)a ;l

1I

-Osnove tanroia

lzazov proielctiranjainformacijskih sustava

Projektant moZe postati samo onaj programer koji uloZi ci-jelog sebe u budu6nost, koji vjeruje iZeli uspieh u modeli-ranju misli i koji odbaci naviku programirania bez nacrta.

Projektiranje preth od i progra m i ra ni uZt?lnito proiektiranju informacijskih sustava potrebna su svima koii namieravajuilrnziiaiu informacijske sustave. Potkrijepimo tu potrebu primierom iz pralae.

UJedrcJ natoj motdoj twtkt, mlad, ambiciozan i wlo grosoban struttlak s Elektrc-tebnttHmfahultetom I nJe2om hoptJom Mtctosoftouog '4ccessa lnlelto Je I btm tu-pranio aplthatiunt softaer (sbdeno - apllkacffu) za korlmlha, koii ouJ na kraJu ntJe

brtstto. ,4plihaciJa nile blla aellke sloi.enosti. Upltno je kako je tekrc rantoJ apllkact-

Je, Je k pnn shtcTrao to lto 6e rditl, k&oJe plantrao ranoJ, ptoiehttrrc baat lnda-taha l koJe su sue pedradnJe slij,edile tzradi aplikdJe. OdgoaorioJe: "NaJprtie samsJeo za riztwdlo a onda radto l'm6lio lb eu raditt". Nlkad nlJe bto u prtllct naat"ttltneade tnformaAtkogtninnJednga. PriJaulJivaoJe rctrc-tJe kako nu se t-lnllo Ppd-ntm J mlfutJao tb po potrebt t malo po nalo aplikac-tJap lzgradena" Kortsnik apll-h,actJe se talto na mtta hoJi Aesb pada pd stol te to na uodlo kao razlog nekortttenJaaplthaciJe, lto ntkad do tad nisam fuo. NtJe li pouka oae pdCe daWlndoutsi l,{ccesstwtnalu percpekttuu na TndrudJu baza lrulataka? Nete to bttt!

Niie problem u ieziku, ni u Accessu ni u Cobolu ni u Oracteu . 7'a ranoi aptikaciiemole se koristiti softver 3. ili4. generacije a da aplikaciit,bo konadan proiaDd,ne zadovoljaw. Ovo pravilo vrijedi zebilo koju strulan, odnosno - alat ne dini zanat.Ako upoznate alat jo5 uviiek ne znati da dete modi rarijati dobrc aplilacije.'i:::l

#'W

skih sustava

-,E M. Pavlii: Razvoj informacijskih sustaV?.. .... r r. .. . . r r. ... r r t.

prije bilo kakve upotrebe Accessa, oraclea ili nekog drugog alata za rauolprograma i baze podatakamora sanapraviti proiekt informaciiskog sustava.

Problemi i aktivnosti pri raroju informaciiskih sustaYa su raznoliki, sloZeni, ne-

predvidljivi. Pri radu analititari nailaze na probleme, dolaze do varijanti rje5enia'

i.rt"r"1,rio1.t korisnike na r:rzniri hijerarhiiskim razinama, inrode nizzakJjutak'a, {poduzimaju akcij e, ustanovlj avaf u ogranidenj a.

Za oblikovanje kompjutorskih informacijskih sustarra razvijene su i u praksi pri-

mjenjivane razlitite metode. Jedna grupa metoda koncentrira se oko tokova poda-

taka,'struktura tokova podataka i procesa nad tokovima. Druga grupa metoda kon-

centrira se oko podataka, organizacije podatal<a, vez medu podacima i dr. Proces

projektiranja je danas standardiziran i softverski inienieri upotrebljavnju potwde-

ne metode. One su ugradene u CASE alate. Kori5tenie CASE alata nije mogude bez

pozrtawaniametoda. Neki od CASE alata iesu: S-Designoq System Architect, SILVER-

nuN er,t.rprise, oracle cAsE, ADI( Excelerator, GASE 2000 Design, PSLESA

TEAIfSTORK POSE, ERwin i dr.

Tafrzitlcttreatizaciiu informaciiskog sustava koriste se sustavi ietvrte generaciie

(4Gt). Sustavi 4GL jesu: prototipski dati, RAD alati (Rapid Application Develory.

ment), generatori programskog koda, jezici Ietvrte generacija i generatori izriei0e.

Oni su visoko produktivni ilztiza,ranoi informacijskih sustava s granikim suielji-ma i uglavnom neovisni o proizvodafu SUBP Naki od tih sustav:l iesu: StarDe'

signog DBtoolkit, Forte, Gupta,Jem, PowerBuilder, Vision, PowerPlay, SSA-NAME3'

TeamSQl,rDevelopeq PickOpen Database ali i sustavi koji imaju isto ime kao ibaza'podataka i navedeni su pod popisom baza'podataka.

IbriStenje takvih alata ne podrazumijeva potpuno odbacivanje softvera trede gene-

racije (COBOL, FORTRAN, PLI, C i dr.), ioS nekowijeme.

Danas je naipovoljniji pristup prototipski pristup zasnovan na modelu podataka.

Modeli podatakase rediziraju pomofu bazepod*aka. Prototipski dati sa sustavi-

mazaupnvlianje bazom podetel€ danas su visokoproduktivni uz modele informa-

cijskih sustav:I.

Neki sustavi za upravljanje relacijskim bazana i relaciiske baze podatzka iesu: CA-

Datacom, Ingres, DB2, Oracle, Informix, Interbase, Model 204, Thndem NonStopSQL, Rdb, Microsoft SQL Serveq W'atcom SQL Server, SQL Base, Impromptu, Thble'

Maker, Teradata, Progress, Supra, Zffi,lJnify 20O0, Access, dBASE, Paradox,

Clarion, FoxPro i dr.

Vrlo velike baze podataka (VIDB) doseZu po kapacitetu oko: 5,000,(X)O,O0O redaka

u tablici s oko 2,0O0,000,000 znakova i 50,OOO korisnika. Talvebaze godiSnje rastu

po kapacitetu za oko 225 gigtbtita. Njih odrZavaju ekipe od oko 1OO proiektanata,

anditiCara i programera.

I

I

III

gt M. Pavli€: Razvoj informacijskih sustava. ........... r ' '..... o. '

Informatihka kiza1. NiSta niie tako lako kao Sto izgleda.

2. Sve zahtijeva viSe vremena nego Sto misliS'

Prva dva korolara ianedena iz fiIurphyjevog zakona

pored niza pozitivnih obilieiia,informatidka dielatnost imaniz problema popu-

larno naz,.anih..informatiaowa^". Pod tim se podrazumiierraiu sljededi problemi:

l. W"bt"* Pr"tektiraaroja informacijskog sustava kasne' u odnosu na plan'

na velikim ra6unalima proi;eeno 45 mieseci a na PC radunalima prosjedno 18

mjeseci. Prema nekim autorima softver kasniod 3'5 godina'

Krivicu treba raspodijeliti izmeclu korisnika s niihovim promieniivim poslovnim

sustavima i imformatilara s niihovim sofir'erskim proizvodima u omieru 4oz60'

Prema nekim istrativaniima u zapadnoi Ewopi nzloziu to iesu:

. u 34 %sluEaiena podciieniena je slolenost proielca'

. u34%studaierz tiudi su zavzetiodrZavaniem i drugim poslovima'

. u 25 %slulaierre kasni oPrema'

. u 6 % slutaierra liudskaie pogreika'

t iu 1% sludaievakrivisu a'latizarazroi;

lntoi.iiie"ri i njihovi menadierisu optimisti, vjeruiu da 6e bzo i lako zavrSiti

proieh ratroia informacijskog sustava.

