MMIIŠŠLLJJEENNJJAA,, OOCCJJEENNEE II SSTTAAVVOOVVII … · rezultati istraživanja za pojedine oblasti obrazovanja. U posebnom poglavlju rezimirano je ostvarenje projektovanog cilja,

RRReeezzzuuullltttaaatttiii iiissstttrrraaažžžiiivvvaaannnjjjaaa

MMMIIIŠŠŠLLLJJJEEENNNJJJAAA,,, OOOCCCJJJEEENNNEEE III SSSTTTAAAVVVOOOVVVIII OOO NNNAAASSSTTTAAAVVVNNNIIIMMM PPPLLLAAANNNOOOVVVIIIMMMAAA III

PPPRRROOOGGGRRRAAAMMMIIIMMMAAA

FOUNDATION OPEN SOCIETY INSTITUTE PREDSTAVNIŠTVO - CRNA GORA

REPUBLIKA CRNA GORA MINISTARSTVO

PROSVJETE I NAUKE

♦♦♦ppprrreeedddššškkkooolllssskkkeee uuussstttaaannnooovvveee

♦♦♦ooosssnnnooovvvnnneee ššškkkooollleee

♦♦♦gggiiimmmnnnaaazzz iii jjjeee

♦♦♦sssrrreeedddnnnjjjeee sssttt rrruuučččnnneee ššškkkooollleee

♦♦♦sssrrreeedddnnnjjjeee uuummmjjjeeetttnnniiičččkkkeee ššškkkooollleee

♦♦♦ooorrrgggaaannniiizzzaaaccc iii jjjeee zzzaaa ooobbbrrraaazzzooovvvaaannnjjjeee ooodddrrraaasss lll iiihhh

♦♦♦ppprrreeeddduuuzzzeeećććaaa

Podgorica, septembar, 2002. godine

MIŠLJENJA, OCJENE I STAVOVI O NASTAVNIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA Rezultati istraživanja Izdavač: MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE Savjet za nastavne planove i programe Republike Crne Gore Urednik: prof. dr Perko Vukotić Redakcija: Maljota Nuculović, Đorđije Polović, Zorica Minić, Fran Vuljaj, Vidosava

Kašćelan, Savo Pejović, Slobodan Jerkov, Dragan Nikolić Tehnička priprema: Željko Raičević Lektor: Miroslava Obradović Dizajn korica: Radoslav Miloševic-Atos Štampa: "Grafo Crna Gora" Podgorica Tiraž: 1000. Podgorica, 2002

CIP - Katalogizacija u publikaciji Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetinje 371.214:373.2/.5.012(497.16) 371.214:374.7.012 (497.16) Mišljenja, ocjene i stavovi o nastavnim planovima i programima : rezultati i istraživanja / [urednik - Perko Vukotić]. - Podgorica: Ministarstvo prosvjete i nauke, Savjet za nastavne planove i programe Crne Gore, 2002 (Podgorica : Grafo Crna Gora). - 81 str. :graf. prikazi ; 25 cm. Tiraž 1000. P. k.: a) Srednje škole - Nastavni planovi i programi – Pedagoška istraživanja – Crna Gora b) Predškolsko vaspitanje - Nastavni planovi i programi – Pedagoška istraživanja – Crna Gora c) Osnovno obrazovanje - Nastavni planovi i programi – Pedagoška istraživanja – Crna Gora d) Obrazovanje odraslih - Nastavni planovi i programi – Pedagoška istraživanja – Crna Gora COBISS.CG-ID 428500

MIŠLJENJA, OCJENE I STAVOVI O NASTAVNIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA

1

S A D R Ž A J

1. UVOD...............................................................................................................................................5 1.1. CILJ I ZADACI ISTRAŽIVANJA ....................................................................................................5 1. 2. PREDMET ISTRAŽIVANJA .........................................................................................................5 1. 3. SADRŽAJ ISTRAŽIVANJA...........................................................................................................5 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ..........................................................................................................7 2.1. REZULTATI PREMA OBLASTIMA ISTRAŽIVANJA ....................................................................7 2.1.1. Predškolske ustanove ................................................................................................................7 2.1.2. Osnovne škole ...........................................................................................................................8 2.1.3. Gimnazije .................................................................................................................................12 2.1.4.Srednje stručne škole................................................................................................................20 2.1.5. Srednje umjetničke škole .........................................................................................................33 2.1.6. Organizacije za obrazovanje odraslih ......................................................................................34 2.1.7. Preduzeća................................................................................................................................38 2.2. REZULTATI ZA VIŠE OBLASTI ISTRAŽIVANJA .......................................................................40 3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA KORIŠĆENJE REZULTATA....................................................42 3.1. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA POJEDINE OBLASTI ISTRAŽIVANJA ....................................42 Predškolske ustanove ........................................................................................................................42 Osnovne škole ...................................................................................................................................43 Gimnazije ...........................................................................................................................................44 Srednje stručne škole.........................................................................................................................45 Srednje umjetničke škole ...................................................................................................................46 Organizacije za obrazovanje odraslih ................................................................................................47 Preduzeća..........................................................................................................................................47 3.2. ZAKLJUČCI I PREPORUKE OPŠTEG KARAKTERA.................................................................48 4. PRILOZI .........................................................................................................................................50 4.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .............................................................................................50 4. 2. UZORAK ISPITANIKA ...............................................................................................................51 4.3. ANKETNI UPITNICI ....................................................................................................................53 4.3.1. Anketni list za predškolske ustanove .......................................................................................55 4.3.2. Anketni list za osnovne škole ...................................................................................................59 4.3.3. Anketni list za gimnazije...........................................................................................................63 4.3.4. Anketni list za srednje stručne škole ........................................................................................66 4.3.5. Anketni list za srednje umjetničke škole...................................................................................70 4.3.6. Anketni list za organizacije za obrazovanje odraslih ................................................................74 4.3.7. Anketni list za preduzeća .........................................................................................................77



3

Izrada novih nastavnih planova i programa veoma je kompleksan i dugotrajan posao koji iziskuje specifična znanja, značajna materijalna ulaganja, a iznad svega veliko angažovanje i posvećenost svih učesnika u projektu. Jedna od osnovnih pretpostavki za uspješan početak projekta je ocjena postojećeg stanja, tj. što objektivnija analiza i ocjena važećih nastavnih planova i programa. S ciljem da se što bolje sagledaju dobre i loše karakteristike nastavnih planova i programa za predškolsko, osnovno, gimnazijsko, srednje stručno, srednje umjetničko obrazovanje i obrazovanje odraslih, Ministarstvo prosvjete i nauke, Savjet za nastavne planove i programe Crne Gore i Institut za otvoreno društvo - Crna Gora sproveli su u periodu februar-april 2002. godine istraživanje - anketu, koja je obuhvatila 4428 ispitanika širom Crne Gore. Rezultati istraživanja prezentirani su u ovoj publikaciji. Uvjereni smo da će saznanja i uvidi dobijeni ovim putem pomoći komisijama da ciljeve i zadatke učenja i nastave, standarde znanja i strukturu nastavnih planova i programa što bolje prilagode individualnim mogućnostima, potrebama i željama učenika i usklade sa socio-ekonomskim razvojem društva. Anketa je uspjela zahvaljujući odzivu velikog broja učenika, roditelja, nastavnika, direktora škola, predstavnika socijalnih partnera. Svima njima zahvaljujemo na vremenu koje su odvojili za popunjavanje anketnih listića. Posebnu zahvalnost dugujemo prosvjetnim inspektorima i svim ostalim saradnicima koji su bili angažovani na pripremi i sprovođenju ankete, odnosno analizi dobijenih odgovora.

Savjet za nastavne planove i programe Crne Gore


4


1. UVOD

1.1. CILJ I ZADACI ISTRAŽIVANJA Osnovni cilj istraživanja je ispitivanje mišljenja, ocjena i stavova o aktuelnim nastavnim planovima i programima predškolskog, osnovnog, srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih u Crnoj Gori. Kao izvori informacija obuhvaćeni su nastavnici, učenici, roditelji i predstavnici poslodavaca. Za metod istraživanja odabrana je anketa.

Zadatak istraživanja usmjeren je na analizu postojećeg stanja, s akcentom na:

Područja rada, obrazovne profile - zanimanja; Karakteristike nastavnih planova i programa; Uslove, način i kvalitet realizacije programa; Ocjene postignutih rezultata vaspitno obrazovnog rada (uspjeha učenika i polaznika,

osposobljenosti za nastavak obrazovanja, zapošljavanje, samoobrazovanje). Na osnovu dobijenih mišljenja, ocjena i stavova ispitanika identifikovani su nedostaci koje treba otkloniti kao i pozitivne karakteristike koje treba uvažiti u toku koncipiranja novih nastavnih planova i programa.

1. 2. PREDMET ISTRAŽIVANJA U skladu sa definisanim ciljem, odnosno zadatkom, kao predmet istraživanja obuhvaćeni su:

Nastavni planovi i programi predškolskog, osnovnog, srednjeg stručnog, umjetničkog i opšteg obrazovanja;

Programi koje realizuju organizacije za obrazovanje odraslih.

1. 3. SADRŽAJ ISTRAŽIVANJA Polazeći od ključnog cilja i zadataka projekta odabrani su osnovni sadržaji istraživanja:

Obim i struktura područja rada, obrazovnih profila - zanimanja Karakteristike nastavnih planova i programa, u smislu:

o Uvažavanja sposobnosti, sklonosti i razvojnih potreba djece, učenika i polaznika;

o Osposobljavanja učenika/polaznika za stalno samoobrazovanje; o Uvažavanja aktivne/kreativne uloge nastavnika i primjene savremenih metoda

rada; o Usklađivanja gradiva prema uzrastu, predmetu i razredu; o Uvažavanja savremenih zahtjeva rada i uslova zapošljavanja u određenim

zanimanjima; o Uključivanja djece sa posebnim potrebama u redovnu školu;


6

o Prilagođenosti programskih sadržaja tehničkom, kulturnom i socijalnom razvoju i potrebama lokalne sredine;

o Trajanja školovanja za pojedine nivoe, programe obrazovanja; o Prohodnosti programa u toku i nakon završetka školovanja za određeno

zanimanje; o Nastavka školovanja za više nivoe obrazovanja.

Uslovi realizacije obrazovnih programa Kvalitet realizacije, uspjeh učenika/polaznika, faktori od kojih zavisi Saradnja na relaciji: učenici - nastavnici - roditelji Prijedlozi za izradu novih nastavnih planova i programa, strukture obrazovnih profila -

zanimanja Drugi sadržaji relevantni za pojedine ili više oblasti obrazovanja

U skladu sa navedenim sadržajima, ovaj tekst je strukturiran tako da su odvojeno prezentirani rezultati istraživanja za pojedine oblasti obrazovanja. U posebnom poglavlju rezimirano je ostvarenje projektovanog cilja, zadatka istraživanja i date su preporuke za rad na oblikovanju novih obrazovnih programa. Posljednje poglavlje sadrži priloge o metodologiji istraživanja, uzorku ispitanika, obradi rezultata, vremenu realizacije i anketne upitnike.


2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

2.1. REZULTATI PREMA OBLASTIMA ISTRAŽIVANJA U ovom dijelu teksta sintetizovani su statistički pokazatelji mišljena, ocjena i stavova ispitanika o predmetu istraživanja kao i konstatacije izvedene na osnovu njih, a zatim prezentirane u informacijama za pojedine oblasti istraživanja. To znači da se ovim prilogom ne zamjenjuju prethodno urađene pojedinačne informacije o sprovedenoj anketi, već izdvajaju bitni sadržaji koji, objedinjeni u jednom materijalu, omogućavaju cjelovit uvid u realizaciju čitavog istraživačkog projekta.

2.1.1. Predškolske ustanove Izbor i karakteristike programa Preko 90%1 vaspitača i roditelja djece navelo je da se u njihovim predškolskim ustanovama realizuje Program Korak po Korak - Dječji vrtić kao porodični centar. Za preferiranje ovog programa ispitanici se opredjeljuju iz više razloga:

Oko 70% roditelja i vaspitača misli da on uvažava individualne osobenosti djeteta (sposobnosti, sklonosti, potrebe);

Preko 60% vaspitača smatra da im ovaj program omogućava kreativnost u vaspitno-obrazovnom procesu i timski rad;

Kod 79% odgovora vaspitača navedeno je da se njegovom primjenom, u zadovoljavajućoj mjeri, obuhvataju razvojne potrebe polaznika;

Oko 85% roditelja i vaspitača ocjenjuje da je u ovom programu vremenska organizacija dnevnih aktivnosti dovoljno fleksibilna i prilagođena potrebama djece i roditelja;

Oko 55% vaspitača i 51% roditelja smatra da program u dovoljnoj mjeri podstiče djecu na toleranciju, odosno uvažavanje razlika socio-kulturnog porijekla (jezik, običaji, tradicija);

Realizacija programa Iz odgovora vaspitača može se zaključiti da se u realizaciji vaspitno - obrazovnih sadržaja primjenjuju savremeni oblici rada, ali da je frontalni oblik i dalje prisutan u značajnoj mjeri. U predškolskim ustanovama primjenjuju se različiti oblici saradnje sa roditeljima, od kojih su najviše zastupljeni roditeljski sastanci (47%), proslave i svečanosti (23%). Preko 60% vaspitača djelimično je zadovoljno uključivanjem roditelja u rad vrtića. Oko 56% roditelja misli da program koji se realizuje u predškolskim ustanovama dovoljno omogućava njihovo angažovanje u vaspitno - obrazovnom procesu.

1 Kod pojedinih pitanja ispitanicima je omogućeno da odaberu više predloženih odgovora.


8

Oko 66% vaspitača i 68% roditelja ocjenjuje da je ustanova dovoljno otvorena za saradnju sa lokalnom sredinom.

Stručno usavršavanje vaspitača

Oko 54% vaspitača smatra da je njihovo stručno usavršavanje nedovoljno, a 32% da je dovoljno zastupljeno. Pored ovoga, oko 35% vaspitača navodi da su stručni aktivi dominantni oblik edukacije, dok su seminari kao oblik edukacije registrovani kod blizu 30% odgovora. Izrada novih programa Na pitanje o programskim sadržajima koje je potrebno uvesti u predškolske ustanove 34% roditelja se opredijelilo za strane jezike, oko 20% za dramske, 18% za muzičke, 15% za likovne radionice. Za uključivanje djece djece sa posebnim potrebama u redovne grupe vrtića izjasnilo se 50% roditelja, dok 33% vaspitača ocjenjuje da djelimično postoje uslovi za to.

2.1.2. Osnovne škole Zastupljenost nastavnih predmeta Odgovori ispitanika na pitanje o odgovarajućoj zastupljenosti predmeta u osnovnoj školi dati su na sljedećem grafičkom prikazu 2.1. Grafički prikaz 2.1.

0

10

20

30

40

50

60

Nastavnici 51,26 39,71 9,03

Učenici 47,25 46,08 6,68

Roditelji 50,5 41,2 8,31

Da Ne Bez odgovora

Indikativno je da nema statistički značajnih razlika u ocjeni zastupljenosti predmeta kod pojedinih kategorija ispitanika.


9

Takođe, u približno istom obimu (oko 23%) sve kategorije ispitanika smatraju da iz programa treba izostaviti Tehničko obrazovanje, zatim Istoriju i Hemiju (oko 12%). Kao novi predmeti, u većem procentu, predlažu se Informatika i računari (37,82%) i Vjeronauka (13,26%). Ispitanici smatraju da treba smanjiti obim gradiva iz Istorije (19,15%), Matematike (18,19%), Geografije (13%). Obim gradiva treba povećati u stranim jezicima, maternjem jeziku i vještinama. Obim nastavnih programa/sadržaja Struktura odgovora na pitanje "... da li su programski sadržaji preobimni" data je na grafičkom prikazu 2.2. Grafički prikaz 2.2.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Nastavnici 74,37 16,61 2,53 6,5

Učenici 63,11 23,87 9,18 3,84

Roditelji 67,5 19,73 4,64 8,13

Da Djelimično Ne Bez odgovora

Umjesto komentara pokazatelja iz prethodne tabele važnije je navesti mišljenje nastavnika da postojeći obim nastavnih programa daje prednost frontalnom obliku rada (preko 71,8%), kao i saznanje da preko 70% učenika uči samo iz udžbenika. Opterećenost učenika Koliko su, po mišljenju ispitanika, učenici opterećeni školskim obavezama može se zaključiti iz sljedećeg grafičkog prikaza: Kod svih kategorija ispitanika modalitet "mnogo" je zastupljen iznad 50%. Međutim, ako je suvišno komentarisati ocjenu nastavnika o opterećenosti učenika, ostaje nejasno zašto učenici, a pogotovo njihovi roditelji, imaju o tome bitno drugačije mišljenje. Ovo pogotovo ako se ima u vidu procjena roditelja da njihova djeca uče kod kuće, prosječno, oko 2,5 sati.


10

Grafički prikaz 2.3.

Opterećenost učenika

0

10

20

30

40

50

60

70

Nastavnici 65,22 29,35 0,36 5,07

Učenici 56,11 36,85 2,51 4,52

Roditelji 51 41,69 1,5 5,81

Mnogo Umjereno Malo Bez odgovora

Mišljenja nastavnika o opterećenosti učenika dopunjuju njihove ocjene o potrebi dodatne pomoći učenicima u savladavanju nastavnih sadržaja, u kojima ističu:

Da je potrebna pomoć učenicima iz većine predmeta - 21,3%; Većini učenika iz manjeg broja predmeta - 40,8%; Manjem broju učenika iz manjeg broja predmeta - 19,9%; Manjem broju učenika iz većine predmeta - 14,1%; Nije potrebna pomoć - 2,2%.

Mišljenja učenika o potrebi dodatne pomoći izgledaju ovako:

Potrebna pomoć instruktora za određene predmete - 30,7%; Potrebna pomoć nastavnika u školi - 20,9%; Potrebna pomoć roditelja - 8,0%; Nije potrebna pomoć - 31,1%.

Ovdje treba naglasiti da je izražena negativna korelacija između uspjeha učenika i njihove ocjene o potrebi za dodatnom pomoći da bi se postigao veći uspjeh. Ovakav odnos, takođe, je evidentan i kod koreliranja nivoa obrazovanja roditelja sa ocjenom potrebe pružanja dodatne pomoći nastavnika/instruktora njihovoj djeci. Usklađenost programskih sadržaja po predmetima Svega 7,6% nastavnika izjasnilo se da su programski sadržaji usklađeni po predmetima, 11,2% navodi da nijesu usklađeni, a 79,4% da su djelimično usklađeni. Prilagođenost uzrastu Distribucija odgovora na pitanje da li su programski sadržaji prilagođeni uzrastu izgleda kao na grafičkom prikazu 2.4.


