OPĆINE BROD MORAVICE - zavod.pgz.hr · se organizirano naseljavanje ovog područja, pa Brod Moravice u XVII PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BROD MORAVICE OBRAZLOŽENJE STUDIO REMIK,

BROD MORAVICE, prosinac 2003.

Prostorni plan uređenja

OPĆINE

BROD MORAVICE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BROD MORAVICE OBRAZLOŽENJE

STUDIO REMIK, d.o.o. RIJEKA, prosinac 2003 2

Naručitelj : PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA BROD MORAVICE Naziv Plana : PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BROD MORAVICE Za Općinu Brod Moravice : Predsjednik općinskog vijeća : Dragutin Crnković Stručni suradnik: Davorka Grgurić, dipl.ing. građ. Izvršitelj: : “STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka el. broj: 12/2000 Koordinator plana: Jasenka Rechner, dipl.ing.arh. Radni tim u izradi Plana: Jasenka Rechner, dipl.ing.arh. Jadranka Mikuličić, dipl.ing.građ. Lili Bračun, dipl.ing.arh. Nedeljka Čamić, ing.građ. Daniel Dragović, građ.teh. Vanjski suradici: Prof. dr. sc. Čedomir Benac, dipl.ing.geol. Dr.sc. Miro Šverko, dipl.oec. Mr. Boris Pleše, dipl.ing.šum. Prof.dr.sc. Matko Bogunović, dipl.ing.agr. Dragutin Gecan, el.teh. Milan Mataija, el.teh. Maja Žuvela, dipl.ing.el.



Sadržaj: I OBRAZLOŽENJE.......................................................................................................................................................................... 6 1.POLAZIŠTA .................................................................................................................................................................................. 7

1.1.Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Brod Moravice u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske ..................................................................................................................................................................... 7

1.1.1.Osnovni podaci o stanju u prostoru ............................................................................................................................... 8 1.1.2.Prostorno razvojne i resursne značajke....................................................................................................................... 44 1.1.3.Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja ............................................................................... 44 1.1.4.Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje............................................................................................................................................................................ 45

2.CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.................................................................................................................... 48 2.1.Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja................................................................................................................... 48

2.1.1.Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava......................................................................................... 49 2.1.2.Racionalno korištenje prirodnih izvora ......................................................................................................................... 50 2.1.3.Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša............................................................................................ 50

2.2.Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja ..................................................................................................................... 51 2.2.1.Demografski razvoj ...................................................................................................................................................... 51 2.2.2.Odabir prostorno razvojne strukture ............................................................................................................................ 51 2.2.3.Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ................................................................................ 52 2.2.4.Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ................................................... 53

2.3.Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine ..................................................................................................... 54 2.3.1.Racionalno korištenje i zaštita prostora ....................................................................................................................... 54 2.3.2.Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina................................................................................................................................................................... 55

3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ........................................................................................................................................... 57 3.1.Prikaz prostornog razvoja na podrućju Općine Brod Moravica u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije . 57

3.1.1.Demografska procjena................................................................................................................................................. 57 3.2.Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina .......................................................................................... 58

3.2.1.Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)........................................................................................................ 59

3.3.Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ....................................................................................................................... 65 3.3.1.Prirodne karakteristike i geografsko prometni položaj ................................................................................................. 65 3.3.2.Dostignuti stupanj i mogućnosti razvoja gospodarskih djelatnosti ............................................................................... 65 3.3.3.Dinamika i struktura bruto domaćeg proizvoda............................................................................................................ 66 3.3.4.Investicije u dugotrajnu imovinu................................................................................................................................... 71 3.3.5.Zaposlenost ................................................................................................................................................................. 72 3.3.6.Korištenje i potrebe za novim prostorima..................................................................................................................... 73 3.3.7.Stanje i razvoj društvenih djelatnosti............................................................................................................................ 74

3.4.Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora........................................................................................................................ 75 3.4.1.Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline ................................................................ 87

3.5.Razvoj infrastrukturnih sustava ........................................................................................................................................... 87 3.5.1.Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, riječni promet, javne telekomunikacije) ............................................. 87

3.5.2.Energetski sustav......................................................................................................................................................... 90 3.5.3.Vodnogospodarski sustav............................................................................................................................................ 91

3.6.Postupanje s otpadom......................................................................................................................................................... 92 3.7.Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ......................................................................................................................... 93

3.7.1.Zaštita tla ..................................................................................................................................................................... 93 3.7.2.Zaštita zraka ................................................................................................................................................................ 94 3.7.3.Zaštita voda (izvorišta, podzemnih akumulacija, rječnih tokova)................................................................................. 94 3.7.4.Zaštita od buke ............................................................................................................................................................ 95 3.7.5.Mjere posebne zaštite.................................................................................................................................................. 95

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE .................................................................................................................................................. 98 1.UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE BROD MORAVICE ........................................ 99

1.1.Građevinska područja naselja ............................................................................................................................................. 99 1.2.Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene.............................................................................................. 100 1.3.Površine i građevine izvan građevnog područja................................................................................................................ 100

2.UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA ...................................................................................................................................... 101 2.1.Građevine od važnosti za Državu i Županiju..................................................................................................................... 103 2.2.Građevinska područja naselja ........................................................................................................................................... 103

2.2.1.Stambene i stambeno-poslovne građevine................................................................................................................ 104 2.2.2.Poslovne građevine ................................................................................................................................................... 107 2.2.6.Poljoprivredne građevine ........................................................................................................................................... 108 2.2.8.Ostale građevine........................................................................................................................................................ 109 2.2.9.Groblja ....................................................................................................................................................................... 110

2.3.Izgrađene strukture van naselja ........................................................................................................................................ 110 2.3.1.Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja izdvojenih namjena..................................................... 110 2.3.2.Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja..................................................................................... 112

3.UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ........................................................................................................ 116 4.UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI .............................................................................................................. 116



5.UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA. 118 5.1.Prometni koridori i površine............................................................................................................................................... 118 5.1.Sustav prometa ................................................................................................................................................................. 119

5.1.1.Cestovni promet......................................................................................................................................................... 119 5.1.2.Izgradnja cestovnog prometa i građevina cestovne infrastrukture unutar građevinskog područja naselja................ 120 5.1.3.Željeznički promet ...................................................................................................................................................... 121 5.1.4.Riječni promet ............................................................................................................................................................ 121

5.2.Sustav veza....................................................................................................................................................................... 121 5.3.Sustav energetike.............................................................................................................................................................. 122 5.4.Sustav vodoopskrbe i odvodnje ........................................................................................................................................ 122

6.MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA .......................... 124 6.1.Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti ............................................................................................................... 124 6.2.Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina............................................................................................................................ 124

7.POSTUPANJE S OTPADOM ................................................................................................................................................... 126 8.MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ.......................................................................................... 126

8.1.Zaštita zraka od zagađenja ............................................................................................................................................... 126 8.2.Zaštita voda od zagađenja ................................................................................................................................................ 127 8.3.Zaštita od buke.................................................................................................................................................................. 127 8.4.Zaštita tla od zagađenja .................................................................................................................................................... 128 8.5.Mjere posebne zaštite ....................................................................................................................................................... 128

9.MJERE PROVEDBE PLANA.................................................................................................................................................... 129 9.1.Obveza izrade prostornih planova..................................................................................................................................... 129 9.2.Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ...................................................................................................................... 130 9.3.Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ............................................................................. 131

B. GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI Korištenje i namjena površina 1a Površine za razvoj i uređenje 1:25000 1b Promet, pošta i telekomunikacije 1:25000 Infrastrukturni sustavi i mreže 2 Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25000 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora 3a Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000 3b Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000 3c Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25000 Građevinska područja 4.1. Građevinsko područje naselja N22, N23, N24, N25, N26, N27, N28, N29, N30

i građevinsko područje poslovne namjene K4 1:5000 4.2. Građevinsko područje naselja N14, N15, N16, N17, N18, N19, N20, N21 1:5000 4.3. Građevinsko područje naseljaN7, N31, N32, N33, N34, N35, N36 1:5000 4.4. Građevinsko područje naselja N2, N3, N4, N5 i građevinska područja posebne namjene

T1, R, K1, K2, K3 1:5000 4.5. Građevinsko područje naselja N8, N9 1:5000 4.6. Građevinsko područje naselja N10, N11, N12 1:5000 4.7. Građevinsko područje naselja N6 1:5000 4.8. Građevinsko područje naselja N1 1:5000 4.9. Građevinsko područje naselja N13 1:5000



A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE



I OBRAZLOŽENJE



1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Brod Moravice u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske Općina Brod Moravice nalazi se u sjeveroistočnom dijelu kontinentalnog prostora Primorsko –goranske županije. Do 1993. godine, odnosno prije donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94) i Zakona o lokalnoj samoupravi (NN 90/92, 58/93) područje Općine Brod Moravice bilo je u sastavu Općine Delnice. Geografski položaj Općine Brod Moravice karakteriziran je reljefnom raznolikošću i naglašenim orografsko-hidrografskim obilježjima. Većim dijelom područja prevladava plato (visoravan) na visini od cca. 600 m n.v. s desetak vrhova visine oko 700 m n.v. Na sjevernoj i zapadnoj strani teren se naglo spušta prema rijeci Kupi na razinu od 220-180 m n.v. Južni dio područja Općine je također brdovit, ali nešto niži, na oko 450 m n.v. i obuhvaća dolinu rijeke Dobre. Općina Brod Moravice graniči s Republikom Slovenijom na sjeveru, s Gradom Vrbovsko na jugu i istoku, s Općinom Skrad na jugu i zapadu, te malim dijelom s Gradom Delnice na zapadu. Prostornim planom Primorsko-goranske županije definirane su funkcionalne cjeline prema kojima se Općina Brod Moravice nalazi u mikroregiji Gorski kotar i u prostornoj cjelini G3 Vrbovsko. Kroz prostor Gorskog kotara prolaze prometnice (vezni pravci) koji povezuju ravničarski i priobalni prostor Hrvatske, na nacionalnom nivou, odnosno srednju Evropu i Sredozemlje, na međunarodnoj razini. Tako područjem Općine Brod Moravice (njenim južnim dijelom) prolaze cesta i željeznička pruga Rijeka-Zagreb. Gorski kotar u cjelini, a tako i područje Općine Brod Moravice, obiluje prirodnim resursima, od kojih su najznačajniji šume, vrijedno obradivo tlo i voda (površinska i podzemna). Ovi resursi su od iznimne važnosti za Primorsko-goransku županiju, ali i za Državu u cjelini, posebno u smislu “proizvodnje” kisika i pitke vode. Zbog bogate flore, faune i vegetacije ovo područje je i biološki izuzetno vrijedno. S druge strane, izgrađeni resursi na području Općine nisu ni približno u kategoriji prirodnih (što je karakteristika Gorskog kotara u cjelini). Izgrađenost područja je vrlo mala, infrastrukturna opremljenost nezadovoljavajuća, a sukladna tome je i gustoća stanovništva. Izrazita negativna značajka ovog područja je neprekidno smanjenje stanovništva koje poprimaju dramatične razmjere. Područje Općine Brod Moravice zauzima površinu od 62,64km2 ili 6.264ha (0,78% ukupne površine Županije ili 1,74% kopnenog dijela površine Županije). Duljina granice Općine iznosi 44,12km, a duljina državne granice u Općini iznosi 17,40km ili 9% od duljine državne granice u Županiji. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine živi 985 stanovnika, odnosno 0,32% od ukupnog broja stanovnika Županije. Iz navedenog slijedi da je gustoća naseljenosti, početkom ovog stoljeća, iznosi 15,72 stanovnika/km2, dok je prosjek Županije u isto vrijeme 85 stanovnika/km2. Od 38 naselja Općine Brod Moravice jedanaest (11) naselja, prema popisu iz 2001. godine, nema stanovnika. Stanovništvo Gorskog kotara u cjelini je i najstarije u Primorsko-goranskoj županiji. Godine 2001. prosječna dob žitelja Županije iznosila je 40,5 godina starosti, dok je iste godine utvrđena prosječna dob stanovništva Općine Brod Moravice od 47,03 godine. Posebnost Općine Brod Moravice, u odnosu na mikroregiju Gorski kotar, je određeno odudaranje u reljefnom i klimatskom smislu uvjetovano geografskim položajem. Naime, područje je pogodnije za poljoprivrednu djelatnost, a za razliku drugih područja Gorskog kotara ovdje sasvim dobro uspjeva voće. Usprkos ovoj činjenici, Općina je, nažalost, u gospodarskom i demografskom smislu ispod prosjeka Gorskog kotara. Povijesni pregled područja Općine Brod Moravice Iako je na temelju pisanih dokumenata poznato da većina naselja Općine, kao i ostalih dijelova Gorskog kotara datira iz XV stoljeća, kontinuitet života na ovom području počinje dva stoljeća ranije, a vjerojatno je i mnogo stariji (nije dovoljno istraženo). Naselje Brod Moravice se prvi put spominje u ispravi Bele IV 1260. godine. Povjesničari tvrde da je isprava krivotvorena, ali se ipak pretpostavlja da je naselje tada bilo u začetku. Prvi autentični spomen Broda Moravice zabilježen je u ispravi Kraljevskog suda Matije Korvina s datumom 22. veljače 1481. godine. Sredinom 16. stoljeća cijelo ovo područje stradava od ratnih pustošenja zbog sve češćih prodora Turaka. Pod vlašću feudalaca Zrinskih i Frankopana provodi se organizirano naseljavanje ovog područja, pa Brod Moravice u XVII



