlikuje globalne, lokalne i formalne parametre. Funkcionalne cjeline rje$ava u konkretnome programskom jeziku ispravno se koriste'i programskim funkcijama i integrira ih u cjelovito rje$enje problema. Koristi se jednostavnom rekurzivnom funkcijom.

U zadanome problemu uo#ava i opisuje funkcionalne cjeline.

Unutar zadanoga problema uo#ava funkcionalne cjeline koje uz pomo' u#itelja rje$ava u programskome jeziku te ih objedinjuje u cjelovito rje$enje problema.

Zadani problem ra$#lanjuje na funkcionalne cjeline, samostalno ih rje$ava u programskome jeziku te ih integrira u cjelovito rje$enje problema.



—168

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Analiza i rastavljanje ve'ega problema iz stvarnoga !ivota na manje cjeline (poznati matemati#ki ili fizikalni problemi). Kori$tenje kojim vizualnim alatom za prikaz cjelina, odnosa me(u njima, ulaznih i izlaznih podataka. Pohranjivanje svojih funkcija za rje$avanje nekoga potproblema u svoju biblioteku funkcija. Na jednostavnim primjerima uvesti pojam rekurzivne funkcije. Uvidjeti mogu'nosti kori$tenja rekurzivnim funkcijama, uo#iti rekurzivnost u definiciji nekih problema (Fibonaccijevi brojevi). Rje$avanje problemskoga zadatka samostalno i u timu. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Matematika: B.2.1, D.2. 4.



DOMENI RA"UNALNO

RAZMI&LJANJE I PROGRAMIRANE

U"ENIK RAZLIKUJE SLO*ENE

TIPOVE PODATAKA U ZADANOME

PROGRAMSKOM JEZIKU TE PRI

RJE&AVANJU PROBLEMA KORISTI

SE FUNKCIJAMA I METODAMA

DEFINIRANIMA NAD NJIMA.

Opisuje slo!ene tipove podataka definirane zadanim programskim jezikom. Obja$njava ulogu indeksa kod indeksiranih tipova. Opisuje pristup elementima neindeksiranih tipova podataka. Opisuje osnovne metode i funkcije slo!enoga tipa podataka. Uo#ava mogu'nost kori$tenja slo!enih tipova podataka u zadanom problemu. Rje$ava zadani problem primjenjuju'i metode i funkcije slo!enoga tipa podataka. Argumentira odabir slo!ene strukture podataka za rje$avanje zadanoga problema.

Opisuje i razlikuje neke od slo!enih tipova podataka te osnovne funkcije i metode definirane nad njima.

Unutar zadanog problema uo#ava mogu'nost kori$tenja nekog od slo!enih tipova podataka.

Pri rje$avanju jednostavnih problema koristi se funkcijama i metodama definiranima nad slo!enim tipovima podataka.

Argumentira odabir slo!enoga tipa podataka pri rje$avanju jednostavnoga problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Koristiti se dostupnim slo!enim tipovima podataka unutar programskoga jezika (skup, rje#nik, string, lista, vektor, struktura, datoteka…). Naglasak je na odabiru zadataka za pojedinu slo!enu strukturu. Analizirati optimalan odabir strukture ovisno o zahtjevima rje$avanoga problema. Isti problem rije$iti s razli#itim slo!enim tipovima i analizirati prednosti i nedostatke primjene pojedinoga tipa u konkretnome problemu. U#enici samostalno poku$avaju osmisliti problem u kojemu je opravdano koristiti se zadanim slo!enim tipom podatka. Analizirati zadatke s raznih natjecanja u programiranju. Kori$tenje nekoga vizualnog alata za prikaz elemenata strukture podataka. Kori$tenje alatima za vizualizaciju programskoga koda.


—169



DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK ANALIZIRA SORTIRANJE

PODATAKA KAO VA*AN KONCEPT

ZA RJE&AVANJE RAZLI"ITIH

PROBLEMA.

Opisuje i primjenjuje koji od jednostavnih algoritama za sortiranje i pretra!ivanje podataka. Primjenjuje sortiranje kao dio strategije za rje$avanje problema.

Opisuje jednostavno sortiranje i slijedno pretra!ivanje podataka.

Implementira jednostavno sortiranje i pretra!ivanje u odabranome programskom jeziku.

Uo#ava da se problem u#inkovitije rje$ava ako su podatci sortirani i to primjenjuje pri rje$avanju zadanoga problema.

Analizira utjecaj primjene algoritma sortiranja na u#inkovito rje$avanje razli#itih problema.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici mogu poku$ati osmisliti neki algoritam za sortiranje podataka. Usvojiti koji od jednostavnih algoritama sortiranja: sortiranje zamjenom elemenata (exchange sort), sortiranje zamjenom susjednih elemenata (bubble sort). Upoznati se u programskom jeziku s postoje'im funkcijama za sortiranje. Osmisliti slijedno pretra!ivanje s prekidom tra!enja. Obja$njava princip binarnoga pretra!ivanja. Analizira u#inkovitost pretra!ivanja pri primjeni na vrlo velikoj koli#ini sortiranih podataka. Analizira primjenu sortiranja u raznim programskim alatima, npr. tabli#nome prora#unu.



DOMENI RA"UNALNO


U"ENIK U SURADNJI S DRUGIMA



JEZIKU, TESTIRA PROGRAM, DOKUMENTIRA I PREDSTAVLJA


OGRANI"ENJA PROGRAMA.






PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Ovdje je naglasak na suradnji (timskome radu) pri razvoju programa, dokumentiranju i predstavljanju njegovih mogu'nosti drugima. Za predstavljanje u#enici mogu napraviti kratke upute za korisnike ili sreencast kori$tenja programom. Izrada popisa osobitosti va!nih za zadani problem. Analiza uspje$nosti prema popisu.


—170








SURADNI"KOME ONLINE

OKRU*ENJU NA ZAJEDNI"KOM

PROJEKTU ISTRA*UJE UTJECAJ

UGRADNJE RA"UNALNIH SUSTAVA

U RAZNE URE%AJE NA

SVAKODNEVNI *IVOT.

U suradni#kom online okru!enju dizajnira, razvija, objavljuje te predstavlja projekt koji istra!uje utjecaj ugradnje ra#unalnih sustava u razne ure(aje na svakodnevni !ivot. Nabraja neke ure(aje iz svoje okoline unutar kojih su ugra(eni ra#unalni sustavi. Opisuje kako ugradnja senzora i ra#unalnih sustava u ure(aje mijenja njihov na#in rada i kori$tenja. Uo#ava mogu'nost primjene „pametnih” ure(aja i prednost upravljanja s pomo'u mre!e bilo kad i bilo gdje. Istra!uje $to 'e se dogoditi kada stvari, ku'e, uredi, automobili i gradovi postanu „pametni”.



Ravnopravno i aktivno sudjeluje u stvaranju zajedni#kog digitalnoga sadr!aja. Opisuje na#in kako ure(aji mogu postati „pametni” i me(usobno komunicirati te razli#ite primjene takvih ure(aja.