Informaciiski sustavi su promieniivi sustavi, koii se prilagodavaiu promjenama u

organinciiikako bi stu:iti woioi naririeni. Ove promiene su 6este i opseZne, tako

da se proiektanti za nriieme proiektirania novih informacijskih sustava cesto

vradaiu na promiene gotovih infonnacijskih sustav:r''

Ouo nit"uno dovodi do kainienja proiektiranja novih planiranih informaciiskih

sustava i uzrok ie sukoba u organizaciji'

Za neke inforrnatilke sredine twde daosim odiz,auania,postoiedih programskih

rieSenja niSta drugo i ne rade.

Mudro ie nakon p&liivogplaniranja potrebnog we me I Tarazvoi informaciiskog

sustava dvostruko urrcCati planirano wiieme'

z prow"^t swarnitroskovi razvoia informacijskog sustava dvostruko prelaze

planirane tro5kove.

a-n-:s

:-

tztR-

).,.. l. dio: Osnove nazvoja informacijskih sust..r. !D

Razvoj aplikativnog softvera je, kao i sve djelatnosti vezane za ratunala, relativnonovija ljudska disciplina. Kod nas se postupno uvode Skole zaobrazouanje infor-matitkih iniehjera. Zbog sve ve€ih poreba tvrtk tom sC diblltino5-du bavi ii,e vedibroj priutenih ljudi. Drlim da se tijekom wemena we vedi broj strudnjaka raznihstruka kao: ekonomisti, strojari, elektrotehnidari, kemitari, gradevinari i gotovo widrugi, bave organiziraniem bazzpodatkz i pgograma oko njih ier informatidkihirrteniera nema dovoUno. Oni to Cine ier su im za uspje5no odvijanje osnovne dje-latnosti neophodne informacije. Ponekad su tako dobiveni sustavi neupotrebljivi,kratkog Zivotnog vijeka ili predstavtjaju problem njihovom tvorcu i drugim koris-nicima.

Ovaj problem de rijeiiti: redovito Skolovanje informatidkih inienjera, uvodenjepredmeta znalize sustava i organiziranjabaza, podataka na svim razinzma redovitogobrazovenia svih struka, pohadanje seminara o proiektiraniu informacijskih susta-va, sudjelovanie u timu uz iskusne projelmnte, CASE alati i sve novije i modnifeverziie 4GL.

Kompjutorizirani informacijski sustavi koji funkcioniraju u orgmizaciiskim sustavi-manalaze se u fazi odrlawania, a njihovintenzivan mwoi ie zavr5en u nekomranijem wemenu. Tirlvi informacijski sustavi mogu viSe ili manje zadovoljavatikorisnike, mogu.se promatrati s raznih aspekata i ocijeniti prema raznim kriteriii-ma. Orakve ocjene govore o konaCnom proiznodu -informaciiskom sustavu.

Ciryenica da je informacijski sustav u funkciii, ukazuje da je on u pro5losti ranijan.Kako ie tel<zo nzroi, koje su metode modelirania koriStene, tko fe srre u njemusudjelovao, koji su sve problemi bili savladani, tko je ometao rzzrroj, kalvi su bilipodaci potetnih stania, je li bilo we Sifrirano, jesu li korisnici participirali u rar^/o-

iu? Mogli bi postaviti jo5 niz pitanja o pnocesu razrroia. Odgovori na ta pitanja seteSko dobiju. Projektanti i programeri se mijenjaju te se ponekad vi5e nitko nesie6a wemenanzl"'oie informacijskog susta\Na.. Razvoj informacijskih sustava teteuglavnom sporo, napomo i bez kori5tenja metoda. Bez metoda nema ni modelao{nosno projektne dolumentacije.

U kniizi ie prezentiran suwemeni pristup mwoiu informacijskih sustava tako da se

-;--- -- -lnformacijsli sustav odnosnonjegov najkritidniji dio,-i.SOFT\1ER,, koii se proianodi,:.. tzztiitkao pouzdan proizvod u Sto kradem roku s razumnim troikovima i odgo-

,H:' vznajudomioralit"torn.

Opisane metode poditu kr"alitetu proizvodnje softvera kzko izteorijskih spoznajal:toitu' islustvenih doZivliaiaprimiienjene teoriie. PoboljSanje kualitete proizvod-nfesoftvera postaie trainii cilj organizaciia. postoie tetiri modela za.miereniefartitete i to : iapanski, americi<i, evropski i ISo (univerzalni). postoje mierc za.kratitetu razine zrelosti procesa t" oiasoftvera poduzeda. poznato ie da vojska,vfada, banke i osiguravajuda druStrra u sAD ne rade s poduze6ima cija je razinazrelsti niia od 3. I(d nas su Inraliteta i kriteriji koji poduzede svrstavaju u odre-denu razinu zdosti za ve{inu neiasno podrutie. -

*s

a.

i-

13,

7A

e-

.,4

u

t

.-t

i

-1I

I

I

IIi

il,l

1

i']il,l

IF

i

at,!

tI

:

I

ll

I

i

..,.:j.l.j

--b,r.... l. dio: Osnove razvoja infonmacijskih sustava ||

lz ove se Cinienice zakljuluje kako de stva.ma cijena informacijskog sustava biti onakofu dobijeme@ljivim ra&rnaniem uvedana dvostruko. Ora metoda prociene, - -iafts irglgda neozbiljna z:;prilvo ie jednostavna i preporufuje se koristiti jer uvijekima aktivnosti koie nismo u moguCnosti predvidieti a koie de nas ko5tati.

Privatne softverske kuCe koje uvode informacijske sustave u razne organizaci-je uve6avaju planiranu cijenu i vi5e od dva puta (ietiri puta) kako bise osigu-

raliod gubitaka.

Ne vode6i rafuna o ovof dinjenici neke su softverske lude prekinule svoiu dielat-nost.

Problem kaSnienja rawoia u odnosu na plan i podcieniivania planirane ciiene uodnosu na stv:r.rnu cijenu potvrduiu pravila iaredena iz Murphyievogzakona.

3. problem: Veliki dio poslovnih sustava niie obuhva6en automatskom obra-

dom podataka, te je potrebno dalje ulagati u resurce (novac, liudi, vriieme,

oprema idr.) da se kompjutoriziraju poslovnisustavi;

U vedini sustaya. manji se broj poslova vodi rafunalom a ve6i broj poslova se vodirutno. Po{erak raztoit novih informaciiskih sust r\ra se odgada. Postojedi informa-cijski sustavie nedostatan, preostalo ie malo knalitetnih kadrova radi nega.tivne se-

lekcije (odtjern mozgova), neophodno ie naipriie Skolorrenje i sl.

Uvijek se nadu razlozi de centar za informaciisku tehnologiju odgodi raaoi novihinformaciiskh sustav:I.

Mordaje rie5enie u kupnji odgovaraju6eg softvera ili u izboru novog menadteracentra za informatiku ili u otv"eraniu odiela ztrazvoi ili tko zna u Cemu.

$*r t.l: Potrebo poduzeda za automatizacijom su viSestruko ve6e od ponude centara

!a tntormaciiske tehnologije, ali i dalje rastu.

t*Q} frf. Pavli€: Razvoj infonmacijskih sustavE............ f ....., a c | |

Produktivnost informatiCkih centanr je niska tako da je raskorak izmedu potreba iponude we vedi.

4. problem: Nedostaju kadrovi za rantoi softvera, a postoje6i kadrovi ne pratebzinu razvoja informatidke tehnologile (hardvera, softvera, ...) na odgovara-ju6inadin.

Informatilki struCnjaci imaju o sebi posebno pozitivno mi5ljenje: da se bave naj-vaZnijim poslom u galaksiji, da ih ne razumiju, da su korisni i da rade prekowe-meno za raCun organizzciie.

