Šib e n ik , 20. v e l ja č e ш з .BROJ 544 GODINA XIILiet izlazi svake srijede * Ure­đuje redakcijski kolegij • Gla­vni i odgovorni urednik — NIKOLA BEGO * Uredništvo: Šibenik, Ul. Jelke Bučić 5 • Telefon uredništva 25-62 * Ru­kopisi se ne vraćaju ORGAN SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA O P Ć I N E ŠIBENIK

Cijena 20 dinara * Izdajaš Novinsko-izdavačko poduzeće »Štampa« Šibenik * Direktor MARKO JURKOVIČ • Мјезе- čna pretplata za FNRJ 100 di­nara, za inozemstvo 200 dinara * Tekući račun: Komunalna banka Šibenik 435-11-8 * Tele­fon štamparije 22-28 i 20-5?

I *

Tito novinarima

Predsjednik Tito primio je 6. veljače članove pred­sjedništva Saveza novinara Jugoslavije. U dužem razgo­voru odgovarajući na pitanja drug Tito je iznio svoje poglede na neke aktualne probleme naše štampe i našeg društvenog razvitka. Istakao je da je potrebno što prije riješiti materijalne i idejne probleme u našoj štampi iz čega proističu mnogi nedostaci. Govoreći o njima on je naročito upozorio na tretiranje kulturnih, vanjsko-politi­čkih i privrednih pojava u našoj štampi, spominjući svoje već ranije izražavane stavove. U tom smislu pledirao je za usavršavanje i specijaliziran je novinara jer je to pred­uvjet da se mogu efikasnije uključivati u sva naša zbi­vanja. Dosada je predstavnicima štampe bio otežan rad i zbog tog nisu uvijek na vrijeme bili obavještavani o svim zbivanjima.

Predsjednik Tito založio se za otvoreno iznašanje kritike o činjenicama koje nisu u skladu s našim težnja­ma. No, to se mora činiti, — kako je rekao, — na objekti­van, argumentima potkrijepljen i po formi prikladan na- j čin. Da bi se to uspjelo nužno je da se novinari usavrša- | vaju, a da im u pronalaženju načina za formiranje i šire­nje socijalističke svijesti putem sredstava informacija tre­baju pomoći političke organizacije. Svoj razgovor s čla­novima predsjedništva Saveza novinara Jugoslavije pred­sjednik Tito je završio riječima: »Radite tako da vas i mi i drugi ljudi što manje kritikujemo. Ako vam bude po­trebna naša pomoć, tražite je. Mi vam moramo pomoći.«

35 g o d in a V o d ičk e g la z b e

Razgovor s Rudolfom Čarom, tajnikom Republičkog vijećasindikata Hrvatske

fa

d l 0VOpćinski odbori sindikata osnivat će se samo tamo gdje za to postoje uvjeti

Zaključcima nedavne plenarne sjednice Centralnog vijeća Saveza siridikata Jugoslavije predviđeno je spaja­nje dosadašnjih strukovnih sindikata u šest novih sindi­kalnih organizacija. Jugoslavenski sindikati upravo su po­čeli održavati i izvanredne kongrese na kojima će doni­jeti definitivne odluke o spajanju.

U povodu promjena u organizacionoj strukturi sindi­kata zamolili smo tajnika Republičkog vijeća Sindikata Hrvatske Rudolfa Cara da odgovori na nekoliko aktuel- nih pitanja koja se odnose na novosti u radu sindikalnih organizacija i na predviđene organizacione promjene.

Ova je godina vodiičikim., glaz­balim a dom jela dvije veoma značajne obljetnice: trideset Tpetcgodisnjiiiciu prvog javnog nastupa i dvadesetgodišnjicu odlaska kompletne glazbe u NOV. Te značajne godišnjice dolično će se i .proslaviti, te su •u tom smislu počele obimne рп ргете.

Vodička 'glazba osnovana je 1926. godine pod nazivom Hr­vatsko muzičko društvo »Star- čević«. Ne zadugo. Nakon o- bjave šestojaniuarske diktature, taj naziv je zabranjen, te dru­štvo uzimlje novi. »Vodička glazba«, koje ;me i danas nosa.

Početak je bio, naravno, te­žak. Karađorđevski režim ome­ta rad, ali prkos i ljubav pre­ma muzici čine svoje: nabav­ljaju se instrumenti, pronalazi kapelnika. Nedugo poslije o- snivanja. 18. ožujka 1928. godi­ne upriličen je prvi javni na­stup. Poslije' toga uslijedilo ih je još mnogo. Ali, to se ne svi­đa režimlijama, nadolaze hap­šenja nekolicine, naprednih čla­nova. Od početka napredno o- riijentirano, društvo je škola kroz koju se_sti)6u nova sazna­n ja i odgajaju kadrovi u revo­lucionarnom duhu. U takvom

radu dočekana je i okupacija zemlje.

Među prvim ilegaledma na­lazi se nekoliko članova glaz­be. Druge godine okupacije,1942, ckiypatoir pokušava akti-

' vizi ra t i glazbu, ali bez uspje­ha. Obaviješteni o tom koraku taliiem&kih faišista, četrnaest vodičkah partizana u 'prosincu te godine, uz pomoć većeg bro­ja omladinaca, odnosi sve in­strumente. A već početkom1943. godine od članova vodič­ke glazbe formira se glazba Treće brigade Kninskog bata­ljona, koie kasnije djeluje u sastavu XIX divizije.

Tako je dočekan i dan oslo­bođenja domovine. Međutim,- već 1946. godine Vođiičaim iz svojih sredstava nabavljaju .nove instrumente. Radi se s velikim oduševljenjem, redaju se nastupi, između ostalog i po­sjeti graditeljima pruge Banja Luka — Doboj, Pionirskog gra­da u Zagrebu i Autoputa brat­stvo - jedinstvo. A nešto kas­nije, kao naknadu za instru­mente što su' se upotrebljavali

za vrijeme narodu ooslpbodilačke borbe, JNA vraća vodičkoj glazbi 22 instrumenta. (-ir)

KOJI SU RAZLOZI UVJETO­VALI SPAJANJE DOSADAŠ­NJIH ČETRNAEST SINDIKAL­NIH ORGANIZACIJA U SEST NOVIH?

— Promjene u organizacionoj strukturi sindikata, - - rekao je Rudolf Car, — vezane su uz pro­ces našeg društveno-ekonomskog razvitka, odnosno, taj je razvitak zahtijevao da se sindikati prila­gode dostignutom nivou društve­no - ekonomskih odnosa. Prak­tički, organizaciono imaju za cilj da ojačaju i ulogu sindikata i u-

Lozovački ekonomski pokazatelji su u prvi mah pomalo čudni i rekli bismo paradoksalni. Kod proiz­vodnje se očituje skcik' za oko dva posto, indikatori kretanja produktivnosti bilježe osjetno povećanje za ciko 8,6 posto, nor­m ativi utrošeni nekih osnovnih i pomoćnih sirovina i materijala također pokazuju tendenciju sananjenja, a realizacija odnosno dohodak pokazuju upravo obrnu­to - , osjetan pad. Posve je jasno da »krivca« valja tražiti u trži­štu1 tj;. u plasmanu proizvoda. I cd toga su lozovaičiki članovi Sa­veza komunista i pošli.

VANJSKI FAKTORI SU IPAKBILI ODLUČUJUĆI

Nije clbiicaj, osobito ne kod ko­munista, da uzroke lošeg ekonom­skog stanja i slabosti traže u p r­vom redu u vanjskim faktorima. U ovom lazovaičkoim slučaju, čini se, valja, početi upravo od njih, jer su oni glavni činioci prošlogo­dišnje 'kirize.

Oni se po lozovačkim ocjena­ma sastoje u ovome:

Rekonstrukcijom pogona elek­troliza n a 5.000 tona, koja je za­vršena potkraj pretprošle,godine, za normalno odvijanje proizvod­nog procesa i punog rada.kapaci­teti, potrebno je 10.000 t glinice, Lozovac je u mogućnosti da dade 60 posto, a za ostale količine ko­lektiv se orijentirao na kupnju u Kidrićevu Dogodilo se, među­tim, ono što, kako je na konfe­renciji rečeno, ne služi za čast ovom poduzeću. Naime, tvornica u Kidrićevu je povećala prodaj­nu cijenu jednoj toni glinice za 20.000 dinara; ona je, dakle, o- sjetno viša nego što je u pogonu glinice lozovačke tvornice, što je sasvim nenormalno, s obzirom da tvornica raspolaže s neupoređivo većim kapacitetom čime se jasno postiže jeftinija proizvodnja. Ma.

logu Saveza sindikata. Prema to­me, sindikati ba trebalo da oja­čaju kadrovski i organizaciono što bi- im omogućilo efikasnije djelo­vanje na svim područjima dru­štvenog života.POSTOJI LI MOGUĆNOST DA

SE POVEĆA ILI SMANJI PRO­FESIONALNI KADAR U SINDI­KATIMA?

Za sada je o tome teško go­voriti. Profesionalni kadar se u c jek ni vjerojatno neće po većati. No, ponegdje će doći do poveća-

do cifre koja govori da je lozo- vačikii kolektiv u ovom slučaju o- štećen za oko 80 milijuna dinara. No to i nije sve. Ista tvornica, uz Lozovac jedini proizvođač al-le- gura u zemlji, pojavila se tekom prošle godine i kao proizvođač o- vih legura i to nenormalno nižem cijenom, tako da je lozovački ko­lektiv izgubio dobar dio inače svog tradicionalnog tržišta, što se jasno reflektiralo na povećane zalihe gotove robe i na dohodak poduzeća.

Drugi ozbiljni .problem koji se svodi u vanjske okolnosti je taj što je tvornica u Lozovcu gotovo č:: tave prešle godine morala п- ■poitrebitd loš kvaliitet ano-đne ma­se iz tvornice u Crnici, a teme je opet razlog slab kvalitet smole koju TEF dobiva iz Lukavca. O- vo je tvornicu: u Lozovcu stajalo novih 110 milijuna dinara gubi­tka. Ako se tome dodaju i još ne­ke okolnosti za .koje tvornica ne snosi krivicu,, kao na prim jer re ­dukcija električne energije — on­da nikako nije pogrešno zaklju­čiti da uzroke valja tražiti u- pravo s one strane, sa-koje su to napravili članovi SK u Lozovcu. No, to i nisu jedim razlozi. Vanj­ske okolnosti u dobroj su se mje­ri odrazile na kolektiv, tako da je dolazilo do pada radnog elana, radine discipline, gubitka samo­pouzdanja, a bilo je i nekih sla­bosti za što krivicu snose i sami članovi SK. O njiirna se također na konferenciji kritički osvrtalo.

RADNE ZAJEDNICE SE NISUSNAŠLE?

Radničko samoupravljanje je prirodno tema koja »opukira« svakog našeg čovjeka — proizvo­đača, pa je o tome bilo dosta r i­ječi i na lozovaičkoj konferenciji Saveza komunista.- Primijećeno je da radne zajednice, koje su osnovane prije nepune dvije go­

nja, a ponegdje i do smanjenja. Do povećanja će doći u komuna­ma u kojima će se osnivati općin­ski odbora pojedinih sindikata.