11


Sve kategorije ispitanika, u obimu većem od 20%, misle da program nije prilagođen uzrastu učenika. Odgovori koji se svode na djelimičnu usklađenost kreću se u rasponu od 49,42% do 59,93%. Razlike u ocjenama kod pojedinih kategorija ispitanika najviše su izražene kod odgovora kojima se postojeći programi smatraju prilagođenim uzrastu. Približno prethodnim pokazateljima, oko polovina nastavnika i neznatno manje roditelja smatra, da programski sadržaji samo djelimično podstiču psihofizički razvoj učenika. Procenat učenika koji su istog mišljenja je značajno manji - 35,23%. Napominjemo i to da 30% svih ispitanika misli da programski sadržaji ne uvažavaju, a 40% da djelimično uvažavaju sklonosti učenika. Aktuelnost programa Trećina anketiranih se izjašnjava da programi ne odgovaraju aktuelnom društvenom razvoju, da se uče sadržaji koji su prevaziđeni, da se djeca nedovoljno osposobljavaju za samoobrazovanje i dalje školovanje. Nastavnici, u obimu od 45,85%, smatraju da programi ne omogućavaju uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Uspjeh učenika Preko 60% svih ispitanika opšti uspjeh učenika ocjenjuje kao zadovoljavajući ili uglavnom zadovoljavajući. Evo i drugih pokazatelja: Najveći procenat nastavnika ocjenjuje zadovoljavajućim uspjeh učenika, zatim su roditelji i na kraju učenici. Od faktora koji pretežno utiču na uspjeh učenika ispitanici su izdvojili:

Nastavnici: organizaciju nastave, zalaganje nastavnika; Učenici: zalaganje nastavnika i učenika; Roditelji: zalaganje nastavnika, učenika i roditelja.

Prilagođenost uzrastu

0

10

20

30

40

50

60

70

Nastavnici 10,83 59,93 20,94 8,3

Učenici 23,37 53,42 21,37 1,84

Roditelji 16,75 49,42 23,88 9,95

Da Djelimično Ne Bez odgovora


12


Uspjeh učenika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Nastavnici 13 68,23 9,39 9,39

Učenici 9,35 51,25 12,85 26,54

Roditelji 10,12 57,21 10,45 22,22

Zadovoljava Uglavnom zadovoljava Ne zadovoljava Ne znam

Interesantno je da su kod osnovnih škola, za razliku od ostalih oblasti istraživanja, marginalnog značaja faktori uspjeha kao što su: uslovi za izvođenje nastave, nastavni programi, udžbenici i dr. Izborni predmeti Manje od 20 % ispitanika smatra da ne treba uvoditi izborne predmete, a 21% nema određeno mišljenje. Roditelji i nastavnici ističu da treba uvesti samo jedan, dok učenici (40,57%) navode da treba uvesti više izbornih predmeta.

2.1.3. Gimnazije Karakteristike programa Grafički prikaz 2.6. Mišljenja o obimu i strukturi nastavnog plana

2. Preobiman je

44%4. Treba uvesti neke nove predmete

17% 3. Treba izostaviti neke

predmete 16%

5. Neke treba izostaviti, a neke uvesti

12%

6. Nemam određeno mišljenje

6%

1. Dobro je odmjeren

5%


13

Grafički prikaz 2.7. Pokazatelji prema kategorijama ispitanika.

0

20

40

60

80

NASTAVNICI 4,37 57,77 6,31 21,36 2,43 7,77

UCENICI 3,77 29,79 27,4 13,7 21,92 3,42

RODITELJI 7,51 54,34 6,94 16,18 7,51 7,51

dobro odmjeren preobiman treba

izostaviti treba uvesti izostaviti i uvesti ne znam

Tabela 2.1. Mišljenja učenika o predmetima koje bi trebalo izostaviti 1. Fizika 12.36 2. Ustav 11.80 3. Filozofija 11.52 4. Hemija 9.55 5. Sociologija 6.74 6. Biologija 6.46 7. Muzička umjetnost 6.46 8. Likovna umjetnost 6.46 9. Ruski jezik 5.90 10. Latinski jezik 4.49 S obzirom da je niska frekvencija odgovora za bilo koji od navedenih predmeta, ne može se pouzdano zaključivati. Kada je riječ o predmetima koje treba uvesti, najveći procenat ispitanika smatra da treba uvesti Vjeronauku (22,54%), zatim Informatiku 15,85%. Tabela 2.2. Mišljenja učenika o predmetima koje bi trebalo uvesti 1. Vjeronauka 22,54 2. Informatika i računarstvo 15,85 3. Seksualno obrazovanje 9,51 4. Strani jezici 5,99 5. Etika 4,93 Podatak za Informatiku je beznačajan jer se ona izučava kao obavezan predmet u postojećem nastavnom planu za prvi razred gimnazije. Sadržaj nastavnih predmeta Da bismo ispitali mišljenje o sadržaju predmeta, sve tri kategorije ispitanika su odgovarale na pitanja koja se odnose na smanjenje ili povećanje obima gradiva. Dobijena je raspodjela odgovora prikazana na sljedećem grafičkom prikazu.


14


Sadržaj pojedinih predmeta

0

5

10

15

20

25

smanjiti 18.56 15.6 12.6 8.8 8.42 8.42 6.89 2.87 2.87 0.57 0.48 0.38

povećati 2.79 1.24 4.02 3.41 1.86 1.55 3.1 6.19 3.41 13.31 12.07 20.43

Biologija Istorija Fizika Matematika Geografija Filozofija Hemija Srpski Muzičko Engleski Strani jezik Informatika

Interesantno je da najveći procenat roditelja (45,09%) smatra da treba smanjiti obim gradiva pojedinih predmeta, zatim 39,04% učenika i najmanje nastavnika – 27,18%.

Iako značajan procenat ispitanika (37,0%) smatra da u nekim predmetima treba smanjiti obim gradiva, teško se mogu izvesti pouzdaniji zaključci jer su odgovori rasplinuti na gotovo sve predmete (najveći procenat odnosi se na Biologiju - 18,56% i Istoriju 15,60%, zatim Fiziku 12,6%...).

Više od 20% ispitanika smatra da treba povećati obim gradiva Informatike i računarstva, 13,31 % - Engleskog jezika i 12,07% – stranih jezika. I ostali predmeti se pojavljuju kao oni u kojima treba povećati obim gradiva, ali u znatno nižim procentima. Procenat ispitanika koji smatraju da je neadekvatna povezanost sadržaja unutar nastavnih predmeta, izražen je u sljedećem obimu: Fizika - 13,04%, Maternji jezik i Hemija - 11,11% i Biologija - 9,66%. Kvalitet programa Na nivou ukupnog uzorka, ispitanici misle da postojeći program:

Nedovoljno omogućava nastavnicima da primjenjuju savremene metode rada (61,1%); Nedovoljno uvažava individualne sposobnosti, sklonosti, potrebe učenika (57,5%); Nedovoljno omogućava uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu

(52%); Nedovoljno omogućava prilagođavanje programskih sadržaja potrebama lokalne

sredine (45,3%); Dovoljno osposobljava učenike za samoobrazovanje (35,2%), nedovoljno - 34,4%; Dovoljno omogućava nastavak školovanja (66,9%).


15

Ostali pokazatelji prikazani su na grafikonu 2.9. Grafički prikaz 2.9. Ocjene ispitanika o kvalitetu programa

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Dovoljno 14 35,2 18,5 7,5 8,5 10 66,9

Nedovoljno 57,5 34,4 51,9 52 61,1 45,3 9,4

Ne znam 28,5 30,4 29,6 40,5 30,4 44,7 23,7

individualne sposobnosti, sklonosti i

potrebe učenika

stalno samoobrazovanje

aktivnu ulogu učenikauključivanje djece sa posebnim potrebama

primjenu savremenih metoda rada

potrebe lokalne sredine nastavak školovanja

Kada se uporede odgovori prema kategorijama ispitanika, zanimljiv je podatak da veliki procenat učenika (74,32%) smatra da program ne uvažava individualnost učenika, dok tako misli 46,6% nastavnika. Takođe, mnogo veći procenat učenika, u odnosu na nastavnike, smatra da program ne omogućava primjenu savremenih metoda rada (79,11% : 48,6%). Opterećenost učenika, teškoće u savladavanju gradiva Teškoće učenika vezane za praćenje nastave, savladavanje školskog gradiva, obim domaćih zadataka, odnos sa nastavnicima, kriterijume i način ocjenjivanja prepoznaju se u odgovorima roditelja. Grafički prikaz 2.10. Teškoće učenika u nastavnom procesu (odgovori roditelja)

Uzroci teškoća u savladavanju gradiva

010203040506070

DA 21,4 17,9 16,2 13,9 13,3 6,9

PONEKAD 32,9 38,7 41,6 26,6 28,9 25,4

NE 35,8 33,5 34,1 49,1 46,2 57,2

Način ocjenjivanja Kriterijum ocjenjivanja

Savladavanje školskog gradiva Praćenje nastave Obim domaćih

zadatakaOdnos sa

nastavnicima


16

O opterećenosti učenika može se, indirektno, zaključivati i na osnovu pokazatelja o angažovanju nastavnika za privatne časove. Grafički prikaz 2.11. Angažovanje nastavnika za privatne časove (odgovori roditelja)

Angažovanje nastavnika za privatne časove

Da, redovno 9%

Ponekad 50%Nikad

40%

Bez odgovora1%

Upadljivo je da roditelji više od 41% odličnih i 73% vrlodobrih učenika, stalno ili povremeno, angažuju nastavnike radi pomoći djeci u savladavanju gradiva. Kada su u pitanju predmeti za koje se organizuju privatni časovi, odgovori roditelja izgledaju ovako: Tabela 2.3.

Da, redovno %

Ponekad % Matematika 51,61 Matematika 55,45 Fizika 22,58 Fizika 12,87 Engleski jezik 9,68 Engleski jezik 12,87

Hemija 9,68 Francuski jezik 4,95 Podaci o vremenu (po mišljenju roditelja) koje učenici provode u učenju dopunjuju predstavu o njihovoj opterećenosti školskim obavezama. Evo tih pokazatelja: Grafički prikaz 2.12.

Vrijeme provedeno u učenju kod kuće

4,7

56,2

37,9

1,20

102030405060

Manje odjednog sata

1 do 3 sata Više od 3 sata Bez odgovora


17

Saradnja učenika i nastavnika Kvalitet nastavnih programa značajno zavisi i od toga u kojoj mjeri omogućava saradnju učenika i nastavnika u pripremi, izvođenju nastave i ocjenjivanju znanja. Na nivou svih kategorija ispitanika, u 51,2% odgovora navedeno je da aktuelni programi ne omogućavaju saradnju, na modalitet ponekad odnosi se 22,5% i da postoji mogućnost - 22,3%. Odgovori učenika su nešto drugačiji. Za odgovor ne opredijelilo se 58,93%, ponekad - 35,71% i da - 3,57% učenika. Kad je riječ o saradnji nastavnika sa kolegama u pripremi, izvođenju nastave i vrednovanju znanja učenika, dobijeni su ovakvi odgovori:

Najčešći oblik saradnje (63,6%) je neposredni razgovor sa kolegama; Saradnja u okviru aktiva obuhvata 33,5%; Blizu 2% nastavnika ne ostvaruje saradnju sa kolegama.

Uspjeh učenika Najveći procenat ispitanika (46,9%) smatra da je uglavnom zadovoljavajući uspjeh u njihovoj školi, 30,1% ga vrednuje zadovoljavajućim, 12,5% nezadovoljavajućim, dok 10,5% ispitanika nema određeno mišljenje. Gafički prikaz 2.13. Mišljenja ispitanika o uspjehu učenika Faktori od kojih zavisi uspjeh u školi Od 8 procjenjivanih faktora uspjeha kao najmanje zadovoljavajući izdvajaju se nastavni programi (47,8%), zatim uslovi za izvođenje nastave (45,3%) i udžbenici (41,6%). Zadovoljavajućom se na prvom mjestu smatra struktura upisanih učenika (28,2%9), zatim zalaganje nastavnika (18,2%) i organizacija nastave (17,1%). Slijedi tabelarni prikaz ovih i ostalih pokazatelja.

Opšti uspjeh učenika u školi

0

20

40

60

NASTAVNICI 29,13 54,85 9,22 6,8

UCENICI 31,51 43,15 15,75 9,59

RODITELJI 29,07 43,6 11,05 16,28

zadovoljava ugl.zadovolja ne ne znam


18

Tabela 2.4.

FAKTORI Zadovoljava Uglavnom zadovoljava Ne zadovoljava

Nemam određeno mišljenje

1.Nastavni programi 6,3 25,0 47,8 20,9 2.Uslovi za izvođenje nastave 7,9 29,5 45,3 17,3 3.Udžbenici 11,2 29,5 41,6 17,7 4.Kriterijumi ocjenjivanja 7,7 33,2 33,1 25,9 5.Organizacija nastave 17,1 36,8 26,5 19,5 6.Zalaganje učenika 11,8 44,3 23,0 20,9 7.Zalaganje nastavnika 18,2 41,3 19,8 20,7 8.Struktura upisanih učenika 28,2 29,2 14,3 28,3

Na sljedećim slikama grafički su prikazani pokazatelji prema kategorijama ispitanika. Grafički prikaz 2.14.

Faktori koji utiču na kvalitet nastave

0

20

40

60

80

Nastavni programi 4,85 6,51 7,51 35,44 18,84 23,12 37,86 61,99 35,84 21,84 12,67 33,53

Organizacija nastave 31,55 8,22 15,03 41,75 33,56 36,42 5,34 47,6 16,18 21,36 10,62 32,37

Uslovi za izvođenje nastave 9,71 5,48 9,83 34,95 26,71 27,75 36,89 59,25 31,79 18,45 8,22 30,64

Udžbenici 7,77 11,3 15,03 34,47 29,11 24,28 34,47 53,08 30,64 23,3 6,51 30,06

nast učen rodit nast učen rodit nast učen rodit nast učen rodit

zadovoljava ugl. zadovoljava ne zadovoljava ne znam


Nastavnici i učenici

0

10

20

30

40

50

60

Zalaganje nastavnika 34,47 7,53 16,76 38,83 44,86 38,15 3,4 37,33 9,83 23,3 9,93 35,26

Zalaganje učenika 6,8 15,41 11,56 52,43 41,44 39,31 16,99 31,51 15,61 23,3 11,64 33,53

Kriterijumi ocjenjivanja 9,22 5,48 9,83 44,66 27,74 28,9 10,19 54,11 24,86 35,92 12,67 36,42

nast učen rodit nast učen rodit nast učen rodit nast učen rodit

zadovoljava ugl. zadovoljava ne zadovoljava ne znam


19

Očigledne su razlike između odgovora nastavnika i učenika. Zalaganje nastavnika zadovoljavajućim ocjenjuje 34,47% nastavnika, dok tako misli samo 7,53% učenika. Da organizacija nastave zadovoljava smatra 31,55% nastavnika i 8,22% učenika. Oko 54% učenika je nezadovoljno kriterijumom ocjenjivanja naspram 10,19% nastavnika. I kod ocjene ostalih faktora postoje razlike, ali u manjem obimu. Izrada novih programa Grafički prikaz 2.16. Stavovi ispitanika o sadržaju nastavnih programa

Za programe koji dozvoljavaju veću slobodu izbora nastavnih predmeta zalaže se 48,5%, za programe koji obezbjeđuju konkretniju pripremljenost za određene studije 47,2% anketiranih, 4,3% nema određeno mišljenje. Tabela 2.5. Prijedlozi ispitanika za obavezne četvorogodišnje predmete

PREDMETI % odgovora 1. Srpski jezik 21,75 2. Matematika 19,40 3. Engleski jezik 11,79 4. Strani jezici 10,59 5. Fizičko vaspitanje 7,56 6. Istorija 5,32 7. Informatika i računarstvo 4,58 8. Fizika 4,41 9. Hemija 3,15

Prilikom izrade nastavnih programa treba se opredijeliti za

0

20

40

60

NASTAVNICI 55,56 40,17 4,27

UČENICI 50,27 47,06 2,67

RODITELJI 37,2 55,56 7,25

veću slobodu izbora konkretniju pripremljenost za studije ne znam


20

Tabela 2.6. Prijedlozi za obavezne trogodišnje predmete

PREDMETI % 1. Geografija 11,90 2. Biologija 11,73 3. Istorija 10,34 4. Hemija 10,17 5. Fizika 9,12 6. Matematika 7,65 7. Muzička umjetnost 5,21 8. Likovna umjetnost 4,60 9. Srpski jezik 4,26 10. Psihologija 3,74 11. Informatika i računarstvo 3,48

Prijedlozi za izborne predmete Kao izborni, pojavljuju se predmeti iz obaveznog programa. Bitno je naglasiti da su procenti kod prijedloga za pojedine predmete izuzetno niski, izuzev kod Maternjeg jezika (21,25%) i Matematke (19,40%), tako da se ovi podaci ne mogu smatrati relevantnim za izvođenje pouzdanih zaključaka. Kao novi predmeti u nastavnom planu za gimnazije, u manjem obimu, predlažu se: vjeronauka, nacrtna geometrija, građansko obrazovanje, lingvistika, seksualno obrazovanje, španski jezik i odbrana i zaštita.

2.1.4.Srednje stručne škole Područja rada

Prilikom koncipiranja pitanja kojima je trebalo utvrditi kako se ocjenjuje postojeća struktura područja rada i obrazovnih profila (zanimanja), pošlo se od pretpostavke da, zbog nedovoljne informisanosti dijela ispitanika, dobijeni odgovori mogu biti nepouzdani. Zbog toga je, uz upitnik, priložen pregled verifikovanih područja rada i zanimanja na nivou srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori.

Distribucija odgovora na pitanje koje se odnosi na područja rada prikazana je u tabeli 2.7. Od ponuđenih odgovora, oko 40% ispitanika se opredijelilo za odgovor čiji je smisao da sva područja rada treba zadržati. Učenici četvrtih razreda su se u znatno većem broju od polaznika trećih razreda opredjeljivali za ovaj odgovor. Distribucija odgovora prema uspjehu učenika ne omogućava zaključivanje o uticaju ovog faktora na opredjeljivanje.To se, takođe, odnosi i na dobijenu strukturu odgovora prema nivoima obrazovanja roditelja. Među ispitanicima koji nemaju opredijeljen odnos prema područjima rada pretežno su zastupljeni učenici trećeg razreda (52,24%). U odnosu na uspjeh u prethodnom razredu,


21

učešće se kreće od 34,58 %(odličan) do 56,52% (dovoljan). Roditelji sa srednjim obrazovanjem su u 47,79 % odabrali ovaj odgovor što, u odnosu na dobijenu frekvenciju kod drugih nivoa obrazovanja, ne ukazuje na korelativan odnos. Tabela 2.7. Ocjene područja rada prema kategorijama ispitanika, obrazovanju i uspjehu učenika

i obrazovanju roditelja KATEGORIJE ISPITANIKA 1 2 3 4 5 6 Nastavnici 6,67 11,54 3,33 0,77 43,85 33,85 Učenici 9,37 8,29 2,34 1,08 35,86 43,06 Roditelji 2,76 5,91 2,76 0 46,06 42,52 OBRAZOVANJE UČENIKA Treći razred 8,16 8,57 2,04 0,41 28,57 52,24 Četvrti razred 10,49 8,20 2,62 1,64 40,66 36,39 USPJEH UČENIKA Nedovoljan 0 0 0 0 50,00 50,00 Dovoljan 4,35 4,35 2,90 0 31,88 56,52 Dobar 10,33 5,63 2,82 0,94 33,80 46,48 Vrlodobar 8,81 12,58 1,26 0 38,99 38,36 Odličan 11,21 10,28 2,80 3,74 37,38 34,58 OBRAZOVANJE RODITELJA Osnovna škola 0 6,90 0 0 62,07 31,03 Srednja škola 1,47 3,68 1,47 0 45,59 47,79 Viša škola 2,56 10,26 7,69 0 41,03 38,46 Fakultet, akademija 6,25 9,38 6,25 0 50,00 28,13 Modaliteti odgovora:

1.Treba smanjiti broj područja rada 2.Treba povećati broj područja rada 3.Neka područja rada treba spojiti 4. Neka područja rada bi trebalo razdvojiti 5. Sva područja rada bi trebalo zadržati 6. Nemam određeno mišljenje

Obrazovni profili - zanimanja

Struktura odgovora koji se odnose na mišljenje o obrazovnim profilima (zanimanjima) koji se izučavaju u određenoj školi prikazana je prema kategorijama ispitanika na grafikonu 2.17. Očigledno je da se pretežni broj ispitanika izjasnio da postojeća zanimanja treba zadržati. Kod učenika četvrtog razreda učešće je preko 50%, kod četvrtih znatno manje -36,72%. Za razliku od odnosa prema područjima rada, kod ovog pitanja je procenat neopredijeljenih manji.