Ostdi sluZbenici u organizaciji uglavnom ne razumiju 5to informatiiari rade tevlada mi5ljenje da ie njihovposao lalg da se sve posrEe pririskom tipke.Informatidari uglavnom ne prate brz trend mnroja informatiCke tehnologije.Najde5de dobro vladaju tehnologijom woje sredine a svaka znatajniia promjenapozrlate tehnologije u niihovoj sredini izazivaprobleme. Stotsti sustav nije ivierojatno ne6e brzo pribaviti dovoljno kvalitetnih kadrorra na trZi5tu kadra.

5. problem: Odjeljenja zaraanoisoftvera se uglavnom bave odrtavanjem pos-tojedih informacijskih sustava l7O o/o kadrova), te cijena odrlavanja sofweranadma5uje cijenu razvoja sofwera ihardvera;

Nema te sredine koju ne opterefuje proSlost i to sve viSe. Na raCunalima starim od5 do 10 godina, ako ne i vi5e, razvijeno je dvadesetak softverskih paketa. Njihoviautori su dobrim dijelom napustili organizaciju , a oddauanie programa je preuzeonovozaposleni radnilq koji ne poznaje ni organizacijski ni informacijski sustav.

Tako se, tijekom vremena, centar za informatiku uglavnom bavi odriavanjempostoje6ih informacijskih sustava. oni su pretelno razvijeni na jezicima treiegeneracije tipa COBOL, tako da je iodriavanje tih softvera sporo i mukotrpno,bez obzira na vje$tinu softverskih specijalista.

ovo se moze izbieti nabavom hardvera,soltvera, komunikacil-sfe mreze i ljudinove generacije. Pitanje ie zalto bi we to Ciniti kad ovo Sto imamo sigurno rzdi a zanovu generaciju to tek treba dol<azati. u prednosti su tvrtke koje nemaju kompfu-torizirane informacijske sustave.

Za oddavanie softvera u odnosu na hardver se u SAD troii dvostruko vise sredsta-va. Kod nas moZda i deset puta viSe.

rFI

F*

-C* M. Pavli€: Razvoj informacijskih sustavd.. . ... r......... .. . o r ..

Ako pogreslu otkrijemo na proiektu ciiena nienog uklanjania iefuntttina, a ako

,.rrt"" uvedemo u org3gizaciju i zapolnemo niegovu eksploataciiu te tiiekom rada

otkriiemo pogreiku, onda oha moie biti vrlo skupa'

prototipski ranoisoftvera umanjuje ovaj problem cijene, ali ne umaniuje broj

greSaka.

7. problem: Kvaliteta procesa rartqa softvera, odnosno kvaliteta informatif-

kih centara je niska pa ie stoga niska i kvaliteta matidnih poduzeca (ne proizvo-

da).

Kvaliteta odnosno razinazrelosti poduze6a mieri se odgovaranjem na pitanja

yezatr|za postignutu organizaciiu proiarodnje softvera, pitanja o metodologiii i.know-hod' inienieringu te na pitania o tehnologiji i transferu tehnologiie. Kod

nas je zapoCela primjena ewopske metoda proistekle iz proiekta Bootstrap i ISO

90OO standarda (Ikakar 1994;Kralw 1996).

Kvaliteta zadire u sve prethodno nabroiane probleme.

Ti problemi Cine velike te5kode u praksi a uz pomod suwemenog inienierskog

p*ttp" raznoiu informaciiskih sustava i datima Cetwte generacije dolazimo u

situaciju da se s njima uspieSno borimo.

Informaciiski sustav

Sto je informaciiski sustavSustav je skup dijelova (elemenata, obiekata), veza' izmedu diielova te osobina diie-

lora i neza snrsishodnoorganiziranih za neki proces {funkciju). Sustav ie ukrrpnost,

nadela ili strrari uskladenih i povezanih u cielinu. Sustavi su na primjet poduzefikao: HPf, Hoo, cibalae banka vinkovci; rli organizmi ili dijelovi organizma kao

krvoZilni sustav ili neSto Sto za nas ima smisla promatrati kao cielinu.

Za nas 6e biti od interesa promatranie poslovnih odnosno organizaciiskih su-

stava.

Organizaciiaje druSWeni fenomen i druSWena tvorevina, postoii u wemenu i nosi

karakteristike tog tremena u tom razdoblju. Organizaciia predstavlja iedan kohe'

rentan sustav povezanih diielova (cilieva, tehnike, strukture, liudi i informaciia) ra-

---lI

..... l. dio: Osnove razvoja Informacijskih susta ," 7

6. problem: Pri razvoju sofvera pojavljuju se pogreske koje su skupe a uoda-vaju se na vec gotovo rawijenom softveru. pogreske se potkradaju u svim fa-zama razvoja softvera. Vierojatnost otkrivanja pogreske je ve6a u kasnijim fa-zama, kad je sve ve6 gotovo. cijena otklanjanja pogreSke na kraju, kad je soft-ver gotov, ie naive6a.

100

80

60

40

20

0

16

74

12

10

8

gl Vjcroiatnost otkrivanjag Cijcna ispravljanja

Sfficgiia Programiranje Testiranje Uvodenic Odrlavanje

1

2- 01;

[] lzmjene starog lS flUlaganje u hardver S Razvoj novog lS

Sfika 1.2: Tro5kovi razvga informacijskog sustava se tijekom vremena mijenjaju tako daje tro5ak odrlavanja tijekom vremena sve ve6i.

uodene kasnije

r

I(c)

de

r r... l. dio: Osnove razvoja infonmaciiskih sust"rr" $

di ispunjenja ciljeva susta\xa., to ie sustav sastavljen od razliditih podsustava, to ie_ _ - =_.q!ik

dry5t_"qr-rgg grupirania radi ispunienia odredenog q{j-1 ,Srvarni (realni) sustav je ne5to Sto postoji i 5to je predmet naleg zanimania. Pod

str"amim sustavom podrazumijera se strami dinami[ki sustav koji postoji u objek-tivnoi styamosti (npr. organizaciiski sustav, poslovno - proizvodni sustav, poduzede

::i ,"r*r se nalazi u Sirem sustavu riii rc aio i s koiim ie u vezi. Dio sveukupnecfeline koji niie obuhvaCen sustavom naziua se okolina sustaya. Vezu sustava i oko-line predstavljamo ulazima kad okolina predaje sustayu materiiu, energiju ili in-formacije, aizlazima kad to sustav predaie okolini. Informatidara zanimaiu infor-macije koje ulaze u sustav i nlaze iz sustava u okolinu. Okolina je skup okolnihsusglva.

Srnrsusrev

OKOUNAOKOLINA

ODAKLE ? KAKAV ? KAMO ?

Slika 1.4: Osnovni model sustava

Informacijski sustav ie skup informaciiskih objekata (dijelorna, elemenata) koiikomuniciraju (povezani su) razmjenom informacija. Informacijski sustav ie apstrak-tno priomatran dio srrakog sustawl u kome nas zanimaju informacije i njihovatransformaciia.

Informaciiski sustav skladi5nog poslorranja ie dio sussrv:r skladiSnog poslovanja ukome nas ne zanimaju fizidki materiidi na skladiStu ved informaciie o materiialima.

"1- -fnformacijski sustavscenografiieHRT (Hrraske radiotelevizije) ne proizvodiscenu i scenske efekte ali informaciiski opisuie cve Faze iivotnog ciklusa izgradniescene.

Jcdna od osnovnih definiciia u podrudiu proielciranja informacijskih sustara jedcftniciia poima informacijski sustav Pogodno ga ie definirati grafiCkim prikazomnlegove strulrure (vidi stiku 1.5).

lnformacijski sustev (IS) ie dio str"amog susta\zr iiia je funkcija da permanentnoopekrbljuje potrebnim informacijama sre razine njegovog upravlianja i odlu[ivania.

je-

a.