PO KAKVOM ĆE SE KRITE­RIJU FORMIRATI OPĆINSKI ODBORI SINDIKATA?

— Za donošenje odluke o for­miranju općinskog odbora sindi­kata u nekoj komuni cd značaja je činjemca koliko taj sindikat bro­ji članova i koliko podružnica djeluje na tom području.

Još se uvijek, međutim, ra­spravlja koliki bi zapravo trebao biti, taj broj. No, to ipak ne zna­či da će se u svakoj komuni os­novati cipćiiniski odbor sindikata ako na njenom području djeluje više podružnica i članova sindi­kata. Jer, ako na nekom .području djeluje samo jedan sindikat, on­da je razumljivo da on ne bi tre­bao osnivati općinski odbor. U Dugoj Resi, na promjer, djeluju uglavnom članovi sindikata, in­dustrije i rudarstva, pa je log č- no da uz općinsko sindikalno vi-

sobito ne u ključnim pitanjima, a to su raspodjela tretiranje pro­izvodnih problema, upoznavanje kolektiva o odlukama organa u- pravljanja i slično. Zbog pomalo poljuljanog ekonomskog položaja poduzeća otpalo je nešto što se smatralo kao vrlo važnim u pro­cesu razvijanja sistema raspodje­le, gdje se Mirni dohoci i sred­stva za razvoj i unapređenje ve­zuju neposredno uz rezultat ra­da. U takvoj situaciji nestalo je mogućnosti da radne zajednice samostalno raspolažu dijelom či­stog priheđa poduzeća.

Na konferenciji su nadalje po­taknuta pitanja ideološko - poli­tičkog obrazovanja i rada člano­va SK, jer je to jedan cd efikas­nih oružja u borbi protiv raznih negativnih shvaćanja i pojava, liberalnog odnesa prem a zadaci­ma' i ostalo. Konferencija se ba­vila i ostalim pitanjim a i proble­mima koji u većoj ili manjoj mjeri utječu na rad oveg kolek­tiva i članova Saveza komunista.

Na konferenciji je izabran nov tvornički komitet od 11 članova i doneseni su zaključci o budućem radu Savjeta komunista. Oni, na­ravno u prvi pilanr stavljaju puno angažiranje i zalaganje koamrni- sta i ostalih članova ovog kolek­tiva u pronalaženju novih meto­da u cilju postepeno ekonom­sko - financijske stabilnosti po­duzeća. MM.

FINANCIRANJE STRUČNIHŠk o l aNa sastanku, što je održan u

Narodnom odboru šibenske opći­ne, razmotreno je pitanje finan­ciranja stručnih škola. Uz pred­stavnike NO-a, prisustvovali su predstavnici Socijalističkog save­za i privrednih organizacija. Kroz diskusiju je izraženo -uvje­renje da * financiranje stručnog školstva preuzmu privredne orga­nizacije koje će o tome upoznata organe radničkog upravljanja, ka­ko bi u tom pravcu donijeli ko­načnu odluku. Danas u Šibeniku djeluju dvije stručne škole: Me­talurško - tehnološka i Škola za učenike u privredi, (j)

LAKŠI POTRES U DRNIŠUProšlog četvrtka oko 14.30 sati

u Drnišu se osjetio slabiji pdtres koji je bez posjedica trajao de­setak sekundi-, (c)

ječe ne bi trebalo da postoji još i općinski odbor sindikata indu­strije i rudarstva jer bi tada do- laizilo do rada na dvostrukom ko­losijeku.

GDJE ĆE SE I KAKO FORMI­RATI KOTARSKI ODBORI SIN­DIKATA? -

U ' novoj organizacionoj strukturi kotarski ođlbcir sindika­ta postojat će samo kao iznim­ka. Smatra se, na primjer, da je Zagreb specifično područje na kojem sindikati ne bi osnivali općinske nego gradske odbore. Također, zauzet je stav da zbog specifičnosti rada u građevinar­stvu sindikat djeluje preko ko­tarskih, a ne općinskih odbora. Osom toga, u Osijeku' će postoja­ti i kotarski odbor poljoprivred­nih radnika uz općinske odbore,, jer se smatra da postoje neki zajednički problemi poljoprivred­nih radnika u slavenskoj regiji: No, sve su to samo izuzeci.ŠTO JOŠ SMATRATE VAŽNIM

MOMENTOM KOJI BI TREBAO DOĆI DO IZRAŽAJA U REOR­GANIZACIJI SINDIKATA?

— Metode rada! Nova organi­zaciona struktura iziskuje da sin­dikati tome posvete mnogo veću pažnju. Sigurno je da neki sin­dikati s velikim brojem članova, kao na primjer sindikat industri­je i rudarstva neće meći efikasno raditi ako ne počne primjenjivati neke nove oblrke. Mislim tu prije svega na skupove i savjetovanja sa specifičnim sastavom, na tak­ve skupove koji će povremeno okupljati samo članove određenih industrijskih grana ili iz određe­ne grupacije poduzeća i tretirati specifične, njihove probleme.

Iz šibenskog garnizona

POSLIJE VII KONGRESA SOJNeposredno poslije VII kongre­

sa Saveza omladine Jugoslavije u šibenskom garnizonu prišlo se planskom i intenzivnem radu na proučavanju materijala s ovog značajnog skupa omladine Jugo­slavije.

Ovaj rad siu prvi otpočeli dele­gati VII kongresa. Oni su ovih dana boravili među vojnicima i mornarima garnizona. Kasarne su posjetili sekretar Općinskog ko­miteta SOH drug Drago Putniko­vi ć, član komiteta Marija Pulić, te delegati iz garnizona potpuiruč- m k Toimašević i mornar Hamzić. Narednih dana omi će obići sve jednice. U razgovoru sa vojnici­ma i mornarima, delegati iznose svoje utiske te listiću neke naj­važnije zadatake koji se postav­ljaju pred omladinu. Oni također

njegovoj poruci omladini naše zem- govore o susretu s drugom Titom 'i lje. Narednih dana će delegati iz Armije posjetiti neke Škole u gradu kojom će prilikom također govoriti školskoj omladini o svo­jim utiscima sa Kongresa. U Do­mu JNA bit će -organiziran pose­ban razgovor delegata s mladim starješinama iz garnizona.• Pored ovih razgovora, s vojni­cima i momarimau narednom pe­riodu biti će cibrađene posebne teme koje su razrađene na osno­vu odluka Kongresa. Na taj na­čin će pripadnici Armije biti pri­premljeni za izvršavanje -zadata­ka koji stoje pred njima dok su u Armiji kao i sutra kada odu svojim kućama, zadataka koji su postavljeni pred sve mlade ljude naše zemlje. I ne samo pred njih.

S 'kongresnim materijalima p o ­sebno će biti upoznat sav starje- šinski sastav garnizona.

. M. Kurilov

godišnja konferencija SK Tvornice glinice i aluminija u Lozovcu

Kako prebroditi krizu?Prilično loša ekonomsko-financijska situacija u pro­

šloj godini, razvijanje svih oblika radničkog samouprav­ljanja, te ideološko-političko uzdizanje članova SK kao glavnih nosilaca socijalističkih društvenih odnosa i kreta­nja — bile su centralne teme nedjeljne godišnje konfe­rencije Saveza komunista Tvornice glinice i aluminija u Lozovcu. Proizvodnja i problem plasmana proizvoda su, razumije se, bile dominante teme ovog skupa, kojem je u ime Općinskog komiteta SK Šibenik prisustvovao Petar Škarica.

tema tičkom operacijom se dolazi

dine, misu ispunile očekivanja, o-

Srijeda, 20. veljače 1063.

se trebaju poljoprivredi

Zadrugeokrenuti

Već godinama se ш šibenskoj komuni na odgovornim mjestima raspravlja o novom putu ikojim moraju krenuti poljopirivredne za­druge. Nije nj prvi put da im je skrenuta pažnja da sve svoje ra­spoložive snage usredotoče na os­novno pitanje: unapređenje po­ljoprivredne proizvodnje i -u us^ koj vezi s tim na povećanje plas­mana robe na tržištu. Pa .ipak od svega toga ostalo je mrtvo slovo na papiru. Najveći broj od 25 za­družnih organizacija, koliko ih danas djeluje na šibenskom po­dručju, svu svoju djelatnost sve­lo je na trgovinu i na taj način potpuno onemogućilo balo kakvu suradnju između zadruga i indi­vidualnih proizvođača. U prilog toj činjenici najočitije govori po­datak da od nekoliko desetaka milijuna fendovstkih sredstava, što su ah lanjske -godine ostvari­le zadruge nii jedan dinar nije bio uložen za unapređenje poljo­privredne proizvodnje. Ili . drugi primjer: do ikoje mjere se osjeti­lo odrustvo ov:h organizacija najbolje se očituje u činjenici da se za vrijeme turističke sezone u većini mjesta na Šibenskom pri­morju osjetilo pomanjkanje os-

Radni sporovi u poduzećima u opadanju

Radni sporovi razlikuju se cd ostalih sporova pred redovnim sudovima već i po tome, što im ije Zakcn u njihovu rješavanju dao prioritet naglasio njihovu hitnost, bilo da se vode pred sudom ali pak rješavaju u najnižoj instanci u samim privrednim organizaci­jama..

I alko je broj privrednih organi- žaca ja na šibenskom pedručju prilično velik, -unutar kojih do­miniraju tri velika kolektiva TLM »Boris Kidrič, Tvornica fe­rolegura i Lozovac, uočeno je da su -radna sporovi -u protekloj go­dini opali za preko 50° o u odno­su na 1961. godinu. Iz ovoga se može zaključiti da je »kadrovska Ш personalna služba u većini slučajeva tačno primjenjivala Za­kcn i cdredibe na osnovu njega. Osim toga, nesumnjivo je da su i pravne službe koje postoje u ve­čini privrednih organizacija, po­stale kv liitetnije d da su pravilno funkcionirale.

U radu m sporovima, koje su većinom radnici pokretali pred sudom dominirali su -uglavnom sporo vi imcvinske naravi, tj. no­včana potraživanja u kojima su radnici bilii prikraćeni.

Sudovi su ovim sporovima da­vala značaj, ko.il im daje i samo društvo, pa su dh rješavali sa ek- speditLvncšou i udovoljavali često opravdanim zahtjevima radnika.

Uočeno je, da radnički savjeti u nekim slučajevima ne -rade sa potrebnom ažurnoŠću unutar sa­mog kolektiva, kada se zahtjevi radnika rješavaju pred njegovim organima. Zbog toga su se pojav­ljivali slučajevi posljedica kojih je ponekad -bilo povećavanje i gomilanje potraživanja, troško­va i drugih šteta, a da ne govo­rimo o tome kako su radnici i poduzeća zbog tega gubili radno vrijeme.