22

Grafički prikaz 2.17. Mišljenja ispitanika o obrazovnim profilima - zanimanjima

0

10

20

30

40

50

Nastavnici 35,38 8,97 24,1 13,59 17,95

Učenici 42,88 9,01 12,43 8,11 27,57

Roditelji 45,67 3,15 7,09 6,69 37,4

1 2 3 4 5

MODALITETI ODGOVORA:

1. Sve ih treba zadržati 2. Neke treba ukinuti 3. Treba dodati nove 4. Za neke treba izmijeniti program 5. Nemam određeno mišljenje

U više od 60% ukupnog broja dobijenih odgovora ispitanici smatraju da je trajanje školovanja dodro odmjereno za sve programe, ali je veliki broj I onih koji nemaju određeno mišljenje (grafički prikaz 2.18). Iz ovoga je jasno da su ukupni pokazatelji za druge modalitete odgovora marginalnog značaja. Grafički prikaz 2.18. Mišljenja ispitanika o trajanju školovanja

0

10

20

30

40

50

60

70

Nastavnici 63,33 6,41 9,23 21,03

Učenici 56,06 11,21 5,61 27,12

Roditelji 62,99 7,09 4,72 25,2

1 2 3 4

MODALITETI ODGOVORA: 1. Dobro je odmjereno za sve obrazovne profile (zanimanja) 2. Za neke obrazovne profile (zanimanja) ga treba povećati 3. Za neke obrazovne profile (zanimanja) ga treba smanjiti 4. Nemam određeno mišljenje


23

Međutim, učenici trećih razreda sa 47,15% ocjenjuju zadovoljavajućim trajanje školovanja, dok je procenat takvih odgovora kod četvrtih razreda značajno veći - 63,16%. Odnos odgovora u kojima nije iskazano određeno mišljenje kod trećih i četvrtih razreda je obrnut (35,77%; 20,07%). Pored ovoga, kod distribucije odgovora prema uspjehu učenika primjetno je opadanje proporcionalnog učešća četvrtog modaliteta odgovora sa porastom uspjeha. Odgovori roditelja pokazuju, generalno, sličnost sa mišljenjem učenika. Kod roditelja sa visokim obrazovanjem znatno je veće učešće prvog, a manje četvrtog modeliteta, nego kod drugih nivoa obrazovanja. Prohodnost programa Uvažavajući značaj aspekta prohodnosti programa, anketom su traženi odgovori vezani za sadašnju mogućnost da se promijeni zanimanje u toku školovanja kao i poslije završetka određenog programa (za zanimanje istog ili višeg stepena u odgovarajućem području rada). Cilj ovako formulisanih pitanja je bio da se provjeri informisanost ispitanika o postojećim rješenjima u ovoj oblasti sistema srednjeg obrazovanja, a dodatnim pitanjima da se, indirektno, opredijele za određene promjene u koncipiranju novih obrazovnih programa. Grafički prikaz 2.19. Mišljenja i ocjene ispitanika o prohodnosti programa u toku školovanja

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Nastavnici 39,23 40,51 11,54 8,72

Učenici 27,03 30,45 14,05

Roditelji 35,43 26,38 18,5 19,69

Omogućeno je Djelimično je Nije omogućeno Ne znam

Iz istih razloga obrađeni su odgovori na sva četiri pitanja: ukupno, prema obrazovanju i uspjehu učenika i nivou obrazovanja roditelja. Ipak, za tekst su izdvojeni samo opšti pokazatelji jer odgovori prema pojedinim obilježjima ispitanika nijesu bitno drugačiji, uz manje izuzetke, od opšte distribucije.


24

Grafički prikaz 2.20. Mišljenja i ocjene ispitanika o postojećem stanju

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Nastavnici 44,1 35,64 8,21 12,05

Učenici 26,31 27,57 18,74 27,39

Roditelji 40,94 24,8 15,35 18,9

Zadovoljava Djelimično zadovoljava

Ne zadovoljava

Ne znam

Iz opštih pokazatelja (u prethodnim prikazima) može se uočiti da 80% nastavnika smatra da je učenicima omogućeno ili djelimično omogućeno da u toku školovanja promijene obrazovni profil-zanimanje. Saglasno tome su i njihove ocjene takvog (postojećeg) stanja. Za prva dva modaliteta opredijelilo se oko 60% učenika. Kod ove kategorije ispitanika sličan je odnos kod odgovora prema razredu i uspjehu, kako u odnosu na mišljenje o postojećim mogućnostima tako i na ocjenu takvog stanja. Opredjeljivanje roditelja je, u opštim relacijama, između odgovora koji su registrovani kod učenika i nastavnika. Mogučnosti za promjenu obrazovnih programa roditelji ocjenjuju za dovoljavajućim (40,94%).

Grafički prikaz 2.21. Mišljenja o prohodnosti poslije završetka programa

0

20

40

60

80

Nastavnici 61,03 27,95 2,05 8,97

Učenici 46,03 24,37 11,19 18,41

Roditelji 49,21 25,59 9,84 15,35

Omogućeno jeDjelimčno je

moguće Nije omogućeno Ne znam


25

Grafički prikaz 2.22. Ocjene postojećeg stanja

0

10

20

30

40

50

60

Nastavnici 50,26 29,74 5,13 14,87

Učenici 36,64 24,37 16,25 22,74

Roditelji 40,16 23,23 12,6 24,02

Zadovoljava Djelimično zadovoljava

Ne zadovoljava Ne znan

Na osnovu dobijenih pokazatelja o mišljenju i ocjenama mogućnosti nastavka školovanja učenika poslije završenog programa, mogu se uočiti bitne razlike u strukturi odgovora kod nastavnika u odnosu na učenike i roditelje. Izvjesno je da su ovakvi rezultati ankete posljedica znatno veće informisanosti nastavnika, odnosno da su roditelji i učenici podjednako (ne)informisani. Karakteristike programa

Zbog specifičnih zahtjeva jednog dijela obuhvaćenih karakteristika obrazovnih programa, u smislu ponuđenih modaliteta odgovora, dobijeni pokazatelji prikazani su odvojeno (za grupe karakteristika 1. do 6. i 7. do 10.).

Tabela 2.8. Mišljenja nastavnika o postojećim nastavnim planovima i programima KARAKTERISTIKE PROGRAMA

Dovoljno

Nedovoljno


1.Uvažavaju individualne sposobnosti, sklonosti, i razvojne potrebe učenika

25,8

54,0

20,2

2,Osposobljavaju učenike za stalno samoobrazovanje

30,3

47,4

22,3

3.Uvažavaju aktivnu ulogu učenika 28,2 49,2 22,6 4.Omogućavaju nastavniku da primjenjuje

savremene metode rada

13,1

64,6

22,3 5.Sadržaji(gradivo) su usklađeni po

predmetima i razredima

28,7

54,4

16,9 6.Uvažavaju savremene zahtjeve i uslove

zapošljavanja u određenim zanimanjima

11,0

64,9

24,1


26

Tabela 2.8 Mišljenja nastavnika o postojećim nastavnim planovima i programima (nastavak) KARAKTERISTIKE PROGRAMA

Dovoljno

Nedovoljno Ne omogućavaju


7.Omogućavaju ukjučivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu školu

15,9

29,5

25,9

28,7

8.Omogućavaju prilagođavanje sadržaja tehničkom,kulturnom i ukupnom društv. razvoju

15,4

50,0

13,6

21,0

9.Omogućavaju prilagođavanje sadržaja potrebama lokalne sredine

21,0

42,3

13,1

23,6

10.Omogućavaju nastavak školovanja za više nivoe obrazovanja

53,8

29,0

4,6

12,6

Za prvih šest modaliteta nastavnici nemaju određeno mišljenje o pojedinim karakteristikama programa, u rasponu od 17% do 24%, što je iznad očekivanog. Da li je u pitanju nezainteresovanost nastavnika da putem ankete daju svoj doprinos u oblikovanju novih obrazovnih programa mišljenjem o valjanosti aktuelnih programa ili nešto drugo, ne može se zaključiti iz raspoloživog anketnog materijala. Za iste karakteristike afirmativni odgovori registrovani su u intervalu od 11% do 30% ili na nivou grupe - 22,5%. Dakle, manje od četvtine odgovora (zbirno) odnosi se na pozitivno mišljenje o ovim karakteristikama programa. Ocjenom "nedovoljno" karakteristike "4" i "6" zastupljene su čak sa 65% ili na nivou grupe -55,7%, što je suvišno komentarisati. Kod sljedeće grupe karakteristika učešće neopredijeljenih odgovora je (zbirno) na nivou prethodne.To, pored osnovnog značenja, ukazuje i na već pomenuti odnos nastavnika prilikom popunjavanja upitnika.

Kod ostalih modaliteta odgovora dobijena je očekivana distribucija, sa izuzetkom pokazatelja koji se odnose na mišljenje o mogućnostima nastavka školovanja.Vjerovatno je u pitanju nedovoljna informisanost nastavnika i/ili uvažavanje saznanja da, poslije završenog programa trećeg stepena, nastavak školovanja podrazumijeva polaganje posebnih (diferencijalnih) ispita, odnosno predmeta. Polazeći od saznanja da odnos opšteobrazovnog i stručnog dijela programa spada u primarne, polazne osnove za izradu novih nastavnih planova i programa anketom su, pored osnovnog, obuhvaćena dva dopunska pitanja, kojima se namjeravalo istražiti mišljenje ispitanika do nivoa identifikacije nastavnih predmeta i njihovog obima (tabela 2.9). Na žalost, zbog razloga koji su navedeni u uvodnom dijelu teksta, odgovori na dopunska pitanja nijesu obrađeni na tom nivou. Na nivou kategorija ispitanika, oko 60% odgovora preferira povećano učešće stručnog dijela programskih sadržaja, a samo 8% kod opšteobrazovnog dijela.Sa 22% zastupljeni su odgovori kojima se njihov odnos ocjenjuje kao primjeren zahtjevima zanimanja koja se izučavaju u određenoj školi, dok je ukupan zbir odgovora sa neodređenim mišljenjem na nivou 10,3%. Iz pokazatelja koji su prikazani u tabeli 2.9. uočavaju se značajne razlike prema obrazovanju učenika (kod svih modaliteta odgovora), ali se one, bez dodatnog istraživanja, ne mogu vrednovati jer je očekivan obrnut odnos.Ostalo je, dakle, nejasno koji motivi opredjeljuju


27

učenike, posebno trećih razreda, za iskazani odnos opšteobrazovnog i stručnog dijela programa koji pohađaju. Tabela 2.9. Mišljenja ispitanika o odnosu opšteobrazovnog i stručnog dijela programa

KATEGORIJE ISPITANIKA 1 2 3 4 Nastavnici 23.85 63.85 6.15 6.15 Učenici 18.20 58.02 10.09 13.69 Roditelji 26.77 57.87 6.30 9.06 OBRAZOVANJE UČENIKA Treći 20.24 44.53 11.74 23.48 Četvrti 16.39 68.85 8.85 5.90 USPJEH UČENIKA Nedovoljan 50.00 50.00 - - Dovoljan 14.49 40.58 10.14 34.78 Dobar 21.60 52.11 8.45 17.84 Vrlodobar 18.24 63.52 13.21 5.03 Odličan 13.08 71.96 9.35 5.61 OBRAZOVANJE RODITELJA Osnovna škola 44.83 41.38 - 13.79 Srednja škola 27.21 57.35 8.09 7.35 Viša škola 12.82 76.92 2.56 7.69 Fakultet, akademija 21.88 62.50 6.25 9.38

MODALITETI ODGOVORA: 1. Odnos je primjeren zahtjevima zanimanja 2. Trebalo bi povećati učešće stručnog dijela 3. Trebalo bi povećati učešće opšteobrazovnog dijela 4. Nemam određeno mišljenje

Podaci koji se odnose na uspjeh učenika i obrazovanje roditelja nijesu dali statistički značajne razlike koje bi ukazivale na povezanost opredjeljivanja sa pojedinim obilježjima ispitanika.

Kod prikaza dobijenih rezultata koji se odnose na strukturu opšteobrazovnog dijela programa može se, radi ilustracije, izdvojiti nekoliko pokazatelja:

Frekvencija odgovora svih ispitanika za modalitet "nemam određeno mišljenje" obuhvata 41,0% ;

Roditelji sa osnovnom školom nemaju određeno mišljenje u 79,31 % , a sa visokim obrazovanjem - 53,13%;

Učenici sa nedovoljnim uspjehom nemaju određeno mišljenje u 50,0% odgovora, a sa odličnim samo u 14,02%;

Odgovori(svi ispitanici) koji ukazuju da bi određene predmete trebalo izostaviti zastupljeni su sa 31,0% .

Kao indikatori mišljenja ispitanika koje se odnosi na strukturu stručnog dijela programa izdvajaju se sljedeći pokazatelji:

Više od 60% svih odgovora odnosi se na modalitet-nemam određeno mišljenje;


28

Približno je ista frekvencija (svih)odgovora kojima se ocjenjuje da određene predmete treba izostaviti ili uvesti;

Na nivou svih odgovora nema značajne razlike kad su u pitanju predmeti kod kojih bi trebalo smanjiti ili povećati obim gradiva;

Manje od 1% ispitanika izjasnilo se za razdvajanje određenih predmeta, kako kod opšteobrazovnog, tako i kod stručnog dijela programa.

Praktična nastava Distribucija dobijenih odgovora ispitanika vezanih za praktičnu nastavu potvrđuje opravdanost obuhvatanja ovih pitanja anketom. Dio pokazatelja o načinu, kvalitetu, uslovima i mjestu izvođenja praktične nastave može biti orijentir prilikom izrade novih nastavnih planova i programa srednjeg stručnog obrazovanja. Tabela 2.10. Mišljenja ispitanika o praktičnoj nastavi (aktuelno stanje) KATEGORIJE ISPITANIKA 1 2 3 4 5 6 Nastavnici 18.40 14.31 34.76 9.20 15.95 7.36 Učenici 13.11 23.44 40.00 8.48 9.80 5.17 Roditelji 27.67 11.33 25.67 15.67 16.00 3.67 OBRAZOVANJE UČENIKA Treći 22.41 16.55 40.34 5.86 6.55 8.28 Četvrti 7.14 27.71 39.83 10.17 11.90 3.25 USPJEH UČENIKA Nedovoljan - - 100.00 - - - Dovoljan 21.95 18.29 32.93 9.76 4.88 12.20 Dobar 17.36 16.98 41.89 6.04 12.08 5.66 Vrlodobar 10.88 26.78 39.33 10.04 10.04 2.93 Odličan 4.32 32.10 41.36 9.88 8.02 4.32 OBRAZOVANJE RODITELJA Osnovna škola 56.67 6.67 16.67 13.33 6.67 - Srednja škola 24.39 9.76 31.10 13.41 18.29 3.05 Viša škola 21.57 17.65 21.57 25.49 11.76 1.96 Fakultet, akademija 27.78 11.11 16.67 16.67 22.22 5.56 MODALITETI ODGOVORA:

1. Zadovoljava 2. Nije dobro organizovana 3. Škola nema potrebnih uslova za izvođenje praktične nastave 4. Nedovoljan fond časova praktične nastave 5. Nedostaje praktična nastava u radnoj organizaciji 6. Nemam određeno mišljenje

Interesantno je da su kod ovog pitanja najmanje zastupljeni neodređeni odgovori (na nivou uzorka - 5,6%). To, pored ostalog, ukazuje na spremnost ispitanika da se opredjeljuju prema praktičnom dijelu realizacije nastavnog procesa, ali i obavezu uvažavanja njihovih mišljenja u pripremi novih obrazovnih programa.


29

Distribucija rezultata na nivou kategorija ispitanika i njihovih obilježja (iz prethodne tabele) omogućava širu elaboraciju dobijenih odgovora. Evo nekoliko pokazatelja na nivou uzorka:

Zadovoljstvo praktičnom nastavom zastupljeno je sa 17,6%; najviše su zadovoljni roditelji (27,67%), najmanje učenici (13,11%);

Učenici trećih razreda u znatno većem obimu (22,41%) od ispitanika četvrtog razreda (7,14%) imaju pozitivno mišljenje o praktičnoj nastavi;

Uspjeh učenika i obrazovanje roditelja negativno koreliraju sa opredjeljivanjem za modalitet-zadovoljava;

U zbirnom procentu (18,2%) kojim je iskazano mišljenje ispitanika da nastava nije dobro organizovana većinu čine učenici sa 23,44%;

Veoma je indikativna ocjena ispitanika (35,6% svih odgovora) da škole nemaju potrebnih uslova za izvođenje praktične nastave, pri čemu su učenici sa 40,0% znatno strožiji od nastavnika (34,76%), a pogotovo roditelja (25,67%);

Nije očekivan pokazatelj da svega 10,1% ispitanika smatra da je nedovoljan fond časova praktične nastave, a 12,9% da nedostaje praksa u radnoj organizaciji.

Mišljenja ispitanika (na nivou uzorka) o tome gdje bi trebalo izvoditi praktičnu nastavu izgledaju ovako:

u školskoj radionici - 18,3% ; u radnoj organizaciji - 18,3% ; u školskoj radionici i radnoj organizaciji - 57,7% ; nemam određeno mišljenje - 5,7% .