IIF

]F\nf;f M. Pavli€: Razvoj informaciiskih sustavd.. ... r. r. ... . r.. ... . r t c

Informacijski sustav se razviien strrarni sustaY te ie i struktura stvarnog sustava

osnova za modeliranje strukture IS. Stvarni sustav postoji u realnosti, neovisno o

nisoi ipoznaji. Srr,-ami sustevi su predmei-na3eg-iariimiiid-i'"ii' iiiih iazviiamo

informacii ske sustave.

Jedna od osriovnih definiciia u podrutiu projektirania informaciiskih sustava iedefinicija pojma informaciiski Sustav. Pogodno ga ie definirati granikim prikazom tnjegove strukture.

STVARNI SUSTAV INFORMACIJSKI SUSTAV

PODACI O

STANJU

STVARNOG

SUSTAVA

I

I unzt-i-_--_1

PROGRAMI ZAPRIHVAT

PODATAKA

I

II

III

I

I

III

I

I

I

PODACIU BAZI

PODATAKA

PROGRAMI ZAIZRADU

|a/JESCA

Skup elemenata koii iz okoline dieluju na sustav rnzivzse'ulaz u sustav". Ulazi u

sustav su informaciie koje sustav prima iz okoline. To mogU biti: nacrti, raiuni,dostavnice, telefonske poruke, izvodi ZltP-a, terminalska izvie56a, usmene poruke,

novine i dr.

Ulazi mijeniaju stanje sustava. Stanie sustava je skup informaciia o pro$losti isada5njosti sustava potreban da se pod dielovaniem ulaza mogu prociieniti budu6iizlazi sustava. Do informacifa o staniu sustava dolazi se procesom mjerenia (ili

tu<aG

I_l

F-^,""-l(=__-,----\

@

tx, .. r... .... r. r,. r r. l. dio: Osnove razvoja informacijskih sustava **

promatranja) stanja sustava. Thko npr. u sustavu skladiSnog poslovanja uvijek po-stoii neko stanie-robe na policama skladGta. I(oliko je koie robe usranovUavamo- --fizickim brojanjem robe u skladi5tu. Rezultat tog mjerenja (brojanja) ie iaaz iz su-stzua. Izlzz iz sustava moZe biti skup informacija sliCan ulazu.

Nema informacijskog sustavzr u koji ne ulazg podaci o stanju sustava iz okoline. Tipodaci se pamte u sustavu na razliiitim medijima koji wi z-aiedno Cine bazu poda- {

taka sustava . lz baze podataka kreiraiu se izvjeSda korisna organizaciji za funkcio-niranfe.

Nema automatiziranog informacijskog sustava bez programa koji prihvadaju po-datke o stanju sustava i upisuju ih u bazu podataka i programa koji ditaju podatkeizbaze podataka i kreiraiu izvie5ca. Ako organizacija nema kompjutoriziran infor-macijski sustav onda je nienabaza podataka z:;pravo skup kartona (obrasci, formu-tari i sl.) a njeni programi su ljudi koji upisuju podatke u kartone i iz kartotekekreiraju izlojeida.

Izvje5divanje je proces transformacije podataka izbaze podataka u informacijupotrebnu korisnicima. Informacije se prikazuju na izvie5dima. Imieife mole biti narazliditim mediiima- Nelcad je to bio uglavnom papk adanas je to zaslon ratunala.

sanje sustava se mijenja zbog djelovanjanizaprocesa. Te procese iz stvamog su-sava opisujemo MODELOM PROCESA u informacijskom sustavu. Model procesaie strukturirani skup proc€sa koji mijenja stanie sustava i procesa pomodu kojih seformiraju i*aziiz sustava. Reali2iran na ralunalu, dio modela procesa postaie skupprograma za ahtdranie. Procesi za generiranie infonnacija iz strarnog susravaopisuiu se modelom procesa za genedranie izlaza,, a programi za, imiestivanje sufi zidka r ealizaciia ovog modela.

Jlo"i. u entirerima srvamog sustava u informacijskom sustavu predstavljamoo tim entitetima gradedi MODEL PODATAKA Bqza podat^k^je fizitkamodela podataka.

i rawojsustava

sustav se izg;raduje. Ni5ta ne mole nastati odjednom, pa tako ni in;sustav. Proces studijskog planiranja, projektiranja (planiranja, pripreme

, izgradnje (programiranja, radania), koriltenia i odrlauania, (izmjena) tea koriStenia (nestanka) informacijskog sustav:r cini zivotni ciklus informa-

sustarra. Faze livotnog ciklusa izutava metodologij a razroia informacijskih

o proiektiraniu i gradnji informacijskih sustava je znanost o razvojusustava. Njen glavni proianod su m€tode z-z proiel*tanje informacij-

ta)o

x

J

trrIH f,A. pavli€: Razvoj infonmacijskih sustava.. ... ,, r.... r. r . . . . . ...

skih sustava. Metodologiiazaistiposao i istu fazu nnoiainformacifskog sustavanudi viSe razliditih meroda. U praksi je uputno odabrati jednu efikasniju metodu zajedan.posac

Modelirajudi sustav istom metodom razni projektanti mogu izraditi isti ili razliiitemodele susta\ra. Razrike nastaju zbogcirizkoji projektantlefi posti6i, stupnjaapstrakcije modela i drugih razrogaiti zoog pogresnog modetiranla i shvadaniSelemenata i odnbsa u sustavu. Dokaz ispravnosti modela ;e -ogrrd. provjeriti'kroztzgmdeni informacijski sustav na osnovi modela. propustiu moielu dolaze doizninia u primjeni informacijskog sustav:I..

Modeliranje susta\ra metodama je proces izvodenja niza koraka analizei sintezeprepoznavanja elemenata sustava i evidentiranja uodenih apstrakcija u oblikurazumljivog pnkaza,, po mogudnosti grafiCkog.

Projektiranje informacijskih sustava je natarenje relevantnog modela stvarnog-su:tava.

Na osnoviprojehiranog modera informacijskog sust u" izgraduje seinformacijski sustav. Model informacijskog sustava sastoji se od tri dijela:modela podataka, modela procesa imodela resursa. sam informacijski sustavse sastoji od podataka, procesa (programa! i resursa {opreme, ljuii, organi_zacije idr.).

Projekt je imenonana zamisao koja podrazumijera iznodenje skupa poslo'a neop-hodnih zaizgndniuinformacijskojrrrrt"*. osobe koje projektiraju informacijskesustave (bazu podataka i skup programa) naziramo -propttanti" informacijskiirsustava.

sloleni sustavi imaju vi5e projekata. Jedan projekt pokriva jedan ili vi5e podsustavavodedi raCuna o cjelini. Do projekta sloZenih sustav:r dolazise iz modela procesaprvog nivoa dobivenog metodom SA,S (strukturna analiztsusta\ra) ili BSp (Businesssystems Planning). ove metode su opisane kasniie. projektni zadtakiednosavnihsustava zadaie se za citav sustav direktno. Za podsustave odredene BSp meto-dom obitno je potrebno vise manjih projekata u okviru jednog gravnog prolekta.lgltice dosega projekta su vaZan dio projekta i to krpatprp_r.gielta mora iasno{efinirati a ni prepustiti proiektnom timu. rro;ektni tim ginice proleka-mozekorigirati uz argumentaciju. - )

Jedan proiela realizkajedan tim. projekt je priwemen i oryznizacijski sustav. obid-no wi projekti Icasnije zawse. Iako se ptanirani i sr%mi ait r- poreika prolet,tapodudaraju obitno je pranirani datum zawletka projekta manlioa

"**.i. Razro-zizaovo su: podcijenjena srozenost projekta, riudi s; uur.i'oar*^o njem i dru-gim poslovima, kainjenje opreme, ljudski faktor, problemi s alatima za ranroi.Projeltiranje informacijskih sustava wlo velikih strarnih susta\xa. je sloZen posaokoji zahtijeva dmski i multidisciplinarni pristup. projektant mora poznav:rti metodeprojektiranja informacijskih sustav:l i delfno upoznati sustavkoji projektira.