stoljeću postaju jedno od najvećih naselja Gorskog kotara. U tijeku postojanja današnje su Brod Moravice imale različita imena: Moravice, Gornje Moravice, Turanj, Brodske Moravice i na kraju Brod Moravice. Prema Viktoru Jurkoviću (književnik), pošto je Brodmoravički kraj bio u posjedu knezova Frankopana čiji su kapetani stolovali u Ribarskom (Brodu na Kupi) središte tog kraja je u 19. stoljeću dobilo naziv Brodske Moravice, a kasnije Brod Moravice. 1809. godine izgrađena je cesta Luizijana (cesta Rijeka-Karlovac) što je bio poticaj razvoju naselja koja su se nalazila duž ceste, među kojima je i Donja Dobra. Posljedica izgradnje cesta bilo je i pregrupiranje stanovništva, uz postojeće starosjedilačko, tu se naseljava novo primorsko i kranjsko stanovništvo. Novi poticaj razvoju ovog kraja predstavljala je izgradnja željezničke pruge Karlovac-Rijeka 1873. godine.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Prirodni sustavi Geologija a) Geološka građa i geotehničke značajke Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog, pa i seizmičkog rizika. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje, odnosno, geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop uvijek je presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena:

• fizičko-mehaničke značajke naslaga; • stabilnost u prirodnim uvjetima; • deformabilnost; • nosivost.

Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču geomorfološke procese kao što su erozija i pojave nestabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000, listovi Delnice i Črnomelj, a koji obuhvaćaju teritorij Općine Brod Moravice. Tu su sistematizirana sva dosadašnja istraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa, odnosno, određivanje geotehničkih značajki na teritoriju Općine Brod Moravice bile su studije: • “Prostorni plan Općine Delnice” (1987) u sklopu kojeg su izrađene: litološka karta, karta

geomeorfoloških procesa i seizmotektonska karta u mjerilu 1:50.000; • “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje su priložene

Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000. Također su korišteni rezultati iz: • “Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite prostora” Knjiga 1 (1998); • “Osnove korištenja i zaštite prostora Općine Delnice” (1994). Rabljeni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćeni geološkim kartama krupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim, inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima. Geološka građa Na teritoriju Općine Brod Moravice ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri, kredi i kvartaru. Naslage donjeg do srednjeg perma (P1,2) su klastičnog tipa. U seriji, smjenjuju se u graduiranim sekvencama, konglomerati, pješčenjaci različite veličine zrna, zatim siltiti i šejlovi. Završetak klastične serije mjestimično je označen limonitnom korom, na kojoj se taložio barit, mješavina barita i dolomita te



dolomit. Trijas je zastupljen stratigrafskim članovima gornjotrijaske epohe (norik i ret) dok naslage karnika na ovom području nisu vidljive. Naslage norika do reta (T32,3) po sastavu su dolomiti, od kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. U najmlađem dijelu serije već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Naslage su u cijelosti izražene slojevitosti. Naslage jurskog perioda razvijene su, na području Gorskog kotara, u cijelom rasponu. To su isključivo karbonatne stijene. I na području teritorija Općine Brod Moravice ustanovljene su naslage u gotovo cjelokupnom rasponu: donja jura (lijas), srednja jura (doger) i gornja jura (malm). Lijaske naslage (J1) su dolomiti do dolomitizirani vapnenci sivocrne boje. Naslage dogera (J2) su kristalasti vapneci sive do tamnosive boje. Naslage malma (J3) sačinjavaju kristalinični do oolitični vapnenci svijetlosive boje ili dolomiti sivosmeđe boje. Naslage kredne epohe zastupljene su na teritoriju Općine Brod Moravice samo karbonatnim stijenama donje krede (K1). Starije naslage tvore dolomiti i vapneci u izmjeni, a mlađe vapnenci s pojasevima vapnenačkih breča. U području teritorija Općine Brod Moravice naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. Najznačajniji litogenetski tipovi su crvenica (ts), padinske tvorevine (d) kao i mlađe riječne naplavine (al). Crvenica (ts) se često susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Ovaj litogenetski tip je nastao miješanjem i rubifikacijom (ocrvenjivanjem) prave crvenice i lesa. Crvenica nije posebno izdvojena na karti. Koluvijalno-deluvijalne ili padinske tvorevine (d) vrlo su raširene kao pokrivač na permskim klastitima. Vrlo su raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i pjeskovito-prašinasto-glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnih frakcija. Koluvijalno-deluvijalne tvorevine nisu posebno prikazane na karti. Aluvijalne naslage, odnosno, riječne naplavine (al) su mješavina glinovitih, prašinastih i pjeskovitih čestica. U njima se mjestimice nalaze nakupine pjeskovitog šljunka. Ovaj litogenetski tip naplavina pokriva depresije u dolinama Kupe i Dobre. Cjelokupni teritorij Općine Brod Moravice pripada gorskokotarsko-goteničkoj strukturnoj jedinici, koja je dio regionalne geodinamske jedinice Dinarik. Iako tektogeneza Gorskog kotara nije dovoljno objašnjena, smatra se da je navedena strukturna jedinica dio široke antiklinale, koja je razlomljena brojnim rasjedima i navlakama. Dok se ranije smatralo da je gorskokotarska tektonska jedinica autohtona, danas više autora naglašava moguću alohtonost najstarijih, paleozojskih naslaga. Stoga se može smatrati da navlake i uzdužni i poprečni rasjedi dijele ovo područje u čitav niz manjih ili većih tektonskih blokova. Zbog radijalnih tektonskih pokreta u fazama relaksacije, moguće je da da su maskirani tragovi prvobitnih navlačenja. Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride u izravnoj je svezi s mlađim tektogenetskim fazama Gorskog kotara. Recentni tektonski sklop Gorskog kotara oblikovan je tijekom relativno dugog geološkog razdoblja, u više tektonskih faza. Međutim, tektonski pokreti od donjeg pliocena do danas, imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. U posljednjoj, tektonskoj fazi, poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda. U skladu s tim tumačenjem, dijelovi kontakta paleozoik-trijas imaju kontinuirani slijed, a dijelovi se mogu smatrati i tektonskim oknima. I unutar samog paleozoika naziru se navlačne strukture u kojima je podinski dio redovito u inverznom stratigrafskom položaju. Geotehnička prikladnost terena Obzirom na potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine Brod Moravice kao i mjerilo zadane karte 1:25.000, izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama da su prikazani kao posebne cjeline. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Plan prostornog uređenja, knjiga 2) izvršeno je geotehničko zoniranje cjelokupne kopnene površine pa su izdvojeni slijedeći tipovi terena. To su:

• mezozojski kompleks karbonatnih stijena (I geotehnička kategorija); • paleozojski kompleks klastičnih stijena (II geotehnička kategorija); • naplavine (IV geotehnička kategorija).

U mezozojski kompleks karbonatnih stijena ili područje krša (I geotehnička kategorija) ubrajaju se nalage gornjeg trijasa (T32,3), donje (J1), srednje (J2) i gornje jure (J3) kao i donje krede (K1). U paleozojski kompleks klastičnih stijena ubrajaju se naslage perma (P1,2). Karbonatne stijene, odnosno područje krša oblikuju sjeveroistočni i hipsometrijski viši dio teritorija Općine Brod Moravice, dok je u



klastičnim naslagama oblikovan niži, jugozapadni dio teritorija Općine. Naplavine pokrivaju relativno male površine. Međutim, to su zaravnjeni dijelovi riječnih dolina Kupe i Dobre s pritokama, koji su gušće naseljeni i intenzivnije obrađivani od okolnih područja. Matičnu stijensku masu mezozojskog kompleksa karbonatnih stijena (I geotehnička kategorija) izgrađuju tri osnovna litološka tipa: dolomiti, vapnenci i karbonatne breče s različitim učešćem u stijenskoj masi. Prema postojećim inženjerskogeološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi dobro očvrslih kristalasto-zrnastih sedimentnih stijena, a breče grupi očvrslih cementiranih stijena. Unutar stijenske mase uočene su velike razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu nisu osobito izražene. Postoji litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Međutim, u usporedbi s naslagama paleozojskih klastita kao i gornjotrijaskih klastita i dolomita, ovo svojstvo je slabo izraženo. To je područje krškog reljefa, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača To je posebice izraženo na dijelovima terena gdje prevladavaju vapnenci. Nasuprot njima, dolomiti su manje podložni korozijskom djelovanju površinske vode, ali se zato lakše mehanički raspadaju tvoreći tako tanki pedološki pokrivač na osnovnoj stijeni. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača. Po sastavu je pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje. Na uzvišenjima i padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Naslage crvenice su različite debljine: od vrlo tankih na uzvišenjima i padinama, do debljine više metara u ponikvama. Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-kavernozni tip poroznosti. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja mali. Tereni se odlikuju gotovo potpunom bezvodnošću i nedostatkom površinskih tokova. Zato se erozija terena može smatrati općenito malom. Tereni oblikovani u stijenama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartarnih tvorevina. Padine oblikovane u naslagama karbonatnog kompleksa imaju pretežito povoljnu stabilnost. U cjelini uzevši, tereni oblikovani na karbonatnim stijenama geotehnički su najpovoljniji u smislu građenja zbog povoljne stabilnosti, bilo u prirodnim uvjetima, ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u stijenama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Međutim, mjestimično vrlo rasčlanjen ili vrlo strmi reljef često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Lokacije gdje se nalazi pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica), imaju drugačije, u pravilu slabije geotehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine, koje nije moguće zanemariti prilikom građevinskih zahvata. Kompleks klastičnih stijena paleozoika (II geotehnička kategorija) ima vrlo raznolik litološki sastav: konglomerati, pješčenjaci, siltiti i šejlovi. Njihov strukturni sklop je vrlo složen i općenito nedovoljno poznat. Pojedini litološki tipovi pripadaju grupi slabo do dobro vezanih cementiranih klastičnih sedimentnih stijena. Naglašena je litološka heterogenost kao i fizičko-mehanička anizotropnost stijenske mase. Matične stijene paleozojskih klastita većinom su pokrivene korom fizičko-kemijske razgradnje, a mjestimično i padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa. Zbog toga je deformabilnost terena često osjetno veća u odnosu na intaktnu stijensku masu u dubini. Paleozojski klastiti imaju međuzrnski tip poroznosti. Većinom su vodonepropusni, a samo se plitka pripovršinska zona može smatrati slabopropusnom. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. U razdobljima intezivnih padalina, osim stalnih, pojavljuje se čitav niz bujičnih vodotoka. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni glinovito-prašinastim materijalom, uzrokuje općenito veću eroziju, kako onu površinskim spiranjem, tako i jaružanjem. Kompleks paleozojskih klastita je relativno povoljan za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Na tim terenima javljale su se neželjene posljedice kada se nisu dovoljno uvažili specifični problemi stabilnosti. Pokazalo se da već malo zasjecanje ili nasipavanje može bitno poremetiti osjetljivu ravnotežu padina. Osim toga, mjestimično višemetarske nakupine koluvijalno-deluvijalnih tvorevina, bitno utječu i na često nepovoljnu stabilnost terena i u prirodnim uvjetima. Zato kora raspadanja i pokrivač u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na stijene u podlozi.