Uvidom u strukturu navedenih opštih pokazatelja mogu se identifikovati određene razlike prema obilježjima ispitanika:

Učenici, naročito trećih razreda, u većem obimu od nastavnika i roditelja se opredjeljuju za školsku radionicu;

Uspjeh učenika negativno korelira sa izborom školske radionice; Obrazovanje roditelja ne utiče značajno na opredjeljivanje za praktičnu nastavu u

radionici; Za izvođenje praktične nastave u "školskoj radionici i radnoj organizaciji" opedijeljeno je

72,05% odgovora nastavnika, 55,91% roditelja i 48,65% učenika, uz dominaciju polaznika trećih razreda i pozitivnu korelaciju sa postignutim uspjehom u prethodnom razredu.

Uspjeh učenika

Pitanja vezana za opšti uspjeh učenika u određenoj školi imala su za cilj da se, indirektno, provjeri mišljenje ispitanika o efikasnosti postojećeg obrazovnog sistema na nivou srednjeg stručnog obrazovanja i, naravno, faktorima koji su tome najviše doprinijeli (grafički prikaz 2.23). Na nivou uzorka, opšti uspjeh učenika je zadovoljavajući u 13,7% odgovora. Kod modaliteta-uglavnom zadovoljava-frekvencija odgovora je na nivou 45,3%. Opštim uspjehom ispitanici nijesu zadovoljni u 30,4 % odgovora, dok su neodređena mišljenja registrovana sa 10,6%


30

Grafički prikaz 2.23. Uspjeh učenika

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Zadovoljava 12,05 9,91 24,41

Uglavnom zadovoljava 44,87 44,86 46,46

Ne zadovoljava 38,72 28,83 21,26

Ne znam 4,36 16,4 7,87

Nastavnici Učenici Roditelji

Iz podataka koji nijesu prikazani u prethodnoj tabeli, a obrađeni su prema pojedinim kategorijama i obilježjima ispitanika, može se, pored ostalog, zaključiti sljedeće:

Roditelji su značajno više "zadovoljni" uspjehom nego učenici i njihovi nastavnici; Učenici trećih razreda pozitivno ocjenjuju uspjeh u većem procentu od učenika četvrtih

razreda; Uspjeh učenika u prethodnom razredu negativno korelira sa ocjenama opšteg uspjeha

učenika u njihovoj školi; Obrazovanje roditelja pozitivno korelira sa izborom modaliteta – uglavnom

zadovoljava. Odgovori ispitanika (na nivou uzorka) o faktorima koji utiču na opšti uspjeh učenika prikazani su u sljedećoj tabeli. Tabela 2.11. Faktori uspjeha učenika

FAKTORI

Zadovoljava

Uglavnom zadovoljava

Ne zadovoljava


1.Organizacija nastave 30,3 31,3 9,8 28,6 2.Uslovi za izvođenje nastave 11,2 29,0 33,3 26,5 3.Zalaganje nastavnika 30,8 32,8 10,2 26,2 4.Zalaganje učenika 10,5 31,3 28,5 29,7 5.Struktura upisanih učenika 12,8 27,3 24,8 35,1 6.Udžbenici 13,5 30,7 24,4 31,4 7.Nastavni programi 12,8 32,6 23,6 31,1 8.Kriterijumi ocjenjivanja 13,3 29,5 16,3 40,9


31

Pored zaključaka koji se nameću iz opštih pokazatelja, prikazanih u prethodnoj tabeli, nekoliko konstatacija je moguće izvesti iz uvida u distribuciju odgovora prema određenim kategorijama ispitanika i njihovim obilježjima:

Organizacija nastave "zadovoljava": 43,08% nastavnika, 39,37% roditelja i 17,30% učenika;

Sa manje od 10% odgovora nastavnici i učenici ocjenjuju zadovoljavajućim uslove za izvođenje nastave;

Zalaganje nastavnika zastupljeno je u rasponu: 26,85%-učenici, 27,95%- roditelji, 38,46% - nastavnici ;

Zalaganje učenika "zadovoljava": 6,41% - nastavnici, 11,89% - učenici, 13,78% - roditelji;

Zadovoljstvo udžbenicima kod pojedinih kategorija ispitanika je u rasponu od 11,03% - 16,04%; nastavnim programima od 10,77% - 14,41%, kriterijumima ocjenjivanja od 9,55% - 17,18%.

Kod svih faktora uspjeha koji su ponuđeni u anketi visok je procenat neopredijeljenih odgovora, što upozorava da i zaključke kod ovog pitanja treba uslovno prihvatati. Struktura zanimanja u novim obrazovnim programima Iako pitanjem o strukturi zanimanja u novim nastavnim programima nijesu, iz već pomenutih razloga, dobijeni pokazatelji za pouzdano zaključivanje o sugestijama ispitanika, njihov prikaz u tekstu ima smisla zbog cjelovitog izvještaja o rezultatima ankete. Tabela 2.12 . Mišljenja ispitanika o strukturi zanimanja u novim programima KATEGORIJE ISPITANIKA 1 2 3 Nastavnici 27.69 53.59 18.72 Učenici 43.96 27.75 28.29 Roditelji 50.39 25.59 24.02 OBRAZOVANJE UČENIKA Treći 44.94 13.77 41.30 Četvrti 42.95 39.34 17.70 USPJEH UČENIKA Nedovoljan - 50.00 50.00 Dovoljan 42.03 13.04 44.93 Dobar 49.30 18.31 32.39 Vrlodobar 40.88 35.85 23.27 Odličan 39.25 44.86 15.89 OBRAZOVANJE RODITELJA Osnovna škola 44.83 20.69 34.48 Srednja škola 55.15 22.06 22.79 Viša škola 48.72 30.77 20.51 Fakultet, akademija 56.25 31.25 12.50 MODALITETI ODGOVORA:

1. Objedinjavanje zanimanja jer to omogućava lakše zapošljavanje 2. Usitnjavanje, čime se obezbjeđuje veća osposobljenost za određene poslove 3. Nemam određeno mišljenje


32

Iz prethodne tabele prepoznaju se pokazatelji (na nivou uzorka) koji omogućavaju tri opšte konstatacije:

Za objedinjavanje zanimanja izjasnilo se 40,0 % ispitanika; Za usitnjavanje zanimanja opredijeljeno je 35,7% odgovora ; Odgovori bez određenog mišljenja su na nivou 24,3%.

Na osnovu pokazatelja prema obilježjima ispitanika može se steći utisak da se nastavnici u znatno većem procentu opredjeljuju za usitnjavanje, a učenici i roditelji za objedinjavanje zanimanja prilikom izrade novih nastavnih programa. Izborni predmeti Odgovori ispitanika koji se odnose na mišljenje o potrebi uvođenja izbornih predmeta u nove nastavne planove i programe ukazuju na značajne razlike kako u odnosu na kategorije ispitanika tako i vezano za pojedina njihova obilježja. Grafički prikaz 2.24. Mišljenja ispitanika o izbornim predmetima

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

Ne 17,18 20 18,5

Jedan izborni predmet 40 19,82 33,86

Više izbornih predmeta 30,26 41,98 15,75

Ne znam 12,56 18,2 31,89

Nastavnici Učenici Roditelji

Kao i kod prethodnog pitanja i ovdje je uputno ostati na opštim konstatacijama, koje su izvedene iz odgovora na nivou čitavog uzorka:

U 18,8% odgovora ispitanici ocjenjuju da u nove nastavne planove i programe ne treba uvoditi izborne predmete;

Za jedan izborni predmet opredijeljeno je 29,3% odgovora; Više izbornih predmeta zastupljeno je na nivou 32,6% ; Odgovori sa neodređenim mišljenjem iskazani su sa 19.3%.

Od pokazatelja koji se odnose na pojedina obilježja ispitanika interesantno je izdvojiti one koji ukazuju da više od 70% nastavnika smatra da treba uvesti jedan ili više izbornih predmeta kao i pozitivnu korelaciju uspjeha učenika sa opredjeljivanjem za uvođenje izbornih predmeta.


33

2.1.5. Srednje umjetničke škole Anketom su obuhvaćene srednje likovne i srednje muzičke škole. Zbog specifičnih zahtjeva vezanih za rad ovih vrsta škola dio rezultata prikazan je odvojeno. Područja rada, obrazovni profili - zanimanja Oko 37% svih ispitanika smatra da sva područja rada treba zadržati. Približno isti procenat odgovora je za ponuđeni modalitet - nemam određeno mišljenje. Neopredijeljene odgovore iskazao je veći procenat nastavnika nego učenika, što nije očekivano. Da sve obrazovne profile treba zadržati izjasnilo se 38,6% ispitanika, s tim što su to pretežno odgovori učenika i roditelja. I ovdje nastavnici u znatno većem broju od drugih ispitanika - nemaju određeno mišljenje. Mišljenja ispitanika o opravdanosti uvođenja novih obrazovnih profila su heterogena, iz čega bi se moglo zaključiti da ne postoji saglasnost o potrebi za novim profilima u sadašnjoj situaciji. Većina anketiranih (51,0%) smatra da se prilikom izrade novih obrazovnih programa treba opredijeliti za "usitnjavanje, čime se obezbjeđuje veća osposobljenost za određene poslove". Karakteristike programa Sadašnje četvorogodišnje školovanje u umjetničkim školama dobro je odmjereno za sva zanimanja smatra čak 74,8% ispitanika, dok 21,7% nema određeno mišljenje. U likovnim školama izdvojeno je mišljenje da treba povećati trajanje školovanja za likovnog tehničara. Više od 60% ispitanika ocjenjuje da su aktuelni programi djelimično usklađeni sa mogućnostima nastavka školovanja na višim školama, fakultetima i akademijama, dok znatno manje (20,3% ) misli da su programi dobro usklađeni. Za 55,9% ispitanika sadašnji programi su djelimično usklađeni sa savremenim zahtjevima i uslovima zapošljavanja u određenim djelatnostima. U likovnoj školi 100%, u muzičkoj preko 80% anketiranih nastavnika smatra da je odnos opšteobrazovnog i stručnog dijela programa neprimjeren i da treba povećati učešće stručnog dijela. Učenici i roditelji prihvataju takvu ocjenu u obimu - 72,7%. Uspjeh učenika Mišljenje da opšti uspjeh učenika uglavnom zadovoljava iskazalo je 47,5% anketiranih. Sami učenici nezadovoljni su uspjehom u obimu od 31,37%. Kod faktora koji su uticali na uspjeh, anketirani su izdvojili:

Nedostatak potrebnih uslova za izvođenje nastave, naročito u pogledu opremljenosti škola;

Uglavnom zadovoljava zalaganje nastavnika; Ne zadovoljavaju udžbenici koji, uz nedostatak odgovarajuće opreme, predstavljaju

glavnu prepreku za postizanje boljeg uspjeha. Ispitanici nemaju određeno mišljenje o tome da li i u kojoj mjeri struktura upisanih učenika i kriterijumi ocjenjivanja utiču na uspjeh.


34

Izrada novih programa Nastavnici ne predlažu uvođenje novih nastavnih predmeta, niti smanjivanje ili pproširivanje obima gradiva kod pojedinih predmeta. Međutim, učenici i roditelji smatraju da treba smanjiti gradivo iz Filizofije, a proširiti iz stranih jezika. Većina ispitanika (52,9%) nema određeno mišljenje o tome koji stručni predmeti nijesu dobro zastupljeni. U muzičkim školama učenici i roditelji (45,45%) smatraju da treba izostaviti predmet Audio tehnika i Muzički folklor. Predmeti koje treba uvesti su: Metodika (solfeđa, klavira i dr.), Istorija umjetnosti, Analiza stilova, Etnomuzikologija i Harmonije. U likovnim školama svi ispitanici predlažu da se izostavi Grafika. Za uvođenje jednog izbornogi predmeta izjasnilo se 36,4% ispitanika, a za dva predmeta 48,2%.

2.1.6. Organizacije za obrazovanje odraslih Sistem obrazovanja odraslih

Grafički prikaz 2.25. Mišljenja ispitanika o sistemu obrazovanja odraslih u Crnoj Gori

S obzirom da su u ovoj oblasti istraživanja anketirani samo nastavnici, očekivana je drugačija distribucija odgovora. Očigledno i ovdje, kao u redovnim školama, veliki je procenat neopredijeljenih. Takođe, nije očekivano da će se izvođači ovih programa u istom obimu opredijeliti za ostala dva ponuđena odgovora.

Zbog velikog broja nezaposlenih u Crnoj Gori (preko 80.000), po mišljenju ispitanika trebalo bi, pretežno, organizovati oblike obrazovanja i osposobljavanja odraslih za određene grane djelatnosti.

1. Zadovoljava

33%


38% 2. Ne zadovoljava

29%


35

Tabela 2.13. Pregled prioritetnih grana djelatnosti GRANE DJELATNOSTI % Industrija i rudarstvo 8.3 Poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda 14.7 Građevinarstvo 6.0 Saobraćaj i veze 12.9 Trgovina 8.3 Ugostiteljstvo i turizam 16.1 Zanatstvo 15.7 Komunalne djelatnosti 6.9 Bankarstvo i projektne usluge 7.8 Drugo 3.2

Mišljenja ispitanika o programima za odrasle, koji se realizuju u njihovoj organizaciji, distribuirana su ovako:

Sve ih treba zadržati - 42, 5%; Treba dodati nove - 22,6 %; Neke treba ukinuti - 5,7 %; Za neke treba izmijeniti program - 7,5 %; Nemam određeno mišljenje - 21,7 %.

Indikativno je da manje od 50% nastavnika smatra da postojeće programe treba zadržati, a samo neznatan broj (5,7%) ukinuti. Na pitanje o trajanju školovanja za programe obrazovanja i obuke, blizu 53% anketiranih misli da je dobro odmjereno, uz veliki procenat neopredijeljenih odgovora - 21,7%. Karakteristke i realizacija programa Tabela 2.14. Pregled mišljenja ispitanika o programima obrazovanja i obuke

KARAKTERISTKE PROGRAMA Dovoljno Nedovolj

no Nemam određeno

mišljenje Bez

odgovora Uvažavaju individualne sposobnosti, sklonosti i razvojne potrebe polaznika 26,4 13,2 19,8 40,6

Osposobljavaju polaznike za stalno samoobrazovanje 22,6 19,8 17,0 40,6

Uvažavaju aktivnu ulogu polaznika 25,5 12,3 21,7 40,6 Omogućavaju nastavniku da primjenjuje savremene metode rada 26,4 18,9 14,1 40,6

Usklađeni su sa ciljevima odredjenih programa 31,1 10,4 19,8 38,7

Uvažavaju savremene zahtjeve i uslove zapošljavanja u određenim zanimanjima 26,4 13,2 19,8 40,6

Omogućavaju prilagođavanje sadržaja tehničkom, kulturnom i ukupnom društvenom razvoju

29,2 10,4 19,8 40,6

Omogućavaju nastavak školovanja za više nivoe obrazovanja 25,5 14,1 19,8 40,6


36

Pozitivno mišljenje o programima za zanimanja, kursevima, seminarima i drugim oblicima obrazovanja/obuke odraslih ima manje od 30% ispitanika, neopredijeljeno je oko 20%, bez odgovora - 40%. Blizu 36% anketiranih smatra da je odnos opšteobrazovnog i stručnog dijela sadržaja obrazovanja/obuke primjeren zahtjevima, odnosno ciljevima određenih programa. U nešto manjem obimu (32,1%) traži se povećano učešće stručnog, a u 10,4% opšteobrazovnog dijela programa. Tabela 2.15. Mišljenja ispitanika o teorijskoj i praktičnoj nastavi

TEORIJSKA NASTAVA % 1. Zadovoljava 52.8 2. Nije dobro organizovana 2.8 3. Nedostaju kvalitetni udžbenici, skripta i dr. 23.6 4. Ne zadovoljava 1.9 5. Nemam određeno mišljenje 18.9 PRAKTIČNA NASTAVA % 1. Zadovoljava 43.4 2. Nije dobro organizovana 10.4 3. Organizacija nema potrebnih uslova za izvođenje praktične

nastave 11.3

4. Nedovoljan fond časova praktične nastave 5.7 5. Nedostaje praktična nastava na radnom mjestu 6.6 6. Nemam određeno mišljenje 22.6

Izvođači programa su zadovoljniji realizacijom teorijske nego praktične nastave. Nedostatak kvalitetnih udžbenika registrovan je u 23,6% odgovora. Preko 20% ispitanika nema određeno mišljenje o teorijskoj i praktičnoj nastavi. Najveći dio anketiranih (28,3%) smatra da praktičnu nastavu treba izvoditi u njihovoj radionici i preduzeću, 20% se opredijelilo za radionicu, 18% za specijalizovane centre za obuku, dok više od 23% nije opredijeljeno. Kada je u pitanju izbor oblika rada koje preferiraju postojeći programi organizacija za obrazovanje odraslih, dobijene rezultate suvišno je navoditi jer je modalitet bez odgovora registrovan u obimu od blizu 60%. Uspjeh polaznika U grafičkom prikazu 2.26. prezentirane su ocjene uspjeha polazika različitih oblika obrazovanja i obuke. Razlozi, odnosno faktori koji su uticali da uspjeh polaznika njihovi nastavnici ocijene sa zadovoljava ili uglavnom zadovoljava dati su kao što slijedi u grafikonu 2.26.


37

Grafiči prikaz 2.26.

Uspjeh polaznika

2. Uglavnom zadovoljava

44%

1. Zadovoljava

34%


17%

3. Ne zadovoljava

5%

Tabela 2.16. MODALITETI ODGOVORA % 1. Dobra organizacija nastave 25.1 2. Dobri uslovi za izvođenje nastave 12.8 3. Zalaganje nastavnika 21.5 4. Zalaganje polaznika 6.2 5. Dobra motivisanost polaznika 15.9 6. Dobra struktura upisanih polaznika 3.6 7. Dobri obrazovni programi 5.6 8. Dobri udžbenici, skripta... 4.1 9. Dobri kriterijumi ocjenjivanja 4.1 10. Drugo 1.0

Evo i razloga koji su, po mišljenju ispitanika, uticali da uspjeh polaznika vrednuju ocjenom - ne zadovoljava (tabela 2.17). Tabela 2.17.

MODALITETI ODGOVORA % 1. Nezadovoljavajuća organizacija nastave 15.8 2. Neadekvatni uslovi za izvođenje nastave 15.8 3. Nedovoljno zalaganje nastavnika 15.8 4. Nedovoljno zalaganje polaznika 10.5 5. Nepovoljna struktura upisanih polaznika 5.3 6. Nedovoljna motivisanost polaznika 7.9 7. Nedostatak odgovarajućih udžbenika, skripti... 15.8 8. Nijesu dobri obrazovni programi 2.6 9. Loši kriterijumi ocjenjivanja 5.3 10. Drugo 5.3


38

Interesantno je mišljenje ispitanika o zahtjevima koje treba da zadovolje uspješni izvođači programa za odrasle (grafički prkaz 2.27). Grafički prikaz 2.27.