II

fta

auaa'--

ite

'roz

n9lsTI

,r(

tzlo

)

:orr.r

r., r............... l. dio: Osnov€ razvoia infonmacijskih sustava H!

proiektiranie informacijskih sustav:r se teSko prenosi bez prakticnih proiekata' Iz

knjiga se tai posao rr. i" potp.t"9 99!tji: ldl"9 it p".li"ipirati u timu zaranoi

i uditi od iskr.rsniiih proiektanata.

u nasoi se praksi cesto gradi informaciiski sustav bez proiektiranitibez proiekta'

To stitiizgradnji gradeinskih objekata ili izgradnii broda be1 odgovaraiudih

fro;etotalfaWi froletti se miieniaiu ier ne rfiogu zadovoljiti potrebe susta'a'

Metodologiia Proiektirania :

metodike, metode i modeliMetodologija ie znanot o cielokupnosti wih obuka i nadina istratirania pomodu koiih se

dolazi do obielcivnog i zustavnogznanja'

Metodo|og.rjaoproiektiranjuigradnjiinformacdskihsustavajeznanostora-zvoju infoimacijskih sustava. Metodologiia projektiranja informaciiskih susta-

va je znanost o metodama i njihovoi primjeni'

tP-slI

;:sa

primienom pfocesa modeliiania z snovanog na nekoi metodi kao rezultat dobiva

se mddel. Lf ltnim frazanaZivotnbgtfiusa informaciiskog sustana primienjuiu se

nzne metode.

Fodmetodikomzaprojektiranje,izgradnjuiodrlavanjepodrazumijevasesve.ukupnostnadela,pravila,metodaitehnikakolesekoristeupostizanjuciljaproi"ttir"ni", izgradnie i odriavania informacijskog sustava. Metodika ie skup

svih nadina kako se svrhovito mote obaviti neki posao'

Metodaiedefiniranipostupakdje|ovanjazapostizanjeodredjenogci|janane-kom praktidnom iliteorijskom podrudju. Metoda ie nadin istrauivania ili prak-

tidnog postupania idjelovania kako bi se doSlo do nekog rezultata. Metoda je

racioialni postrpak duha kiko bi se doprlo do spoznaie ili znania, ili da se

dokile istina.

Model ie poiednostavljena reprezentaciia o relevantnim svoistvima sustava'

Modeliraniele proces iazvoja modela. Model nastaje procesom apstrakciie u

kojem se prvo biraju relevantnielementi kole reprezentaciia treba sadrzavati, a

zatim se svakom elementu pridruzuiu relevantne osobine, koje se iele prikaza'

ti u okviru modela.

'4.

DiretCno po$toii samo sustav, a syaki na5 prikaz sustava ie model. Sustav se opisuie

pornodu modela.

.t,IrG M. Pavli€: Razvoj informacijskih sustaVE..... r, i. ... r . | !. . r . ...

Projektiranje informacijskih sustava je nalaZenje modela procesa, modela po-dataka i modela-rg-s-ul9g. tl-g oslloyi projeltiranog modela izgraduje se infor-macijskisustav.

Model podataka prikazuje stanje sustava preko skupa podataka. podaci su usustavu te iu modelu u njihovom prirodnom odnosu na osnovi kojih ie pro-iziii organizacija baze podafaka na radunalu.

Model procesa prikazuje skup procesa koji mijenjaju stanje sustava i skupaprocesa pomoiu kojih se formiraju izlazi iz sustava. Model procesa je skup po-slova nad skupovima podataka. procesi na modelu jesu skupovi poslova kojistvaraju ili koriste informacije za svoje funkcioniranje.

Model resursa specificira tehnoloiku osnovicu. on prikazuje "procesore,, (ka-drove, organizacijske jedinice, opremu glede njihovih kapaciteta i dinamikekoriStenja tih kapaciteta) kojiomugu6uju smjeStanje idinamiku podataka i pro-cesa sustava. u modelu resursa su skrivenisviaspehi razliditi od podataka iprocesa.

Osnovni zad*zkmetodologije projektiranja informacijskih sustava je postavitirecept koii de posao projektiranja informacijskih sustava uCiniti Sto ie mogu6e vileformaliziranim, te na taj nacin umanjiti potrebu za ingeniozno5cu pojedinaca.

tr(oje metode 6e koristiti tim, koje frlzeLivotnogciklusa ima pojedini projektodreduje voda proiekta u ovisnosti oprirodi problema.

Bududi da informacijski sustav ima dijelove strukture, i to: bazu podaaka, progra-me zA aZuriranje baze i programe za iniel$urnie izbaze to i prolekt informacil-_skog sustava imazacili izraditi modele tih dijelova strukture.

Nabroiimo niz definiranih metoda projektiranja informacijskih .sustava. :

. Tekstualni opis zapisan ili ispridan prirodnim jezikom (semantiCki bogat alinestrukturiran opis s nizom propusta)

. shema kretanja dokumenata (rana metoda opisiyania informacijskogsustaya)

. shema raspodjete dokumenata (rana metoda opisivanja informacijskogsustarra)

. Sustavni blok dijagrami (ANSI standard)

. Dijagram toka logike programa (FLOWCHARTS)r Infogrami (IBM metoda za opis kretanja dokumentacije)r HIPO (Hierarchy plus Input, process, Output)I ISAC (Information system work and Analysis of changes Langeforsova

metoda, CASCADE, informacijska aniliz a). SREP (Software Requirements Engineering program)

. SADT (Structured Analysis and Design Technique)

z-

.,... l. dio: osnove razvoja informacijskih sustava *S

. Wamier-Orr- - -r''. Stabfio odludivanja

r Matrilni prik,az

r Pseudok6d

r Nassi-Schneidermanovi diiagrami (pozntti i kao Chapin charts)

. Tablice odlutivania

r Strukturno proiektiranie modula programa

r SOP (Study Organisation Plan)

r ADS (Accurately Defined SYstem)

r ISDOS (Information System Design Optimisation System, odnosno PSI./PSA)

r Jacksonr BSP (Business Systems Planning) - grupa metoda

r Funkcionalni model Podataka

. Hiierarhijski model Podataka

. MreZnimodelPodaaka

. Relaciiski model Podataka

. ERM (Entity-Retationship Model)

. SUM (Sustav univerzalna metda' Infosistem)

Da bi se moglo prosuditi o poiedinoi metodi, u okviru faze arrn,lfue i specifikaciie

zahtierra, neophodno je definirati kriterile za njihovu ocienu. Iftiteriii mogu biti:

1. Je lt model, dobiueniezikom za analint i spectftkaciju z*htieua, semantlikibogat ?

2. Je hJezih za analint t specrftkrctJa znbtieaa blizak iouJehu (tma graftcku

PraentrcTju)?3. Je It model sustaua (specitikrctJa) l&o oddauatt?

L4. Je lf spcifikactia kortsu m naredncfaze raanJa IS?'51

Je Il lako optsati susttiu?

6. 4 A model pogodan m komuntkaciiu annlltldara i kortsnlka?

7. le If Jezfk za specfftkaciju sputaua proJektanta pri modellraniu?

8. le lt u prahsl potwitena upotreba metode?

9. fesu li dohumentacijom oplsani sui dij'etoui sustaua, bez obzira bode li diollt cjelina biti itnplementiranl?

IO. te ll metoda eutomatizira na?