Istra!uje kako 'e ugradnja ra#unalnih sustava u razne ure(aje, njihovo povezivanje i upravljanje s pomo'u mre!e transformirati svakodnevni !ivot. Prikazuje i vrednuje zajedni#ki rad.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJJJJE ODGOJNOE ODGOJNOE ODGOJNOE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izra(uju zajedni#ke digitalne sadr!aje (online plakat, blog, prezentaciju, umnu mapu). Istra!uju nosiva ra#unala ( „pametni” satovi, Google Glass, ure(aji za pra'enje zdravstvenoga stanja…), „pametne” automobile, „pametne” ku'e. Istra!uju suvremene sustave upravljanja i nadzora prometa, pra'enje stanja okoli$a (uzbuna u slu#aju potresa, cunamija, tornada). Istra!uju temu Internet of things. Predstavljaju svoju viziju budu'nosti.




KOMUNIKACIJA U"ENIK ANALIZIRA

PROGRAME S OBZIROM NA

LICENCIJU I PREDUVJETE ZA

INSTALACIJU PROGRAMA.

Opisuje razli#ite vrste programa s obzirom na vrstu licencije. Pronalazi odgovaraju'i primjenski program, analizira preduvjete za instalaciju programa. Primjenjuje korake za instalaciju i prilago(avanje operacijskoga sustava ra#unala te argumentira potrebu za instalacijama novih ina#ica operacijskoga sustava te redovitoga a!uriranja i deinstaliranja programa. Obja$njava razlike izme(u programa otvorenoga koda, demoprograma te



Analizira preduvjete za instalaciju odabranoga primjenskog programa, preispituje potrebu nadogra(ivanja i a!uriranja programa, opisuje korake instalacije programa.

Obja$njava korake za instalaciju i prilagodbu operacijskog sustava ra#unala, argumentira potrebu za instalacijama novih ina#ica operacijskoga sustava te redovitoga a!uriranja.


—171

slobodnih i komercijalnih programa. Preispituje i primjenjuje mogu'nosti nadogra(ivanja programa: za$to, kako i mo!e li instalirati nove ina#ice operacijskoga sustava na odabranome ure(aju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enik na svoje ure(aje instalira programe. Razlikuje postupke brisanja i deinstaliranja programa. Za zadanu temu/aktivnost pronalazi programe iz razli#itih kategorija licencija (demo, freewere, shareware, komercijalni, Open source software). Istra!uje programe otvorenoga koda. Istra!uje rangiranje (vrednovanje) komercijalnih i slobodnih programa. Istra!uje postavke a!uriranja na svojemu ure(aju. Uvjeti kori$tenja i postavke privatnosti. Instaliranje aplikacija na mobilne ure(aje, pra'enje zahtjeva koje aplikacija postavlja (dozvola koje tra!i).




KOMUNIKACIJA U"ENIK

USPORE%UJE STRATEGIJE

PRIKUPLJANJA PODATAKA PREMA

RELEVANTNOSTI I POUZDANOSTI

IZVORA PODATAKA. ODABRANIM


ANALIZIRA I PRIKAZUJE PODATKE I

REZULTATE.




Prikuplja podatke za odabranu temu odabiru'i neku od zadanih strategija. Obra(uje i grafi#ki prikazuje podatke. Samostalno istra!uje mogu'nosti programa.

Odabire najprikladniji na#in prikupljanja podataka za odabranu temu. Uspore(uje mogu'nosti dvaju programa i odabire prikladniji. Obra(uje i analizira podatke u#inkovito koriste'i se mogu'nostima programa.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upoznaje razne na#ine prikupljanja podataka, npr. online upitnici, intervjuiranje, istra!ivanje, pokusi. Izra(uje online upitnik. Koristi se osnovnim mogu'nostima programa za tabli#ni prora#un za analizu i prikaz podataka. Istra!ivanje dodatnih mogu'nosti alata koriste'i se ugra(enim sustavom pomo'i. Uporaba, na primjer, Programa za prora#unske tablice u analizi fizikalnih ili kemijskih mjerenja, grafi#kom prikazu rezultata mjerenja, ra#unu pogre$ke, simulaciji prirodnih (fizikalnih, kemijskih, biolo$kih) procesa. Uporaba, na primjer, Programa za prora#unske tablice za izradu obrazovnih sadr!aja poput kvizova i igara. PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Matematika: E.2.1 Kemija: T.2.2, T.2.3, PiP.2.1.,PP.2.2, PP.2.3


—172







AKTIVNO PRIDONOSI

UNAPRE%ENJU KVALITETE *IVOTA

PODIZANJEM EKOLO&KE SVIJESTI.

Opisuje negativne posljedice nepravilnoga zbrinjavanja elektroni#koga otpada na okoli$. Argumentira utjecaj recikliranja elektroni#koga otpada na prirodne resurse, okoli$ te ekologiju u cjelini. Aktivno promi#e svijest va!nosti o#uvanja prirodnih resursa te zbrinjavanju elektroni#koga otpada radi njegova recikliranja / adekvatnoga uni$tavanja. Osmi$ljava i prema mogu'nosti realizira akcije za podizanje svijesti o va!nosti prikupljanja i pravilnoga zbrinjavanja elektroni#koga otpada u $koli i lokalnoj zajednici.



Aktivno promi#e svijest o va!nosti o#uvanja prirodnih resursa te zbrinjavanju elektroni#koga otpada radi njegova recikliranja / adekvatnog uni$tavanja.


PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Za konkretan primjer elektroni#koga otpada istra!uje u svojoj lokalnoj zajednici mogu'nost njegova zbrinjavanja. Istra!uje mogu'nosti zbrinjavanja razli#itih vrsta elektroni#koga otpada. Istra!ivanje gradnje !ivotnoga stila novih generacija temeljenoga na o#uvanju prirodnih resursa i okoli$a. Prou#avanje sadr!aja mre!nih sjedi$ta o zbrinjavanju elektroni#koga otpada Izrada promotivnih digitalnih materijala za koju akciju podizanja svijesti o va!nosti prikupljanja elektroni#koga otpada (letak, animacija, blog, izlo!ba fotografija) Povezati s ishodima iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.




ANALIZIRA I PROCJENJUJE UTJECAJ


NA U"INKOVITOST I



Opisuje poslove i podru#ja koja se koriste IKT-om i navodi osobitosti kori$tenja IKT-om. Istra!uje digitalne usluge i alate kojima se mo!e pove'ati u#inkovitost rada u odre(enome poslu. Istra!uje kako primjena IKT-a pove'ava u#inkovitost rada u odre(enom poslu. Procjenjuje budu'i utjecaj IKT-a na produktivnost u !ivotu i radu.

Opisuje poslove i podru#ja koji se koriste IKT-om i navodi osobitosti kori$tenja IKT-om.