Još -uvijek se pojavljuju sluča­jevi, da privredne organizacije otpuštaju stanoviti broj radmka, sa već klasičnem motivacijom »•viška radne snage«, a da se u stvari -rad' o sasvim drugim mo­tivima, koji su ponekad d lične prirode.

Uočeno je da potraživanja rad­nika sve manje proistdću iz ne­sreće na poslu, a sve vrše iz po­traživanja u vezi sa samim ra­dom, kod prelaza radnika iz jed­ne u druiTiu privrednu organizaci­ju, a pogotovu radi neriješenih pitanja o korištenju godišnjeg odmora. Ima slučajeva, da tu po­duzeća nisu poštivala slovo Za­kona o plaćan i u godišnjeg odmo­ra i drugih naknada.

J. Celar

DOBAR ULOV SPUŽAVAProšla je godina, kaiko izgleda,

bila rekordna za spužvare ribar­skog kombinata »-Komat«. U pro­teklom periodu, naiime, ri baroke su ekipe tog prduzeća ulovile oko 5 tisuća kilograma spužava, a to je гкзо 1250 kilograma više nego prošle godine. Spužve su se pre­težnim dijelom izvele u Italiju, Zapadnu i Istočnu Njemačku. Tu količinu spužava ulovilo je pet ekipa poduzeća »Komat« u Sibe- niku. (—4p)

n ovnih poljoprivrednih artikala i da je samo zahvaljujući pravo­vremenoj intervenciji šibenskih poduzeća »Plavine« i »Sloge«, pi­tanje snabdijevanja bilo donekle ublaženo.

Da bi se konačno stalo na kraj takvom poslovanju nadležni fak­tori u Šibeniku su mišljenja da je potrebno poduzeti rigorozne mjere. Kao prvi zadatak koijiii je u sadašnjem času necphodno iz­vršiti je smanjiti broj zadruga i to onih koje su privredne -j ka­drovski nerazvijene d kao takove dosad nisu pokazale nikakve re­zultate. Kao druga mjera u preo­rijentaciji zadruge ka robnoj' pro­izvodnji navedi se isključenje tr-

Na stajalištu autobusa u pre­djelu Prosilke putnik ili izletnik nema gdje da svrati. Privatni lo­kal zimi je zatvoren. Drugog o- b jek ta nema. U očekivanju auto­busa iz Zadra pošli smo do stare kamene kuće uz cd vodni kanal iz Vranskog jezera. Zatekla smo ne­koliko ribara i čuvara bazena u kojem se sakuplja riba iiz jeze­ra.

Iz njihovi Ih škrtih riječi saz­nali smo .nešto o tome, кгко se i gdje kreće nba iz ovog prostra­nog jezera. Čitav ova.j riblji ba­zen, kao i lov n a samom jezeru ustvari je »pogon« Pol јсрп vredne zadruge »Vrana« iz Biograda. U dva velika bazena sakupljaju se šarani, jegulje i cipla i na veliko otpremaju naručiocima, uglav­nom u Beograd. Jedan kilogram šarana stoji 250 dinara, cimala 400—500, a jegulja 500—600 dina­ra. Tako su -ugosti teljislka poduze­ća u Beogradu u sezoni konstant-

NEDALEKO KNINA ISKLIZNUO ŠINOBUS

U nedjelju, nešto poslije tri sata po ponoći, na uruikoj pruzi, šest kilometara sjeverno cd Kni­na, odron stijene Izazvao je sao­braćajnu nezgodu, koja je srećom prešla bez ljudi-ikih žrtava.

Šiincibus ŽTP Banja Luka za vrijeme vežnje, naletio je u* Go­lubiću na veL'ku stijenu, koja se, pred njegov dolazak, odronila s brijega. To je izazvalo iskliznuće kompozicije š’ndbusa. Lakše su no vrij edeni motorvođa Nebojša Sarić, kondukter Muharem Kur- tagdć i još dva putnika.

Šteta na šinobusu se procje­njuje na oko 12 milijuna dinara.

Nekoliko sati saobraćaj izme­đu Golubića i Karna bio je pore­mećen. (1)

38 TISUĆA PROČITANIHKNJIGA

Prešle je ©edine Narodna bibli­oteka u Šibeniku izdala na čita­nje 37.850 knjiga Čitaoci su ve­ćim dijelom bili učenici šiben­skih osnovnih i srednjih škola. Narodna knjižnica sada broji 1719 članova. Prošle je godine na­bavljeno 646 knjiga, u vrijedne- s tr od oko 706 tisuća dinara. Knjige su nabavljene iz vlastitih sredstava. <—ir)

govine iz njihove djelatnosti. Pro­vođenje u život ovih m jera ne­sumnjivo će pridonijeti snažni­jem razvoju poljoprivredne pro­izvodnje i daleko većim moguć­nostima u kooperaciji zadruge s individualnim proizvođačima1. Ti­me će biti širem otvorena vrata povoljnijem razvoju igrana, a po­sebno pcvrtlarskih kultura za či­ju proizvodnju postoje izvanredni kkmats/ki uvjeti. Što je najvaž­nije i snabdjeven,je šibenskog tržišta poljoprivrednim proizvo­dima bit će u* dobroj mjeri ni j e­sen o. Vjeruje se da će inicijati­va, koja je potekla od općinskih foruma, biti u najskorije vrijeme u c je l cisti realizirana, (j)

no snabdjevena svježom, i pri­lično jeftin cm ribom.

Zanimalo nas je kada se ovdje sakupi najviše ribe, u koje defoa g:d.ine? Kc.l'ko traje sezona?

»Riba nailazi ikad se tempera­tura vode popne iznad 12 stup­njeva — rekao nam je stanjji ri­bar. Sezona traje dva do tri mje­seca i to dva puta godišnje.«

Na naše pitanje, da li im je poznato hoće li zadruga iz Bio­grada otvoriifcr knkav restnram na Prosilki, odgovorili su nam, da im to nije poznato, a da do toga vjerojatno neće doći. Riba će se i dalje predavati saimo na veli­ko.

»Da li se nešto lovi na jezeru sada u ove z:.msike dane?« — pi­tali smo dalje.

»Lcve se patike i liske. Dolaze i stranci, ustvari, najviše coli. Šalje rfo Šumarija iz Šibenika.«

Zahvalili smo ljudima na -uslu­zi, uvjereni da će riblji restoran na Prosilki, i^dnog dana postati stvarnost (JČ)

AKTIVNOST AUTO-MOTODRUŠTVAU organizaciji Auto-moto dru­

štva u Šibeniku počeo je rad te­čaj za vozače »B« kategorije. Te­čaj će trajati 45 dama, a polazi ga 26 osoba. Do kraja godine dru­štvo će upriličiti ješ deset teča­jeva, na kojima će 226 kandida­ta nastojati dobiti cdređene kva­lifikacije. Za redovnu obuku Auto-moto društvo danas raspo­laže sa 5 poluiteretnih kola, kao i dva rashodovana vozila za obuku u samem centru. Do kraja lipnja društvo će nabaviti još jedno vo­zilo, popularnog o>fiou« što će bez sumnje omogućiti još uspješniji rad. Kao pomoć za svoju djelat­nost društvo je dobilo u vidu po­zajmice milijun dinara od Auto- moto saveza NR Hrvatske. (—ir)

ISPRAVAK REDAKCIJE U LISTU OD 6. VELJAČE

OMAŠKOM JE OBJAVLJEN BROJ 543 UMJESTO 542.

: Trenutak s ribarima

Ribar sa Prosilke

'lito*UA ^iadvika

21. veljače:U tclkiu je četvrta neprijateljska ofenziva

na glavninu snaga NarodnoasLobcdilačke voj­ske i partizanskih odreda Jugoslavije.

Da se rastereti neprijateljski pritisak na jezgro naše vojske, od strane Vrhovnog štaba naređeno je svim jedinicama na teritoriju Jugo­slavije da pojačaju svoje redove ;i da svuda ne­prestano tuku neprijatelja.

U tu svrhu je i ma našem području izvrše­na mobilizacija novih dobrovoljaca u NOV, koja je imala snažnog edaziva osdbiito na po­dručju općina Primošten i Skradin. Veći d o novih boraca bio je upućen u pravcu oslobođe­nom teritorija Bosne. Nekoliko kolona dobro­

voljaca s naćeg područja, uslijed pomanjkanja ve­ze prema Bosni doprlo je jedva do Muca, odak­le su ibili upućeni natrag. Kako je i ovdje bria u toku jaka neprijateljska ofenziva, to je te­rensko rukovodstvo NOP-a dozvolilo da se mnogi nekompromitirana dobrovoljci -neopaženo uvuku u svoja sela. Međutim, bilo je ii takvih kc-ji soj na svoju muku -otišli svoj?m kučrma i prijavili se Talijanima.

- Buikoviičko - preminska četa, je u toku noći izvršila prekid električne energije na vodu koji -iz centrale Manojlovac napaja tvornicu »La D almatienne« u Šibeniku.

- Lrsanski banditi, pod komandom tali- jonsikeg po/nu/čmka Damianiija, upadaju noću u Stankovce i Crljemik. Tom priliJkcm v-'še pa­lež i pliačkiu partizanskih kuća pa ubijaju ro ­doljube Vunić Božu, Vunić Marka Boflima* i Blaža Miletiča iz Stankovaca, a z Cri’errka Morić Antu p :k . Ivana, Morić Ivana, Morić Antu i Stipina i Morić Kreš-u.

— U Šibeniku je ma jednog talijanskog pro­fesora bačena flašica sa sumpornom kiseli n^m, koja mu je oštetila odijelo. Povodom toga, a jer se dogodilo ciko 5 sati navečer, kotarski kome­sar u Šibeniku' odredio je početak poli-cjiskog sata cd 4 sata popodne.22. veljače:

Oko 10 sati i’z kuće Supe Šimice u Šibeni­ku, k rja se -nalazila u aisitočnrim predjelu grada, . ib'i.a su epažena sa strane talijanske patrole dve- ;j-vea (ilegalaca) ikako izlaze vani. Učinivši se Ta­li jianima sumnjrvrim, Ibili su od njihove patrole praćeni. Dvojica ilegalaca vidjevši se u opasno­sti .prvi su otvorili vatru iz pištolja na Talija­ne. U borbi koja je potom nastala poginuo je drug Frigamo vic Lovre, doik je drugi koga Tali­jani misu mogli identificirati uspio da d đe do ž*č£ne cigrade i da se prebaci van grada. Mrtvo tijelo Friganoviića bilo je izloženo u bolničkoj mrtvačnici radi identificiranja. Kod njega su nađeni neki spira i pisma, koje je u toku same borbo pokušao zubima trgati.

Potom su išs Telli jam! dali na premetačinu Supi­ne kiuiće, pa su uhapsili' vlasnicu, njezinu kuć­nu /pomoćnicu, 'om-lad'.nku Jurkovič Zdravku i Grgar. Reka iz Zablaća. Zatim su zapalili kuću, pa ш poslali izvještaj nadležnoj vlasti da se sa­m a zapalila uslijed kratkog spoja električne e- nergije.