11. Deftntra Ii metoda optimalne ciljeae sustava?

72. Jen li tzu'{;ena prognoziranja uaitzib pararnetara kao lto su: ciienaharlst, plan, imodlJtwst?

13, Mote Il se metodotn modelirati buduie stanJe sustaua?

l;

.-IED u. Pavli€: Razvoj informacijskih sustavd..... D r...., r r. r.... r..

Metoda ie ok9 stotiniak i pokrirraju razlititapodrudja informacijskog sustava. Nekewnke su razi..ile svoje metode, te one nisu dostupne siroj javnosti. Metodorogijaprojelriranja informacijskih sustava ima sroiezasebne meiode.-zaiihtauanie pre_dmeta projektiranja u okviru koga se srudiraju i uporeduju metode.

Pra ktida r, projekta nt i nformacijskih sustava, ne bavi ""

."toooLffi i rijetkose njemu isplati studiratisv'e metode. Metode se preklapaju po

"itiu tojizete I

posti6ite su redundantne. Rjeienje za praktidara lezi u odabiruledne metodikeprojektiranja informacijskih sustava.

Metodika je "kuharica'koja propisuje skup postupaka koje moramo slijediti kakobi do5li do cilja. Metodika odabire metode, priragoda'a ih konadnom cilju, propi-suje redoslijed upotrebe-metoda, propisuje proces modeliranja od pocetka do-lrraja iivotnog ciklusa informaciiskog.susrava. Neke metodike imayu isto ime kao imetode.

Metodike su danas "komercijalni" proizvodi. Njihovi autori su twtke i pojedincikoji su wojim radom unaprijedili proces i,nadeinformacijskog susrava.

Krupnjom metodike kupac dobira prirurnike u kojima se propisuje postupak iz-gradnje informacijskog susra'ia. Kupnjom rnetodike nis,., c;eseru prour.-i o-o;"IS, ved ie proces podizanja kraliteta zapodeo. Skolorranye informatieara za metodikuje neophodno.

Metodike uglavnom pokriveju sve faze nzvoiaprojekta i osiguran je kvaritetan pro-cesa razvoia u svim frazao'r,'. postoie cASE alata koii podri.auaiu metodike.Neke od komercijalno dostupnih metodika iesu:

NAZIV METODIKE TvRTKA ZEMIJAAD/Cycle (Application Development Cycte) IBMBSP (Business SystemiFta nn'iili SADIEM(tnformation@ James Martin Assoiiates Velika

BritandaJSD/JSP (Jackson SyEem Michael Jackson

Systems LTDDevelopmenUProgramming) Velika

BritanijaPSUPSA {probte m Statem-ntG nIIES7Problem Statement Analyser)

University of Michigen

SA/SD(structuredA@ Yourdon Inc.SASS (structured Analysis ) Yourdon i DeMarcoand System Specifi cationSSA (Structured System Anatysis) SAD

-t-"* " "

Ir

aofa

Veke

)r

ako)l-)

roi

:i

pF

nIt*qll

a-

rc

diku

I'llr-

Ill,

).. r. l. dio: Osnove nazvoja informacijskih sustava 37

NAZIV METODII(E_--' TVRTKA ZEMI=rA-

SSADM (Structured System Analysisand Design Method)

CCTA VelikaBritanija

CASE*METHOD ORACLE SAD

MIRIS (Metodika za razvoj informacijskih sustava) RIS Hrvatska

Yourdon/OO (Yourdon/Object Oriented) Yourdon lnc. SAD

Metodika rawoia IS je koristan intelektualni alat jer:

. stv'ara zaiednidki rjednik podataka dostupan svima,

a obu€ava proces raz'toia,

r propisuie standardne metode i tehnike pojedinih faza,

. uvodi standardz.a komunikaciiu korisnika i informatiCara,

r standardizira proiekte,

r osigurava lcrralitetu poduhrrata,

r omogudava planiranie i upravljanje izzvojem,

r omogudavapodjelu zd^tak^.

Metodike detaljnije opisuiu faze razvoj;-i aktivnosti pojedine faze na nairvfuoipotrebnoi razini detalia. Metodika opizuje veze izmedu pojedinih aktivnosti ipropisuie slijed izvodenia aktivnosti. Ona odreduje kadazapoteti i kada zavrsitiaktivnost te koji podaci (informaciie) jesu ulazi u aktivnost a koji su rezultat radaalcivnosti. 7-a svzl<u aktivnost je odredena metoda i tehnika koiom se aktivnosti2rodi te propisuje kyalitetu idazne dokumentacije.

Pitanje je potrebe metodike u sludaju posjedovanja CASE alata.

Pianie potrebe tehnologije (metodike) MIRIS i sliinih metodika u odnosu na CASE

i generatore aplikadija je Cesto u informatilkim centrima.

Ako projektanti informacijskog sustana tijekom informatizacije koriste C.{.,SE sustavonda je znznie pohranjeno u enciklopediii CASE susta\/a. rieCnik pod*aka inforrha-cijskog sussrva. Projektna dokumentacija se moie po telji tiskati i slagati u nizdokrnmenata iz rletnikz podataka. Enciklopedija CASE sustara je rjetnik podatakainformacijskog sustav:r.

Projektanti ili CASE administrator aluriraju rjetnik esedriai ne odreduje C,{,,SE vedmetodika.

Generator aptikaciia je neophod an za pove(anje produktivnosti razvoinih timova.

CA,SE alat, koji ne generira izvrlni k6d, ne mora i obiino ne povedava produk-tivnost razvojnog ciklusa. CASE koii je i generator poveiava produktivnost.

"jb,

l't_tG}'RS M. Pavli€: Razvoj informacijskih sustava.....,,r.....,,...f . r..

i

Metodika razvojnim timovima osigurava standardizaciju i efikasnost i ne kosi se vedp"a:gil:.-g:leratore aqr-likacija- Gineratori su bolje istoriSteni ":a:t*jk": . . iMetodike ne podriavaiu klasidan prototipski rad "napravi pa vidi Sto ne odgovara" Ivei prototipski razvof z?snovan na pouzdanom modelu. Thkav prototip ie obiCno i I

igotov proizvod.

CASE alati podrZavaju razne metode i tehnike i omoguiuju kreacije slitnih rezultl-ta na razliiite natine.

C,ASE alati ne provjeravaju kr"aliteru projekta, to osigurava metodika.

Metodika standardizira metode koje posjeduju C,ASE alati te je ista metodikapodrLana ili prilagodljiva raznim CASE alatima. U CASE se unose gotovi rezultatinaEinjeni metodikom.

Metodika ie po fazi Zivotnog ciklusa primiene prije CASE i dakako priie generatora.Rezultati iz metodike upisuju se u CASE ili generator aplikacije.

Metodika propisuje proces razmiiliania i stvaranja modela a rentltzti modeliranjasu prilagodljivi CASE alatima.

Metodika projektiranja informacijskih sustava je preduvjet za efikasnu pri-mjenu generatora aplikacija. Ona je potpuni preduvjet za ikakvu primjenuCASE alata. Njeno nepostojanie je uzrokom nekori5tenja kupljenih CASE alatau informatiikim centrima.

fusao 1>tajektiranja tnformactjsHb sastaua C,,*SE alattma baponavanja tebna-Iogtje rannja infortnacijskib ststaua slli'l poslu pisanJa tomana ratunalom bazrtat Ja ptrebnib za stuaranJe literalntb dJe Ia^

Metodike su namijenjene speciialisti'ma u.razvoj IS-a.

Poduhvat uvodenja metodike je dugorodan i slolen projekt razvoja potencijalainformatidkog centra u kome participira ve6ina razvojnih specijalista informati-

, -&-ra.

Metodika se uvodi timskim radom, Skolovanjem, savjetovanjem i nadzoromprimjene na odabianim projektima.