—173

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Predstavljanje poslova koji su se transformirali u e-poslovanje: ra#unovodstvo, knjigovodstvo, marketing, prodaja internetom, bankarstvo. Demonstriraju na#ine kori$tenja IKT-om za pove'anje u#inkovitosti svojega u#enja. Analiziraju prednosti i mane rada od ku'e i fleksibilnoga radnog vremena. Projekt vje!beni#ka tvrtka, npr. turisti#ka agencija koja mora predstaviti ponudu za organizaciju $kolskoga izleta. Sura(uju s u#enicima druge $kole u virtualnome okru!enju (webinari, videokonferencije, izrada zajedni#kih projekata). Istra!uju mogu'nosti za cjelo!ivotno usavr$avanje i stjecanje dodatnih kvalifikacija kori$tenjem IKT-om. Osmi$ljavaju digitalnu zna#ku svoje $kole, raspravljaju o kompetencijama koje bi bile u nju uklju#ene. Tra!e primjere inovativne primjene IKT-a u startup tvrtkama. Povezati s ishodom C.2. 1. iz domene Digitalna pismenost i komunikacija.


—174

3.3.3.3. RAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNO----MATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJEEEE (4(4(4(4 XXXX 105105105105 SATI SATI SATI SATI GODI&NJEGODI&NJEGODI&NJEGODI&NJE))))




A. 3. 1A. 3. 1A. 3. 1A. 3. 1 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA



TEHNOLOGIJA U"ENIK ZA

JEDNOSTAVNI PROBLEM IZ

STVARNOGA *IVOTA OBLIKUJE BAZU

PODATAKA TE JU REALIZIRA U NEKOM

SUSTAVU ZA RAD S BAZAMA

PODATAKA.

Obja$njava prednosti uporabe baze podataka. Opisuje osnovne pojmove vezane uz bazu podataka: entitet, atribut, primarni klju#, strani klju#, tipovi veza me(u tablicama (1 : 1, 1 : N, N : M) i sl. Nabraja neke sustave za rad s bazama podataka. Za zadani problem modelira bazu podataka sa svim pripadnim elementima. Realizira bazu podataka u konkretnom sustavu za rad s bazama podataka te manipulira podatcima unutar baze podataka. Dohva'a podatke kori$tenjem upita SQL-a te stvara komunikacijske forme i izvje$taje. Analizira odabrani problem i dizajnira bazu podataka sa slo!enim vezama me(u entitetima.

Opisuje osnovne pojmove vezane uz baze podataka. Obja$njava model baze podataka na poznatom primjeru. Za zadani opis modelira odgovaraju'u jednostavnu tablicu u bazi podataka. Primjenjuje jednostavne upite za rad s podatcima.

Obja$njava prednosti uporabe baze podataka. U zadanome problemu uo#ava osnovne elemente, njihove dijelove, relacije me(u elementima te modelira bazu podataka. Primjenjuje slo!enije upite za rad s podatcima.

Realizira model baze podataka za zadani problem u nekom sustavu za rad s bazama podataka. Koristi se slo!enim upitima koji se odnose na podatke iz vi$e povezanih tablica.

Analizira odabrani problem i dizajnira bazu podataka sa slo!enim vezama me(u entitetima. Dohva'a podatke kori$tenjem upita SQL-a te stvara komunikacijske forme i izvje$taje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOBRAZOBRAZOBRAZOVNIH ISHODAOVNIH ISHODAOVNIH ISHODAOVNIH ISHODA Po!eljno je koristiti se kojom od besplatnih baza podataka koja 'e omogu'iti povezivanje s nekim budu'im aplikacijama. Primjerice, ako se radi o internetskim aplikacijama napravljenim u php-u onda je korisno raditi s MySQLom, a od desktop aplikacije preporuka je koristitise bazom podataka SQLite. "itava baza podataka smje$tena je u jednoj datoteci, a takvoj bazi mogu'e je pristupiti iz razli#itih programskih jezika (Python, C#...). Modelirati pojednostavljenu $kolsku bazu podataka: identificirati osnovne elemente (entitete) te njihove dijelove (atribute) te modelirati bazu podataka s vezama me(u entitetima. Modelirati pojednostavljenu bazu podataka za koji zami$ljeni poslovni proces(knji!nica, skladi$te, trgovina)brinu'i se o normalizaciji podataka.


—175








VIZUALIZIRA I GRAFI"KI PRIKAZUJE

PROBLEM.

Primjenjuje osnovne funkcije odabranoga grafi#kog modula u crtanju kompozicija oblika razli#ite slo!enosti te za prikaz matemati#kih funkcija. Vizualizira i grafi#ki prikazuje koji realni problem.

Opisuje i koristi se osnovnim funkcijama odabranoga grafi#kog modula za crtanje linija i oblika.

Crta obojane slo!ene kompozicije oblika poput slo!enijih oblika sastavljenih od pravilno raspore(enih likova.

Grafi#ki prikazuje matemati#ke funkcije.

Vizualizira i grafi#ki prikazuje koji realan problem.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Crtanje kompozicija razli#itih slo!enosti. Eksperimentiranje s mogu'nostima prikaza boje. Kako posti'i animaciju? Animirati kretanje objekta zami$ljenom krivuljom, npr. kretanje brodi'a sinusoidalnom putanjom. Spremanje rezultata izvo(enja programa u slikovnu datoteku i ponovno kori$tenje njima. Pohranjivanje funkcija za crtanje nekih slo!enijih oblika u svoju biblioteku. Crtanje matemati#kih funkcija u razli#itim koordinatnim sustavima. Realizacija jednostavne igre poput potrage za blagom ili kri!i'-kru!i'a. Poveznice:Poveznice:Poveznice:Poveznice: Matematika: B.3.5, B.3.10 .





PROBLEM PRIMJENJUJU)I SLO*ENE

TIPOVE PODATAKA DEFINIRANE

ZADANIM PROGRAMSKIM JEZIKOM.

Opisuje slo!ene tipove podataka. Opisuje osnovne metode i funkcije slo!enoga tipa podataka. Uo#ava mogu'nost kori$tenja slo!enim tipovima podataka u zadanome problemu. Rje$ava zadani problem primjenjuju'i metode i funkcije slo!enoga tipa podataka.

Opisuje slo!ene tipove podataka, osnovne funkcije i metode definirane nad njima te nabraja probleme u kojima je mogu'e primijeniti slo!ene tipove podataka.

Unutar zadanoga problema uo#ava mogu'nost kori$tenja slo!enim tipovima podataka. Rje$ava problem primjenjuju'i metode i funkcije zadanoga slo!enog tipa podataka.

Za zadani problem odabire slo!eni tip podataka te obja$njava odabir. Rje$ava problem primjenjuju'i metode i funkcije odabranoga slo!enog tipa podataka.

Za rje$avanje slo!enijega problema kombinira vi$e razli#itih slo!enih tipova podataka te analizira efikasnost rje$enja ovisno o odabranim slo!enim tipovima podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Koristiti se dostupnim slo!enim tipovima podataka unutar programskoga jezika (skup, rje#nik, string, lista, vektor, struktura, datoteka…). Isti problem rije$iti s razli#itim slo!enim tipovima i analizirati prednosti i nedostatke primjene pojedinoga tipa u konkretnome problemu. Koristi se datotekama sa svrhom pohrane podataka. U#enici samostalno poku$avaju osmisliti problem u kojemu je opravdano koristiti se zadanim slo!enim tipom podatka. Analizirati zadatke s raznih natjecanja u programiranju.