Svi uhapšenici siu bili podvrgnuti, istražnoj torturi, a naročito šupe Šimica, za koju Tali ia- ni kažu da ibl jerj trebalo suditi unatoč njeziimom •nepriznavanju, jer da je očito -opasan tip.

•— Talijani u 6 sati u'iuitro strelja ju na Ra­skrižju iLzvan grada redoljuba Mjllkiu'lainidra Jeru pcik.‘ Petra iiz Biliča, jer da ‘e učestvovao u atentatu na jednog njihovog špijuna, te braću Šeneta Blaža i Šimu iz Radcnilća, tererene za salbotaže na cestama i električnim vodevrma.S posljednjem dvojicom udovica Kata Senata iz Radcmica je u nepuna tri tjedna izgubila sva četihi sina, koji su pali kao žrtve terora faši­stičkog -okupatora.

— Po naređenju komandanta divizije »Eu- , gemio Savoma« od 12. veljače Talijani evakui­raju svoj vojni garnizon iz sela Gaćeleza i pre­bacuju ga u Cistu1 Malu.

Istom prilikom om prisilno iseljavaju preo­stalo civilno stanovništvo iz sela, pa rh golo- rii’de, bez igidie ičega, stnoa^u u svoje kamione i odvede u Cistu Ma1 u. Nakon što su iz sela Istjerali 306 staraca, žena i dijece, i opljačkali 1.426 ovaca i koza, selo Gaćeleze od 56 seljač­kih domaćinstava potpuno spaljiuju.

Tog istog dana izgone iz sela Grabovaca svo stanovništvo, pa ga pnisiilno iseljavaju u Čistu Malu p ’d svo:nj fcentnolu.

— U Vođćcama Talijani pomoću izdainika Grljenak Jose pronalaze bolem cg prrtiizana Draigi/ne čete Skočić Antu Josina, kega hapse i podvrgavaju strahovitom mučenju u cilju do­bivanja od n ’ega stanovitih podataka.23. veljače:

Na policijskoj stanici u Šibeniiku posli-je Tvjersikog mučenja biva uibijen Gng-as Roko iz Zablaca, ikoga su uhrpsiH Talijana u kući šupe Š’mJice za vrijeme akcije cd 22. veljače.

— Blizu Raskrižja izvan grada, prema tali- janskem izvještaju došlo je do sukoba između dva naoružana pmtiza-na d jedne patrole agena­ta javne sigurnosti. Obje strane upct-ebile spi p:Š td je a ručne bombe. Talijani vele da je po- pfnuo samo jedan partizan.24. veljače:

U 7 sati u:utro na vodiićkcm groblju izvrše­no je streljanje nad rodolj'ubima Birin Mar-

1— — — - ~ &kem, šp-rljan Antom i Lasan An tem, te pairti- zanom Skočiić Antom iz Vcđica.

Postrojem pred ziđem na groblju prije stre­ljanja siva četvorica su dignuili pesnice na po­zdrav Rusiji.

U teku noći oboreno je 1O0 telegrafskih stu­pova duž željeznil3ke pruge kod Perkoviča pre­ma Splitu. Talijani napominju da su to novi stupovi, postavljeni umjesto nedavno bačenih, ah koje pružno nadzomištvo dobro ne Čuva.

- Komanda karabinjera iz Šibenika jav­lja Vlaidi iu Zadru da bi trebalo malo rasteretiti šiiiben&kii zatvor i zato moh da brod »Ammiraglio Viiotti« (crna marica) povratkom iz Kotpra na­vrati u Šibenri/k, gdje je već spreman 31 osuđe- Stupac 1, 18. II. 1963.ndik da bude prebačen u (kazmonu u Kcpar.

— U tc'ku' je nacija znatnih okupatorskih snaga i ant'lkomunistilčlke bande na sefotor Bra- t šikovaca. Povod za tu akciju neprijatelja dalo je prisustvo i aktivnost ipmminslko-bukoviičke čete koja već nekoliko dlana boravi i operira na ovem području-.25. .Veljače: s

U rano jutro puk taidjjan^ke lake konjice »Saluzzo« zajedno sa dvije čete -karabinjera vrši raciju na sektoru Danila. U toj raciji su bili ubijeni: rodoljubi Ante Lalica i Mate Sa- lomi-k iz Danila, te Ivan Petkovič iz Vrpolja, koga su Talijani zatekli gdje radi u polju.

Istog dislna Talijani hapse 120 ljudi iž Da­nila i odvede ih u zatvor kao taoce.

— Završen je Ciklus talijanskih vojnih ope­racija započet jciš prosinca 1942. godine od di­vizije »Sassani.'« na kndncknm sektoru, uz ko- -cipeiraicijiu sa 26. bataljonom IV bersaljerskog puka, sa 15. bataljonom XI pješaidijrkcg puka div'zije »Bergamo«, sa bataljonom Bersaglieri di Žara, sa 3. bataljcihcm XXV pješadijskog puka, sa četom ardiita diviiz'je »iBergrmo«, sa 1. -i 4, četom lcikih tenkova grupe San G ii usto-, sa zračnem formacijom iz Zemunika i sa čet­ničkim odredima popa Dujilća ’ojaičanim četni- c ma v*. Hercegovine.

— Glai aintT.oomnjrni stilčkcig diclbrovoljca, gla­silo antikcmrjniistićlke bande, donio je obavijest da je 28. veljače zadnji' rok za predaju partiza­na. Teikbt te obavijesti J e glasio:

Dalmatinci slušajte!28. veljače je utvrđen kao zadnji .rok za d o ­

brovoljnu -piredaju antikomunističkim bandama uz garencilju da će spasiti: život i i m ati slo­bodu. Tko unutar toga datuma izađe iz šume i vrati' se kući povjerivši se zaštiti Vlade dalma­tinske, moći će dobiti epr-oštenje cd .guvernera Dalmacije. Poslije teg datuma tko bude u šumi, bit će pregon jen i uništen od vojnih snaga Ita­lije, koja neće pustiti na mirnu kriminalne ne­prijatelje m ira i rada.

Oni koji se kriju, ako se predaidu vojnim postajama bit će slobodni i branjeni protiv sva­kog .nasilja.

Sietite se 28. veljače je zadnji dan, koristan za zbliiženje sa civilizacijom i kršćanskom Ri­mom.

'—; U Šibenik je stigao već treći transport ranjenih talijanskih vojnika sa fronta oko Gra­čaca, gdje VI. L:lčlk\a divizija vodi žestoke ofen­zivne bitke za oslobođenje donje Like od tali- jtamsikcig okupatora i četničkih izdajnika.26. veljače:

Održan je četni partijski sastanak promin- гко - bukovičke Ćete u zaiseoku Kuzmanovicd t o i Bratiškovaca. Sastankrm je rukovodio se­kretar Miroslav Orlov. Glavni predmet sastan­ka bila je recngenrzacija čete, pa je n a kraju donijeta odluka da se prom/nsko - bukovička četr. u ranijoj svojoj formaciji rasformira i da se ’lz sastava njezinih boraca formina-ju dva sa­mostalna partizanska odreda ii to: po?eban bu- ’kovački odred sastaljen od boraca sa područja Bukovice, a poseban p/rcmrmsiki odred sestavljen od svih ostalih boraca bivše čete.27. veljače:

Predvođeni cd. 1izdajnika Orljenka Јпзе, a n a demunciju dom aah špijuna karabinjeri su u VoVcama uiha,psn-li sklonjene bolesne partizane Šprljan -Karmela d Mihič Anitu, koje su teško mučili. K?d cd njih nfeni mogli ništa korizma doznat’, cdve’i su iih na greblje ispod sela, gdje su ćh streljali.

— BukoviičRei psirtizanrlki odred je i’ večeri izvršbo prepad -na bsndiite u Vaićenrma, Zcipaliv- ši nekoliko plestova slame u selu. Uzbunjeni Talijani i večamska banda reagirali, ли iz svih rp^ool-rčiv’ih oružja, čija je vatra traiata i čula se sve dok odred nije stigao u selo Zečevo kod Đevrsaka.

Stigavši u Zečevo cko 10 sati odred se dao na hvatanje talijanskih Špijuna, zbog čije aktiv­nosti se nije smio ni jedan partizan živ pojaviti u selu.

Tada su partizani upali u kuću Korda Gaje pck. Luke i cdveli mu ženu Draginju, koja je imala 'brata talijanskog konfidenta i njega o- 'bavješ tavala o aktivnosti NOP-a u Zečevu.

Iste -noći je bio ubijen Mandle Milan O- bradov koji je bio koruflident karabinjera iz Đe­vrsaka.

(Nastavit će se)

gradskev i j e s t i

Srijedom u 7JAVNA TRIBINA RADNIČKOG

SVEUČILIŠTASrijeda, 20. II — SlBENČANIN

JURAJ ŠIŽGORIĆ. Predavanje Pododbora Matice Hrvatske. Predavač: prof. Ante šupuk.

Srijeda, 27. II - MJESTO ŠIBEN­SKE LUKE U SISTEMU NA­SE POMORSKE PRIVREDE. Predavač: Joško Vukov.

"Dvorana Društvenog doma. Poče­tak u 19 sati.

NARODNO KAZALIŠTEČetvrtak, 21. II — F. Diirrenmatt:

FIZIČARI —. predstava za Ra­dničko sveučilište. Početak u 19 sati.

Petak, 22. II — KONCERT ZA­BAVNE MUZIKE — nastupaju M. Novosel, A. Dedič, B, Ju r­kovič, Početak u 17 i 20 sati.

^Subota, 23. II — M. Begcvdć: PU­STOLOV PRED VRATIMA - Početak u 20 sati.

Nedjelja, 24. II — F. Durrenmatt: FIZIČARI — Početak u 20 sati.

KINEMATOGRAFI»TESLA«: prem ijera francuskog

filma — TI SI MOJ ŽIVOT - (do 22 II)Premijera američkog filma — ŽIVIM ZA TEBE — (23-26. II)

-»20. APRILA«: prem ijera američ­kog filma — ŽENA U OPSE­SIJI — (do 26. II)

DEŽURNE LJEKARNE"D6 22. II — I naredna — Ulica

Bcžidara Petramovića.Od 23—28. II — И narodna — U-

lica bratstva d jedinstva.

MATIČNI UREDROĐENI

Iris-, Bmuna i Maje Ocen; Joso, Ante i Ruže Miliš a; Dijana, Dan­ce i M arije Mladenovič; M ran- -cta, Dane i Danijele Nrin-ić; Š! me, Јсее i Danica Durmanić; Mang’- ta, Damir a :i Ivanke Mairervci; Je­rica, S vetna i Ružice Gracin; Sanda, Petra i Reze. Delič; Silva­na, Nikodsma i Stane Brkrć; Ja­dranka, Ivana i Mare Skcrić; Majda, Strpe i J°mje Vršniić; Mi- lorad, Nenada i Ljubice Travica; Dragica, Tod era i Jeke LaTić; Na- dia, Ante a Jele Orljen; Šerif, Ša-

"bana i Katice Emiimcvič; Nada, "Marka i Marije L juibić; Željka, Jugoslava i Anke Junčev-Taba-

Tdn; Smježana, Mate i Božice Grubišič; Neven* Mile i Milke Ja ­kovljevič; Branika, Nike i Milan- “ke GuR n; Herman, Marina i Sta­ne Pullć: Željama, Stevana i Jo- "ke Ardalič; Davcrlka, Milana i Jlvamke Bašič; V^adimri Davor a i Kate Juričev - M artinčev; Vncić, Ante i Mare VrciĆ: Snježan a, To­me i Štefanije Bilač: Alemlka, 'Ljubom i ra \ M'le.ne Alemika; Ra­ško, Memira i N?de Šarac; Ja ­d ran , Jere i Je~ke Badžin i Ja ­d ran , Anite i Vinke Aleksa.