Izvođači programa za odrasle

3. Da posjeduje odgovarajuća

znanja za rad sa odraslim

2. Da koristi iste metode i oblike

rada kao sa mladima

1. Da posjeduje praktično iskustvo u

odredjenoj struci5. Nešto drugo


4. Da uspješno kombinuje

različite oblike rada prilagođene

odraslima

2.1.7. Preduzeća Za razliku od ostalih, uzorak ispitanika kod ove oblasti istraživanja ne može se smatrati reprezentativnim, kako sa aspekta zastupljenosti grana i grupacija u strukturi privrede tako i broja zaposlenih. Naime, uzorak od 12 preduzeća je nedovoljan iako je u njima zaposleno 17.832 radnika. I pored navedenog ograničenja, rezultati ankete prezentirani su kao i za druge oblasti, uz manje komentara i sugestiju da se koriste kao ilustracija mišljenja dijela poslodavaca o predmetu istraživanja. Područja rada, obrazovni profili, prohodnost Većina anketiranih (76%) smatra da sva područja rada i obrazovne profile (zanimanja) treba zadržati. U znatno manjem obimu predlaže se spajanje određenih (srodnih) područja rada, te spajanje, ukidanje ili uvođenje novih profila/zanimanja. Postojeće trajanje školovanja za profile kadrova koji su potrebni njihovim preduzećima podržava većina anketiranih. Kod pitanja koje se odnosilo na prohodnost programa nije registrovano većinsko mišljenje ispitanika.


39

Kvalitet i realizacija programa Indikativno je da 100% ispitanika smatra da su stečena znanja (za profile koje oni preferiraju), u postojećim uslovima obrazovanja, nedovoljna. U istom procentu anketirani su se opredijelili i za odgovor na pitanje o osposobljenosti učenika za samoobrazovanje. Više od dvije trećine privrednih subjekata ocjenjuje da su stečena znanja nedovoljno prilagođena tehničkom, kulturnom i ukupnom razvoju. Neusklađenost sa potrebama lokalne sredine navedena je kod 60% odgovora. Po mišljenju većine ispitanika stečena znanja nedovoljno uvažavaju savremene zahtjeve i uslove zapošljavanja u određenim privrednim djelatnostima. Sa izuzetkom jednog preduzeća, koje nema određeno mišljenje, svi anketirani predlažu povećanje učešća stručnog u odnosu na opšteobrazovni dio programa, za profile zaposlene u njihovom preduzeću. Praktična nastava Zajednička ocjena anketiranih je da sadašnja praktična nastava ne zadovoljava iz više razloga:

Nedovoljan fond časova praktične nastave (35%); Praktična nastava nije dobro organizovana, odnosno škola nema potrebne uslove za

izvođenje praktične nastave (23%); Nedostaje praktična nastava u radnoj organizaciji (19%).

Većina anketiranih smatra da bi praktičnu nastavu trebalo izvoditi u školskoj radionici i preduzeću. Uspjeh učenika Oko 60% ispitanika izjasnilo se da uspjeh učenika uglavnom zadovoljava, a 40% sadašnji uspjeh vrednuje nezadovoljavajućim. Kod pitanja o razlozima/faktorima uspjeha nije registrovano značajnije grupisanje odgovora ispitanika. Izrada novih programa Prilikom izrade novih obrazovnih programa, po mišljenju većine anketiranih, treba se opredijeliti, pored ostalog, za:

Objedinjavanje profila-zanimanja, jer to omogućava lakše zapošljavanje; Uvođenje izbornih predmeta, pri čemu je 70% ispitanika za dva a 30% za jedan izborni

predmet; Izostavljanje "nepotrebnih" sadržaja iz opšteobrazovnih predmeta; Povećanje fonda časova praktične nastave; Obavezan strani jezik vezan za struku; Sadržaje koji obezbjeđuju potpunija znanja iz opšte kulture, za uslužna zanimanja.


40

2.2. REZULTATI ZA VIŠE OBLASTI ISTRAŽIVANJA U ovom dijelu teksta odabrana su mišljenja, ocjene i stavovi koji se odnose na više oblasti istraživanja. Izbor je izvršen s namjerom da se, na nivou čitavog ili većeg dijela uzorka, sintetizuju ključna opredjeljenja ispitanika o nekim bitnim sadržajima istraživanja. Kvalitet nastavnih programa Pozitivno mišljenje (iznad 50%) o svim karakteristikama nastavnih planova i programa imaju samo ispitanici u predškolskim ustanovama. Ispitanici u drugim oblastima su saglasni sa sljedećim ocjenama obrazovnih programa:

Suviše su obimni i opterećeni nepotrebnim/prevaziđenim, a kod stručnih škola i opštim sadržajima;

Nedovoljno uvažavaju individualne sposobnosti, sklonosti i razvojne potrebe učenika i polaznika;

Nedovoljno osposobljavaju za samoobrazovanje, nedovoljno uvažavaju aktivnu ulogu učenika i polaznika;

Nedovoljno omogućavaju nastavniku da primjenjuje savremene metode rada, preferiraju frontalni oblik rada (predavanja);

Nedovoljno omogućavaju prilagođavanje programskih sadržaja tehničkom, kulturnom i ukupnom društvenom razvoju, potrebama lokalne sredine;

Prohodnost programa zadovoljava ili uglavnom zadovoljava; Trajanje školovanja za zanimanja, odnosno osposobljavanja dobro je odmjereno; Ispitanici u svim oblastima istraživanja smatraju da treba uvesti, odnosno povećati obim

gradiva iz stranih jezika. Uspjeh učenika, polaznika Kod više od 50% odgovora ispitanika u svim oblastima, uspjeh učenika i polaznika vrednovan je ocjenama zadovoljava ili uglavnom zadovoljava. U istom obimu anketirani smatraju da su postojećem uspjehu najviše doprinijeli sljedeći razlozi, odnosno faktori (čiji je uticaj različit u pojedinim obrazovnim ustanovama):

Organizacija nastave; Uslovi za izvođenje nastave; Zalaganje nastavnika; Struktura upisanih učenika/polaznika.

Izborni predmeti Većina anketiranih smatra da je opravdano uvođenje izbornih predmeta. Razlike kod pojedinih oblasti odnose se na broj ovih predmeta. Uključivanje djece sa posebnim potrebama Ispitanici smatraju da treba omogućiti uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu školu, uz ocjenu da sada za to ne postoje neophodne pretpostavke ( prilagođeni programi, prostorno - tehnički uslovi, osposobljeni nastavnici i stručni saradnici određenih specijalnosti i dr.).


41

Odnos prema istraživanju Od svih rezultata koji bi se mogli smatrati neočekivanim, pokazatelji odnosa ispitanika prema istraživanju su najmanje očekivani jer se kod pojedinih, bitnih pitanja neopredijeljeni odgovori iskazuju u obimu više od 40%.


3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA KORIŠĆENJE REZULTATA Rezultati istraživanja potvrđuju opravdanost inicijative za realizaciju ovakvog projekta. Ovo tim prije što su po prvi put u Crnoj Gori, na ovakav način, prikupljeni i analitički obrađeni relevantni aspekti aktuelnih nastavnih planova i programa prije konkretnog opredjeljivanja za obim, strukturu i sadržaj njihovih izmjena. Saznanja o nastavnim planovima i programima do kojih se došlo na osnovu odgovora ispitanika, mogu se sintetizovati kao konstatacije, ocjene i stavovi o predmetnim sadržajima istraživanja. Naravno, njihova pouzdanost zavisi od kvaliteta korišćenog instrumentarija, uslova i načina sprovođenja terenskog istraživanja, ponašanja/motivisanosti ispitanika i anketara. Iako ovim zahtjevima nije udovoljeno u optimalnoj mjeri, veći dio dobijenih rezultata može se koristiti za namjene utvrđene ciljem, odnosno zadacima istraživanja. Zaključne konstatacije, izvedene na osnovu dobijenih rezultata, većim dijelom strukturirane su na nivou pojedinih oblasti. Manji broj odnosi se na više oblasti, a samo nekoliko imaju opšte značenje o predmetu istraživanja.

3.1. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA POJEDINE OBLASTI ISTRAŽIVANJA Zaključci i preporuke za pojedine oblasti istraživanja prikazani su prema redoslijedu tematskih sadržaja u upitnicima.

Predškolske ustanove Izbor i karakteristike programa Više od 90% ispitanika opredijeljeno je za Program Korak po Korak. Bitne karakteristike ovog programa pojedine kategorije anketiranih ocijenile su afirmativno, u obimu od 51% (podstiče djecu na toleranciju) do 79% (zadovoljava razvojne potrebe polaznika). Realizacija programa U realizaciji vaspitno - obrazovnog procesa primjenjuju se savremeni oblici rada, ali se frontalni oblik i dalje zadržava u značajnoj mjeri. Od oblika saradnje sa roditeljima najviše su zastupljeni roditeljski sastanci (47%), zatim proslave i svečanosti (23%). Većina roditelja (56%) ocjenjuje da program u zadovoljavajućoj mjeri omogućava njihovo uključivanje u rad vrtića.


43

Oko 66% vaspitača i 68% roditelja izjasnilo se da je ustanova dovoljno otvorena za saradnju sa lokalnom sredinom. Stručno usavršavanje Oko 54% vaspitača smatra da je njihovo stručno usavršavnje nedovoljno, 32% navodi da je dovoljno zastupljeno. Izrada novih programa Ispitanici smatraju da je prilikom izrade novih programa u predškolske ustanove potrebno uvesti strane jezike, dramske, muzičke i likovne radionice. Roditelji (50%) smatraju da djecu sa posebnim potrebama treba ukjlučiti u redovne grupe vrtića, što podrazumijeva odgovarajuću programsku podršku i druge uslove rada.

Osnovne škole Karakteristike programa Preko 50% svih ispitanika smatra da su predmeti u osnovnoj školi dobro zastupljeni, a 40% je suprotnog mišljenja. Da su programski sadržaji preobimni, smatra preko 65% ispitanika. Postojeći obim programa, po mišljenju nastavnika, daje prednost frontalnom obliku rada i iziskuje potrebu pružanja dodatne pomoći učenicima. Učenici su opterećeni školskim obavezama: mnogo - 51,oo% do 65,22%, umjereno - 29,35% do 41,69%. Svega 7,6% anketiranih smatra da su programski sadržaji usklađeni po predmetima dok 79,4% navodi da su djelimično usklađeni. Oko polovina nastavnika i neznatno manje roditelja smatra da programski sadržaji samo djelimično podstiču psihofizički razvoj učenika, nedovoljno su fleksibilni, ne omogućavaju uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Trećina anketiranih misli da programi ne odgovaraju savremenom društvenom razvoju, da se uče sadržaji koji su prevaziđeni, da se djeca nedovoljno osposobljavaju za samoobrazovanje i dalje školovanje. Izrada novih programa U obimu koji se kreće od 12% do 37,82%, ispitanici smatraju da kod novih programa treba:

Izostaviti predmete - Tehničko obrazovanje, Istoriju i Hemiju;


44

Uvesti nove predmete - Informatiku i računare i Vjeronauku; Smanjiti obim gradiva iz Istorije, Matematike, Geografije, a povećati u stranim jezicima,

maternjem jeziku i vještinama. Roditelji i nastavnici smatraju da treba uvesti samo jedan, a učenici više izbornih predmeta.

Gimnazije Karakteristike programa Postojeći program je preobiman (nastavnici - 57,77%, roditelji - 54,34%, učenici - 29,79%), trebalo bi uvesti nove predmete kao što su Vjeronauka, Informatika i dr., neke bi trebalo izostaviti (10% do 13%) - Fiziku, Ustav, Filozofiju. Kod određenih predmeta (manji procenat odgovora) bi trebalo povećati, odnosno smanjiti obim gradiva. Program ne uvažava individualnost učenika (učenici - 74,32%, nastavnici - 46,6%), ne omogućava primjenu savremenih metoda rada (učenici - 79,11%, nastavnici - 48,6%). O opterećenosti učenika govori pokazatelj da se, redovno ili povremeno, angažuju nastavnici za privatne časove u obimu od 59%. Aktuelni programi nedovoljno omgućavaju saradnju učenika i nastavnika, kao i nastavnika sa kolegama u pripremi, izvođenju nastave i ocjenjivanju znanja. Uspjeh učenika Blizu 47% smatra da je uspjeh uglavnom zadovoljavajući, 31% zadovoljavajući, a 12,5% nezadovoljavajući. Od faktora koji utiču na uspjeh učenika, ispitanici su izdvojili:

Nastavne programe ( 47,8%); Uslove za izvođenje nastave (45,3%); Udžbenike (41,6%).

Izrada novih programa Prilikom izrade novih obrazovnih programa, po mišljenju ispitanika, treba uvažiti dva načela:

Da programi dozvoljavaju veću slobodu izbora nastavnih predmeta (48,5%); Da programi obezbjeđuju konkretniju osposobljenost za određene studije.

Prijedlozi za obavezne četvorogodišnje i trogodišnje, kao i izborne predmete, nijesu značajnije grupisani.


45

Srednje stručne škole Područja rada U više od 40% odgovora ocijenjeno je da sva postojeća područja rada treba zadržati, uz visok procenat neopredijeljenih (40,0%). Obrazovni profili-zanimanja Pretežni broj odgovora (iznad 40%) opredijeljen je da treba sve profile zadržati, za što su se učenici i roditelji izjasnili u većem procentu od nastavnika. Prohodnost programa U oko 80% odgovora nastavnika i 60% učenika sadržano je opredjeljenje da je prohodnost u toku školovanja omogućena. Saglasno tome su i njihove ocjene takvog stanja.Kod mišljenja i ocjena mogućnosti nastavka školovanja poslije završenog programa izražene su bitne razlike u strukturi odgovora nastavnika u odnosu na učenike i roditelje koje su, vjerovatno, posljedica razlika u nivou informisanosti. Karakteristike aktuelnih programa Neopredijeljeni odgovori učestvuju sa više od 20%, što ukazuje i na odnos nastavnika prema značaju ovog pitanja. Manje od četvrtine odgovora odnosi se na pozitivno mišljenje o navedenim karakteristikama programa. Ocjenom "nedovoljno" neke karakteristike zastupljene su čak sa 65% ili na nivou grupe karakteristika -55,7%. Kod pitanja koje se odnosilo na strukturu opšteobrazovnog dijela programa frekvencija neopredijeljenih odgovora je iznad 40%, a kod stručnog dijela programa više od 60%. Praktična nastava Kod više od 35% odgovora sadržano je opredjeljenje da škole nemaju potrebnih uslova za izvođenje praktične nastave. Zadovoljstvo sadašnjom praktičnom nastavom je na nivou 17,6% odgovora. Uspjeh učenika Opšti uspjeh je zadovoljavajući u 13,7% odgovora, a ne zadovoljava u 30,4%. Roditelji su značajno više zadovoljni uspjehom nego učenici i njihovi nastavnici. Struktura zanimanja u novim obrazovnim programima Prijedlozi za objedinjavanje zanimanja zastupljeni su u 40% odgovora, za usitnjavanje zanimanja opredijeljeno je 35,7% odgovora, neopredijeljeno 24,3%.


46

Odnos prema izbornim predmetima Za jedan izborni predmet opredijeljeno je 29,3% odgovora, za više izbornih predmeta 32,6%, oko 19% je neopredijeljeno, a isto toliko nije za uvođenje izbornih predmeta.

Srednje umjetničke škole Područja rada, obrazovni profili - zanimanja Oko 37% ispitanika smatra da sva područja treba zadržati. Na istom nivou je i procenat neopredijeljenih, nešto više izražen kod nastavnika. Po mišljenju 38,6% anketiranih sve obrazovne profile treba zadržati . Karakteristike programa Tri četvrtine ispitanika misli da je sadašnje četvorogodišnje školovanje u umjetničkim školama dobro odmjereno za sva zanimanja izuzev likovnog tehničara. Više od 60% ispitanika navelo je da su programi djelimično usklađeni sa mogućnostima nastavka školovanja, a 55, 9% sa savremenim zahtjevima i uslovima zapošljavanja. U likovnim školama 100%, u muzičkim preko 80% anketiranih ocjenjuje da je odnos opšteobrazovnog i stručnog dijela neprimjeren i da treba povećati učešće stručnog dijela. Uspjeh učenika Opšti uspjeh uglavnom zadovoljava po mišljenju 47,5% anketiranih. Kao faktori koji su presudno uticali na uspjeh izdvojeni su:

Neadekvatni uslovi i oprema za izvođenje nastave; Nezadovoljavajući udžbenici; Uglavnom zadovoljavajuće zalaganje nastavnika.

Izrada novih programa Prilikom izrade novih programa treba se, po mišljenju 51,0% ispitanika, opredijeliti za "usitnjavanje" profila, radi veće osposobljenosti za zaposlenje. Nastavnici ne predlažu uvođenje novih predmeta niti korekcije u sadržajima postojećih. Učenici i roditelji traže da se smanji gradivo iz Filozofije, a poveća iz stranih jezika. Novim nastavnim planovima treba uvesti izborne predmete. Za jedan izborni predmet je 36,4%, za dva 48,2% ispitanika.


47

Organizacije za obrazovanje odraslih

Sistem obrazovanja Po mišljenju trećine ispitanika sistem obrazovanja odraslih u Crnoj Gori zadovoljava. U približno istom obimu registrovani su i odgovori - ne zadovoljava i neopredijeljeni. Karakteristike programa Manje od 50% anketiranih smatra da bi postojeće programe obrazovanja odraslih trebalo zadržati, a neznatan broj (5,7%) da neke treba ukinuti. Pozitivno mišljenje o programima ima manje od 30%, bez odgovora - 40%. Izvođači programa su u većoj mjeri zadovoljni realizacijom teorijske nego praktične nastave. Nedostatak kvalitetnih udžbenika registrovan je u 23, 6% odgovora. Praktičnu nastavu treba izvoditi u radionici i preduzeću (28,3%), u radionici - 20%, u specijalizovanim centrima za obuku - 18%. Uspjeh polaznika Da uspjeh polaznika zadovoljava izjasnilo se 34% ispitanika, uglavnom zadovoljava - 44,3% , ne zadovoljava - 4,7%. Kao faktori koji su najviše uticali na uspjeh navedeni su: organizacija nastave, uslovi za izvođenje nastave, zalaganje nastavnika i polaznika.

Preduzeća Područja rada, obrazovni profili, prohodnost Privrednici (76%) smatraju da sva područja rada i obrazovne profile (zanimanja ) treba zadržati. Kvalitet i realizacija programa Svih 100% ispitanika smatra da su stečena znanja ( za profile koji njih interesuju), u postojećim uslovima obrazovanja, nedovoljna, dok dvije trećine misli da su i nedovoljno prilagođena tehničkom, kulturnom i ukupnom razvoju. Neusklađenost sa potrebama lokalne sredine je na nivou 60%. Po mišljenju većine ispitanika stečena znanja nedovoljno uvažavaju savremene zahtjeve i uslove zapošljavanja.


48

Sa izuzetkom jednog preduzeća, svi anketirani predlažu povećanje stručnog u odnosu na opšteobrazovni dio programa. Praktična nastava Sadašnja praktična nastava ne zadovoljava jer je opredijeljen nedovoljan fond časova (35%), nije dobro oganizovana, niti škole imaju potrebne uslove za realizaciju(23%), nedostaje praksa u preduzećima(19%). Uspjeh učenika Oko 60% ispitanika smatra da uspjeh učenika uglavnom zadovoljava, a 40% ga ocjenjuje nezadovoljavajućim. Izrada novih programa Po mišljenju ispitanika, u novim obrazovnim programima treba, pored ostalog, obezbijediti:

Objedinjavanje profila radi lakšeg zapošljavanja; Uvođenje izbornih predmeta; Povećanje fonda časova praktične nastave; Obavezan strani jezik vezan za struku; Sadržaje iz opšte kulture, za uslužna zanimanja.