—176





PROBLEM PRIMJENJUJU)I

REKURZIVNU FUNKCIJU.

Opisuje osnovne elemente rekurzivnoga postupka. Zapisuje matemati#ki opisanu rekurzivnu funkciju u programskome jeziku. Uo#ava rekurzivnost u danome problemu, odre(uje rekurzivnu relaciju i uvjet prekida te realizira rekurzivnu funkciju u programskom jeziku. Procjenjuje efikasnost rekurzivnoga rje$enja. Ovisno o problemu odabire rekurzivno odnosno induktivno rje$enje. Uo#ava sporost rekurzije u nekim vrstama problema te koristi se mogu'nostima pohranjivanja me(urezultata (primjenjuje tehniku memoizacije).

Opisuje osnovne elemente rekurzivnog postupka. U programskome jeziku zapisuje zadanu rekurzivnu funkciju.

Uo#ava rekurziju u jednostavnijem problemu, zapisuje ju u obliku rekurzivne funkcije.

Uo#ava rekurzivno rje$enje u slo!enim problemima, stvara rekurzivnu relaciju i implementira rje$enje u odabranome programskom jeziku.

Procjenjuje efikasnost rekurzivnoga rje$enja te ovisno o problemu uo#ava mogu'nost pohranjivanja me(urezultata.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici pronalaze primjere vizualnih rekurzija poput zrcala koja se ogledaju jedno u drugom. Odrediti rekurzivnu relaciju na jednostavnijim problemima kod kojih se lako uo#ava, primjerice odrediti zbroj prvih n #lanova reda: 1 – 2 + 3 – 4…. Analizirati neke jednostavne primjere poput Fibonaccijevih brojeva, kamata, zbroja i sl. Skrenuti pozornost na to da u slu#aju nekih problema rekurzivni postupci nisu u#inkoviti (Fibonaccijevi brojevi). Primijeniti kornja#inu grafiku za crtanje rekurzivnih crte!a (fraktali). Kori$tenje memoizacije u slu#aju „sporih” rekurzija (omota#i). PoveznicePoveznicePoveznicePoveznice Matematika: A.3.2





USPORE%UJE RAZLI"ITE ALGORITME

SORTIRANJA I PRETRA*IVANJA

PODATAKA.

Opisuje i primjenjuje standardne algoritme sortiranja i pretra!ivanja podataka. Primjenjuje sortiranje kao dio strategije za rje$avanje problema. Argumentira upotrebu br!ih algoritama sortiranja i pretra!ivanja navode'i primjere.

Opisuje jednostavne algoritme sortiranja i pretra!ivanja.

Zapisuje jednostavne algoritme sortiranja i pretra!ivanja u zadanome programskom jeziku. Opisuje slo!enije algoritme sortiranja i binarnog pretra!ivanja.

Zapisuje slo!enije algoritme sortiranja i algoritam binarnoga pretra!ivanja u zadanome programskom jeziku.

Argumentira upotrebu razli#itih algoritama sortiranja i pretra!ivanja s obzirom na koli#inu podataka.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA U#enici mogu poku$ati samostalno osmisliti koji algoritam za sortiranje podataka. Primijeniti u rje$avanju problema razli#ite algoritme sortiranja: sortiranje razmjenom (exchange sort), bubble sort, sortiranje umetanjem (insertion sort), quick sort, merge sort. Upozoriti na najgore i najbolje slu#ajeve razli#itih algoritama sortiranja.


—177

Analizirati koju situaciju u kojoj nesvjesno upotrebljavaju binarno pretra!ivanje, primjerice tra!enja nekoga pojma u duga#kome popisu pojmova poredanih po abecedi. Samostalno osmisliti algoritam binarnoga tra!enja.




PROGRAMIRANJE U"ENIK VREDNUJE

ALGORITME PREMA NJIHOVOJ

VREMENSKOJ SLO*ENOSTI.

Opisuje pojam vremenske slo!enosti algoritma. Povezuje vrijeme potrebno za izvo(enje programa s veli#inom ulaznih podataka. Analizira slo!enost poznatih algoritama. Pri rje$avanju problema odabire algoritam s optimalnom vremenskom slo!eno$'u.

Uo#ava da je za izvo(enje razli#itih algoritama kori$tenih za rje$avanje istoga problema potrebno razli#ito vrijeme.

Opisuje i odre(uje vremensku slo!enost algoritma kao funkciju ovisnosti vremena izvo(enja algoritma o veli#ini ulaznih podataka.

Za razli#ite, poznate algoritme analizira njihovu vremensku slo!enost.

Argumentira vremensku slo!enost algoritma te odabire algoritam s optimalnom vremenskom slo!eno$'u.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Opisati vremensku slo!enost pojedinih poznatih algoritama pribli!nom matemati#kom funkcijom. Vizualizirati vremensku slo!enost kori$tenjem kornja#inom grafikom ili kojim alatom za vizualizaciju. Ilustrirati slo!enost algoritma na razli#itim skupovima ulaznih podataka.





OSMI&LJAVA OBJEKTNI MODEL S

PRIPADNIM SLO*ENIM

STRUKTURAMA PODATAKA

IMPLEMENTIRA GA U ZADANOME

PROGRAMSKOM JEZIKU.

Opisuje osnovne pojmove vezane uz objektno usmjereno programiranje (klasa, objekt, svojstvo, metoda...). Unutar zadanoga problema uo#ava osnovna svojstva i metode te oblikuje pripadnu klasu u konkretnom programskom jeziku. Obja$njava pojam naslje(ivanja klasa. Objektno modelira slo!eniji problem i implementira u programskome jeziku.

Opisuje osnovne pojmove povezane s objektno usmjerenim programiranjem. Na konkretnome primjeru razlikuje klasu od objekta.

Za zadanu klasu razlikuje svojstva od metoda. Manipulira objektom zadane klase i poziva elemente klase nad napravljenim objektom.

Uo#ava osnovna svojstva i metode za zadani jednostavni problem, oblikuje klasu te je implementira. Obja$njava pojam naslje(ivanja klasa.

Za slo!eniji problem uo#ava osnovne objekte problema, veze me(u objektima, svojstva i metode. Stvara cjelokupan objektni model te ga implementira.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Napraviti jednostavne klase s pripadnim metodama i svojstvima za neke standardne metode (pravokutnik, trokut, razlomak, kompleksni broj i sl.). Napraviti kompleksni model za slo!enije probleme. Primjerice, napraviti klasu „datum“, a potom klasu „u#enik“ #iji 'e datum ro(enja biti tipa datum. Nadalje je mogu'e napraviti razred koji 'e imati svoju oznaku te listu podataka tipa „u#enik“ itd. Primijeniti objektno programiranje u kornja#inoj grafici.


—178





TRADICIONALNE KRIPTOGRAFSKE

ALGORITME I OPISUJE OSNOVNU

IDEJU MODERNIH KRIPTOGRAFSKIH

SUSTAVA.