VJENČANIRaljević Zvonim*r, t. t. elek-

^trcmeh. — Ruoič Ljubica, radni­c i, Zubak Vjekoslav, pomorac — Komar Cvita, domač.; 'poiann- nović J»kcv, obrinik — Bubalo tZorka, domač.: Đaković Luka. Tednik — Kulušić Milka, doma­ćica; Peran Joso, radnik — Ja­ram Svetinka, domaćica i Slavica "Božo, službenik — Vujko Marija, ^domaćica.

UMRLIDurmamlć Šime Josin, star 8

-dana; Jurenovič Marija - Ciri­l a pok. Luke, stara 74 god.; Šare. "Prane pok. Mije sitar 80 gcd.; Ra­v n ic Cvita rod. Gabre, stara 78 gcd.; Bedrica Ante pok. Šp^re, star 80 gcd. i Trojanovič Ivo, star 56 god.

OBAVIJESTObavještavaju se sva zaintere-

*snrana ldca da će od 25. II ove godine Klub radio amatera Šii-

"bennk otpočeti s održavanjem ■svojih tečajeva.

Informacije se mogu dobiti svake,g dana od 8—12 sata kod •Ooćfndkog odbora Narodne teh- ■nike — u prostorijama fcrvše Mu­zičke škole — telefon 20—59.

ODBOR

MALI OGLASNIK"MIJENJAM dvosobni komforni

stan u novogradnji u Splitu za sličan u Šibeniku. Upitati u Uredu Turističkog društva ši- beark.

Turizam ne čine samo objekti K « 1 j n aPrvi mjesec postojanja Općin-

sikog turističkog saveza u Šibeni­ku protekao je u znaku inten­zivnih priprema za prelaz na konkretne akcije, za koje je obi­lje m aterijala dala osnivačka skupština ove najmlađe institu­cije <u Šibeniku. Iz toga je proi­zišao program rade za ovu go­dinu, čija će realizacija uz mate­rijalna ulaganja, koja su u toku i šibenskom pedručju osigurati po­voljniji razvoj (turističke privrede. Međutim, to nije sve. Na području ovog Saveza djeluje 17 turistič­kih društava, koja su u uslovima d “sadašnje minimalne osnove tu ­rističke privrede odigrala picnii- ?Гш ulogu. To u prvom redu v;ii- jed'i za društva u Vodicama, Pri- moštenu, Muirtonu, Zlair.inu i ne- kiiim. đirugi m primorskim mjesti­ma, čij'i su članovi u suradnji s ostalim društveno političkim fak­torima bili pokretači akcija na u ređ en u i uljepšavan ju svojihmjesta, pm hvatu i smještaju go­stiju i drugim zadacima. Općin­ski savez je predvi dio održavanje pojeJinačnih sastanaka sa svim dinuštv ma, razradu programa nji­hove d?il;jnje alkitlivinicsti, a upravo takve sistematske nemoči je do sada nedostajalo. S dnuge strane činjenica je da se na području Šibenika za smještaj igostiju kori­sti сГ.оо 6.000 ležaja u 'kućnoj ra ­din rsiii, a svega 400 u objektima društvenog vlasništva. To s obzr- rom na strukturu i maviike sela nameće potrebu cng г miziiramog rada na širenju higijcnslcih i kul­turnih navika stanovništva, što će se djelomično prstići seminari­ma za unajm ljivaše soba.

Područje Šibenika ostvarilo je s°m.o tekem prošle godine od turističke privrede preko pola mliiairide dinama, od čega oko 120 milijuna deviznih dinara. To sva­kako n-iie velika suma, jer su mo­gućnost« mnogo veće. Ali je £i-■ ш м в к ш п ш в в в н ш г а ш н ш

P r a k s a z a a p s o lv e n te P e d a g o š k e a k a d e m ije

U Pedagoškoj akademiji u Ši­beniku počeo je radom četvrti se­mestar, pa će u ovoj školskoj godini ovu vćisu školu završiti prvi kadar nastavnika. Razne predmete četvrtog semestra slu­ša 67 studenata, koji će prema postojećim propisima pnije zavr­šetka ove školske godine obaviti određenu školsku praksu u osno­vnim školama na području Šibe­nika. Prema dogovoru između u- prave ove škole, nadležnih" orga­na u komuni d direktora osnovnih škola, praksa će se obaviti u dva dijela po 7 dana. Prvi dio prakse održat će se u vremenu cd 4. do 11. travnja, a drugi p ri kraju školjke godine. Na zajedničkom skupu raspravljano je o mnogim usputnim problemima u realiza­ciji programa prakse, naročito zbog činjenice da u mnogim škclrma u kojima će se obučava­ti apsolventi Pedagoške akademi­je predaju nestručna lica, a mno­ge katedre su upražnjene. (DT)

njemca, da se osim davanja smještaja i ishrane ne nastoji drugim sredstvima uvećat* priho­de. Nedostaju organizirani izleti, a turistička društva i ođgovora- j.u'će privredne organizacije ne raspolažu kajacima, jedrilicama i drugi m rekvizitima zabavnog i sportskog života, cd čega se da izvući korist. Ako od ovog ima nešto, onda je tb stihija, keju če­sto zloupotrebljavaju pojedinci, pa je n a račun toga bilo i javnih primjedbi.

Tekom prošlih turiLst’Čkiih sezo­na ispoljile su se i mmege druge slabosti u snabdijevanju a ishra­ni gostiju, što je često bilo pored ostalog izazvano i .raznim lokali:- stičkiim shvaćanjima u ranijoj politrčko - tetri tori i silno ј podjeli., međutim sada je i takav razlog otpao. U ovom pogledu korisna je inicijat va Ooč inskcg odbora SSRN za poboljšanje m jera oko izvora ii organizacije snabđi' ieva- nja. Mnogi novi zadaci rskrslii su izgradnjom magistrale na ovom području i na njiiihcvom rješava­nju do sada se malo učinilo. Se­zona je na pragu, a osim turistič­kih objekata u gradnji u Vodica­ma, Pirovcu, M'Sirt’nskoj i Tijes­nom u vrijednosti cd 265 mAli'U- na dinara ne izgrađuju se ben­zinske stanice, ga.raže, servisi i dnuge urnutne službe za potrebe turizma. Posebno je problemati­čan saobraćaj kroz grad, s obzi­rem da se sav premet u Oba pra­vca odvija -kroz nepodesnu Ulicu Borim Kidriča, a započeta dioni­ca »-d Bolnice do Poljane marša­la Tita ve>A treću godinu čeka da bude završena.

Na mnogim sastancima se kao osnovni problem ističe pcm m j- kairrie 'k^icariteta smještaja, što jo dielcmrfno tacno. Međutim, či­njenica ie da je od 50 miilijuna rin rra , kr-^e je Komunalna banka r.-.riUe godine stavila na ratsjpa- laigmje rad : nrciširenja pobolj­šanja. standarda smještaja u 'pri­vatnoj radinosti, iskorišteno svega cko 09 p~"to. T r . afebvn>rim zbog to?a št^ se zadatak .rješavao ad- mlnirt ativno, bez dovoljne pro­pagande, a rrlivredne organizaci­je nisu svagdje pokazale potreban inite-esi. Najmanje, je sredstava u nvom pogledu iskoristilo uže šibensko područje. Na području nove komune pbstoji 16 stal­nih 'odmarališta raznih poduzeća, koja su u prošloj godini b:ta is­korištena svega 65 posto. Anali­za mogućnosti raciićnalmijeg ko­rištenja i boljeg poslovanja po­stojećih odmarališta, kao i njiiho-

AKTIVNOST ŠIBENSKIH STUDENATAPrema obavještenju što smo ga

dobili u Narodnom sveučilištu, ši­benski će studenti na tribini te institucije evdh dana održati oko 15 predavanja. Tim predavanji­ma bit će obuhvaćena razna po­dručja, kao književnost, psiholo­gija, meddcma dtd. Predavanja će se uglavnom održati u nekim se­lima šibenske 'komune, dok će se manji dio-, upriličiti u gradu.

va udruživanja je svakako naj- neipcsredinijd zadatak nadležnih organa. Poznato je da Šibenik kao i okolica obiluju mnogim in­teresantnim historijskim spome­nicima i drugim atraktivnosti­ma, međutim do danas nije izra­đen turistički vodič, a nedostaju i stručni kadrovi za tu službu.Perspektivni planovi razvoja tu­

rističke privrede na području ši­benske 'komune, naročito što se tiče inve:it/cija u nove objekte su zamašni, ali neophodno je u pu t­no rješavati i sve ove n-acko sitne probleme, ko-jil igraju važnu ulo­gu u podizanju turističkog stan-

Prošlih je dana (nažalost malo­brojna) šibenska publika imela prilike gledati u Narodnom kaza­lištu '»Balade Petriče Keremipu- ha« najznačajnijeg i najutjecaj­nijeg jiuigcstl a venskog spisatelja Miroslava Krleže. Imala :h je prilike gledati u pnteirpiretaciji dobrog glumca Duška Križanca, člana ansambla zadarskog Na­rodnog kazališta. Tom prilikom Križanec se predstavio kao reda­telj, glumac, adaptator i sceno­graf jednog od najzanimljiivijih kniižev-niih ostvarenja Miroslava Krleže.