Naplavine ili aluvijalni sediment (IV geotehnička kategorija) pokrivaju manji dio teritorija Općine Brod Moravice. Međutim, na njima ili uz njih su smještena većina naselja i većina obradivih površina. Naplavine su u cijelosti, po svojim geotehničkim značajkama, znatno slabijih vrijednosti u odnosu na terene paleozojskih klastičnih stijena, a pogotovo mezozojskih karbonatnih stijena. Naplavine su vrlo neujednačenih geotehničkih svojstava, većinom visoke deformabilnosti i pretežito slabe nosivosti. Tomu pridonosi i mjestimično visoka razina podzemne vode. Zbog svog sastava sve naplavine podložne su ubrzanom erodiranju. b) Seizmičnost Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa, te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je: • “Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1., gdje su

seizmološki i seizmotektonski podaci prikazani u mjerilu 1.500.000. U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa: • Seizmotektonska karta područja Rijeke iz 1974. (1:500.000); • Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1:1.000.000); • Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina iz 1987

(1:1.000.000). Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima između navedenih podloga i zadanog mjerila Prostornog plana uređenja Općine Brod Moravice i kartografske korektnosti na kartama je prikazana samo seizmotektonski aktivna zona. Podaci o stupnjevima seizmičnosti opisani su u daljnjem tekstu. Područje Gorskog kotara je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15km, čiji nagib dosiže 300. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij Općine Brod Moravice se nalazi sjeveroistočno od opisane seizmotektonski aktivne zone. Međutim, bliže se nalaze dvije manje seizmotektonski aktivne zone. Prva je na području Fužina, dok se druga pruža preko jugozapadnog, nižeg i gušće naseljenog teritorija Općine. Osnovna značajka seizmičnosti u području Kvarnera i Gorskog kotara je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri, odnosno žarišta potresa, nalaze se na dubini od svega 2 do 30km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini, kao i kod Fužina. Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je detaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 70 MCS ljestvice. Idući sjeveroistočno, prema Gorskom kotaru osnovni stupanj se smanjuje na 60 do 50 MCS ljestvice. Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentu Io = 7-80 MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu veću od M = 6. Seizmički valovi mogu doći do teritorija Općine Brod Moravice i iz dva susjedna epicentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom



potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područje Republike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Na temelju dosadašnjih podataka teritorij Općine Brod Moravice ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: − Io = 60 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); − Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); − Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); − Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); − Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.)-relevantan peroid za projektiranje

prema Prostornom planu Županije. − Io = 60 MCS (Prostorni plan područja bivše Općine Delnice iz 1987.) Danas je temelj modernog aseizmičkog projektiranja uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije neke građevine. Nadalje, projektni seizmički parametri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za procjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti i sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti. Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju. Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Često se primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti. Prilikom projektiranja, te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30% i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10%. Oba parametra odnose se na odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine. Obzirom na očiglednu nedostatnost, pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Mjere provedbe, Knjiga 2.), predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija Županije. Rezultat bi trebala biti karta odgovarajućeg mjerila na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja. c) Mineralne sirovine U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci i dolomiti) koji se povremeno eksploatira na nekim lokalitetima u sklopu teritorija Općine Brod Moravice. Kopovi gdje se povremeno eksploatira građevinsko-tehnički kamen nalaze se kod željezničke stanice Brod Moravice, te kod naselja Zahrt i Čučak. U predhodnom tekstu je opisano da su karbonatne stijene na većem dijelu teritorija Općine vidljive na površini terena (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti) pa stoga i lako dostupne za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog



kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog, odnosno, ukrasnog kamena zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase. U skladu sa zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske prilikom eksploatacije građevinsko-tehničkog kamena postoje ograničavajući čimbenici kao što su: zone zaštite izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl. Eksploatacija šljunka i pijeska uz korita vodotokova nije preporučljiva radi mogućeg poremećaja vodnog režima. Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije navedeno je da za svaki kamenolom građevno-tehničkog kamena čije su utvrđene eksploatacijske rezerve veće od 100.000m3 potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima. Šira potencijalno zanimljiva područja za eksploataciju mogu se odrediti na temelju studije isplativosti u kojoj moraju biti analizirani tehnički i ekonomski pokazatelji, kao i ograničenja određena Planom uređenja prostora Općine Brod Moravice. d) Hidrološke značajke Najznačajniji vodotoci Općine Brod Moravice su, u prvom redu, rijeka Kupa i rijeka Dobra. Kupa je, po svojoj veličini i vodnosti, najznačajniji vodotok Primorsko-goranske županije. Većim dijelom svoga toka čini granicu između Hrvatske i Slovenije. Cijelokupnim dijelom svojega toka kroz Primorsko-goransku županiju ona je osebujna planinska rijeka, sačuvana u svom prirodnom obliku, s prirodnim kanjonskim tokom koji se na pojedinim mjestima proširuje u uske i posebno privlačne doline gdje blago meandrira. Izvire kao jako krško vrelo ispod sela Razloge, na koti 320 m.n.m. Površina sliva, na dijelu toka koji pripada Primorsko-goranskoj županiji, je 1.492km2. Na teritoriju Općine Brod Moravice u Kupu se s okolnog gorja neposredno spušta čitav niz kratkih i strmih vodotoka koji imaju izrazito bujični katakter, te donose u Kupu i znatne količine nanosa. Čitavim tokom Kupa ima prirodno korito. Dno korita je stabilno i izgrađeno na čvrstoj podlozi što mjestimično uzrokuje pojavu kaskada i brzotoka. Na nekoliko mjesta nalaze se ostaci poprečnih građevina – starih pragova koji su služili za skretanje vode na nekadašnje pilane. Zbog bujičnog toka Kupe i njezine velike vodne snage kojoj uz značajne količine vodne količine pridonosi i pad korita veći od 5%, obale na pojedinim dijelovima Kupe podložne su eroziji. Na drugim dionicama toka s mirnijim tečenjem dolazi do retencioniranja dijela nanosa i formiranja pješčanih sprudova. Zbog svojih ambijentalnih značajki, ustaljene protoke, dobre kvalitete vode, te prisutne ihtiofaune, Kupa je pogodna za razvoj turističkih i sportsko rekreativnih sadržaja na vodi: izletničkog turizma, stacionarnog seoskog turizma, ribolova, vožnju kanuima i kajacima. Turističku valorizaciju tog područja ograničava prometna nepristupačnost kanjonu. Rijeka Dobra nastaje spojem dvaju vodotoka – Skradske Dobre i Bukovske Dobre. Njihov spoj je između naselja Gornja Dobra i Donja Dobra na području Općine Brod Moravice. Vodna bilanca Dobre na području Primorsko-goranske županije registrira se na najuzvodnijoj postaji Moravice s površinom sliva od 46,4km2. Dobra je stalan vodotok koji na svojem toku ima uglavnom zadržan prirodan izgled. Izvedeni su samo regulacijski radovi na manjim dionicama npr. između naselja Donja Dobra i spoja Skradske i Bukovske Dobre, kao i radovi na zaštiti obala uz neke izgrađene objekte. Dobra pruža uvjete za sportski ribolov. Očuvan prirodni izgled područja Bukovske Dobre također pruža uvjete za razvoj izletničkog turizma. Klima Za analizu klime područja Općine Brod Moravice korišteni su podaci najbliže meteorološke postaje u Skradu. Treba naglasiti da se klima Općine Brod Moravice razlikuje od klime na području Skrada, kako zbog različite nadmorske visine, tako i zbog različitog geografskog položaja, utjecaja Rijeke Kupe, itd. Naime, na području Općine Brod Moravice toplije je nego u središnjem dijelu Gorskog kotara, tako da ovdje sasvim dobro sazrijeva voće. Također treba napomenuti da je za izradu klimatske analize preporučen 30-godišnji niz podataka neke meteorološke postaje, a podaci skradske postaje su iz perioda 1978.-1994. Meteorološka postaja Skrad nalazi se na 675 m n.m, a područje Općine Brod Moravice u prosjeku na 400 m n.m. Naselje Brod Moravice su na nešto višoj koti od 560 do maksimalno 600 m n.m.



a) Temperatura zraka Temperatura zraka jedan je od najvažnijih pokazatelja klime nekog područja, a u ovoj su analizi prikazani podaci 16-godišnjeg mjerenja za srednju sezonsku i godišnju temperaturu zraka, srednje sezonske i godišnje apsolutne ekstremne temperature, te srednji broj dana s nekim karakterističnim vrijednostima temperature za mjernu postaju Rijeka-grad. Tablica: Srednja sezonska i godišnja temperatura zraka za period 1978.-1994.

Srednja temperatura zraka u °C Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje

Skrad 7.8 16.8 9.2 -0.2 8.4 Iz tablice je vidljivo da temperatura zraka u zimskim mjesecima pada ispod 0°C. Tablica: Srednja sezonska i godišnja maksimalna i minimalna temperatura zraka za period 1978.-1994.

Srednja maksimalna temperatura zraka u °C Srednja minimalna temperatura zraka u °C Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godiš. Proljeće Ljeto Jesen Zima Godiš.

Skrad 12.1 21.9 13.3 2.8 12.5 3.6 11.8 5.5 -3.5 4.4 Tablica: Apsolutna sezonska maksimalna i minimalna temperatura zraka za period 1978.-1994.

Apsolutna maksimalna temperatura zraka u °C Apsolutna minimalna temperatura zraka u °C Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Proljeće Ljeto Jesen Zima

Skrad 28.0 33.7 30.0 18.5 -19.5 0.5 -11.7 -19.8 Napomena: proljeće - ožujak, travanj, svibanj ljeto - lipanj, srpanj, kolovoz jesen - rujan, listopad, studeni zima - prosinac, siječanj, veljača Uočljivo je da su odstupanja minimalnih i maksimalnih temperatura zraka u odnosu na prosječne otprilike jednaka. Najtopliji ljetni mjeseci pokazuju da su srednje maksimalne dnevne temperature zraka oko ugodnih dvadesetak stupnjeva, dok su noći i dalje svježe s temperaturama koje se spuštaju do oko 10°C. U ljetnim mjesecima najveće su i prosječne dnevne amplitude, tj. razlike između maksimalne i minimalne temperature zraka pa to doba godine zahtijeva najveću prilagodljivost. Razlika između apsolutnog maksimuma i minimuma (preko 50°C) izražava kontinentalnost klime nekog područja (što je razlika veća, kontinentalnost je veća). Vrijednosti meteoroloških elemenata dobivene su mjerenjem i motrenjem tri puta dnevno, u 07, 14 i 21 sat po lokalnom vremenu. b) Dani s različitim temperaturnim karakteristikama Dani s nekim karakterističnim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka nam zornije prikazuju temperaturni režim područja. U meteorološkom nazivlju ti su dani označeni ovako: − hladni dani tmin < 0°C − ledeni dani tmin ≤ -10°C − studeni dani tmax < 0°C − vrući dani tmax ≥ 30°C − dani s toplim noćima tmin ≥ 20°C Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s različitim temperaturnim karakteristikama u °C, za Postaju Skrad, 1978.-1994.

Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Hladni dani 21.8 0.0 16.3 68.2 106.3 Ledeni dani 1.0 0.0 0.2 10.5 11.7 Studeni dani 3.2 0.0 2.2 27.0 32.4 Vrući dani 0.0 1.6 0.0 0.0 1.6 Dani s toplim noćima 0.0 0.3 0.0 0.0 0.3

Iz tablice se vidi da hladnih dana (minimalna temp.zraka ispod ništice) ima u prosjeku oko četvrtine



dana u mjesecu u proljeće i jesen, te oko polovine dana u mjesecu zimi. Ledenih dana, s temp.zraka ispod -10°C ima iznimno u proljeće i jesen, te oko 4 dana mjesečno tijekom zime. Rijetko u proljeće i jesen, te u oko trećine dana mjesečno zimi najviša dnevna temperatura zraka ne prelazi ništicu. S druge strane, vrućih dana, s temperaturom zraka iznad 30°C, ima iznimno rijetko, i to isključivo ljeti, a za spavanje neugodnih toplih noći gotovo da i nema. c) Oborine Na ukupnu količinu oborina jako utječu reljef, smjer prevladavajućih vjetrova, blizina velikih vodenih površina i td, pa bi za dobru procjenu količine oborina nekog područja trebalo bi imati gustu mrežu postaja. Navodimo podatke za postaju Skrad, period 1978.-1994. Treba napomenuti da podaci pokazuju sve tipove oborina (kiša, slične tekuće oborine i oborina od otopljenog napadalog snijega). Tablica: Ukupne sezonske i godišnje količine oborina u mm

Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Skrad 419.5 407.9 525.6 363.6 1716.6

Uočava se da najviše oborina padne u jesenskim mjesecima, nešto manje u toplijem dijelu godine (proljeće i ljeto), a najmanje zimi. Po definiciji, dani u kojima padne bar 0.1mm oborine nazivaju se oborinski dani. U slučaju da je oborina bila kiša nazivaju se kišni dani, a ako je oborina snijeg i količina oborine od otopljenog snijega iznosi barem 0.1mm nazivaju se dani sa snijegom. Pri tome treba istaknuti da dan s kišom može biti i dan sa snijegom. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s kišom (količina oborine ≥ 0.1mm) u mm


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana sa snijegom (količina oborine ≥ 0.1mm) u mm


Iz tablica je vidljivo kako je oborina na promatranom području česta. Upravo na postaji Skrad je zabilježen najveći broj kišnih dana u Primorsko-goranskoj županiji. U prosjeku otprilike pola dana u mjesecu je s nekom oborinom, što znači da je gotovo svaki drugi dan praćen nekim tipom oborine. Snijeg prevladava u zimskim mjesecima, dok u ostalim mjesecima prevladava kiša. Uz niske temperature zraka snijeg koji pada zadržava se na tlu pa je slijedeći značajan podatak broj dana s različitom visinom snježnog pokrivača. Tablica: Sezonski i godišnji broj dana s visinom snijega ≥1cm


Tablica: Sezonski i godišnji broj dana s visinom snijega ≥10, odnosno ≥30cm

Broj dana s visinom snijega ≥ 10 cm Broj dana s visinom snijega ≥ 30 cm Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godiš. Proljeće Ljeto Jesen Zima Godiš.

Skrad 13.5 0.0 5.3 42.6 61.4 7.4 0.0 2.3 21.7 31.4 d) Relativna vlaga Iznos relativne vlage ovisi o količini vodene pare u zraku i temperaturi zraka. Vlažnost zraka ima neposredan utjecaj na čovjekov osjet ugodnosti boravka na nekom području. Podaci o oborinama pokalzali su velik broj oborinskih dana tijekom godine, a podaci o relativnoj vlazi potvrđuju dojam o vlažnoj klimi. Prosječne godišnje vrijednosti relativne vlage kreću se oko 80%. Relativna vlaga je velika osobito u hladnijem dijelu godine. Treba naglasiti da ovako visoke vrijednosti ipak nisu tako neugodne jer se radi o klimatski hladnom području.



Tablica: Srednja sezonska i godišnja relativna vlaga u % Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Skrad 76 76 83 85 80

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s relativnom vlagom ≥ 80%


e) Naoblaka Naoblaka je veličina koja izravno utječe na radijacionu bilancu tla i atmosfere, a time i na temperaturne prilike određenog područja.Naoblaka je ukupna pokrivenost neba svim vrstama oblaka zajedno, a izražava se u desetinama pokrivenosti neba oblacima. Pri tome vrijednost 0 označava da je nebo potpuno vedro, količina naoblake 10 znači da je potpuno pokriveno oblacima. Za ovo područje karakteristično je da ima najveću naoblaku zimi i u proljeće,a najmanja naoblaka je ljeti. Općenito je količina naoblake veća u planinskom zaleđu nego u ostalim dijelovima Županije. To je rezultat uzdizanja zračnih masa sa Sredozemlja bogatih vlagom na južnim obroncima planina uz obalu. Drugi razlog ovakve raspodjele naoblake je tzv. ljetni učinak planina, kod kojeg planine pomažu termičku konvekciju zraka (zbog zagrijavanja tla i donjih slojeva zraka), što opet ima za posljedicu kondenzaciju vlage iz zraka i pojavu oblaka. Tablica: Srednja sezonska i godišnja naoblaka, u desetinama pokrivenosti neba


Osim ukupne naoblake, kao dodatni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja na promatrača, koriste se pojmovi vedar dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka manja od 20% pokrivenosti neba oblacima i oblačan dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka veća od 80% pokrivenosti neba oblacima. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj vedrih dana


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj oblačnih dana


Primjećuje se da samo u ljetnim mjesecima broj vedrih dana premašuje broj oblačnih, dok je u preostalim mjesecima broj oblačnih dana daleko veći od broja vedrih dana. f) Trajanje sijanja sunca Pojam trajanja sijanja sunca podrazumijeva vrijeme za koje je površina Zemlje izložena izravnom zračenju sunca i izražava se u satima. Maksimalni broj sati sijanja sunca, koji bi bio ostvaren u slučaju idealno lijepog vremena, ovisi o duljini svijetlog dijela dana i mijenja se tijekom godine, odnosno povećava se od početka zime do početka ljeta, a zatim se smanjuje. Nažalost, podaci o trajanju sijanja Sunca na području Županije postoje samo za pet meteoroloških postaja od kojih je području Općine Brod Moravice najbliža ona u Pargu (Općina Čabar). Dakle, ovi podaci daju samo okvirnu sliku ovog meteorološkog elementa na promatranom području. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj sati sijanja sunca za postaju Parg

Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Parg 427.8 653.1 363.2 228.4 1672.5

f) Strujanje zraka Vjetar je meteorološki element koji ovisi o orografskim i lokalnim efektima jer pojedini oblici reljefa prilagođavaju zračnu struju. Najčešći je vjetar iz južnog kvadranta: jugoistočni, južni i jugozapadni, dok su svi ostali vjetrovi znatno



manje zastupljeni. Među najznačajnijim pokazateljima o vjetru za mnoge djelatnosti je broj dana s jakim, odnosno olujnim vjetrom. (Jak vjetar je je vjetar jačine 6 i 7 Beauforta, i brzine između 10.8 i 17.1m/s. Olujni vjetar je vjetar brzine 17.2m/s ili veće.) Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s jakim vjetrom


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s olujnim vjetrom


Iz tablica je vidljivo da je jak, odnosno olujni vjetar rijetka pojava na promatranom području. g) Meteorološke pojave Osim gore obrađenih, uobičajenih meteoroloških elemenata, klimu nekog područja obilježavaju i meteorološke pojave, od kojih su najznačajnije grmljavina i magla. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s grmljavinom


Uočava se da najviše grmljavine ima ljeti.To je za očekivati jer ljeti ima najviše konvektivne naoblake, tj. one koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka, a u planinskim područjima takva naoblaka lakše i češće nastaje. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s maglom


Uočljivo je da su magle česta pojava i javljaju se tijekom cijele godine, a više u hladnijem periodu. Na godišnjoj razini svaki treći, četvrti dan je s maglom. h) Zaključak Podaci s najbliže mjerne postaje Skrad korišteni u ovoj analizi ne daju preciznu sliku klimatskih prilika na području Općine. Stoga treba dodati procjenu da područje Općine Brod Moravice zbog niže nadmorske visine i utjecaja rijeke Kupe ima nešto blažu varijantu iznesenih klimatskih prilika, ali je stoga klima vlažnija s više oborina i magle. Ukratko se može zaključiti da područje Općine Brod Moravice većim dijelom pripada umjerenoj kontinentalnoj klimi s dosta oborina, a viša područja imaju planinsku svježu klimu s kratkim i relativno svježim ljetom, te dugom i hladnom zimom s dosta snijega. Potrebno je naglasiti i kako gore izneseni podaci (temperatura zraka, naoblaka, oborine itd.) ne odgovaraju u potpunosti stvarnom stanju poslijednjih nekoliko godina. Razlog tome su klimatske promjene uzrokovane “efektom staklenika” koji je posljedica zagrijavanja Zemlje, odnosno globalnog zagađenja i stanjivanja ozonskog omotača. Međutim, nije moguće opisati navedene klimatske promjene, obzirom da se meteorološki podaci mogu valorizirati samo u vidu dovoljno dugačkog niza podataka (preporučeni 30-godišnji period). Reljef i krajolik Prema reljefnim osobitostima, za područje Općine Brod Moravice ne možemo reći da je klasičan primjer gorskokotarske forme i krajolika. Prostor, u širem smislu, možemo podijeliti na dvije izražene reljefne i krajobrazne slike: • područje doline rijeke Kupe • ostali prostor Općine



Dolina rijeke Kupe prostire se sjevernim dijelom Općine u dužini od 17,4km. Početna točka (granica sa Gradom Delnice) područja nalazi se na 256m n.v., a krajnja (granica sa Općinom Vrbovsko) na 192m n.v.. Samo korito rijeke Kupe nadvisuju visoravni u širini cca 500m zračne linije i ujednačenom visinskom razlikom od cca 400m. Pojasi blagog nagiba uz rijeku pojavljuju se mjestimično i već su zauzeta manjom naseljskom izgradnjom. Širina pojasa blagog nagiba iznosi od 30m kod naselja Doluš do 130m kod naselja Goršeti. Uspješna sinteza prirodnih i stvorenih formi na tim mjestima karakteriziraju krajolik tog područja. Međutim, zapuštenost građevina i poljoprivrednog zemljišta narušava njegovu ljepotu. Ostalim prostorom Općine prevladave ritam manjih brda i ponikava. Takva reljefna slika najzastupljenija je središnjim i istočnim dijelom Općine gdje su naselja smještena na prosječnoj nadmorskoj visini od cca 600m i u pravilu nadvisuju okolna poljoprivredna zemljišta. Iznimku ovog prostora čini naselje Donja Dobra koje je svom svojom veličinom smješteno uz rijeku Dobru (cca 400m n.v.). Zapadni dio ovog područja karakterizira manja nadmorska visina naselja (cca 400m n.v.). Ispred naselja su blaže padine šumskih i poljoprivrednih površina dok zaleđe čine šumovite visoravni. Najviša točka prostora iznosi brdo Rudač 819m n.v. na samom južnom dijelu područja uz granicu sa Općinom Skrad i Vrbovsko U cjelini gledajući, na ovom prostoru nije se pojavio degradirajući utjecaj čovjeka na sliku krajolika. Urbane strukture nastajale su u kontinuitetu povijesti, čiji su tokovi gradnje osmišljavani mogućnostima okruženja. Prostor je zadržao kvalitetu izvornog ambijenta i primjer je umijeća korištenja prednosti krajolika. Vegetacija, flora i fauna Područje Općine Brod Moravice pripada zoni umjereno vlažnih bukovih šuma. Bukove šume u Gorskom kotaru zastupljene su u najširem visinskom rasponu od 400 – 1400m, pa su tako i prema odlikama svrstani u nekoliko kategorija. Obzirom na visinski položaj, na ovom području možemo govoriti o najčešćem pojasu gorske šume bukve (do 650m) i mjestimično o pojasu mješovite šume bukve i jele (650 – 1200m). Granica između ta dva pojasa nije tako oštro izražena u prostoru jer u velikoj mjeri ovisi o reljefu, ali ima udjela u vegetacijskoj slici ovog područja. Klimatske odlike ovog područja mjere se iz meteorološke postaje Skrad i za pojas gorske šume bukve srednja godišnja temperatura iznosi 8,5°, a godišnja količina oborina iznosi 1723mm, dok za šumu bukve i jele srednja godišnja temperatura iznosi 7°, a godišnja količina oborina iznosi 2486mm. U pojasu bukovih šuma snijeg je važan ekološki faktor i u pojasu gorske bukove šume leži i do 80 dana. Zona umjereno vlažnih bukovih šuma je najvažnija vegetacijska zona kontinentalnog područja na prostoru Županije. Iako u vegetacijskoj slici Gorskog kotara šume imaju najveće značenje, za očuvanje biološke raznolikosti važni su i drugi tipovi zajednica i staništa na kojima se dijelom očituju i znatni antropogeni utjecaji. Na nekim mjestima šume su iskrčene i pretvorene u livade i poljoprivredno tlo, npr. oko naselja i uz prometnice. Tako danas na području Općine Brod Moravice nalazimo slijedeće najvažnije tipove staništa:

a) šume - bjelogorične, crnogorične i miješane, b) livade i travnjaci, c) poljoprivredne kulture, d) izvori, rijeke i potoci,

Bukova šuma je najzastupljenija šuma u ovom području i ima znatnu gospodarsku vrijednost. U kombinaciji sa crnim grabom i rebračom pojavljuje se u dolini rijeke Kupe kao zaštitna šuma. U krajolicima u kojima prevladava prirodna šumska vegetacija najviše se kontrastima ističu bjelogorične i crnogorične šume. Miješane šume bukve i jele koje imaju znatno gospodarsko značenje u manjoj su mjeri zastupljene, dok su crnogorične šume mjestimične i pretežito vezane na kiselu podlogu. Nakon potiskivanja šuma razvijaju se razni tipovi travnjaka i livada koji imaju važnog udjela u krajoliku. Krčevine s travnjacima zastupljene su u krškim proširenjima, uz naselja i duž prometnica te kao čistine unutar šuma - tzv. lazi. Na plićoj vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi znatne površine pokriva livada uspravnog ovsika i trpuca. Gospodarski važne livade košanice zastupljene su s nekoliko zajednica. Odlikuju se šarolikošću brojnih vrsta cvijeća i trava te daju znatne količine kvalitetnog sijena. Na kiseloj podlozi razvijaju se livade trave tvrdače i vrištine. Na ostalim travnjačkim površinama često je zbog smanjenja paše ili prestanka košnje započela sukcesija vegetacije u smjeru naseljavanja i razvitka šume.