Opisuje osnovne kriptografske pojmove. Obja$njava neke tradicionalne kriptografske algoritme. Zapisuje tradicionalne kriptografske algoritme u zadanome programskom jeziku. Primjenjuje tradicionalne kriptografske algoritme za rje$avanje problema, primjerice kriptoanalizu. Opisuje va!nost uporabe modernih kriptografskih sustava u svakodnevnome !ivotu. Obja$njava ideju sustava s tajnim i javnim klju#em. Obja$njava te!inu probijanja odabranih kriptografskih sustava.

Opisuje postupak kriptiranja te neke tradicionalne kriptografske algoritme.

Zapisuje tradicionalne monoalfabetske kriptografske algoritme u zadanome programskom jeziku. Opisuje va!nost uporabe modernih kriptografskih sustava u svakodnevnome !ivotu.

Zapisuje tradicionalne polialfabetske kriptografske algoritme u zadanome programskom jeziku. Obja$njava ideju sustava s tajnim i javnim klju#em.

Primjenjuje tradicionalne kriptografske algoritme pri rje$avanju problema. Obja$njava te!inu probijanja odabranih kriptografskih sustava.

PPPPREPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Cilj je dijela toga ishoda ilustrirati implementaciju tradicionalnih algoritama u konkretnome programskom jeziku. Uo#iti probleme kriptoanalize jednostavnih kriptografskih algoritama s pomo'u ra#unala. Ograni#iti se na nekoliko tradicionalnih kriptografskih algoritama: Cezarovo kriptiranje, kriptiranje s pomakom, Afino kriptiranje, Vigenereovo kriptiranje, transpozicijsko kriptiranje. U modernim kriptografskim sustavima zadr!ati se na analizi ideje, ne treba i'i u detalje i implementaciju. Istra!iti ulogu kriptografije u pojedinim podru#jima primjerice bankarstvu, online trgovini.




PROGRAMIRANJE U"ENIK DEFINIRA



PROLAZE)I SVE FAZE



GA.


Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota uz pomo' u#itelja razvija algoritam, testira i dokumentira idejno rje$enje.


Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i sve faze programiranja te predstavlja rje$enje.

Definira slo!eniji problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i sve faze programiranja te predstavlja i vrednuje rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izrada projektnoga zadatka. U#enik za potrebe stvaranja programskoga rje$enja mo!e istra!ivati razna podru#ja unutar programskog jezika, npr. rad s datotekama, biblioteke/module, stvaranje svojih biblioteka/modula. Primjer zadataka za poticanje motivacije u#enika su razne igre realizirane s pomo'u kornja#ine grafike. Za predstavljanje programskoga rje$enja mo!e napraviti prezentaciju, kratke upute za korisnike ili screencast kori$tenja programom. Za analizu uspje$nosti po!eljno je unaprijed izraditi popis osobitosti va!nih za zadani problem te prema njemu procijeniti uspje$nost.


—179




C. 3. 1C. 3. 1C. 3. 1C. 3. 1 NAKON TRE)E GODINE U"ENJA



KOMUNIKACIJA U"ENIK PLANIRA, STVARA, PREDSTAVLJA I VREDNUJE

MULTIMEDIJSKI PROJEKT....

Izra(uje scenarij za multimedijski projekt na zadanu temu. Stvara i ure(uje digitalne sadr!aje. Objedinjuje razli#ite vrste digitalnih sadr!aja poput zvuka, fotografije, grafike, teksta ili animacije u cjelinu. Po$tuje autorska prava ako se koristi tu(im digitalnim sadr!ajima. Tra!i dozvolu za snimanje i objavljivanje digitalnoga sadr!aja ako je potrebno. Odabire Creative Commons licencu za svoj multimedijski projekt. Predstavlja i u suradnji s drugima vrednuje projekt.

Izra(uje scenarij za multimedijski projekt na zadanu temu.

Stvara i ure(uje digitalne sadr!aje prema pripremljenome scenariju.

Pripremljene digitalne sadr!aje objedinjuje prema scenariju.

Odabire Creative Commons licencu za svoj multimedijski projekt. Predstavlja i u suradnji s drugima vrednuje projekt.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izrada obrazovnoga sadr!aja iz razli#itih predmeta i za razli#ite uzraste, obrada tema zna#ajnih za lokanu i $iru zajednicu. Prijedlog sadr!aja iz domene e-Dru$tva: utjecaj ra#unalnih inovacija na kvalitetu !ivota i okoli$, negativan utjecaj pretjerane uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije na zdravlje. Po!eljno je dio ishoda realizirati timskim radom.


—180

4.4.4.4. RAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNORAZRED PRIRODOSLOVNO----MATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJMATEMATI"KE GIMNAZIJEEEE (4(4(4(4 XXXX 105105105105 SATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJESATI GODI&NJE))))

INFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITAINFORMACIJE I DIGITALNE TEHNOLOGIJELNE TEHNOLOGIJELNE TEHNOLOGIJELNE TEHNOLOGIJE






TEHNOLOGIJA U"ENIK ISTRA*UJE

MOGU)NOSTI RAZLI"ITIH

PROGRAMSKIH JEZIKA.

Razlikuje osnovne vrste aplikacija s obzirom na tehnologiju (internet aplikacije, mobilne, desktop, komandne…). Opisuje mogu'nosti i ograni#enja pojedine tehnologije. Razvija aplikaciju na odabranoj tehnologiji te predstavlja rje$enje. Argumentira ograni#enja i mogu'nosti nadogradnje.

Razlikuje osnovne vrste aplikacija s obzirom na tehnologiju (internet aplikacije, mobilne, desktop, komandne…).

Opisuje mogu'nosti i ograni#enja pojedine tehnologije te odabire pravu tehnologiju za rje$enje odabranoga jednostavnog problema. Implementira rje$enje u odabranome programskom jeziku.

Analizira mogu'nosti i ograni#enja pojedine tehnologije te odabire pravu tehnologiju za rje$enje odabranoga problema. Implementira rje$enje u odabranome programskom jeziku.

U skupini ili samostalno stvara slo!eniju primjensku aplikaciju predstavlja rje$enje, argumentira ograni#enja te mogu'nosti nadogradnje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Upoznati se s kojom od mre!nih tehnologija, ukazati na razlike me(u mre!nim tehnologijama s obzirom na standardne desktop aplikacije te eventualna ograni#enja. Rje$avati probleme koji se temelje na internetskim aplikacijama koje se koriste resursima poslu!itelja (baze podataka). Primjer tehnologija: php, ASP.NET, Django, te ilustrirati povezivanje s bazom podataka. Mogu'e je eksperimentirati sa stvaranjem programa s grafi#kim korisni#kim su#eljem. U skupini ili samostalno stvarati slo!enije primjenske aplikacije na razli#itim tehnologijama, predstaviti i vrednovati rje$enje.



DOMENI INFORMACIJE I DIGITALNA

TEHNOLOGIJA U"ENIK ISTRA*UJE

MODERNE KRIPTOGRAFSKE

SUSTAVE.