A što reći o tim pjesmama ? Možda ovo: »Samo p rivdno ša­ljivo, prividno bezbrižno pjeva Petriča Kerempuh svoje balađič- ne pjesme, jer iznad njesa i njih

- iznad i oko oni;h bijednah, muneniih, potlačenih, km etova- seljaka, stravično se n j’iše sjena rimče na vješaliima. K-rz njegova ircničnoićio* 1na kazivanja dro'iru do nas vriiskcvii silovanih djevoja­ka, iecaj*- majki bez snova, jau­ci. uzdasi, i psovke rr.včenlh, u- biianj.h, komadanih liiudl . . mi- rii"m smolasto tm asti d m ovi za­paljenih kuća, hramov ч i usjeva, vuku se петсу rvidne, sive tešike mai^le u noćni-im b^'-iouć'ma naše hu'~ne sredov jek ovne nevjesti.' Teiku miuitne beznodno sulude v''- de n 1 lutaju potoci, riieike. ccem i vrele enjste. grimizne, kmetske seljačke krvi . .«

»l-z te Ikrvi., j7. tih iadia. irmika i smrti nazire Petrieo need'e đu- b-rifio u sebi. ali sn pžno d do bo­la j-amo — narastanie onih sna­ga, k rie će kao oliuja, v ’hor, kao nezadrživa bubica uz crvene cvietove za šeširima u rraih i перео nretwr*itii ^ve silnike, sve ono n°še jedno » P -rlav tn i Vel- možno'« krvnike \ zauvi'ok r-ariko- vst'- mrak ropstva, neznanja i rtraha . .«

Te nezaboravne večeri pred nas je izašao jedan novi, iako djelomično poznati Miroslav Kr­leža, »Ove balade, pfrsiane staro- kajkavskm nerječjem, inače do­sta teško pristupačne prosječnom

Oviiih dana donijet je orijemta- cioni program rada Doma JNA u 1963. god:ni:. Nema sumnje da će Dom iskoristiti mogućnosti koje ima i da će svojim članovima, a na neki način i građanima, pru­žiti ono što ovi od njega očekuju.

Evo samo nekih podataka o ak­tivnostima D:ma u teku ove go­dine.

Na planu ideološko - političkog odgoja bit će obrađeni ciklusi tem a: Ustav FSRJ; društveno- ekono.m~ka problematika naše ze­mlje; aktuelni međunarodni pro­blemi i međunarodni radnički po­kret; soci ja.Ustički morail; pedago­gija i psihologija; estetski odgoj problemi n?še komune; teme iz vojno - političke problematike i

čitaocu, oživjele su u vještoj i majstorski: realiziranoj scenskoj adaptaciji Duška Križanca, koji je usipio otkriti ,i reljefno glumač­ki istaknut- scenske elemente ko­je one kriju, a koje nisu toliko uočljive prilikom čitanja. U skromnim ekviinima »kazališta jednog glumica.«, s up'cištenom scenografijom ‘ rekvizitima, bez maske, u smckmgu. Križanec je sf'u/maoki viirtuiczno oživotvorio uz p a v galgenhumor stradanja na­šeg hrvatskog zagorskog seljaka -kmeta, ikoji je vjekovima bio vazmemo zagnje u pandžama raz­nih »špana« bana, biskupa i pre­beri dera. Bio je krležmski tra- gikomiični repetitorij iz jednog razdobkia naše naredne /povije­sti«. Publika će se zacijelo du-

sjećati susreta sa stihovima M* •‘''slava Krieže. koj’ su dobro d >š.Tii rio nas upravo u vrijeme k'4'la velik! čovjek i vebki knji- ГevnliV isiT̂ vi ribijetnl.ou života i vrlo značajnog stvaralačkom rada.

(—ir)

U SAOB^AO 'VTNO NESREĆIPOGINULE ČETIRI OSOBEN edalek- Mokrog Polja dogodi’

la ,se prešicig tjedna nesvakldaš- nća saobraćalna nei-r'ćća u kojoj '■u život izdubi četiri o s 'be . U nesreći sri o o rin u l' Minko SimičI ?im e Anrć. obojica "z Obrovca, to -Terr.v,‘m luri'-ev’ ć ii Božo Ma­nina. ebouca iz Jesenica ko*1 Za- ć n . Do nesreće je došlo lz dosad r š n o jtv rđen’b i,,m ска. Na koml-omu. l’v'-pl je ii iz Dugog Rala nosioteret karb ida za potrebe tvorniceboks.'lm'h rudn ika u Obrovcu, na­stao je p :ž a r koji je za čais kar-

trjela pngilmuilih 1 pot­puno uinršti'6 vozio: Od snažne eksplozije rarivomrdani su leševi k ’-ji n j izvjesno vrijem e gnrjeli. D ̂ ".^dašnijom istragom ustanov­ljeno je da sam karb id mije p ro ­u z ro k o v aek sp lo z iju , ali je sigur­no da je ona izazvala paljenje vo­zila.

d'a-rđa. T. Dean

BALADE PETRIČE „ KEREMPUH A “M. KRLEŽA U IZVEDBI D. KRIŽANCA

neke diruge. Predavači će bita na­ši najpoznatiji rukovodioci i stru­čnjaci a također i oni iz samog garnizona i iz grada.

Od kurseva koje će Dom orga­nizirati treba spomenuti foto- amaterski i kuns .rukovanja teh­ničkim sredstvima d nastavnim pomagalima.

Bit će dosta učinjeno i n a po­lju kulturno - prosvjetne djelat­nosti. Ovdje treba u prvem redu sioomenuti dolazak u Sdibemk do­bitnika Ncbelove nagrade za 'knji­ževnost Ive Andrića, koji će go­voriti o svom književnem stvara­laštvu. I ove godine će također biti organizirane, u zajednici s Kulturno - iprc'svjenim vijećem Jugoslavije; izložbe reprodukcija slika najpoznatijih svjetskih maj­stora.

Bogat je i program društvene- zabavnog života. Članovi Doma i građeni opet će imati pnlike, kao i prošle godine, da čuju Mirosla­va Čc.ngalovlića. Gostovat će i na­ši poznat« ansambli »Lado«, »Branko Krsmenovdić« te neki drugi. Predviđeni su i nastupi ši­benskog »Kola«, gostovanje »Ate­ljea 212« iz Beograda ii dmtgih. N su zaboravljeni ni ljubitelji na­rodnih pjesama i zabavnih melo­dija. Bit će upriličeno više gosto­vanja naših najpoznatijih pjeva­ča, iz gotovo svih naših radio­stanica. Ovdje treba napomenuti da će se tem prilikom voditi ra- r in a o stavovima iznijetim u p^rijedinTim govorima druga Ti­ta, a u vez" se nekim slabostima u našoj kulturi i zabavnem živo­tu. vodit će se računa da proigra­na.! budu kvalitetni.Dom će tćkoder nastojati da još

luč vrsti svodna saradnjnj s Ra­dničkim i Narodnim sveučilištem, Centrom za kulturno - umjetnički odgoi mladih, te sa drugim in­stitucijama u gradu. Nesumnjivo je da će to biti od obostrane ko­risti.

Društvene »prostorije Ibiit će ot­vorene. no~mailno, preko cijele £0- 'Ine. To spi šah з bitij a r sala, biblioteka e čitaču'c-m, kuglana, strel lan a i sala stolnog tenisa. Ki*- no Doma će preko cijele godine p :'kr^i:.vati s?imo za svoje člano­ve nihove porodice odabrane i kvalitetne fUmcve. Za dje^u će tiri eng^nirirane posebne filmske n»edstave, a crtanim i drugim fUmcva.Preko ljeta najveći, dio ovih ak­

tivnosti odvijat će se u ljetnoj baćti Doma.

Na kraju je potrebno još nešto re 'i u vezd sa članstvom u Domu. Mnc-gi kojii su1 * b :H Interesenti za članstvo u Domu, postali su nje­govi 'člancvi', a na osnovu pod­nijetih prisitrjpnii'ca. Time su u- gla»vn'm zadovoljeni gotovo svi cal kojii isu' prem a Pr-avillnl'lkni o radu Dcma n a to imali pravo. Međutim, ješ uvdjelk 4mn stanovit h^oj cnrh koji bi željela cla po- stouu član rivi Doma. Na žalost n'- hov'm željama neće se moći udcvoljliti jer to ne dezvoljavaju mogućnosti Dcma. Već je sada najčešće te^iko naći miesto u bilo kojoj dnuštvenoj prostoriji Do­ma. Zato iiz opravdanih razloga Dcm više .neće moći da prima nove članove d pored najbolje vc- lje uprave i savjeta Dcma.

M. Kurilov

Bilješka

N e z a n i m l j i v a pr ičaIšao je ulicom snužden, oprezno birajući

mjesta gdje nije bilo leda. Prošllih je dana ne­koliko ,puta pao nasred uilice. Na sreću, bilo je sve u redu, ostao je čitav, a ikada bi cipet stao ha noge samo je ikrciz zube ljuti to promrsilo:

— . Kakve su ovo lulllce, do vraga, prava M i- zališta? Zar se ruisu megle nečim posuti, zar se nisu hrotgle načiniti nešto šire staze, da se čo­vjek maže 'bez bojazni kretati. Glavu će čovjek rzgubiti, ni kriv nli diuižan . . .

— Ali to je siitmiica — konstatirao je lp k d bio je opet zadovoljan. — Valjda će juigo i sve će biti opet u redni.

— Čemu se zato uzbuđivati.Nego, nešto je drugo njega mučilo. Zato je

bio tol'ko snužden.•Ustvari, naprezao se, da se oslobodi nekak­

vih misli, da incident, do koga je malo p ije došlo shvati opet kao srltndou, beznačajna doga­đaj, te, da ga definitivno cd baci od sebe.

A što se zapravo dogodilo?On im a nekih svojih briga d problema, mo­

žda ru to ozbiljne stvari, a možda i nisu, špak, on se jutros navratio kcd »eksperta« za takve stvari, autoriteta u jednoj ustanova.

Navratio se sa nadom, da će dobiti pomoć, nekakav savjet, da se oslobodi briga, da se cpet osjeća spokojem

Čekao je strpljivo pred vratima da dođe na red. Tu je bilo još desetina žena i muškaraca i

oni siu međusobno pričali o ovoj zi'imn, povje­ravali međusobno svoje brige. On je neko vri­jeme sl'učao te razgovore, promatralo je lica, ali •mu je na kraju to dosadilo. Onda je stao buljiti u komadić sivog neba kroz prozor u h^di-rkuu

»Ekspert« je nekoliko puta azlaiz'o ,iz kan­celarije, a ljudi su mu usluižno činili mjesta.

Jedina je žena rekla:т— Gospodne, dokle ću čekati . . . djeca

.a tako dalje , ,— Šicir, došao sism kod Vas.Čovjek u godinama, s izldtza.nim odjelom od

dcihroig materijaila reče dosta glasno:— Gospodine, molim, za memenat.

»Gospodin« hd se zaustavio, a onda su obo­jica n fešto šapu tali.

Kada bii »go'podin« ponovo ušao u svoju sobu i zalupio za sobom vrata, nastao bi žagor p.-;€d vratima. Prepričavali su penovo sve što su znali« o »gespodinu« ii njegovim vrlinama, hvaleći ga.

Našem znanou' je b 'lo dosadno to čekan'e, nekako se mučno osjećao, nerviralo ga ono »go­spodine«, nervirala ga neka poniznost, koja i- mije tala poniznost i još koješta drugo.

On svaki dan sluša to »gospodine«, »go- snođo«, ali m u uho ne može pri viknu ti na te •riječi.

U predavaonici čuje stotinu puta: izvolite go­spođo!

U brijačnici:: na redu ste, šjor.K 1 slučajnog dodira na ulici: oprostite go-

rccdlne.Nj omu ni: tko ne gcvcri ».gospodine«. Bit će

da г«г djeluje gospodski. U ostalem, n i om nika­da nikome nije rekao »gospodine«, li »gospo­da«. Gospoda ш bila njegovi klasni neprija­telji. on je bio luički radnik, sindikalist.