Ona je intelekualni alat i ne da se kupiti kao uobiCajen proiarcd.

Skolovanje informatidara za metodiku je neophodno, odnosno uvodenje me-todike zapodinje Skolovanjem i mijenjanjem znanja i postupaka djelovanja.

Cinjenica je da korisnici i kupci programske podrSke trebaju gotove sto ieftiniieizvrSne programe i ne zanima ih niihov proces raz".oit i tehnologija ranoia. To ieza sve metodike nepovoljno samo u r:lnom razdoblju standardizaciie.

I

vec

ta

oi

t^

i

, r. r. l. dio: Osnove nazvoja infonmacijskih sustava tr$

Niz informatiikih centara posfeduje svoju intemu nepisanu metodiku vez:rnuzA-opr€mu te sredine. Thkvim sustavima je lalde+rvesti i standardiziatii mijenjatimetodiku od onih koji nemaju inteme standarde.

Metodika je korisna onim sredinama kole lele itrebalu unaprijediti kreativnostsvojih projektanata te imaju problema s desto'm fluktuacijom kadrova.

Knpnjom metodidkih znenia nisu rijeleni problemi razroia,IS, ved je proces podi-zanizlonlitete zapoleo. Uvodenje metodike ie uvodenje informatiikog inienje-ringa.

Projekt razvqainformaciiskog sustava

Pod projektom se podrazumijera skup poslowa neophodnih za ngradniu informa-cijskog sustava, definiran projektnim zadatkom. Jedan profekt izvodi projelcni timsastavljen od struCnjaka razliditih profila.

Ako je sustav velik i sloZen, on moZe imati jedan ili vi$e projelcnih zzdatzl<2, zasvaki jasno odvojen njegov podsustav vode6i raduna o cielini. Do projeltnog za-datka sloZenih sustarra dolazi se analizom poslova cifelog sustava, promatraju6i ugrubo fu nkcioniranie sustava.

Granice dosega proiekta su vaian dio projektnogzadatka i one moraju biti jasnodefinirane a ne prepu5tene projektnom timu. Projektni tim ih moie korigirati uzargumentaciju.

Informacijski sustav sastoji se od:

r aplikativnog softvera

r baze podataka

r dijelona organizaciiskog sustnvir kao: procesa, dokumenata, djelatnika, resursa,

okoline sustava, i dr.

Znanswena disciplina koja pokriva ovo podrutje naziwa se informacijska znanost.Informatika je znanswena disciplina u okniru i kao dio informacijskih znanosti.AngloameriCka, ruska i njematka definicija informatike nije ista.

Mi 6emo definirati informatiku kao znanswenu disciplinuzapoveziuanie podrudiainfiormacija, susra\ra i informatidke tehnologife u razlititim procesima nad informa-cijama kao:

)ra.

&.

I

n-.JQ=

T:\# M. Pavli€: Razvoj informacijskih sustava......,..... r r r | . t. r, r.

a

o

prikupljanje,

pripremu,. obradu.. pohranjinanje,

r uredirranje (razvrstavanje),

. razdiobu i I

r dostavljanje (upu6ivanje, usmjeravanje) informacija u okviru sustavapomodr informatitke tehnorogije (ratunarski susrav, komunikacijskisusavi i dr).

Informatika se' prema tomu, bavi i razvojem informacijskih sustaya. Informacijskesustave izgraduju informatitari. Ovisno o tome 5to rade, informatidari mogu biti:projektanti, analiticari, programeri, administratori, korisnici-eksperti, menadzeri,specijalisti. ovi nazivi proizlaze iz poslova koje obavljaju u timu zau,ga.doju in_formacijskog sustaya.

Anditicari istraiuju postoiedi sustav, projektanti projektiraju baat p./'atzka i pro-cese nad baz-om, programeri piSu aplikativni softver, administratori izvode razneposlove kao npr. mijenjaju organizaciju baze podatakzi prate ,o"i. p"aror."-"btziOodaaka, spcciiatisti vtadaju sustavnim softverom, korisnici upotrebljavajuaplikativni softver, menadieri upravljaju svim time i koriste IS.

Problem s informacijskim sustavima je u tome sto ih ili nema iti nisu kompjutori_zirani odnosno informatizi'nni. Ponekad tcad i jesu kompjutorizirani, ne zadovol-favaju' Kompjutorizirati informaciiski sustavznaci posjedovati aplikativni softver ibazu podataka na ratunaru i pomodu njih izvoditi proc.se susa;. cjerokupni po-sao izgradnje informacijskog sustana zasno\ranog na rafunatskoj tehnorogili (iior_mati{koj tehnologiji) sastoii se od ukratko iznijetih srjedeiih faza,:

I planiranja ili definiranja zahtieuan projektiranie i izgradnju informacijskogsustava,

' analizinga postojedeg i projektiranja bududcg informacijskog sustava gledeprocesa, pdataka i r€sursa,

t raz'roia (provedbe, izvrsenja rcao: programiranje, crtanje, prijavtjinanje opisasheme baze podataka i dr.),

a testiranja,

o uvodenja,

o odri.awania.

Faze se medusobno wemenski preklapaju odnosno paralelno iarode. Iz bilo kojefaze moLemo se vratiti na raniju razu iizvesti potrebne aktivnosti. Rarcrana cjero-kupnog iivotnog cikrusa izgndnie informacijskog sustava na hzeomogudujeudenje i opisiranje tog posra te propisivanje razine krr"alitete pojedinog segmenta au pralcsi se desto stapa u kontinuirani, neprekinuti slijed dogaiaia.

flaa . r. r. . .. ..., r , f .. f . l. dio: Osnove nazvoia infonmacijskih sustava An

rr'aini dijelovi informacijskog sustava su aplikativni softver ibaza' podatzkz.Aplika-- - -- tiwri softver- ie. rezultzt faze implementacije, koja se izvodi prerna nslelima iz,

raniie faze. Baz-z podateka se puni podacima priie ili kod faze uvodenja aplika-

tivnog softvera u funkciju.

Faze razvoia informaciiskih sustava

Raidla nj iva nie p rocesarazvoia i nforma ciiski h su stava

Jedno od osnovnih pitania proiektanta IS-a iest kako informltizirzti sustav. Cielolopni napor stv-iranja informacijskog susta\ra poduzeda nazivamo informatizacija.Problem ie u sloZenosti sustava koji informatiziramo. Pitanie ie kako savladati

sloZenost organizacijskog sustava, razumieti niegovo funkcioniranie i za niegovepotrebe razviti i postaviti IS. Trebaju li nam za to genijdci?

Organizaciiski sustavi ztkoie se razvija softyer wlo su sloZeni, te ie i softver wlosloien. Razoj tahrih slolenih sustaya je problem i predmet rada informatiakihinZeniera. Planski, sustavni i metodoloSki pristup informatizaciii zahtiieva provodenje ciielog posla u fazma. SutkaFazz ima jedan ili viSe proiekata. Svi proiektizaiedno dovode do cilja informatizacije, stvarania informacijskog sustava zasno-

\ranog na radunalima, odnosno do rafundskog informaciiskog sustava. Informa-tizaciiu moZemo naznti i radunalizaciia ili kompiutorizaciia.

Temeljna strategija projektanta je maksimalna upotreba koncepta ra5dlane.

Sto se moZe ra5dlanjivati? Ra$dlanjivatise mole sustav i proces informatiza-cije.

SloZene sustave molemo savladati ako ih podiielimo. Srraki sustavmoiemo podi-

ieliti u viSe manjih pod$ustava. Analiziramo i rie5avamo iedan po iedan podsustav

Kako? 7-ataj postupak 6emo izniieti dviie metode, procesno i entitetno razlagnie'

Procesno rastavlianie sustaya u podsustave je tralenje grupa poslova sustava koii su

relativno medusobno neovisni i predsavliaiu logitke cieline.