3.2. ZAKLJUČCI I PREPORUKE OPŠTEG KARAKTERA Tematski su poređane, takođe, prema redoslijedu prezentiranih sadržaja istraživanja.

1. Dobijeni rezultati potvrđuju očekivanu pretpostavku da je neophodno izvršiti određene promjene u nastavnim planovima i programima u svim oblastima koje su obuhvaćene istraživanjem. Izuzetak je, donekle, predškolsko obrazovanje i vaspitanje koje je , po mišljenju vaspitača i roditelja, koncipirano tako da zadovoljava razvojne potrebe djece, interese njihovih porodica i civilizacijske tokove prosperitetnog društva.

2. Prijedlozi za promjene, pretežno, se odnose na obim i sadržaj opšteobrazovnog i

stručnog dijela nastavnih programa, kao i na njihovu veću prilagođenost uzrastu učenika/polaznika, potrebama lokalne sredine, tehničkom, kulturnom i ukupnom društvenom razvoju, mogućnostima daljeg školovanja, odnosno zapošljavanja.

3. Treba više voditi računa o sklonostima i sposobnostima mladih i odraslih korisnika

usluga u obrazovanju, povećati mogućnost izbora predmeta i drugih izbornih sadržaja, obezbijediti primjenu savremenih metoda rada, kreativnu ulogu nastavnika, aktivnu ulogu polaznika programa.

4. Treba rasteretiti učenike suvišnih, opštih, a naročito prevaziđenih nastavnih sadržaja o

socijalnom razvoju i tehnologijama rada u određenim oblastima privrede i usluga.


49

5. Opterećenost učenika redovnih škola svesti u realne okvire, tako da se smanji/eliminiše potreba angažovanja roditelja, odnosno nastavnika za privatne časove. Programe osposobljavanja/obuke odraslih prilagođavati aktuelnim potrebama i zahtjevima tržišta rada.

6. Neophodno je izvršiti promjene u načinu vrednovanja znanja učenika, usaglasiti

kriterijume ocjenjivanja i uvesti standarde znanja.

7. Obezbjeđivanje adekvatnih uslova za izvođenje teorijske, a pogotovo praktične nastave i kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika, osnovne su pretpostavke kvalitetne realizacije savremeno koncipiranih nastavnih planova i programa.

8. Na osnovu prezentiranih statističkih rezultata ankete može se steći pogrešan utisak da

postojeći obrazovni programi, pretežno, nemaju pozitivnih karakteristika. Umjesto toga, treba imati u vidu da su u tekstu odabrani dominantni pokazatelji kao i to da su anketni upitnici više podsticali na uočavanje negativnih nego pozitivnih odlika programa. Konačno, ako se postignuti uspjeh učenika/polaznika vrednuje kao ključni kriterijum za ocjenu kvaliteta obrazovnih programa i uvaže stvarni uslovi rada školskih organizacija, izvjesno je da će cjelovit zaključak o predmetu istraživanja biti više pozitivan.


4. PRILOZI

4.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Anketa kao metod odabrana je kako zbog njene pogodnosti za prikupljanje relevantnih pokazatelja o projektovanom predmetu istraživanja tako i zbog mogućnosti komparacije dijela odgovora svih kategorija ispitanika, za pojedine ili više segmenata obrazovnog sistema. Ovo je nametnulo obavezu da se prilikom izrade upitnika uvaže specifične karakteristike nastavnih planova i programa na određenim nivoima obrazovanja s tim da se, odgovarajućim formulacijama pitanja, obezbijede i pokazatelji za uporednu analizu. To, praktično, znači da je trebalo obezbijediti autonomiju komisija koje su pripremale upitnike za pojedine oblasti, uz koordinaciju sa grupom za usklađivanje anketnog instrumentarija. Zbog poznatih razloga (štrajk prosvjetnih radnika, obim i dinamika aktivnosti na pripremi Knjige promjena i dr.) nije ostvaren željeni nivo koordinacije prilikom izrade upitnika i pripreme/obuke anketara, definisanja uslova, načina i vremena terenskog istraživanja. Ipak, sve komisije su nastojale da, pored specifičnih sadržaja za određenu oblast, anketnim upitnicima obuhvate i određeni broj pitanja opšteg, konceptualnog karaktera, koja omogućavaju sticanje cjelovite ocjene ispitanika o sistemu obrazovanja u Crnoj Gori. Takođe, u svim upitnicima korišćena su pitanja otvorenog i zatvorenog tipa, čime je olakšana statistička obrada i upoređivanje određenih pokazatelja za više oblasti, uz mogućnost da ispitanici dopune predložene odgovore na pojedina pitanja. Ovim su, sa metodološkog aspekta, zadovoljeni osnovni uslovi da se dobijeni rezultati mogu koristiti za dalji rad na koncipiranju novog obrazovnog sistema, u dva pravca. Prvo, da se adekvatno uvaže dominantna opredjeljenja ispitanika o bitnim karakteristikama postojećeg, odnosno novog obrazovnog sistema ili pojedinih njegovih segmenata, provocirana izborom ponuđenih ili dopunom modaliteta odgovora. Drugo, da se, dodatno, izuče razlozi zbog kojih su pojedine kategorije ispitanika (u velikom procentu) neopredijeljene, odnosno pokazale indiferentan odnos prema nekim suštinskim aspektima izgradnje obrazovnog sistema. Anketiranje je bilo dobrovoljno i anonimno. Unošenje i računarsku obradu podataka uradila je agencija "Damar" iz Podgorice. Kvalitativnu obradu i interpretaciju rezultata za pojedine oblasti uradile su odgovarajuće komisije za izradu nastavnih planova i programa po segmentima obrazovanja. Ovaj tekst urađen je uz korišćenje njihovih informacija o sprovedenoj anketi. Terensko istraživanje organizovala je Prosvjetna inspekcija. Anketiranje je realizovano u periodu februar-april 2002.godine. Istraživanje je realizovano u okviru programa rada Savjeta za nastavne planove i programe, u organizaciji njegovih komisija po nivoima obrazovanja.


51

4. 2. UZORAK ISPITANIKA Prilikom strukturiranja uzorka učinjen je napor da se obezbijedi ne samo uravnotežena proporcionalna zastupljenost ( u odnosu na populaciju) pojedinih kategorija ispitanika, već i odgovarajuća zastupljenost:

pojedinih regiona Republike; gradskih i seoskih područja; vrsta školskih ustanova; organizacija za obrazovanje odraslih; preduzeća.

Struktura uzorka prema kategorijama ispitanika

Nastavnici/izvođači programa : 1274 Učenici : 1491 Roditelji : 1651 Predstavnici preduzeća : 12 Ukupno : 4428 ispitanika

Struktura uzorka prema oblastima istraživanja Predškolske ustanove: 200 vaspitača i 600 roditelja iz 6 opština (Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Herceg Novi, Bar, Kotor). Osnovne škole: 300 nastavnika, 600 učenika osmog razreda, 600 roditelja iz 7 opština (Podgorica, Pljevlja, Bar, Herceg Novi, Berane, Bijelo Polje, Nikšić). Gimnazije: 206 nastavnika, 292 učenika četvrtog razreda, 173 roditelja iz 6 opština (Podgorica, Berane, Herceg Novi, Kotor, Nikšić, Pljevlja). Srednje stručne škole: 247 učenika završnog razreda trećeg stepena stručnosti i 305 učenika četvrtog razreda, 390 nastavnika i 254 roditelja iz 5 opština (Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja). Srednje umjetničke škole: 72 nastavnika, 47 učenika četvrtog razreda i 24 roditelja iz 3 opštine (Podgorica, Cetinje, Kotor): Organizacije za obrazovanje odraslih: 106 nastavnika (izvođača programa) iz 3 opštine (Podgorica, Nikšić, Herceg Novi). Preduzeća: 12 preduzeća iz 6 opština (Podgorica, Nikšić, Herceg Novi, Danilovgrad, Kotor, Pljevlja).



53

4.3. ANKETNI UPITNICI



4.3.1. Anketni list za predškolske ustanove

ANKETNI LIST Ovo istraživanje sprovodi Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u okviru priprema za izradu novih nastavnih planova i programa za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Crnoj Gori.

Anketiranje je dobrovoljno i anonimno. Unaprijed hvala na saradnji!

1. Koji vaspitno-obrazovni program se realizuje u predškolskoj ustanovi koju pohađa Vaše dijete?

1. »Plan i program iz 1985. godine« 2. Program »Korak po korak« - »Dječji vrtić kao porodični centar«

2. U kojoj mjeri program koji se realizuje u predškolskoj ustanovi koju pohađa Vaše dijete,

uvažava individualne sklonosti, razvojne potrebe i sposobnosti djece? 1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

3. U koje oblike saradnje ste uključeni u predškolskoj ustanovi koju pohađa Vaše dijete?

1. Roditeljski sastanci 2. Radionice 3. Seminari 4. Učešće u planiranju aktivnosti 5. Učešće u realizaciji aktivnosti 6. Proslave i svečanosti 7. Organizacija izleta 8. Sponzorstvo 9. Nešto drugo _______________________________

4. Koliko program omogućava Vaše angažovanje u vaspitno-obrazovnom procesu?

1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

5. U kojoj mjeri je vremenska organizacija dnevnih aktivnosti (prijem djece, obroci, vaspitno-

obrazovne aktivnosti, dnevni odmor) prilagođena potrebama djece i roditelja? 1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

6. Koje programske sadržaje je potrebno uvesti u predškolske ustanove?

1. Strani jezik 2. Likovne radionice 3. Muzičke radionice 4. Dramske radionice


56

5. Balet 6. Hor 7. Nešto drugo (navedite) ___________________________

7. U kojoj mjeri program podstiče djecu na uvažavanje razlika u pogledu socio-kulturnog

porijekla (jezik, tradicija) 1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

8. Šta mislite o uključivanju djece sa razvojnim teškoćama u redovne grupe vrtića?

1. Treba ih uključiti 2. Ne treba ih uključiti 3. Nemam određeno mišljenje

9. U kojoj mjeri je ustanova koju pohađa Vaše dijete otvorena za saradnju sa lokalnom

sredinom? 1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

10. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ ANKETNI UPITNIK (vaspitači)

Ovo istraživanje sprovodi Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u okviru priprema za izradu novih nastavnih planova i programa za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Crnoj Gori.


1. Koji vaspitno-obrazovni program se realizuje u Vašoj ustanovi?

1. »Plan i program iz 1985. godine« 2. Program »Korak po korak« - »Dječji vrtić kao porodični centar«

2. U kojoj mjeri program koji realizujete u Vašoj ustanovi, uvažava individualne sklonosti,

razvojne potrebe i sposobnosti djece?


3. Koje oblike angažovanja Vam omogućava program?


57

1. Izbor sadržaja i aktivnosti 2. Kreativnost u vaspitno-obrazovnom radu 3. Samo realizaciju programskih sadržaja

4. U kojoj mjeri su u Vašoj ustanovi, prilikom planiranja i realizacije aktivnosti, razvojni domeni (oblasti) objedinjeni?


5. Koji oblik rada pretežno primjenjujete u vaspitno-obrazovnom radu?

1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada 3. Rad u paru 4. Individualni oblik rada 5. Drugi (navedite) ________________________________

6. Koliko program koji realizujete u Vašoj ustanovi omogućava timski rad?


7. U kojoj mjeri je vremenska organizacija dnevnih aktivnosti (prijem djece, obroci, vaspitno-

obrazovne aktivnosti, dnevni odmor) prilagođena potrebama djece i roditelja? 1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

8. Koji oblici stručnog usavršavanja vaspitača se realizuju u Vašoj ustanovi?

1. Seminari 2. Stručna vijeća 3. Stručni aktivi 4. Edukativne radionice 5. Stručna predavanja 6. Nešto drugo (navedite) ______________________________

9. U kojoj mjeri je u Vašoj ustanovi zastupljeno stručno usavršavanje vaspitača?


10. U kojoj mjeri Vam program omogućava podsticanje djece na uvažavanje razlika u pogledu

socio-kulturnog porijekla (jezik, tradicija)? 1. Dovoljno 2. Nedovoljno 3. Nemam određeno mišljenje

11. Postoje li u Vašoj ustanovi uslovi za uključivanje djece sa razvojnim teškoćama u redovne grupe vrtića?

1. Postoje uslovi


58

2. Djelimično postoje uslovi 3. Ne postoje uslovi 4. Nemam određeno mišljenje

12. U koje oblike saradnje su uključeni roditelji u Vašoj ustanovi?

1. Roditeljski sastanci 2. Radionice 3. Seminari 4. Učešće u planiranju aktivnosti 5. Učešće u realizaciji aktivnosti 6. Proslave i svečanosti 7. Organizacija izleta 8. Sponzorstvo 9. Nešto drugo (navedite) ______________________________

13. Da li ste zadovoljni stepenom učešća roditelja? 1. Zadovoljan sam 2. Djelimično sam zadovoljan 3. Nijesam zadovoljan 4. Nemam određeno mišljenje

14. U kojoj mjeri je Vaša ustanova otvorena za saradnju sa lokalnom sredinom?


15. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: ________________________________________________________________________________


4.3.2. Anketni list za osnovne škole ANKETNI LIST

Ovo istraživanje sprovodi Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u okviru priprema za izradu novih nastavnih planova i programa za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Crnoj Gori. Anketiranje je dobrovoljno i anonimno. Unaprijed hvala na saradnji!

1. Ocjenjujete li da postojeći nastavni program za osnovnu školu?(Zaokružite tvrdnje sa kojima

se slažete (Pitanje za sve) Slažem se Djelimično

se slažem Ne

slažem se

1. Prilagođen je uzrastu učenika 1 2 3 2. Podstiče psihofizički razvoj učenika 1 2 3 3. Uvažava individualne sklonosti i potrebe učenika 1 2 3 4. Sadržaji programa su aktuelni, odgovaraju društvenom razvoju

1 2 3

5. Osposobljava učenike za stalno samoobrazovanje 1 2 3 6. Daje mogućnost za uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu

1 2 3

7. Programski sadržaji su preobimni 1 2 3 8. Sadržaji su neusklađeni sa uzrastom učenika 1 2 3 9. Sadržaji su neusklađeni sa zahtjevima daljeg školovanja

1 2 3

10. Ne dozvoljavaju prilagođavanje sposobnostima učenika i potrebama lokalne sredine

1 2 3

2. Da li su predmeti u osnovnoj školi dobro zastupljeni? 1. DA 2. NE (Pitanje za sve) 3. Ako smatrate da predmeti u osnovnoj školi nijesu dobro zastupljeni, navedite (možete

odabrati više odgovora) : (Pitanje za sve) 1. Koje bi predmete trebalo izostaviti? ________________________________ 2. Koje bi predmete trebalo uvesti? __________________________________ 3. U kojim bi predmetima trebalo smanjiti obim gradiva? _________________ 4. U kojim bi predmetima trebalo povećati obim gradiva? _________________ 5. Koje bi predmete trebalo spojiti (objediniti sadrž. dva ili više predm.)? _____ 6. Sadržaj kojeg/ih predmeta bi trebalo razdvojiti? ______________________ 7. Nemam određeno mišljenje? ____________________________________


60

4. Smatrate li da bi trebalo uvesti i izborne pored redovnih predmeta? (Odaberite jedan odgovor) (Pitanje za sve)

1. Ne 2. Da, i to: 3. Nemam određeno mišljenje 2.1. Jedan izborni predmet 2.2. Više izbornih predmeta 5. Kako ocjenjujete opšti uspjeh učenika u Vašoj školi (za roditelje – u školi koju pohađa Vaše

dijete)? (Pitanje za sve) 1. Sasvim zadovoljava 2. Uglavnom zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Nemam određeno mišljenje 6. Ako, po Vašem mišljenju, opšti uspjeh učenika sasvim zadovoljava ili uglavnom

zadovoljava, navedite jedan ili više uzroka. (Pitanje za sve) 1. Dobra organizacija nastave 2. Dobri uslovi za izvođenje nastave 3. Zalaganje nastavnika 4. Zalaganje učenika 5. Zalaganje roditelja 6. Dobra struktura upisanih učenika 7. Dobri udžbenici 8. Dobri nastavni programi 9. Dobri kriterijumi ocjenjivanja 10. ________________________ 7. Ako, po Vašem mišljenju, opšti uspjeh učenika ne zadovoljava, navedite jedan ili više

uzroka. (Pitanje za sve) 1. Nezadovoljavajuća organizacija nastave 2. Neadekvatni uslovi za izvođenje nastave 3. Nedovoljno zalaganje nastavnika 4. Nedovoljno zalaganje učenika 5. Nedovoljno zalaganje roditelja 6. Nepovoljna struktura upisanih učenika 7. Nedostatak odgovarajućih udžbenika 8. Preobimno nastavno gradivo 9. Nijesu dobri kriterijumi ocjenjivanja

10.. _________________________________ 8. Procijenite koliko su učenici opterećeni školskim obavezama. (Imajte u vidu cjelokupno

angažovanje koje proizilazi iz obaveza koje škola postavlja) (Pitanje za sve) 1. Mnogo 2. Umjereno 3. Malo


61

9. Molimo Vas da, osim odgovora na postavljena pitanja, upišete i druge ocjene, prijedloge i

sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: (Pitanje za sve)

_____________________________________________________________________________ DODATAK ZA NASTAVNIKE

10. Postojeći program omogućava u nastavi najčešće korišćenje sljedećih oblika rada: 1. Frontalni rad u kome nastavnik pretežno predaje _______ 2. Grupni rad u kome nastavnik usmjerava i organizuje _______ 3. Učenici rade samostalno bez pomoći nastavnika _______ 4. Učenici rade samostalno uz stalnu pomoć nastavnika _______ (Rangirajte od 1 do 4 tako što će najčešći oblik dobiti rang 1) 11. Ocijenite (od 1 do 5) da li postojeći program omogućava aktivnu ulogu učenika. 1 2 3 4 5 12. Da li su sadržaji postojećeg programa usklađeni po predmetima? 1. Da, usklađeni su 2. Djelimično su usklađeni 3. Nijesu usklađeni 13. Smatrate li da je učenicima potrebna dodatna pomoć kod kuće da bi postigli uspjeh u

školi? 1. Da, većini učenika iz većine predmeta 2. Da, većini učenika iz manjeg broja predmeta 3. Da, manjem broju učenika iz većine predmeta 4. Da, manjem broju učenika iz manjeg broja predmeta 5. Nije im potrebna pomoć DODATAK ZA UČENIKE 14. Da li ti je potrebna pomoć da bi postigao uspjeh u školi? 1. Potrebno mi je da imam instruktore za neke predmete 2. Potrebno mi je da mi pomažu nastavnici u školi 3. Potrebno mi je da mi pomažu vršnjaci 4. Potrebno mi je da mi pomažu roditelji 5. Nije mi potrebna pomoć 15. Najčešće učiš: 1. Iz udžbenika 2. Iz bilježaka koje hvatam na času 16. Koliko sati dnevno (u prosjeku) učiš kod kuće?