Opisuje va!nost uporabe modernih kriptografskih sustava u svakodnevnome !ivotu. Obja$njava princip rada kojih dvaju modernih sustava za kriptiranje: sustav s tajnim i javnim klju#em. Obja$njava te!inu probijanja odabranih kriptografskih sustava. Argumentirati odabir kriptografskoga sustava s obzirom na vrstu problema koji se rje$ava. U odabranome programskom jeziku implementira, do odre(ene mjere pojednostavljen, koji od modernih algoritama za kriptiranje.

Opisuje va!nost uporabe modernih kriptografskih sustava u svakodnevnome !ivotu.

Obja$njava princip rada kojih dvaju modernim sustava za kriptiranje: sustav s tajnim i javnim klju#em.

Opisuje te!inu probijanja kojih modernih kriptografskih sustava.

Argumentira odabir kriptografskoga sustava ovisno o koli#ini podataka koju treba kriptirati te prirodi problema.


—181

PPPPREPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA REPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNOOSTVARENJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Odabrati koja dva moderna algoritma za kriptiranje od kojih je jedan s tajnim, a drugi s javnim klju#em, primjerice DES i RSA. U#enici s naprednijim znanjem programiranja mogu implementirati koji dio ili pojednostavljeni moderni algoritam za kriptiranje u kojemu programskom jeziku. Istra!iti ulogu kriptografije u pojedinim podru#jima, primjerice bankarstvu, online trgovini.






DOMENI RA"UNALNO RAZMI&LJANJE

I PROGRAMIRANJE U"ENIK RJE&AVA

PROBLEM KORISTE)I SE

APSTRAKTNIM STRUKTURAMA

PODATAKA.

Opisuje svojim rije#ima standardne apstraktne strukture podataka (red, stog, stablo, graf) te standardne postupke nad tim strukturama. Primjenjuje standardne algoritme nad apstraktnim strukturama podataka u zadanom programskome jeziku. Rje$ava problem koriste'i se apstraktnim strukturama podataka.

Opisuje svojim rije#ima standardne apstraktne strukture podataka te osnovne postupke nad njima.

Primjenjuje standardne algoritme nad apstraktnim strukturama podataka.

Zapisuje standardne algoritme nad apstraktnim strukturama podataka u zadanome programskom jeziku.

U konkretnome problemu uo#ava mogu'nost kori$tenja standardnim apstraktnim strukturama podataka te implementira rje$enje problema u zadanome programskom jeziku.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIHOBRAZOVNIHOBRAZOVNIHOBRAZOVNIH ISHODAISHODAISHODAISHODA Standardne strukture podataka mogu se implementirati kao klase pa se za njih definiraju standardni postupci kao metode. Stog: metode (push, pop), kori$tenje stogom za ra#unanje vrijednosti izraza u postfix notaciji Red: enqueue, dequeue Binarno stablo: obilasci (preorder, postorder, inorder), binarno stablo tra!enja, binarna hrpa i sl. Graf: obilazak grafa bsf i dsf , minimalno razapinju'e stablo, najkra'a udaljenost od nekoga #vora do svih ostalih #vorova, topolo$ko sortiranje...




I PROGRAMIRANJE U"ENIK STVARA

APLIKACIJU S GRAFI"KIM

KORISNI"KIM SU"ELJEM ZA

PROBLEM IZ STVARNOGA *IVOTA....

Obja$njava osnovni koncept rada programa s GUI-jem te osnovne elemente su#elja. Dizajnira su#elje koriste'i jednostavne elemente GUI-ja. Obja$njava osnovne vrste doga(aja nad elementima su#elja. Analizira problem iz stvarnoga !ivota te stvara aplikaciju za njegovo rje$enje.

Obja$njava osnovni koncept rada programa s GUI-jem te osnovne elemente su#elja. Dizajnira su#elje koriste'i se jednostavnim elementima GUI-ija.

Obja$njava osnovne vrste doga(aja nad elementima su#elja. Za zadani problem stvara aplikaciju s grafi#kim korisni#kim su#eljem unutar koje se obra(uju jednostavni doga(aji.

Za zadani problem stvara aplikaciju sa slo!enim elementima su#elja.

Analizira problem iz stvarnog !ivota te stvara aplikaciju za njegovo rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Preporu#a se koristiti neki od programskih jezika unutar kojega se su#elje stvara na na#in da se elementi dodaju na su#elje pisanjem programskog kôda, a ne grafi#ki. Stvara jednostavan program s osnovnim elementima su#elja (gumb, okvir za unos teksta, naljepnica...). Obra(uje jednostavne doga(aje na programu (npr. klik mi$em na gumb). Obrada doga(a temelji se na dohva'anju vrijednosti s jednoga ili vi$e elemenata su#elja, obrada podataka te prikaz rezultata na elementu su#elja.


—182

Koristi se slo!enijim elementima su#elja (padaju'a lista, izbornici, podru#je za tekst, podru#je za crtanje i sl.). Stvaranje i obrada slo!enijih doga(aja (klik na desni gumb mi$a, pritisak tipke na tipkovnici, drag and drop...).




I PROGRAMIRANJE U"ENIK SE

KORISTI MODELIRANJEM I

SIMULACIJOM ZA PREDSTAVLJANJE I

RAZUMIJEVANJE PRIRODNIH

FENOMENA.

Uo#ava mogu'nost ra#unalnoga simuliranja i modeliranja nekoga prirodnog fenomena te argumentira smisao takva modela odnosno simulacije. Implementira model odnosno simulaciju nekoga fenomena te analizira rje$enje.

Uo#ava da se neki prirodni fenomeni mogu uspje$no modelirati i simulirati ra#unalom.

Za konkretne, jednostavne prirodne fenomene opisuje mogu'nosti ra#unalnoga simuliranja i modeliranja rje$enja.

U odabranome programskom jeziku implementira model odnosno simulaciju za rje$enje zadanoga prirodnog fenomena te analizira rje$enje.

Za problem argumentira mogu'nost modeliranja i simuliranja s pomo'u ra#unala. Implementira model ili simulaciju.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Kombinatorni problemi: permutacije, kombinacije, interpretacije, particije i sl. Prirodni problemi: fizikalni, kemijski, biolo$ki Dru$tveni i ekonomski procesi i trendovi. Rje$avanje matemati#kih problema numeri#kim metodama (numeri#ko integriranje, rje$avanje sustava linearnih jednad!bi, iterativni postupci, interpolacijski polinom...).

B. 4. 4B. 4. 4B. 4. 4B. 4. 4 NAKON "ETVRTE GODINE U"EN JA



I PROGRAMIRANJE U"ENIK SE

KORISTI RAZLI"ITIM PROGRAMSKIM

PARADIGMAMA ZA RJE&AVANJE

PROBLEMA IZ STVARNOGA *IVOTA.

Opisati zadanu programsku paradigmu te navesti probleme za #ije rje$enje je ona pogodna te argumentirati odabir. Primjenjivati odabranu paradigmu za rje$avanje konkretnoga problema. Za dane probleme pronalaziti efikasnija rje$enja uz kori$tenje odabranim programskim paradigmama.