Veće površine poljoprivrednih kultura Općine nalaze se u dolini rijeke Kupe i dolini rijeke Dobre. Njih prati antropogeno uvjetovan, npr. korovni i ruderalni živi svijet, čiji je razvitak i opstanak usko povezan s poljoprivrednom djelatnošću. Pored antropogenih utjecaja u dolini rijeke Dobre zamječuje se i urbani utjecaj širenjem naselja na poljoprivredno tlo. Na krčevinama, u "planinskim vrtićima", uz rubove potoka, u ponikvama gdje se skuplja vlažno, humozno tlo i drugdje, naselila se bujna vegetacija visokih zeleni doprinoseći ljepoti, raznolikosti i bogatstvu prirode. Od zajednica sječina posebno je upadljiva zajednica kolotoča (Telekietum speciosae). Obzirom da je područje Općine Brod Moravice nije dovoljno istraženo sa aspekta zastupljenosti faune možemo pretpostaviti da su pojedine vrste utvrđene za Gorski kotar zastupljene i na ovom području. Najznačajnija zastupljenost je vrstama sisavaca. Značajne su vrste: u Europi ugroženi vidra (Lutra lutra), vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx). Medvjed (Ursus arctos) je, uz jelena (Cervus elaphus) najznačajniji kao lovna divljač, a djelomično i divokoza (Rupicapra rupicapra). Ovo područje bogato je pticama. Za čitav Gorski kotar zabilježeno je 111 vrsta ptica od kojih su 84 gnjezdarice, uz još dvije potencijalne gnjezdarice. U ovom dijelu Županije zabilježen je i najveći broj vodozemaca - 14 vrsta, što je i razumljivo s obzirom da je ovaj prostor najbogatiji vodama na kopnu. Od slatkovodnih staništa najzanimljivija je rijeka Kupa. Od Gustog Laza do Severina na Kupi tipično je područje mladice (Hucho hucho). Ostali vrlo vrijedan vodotok je Dobra koja je također pastrvska voda. Od kopnenih beskralješnjaka među bolje proučene spadaju trčci i leptiri. Najveći broj endema među trčcima Županije ima svoja staništa u Gorskom kotaru. 1.1.1.2. Stanovništvo i stanovanje Demografska struktura Demografska regresija Općine Brod Moravice i Gorskog kotara u cjelini, jedna je od najsnažnijih u Hrvatskoj i pripada najlošijem demografskom tipu E4 - izumiranje. (Naročito bivša Općina Delnice u kojoj čak 83% naselja bilježi pad broja stanovnika.) Uzrok regresiji je denatalitet i sve rašireniji negativni migracijski saldo. Stanovništvo Općine (i Gorskog kotara u cjelini) je i najstarije u Primorsko-goranskoj županiji. Prema raspoloživim popisima (od 1857.-2001.god.), broj stanovnika u Općini Brod Moravice u razdoblju od 1857. do 1910. godine uglavnom stagnira između 2 700 i 2 800, a nakon toga bilježi se kontinuirani pad stanovništva sve do danas. 2001. godine popisano je 985 stanovnika što predstavlja smanjenje od 65% u 90 godina. Gustoća naseljenosti 2001. godine iznosi 15,79 stanovnika/km2. Kretanje ukupnog broja stanovnika Općine Brod Moravice u nekim odabranim godinama bio je: Godina Broj Godišnja stopa Godina Broj Godišnja stopa 1857 2.764 1971 1.854 - 1,27 1900 2.775 0,00 1981 1.472 - 2,33 1931 2.494 - 0,34 1991 1.196 - 2,09 1953 2.192 - 0,58 2001 985 - 1,94 1961 2.109 - 0,51 Izvor: Popisi stanovništva (Dr.sc.M.Šverko). Iseljavanje stanovništva započelo je u vrijeme svjetske krize, nastavilo se za vrijeme drugog svjetskog rata i nakon njega, prema Rijeci i drugim naročito zapadnim zemljama. Još drastičnije smanjenje nastupa nakon 1971. Starosna struktura stanovništva Općine Brod Moravice prema popisu iz 2001. je slijedeća: Godine Udio u ukupnom stanovništvu Općine ( % ) Brod Moravice Pg županija 0-19 16,6 20.5 20-59 45,3 56.5 60 i više 38,1 23.0 Općina ima (u postotku) znatno manje mlađih stanovnika i dvostruko više stanovnika starih 60 i više



godina u odnosu na Županiju. Radni kontigent je također manji od prosjeka Primorsko-goranske županije. Stanovništvo je u prosjeku znatno starije, pa to nameće dodatna razvojna ograničenja. Struktura i oblici stanovanja U razdoblju od 1991. do 2001. broj domaćinstava se smanjio za cca 16% što je posljedica smanjenja broja stanovnika za 17,6%. U istom razdoblju ukupan broj stanova se ne povećava, a niti smanjuje što je evidentno da građevinskih aktivnosti u posljednjih 10 godina i nema. Tako je 1991. godine od ukupno 677 stanova stalno naseljenih bilo 449, kuća za odmor 168, a nenastanjenih stanova 60, dok je 2001. godine od ukupno 676 stanova, stalno nastanjenih bilo 372, privremeno nenastaljenih 12 stanova, stanova za odmor 276, a napuštenih stanova 14. Ukupna površina stanova bila je 41 316m2, ili prosječno oko 61m2 po stanu. Na području Općine 2001. godine bilo je 386 domaćinstava, prosječne veličine 2.6 članova, što je manje od prosječnog broja članova domaćinstva u Primorsko-goranskoj županiji (2,8), a manje i od prosjeka u Hrvatskoj (3,1). Stanovanje je uglavnom organizirano u vidu slobodnostojećih obiteljskih kuća. Tablica: Stanovi i domaćinstva po naseljima 1991. i 2001. godine:

STANOVI DOMAĆINSTVA Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.

OPĆINA BROD MORAVICE

broj % broj % broj broj Brod Moravice 181 26,74 156 143 Colnari 2 0,30 / / Čučak 11 1,62 8 4 Delači 16 2,36 12 16 Doluš 8 1,18 3 / Donja Dobra 65 9,60 61 59 Donja Lamana Draga 5 0,74 3 2 Donji Šajn 5 0,74 2 / Donji Šehovac 3 0,44 / 1 Goliki 2 0,30 / / Gornja Lamana Draga 3 0,44 / / Gornji Kuti 36 5,32 25 22 Gornji Šajn 24 3,55 7 4 Gornji Šehovac 3 0,44 1 1 Goršeti 8 1,18 5 3 Kavrani / / / / Klepeće Selo 11 1,62 6 3 Kocijani 17 2,51 10 6 Lokvica 33 4,87 24 21 Maklen 10 1,48 6 5 Male Drage 38 5,61 17 10 Moravička Sela 31 4,58 25 20 Naglići 4 0,59 1 / Nove Hiže 1 0,15 1 1 Novi Lazi 9 1,33 5 4 Pauci 6 0,89 2 / Planica 8 1,18 3 1 Podgorani 9 1,33 / / Podstene 19 2,81 13 11 Razdrto 17 2,51 11 6 Smišljak 3 0,44 / / Stari Laz 22 3,25 17 14 Šepci Podstenski 6 0,89 4 2 Šimatovo 12 1,77 3 3 Velike Drage 31 4,58 21 21 Zahrt 5 0,74 4 2 Zavrh 9 1,33 3 1 Završje 4 0,59 / / UKUPNO 677 100 676 100 459 386



1.1.1.3. Naselja Veličina i vrsta naselja Karakteristika Općine Brod Moravice (kao i većeg dijela Gorskog kotara) je veliki broj malih naselja. Na području Općine Brod Moravice smješteno je 38 naselja. U 36 naselja zabilježen je pad stanovništva između dva popisna perioda (1991. – 2001.), dok je u naselju Donji Šehovac zabilježen povrat jednog stanovnika, te u naselju Donja Dobra neznatan porast stanovnika. Analiza naselja prema broju stanovnika s popisa 2001. godine pokazuje slijedeći odnos: − jedanaest naselja je bez stanovnika (Colnari, Doluš, Donji Šajn, Goliki, Gornja Lamana Draga,

Kavrani, Naglići, Pauci, Podgorani, Smišljak i Završje) − jedanaest naselja ima do 5 stanovnika (Donja Lamana Draga, Donji Šehovac, Gornji Šehovac,

Goršeti, Klepeće Selo, Nove Hiže, Planica, Šepci Podstenski, Šimatovo, Zahrt, Zavrt) − sedam naselja ima manje od 20 stanovnika (Čučak, Gornji Šajn, Kocijani, Maklen, Male Drage, Novi

Lazi, Razdrto) − šest naselja ima između 20 i 50 stanovnika (Delači, Lokvica, Moravička Sela, Podstene, Stari Lazi i

Velike Drage) − jedno naselje ima između 50 i 100 stanovnika (Gornji Kuti) − jedno naselje ima između 100 i 200 stanovnika (Donja Dobra) − jedno naselje ima od 200 do 500 stanovnika (Brod Moravice) Tablica: Broj stanovnika po naseljima prema popisima stanovništva 1857.-2001. godine

OPĆINA BROD MORAVICE 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Brod Moravice 467 501 497 517 499 499 415 411 351 393 452 421 415 443 408 Colnari 32 / / 16 11 12 12 22 12 9 6 7 2 0 0 Čučak 54 61 69 68 58 60 59 43 44 41 37 39 19 13 7 Delači 75 98 134 144 52 60 54 46 38 56 53 40 34 32 35 Doluš 57 49 41 41 37 32 32 26 24 27 24 13 11 4 0 Donja Dobra 30 38 71 96 87 90 84 83 108 120 174 235 222 188 190 Donja Lamana Draga

66 53 54 58 45 26 29 25 25 23 24 15 13 7 4

Donji Šajn / / / / / / / 40 20 23 18 12 4 3 0 Donji Šehovac 57 60 50 39 38 24 27 19 17 18 12 8 0 0 1 Goliki / / / 15 16 10 10 7 5 5 5 4 0 0 0 Gornja Lamana Draga

/ / / / / 23 17 17 23 19 12 9 7 0 0

Gornji Kuti 207 222 230 242 242 256 209 169 143 145 143 117 82 67 58 Gornji Šajn 118 95 87 103 147 126 124 87 76 73 68 57 32 16 9 Gornji Šehovac / / / / / 13 8 9 11 12 10 2 1 2 2

Goršeti 50 42 46 48 49 44 44 52 53 41 37 19 17 11 3 Kavrani 18 11 11 8 8 7 6 5 5 5 3 0 0 0 0 Klepeće Selo 107 64 62 44 47 60 56 60 44 50 42 32 14 12 4 Kocijani 83 79 76 65 75 84 77 68 59 60 52 38 25 21 14 Lokvica 62 82 75 97 101 97 77 84 73 96 99 99 73 52 42 Maklen / / / / 68 71 65 54 42 43 31 24 18 12 11 Male Drage 233 234 204 217 256 248 216 192 132 124 88 84 58 27 14 Moravička Sela 144 154 149 144 135 130 98 128 116 108 115 87 80 78 50

Naglići 63 57 46 38 39 28 34 18 26 26 22 8 5 1 0 Nove Hiže 0 0 0 12 22 14 17 22 24 20 16 8 1 1 1 Novi Lazi 54 46 36 33 30 30 34 44 33 38 30 22 20 15 9 Pauci 33 31 34 25 25 24 27 23 17 20 15 20 10 3 0 Planica 27 31 25 25 27 34 17 20 23 24 25 19 13 6 1 Podgorani 45 67 65 60 57 58 63 47 30 28 15 13 6 0 0 Podstene 76 64 72 80 57 75 90 89 79 75 56 51 46 32 26 Razdrto 146 178 175 182 146 150 137 116 96 99 60 45 31 21 9 Smišljak 20 9 16 21 18 9 18 22 17 20 14 4 2 0 0 Stari Lazi 101 95 105 109 119 131 113 114 78 87 91 94 70 44 35 Šepci Podstenski 44 36 32 34 25 23 21 23 23 28 21 24 17 9 3

Šimatovo 30 36 46 58 51 47 48 70 46 45 30 22 10 13 5 Velike Drage 170 200 179 157 148 147 148 162 144 133 134 107 80 53 40 Zahrt 41 38 34 28 24 19 34 47 32 32 27 26 16 5 3 Zavrh 68 52 52 62 53 52 46 45 35 31 28 23 16 5 1 Završje 62 83 75 33 49 53 56 46 28 23 16 7 2 0 0 UKUPNO: 2840 2866 2848 2919 2861 2866 2622 2555 2152 2220 2105 1855 1472 1196 985

Napomene: - Za Colnare su 1869. i 1880. podaci sadržani s naseljem Završje. Do 1921. iskazivano kao dio naselja. - Naselje Delači od 1857. do 1890. sadrži podatke za naselje Maklen.