T k»o je raizimišljao o tome, gledajući koma­dić srvoga neba.

Neko ga iznenada povuče za rukav: n a re ­du, ste, — reče ©les*

On skine šešir, p 'k u ca na vrata i uđe. U sebi je ibilo toolo, .bile su fotelje, bijeli na­mještaj i talko dalje.

Prgleda čcvjelka, koji je stajao za stolom sa ciigaretcm u ruci i reče mu:

— Druže, došao sam radi toga d toga, nag­lim vas za nekakvu pomoć, za savjet . . . važ­no mi je.

To je govorio i gledao netremice u čcvje- ka, kojemu se obratio sa »druže«. Primijetdo je, da je ta riječ »druže« djelovala poput nekega hladnog tuša, »gospodin« ie načinio nekakvu grimasu-, pogledao ga je čudno, ne prezrivo, n e ­go nekako čudno d ne reče ništa.

Obojica su šutjeli.Bila je to glupa situacija, očito.Njemu se učini da nešto lebdi u zraku-, ne­

što, što je jednostavno bilo neprijatno.ТЛ‘е mogao sačekati finale, cikreme tse i

izađe iz sobe.»GcpsoJiin-« je ostao sam za svojim stolom,

cigareta mu je dogorijevala u ruci s gledao je prema vratima, kao da nešto shvaća.

A naš »nanac je dzišćio na ulicu, udahnuo je duboko čisti*, hladni zrak i taj zrak ga je štipao za nos, a on je bio snužden 4 ljute t, ra­zmišljajući o c.vome susretu.

IZ TRIBUNJA

Pomoći razvoj turizmaTribun j se smjestio strmim

brežuljkom a uz samo mare, na malom i niskom otočiću, kame­nim mostom spojenim s kopnom. Zamjećuje se, poput male pira­mide, sa svake veće uzvišice Ši­benik. Morskim putem udaljen je od grada nešto više od jednog sata vožnje, kopnom niti pola sata. Pa ipak nam se čini, da do njega nije nimalo lako doći. Sa­da zimi možda još i teže. Pro­blem veza pojavljuje se tako kao jedno od ključnih pitanja u raz­vitku ovog sl-ilkovitog mjesta. Nje­govi stanovnici tiha i ne odviše govorijiivii ljudi, ibave se prven­stveno poljoprivredom,- nešto ri­bolovom, a zatim, naravno, turi­zmom. Evo male. statistike: Tri­bun j ima 1100 stanovnika. Do go­dine 1958.—59. priliv turista je bio prilično dobar. Turističko društvo osnovano je 1987. gcd,ine, što pokaizuje dap su turisti u nj svraćali i Ikada nije balo »službe­ne« organizacije, koja ibi se bavi­la isključivo ovim posl cm,. Kapa­citeta u pogledu smještaja tonili su tada 200 do 250 ležaja. Kasnije su se ovi kapaciteti, povećali na 400 do 450 ležaja, ali je priliv turista opao! Razlog? Otpočela je gradnja magistrale na toj dionici* pa se sav saobraćaj sveo na onaj brodski, ikoji, međutim, nije mo­gao udovoljiti potrebama.

Trdibunj je tako ostao doslovno odsječen u mnogo većoj mjeri nego neka druga mjesta. To je o- stavilo posljedica, koje se još i danas osjećaju. Tome je još do- pnnjela i činjenica, što su ostala mjesta koja ga okružuju doživje­la već izvjestan procvat u turi­stičkom smislu. Ona su i apsorbi­rala većinu posjetilaca. Znalo se doduše - pričali su mi mještani da u Trihunj rado svraća poznata glumica Marija Schell, da su tu snimani mnogi kadrovi filma. Ali, sve to nije mnogo pomoglo da se odlučnije krene naprijed. Sami stanovnici nisu, međutim, stajah sfcrštemh ruku. Izgradili su zadružni dem sa restoranom. U tom domu postoji i 30 ležaja za turiste. Dali su ,bezbroj dobrovolj­nih radnih sati na uređenju mje­sta i na izgradnja puta prema Vo­dicama, koji se upravo sada pro-

, y ' ■| >;'<cjflk.шш Шшш

' ■ (. 'Ш ј-Л ,'Ш фШ , £

' - ш ш т тжжМШ

ШШш т ш & л

Tnbunjšinuje. Republički organi odobri­li su za ovu svrhu 20 milijuna dinara. Nabavljena je i kino apa­ratura, ali se pojavio problem klino-dvoirane. Nađen je kompro­mis: restoran je pretvoren u ki­nematograf. No, u sezoni će se opet pojaviti problem: Gdje sa restoranom? Gdje sa kino, apara­turom?

Pitao sam, gdje se nalazi i ka­ko je uređena tribunjska plaža. Rekli su mi, da je tu na samem izlasku, iz mjesta, na puto pre­ma Vodicama. Napravili su je sami mještani. Ali, i tu postoji problem. Bife! Njegova je grad­nja započela. Općina je bila odo­brila sredstva za gradnju, ali iz formalnih razloga, jer Turističko društvo nije kreditno sposobno, gradnja je. morala biti obustav­ljena, a zadruga nije mogla preu­zeti kredit radi1 svojih -velikih obaveza!

»Što bi prema vašem mišljenju trebalo da se učim1 u narednom razdoblju ?.», upitao sam jednog od rukovodioca mjesne zadruge i ranijeg tajnika Turističkog dru­štva.

»Vjerujemo — rekao je on — da bi za nas bilo najbolje kad bi se proširio put cd Tribunja, koji vodi do Makiirine na cestu za Ti­jesno. To je ,mjesto udaljeno sve­

ga ciko dva kilometra od raskrs­nice sa magistralom. Ne hi bilo nužno da se taj put i asfaltira. Tribunj bi dobio najkraću vezu za Tijesno i Pirovac. Osim toga bilo bi sasvim pravedno, kad bi nedjeljna turistička brodska pru­ga uključila u svoj program i Tribunj. Nastojali srno da to bu­de i ranije, ali iu - tome nismo uspjeli. Prema regionalnom pla­nu u Sovi jima nedaleko Tribu­nja ima da se izgradi restoran i i.'uto-kamp. Već je počela izgrad­nju pnstopncig puta.

Sovlja su poznata, kao prva partizanska pomorska luka na o- vcm području. Okolica je lijepa i živopisna. Sigurno je da bi ovo mjeste- privlačilo brojne posje­tioce

Mrrmogii su ovdje mišljenja, da bi bilo neophodno da se ovom mjestu dade izvjestan prioritet u turističkom razvoju, baš zato što ос.д tek ima da poduzme odlu- čujiuće korake za svoju afirma­ciju.

Nema razloga da Tnibunj i da­lje igra trećerazređnu ulogu u turizmu ovog kraja.

To bi bio zajednički zaključak Ijiudli s kojima smo razgovarali. Vjerujemo, dla imaju pravo.

J. Čelar

J u g o s la v e n sk i c u p

C. Zvezda - Šibenik 4:2

Utakmica u okvirnu osmine fi­nala Kupa Jugoslavije. Stadion JNA u Beogradu. Gledalaca oko 11.000. Vrijeme prohladno, teren blatnjav i nepogodan za igru. Strijelci: Nadoveza u 22. 1 Oroš- inrjak ,u 29. za »Šibenik«, a Ognja­novič u 2. i Kosile u 60, 67. i 80, imnutl za »Crvenu zvezdu«. Su­dac Tešanić (Varaždin).

ŠIBENIK: Ranoić — Frigano- vdć, Iljadica — Žepan-a, Žaja, Mi- Ijevdć - Marinič, Orošnjak, Nado­veza, Aralica i Rora.

C. ZVEZDA: Stojanovič — To­mič, Miličevič — Matič (Malešev), Čop, Popovič — Anđelković, R. Ognjanovič, Melić, Đurica i Ko- stić.

U utakmici koja nije eduševila (aM ni razočarala) i u kojoj je od­lučila bolja kondicija i veće is­kustvo »Šibenik« je eliminiran iz daljeg takmičenja za Jugofcup od pomlađene ekr'pe »Zvezde«. I po­red pccaza »Šibenik« „ je ostavio utisak solidne ekipe, tehnički i taktički zrele, ali kondiciono ne­dovoljno spremne. I pored izne­nadno primljenog gola već u pr­vim minutama igre momčad »Ši­benika« je igrala dobno u prvom poluvremenu i sve do šezdesete minute vodila sa 2:1. Međutim, kada je u drugom poluvremenu »"Zvezda« nametnula neobično jak tempo, igrači »Šibenika« nisu i- mali dovoljno snage da ođole bez­brojnim naletima Beograđana.Inače, utakmica je obilovala uz­

budljivim scenama, uspjelim po­tezima i povremeno lijepom akci­jama. »Šibenik« je bio bolji u pr­vom, a »Zvezda« je dominirala u drugom poluvremenu.«Još se igrači nisu ni" zagrijali,

aj »Zvezda« je -povela sa 1:0. Sto- jšnović je ctegažirao lopte čak u kfezneni prostor »Šibenika«, An- ćfelković je"'izašao kao pobjednik iz borbe Sa Žajbm, ceri turao je u stedinu i Ognjanovič je s i oko'12 nj pogodio' Ran čevi ću1 nirežu.

Prvi zračak ohrabren ja umio je Nadoveza, U 11. minuti on se spretno oslobodilo svojih čuvara i kad mu je Stojanovič pošao u su­sret juputio 'je s oko 18 metara di­vnu parabolu. Međutim, lopta je pogodila stativu. U 19. mmuti o- bje ekipe su imale šansu da pro­mijene rezultat, ali Nadoveza i Kostić nisu uspjela da savladaju golmane.

Na izjednačenje se nije dugo -čakalo U 22. minuti" Marinič je odlično centrirao. Stojanovič nije uspio da pa’esiječe put lopti, а Nadoveza je u padu loptu zaka­čio nogom a — izjednačio rezul­tat.

Izjednačenje je kod Šibenčana unijelo, saimcpauzdainje, zaigrali su znatno bolje, ljepše i brže. U 29. minuti Orošmjak je na pas A- ralice izbio pred Stojanoviča i kad mu je ovaj p'ošao u susret on je prisebno plasirao lopto u lijevi ugao — 2:1.

»Zvezda« je drugo poluvrijeme otpočela snažnim napadima. Ran- čić je imao pune-ruke posla. Gol­man »Šibenika« je u nekoliko na­vrata odlično intervenirao. U spre­čavanju napada Raničać je imao dobru pomoć u 2aji, Žepim i Mf- ljeviću.

Međutim, »Zvezdini« napadi su bili sve brojniji i sve jači. Obra­na »Šibenika« je odolijevala sve do 60.. minute, kada je Kostić na cemtaršut Ognjanoviča sa 6—7 metara glavom neobranjivo po­

slao lopto u sam ugao i izjedna­čio rezultat.