Entitetno rastavljanje susta\ra u podsustave ie traienje relativno jednostavnih

diielona (obiekata) koii su relativno iednostavno povezani'

Raldlaniirnti se moie postupak ranoit IS-a. Sam rawoi IS-a ie posao ipripzdaka'tegoriii pfocesa. Syaki sloleni proces mole se rastaviti na skup potprocesa' Grupupotprocesa koii se imodeuzastopno radi postizania lokalnog cilia nazivamo fazom

procesa. Podielom cielokupnog procesa raxoiaufaze andiziramo i rieSavamo

iqkeit

)fune

uu

)f

oerir-lf

>ir

o-

te

n

a

nrR-J-4

ffiffi M. Pavli€: Razvoj infonmacijskih sustava r.... r, r....,, r...,. r. e

jedan po jedan podsustav izvodedi jednu po jednu fazu. Faze izvodimo iednu pojednu sve dok nas posliednja aktiwrost ne dovede do konalnog cilja.

nastavlan;e posla izgradnie informaci;stog suJarra u faze lalci"nosti, poslova,procesa) ie tralenie f ednostavnih, sigumih, brzih, ljudski bliskih na(ina zashvaianje i prikazivanje sustava te kreaciju njegovog modela - informacijskogsustava. ' ISva navedena rastavljanj a, nlohene ideje koriste se za definiranje metodologijeprojektiranja informacijskih sustava i ugradene su u raznim metodama i metodika-mzzzrazlititefazerazroiainformaciiskogsusta\ra.

Osnovni zadatakmetodologije proiektiranja informacijskih sustava je da postavipravila, "recept", koja 6e posao projektiranja informacijskih sustana uCiniti Sto jemogude viSe formaliziranim, te na taj nalin umanjiti potrebu za pojedinatnomgenijalnoSdu.

Ikko projektirati informacijski sustav a da proces njegovog projelriranja omogu6ibrzu i sigumu gradnju. Odnosno koje metode, tehnike, postupke, korake, sredstyai date koristiti, a da njima uspjeino bude prevladan problem sloZenosti sustava.

Radiditi autori i metodike predlaZu radiCitu raldlanu procesa rawoitinformacij-skog sustav:r. u faze.tedna od osnovnih podjela pnocesa razroja informaciiskog su-stava u faz.e prikazznje na slici 6.L. Informacijski sustav se najprije proiektira, kao idrugi sloZeni proizvodi. Na osnovi projekta informaciiski sustav se gradi aizgraldenproizvod se uvodi u organizaciju i primjenjuje. uvodenje ie zasebna aktivnost.

Slika 1.6: Osnovni ciklus

-r-

I

tFi-sr

;U

torlen

, r.,. l. dio: osnove razvoja informacijskih sustava Ai*

Op6enito se cjelokupni ciklus razvoja informac'tiskog sustava mole podijeliti

na projehiranje i i2g?adnlu.

Pod projektiranjem podrazumijevamo sve intelektualne aktivnosti potrebne da se

pristupi fiziikoj izgndnii (implementaciii) susta\4a na ratunalu. Cilj proiektiranjainformacijskih sustava ie rzgr:;diti nacrte na osnovi koiih 6e se razviti sustav.

lzgndnia informacijskog sustzva ie skup aktivnosti koji ima za cilj kompfutoriziratiprocese definirane projektom i reorganizirati sustav da profunkcionira uz pomod

ra{unala. Moguie je, iako rijetko, pri tom definiranie novih neautomatiziranihpfocesa. Dakle izgradnja informacijskog susta\ra ne znaCi samo izgradnju softvera,

iako se moderni informacilski sustavi zasnivaiu na malsimdnoj kompiutotizaciiiprocesa rada.

Projektiranje iizgmdnia definirani u ovom radu izloieni su u opdem obliku neovis-

no o raspololivom softverskom alatu (bilo klasilno iezicima trede generacije biloprototipski jezicima Cetvrte generaciie).

Sraka metodika je projektirana tako da se fazno primjeniuiu metde, odnosnomodel za modeliranje metodike je kao na slici 1.7.

Sv?k^hz"koristi ulazni skup informacija kako bi proizvela model. Jedan i samo

iedan model ie rezultat rada aktivnosti unutar faze. Dotroljeno ie kreiranje vi5e

verztia modela i upravljanie rrariiantama - "konfiguracijom".

Metodike ukljutuiu provjeru potpunosti modela. Razni modeli u raznim fazunamoraju zadovoljiti sadrltine elemente odnosno ukliudivati diielove modela kako bibili cieloviti. Metodika propisuie verifikaciju (provieru potpunosti modela). Pored

- -redfikacije metodila pfopisuie i v:rlidaciiu (provjeru ispravnosti)

Sa sajdi5ta validacije metodika ukljutuje niz ispitivanja modela kako bi se provieri-la niegova koreknost prema kriteriiima te taze. Validacija je semantiCki sloZeniieispithanie od verifikacije.

Fod informacijskim intenjerstvom danas podrazumiievamo odabir i primienu

metodike, odnosno odabranih metoda tdefiniranie lokalne metodike)za svakupojedinu fazu rawoja lS.

To znati da ne postoji iedna jedinswena metodika za proieltiranje wih vrstainformacijskih sustava, ve6 da postoii vi5e odgovarajudih gnrpa metodika.

@-=@-'Ed-*Slika 1.7: Slijed faza razvoja

q

thrpF,-&

F,

k.

f

I*,

II

i

I

i

I

I

-t'.e& M. Pavli(: Razvoj informacijskih sustavi.... o |,. r..... r,...... r i

Kako bi prevladali probleme metodike klasidnog Zivotnog ciklusa uvedene su novemetode, metodike i dati tepne generacije.

Faze ilivotnog ciklusa rawoja ISprema metodici eASE*Method

cASE*Method ie metodika koja je standardizirana od korporacije oRACLE i uskladu s njihovim c,ASE alatima. Njen autor je R. Barker. F^ze zivotnog ciklusarazroja IS prema merodici CASE*Method pfikqzan su na slici l.g.

Metodika pokriva podrudje modeliranja podataka i modeliranja procesa. Napodruiju modeliranja procesa standardizirane su metode:

. Hijerarhijski prtkaz poslovnih funkcijal Pril<az ovisnosti izmedu funkcijar Povezivajne fu nkcija s :organizacijskim jedinicarna, mjestom izvodenja

procesa, ulogom funkcija (kako desto, kako puno, kako brzo), modelompodaqka

r Definicija detaljne logike funkcijaI Modeliranje procesa i crtanje diiagnmetoka podatakar Hijerarhijski prikazprocesa. Modeliranje u s$ramom wemenu (State Transition diagrams)a Strukturna karta

l Prevodenje diiagnma toka podataka u strukturnu kartuNa podruCju modeliranja podataka standardizirane su metode:

l Metoda entiteti - vsze

. Relacijska metodao Entiteti - veze

. Metoda mreZne organizaciie pc/rzttaka; Metoda hijerarhijske organizaciiepJr"fo

Modeliranje ovom metodikom kre6e se izmedu poslovnih podatalsa, poslovnihfunkcija, pnocesa informacijskog susta\ra i poslovnih ciljeva.

Temelj ove metodike je modeliranje podataka. podaci se modeliraju jednom vari_jantom metode enteti-veze, pnllazanoi u poglavtju 3.2.6yanjante metode entiteri -veze. Model podataka dobiven ovom metodom moguie ie prevesti u relacijskimodel podataka ili neki drugi semantidki bogat model p"a.t"ro. Metoda je kom_patibilna s ostdim metodama za modeliranje podataka.

Za svaku metodu propisan je skup obrazacaali je razviiena i odgovarajuca pro-gramska potpora.