Opisuje zadanu programsku paradigmu.

Opisuje neke probleme za #ije je rje$enje pogodna zadana programska paradigma.

U konkretnom programskom jeziku rje$ava jednostavan problem koriste'i se zadanom programskom paradigmom.

Istra!uje stvarne probleme te nudi rje$enja koriste'i se zadanom programskom paradigmom.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE JE JE JE ODGOJNOODGOJNOODGOJNOODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Neki od primjera paradigmi koje se mogu primjenjivati:

● mre!no programiranje ○ svrha i mogu'nosti kori$tenja mre!nim programiranjem ○ osnovni pojmovi o mre!nome programiranju ○ postoje'e programske funkcije (klase i metode) za realizaciju mre!noga programiranja u kojemu programskom jeziku ○ izgradnja aplikacija koje omogu'avaju razmjenu poruka mre!om (aplikacija chat, razmjena datoteka, stvaranje mre!nih igara, npr. kri!i' kru!i' i sl.) ○ ustanoviti probleme da se razli#iti dijelovi programa trebaju izvoditi istovremeno (primjerice na poslu!itelju #ekamo da se na chat spoji novi klijent, a istovremeno s tim

za svakoga spojenog klijenta #ekamo da po$alje poruku te tu poruku proslje(ujemo svim ostalim klijentima) ● paralelno programiranje

○ svrha i mogu'nosti paralelnoga programiranja ○ rad na istome zadatku ○ istovremeno obavljanje razli#itih zadataka


—183

○ uvidjeti razlike u brzini izvo(enja standardnoga programa i programa u kojemu vi$e procesa paralelno obavlja isti posao – mogu'e je ilustrirati na primjeru brojanja prostih brojeva na kojemu velikom intervalu.




I PROGRAMIRANJE U"ENIK DEFINIRA



PROLAZE)I SVE FAZE



GA.


Definira jednostavan problem iz stvarnog !ivota uz pomo' u#itelja razvija algoritam, testira i dokumentira idejno rje$enje.


Definira jednostavan problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i sve faze programiranja te predstavlja rje$enje.

Definira slo!eniji problem iz stvarnoga !ivota, samostalno ga rje$ava prolaze'i sve faze programiranja te predstavlja i vrednuje rje$enje.

PPPPREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENREPORUKE ZA OSTVARENJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNOJE ODGOJNO----OBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODAOBRAZOVNIH ISHODA Izrada samostalnoga ili timskoga projektnog zadatka. U#enik za potrebe stvaranja programskoga rje$enja mo!e istra!ivati dodatna podru#ja unutar programskoga jezika. Za predstavljanje programskoga rje$enja mo!e napraviti prezentaciju, kratke upute za korisnike ili sreencast kori$tenja programom. Za analizu uspje$nosti po!eljno je unaprijed izraditi popis osobitosti va!nih za zadani problem te prema njemu procijeniti uspje$nost.


—184

2. 2. 2. 2. Popis izvora i literature uz kurikulum predmeta InformatikaPopis izvora i literature uz kurikulum predmeta InformatikaPopis izvora i literature uz kurikulum predmeta InformatikaPopis izvora i literature uz kurikulum predmeta Informatika

• Australia Curriculum Assessment and Reporting Authority. ACARA.

http://www.australiancurriculum.edu.au/overview/structure. Pristupljeno, rujan 2015. • Computer Science Curricula 2013, Curriculum Guidelines for Undergraduate Degree Programs in Computer

Science, Computing Curricula Association for Computing Machinery (ACM) IEEE Computer Society. 2013. ACM. http://www.acm.org/education/CS2013-final-report.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Standards for the 21st Century Learner. 2007. American Association of School Libraries. http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/guidelinesandstandards/learningstandards/AASL_LearningStandards.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Information literacy competency standard. 2004. American Library Association.http://www.ala.org/acrl/standards/informationliteracycompetency#ilassess Pristupljeno, rujan 2015.

• Obrazovni programi u strukovnom obrazovanju. ASOO. http://www.asoo.hr/default.aspx?id=1345. Pristupljeno, rujan 2015.

• Strukovni kurikulumi u eksperimentanoj provedbi od 2013./14. 2013. ASOO. http://www.asoo.hr/default.aspx?ID=1374.

• Australian and New Zealand Information Literacy Framework Principles, standards and practice. 2004. Australian and New Zealand Institute for Information Literacy. Adelaide.http://www.caul.edu.au/content/upload/files/info-literacy/InfoLiteracyFramework.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Barr, Valerie; Stephenson, Chris. 2011. Bringing Computational Thinking to K-12: What is Involved and What is the Role of the Computer Science Education Community? ACM Inroads. Vol. 2, br. 1. https://csta.acm.org/Curriculum/sub/CurrFiles/BarrStephensonInroadsArticle.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Bates, Tony A. W. 2015. Teaching in a Digital Age http://www.tonybates.ca/teaching-in-a-digital-age/ Pristupljeno, rujan 2015.

• Bell,Timothy C; Witten, Ian; Fellows, Michael. 2015. CS unplugged - An enrichment and extension programme for primary aged students. http://csunplugged.org/wp-content/uploads/2015/03/CSUnplugged_OS_2015_v3.1.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Bixler, Brett. The ABCDs of Writing Instructional Objectiveshttp://www.personal.psu.edu/bxb11/Objectives/ActionVerbsforObjectives.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Bognar, Branko. 2010. $kola koja razvija kreativnostwww.kreativnost.pedagogija.net Pristupljeno, rujan 2015.

• K–12 Computer Science Standards, Revised 2011. The CSTA Standards Task Force. 2011. CSTA. https://csta.acm.org/Curriculum/sub/CurrFiles/CSTA_K-12_CSS.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• National Curriculum in England: Computing Programmes of Study. 2013. Department for Education. https://www.gov.uk/government/publications/national-curriculum-in-england-computing-programmes-of-study/national-curriculum-in-england-computing-programmes-of-study Pristupljeno, rujan 2015.

• Creativity and ICT. 2011. FET Consultation Workshop. European Commission. Brussels. http://cordis.europa.eu/fp7/ict/fet-proactive/docs/shapefetip-wp2013-01_en.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Online Findings, methods, recommendations. 2014. EU Kids Online. http://lsedesignunit.com/EUKidsOnline/index.html?r=64 Pristupljeno, rujan 2015.

• Computing our future: Computer programming and Coding - Priorities, school curricula and initiatives across Europe. 2015. European Schoolnet. EUN. http://www.eun.org/publications/detail?publicationID=661. Pristupljeno, rujan 2015.

• Recommendation of the European Parliament and of the Council on Key Competences for Lifelong Learning. 2006. European Council. http://keyconet.eun.org/eu-policy. Pristupljeno, rujan 2015.

• Digital Agenda for Europe Scoreboard 2012. Digital Competences in the Digital Agenda. 2012. Europska komisija. DG CONNECT. http://ec.europa.eu/digital-agenda/sites/digital-agenda/files/KKAH12001ENN-PDFWEB_1.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Ferrari, Anusca. 2013. DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe.Publications Office of the European Union. Luxembourg. http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Smjernice za informacijsku pismenost u cjelo%ivotnom u!enju. 2011. Hrvatsko knji!ni#arsko dru$tvo. Zagreb.