Odluka je pala u .67. minutu Ognjanovič je snažno šutirao, Ramčić je kratko odbio loptu do Kcstiiića, koji ju je sa 3 metra ugurao u mrežu1. 'Konačan irb- zultat postavio je Kostić u 80. mi­nuti kada je slobodan udarac sa 18 metara strahovitim . šutom pretvorio u zgoditak.

U pobjedničkoj elkipi najbolji su- bili: Kostić, Đunca, Ognjano­vič, Čop d Malešev, dok su kod »Šibenika« odskakali Ramčić i Žaja tokom cijele utakmice i Na­doveza, Aralica d Orošnjak u pr­vom poluvremenu..

Sudac Tešanić iz Varaždina do­bro je vodio susret.

Dušan ČOLOVIĆ

ŠIBENIK 7:0 (4:0)

JUGOVINIL

STANKO KNEZ TRENIRA »RUDAR« IZ SIVERICA

Na godišnjoj skupštini NK »Ru­dar« iz Siverića je zaključeno da treniranje momčadi u drugom di­jelu takmičenja u Dalmatinskoj nogometnoj zora preuzme pozna­ti sportski radnik iz ‘Šibenska

' Stanko Knez.»Rudar« se nada da će se odr­

žati- u društvu vodećih klubo­va Dalmacije, (c)

U prvoj prijateljskoj nogomet-, noj utakmici, koja je ove .godine odigrana u Šibeniku, sastali su se domaći »Šibenik« i »Jugovimi!«,, član Dalmatinske zomkse lige. Na­kon bolje igre pobijedio je »Ši­benik« sa 7:0. Zgoditke su po- ' stigli Orošnjak 3, Nadoveza 2, A- raiica i Rora. Susret je pred oko 500 gledalaca vodio Bašič, koji je svoj posao dobro obavio, (j)

»DOŠK« — »NADA« 4:4 (2:4)Za prvu. nastup DOŠK-a poslije

završenog jesenjeg dijela prven­stva Dalmatinske nogometne zo­ne vladao je veliki interes, pa ,-se na Podviomici okupilo prošle ne­djelje oko 400 gledalaca. Prija­teljski susret između »Nade« iz SpUta i domačih nogometaša pru­žio je slab negomet. Iako su go­sti vodili čak sa 4:1, Došk je tek u završnim minutama igre uspio da izjednači na 4:4.

Kod gostiju su se istakli desno krilo, desna spojka i vratar, a kod domaćih ihž. Kravar i Bjegović,

Sudio M, Vufcorepa iz-Šibenika Lmao' je grešaka, (c)

Zlarinjani će izgraditi stan za liječnika

U Zlarinu je zahvaljujući ini­cijativi društveno političkih or­gana prije dvije godine izvršena adaptacija jedne porušene zgrade za potrebe zdravstvene stanice. Za izgradnju tog objekta mješta­ni su dali par 'hiljada dobrovolj­nih radnih sati, a stariji, naroči­to iseljenici - povratnici pomogli su novčano. Osnivanjem ovog zdravstvenog punkta u Zlarinu u čemu je veliku pomoć pružio Me­dicinski centar u Šibeniku bila je uspješno ostvarena zamisao približavanja zdravstvene službe osiguraniclma, budući da u Zla­rinu d obližnjem 'Otočnom arhipe-

Samo jednom se živiAMERIČKI FILM. REŽIJA: 1 FRITZ LANG

Ovaj film dostojno reprezen­tira ime svog stvaraoca, kojeg današnje generacije poznaju u- glavmbim po njegovim novijim, relativno lošijim filmovima, kao »Indijska nadgrobni spo­menik« i sličnim komercijal­nim proizvodima. Snimljen u prvim godinama njegove ho- bvudsfce ere (1937), film treti­ra jedan socijalni problem, tj. mogućnost rehabilitacije i uvo­đenja u život bivšeg kažnjemi- ka, kojega čitav niz gotovo ne- vjercvatndh slučajnosti nevinog dovode gotovo na električnu stoliicu, ali koji na kraju ipak postaje ubica i pada pod meci­ma policije. To je u stvan tra­gedija jedinke koja ostaje izo­lirana u društvu koje, opsjed­nuto biznisom, nema osjećaja za nju. La'jepo je to Lang na­pravio. Njegovo već dugogodi­

šnje iskustvo došlo je do izra­žaja u izvrsnoj režiji, za zna­tan udio vrijednosti filma dao je glumački par: onda još mla­di Непгу Fonda i tada vrlo po­znata a danas već gotovo za­boravljena zvijezda Sylvia Sydnaj.

Nakon toliko godinaFRANCUSKI FILM. REŽIJA: HENRI COLPI

Ono čime nas ovaj fdim naj­više iznenađuje, a i oduševlja­va je njegova jednostavnost, jednostavnost sadržaja d jedno­stavnost izrade. Sadržaj bismo mu mogli ispričati u par rije­či, a da pri tome ne ispustimo ništa cd onoga što se dogodilo. Ispričan je čistim realističkim filmskim jezikom, sa vrlo bra­lo riječi1, sa vrlo - škrtim sred­stvima, ali ipak se ne možemo oteti dojmu da nije malo ono što se htjelo kazati: Ne radi se ipak samo 6 ženi. koja poslije 15 godina u bijednom klošaru prepoznaje svog muža, koji je u nacističkom logoru izgubio pamćenje. Zar nam sjajna sce­na pri kraju kada Albert Lam- .glcds pri .uzvikivanju njegovog imena diže muke u vis, ne .go­vorni to sasvim jasno. Jer, ipak je to u krajnjoj liniji jedna tiha ali ipak snažna osuda- rata i nacizma, čije su recidive još i danas u stanju da izazovu te­ške drame. Zato je Colpijev film izvanredan.

Oko za oko

lagu živi preko 600 aktivnih osi- guranika, dosta penzionera i par hiljada osiguranih poljoprivredni­ka. Međutim, odlaskom liječnika dra Čire Dufacviića, koji je us­pješno obavljao svoju dužnost, otoci su ostali bez neposredne zdravstvene zaštite, a dolazak no­vog liječnika u Zlarin vezan je uz gradnju stambenog prostora.

U vezi s time, društveno-poldtič- ke organizacije u Zlarinu sazval* su zbor građana, na kome se živo raspravljalo upravo o tom problemu. Na 'kraju ovog dogovo­ra donesen je jednoglasan zaklju­čak da opet mještani participira­ju u troškovima izgradnje, a ak­cija sakupljanja novčanih sred­stava za tu svrhu počela je na samom skupu (inicijativom ugled­nih iseljenika - povratnika, ko­jih u Zlarinu ima pedesetak. U tome su se posebno istakli Јоко Maglica, Ante Strika, braća Ma­te i Marko Miškov, Vice Strika i drugi. (TD)

UPRAVNI ODBOR AUTOTRANSPORTNOG PODU­ZEĆA ŠIBENIK raspisuje

N A T J E Č A Jza slijedeća radna mjesta:

1. Komercijalnog rukovodioca2. Ekonomistu za rad u analitičkom sektoru3. Komercijalistu za rad u komercijalnom

sektoru4. Pravnog referenta.

U v j e t i :

pod 1. Svršeni ekonomski fakultet s najmanje 4 go­dine radnog staža na mjestu komercijalnog rukovodioca ili potpuna srednja školska spre­ma s najmanje 10 godina radnog staža na ra­dnom mjestu komercijalnog rukovodioca. •

pod 2. Svršeni ekonomski fakultet s najmanje 1 go­dinom radnog staža u analitičkom sektoru,

pod 3. Svršeni ekonomski fakultet ili potpuna sred­nja školska sprema s najmanje 5 godina rad­nog staža u komercijalnom sektoru,

pod 4. Svršeni pravni fakultet s najmanje 1 godinom radnog staža u privredi.

Natječaj ostaje otvoren do popunjenja radnih mjesta.

Ponude poslati Sekretarijatu poduzeća.Tarifni stavovi prema Pravilniku o raspodjeli

osobnih dohodaka.

TVORNICA LAKIH METALA » BORI S KI D RI Č « ŠIBENIK

Na osnovu člana 143. i 144. Zakona o radnim od­nosima, Komisija za zasnivanje i otkazivanje radnih odnosa poduzeća raspisuje:

n a t j e č a j

za popunjenje upražnjenih radnih mjesta u Financij­skom sektoru

1. ŠEF RAČUNOVODSTVA2. GLAVNI KNJIGOVOĐA bilancista

U V J E T I :

Pod 1) Završen ekonomski fakultet sa, po moguć­nosti, 4—6 godina prakse i rada u industriji na važ­

nijim radnim mjestima u financijskom ili pogon­skom knjigovodstvu. . ■ . t

Pod 2) Srednja stručna sprema — ekonomska škola, sa praksom od najmanje 4 godine u financij­skom ili pogonskom knjigovodstvu.

Osobni dohodak prema Pravilniku o raspodjeli osobnih dohodaka.

Kažnjavana lica ne dolaze u obzir.Za radno mjesto pod 1) stan osiguran.Rok natječaja ostaje otvoren do popunjenja.Ponude s opširnom biografijom dostaviti Ka­

drovskoj službi poduzeća.

AMERIČKI FILM. REŽIJA: JOSEPH PEVNEY

Ne bi se meglo reći da je o- vaj »iiradijansta« naslov, kojeg su izmislili 1 maši distributeri, naročito prikladan za ovaj film. Jer on nije napravljen zato da bi se kod gledalaca izazvao re­volt protiv nečovječnosti japan­ske ratne taktike (brod s civil­nim zarobljenicima, ženama i djecom, štiti nosač aviona), već da bi ih se artificijelnp držalo u napetosti: To, dakako, nije teško ako siu glavni jiumaci' u. neprekidnoj opasnosti i ako je cilj njihove- akcije, tj. potap­ljanje broda broj 1 japanske flote, vrijedan d njihovog i na­šeg uzbuđenja.'Autori su zaista ■znali kako će to najbolje po­stići i njihovoj vještini u odr­žavanju naše pažnje ne bismo imali što zamjeriti. Kad bi, o- sriim toga, u filmu bilo još ne­što što bi čitavoj akciji dalo ja- ejii uniujllrašnja: dramski inten­zitet, onda naša angažiranost vjerovatno ne bi prestala od­mah po izl asku iz kina . — b —

TVORNICA LAKIH METALA » B ORI S K I D RI Č «ŠIBENIK

Na osnovu člana 143. . i 144. Zakona o radnim od­nosima, Komisija za zasnivanje i otkazivanje radnih odnosa poduzeća raspisuje:

N A T J E Č A J

za popunjenje radnog mjestaRUKOVODILAC KADROVSKE SLUŽpE

• U v j e t i : Viša kadrovska ili visoka upravnaškola s praksom na tim ili sličnim rukovodećim po­slovima najmanje 5 godina. ,

Osobni dohodak prema Pravilniku o raspodjeli osobnih dohodaka.

Nastup službe odmah ili po dogovoru.Rok natječaja ostaje otvoren-do popunjenja...-, Ponude s opisom dosadašnjih poslova dostaviti

Kadrovskoj službi poduzeća. •