62

1. Oko ½ sata 2. 1 sat 3. 2 sata 4. 3 sata 5. 4 i više sati 17. Imaš li dovoljno slobodnog vremena za odmor, zabavu, druženje? 1. Imam dovoljno slobodnog vremena 2. Imam malo slobodnog vremena 3. Uopšte nemam slobodnog vremena DODATAK ZA RODITELJE 18. Da li je Vašem djetetu potrebna pomoć da bi postiglo uspjeh u školi? 1. Da, ima instruktore za neke predmete 2. Da, pomažu mu nastavnici u školi

3. Pomažu mu vršnjaci 4. Da, mi mu je pružamo 5. Nije mu potrebna pomoć

19. Koliko sati dnevno (u prosjeku) Vaše dijete uči kod kuće? 1. Oko ½ sata 2. 1 sat 3. 2 sata 4. 3 sata 5. 4 i više sati 20. Da li Vaše dijete ima dovoljno slobodnog vremena za odmor, zabavu, druženje? 1. Ima dovoljno slobodnog vremena 2. Ima malo slobodnog vremena 3. Uopšte nema slobodnog vremena 21. Da li ste kod Vašeg djeteta primijetili znake otpora prema školskim obavezama? 1. Nikad 2. Ponekad 3. Često


4.3.3. Anketni list za gimnazije ANKETNI LIST

Ovo istraživanje sprovodi Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u okviru priprema za izradu novih nastavnih planova i programa za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Crnoj Gori.


1. Šta mislite o postojećem nastavnom planu (broj predmeta)? (Zaokružite jedan ili više

odgovora) (Pitanje za sve)

1. Dobro je odmjeren 2. Preobiman je

3. Treba izostaviti neke predmete. Koje? ____________________________ 4. Treba uvesti nove predmete. Koje ? ______________________________ 5. Nemam određeno mišljenje 2. Šta mislite o sadržaju pojedinih nastavnih predmeta? (Zaokružite broj ispred odgovora koji

odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora). 1. U nekim predmetima treba smanjiti obim gradiva. Navedite u kojim predmetima.____________ 2. U nekim predmetima treba povećati obim gradiva. Navedite u kojim predmetima. ___________ 3. Treba poboljšati povezanost sadržaja unutar nekih predmeta. Navedite u kojim predmetima. __ 4. Treba poboljšati povezanost među različitim predmetima. Navedite među kojim predmetima. ______________________________________________________________________________ 3. Što mislite o postojećem nastavnom programu za

gimnazije? (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete ili dopišite odgovor) (Pitanje za nastavnike i učenike)

Dovoljno Nedovoljno Nemam određeno mišljenje

1. Uvažava individualne sposobnosti, sklonosti i razvojne potrebe učenika. 2 3

2. Osposobljava učenike za stalno samoobrazovanje. 2 3

3. Uvažava aktivnu ulogu učenika. 2 3 4 Omogućava uključivanje djece sa posebnim

potrebama. 2 3

5. Omogućava nastavniku da primjenjuje savremene metode rada. 2 3

6. Omogućava prilagođavanje sadržaja (gradiva) potrebama lokalne sredine. 2 3

7. Omogućava nastavak školovanja. 2 3 8. Nemam određeno mišljenje. 2 3 9. Nešto drugo (navedite).


64

4. Kako ocjenjujete opšti uspjeh učenika u Vašoj školi? (Pitanje za nastavnike) Kako ocjenjuješ opšti uspjeh učenika u tvom odjeljenju? (Pitanje za učenike) 1. Zadovoljava 2. Uglavnom zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Nemam određeno mišljenje 5. Ocijenite u kojoj mjeri sljedeći faktori utiču na opšti uspjeh u Vašoj školi? Za učenike:

Ocijeni u kojoj mjeri sljedeći faktori utiču na opšti uspjeh u tvom odjeljenju?; Za roditelje: Ocijenite u kojoj mjeri sljedeći faktori utiču na opšti uspjeh škole koju pohađa Vaše dijte? (Pitanje za sve)

Faktori Zadovoljava Uglavnom zadovoljava

Ne zadovoljava


1. Organizacija nastave 1 2 3 4 2. Uslovi za izvođenje nastave 1 2 3 4 3. Zalaganje nastavnika 1 2 3 4 4. Zalaganje učenika 1 2 3 4 5. Struktura upisanih učenika 1 2 3 4 6. Udžbenici 1 2 3 4 7. Nastavni programi 1 2 3 4 8. Kriterijumi ocjenjivanja 1 2 3 4 9. Nešto drugo (navedite)

6. Prilikom izrade novih nastavnih planova i programa za gimnazije trebalo bi se opredijeliti

za (Odaberite jedan ili dva odgovora): (Pitanje za sve)

1. Programe koji dozvoljavaju veću slobodu izbora nastavnih predmeta 2. Programe koji obezbjeđuju konkretniju pripremljenost za određene studije 3. Nemam određeno mišljenje

7. Po vašem mišljenju, koji predmeti treba da budu: (Pitanje za učenike) 1. Obavezni četvorogodišnji predmeti ______________________________ 2. Obavezni predmeti (1 do 3 godine) _____________________________ 3. Izborni predmeti ____________________________________________ 8. a) Da li na nivou aktiva utvrđujete nivoe znanja potrebne za određenu ocjenu? (Pitanje za nastavnike) 1. Da 2. Ne 3. Ponekad

b) Da li sa tim nivoima znanja upoznajete učenike? 1. Da 2. Ne 3. Ponekad 9. Kako ostvarujete koordinaciju sa kolegama u pripremi, izvođenju nastave kao i

ocjenjivanju znanja učenika? (Pitanje za nastavnike)


65

1. Preko stručnih aktiva 2. U neposrednom razgovoru sa kolegama 3. Ne ostvarujem komunikaciju 10. Da li vas nastavnici upoznaju sa nivoima znanja potrebnim za određenu ocjenu? (Pitanje

za učenike) 1. Da, većina nastavnika 2. Samo neki nastavnici 3. Nijedan nastavnik to ne radi 11. Pružate li mogućnost učenicima da sarađuju sa Vama u pripremi, izvođenju nastave i

ocjenjivanju znanja. (Pitanje za nastavnike)

Da li vam nastavnici pružaju mogućnost da sarađujete sa njima u pripremi, izvođenju nastave kao i ocjenjivanju znanja? (Pitanje za učenike)

1. Da 2. Ponekad 3. Nikad 12. Da li je Vaše dijete u toku ove školske godine imalo teškoća sa (pored svake tvrdnje

označite jedan kvadratić): (Pitanje za roditelje)

DA PONEKAD NE 1. Praćenjem nastave 2. Savladavanjem školskog gradiva 3. Obimom domaćih zadataka 4. Odnosom sa nastavnicima 5. Kriterijumom ocjenjivanja 6. Načinom ocjenjivanja (usmeno, pismeno)

13. Da li zbog poteškoća u savladavanju gradiva angažujete Vašem djetetu nastavnike za

privatne časove? (Pitanje za roditelje) 1. Da, redovno _______________________________(navedite predmet/e)

2. Ponekad, ________________________________(navedite predmet/e) 3. Nikad

14. Koliko Vaše dijete u prosjeku uči kod kuće? (Odaberite jedan odgovor) (Pitanje za roditelje) 1. Manje od jednog sata 2. Jedan do tri sata 3. Više od tri sata 15. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i

sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: (Pitanje za sve)

_____________________________________________________________________________


4.3.4. Anketni list za srednje stručne škole ANKETNI LIST


1. Srednje obrazovanje u Crnoj Gori odvija se u okviru 13 područja rada, a obuhvata 93

obrazovna profila (zanimanja) trećeg i 66 obrazovnih profila (zanimanja) četvrtog stepena stručne spreme (Opširnije u priloženoj tabeli). Kako to ocjenjujete? (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopište odgovor. Možete odabrati više odgovora.)

(Pitanje za sve) 1.Treba smanjiti broj područja rada (navedite koja treba izostaviti) ________

2. Treba povećati broj područja rada (navedite koja treba uvesti) __________ 3. Neka područja rada treba spojiti (navedite koja) _____________________ 4. Neka područja rada bi trebalo razdvojiti (koja) _______________________ 5. Sva područja rada bi trebalo zadržati _____________________________ 6. Nemam određeno mišljenje

2. Šta mislite o obrazovnim profilima (zanimanjima) koji se izučavaju u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete)? Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.

(Pitanje za sve) 1. Sve ih treba zadržati 2. Neke treba ukinuti. Koje?____________________________________ 3. Treba dodati nove. Koje? ____________________________________

4. Za neke treba izmijeniti program. Koje? _________________________. 5. Nemam određeno mišljenje.

3. Šta mislite o trajanju školovanja za obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj

školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete)? (Pitanje za sve) 1. Dobro je odmjereno za sve obrazovne profile (zanimanja). 2. Za neke obrazovne profile (zanimanja) treba ga povećati. Koje? _________ 3. Za neke obrazovne profile (zanimanja) treba ga smanjiti. Koje? ______________________ 4. Nemam određeno mišljenje

4. Da li je u Vašoj školi učenicima omogućeno da u toku školovanja promijene obrazovni profil (zanimanje) u okviru istog prodručja rada (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete)? (Pitanje za sve)

1. Omogućeno je 2. Djelimično je omogućeno 3. Nije omogućeno 4. Ne znam


67

5. Kako to ocjenjujete? (Pitanje za sve) 1. Zadovoljava 2. Djelimično zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Nemam određeno mišljenje 6. Da li je u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) omogućeno učenicima

da se poslije završenog programa opredijele za drugi obrazovni profil (zanimanje), istog ili višeg stepena stručne spreme u okviru istog područja rada? (Pitanje za sve)

1. Omogućeno je 2. Djelimično je omogućeno 3. Nije omogućeno 4. Nemam određeno mišljenje

7. Kako to ocjenjujete ? (Pitanje za sve) 1. Zadovoljava 2. Djelimično zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Ne znam 8. Šta mislite o postojećim nastavnim planovima i programima za obrazovne profile

(zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj školi?(Pitanje za nastavnike) 1. Dovoljno Nedovoljno Nemam

određeno mišljenje

1. Uvažavaju individualne sposobnosti, sklonosti i razvojne potrebe učenika 1 2 3

2. Osposobljavaju učenike za stalno samoobrazovanje 1 2 3 3. Uvažavaju aktivnu ulogu učenika 1 2 3 4. Omogućavaju nastavniku da primjenjuje savremene

metode rada 1 2 3 5. Sadržaji (gradivo) su usklađeni po predmetima i

razredima 1 2 3 6. Uvažavaju savremene zahtjeve i uslove zapošljavanja u

određenim zanimanjima 1 2 3

2. Dovoljno

Nedovoljno

Ne omogućava


1. Omogućavaju uključivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu školu 1 2 3 4

2. Omogućavaju prilagođavanje sadržaja tehničkom, kulturnom i ukupnom društvenom razvoju.

1 2 3 4

3. Omogućavaju prilagođavanje sadržaja potrebama lokalne sredine 1 2 3 4

4. Omogućavaju nastavak školovanja za više nivoe obrazovanja 1 2 3 4

9. Navedite svoje mišljenje o odnosu opšteobrazovnog i stručnog dijela programa za

obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete): (Pitanje za sve)

1. Odnos je primjeren zahtjevima zanimanja 2. Trebalo bi povećati učešće stručnog dijela


68

3. Trebalo bi povećati učešće opšteobrazovnog dijela 4. Nemam određeno mišljenje

10. Ako smatrate da predmeti u opšteobrazovnom dijelu programa, za obrazovne profile

(zanimanja) nijesu dobro zastupljeni, navedite: (Pitanje za sve) 1. Koje bi predmete trebalo izostaviti? _____________________________ 2. Koje bi predmete trebalo uvesti? _______________________________ 3. U kojim bi predmetima trebalo smanjiti obim gradiva? _________________ 4. U kojim bi predmetima trebalo povećati obim gradiva? ________________ 5. Koje bi predmete trebalo spojiti (objediniti)?__________________________ 6. Koje bi predmete trebalo razdvojiti?________________________________ 7. Nemam određeno mišljenje 11. Ako smatrate da predmeti u stručnom dijelu programa, za obrazovne profile (zanimanja)

nijesu dobro zastupljeni, navedite: (Pitanje za sve) 1. Koje bi predmete trebalo izostaviti?________________________________ 2. Koje bi predmete trebalo uvesti? __________________________________ 3. U kojim bi predmetima trebalo smanjiti obim gradiva? _________________ 4. U kojim bi predmetima trebalo povećati obim gradiva? _________________ 5. Koje bi predmete trebalo spojiti (objediniti)? __________________________ 6. Koje bi predmete trebalo razdvojiti? _______________________________ 7. Nemam određeno mišljenje

12. Navedite svoje mišljenje o praktičnoj nastavi, za obrazovne profile (zanimanja) u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete)? Možete odabrati jedan ili više odgovora. (Pitanje za sve) 1. Zadovoljava 2. Nije dobro organizovana 3. Škola nema potrebnih uslova za izvođenje praktične nastave 4. Nedovoljan fond časova praktične nastave 5. Nedostaje praktična nastava u radnoj organizaciji

6. Nemam određeno mišljenje 13. Gdje bi trebalo izvoditi praktičnu nastavu za obrazovne profile (zanimanja) u Vašoj školi

(za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) ? (Pitanje za sve) 1. U školskoj radionici 2. U radnoj organizaciji 3. U školskoj radionici i radnoj organizaciji 4. Nemam određeno mišljenje 14. Kako ocjenjujete opšti uspjeh učenika u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa

Vaše dijete) (Pitanje za sve) 1. Zadovoljava 2. Uglavnom zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Nemam određeno mišljenje


69

15. Ocijenite u kojoj mjeri sljedeći faktori utiču na opšti uspjeh u Vašoj školi? (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) Zaokružite jedan odgovor. (Pitanje za sve)


Ne zadovoljava



16. Prilikom izrade novih nastavnih programa za obrazovne profile (zanimanja) koji se

izučavaju u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) treba se opredijeliti za: (Pitanje za sve) 1. Objedinjavanje zanimanja jer to omogućava lakše zapošljavanje 2. Usitnjavanje, čime se obezbjeđuje veća osposobljenost za određene poslove 3. Nemam određeno mišljenje

17. Da li bi u novim nastavnim planovima i programima za obrazovne profile (zanimanja) u

kojima Vi izvodite nastavu, pored obaveznih predmeta, trebalo uvesti i izborne? (Odaberite jedan odgovor) (Pitanje za sve)

1. Ne 2. Da, i to: 3. Nemam određeno mišljenje

2.1. Jedan izborni predmet 2. 2. Više izbornih predmeta 18. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i

sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: (Pitanje za sve) ______________________________________________________________


4.3.5. Anketni list za srednje umjetničke škole ANKETNI LIST


1. Srednje umjetničko obrazovanje u Crnoj Gori se odvija u okviru jednog područja rada (likovna umjetnost), a obuhvata dva obrazovna profila, a muzička umjetnost se odvija u okviru dva područja rada, a obuhvata 19 obrazovnih profila (zanimanja) četvrtog stepena stručne spreme. Kako to ocjenjujete? (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.) (Pitanje za sve)

1. Sva područja rada treba zadržati 2. Trebalo bi povećati broj područja rada (navedite koja bi trebalo uvesti)____ 3. Neka područja rada bi trebalo spojiti . Koja? ________________________

4. Neka područja rada bi trebalo razdvojiti. Koja? ______________________ 5. Nemam određeno mišljenje

2. Šta mislite o obrazovnim profilima (zanimanjima) koji se izučavaju u Vašoj školi (za

roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete)? Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.

(Pitanje za sve)

1. Sve ih treba zadržati 2. Neke treba ukinuti. Koje?___ __________________________ 3. Treba uvesti nove. Koje?

4. Za neke treba izmijeniti program. Koje? ______________________ 5. Nemam određeno mišljenje 3. Šta mislite o trajanju školovanja za obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj

školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete)? (Pitanje za sve)

1. Dobro je odmjereno za sve obrazovne profile ( zanimanja). 2. Za neke obrazovne profile (zanimanja) treba ga povećati. Koje? 3. Za neke obrazovne profile (zanimanja) treba ga smanjiti. Koje? 4. Nemam određeno mišljenje

4. Prilikom izrade novih nastavnih programa za obrazovne profile (zanimanja) koji se

izučavaju u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) treba se opredijeliti za: (Pitanje za sve)

1. Objedinjavanje zanimanja, jer to omogućava lakše zapošljavanje 2. Usitnjavanje, čime se obezbjeđuje veća osposobljenost za određene poslove 3. Nemam određeno mišljenje


71

5. U kojoj mjeri su programi za obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) usklađeni sa savremenim zahtjevima i uslovima zapošljavanja u određenim djelatnostima ? (Pitanje za sve)

1. Dobro su usklađeni 2. Djelimično su usklađeni 3. Nijesu usklađeni 4. Nemam određeno mišljenje

6. U kojoj mjeri su programi za obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj školi

(za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete) usklađeni sa mogućnostima nastavka obrazovanja učenika na višim školama, fakultetima, akademijama ? (Pitanje za sve)

1. Dobro su usklađeni 2. Djelimično su usklađeni 3. Nijesu usklađeni 4. Nemam određeno mišljenje

7. Navedite svoje mišljenje o odnosu opšteobrazovnog i stručnog dijela programa za

obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju u Vašoj školi (za roditelje - u školi koju pohađa Vaše dijete): (Pitanje za sve)

1. Odnos je primjeren zahtjevima zanimanja 2. Trebalo bi povećati učešće stručnog dijela 3. Trebalo bi povećati učešće opšteobrazovnog dijela 4. Nemam određeno mišljenje

8. Ako smatrate da predmeti u opšteobrazovnom dijelu programa, za obrazovne profile

(zanimanja) nijesu dobro zastupljeni, navedite: (Možete odabrati više odgovora) (Pitanje za sve)

1. Koje bi predmete trebalo izostaviti _____________________________ 2. Koje bi predmete trebalo uvesti ________________________________ 3. U kojim bi predmetima trebalo smanjiti obim gradiva _________________ 4. U kojim bi predmetima trebalo povećati obim gradiva ________________ 5. Koje bi predmete trebalo spojiti (objediniti)__________________________ 6. Koje bi predmete trebalo razdvojiti________________________________ 7. Nemam određeno mišljenje 9. Ako smatrate da predmeti u stručnom dijelu programa, za obrazovne profile (zanimanja)

nijesu dobro zastupljeni, navedite: (Možete odabrati više odgovora) (Pitanje za sve)

1. Koje bi predmete trebalo izostaviti_______________________________ 2. Koje bi predmete trebalo uvesti _________________________________ 3. U kojim bi predmetima trebalo smanjiti obim gradiva ________________ 4. U kojim bi predmetima trebalo povećati obim gradiva ________________ 5. Koje bi predmete trebalo spojiti (objediniti) _________________________ 6. Koje bi predmete trebalo razdvojiti ______________________________ 7. Nemam određeno mišljenje