- Naselje Donja Lamana Draga do 1900. sadrži i podatke za Gornju Lamanu Dragu. - Naselje Donji Šehovac do 1900. sadrži i podatke za Gornji Šehovac. - Za Golike su od 1857. do 1880. podaci sadržani s naseljem Završje. Do 1921. iskazivano kao dio naselja. - Naselje Gornji Šajn do 1921. sadrži i podatke za Donji Šajn. - Naselje Naglići od 1857. do 1880. sadrži podatke za naselje Nove Hiže. Osnovna karakteristika naseljskih struktura Općine je velik broj malih naselja, ruralnog tipa. Brodmoravička seoska naselja u cjelini tipološki možemo podijeliti u dvije povijesne skupine, te u naselja cestovnog obilježja. Prvu skupinu čine takozvana “hrptna” naselja, kao prvobitni oblik naseljavanja najčešće se nastavljaju i danas. Hrptna naselja su originalno zaseoci i sela s tri do deset obiteljskih kuća (Delači, Colnari). Neka od njih (Brod Moravice) su se razvila u jača središta, pa se teže primjećuje prvobitna jezgra oko koje je naselje nastalo. Drugu tipološku cjelinu gorskokotarskih naselja predstavljaju uzdužna ili “nizna” naselja. Uzdužna sela su naselja uz obalu rijeke Kupe ili prirodno izdužena dužinom polja. Osnutak naselja cestovnog obilježja potaknut je izgradnjom jačih cestovnih prometnica (Lujzijane) oko kojih su se naselja razvila (Donja Dobra, Lokvica i dr.). Izgrađenost i građevinska područja Izgrađenost građevinskih područja osim površina građevnih čestica za stambene građevine uključuje i šire prateće funkcije: ulice (osim županijskih i državnih cesta), zelene površine, manje poslovne građevine unutar naselja, osnovnu školu i groblja. Posebno su iskazane površine poslovne namjene. Građevinska područja naselja određena su Prostornim planom (bivše) Općine Delnice. Analizom stanja u prostoru utvrđene su izgrađene površine naselja i površine planirane za daljnji razvoj (neizgrađene površine). Ukupna površina građevinskih područja u Općini Brod Moravice iznosi 107,73ha, od toga građevinsko područje naselja iznosi 103,28ha ili 95.9% od ukupne površine postojećih građevinskih područja, dok ostatak pripada građevinskom području gospodarske namjene. Podaci po naseljima i sumarni podaci prikazani su u priloženoj tablici.



Tablica: Izgrađene površine naselja i građevinskih područja posebne namjene (poslovne) – postojeće stanje

Naselje Broj stanovnika 2001. Izgrađeni dio naselja (ha) Građ.podr.gospodarska namjena-

poslovna (ha) Brod Moravice 408 19.66 0.57 Colnari 0 0.74 Čučak 7 2.60 Delači 35 4.69 Doluš 0 1.43 Donja Dobra 190 8.20 3.36 Donja Lamana Draga 4 1.04 Donji Šajn 0 1.14 Donji Šehovac 1 1.04 0.52 Goliki 0 0.99 Gornja Lamana Draga 0 0.59 Gornji Kuti /Donji Kuti/ 58 5.75

/1.06/

Gornji Šajn 9 2.82 Gornji Šehovac 2 0.56 Goršeti 3 1.10 Kavrani 0 0.28 Klepeće Selo 4 2.84 Kocijani 14 2.56 Lokvica 42 5.05 Maklen 11 1.56 Male Drage 14 5.21 Moravička Sela 50 3.81 Naglići /Loka, Gornji Volfi/ 0 1.30 Nove Hiže 1 0.53 Novi Lazi 9 1.19 Pauci 0 0.73 Planica 1 1.05 Podgorani 0 0.78 Podstene 26 2.01 Razdrto 9 4.88 Smišljak 0 0.26 Stari Lazi 35 2.28 Šepci Podstenski 3 0.71 Šimatovo 5 2.60 Velike Drage 40 5.54 Zahrt 3 0.85 Zavrh 1 2.40 Završje 0 1.45 UKUPNO 985 102,22/+1,06/ 4.45



Sustav naselja Sustav središnjih naselja obuhvaća sva ona naselja koja pružaju određene usluge stanovništvu, a ima značajnu ulogu jer osigurava opskrbu stanovništva regije, što neposredno utječe na stabilnost naseljenosti, te na privredni razvoj. Administrativno i upravno središte Općine je naselje Brod Moravice koje je kategorizirano u VII kategoriju-lokalno središte. Brod Moravice s najvećim brojem društvenih i kulturnih funkcija predstavlja središte Općine i u tom smislu. Ostala naselja gravitiraju Brodu Moravice. 1.1.1.4. Sadržaji javnih funkcija Na području Općine djeluju javne institucije i to: općinska uprava, osnovno obrazovanje i primarna zdravstvena zaštita, te udruge, klubovi i društva. Općinska uprava djeluje u skladu sa Zakonom o samoupravi na čelu koje je Općinsko vijeće s vijećnicima i predsjednikom Općinskog vijeća. Na području Općine Brod Moravice nema institucija državne uprave i pravosuđa. Ti se poslovi (katastar, gruntovnica, općinski sud, matični ured, uprava prihoda, porezni ured, ured za obranu, policija i javni bilježnik) za potrebe domicilnog stanovništva Općine obavljaju u Delnicama. Proračun Općine Brod Moravice iznosi 1,4 milijuna kuna za 2001. Proračun se puni iz: poreza na dohodak, na nekretnine, na tvrtke i potrošnju; iz dobiti; iz prihoda od koncesija i imovine; iz prihoda po posebnim propisima; iz komunalnog doprinosa i naknada i šumskog doprinosa; iz dotacije drugih institucija; iz prihoda vlastite djelatnosti; iz prihoda od prodaje imovine i razne druge potpore. U 1999. ostvaren je proračun u visini od 762 kuna po stanovniku Općine Brod Moravice, a u gradovima i općinama Primorsko-goranske županije ta se vrijednost kretala od 600 kuna u Općini Jelenje do 8.700 kuna u Općini Kostrena. Visina proračuna Općine Brod Moravice je gotovo na najnižoj razini u Županiji. Planirani šumski doprinos u proračunu Općine je 150 tisuća kuna za 2001. Ove su veličine zaista skromne ako se ima u vidu koliki se njeni prostori i resursi koriste i iskorištavanju od strane javnog poduzeća Hrvatske šume. Još poraznija je usporedba planiranih prihoda od prodaje grobnih mjesta (195 tisuća kuna) sa prihodima iz šumskog doprinosa. Svaki komentar je tu suvišan. Sredstvima proračuna financira se rad općinske uprave, razne naknade, zatim razni financijski i drugi izdaci, izdaci za komunalnu potrošnju (javna rasvjeta, čišćenje snijega, održavanje lokalnih cesta i drugo, izdaci za sufinanciranje osnovnog obrazovanja i predškolskog odgoja, socijalni program (novorođenčad, dječji vrtić s 50% troškova, topli obrok socijalno ugrožene djece, pomoć kućanstvima s prihodima ispod 400 kuna po članu), sredstva za sufinanciranje raznih sportskih i kulturnih programa udruga i društava, za rad turističke zajednice, za sufinanciranje vodovodne mreže razne adaptacije društvenih objekata i drugo. Osnovno obrazovanje organizirano je u osnovnoj školi "Brod Moravice" u mjestu Brod Moravice, dok su osnovne škole u Goršetima, Podstenama, Šimatovu i u Malim Dragama zatvorene. Škola u Brod Moravicama ima 935m2 zatvorenog i 1.560m2 otvorenog prostora. U njoj je organizirana nastava u šest kombiniranih razrednih odjela. Kombinirani su odjeli prve i druge godine, te treće i četvrte godine, dok su razredi ostalih godina samostalni. U školskoj godini 2000/01. bilo je upisano ukupno 67 đaka od kojih 8 u prvom razredu. Škola ima razvijenu sportsku djelatnost s izrazito jakom skijaškom sekcijom koja se takmiči i u inozemstvu (Italija). U školi djeluje i sportski klub “Budućnost”. Đaci škole natjecali su se i na međunarodnom trofeju “Topolino” u Italiji. U školi djeluje i jaka literarna skupina koja podržava i lokalni izgovor, te folklorna i tamburačka sekcija. U školi se njeguju stari običaji i održava program kućne radinosti. Školi nedostaje sportska dvorana, iako je u projektu bilo ostavljeno prostora i za taj sadržaj. Tjelesni odgoj održava se u holu škole što direktno ometa izvođenje nastave. U naseljima Goršeti, Šimatovo, Male Drage i Podsteni nalaze se školske zgrade za čijim kapacitetima danas nema potrebe, pa su i građevine zatvorene. Zgradu osnovne škole u Šimatovu obnavlja liječnik Ivo Mance s ciljem zbrinjavanje djece s smetnjama u razvoju. U prostorijama osnovne škole u naselju Brod Moravice smješteni su i sadržaji dječjeg vrtića. U njemu boravi 15 djece. Lokalna samouprava financira 100% troškova dječjeg vrtića.