—185

• Koltay, Tibor. 2011. The media and the literacies: media literacy, information literacy, digital literacy, Media Culture & Society. Vol. 33, No. 2, 2011, 211-221. http://mcs.sagepub.com/content/33/2/211.abstract Pristupljeno, rujan 2015.

• The International Computer and Information Literacy Study, ICILS, 2013.2013. IAE. http://www.iea.nl/icils_2013.html. Pristupljeno, rujan 2015.

• Interdisciplinary Computational Thinking. University of London i Hertford College. Oxford.http://teachinglondoncomputing.org/interdisciplinary-computational-thinking. Pristupljeno, rujan 2015.

• Izvje&#e o okruglom stolu Nastava informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu. Svibanj 2015.http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Preporuke_okruglog_stola_o_inormatici_od_14_04_15.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Lau, Jasús. 2015. IFLA Guidelines On Information Literacy For Lifelong Learning http://www.ifla.org/publications/guidelines-on-information-literacy-for-lifelong-learning Pristupljeno, rujan 2015.

• Lasi'-Lazi', Jadranka; &piranec, Sonja; Banek, Zorica Mihaela. 2012. Izgubljeni u novim obrazovnim okru%enjima – prona"eni u informacijskom opismenjivanju. Medijska istra!ivanja.god. 18, br. 1 (125-142)

• Livingstone, Sonia i dr. 2011. Risks and safety on the internet: The perspective of European children, Full Findings. EU Kids Online.LSE. London. http://www.lse.ac.uk/media@lse/research/EUKidsOnline/EU%20Kids%20Online%20reports.aspx. Pristupljeno, rujan 2015.

• Loveless, Avril; Burton, Jeremy; Turvey, Keith. 2006. Developing conceptual frameworks for creativity, ICT and teacher education.http://eric.ed.gov/?id=EJ800729 Pristupljeno, rujan 2015.

• Miljkovi', Dubravka i dr. 2014. Psihologija obrazovanja. IEP. Zagreb. • Nastavni program za gimnazije. Informatika: str169 - 173.1994. Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete

Republike Hrvatske. Ministarstvo kulture i prosvjete RH. Zagreb. http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/informatika.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Learning Outcomes Framework. 2004. Ministry for Education and Employment. Malta.http://www.schoolslearningoutcomes.edu.mt/en/subjects/ict Pristupljeno, rujan 2015.

• Preporuke za preobrazbu nastave informatike u hrvatskom obrazovnom sustavu sa okruglog stola odr%anog na 37. me"unarodnom skupu MIPRO. 2014. Opatija.http://www.ieee.hr/_download/repository/MIPRO_IEEE_ACM_HDPIO_preporuke_20140715.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Nacionalni okvirni kurikulum za pred&kolski odgoj i obrazovanje te op#e obvezno i srednjoj&kolsko obrazovanje. 2014. MZOS. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2685. Pristupljeno, rujan 2015.

• Nastavni plan i program izborne nastave iz nastavnog predmeta Informatika u II., III. i IV. razredu obrazovnog programa op#e gimnazije. 2015. MZOS. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3489. Pristupljeno, rujan 2015.

• Nastavni plan i program za osnovnu &kolu, HNOS. 2006. MZOS. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2197. Pristupljeno, rujan 2015.

• Nastavni plan i program za osnovnu &kolu. 2013. MZOS. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12662&sec=2194.

• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. 2014. MZOS. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html. Pristupljeno, rujan 2015.

• The primary school curriculum. 1999. National Council for Curriculum. Ireland. http://www.ncca.ie/uploadedfiles/Curriculum/Intro_Eng.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Irski kurikulum. National Council for Curricuum and Assessment. NCAA. http://www.curriculumonline.ie. Pristupljeno, rujan 2015.

• Priop#enje za medije o istra%ivanju ICILS. 2014. NCVVO.http://dokumenti.ncvvo.hr/ICILS/2014-11-20/priopcenje_za_medije.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• ICILS 2013 izvje&taj za Hrvatsku. 2014. NCVVO. http://dokumenti.ncvvo.hr/ICILS/2014-11-20/priopcenje_za_medije.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Ispitni katalog za dr%avnu maturu u &kolskoj godini 2015./16., Informatika. 2015. NCVVO. http://dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_15-16/Hrvatski/INF_IK_16.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Digital and Information Literacy Framework. Open University. http://www.open.ac.uk/libraryservices/pages/dilframework.

• Pastuovi', Nikola. 1999. Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjelo%ivotnog obrazovanja i odgoja. Znamen. Zagreb.


—186

• Pregrad, Jasenka i dr. 2011. Iskustva i stavovi djece, roditelja i u!itelja prema elektroni!kim medijima. Ured UNICEF-a za Hrvatsku. http://www.unicef.hr/upload/file/353/176706/FILENAME/Izvjestaj_-_Iskustva_i_stavovi_djece_roditelja_i_ucitelja_prema_elektronickim_medijima.pdf. Pristupljeno, rujan 2015.

• Pet za NetPet za Net kurikulum. 2014. Projekt Sigurnost djece na internetu http://www.petzanet.hr/Kurikulum. Pristupljeno, rujan 2015.

• Reardon, Kathleen K. 1998. Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susre#u. Alineja. Zagreb. • Solomon, Amy; Wilson, Gwenn; Taylor, Terry. 2012. 100% Information Literacy Success, Cengage Learning.

Wadsworth. • &piranec, Sonja; Banek, Zorica Mihaela. 2008. Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazi&ta. Zavod za

informacijske studije. Zagreb. • ICILS izvje&taj. 2013.The International Computer and Information Literacy Study (ICILS).

http://www.iea.nl/icils_2013.html Pristupljeno, rujan 2015. • Digital and Information Literacy Framework. The Open University.

http://www.open.ac.uk/libraryservices/subsites/dilframework/index Pristupljeno, rujan 2015. • (2008.) Curriculum for exellence, a framework for learning and teaching. 2008. The Scottish Government.

https://www.educationscotland.gov.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-489454.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Media and Information Literacy: Policy and Strategy Guidelines. 2013. UNESCO. Paris. http://milunesco.unaoc.org/wp-content/uploads/2012/05/mil-policyguidelines.pdf Pristupljeno, rujan 2015.

• Van Asche, Frans i dr. 2015. Re/engineering the Uptake of ICT in Schools Springer Open. • Vander Ark, Tom. 2014. The Future of Learning: Personalized, Adapted and Competency-Based, DreamBox

Learning • Western Australian Curriculum http://k10outline.scsa.wa.edu.au/home/p-10-curriculum/curriculum-browser

Pristupljeno, rujan 2015.

Documents

Osnovna škola "1. listopada 1942." Čišla - 01*0, Informatika · 2016-05-04 · PRILOG 1. Odgojno-obrazovni ishodi, razrade ishoda, razine usvojenosti i preporuke za ostvarenje