10. Navedite svoje mišljenje o individualnoj ili grupnoj nastavi za obrazovne profile

(zanimanja) u kojima Vi izvodite nastavu (za učenike - o nastavi koju pohađate; za


72

roditelje - o ind. i grupnoj nastavi u školi koju pohađa Vaše dijete): (Možete odabrati jedan ili više odgovora) (Pitanje za sve)

1. Zadovoljava 2. Nije dobro organizovana 3. Škola nema potrebnih uslova za izvođenje individualne nastave 4. Nedovoljan fond časova individualne nastave 5. Nedostaje individualna nastava u radnoj organizaciji 6. Nemam određeno mišljenje

11. Kako bi trebalo izvoditi individualnu ili grupnu nastavu za obrazovne profile (zanimanja) u

kojima Vi izvodite nastavu (za učenike - nastavu koju pohađate; za roditelje - ind. i grupnu nastavu u školi koju pohađa Vaše dijete):

(Pitanje za sve) 1. U školskoj učionici 2. U ateljeu 3. U studiju 4. Nemam određeno mišljenje 12. Da li bi u novim nastavnim planovima i programima, za obrazovne profile (zanimanja) u

kojima Vi izvodite nastavu, pored obaveznih predmeta, trebalo uvesti i izborne? (Odaberite jedan odgovor.) (Pitanje za sve)

1. Ne 2. Da, i to: 3. Nemam određeno mišljenje

2.1. Jedan izborni predmet 2.2. Više izbornih predmeta 13. Kako ocjenjujete opšti uspjeh učenika u Vašoj školi ? (za roditelje - u školi koju pohađa

Vaše dijete, za učenika - opšti uspjeh u vašem odjeljenju?) (Pitanje za sve)

1. Zadovoljava 2. Uglavnom zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Nemam određeno mišljenje

14. Ocijenite u kojoj mjeri sljedeći faktori utiču na opšti uspjeh u Vašoj školi? (za roditelje - u

školi koju pohađa Vaše dijete; za učenika - u tvojoj školi?) Odaberite jedan odgovor. (Pitanje za sve)


Ne zadovoljava



15. Koliko puta godišnje učestvujete ili organizujete koncerte – izložbe?____ (Pitanje za sve)


73

16. Smatrate li da je broj javnih nastupa: (Pitanje za sve) 1. Nedovoljan 2. Dovoljan 17. Koliko su učenici upoznati sa umjetničkim stvaralaštvom XX vijeka? (Pitanje za nastavnike) 1. Djelimično upoznati 2. Nijesu upoznati 3. Dovoljno upoznati 18. Da li je omogućena kvalitetna nastava iz Vašeg predmeta? (Pitanje za nastavnike) 1. Da 2. Ne 3. Nema uslova 19. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i

sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: (Pitanje za sve) ______________________________________________________________________________________________________________________________


4.3.6. Anketni list za organizacije za obrazovanje odraslih

ANKETNI LIST Ovo istraživanje sprovodi Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore u okviru priprema za izradu novih nastavnih planova i programa za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u Crnoj Gori.

Anketiranje je dobrovoljno i anonimno. Unaprijed hvala na saradnji! 1. Da li, po Vašem mišljenju, postojeći sistem obrazovanja odraslih u Crnoj Gori zadovoljava

potrebe? ( zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete): 1.1.Zadovoljava 1.2.Ne zadovoljava 1.3.Nemam određeno mišljenje

2. U Crnoj Gori je veliki broj nezaposlenih (preko 80.000). Za koje grane djelatnosti, po Vašem mišljenju, bi trebalo pretežno organizovati oblike obrazovanja I osposobljavanja odraslih?

(Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete ili dopunite odgovor. Možete odabrati više odgovora)

2.1. Industrija i rudarstvo 2.2. Poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda 2.3. Građevinarstvo 2.4. Saobraćaj i veze 2.5. Trgovina 2.6. Ugostiteljstvo i turizam 2.7. Zanatstvo 2.8. Komunalne djelatnosti 2.9. Bankarstvo i projektne usluge 2.10. Ili ___________________ 3. Šta mislite o obrazovnim programima za odrasle koji se realizuju u Vašoj ustanovi? (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.) 3.1. Sve ih treba zadržati 3.2. Neke treba ukinuti. Koje?_____________________________________ 3.3. Treba dodati nove. Koje? _____________________________________ 3.4. Za neke treba izmijeniti program. Koje?__________________________ 3.5. Nemam određeno mišljenje 4. Šta mislite o trajanju školovanja za programe obrazovanja i obuke odraslih koji se

realizuju u Vašoj ustanovi? (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete ili dopunite odgovor. Možete odabrati više odgovora)

4.1. Dobro je odmjereno za sve programe 4.2. Za neke programe ga treba povećat. Koje? ______________________ 4.3. Za neke programe ga treba smanjiti. Koje? _______________________ 4.4. Nemam određeno mišljenje


75

5. Šta mislite o sadržajima programa obrazovanjai obuke koji se organizuju u Vašoj ustanovi? (Pored svake tvrdnje dati su brojevi. Zaokružite broj koji najbolje odgovara Vašem mišljenju).

Dovoljno Nedovoljno Nemam određeno mišljenje

5.1.Uvažavaju individualne sposobnosti, sklonosti i razvojne potrebe polaznika

1

2

3

5.2. Osposobljavaju polaznike za stalno samoobrazovanje

1

2

3

5.3. Uvažavaju aktivnu ulogu polaznika 1 2 3 5.4. Omogućavaju nastavniku da primjenjuje

savremene metode rada 1

2

3

5.5. Usklađeni su sa ciljevima određenih programa

1

3

5.6. Uvažavaju savremene zahtjeve I uslove zapošljavanja u određenim zanimanjima

1

2 3

5.7. Omogućavaju prilagođavanje obuke tehničkom, kulturnom I ukupnom društvenom razvoju

1

2

3

5.8. Omogućavaju nastavak školovanja za više nivoe obrazovanja/obuke

1

2

3

6. Navedite svoje mišljenje o odnosu opšteobrazovnog i stručnog dijela sadržaja programa

koji se izučavaju u Vašoj ustanovi: 6.1. Odnos je primjeren zahtjevima određenih programa 6.2. Trebalo bi povećati učešće stručnog dijela 6.3. Trebalo bi povećati učešće opšteobrazovnog dijela 6.4. Nemam određeno mišljenje 7. Šta mislite o teorijskoj nastavi koja se izvodi za obrazovne programe u Vašoj ustanovi: 7.1. Zadovoljava 7.2. Nije dobro organizovana 7.3. Nedostaju kvalitetni udžbenici, skripta i dr. 7.4. Nemam određeno mišljenje 8. Navedite mišljenje o praktičnoj nastavi za obrazovne programe u Vašoj ustanovi: 8.1. Zadovoljava 8.2. Nije dobro organizovana 8.3. Ustanova nema potrebnih uslova za izvođenje praktične nastave 8.4. Nedovoljan fond časova praktične nastave 8.5. Nedostaje praktična nastava na radnom mjestu 8.6. Nemam određeno mišljenje 9. Gdje bi trebalo izvoditi praktičnu nastavu za programe koji se realizuju u Vašoj ustanovi: 9.1. U radionici ustanove 9.2. U preduzeću 9.3. U radionici ustanove i preduzeću 9.4. U specijalizovanim centrima za obuku 9.5. Nemam određeno mišljenje


76

10. Kako ocjenjujete opšti uspjeh polaznika u Vašoj ustanovi: 1. Zadovoljava 2. Uglavnom zadovoljava 3. Ne zadovoljava 4. Nemam određeno mišljenje 11. Ako, po Vašem mišljenju, opšti uspjeh polaznika u Vašoj ustanovi zadovoljava ili

uglavnom zadovoljava, navedite jedan ili više razloga: 11.1. Dobra organizacija nastave 11.2. Dobri uslovi za izvođenje nastave 11.3. Zalaganje nastavnika 11.4. Zalaganje polaznika 11.5. Dobra motivisanost polaznika 11.6. Dobra struktura upisanih polaznika 11.7. Dobri obrazovni programi 11.8. Dobri udžbenici, skripta i dr. 11.9. Dobri kriterijumi ocjenjivanja 11.10________________________________ 12. Ako, po Vašem mišljenju, opšti uspjeh polaznika ne zadovoljava, navedite jedan ili više

razloga: 12.1. Nezadovoljavajuća organizacija nastave 12.2. Neadekvatni uslovi za izvođenje nastave 12.3. Nedovoljno zalaganje nastavnika 12.4. Nedovoljno zalaganje polaznika 12.5. Nepovoljna struktura upisanih polaznika 12.6. Nedovoljna motivisanost polaznika 12.7. Nedostatak odgovarajućih udžbenika, skripti… 12.8. Nijesu dobri obrazovni programi 12.9. Loši kriterijumi ocjenjivanja 12.10___________________________________________________ 13. Programi koji se realizuju u Vašoj ustanovi omogućavaju korišćenje sljedećih oblika rada:

( Rangirajte predložene odgovore od 1 do 4, tako što će najčešći oblik dobiti rang 1): 13.1. Frontalni rad u kome nastavnik pretežno predaje (____________) 13.2. Grupni rad u kome nastavnik usmjerava i organizuje (___________) 13.3. Polaznici rade samostalno bez pomoći nastavnika (_____________) 13.4. Polaznici rade samostalno uz stalnu pomoć nastavnika (___________) 14. Da bi nastavnik – predavač uspješno realizovao obrazovni program za odrasle, po Vašem

mišljenju, bitno je sljedeće: (možete zaokružiti više odgovora) 14.1. Da posjeduje praktično iskustvo u određenoj struci 14.2. Da koristi iste metode i oblike rada kao sa mladima 14.3. Treba da posjeduje odgovarajuća znanja za rad sa odraslima 14.4. Da uspješno kombinuje različite oblike rada prilagođene odraslima 14.5. Nešto drugo _______________________________________ 14.6. Nemam određeno mišljenje 15. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i

sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnoj realizaciji promjena u sistemu obrazovanja odraslih:


4.3.7. Anketni list za preduzeća ANKETNI LIST


1. Srednje stručno obrazovanje u Crnoj Gori odvija se u okviru 13 područja rada, a obuhvata

93 obrazovna profila (zanimanja) trećeg i 66 obrazovnih profila (zanimanja) četvrtog stepena stručne spreme (Opširnije u priloženoj tabeli)

1. Trebalo bi smanjiti broj područja rada (navedite koja treba izostaviti) ____ 2. Trebalo bi povećati broj područja rada (navedite koja treba uvesti) ______ 3. Neka područja rada bi trebalo spojiti (navedite koja) _________________ 4. Neka područja rada bi trebalo razdvojiti. Koja? _______________________ 5. Sva područja rada bi trebalo zadržati _____________________________ 6. Preduzeće nema određeno mišljenje (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.)

2. Šta mislite o obrazovnim profilima (zanimanjima) koji se izučavaju za potrebe zaposlenih u Vašem preduzeću?

1. Sve ih treba zadržati 2. Neke treba ukinuti. Koje?________________________________________ 3. Treba dodati nove. Koje? ________________________________________ 4. Za neke treba izmijeniti program. Koje? _____________________________ 5. Nemam određeno mišljenje

(Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.)

3. Šta mislite o trajanju školovanja za obrazovne profile (zanimanja) koji se izučavaju za

potrebe zaposlenih u Vašem preduzeću?

1. Dobro je odmjereno za sve obrazovne profile (zanimanja) 2. Za neke obrazovne profile (zanimanja) treba ga povećati. Koje? _________ 3. Za neke obrazovne profile (zanimanja) treba ga smanjiti. Koje? __________ 4. Nemam određeno mišljenje (Zaokružite broj ispred odgovora koji odaberete i dopišite odgovor. Možete odabrati više odgovora.)

4. Da li je u školama koje obrazuju zaposlene za potrebe Vašeg preduzeća učenicima omogućeno da u toku školovanja promijene obrazovni profil (zanimanje)?


78

1. Omogućeno je 2. Djelimično je omogućeno 3. Nije omogućeno 4. Ne znam

Kako to ocjenjujete? 1. U redu je 2. Djelimično je u redu 3. Nije u redu 4. Nemam određeno mišljenje 5. Da li je u školama koje obrazuju zaposlene za potrebe Vašeg preduzeća omogućeno

učenicima da se poslije završenog programa opredijele za drugi obrazovni profil (zanimanje), istog ili višeg stepena stručne spreme?

1. Omogućeno je 2. Djelimično je omogućeno

3. Nije omogućeno 4. Nemam određeno mišljenje

Kako to ocjenjujete ? 1. U redu je 2. Djelimično je u redu 3. Nije u redu 4. Nemam određeno mišljenje 6. Šta mislite o znanjima za obrazovne profile (zanimanja) u Vašem preduzeću? 6.1. Dovoljna su 6.2 Nedovoljna su 6.3 Nemam određeno mišljenje

Da li su svršeni učenici osposobljeni za stalno samoobrazovanje? 6.4 Dovoljno 6.5 Nedovoljno 6.6 Nemam određeno mišljenje

Da li su svršeni učenici stekli sklonost da budu samoinicijativni? 6.7 Jesu dovoljno 6.8 Nedovoljno 6.9 Nijesu 6.10 Nemam određeno mišljenje

Da li su stručna znanja prilagođena tehničkom, kulturnom i ukupnom društvenom razvoju?

6.11 Jesu dovoljno 6.12 Nedovoljno 6.13 Nijesu 6.14 Nemam određeno mišljenje Da li su stečena znanja prilagođena potrebama lokalne sredine? 6.15 Jesu dovoljno 6.16 Nedovoljno 6.17 Nijesu 6.18 Nemam određeno mišljenje Da li stečena znanja uvažavaju savremene zahtjeve i uslove zapošljavanja u određenim zanimanjima?

6.19 Uvažavaju 6.20 Nedovoljno uvažavaju 6.21 Ne uvažavaju


79

6.22 Nemam određeno mišljenje Imate li da navedete nešto drugo u vezi stečenih stručnih znanja za obrazovne profile zaposlenih u vašem preduzeću? ______________________________________________________________________________ 7. Navedite svoje mišljenje o odnosu opšteobrazovnog i stručnog dijela programa za

obrazovne profile (zanimanja) u školama koje obrazuju profile (zanimanja) zaposlenih u Vašem preduzeću?

7.1. Odnos je primjeren zahtjevima zanimanja 7.2. Trebalo bi povećati učešće stručnog dijela 7.3. Trebalo bi povećati učešće opšteobrazovnog dijela 7.4. Nemam određeno mišljenje

(odaberite jedan odgovor) 8. Ako smatrate da predmeti u stručnom dijelu programa za obrazovne profile (zanimanja)

nijesu dobro zastupljeni, navedite: 8.1. Koje bi predmete trebalo izostaviti______________________________ 8.2. Koje bi predmete trebalo uvesti ________________________________ 8.3. U kojim bi predmetima trebalo smanjiti obim gradiva _______________ 8.4. U kojim bi predmetima trebalo povećati obim gradiva _______________ 8.5. Koje bi predmete trebalo spojiti (objediniti) ________________________ 8.6. Koje bi predmete trebalo razdvojiti ______________________________ 8.7. Nemam određeno mišljenje (Možete odabrati više odgovora)

9. Navedite svoje mišljenje o praktičnoj nastavi, za obrazovne profile (zanimanja) u školama koje obrazuju profile (zanimanja) zaposlenih u Vašem preduzeću?

9.1. Zadovoljava 9.2. Nije dobro organizovana 9.3. Škola nema potrebnih uslova za izvođenje praktične nastave 9.4. Nedovoljan fond časova praktične nastave 9.5. Nedostaje praktična nastava u radnoj organizaciji

9.6. Nemam određeno mišljenje (Možete odabrati jedan ili više odgovora) 10.Gdje bi, po Vašem mišljenju, trebalo izvoditi praktičnu nastavu za obrazovne profile

(zanimanja)? 10.1. U školskoj radionici 10.2. U preduzeću 10.3. U školskoj radionici i preduzeću 10.4. Nemamo određeno mišljenje 11. Kako ocjenjujete opšti uspjeh učenika u školama koje obrazuju profile (zanimanja)

zaposlenih u Vašem preduzeću? 11.1. Zadovoljava 11.2. Uglavnom zadovoljava 11.3. Ne zadovoljava


80

11.4. Nemam određeno mišljenje 12. Ako, po Vašem mišljenju, opšti uspjeh učenika zadovoljava ili uglavnom zadovoljava,

navedite najviše tri razloga 12.1. Dobra organizacija nastave 12.2. Dobri uslovi za izvođenje nastave 12.3. Zalaganje nastavnika 12.4. Zalaganje učenika 12.5 Dobra struktura upisanih učenika 12.6. Dobri nastavni programi 12.7. Dobri udžbenici 12.8 Dobri kriterijumi ocjenjivanja 12.9. Nešto drugo (navedite)_____________________________________ 12.10. Nemam određeno mišljenje 13. Ako, po Vašem mišljenju, opšti uspjeh učenika ne zadovoljava, navedite najviše tri

razloga: 13.1. Nezadovoljavajuća organizacija nastave 13.2. Neadekvatni uslovi za izvođenje nastave 13.3. Nedovoljno zalaganje nastavnika 13.4. Nedovoljno zalaganje učenika 13.5. Nepovoljna struktura upisanih učenika 13.6. Nijesu dobri nastavni programi 13.7. Nedostatak dobrih udžbenika 13.8. Nijesu dobri kriterijumi ocjenjivanja 13.9. Nešto drugo (navedite)____________________________________ 13.10.Nemam određeno mišljenje 14. Prilikom izrade novih nastavnih planova i programa za obrazovne profile (zanimanja) u

školama koje obrazuju profile (zanimanja) zaposlenih u Vašem preduzeću treba se, po Vašem mišljenju, opredijeliti za:

14.1 Objedinjavanje zanimanja jer to omogućava lakše zapošljavanje 14.2 Usitnjavanje koje obezbjeđuje veću osposobljenost za određene poslove 14.3 Nemam određeno mišljenje 15. Da li bi u novim nastavnim planovima i programima za obrazovne profile (zanimanja) trebalo, pored obaveznih predmeta, uvesti i izborne? (Odaberite jedan odgovor) 15.1 Ne 15.2 Da, i to: 15.3 Nemam određeno mišljenje 15.2.1 Jedan izborni predmet 15.2.2 Više izbornih predmeta 16. Molimo Vas, osim odgovora na postavljena pitanja, upišite i druge ocjene, prijedloge i

sugestije koje bi mogle doprinijeti uspješnijoj realizaciji promjena u obrazovanju: _________________________________________________________________________


81

Documents

MMIIŠŠLLJJEENNJJAA,, OOCCJJEENNEE II SSTTAAVVOOVVII … · rezultati istraživanja za pojedine oblasti obrazovanja. U posebnom poglavlju rezimirano je ostvarenje projektovanog cilja,