Zdravstvenu zaštitu stanovništvu Općine pruža jedinica Doma zdravlja “Dr. Josip Kajfeš” Delnice, i to u privatnoj praksi kao ordinacija opće medicine, te stomatološka ordinacija i patronažna služba, smještena u općinskom središtu Brod Moravice. Liječnik opće medicine obavlja praksu tri puta tjedno, stomatolog dva puta i patronažna sestra jedan puta. Na specijalističke preglede bolesnici odlaze uglavnom u Delnice i Rijeku. Sve viša starosna razina stanovništva, niska plaća i nedovoljan standard, sve veća opća nesigurnost, a posebno nemogućnost zapošljavanja izazivaju sve složenije socijalno stanje. Lokalna samouprava u cilju poboljšanja socijalne sigurnosti pruža financijsku i stručnu pomoć u visini od 5% prihoda proračuna za razne programe. Na području Općine djeluju udruge i sportska društva i to: − Dobrovoljno vatrogasno društvo, koje okuplja oko 35 ljudi, − Limena glazba s oko 15 ljudi, − Lovačko društvo "Srndać" s oko 80 lovaca, − Dobrovoljna udruga crvenog križa s oko 15 ljudi, − Planinarsko društvo "Vršak" s oko 30 ljudi, − Trkačko-skijaški klub "Budućnost" s 26 članova. U naselju Brod Moravice postoji igralište za rukomet, mali nogomet, košarkaško igralište, dvostazna staza za boćanje s pratećim objektom i rasvjetom, tri boćališta (jog) u Gornjim Kutima (s rasvjetom), Gornjem Šajinu i u Velikim Dragama. U Donjoj Dobri je staza za skijaško trčanje, a dolinom rijeke Kupe označena je planinarska transferzala. Sportska društva imaju razrađene sportske programe među kojima su značajniji: skijaškog trčanja, kajaka, kana, lova, enduro trka na motorima, boćanja, šaha, stolnog tenisa i malog nogometa. U skijaškom trčanju organiziraju se županijska ili državna takmičenja te međunarodne enduro trke na motorima kroz šumske staze i šumske vlake. Turniri u boćanju, šahu, stolnom tenisu i malom nogometu održavaju se svake godine. Sportski život stanovništva Općine je bogat i raznovrsan. Na području Općine djeluje katolička crkva s vrijednom spomeničkom baštinom od 12 sačuvanih crkava, među kojima su najznačajnije u Brod Moravicama i Moravičkim Selima. Nakon drugog svjetskog rata vjerska se aktivnost pomalo zatire, ali početkom osamdesetih dolazi do njene ponovne obnove, a nakon osamostaljenja Republike Hrvatske vjerski se život snažnije obnavlja. U razvoju kulture značajno mjesto pripada Domu kulture u općinskom središtu i staroj knjžnici u Kutima. U naselju Kuti od 1936. djeluje hrvatska čitaonica. Namjera lokalne samouprave je da unutar tog prostora uredi spomen sobu sa ostavštinom knjiga pok. Viktora Jurkovića. U okviru ove aktivnosti je izdana zbirka pjesama Vesne Crnković. Na području Općine kulturni amaterizam ima dugu tradiciju. Djeluju razna kulturna društva i institucije. Kulturni programa odvija se najčešće u Domu kulture u naselju Brod Moravice veličine oko 200m2. Osim limene glazbe i tamburaške družine u osnovnoj školi djeluju recitatorska, folklorna i tamburaška sekcija. Sredstvima proračuna lokalna samouprava dijelom sufinancira izvan nastavne aktivnosti i sportske programe osnovne škole, dječji vrtić, programe sportskih klubova i udruge građana. U okviru sredstava proračuna sufinanciraju se razne socijalne i druge pomoći kao što su sufinciranje socijalno ugroženih osnovaca i stanovnika, te jednokratne novčane pomoći rodiljama i drugo. 1.1.1.5. Gospodarstvo Zastupljenost gospodarskih djelatnosti Općine Brod Moravice Poljoprivreda Prema podacima Ureda za katastar i geodetske poslove obradive poljoprivredne površine iznose 2400ha ili oko 38% ukupnih površina, a pašnjačke površine su oko 950ha. Na oranične površine otpada oko 500ha te na vrtove i voćnjake oko 87ha. Ti podaci najvjerojatnije nisu pouzdani jer podaci katastra nisu ažurirani, a prema proračunima dr Bogunovića i kompjutorske obrade podataka tvrtke “Studio Remik”, na području Općine ima samo 104,8ha vrijednog obradivog tla i 1.038,5ha ostalog obradivog tla, odnosno ukupno 1.143,3ha.



Sadašnji stočni fond broji oko 20–tak krava, a postoji prazna staja za koze u Šimatovu veličine oko 250m2 s pomoćnim prostorima i strojevima za proizvodnju sira. Na manjim površinama započeta je plantažna proizvodnja jagoda i malina. Poljoprivredna zadruga d.o.o. ima 387m2 zatvorenog i 140m2 otvorenog prostora. Ona ima značajne razvojne zadatke prvenstveno u povezivanju individualnih poljoprivrednika, zaštiti interesa poljoprivrednika, poticanju proizvodnje zdrave hrane i proizvoda koji mogu zadovoljiti suvremene potrebe potrošača, osiguranja organiziranog plasmana i druge zadatke. Šumarstvo Na području Općine ima oko 935 000m3 drvne zalihe od čega u državnim šumama oko 809 000m3 i privatnim oko 126 000m3 u 2000. godini. Odnos drvne zalihe četinjača i listača je 20.80%. Ukupan godišnji prirast (državnih i privatnih šuma) je oko 18 000m3, a godišnji etat odnosno sječiva masa oko 12 000m3. Pretjerane sječe nakon drugog svjetskog rata nepovoljno su djelovale na stanje šuma, a štete izazivaju zračna onečišćenja, kukci i biljne bolesti, šumski požari, vuča, izgradnja vlaka i cesta i drugo. Šumarije u okviru svojih redovnih djelatnosti obavljaju i propisane šumsko-uzgojne radove jednostavne biološke reprodukcije koje se sastoje u pripremi zemljišta, pošumljavanju sječina, njezi i čišćenju biogrupa, njezi, čišćenju i prorjeđivanju kultura, te u prehranjivanju. Privatnim šumama gospodare privatnici na osnovi Programa gospodarenja koji su također odobreni. Programi gospodarenja privatnim šumama odobreni su za sve šume Gorskog Kotara. Obrasla površina privatnih šuma se postepeno povećava, jer se poljoprivredne površine ne obrađuju i zapuštene su. Šumarstvo je bilo jedan od temeljnih razvojnih okosnica i egzistencije stanovništva. U 1947. izvršena je nacionalizacija zemljišnih zajednica, pa su stanovnici ostali bez izvora prihoda od tih šumskih prostora. Šumska su poduzeća potpomagala i sufinancirala neke lokalne programe sve do 90 - tih godina, a formiranjem jedinstvenog poduzeća "Hrvatske šume" izvršena je centralizacija poslovanja šumarstva. Tek 1993. uveden je šumski doprinos od 2,5% na prodanu vrijednost drva za podmirenje potreba lokalne samouprave u sufinanciranju izgradnje komunalne infrastrukture. Osim ovih sredstava Šumarije izdvajaju za jednostavnu biološku reprodukciju u jednodobnim šumama 20%, u raznodobnim 15% i u šumama na području krša 15% vrijednosti prodaje i upotrebljenog drva za vlastite potrebe; za proširenu 3% vrijednosti proizvedenog drva. Građani plaćaju doprinos od 2,5%. Koristi od šuma za stanovništvo i lokalne zajednice Gorskog Kotara su prema ranijim izdvajanjima nedovoljna. Ostaje činjenica da su šume uza sve organizacijske i druge odnose, pa i podržavljenje šuma b. zemljišnih zajednica ipak resurs najprije stanovnika Gorskog Kotara, a tek onda i ostalog dijela Hrvatske. Na osnovu tih odnosa trebalo uskladiti vlasništvo i koristi. Osim toga, nedostatak šumarije kao organiziranog oblika u Općini Brod Moravice onemogućuje veće razvojne efekte za stanovništvo i gospodarstvo Općine. Lov Na većem dijelu prostora Općine smješteno je državno lovište broj VIII/26 “Završje” na području Završja, zatim lovište broj VIII/12 “Litorić” na površini od oko 1050ha, dio lovišta broj VIII/10 “Kupjački vrh” i dio lovišta broj 19 “Rudač II”. Lovište “Završje” ima površinu od 4.015ha, od čega lovne 3.930ha. U lovištu ima medvjeda, jelena, srna, divljih svinja, zečeva i ostale divljači. Lovište je dobro opremljeno lovnom infrastrukturom s posebnom čekom za lov medvjeda. Ovo lovište je komercijalnog karaktera, a lovozakupnik je “BEV” d.o.o. Pula. Lovištem se gospodari u skladu s godišnjim planom odstrela. Ostalim lovištima upravljaju lovačka društva i lovačke udruge iz Skrada, Ravne Gore, Broda na Kupi i Vrbovskog. U Brod Moravice djeluje lovačko društvo “Srndać” s oko 80 članova. Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija, a u okviru nje drvna industrija je temeljna djelatnost Općine. Ona sudjeluje s 66% u ostvarenom bruto proizvodu općine u 1999. U ovoj djelatnosti djelovalo je nekoliko tvrtki iz prerade drva i obrade metala. Najveća tvrtka bila je pogon “Radin”-a, a sada “Divas” u Donjoj Dobri koja ne radi, zatim tvrtka “Brama” i “Delco” u kojima je također ugašena proizvodnja. U proizvodnji metala radi tvrtka “Legura produkt” d.o.o. i pilana u Donjoj Dobri. Osim njih aktivno je još pet stolarskih radionica. Tvrtka “Divas” d.o.o. bivši pogon “Radin”-a je privatizirana i u njoj je ugašena dosadašnja proizvodnja. Ranije su se radili dijelovi namještaja (stolice, kreveti, i drugo) i izvozili na evropsko i skandinavsko



tržište. U tvornici ima zastarjele opreme, te 2.620m2 zatvorenog i 4.050m2 otvorenog prostora s kompletnom infrastrukturom, blizinom željezničke stanice, a nalazi se i na cesti Rijeka-Zagreb. Prema proizvodnim planovima nastavilo bi se sa preradom drva s time što bi se raditi elementi namještaja i polufinalni proizvodi iz parenog drva za zapadno europsko tržište. Tvrtka “Brama” bivši “Rico”, je obavljala popravke ralica i šumskih strojeva, a zatim je preuređena u pilanu. Pogon je izvan uporabe, ima 730m2 zatvoreno i 2.450 otvorenog prostora s infrastrukturom i opremom za piljenje drva. Lokalna samouprava trebat će potaći rješavanje problematike ovog pogona i tražiti rješenja zajedno s vlasnicima opreme i hale. Tvrtka “Delco2, je u stečaju. Pogon ima opremu za proizvodnju okova za industriju drva te 295m2 zatvorenog i 250m2 otvorenog prostora. I u ovom slučaju je potreban poticaj lokalne samouprave na rješenje problematike. U Donjoj Dobri posluje i pilana “Dobra” d.o.o. u kojoj se pile trupci. Ima zatvorenog prostora 261m2 i otvorenog 300m2. Tvrtka “Legura produkt” d.o.o. proizvodi hidrodinamičke i elastične spojke, čelične prirubnice, i raznu strojnu obradu. Proizvodnju plasira na domaće i inozemno tržište i rade po narudžbi. Očekuje se da će se broj zaposlenih povećati od 4 na 8 do 10 osoba u 2015, a djelatnost širiti na razne metalne proizvode manjih težina. Taj će pogon trebati i nešto novog prostora. Prerada drva obavlja se u stolarskim radionicama: “Vuković”, “Mamie”, “Macut”, “Arbovitae” i “Svetličić”. Svi oni rade razne proizvode i elemente od drva i to po narudžbi. U njima radi 13 ljudi. Ove stolarije imaju malo zatvorenog prostora. Eksploatacija mineralnih sirovina - kamenolom Područje Općine je bogato karbonatnim stijenama, one su vidljive i lako dostupne. Kamen se može koristiti prvenstveno kao građevinsko – tehnički materijal. Sada se vadi kamen blizu željezničke stanice Brod Moravice, te na području između naselja Zahrt i Čučak bez odgovarajuće dokumentacije. Trgovina Trgovinom mješovitom robom bave se tvrtke “Jadranka” d.o.o. i “Infer” d.o.o. te trgovački obrti “Maja” i “Nina”. Trgovinom elemenata i drvnih sortimenata na malo i veliko bavi se tvrtka “Dolowil” d.o.o., a cvijećem “Metalik-Bonsai” d.o.o. koji ujedno obavlja i pogrebne usluge. Posredovanje u nabavi poljoprivrednog sjemenja i gnojiva te plasman poljoprivrednih proizvoda temeljna je djelatnost Poljoprivredne zadruge. U mjestu Brod Moravice posluje i mesnica kao obrtnička djelatnost. Prijevoz i veze U prijevozu je registriran jedan obrtnik na području Općine. Tvrtke, u većini slučajeva, za vlastite potrebe obavljaju samostalno prijevoz. Na području općine djeluje Hrvatske željeznice, Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije. U ovim javnim poduzećima zaposleno je svega 11 osoba, a u njima je ostvareno oko 12% bruto domaćeg proizvoda Općine. Na željezničkoj stanici zaposleno je devet(9) i u pošti dvoje(2) ljudi. Fiksnom telefonskom mrežom pokriveno je cijelo područje osim praznih naselja. Turizam Na području Općine Brod Moravice u 2001. u turizmu i ugostiteljstvu djeluju caffe bar “DI & GA” d.o.o. Brod Moravice i obrtnici caffe bar “Jaca” u mjestu Brod Moravice te ugostiteljski objekt “Lorena” u Donjoj Dobri. Usluge smještaja pružaju obitelji i to V. Podnar s 10 postelja u Maklenu, K. Crnković i M. Golik sa po 6 postelja u mjestu Brod Moravice i Lovačka kuća 4 postelje u Gornji Kuti. Općina raspolaže s ukupno 26 postelja. Iako se posljednjih godina čine značajni napori u okviru Turističkog ureda, općinskih i drugih činitelja na obnovi i razvoju turizma, on ostvaruje vrlo skromne rezultate. Ocjena dostignute razine gospodarskog razvoja Snažniji razvoj gospodarstva Općine vezan je uz izgradnju ceste i željezničke pruge Rijeka-Zagreb. Stanovništvo se bavilo kirijašenjem, šumarstvom, preradom drva, poljoprivredom i zanatvom. Nakon drugog svjetskog rata, piljenje i prerada drva (posebno izrada namještaja) zajedno s šumarstvom i, dijelomično, željezničkim prometom održavala je određenu gospodarsku aktivnost na prostoru Općine. Prevođenjem u državno vlasništvo 1200ha šuma koje su ranije bile u vlasništvu zemljišnih zajednica dodatno se smanjila mogućnost ostvarenja prihoda stanovnika Općine.



Opći pokazatelj ostvarene razine razvoja nekog područja je ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. To je vrijednost koja se u osnovi može potrošiti za sve oblike potrošnje od javne do osobne i investicijske. Potrošnju iznad toga mora netko vratiti u budućnosti. Što je veći bruto domaći proizvod u apsolutnom iskazu i po stanovniku, to je društvo i područje bogatije i može podmirili veći broj i veću razinu različitih potreba. Ipak se mora naglasiti da je iskazivanje bruto domaćeg proizvoda po manjim teritorijalnim jedinicama nepouzdano s obzirom na to da dosta ljudi radi u drugim mjestima, a živi na teritoriju Općine i obratno. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po stanovniku pojedinih područja bilo je: Bruto domaći proizvod po stanovniku nekih područja u USD -cijene 1998. - 1 USD = 6,3623 kune Godina Područje BDP 1961. Bivša općina Delnice 3.444 1965. " 5.046 1971. " 5.660 1981. " 8.774 1989. " 9.014 1990. " 6.097 1998. " 2.755 1998. Grad Delnice 3.677 1998. Grad Čabar 4.920 1998. Grad Rijeka 5.099 1998. Prsten Grada Rijeke 3.436 1999. Općina Ravna Gora 4.368 1999. Općina Mrkopalj 2.206 1999. Općina Brod Moravice 2.438 Izvor: podaci službenih evidencija Zavoda za platni promet, Javnih poduzeća i procjena autora. Može se procjeniti da je razina bruto domaćeg proizvoda Općine Brod Moravice u cijelom promatranom razdoblju bila oko 90% prosjeka bivše Općine Delnice. Iz toga proilazi da bi njegova najveća razina mogla biti oko 8.000 USD u 1989. U odnosu na najveće županijsko ostvarenje to je negdje oko 70%. Osnovna djelatnost Općine Brod Moravice je prerađivačka industrija (u kojoj dominantnu ulogu ima prerada drva) koja čini čak preko 75% bruto domaćeg proizvoda. Osim industrije, na razvoj Općine imaju utjecaja, iako daleko manje, trgovina, promet i obrazovanje. Ostale djelatnosti su zanemarive. Sve novonastale Općine koje su bile ranije u sastavu bivše Općine Delnice imaju na vlastitom području šumarije s izuzetkom Brod Moravice. Bez obzira na to što se Općini Brod Moravice obračunava i isplaćuje 2,5% šumskog doprinosa na prodana drva s njenog područja, njeno ostvarenje bruto domaćeg proizvoda je manje nego u drugim Općinama upravo za ostvarenje u djelatnosti šumarstva. Poljoprivreda je u cijelini dosta zapuštena, tako da ona pokriva minimalne potrebe vrlo malog broja stanovnika. Općina Brod Moravice nema razvijeno gospodarstvo. Osim piljenja i prerade drva, druge djelatnosti nisu značajnije zastupljene. U ranijim periodima izostale su mjere politike države koje nisu poticale razvoj na brdsko planinskim područjima, a može se procjeniti da ni bivša Općina Delnice nije iskazivala veći interes za gospodarski razvoj područja Brod Moravice jer je veći dio gospodarskih i drugih aktivnosti usmjeravala na općinsko središte u Delnicama. Stanovništvo je načinom samozapošljavanja potražilo egzistenciju u: obrtništvu (stolarija), proizvodnji gljiva, jagoda, mlijeka i dr. Povećanje obima poslova u metaloprerađivačkoj djelatnosti omogućilo je veću zaposlenost. Mora se naglasit da su to ipak pojedinačni slučajevi koji nisu uspjeli spriječit daljnje iseljavanje mladog stanovništva. Izostanak razvojnih pomaka nametao je konstantnu potrebu traženja poslova izvan područja Općine, pa je to i temeljni razlog stalnog smanjenja stanovništva. U razdoblju nakon 1990. nastale su nove, još teže okolnosti, a od osobitog značaja za područje Brod Moravice su: • smanjenje gospodarskih aktivnosti na području Hrvatske i Gorskog kotara. To je dovelo do daljnjeg

smanjenja aktivnosti u većini poduzeća i na području Općine, • prestanak s radom tvornice namještaja, koja je bila u sastavu "Radin"-a, Ravna Gora, čiji su se

proizvodi izvozili i u Sjedinjene Američke Države, i koja je zapošljavala oko 150 ljudi. Osim nje,



aktivnost je smanjena i u tvrtkama koje su se bavile obradom metala kao što su "Riko" i "Delko". • koncentracija šumarstva na razini države i izostanak organiziranja šumarije na području Općine

dodatno su otežali razvoj gospodarstva, • smanjenje aktivnosti nosioca poljoprivredne proizvodnje Općine - poljoprivredne zadruge koja je

ranije zapošljavala i do 40 ljudi. Uz to, dolazi i do daljnjeg smanjenja poljoprivredne proizvodnje i na individualnim posjedima, a ostvarena proizvodnja je pokrivala sve manju razinu vlastitih potreba,

• daljnje sužavanje gospodarske strukture, smanjenja aktivnosti uslužnog sektora i pad kupovne moći stanovništva,

• porast nezaposlenosti rezultat je svih nepovoljnosti procesa privatizacije i tranzicije. Koncem studenog 2000. bilo je nezaposleno 85 osoba. Osim toga, razina plaća je niža nego na nekim drugim prostorima, pa to stvara dodatni pritisak na iseljavanje.

Problemi i ograničenja Gospodarstvo Općine u cijelini je orijentirano na pilansku proizvodnju i primarnu preradu drva, a prestankom rada tvornice namještaja u Donjoj Dobri izostala je finalna obrada drva. Tehnološke i organizacijske promjene koje su nastale u tim djelatnostima u svijetu nije pratila matična tvrtka "Radin", pa je to izostalo i u njenom pogonu u Donjoj Dobri. Finalna prerada drva je nestala, a gospodarstvo nije imalo sredstava, a ni dovoljno poduzetničkih inicijativa za otvaranje novih djelatnosti i gospodarskih aktivnosti, pa je stanovništvo koje je ostalo bez posla iseljavalo. To je sve više sužavalo proizvodnu osnovu Općine, a uslužni sektor to suženje nije mogao nadomjestiti. Koncentracijom šumarsva na razini Hrvatske stvoreni su novi pilanski kapaciteti izvan područja Gorskog kotara, naročito oko Zagreba, u kojima su ispiljene veće količine drva. Tako su pilanski kapaciteti Brod Moravica zbog tih, ali i drugih razloga kao npr. privatizacijskih procesa bili slabije korišteni. Sadašnja proizvodna orijentacija na prvu fazu obrade drva, odnosno piljenja i izradu elemenata ne može predstavljati značajniji razvojni resurs Općine. U suradnji s kapacitetima prerade drva u Ravnoj Gori i drugim mjestima Gorskog kotara, a i šire, trebalo bi tražiti nova razvojna rješenja. Poljoprivreda u cijelini je gotovo zanemariva i sada služi samo manjim djelom za vlastite potrebe stanovništva. Usitnjene parcele, oštre zime, kraće vegetacijsko razdoblje i mali prihodi od poljoprivrede na sadašnjoj tehnološkoj razini, uz mogućnost ostvarenja većih zarada u drugim djelatnostima, glavni su razlozi stalnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Zbog sadašnje centraliziranosti upravljanja i raspodjele dobiti na razini Hrvatske, te nepostojanja šumarije na području Općine, šumarstvo ne koristi prednosti i pogodnosti postojećeg šumskog fonda- prirodnog resursa Općine Brod Moravice. Veličina Općine, prostorni smještaj, broj stanovnika i proizvodne djelatnosti bitno će utjecati na razvoj uslužnog sektora koji je u temeljnoj funkciji zadovoljenja potreba lokalnog gospodarstva i stanovništva. Pomanjkanje razvojnih programa, nedostatak snalažljivosti menadžerskog kadra, nedostatak kapitala, državni centralizam nad osnovnim resursima Općine, ostarjelo stanovništvo i nezaustavljivi trend iseljavanja ljudi dodatno otežavaju razvoj. Radna snaga U bivšoj Općini Delnice broj zaposlenih se smanjio sa 7396 osobe u 1986. na 6444 osobe u 1991, uz prosječan pad od 2,8% godišnje. Na istom području u 1999. bile su zaposlene 5222 osobe, što predstavlja daljnji pad od 2,6% godišnje. To znači da je u posljednjih 13 godina broj zaposlenih smanjen za oko 30%. Smanjenje zaposlenosti u Općini Brod Moravice je daleko izraženije nego na ostalom području bivše Općine Delnice. Tako je prije domovinskog rata Tvornica namještaja u Donjoj Dobri zapošljavala oko 150 ljudi, poljoprivredna zadruga oko 40, tvtka "Riko" oko 15, trvtka "Delko" oko 12, prerađivačka industrija oko 180 ljudi, poljoprivreda oko 40, trgovina, prijevoz i obrazovanje sa po 15 i ostalo oko 10 ljudi. Tako je ukupno na području Općine bilo zaposleno oko 280 ljudi i oko 40 izvan Općine pa proizlazi da je sveukupno bilo zaposleno oko 320 osoba ili oko 27% stanovništva. U 2001.g. na području Općine Brod Moravice bilo je zaposleno ukupno 267 osoba odnosno isti postotak kao i u ranijem peridu (27%). S obzirom na mogućnost korištenja prijevoza željeznicom, ali i druge oblike prijevoza, mnogi ljudi rade u drugim mjestima kao što su Delnice, Ravna Gora, Skrad i Rijeka. Procjenjuje se, da je 2000. godine broj zaposlenih izvan Općine, a sa stalnim prebivalištem u Općini bio 52. Ove su osobe zaposlene u državnoj upravi, javnim poduzećima (HP, HT, HŽ, H ceste), komunalnim djelatnostima, prometu, školstvu i zdravstvu.



Prema popisu stanovništva 2001. na području Općine bilo je evidentirano 73 nezaposlene osobe. Starosna struktura stanovništva Općine je nepovoljnija u odnosu na Županiju, a ukupan broj zaposlenih i prijavljenih nezaposlenih osoba je izrazito nizak. Kako od rada u poljoprivredi i rada u privatnim šumama živi mali broj ljudi (34), rezultat je vrlo nizak životni standard stanovništva. Radna snaga je tradicionalno uvježbavana i stručno osposobljena za obavljanje poslova na preradi drva, djelom u šumarstvu i značajno manje u ostalim djelatnostima. Najveći dio u strukturi radne snage čine kvalificirana radna snaga, ona sa srednjom naobrazbom i nekvalificirana, te značajno manje ostali. Visoka starosna struktura stanovništva, kvalifikacijska razina aktivnog stanovništva i nedostatak inicijativa i poduzetničkih rizika bit će ograničavajući razvojni faktori Općine. Od 985 registriranih stanovnika 2001. godine, broj radno aktivnog stanovništva bio je 340, odnosno 34,5% od ukupnog broja žitelja. Od toga 78,5% osoba je zaposleno. Od zaposlenog radno aktivnog stanovništva zastupljenost prema području djelatnosti bila je slijedeća: PODRUČJE DJELATNOSTI BROJ % Prerađivačka industrija 56 21.0 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 34 12.7 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 17 6.4 Građevinarstvo 12 4.5 Prijevoz, skladištenje i veze 45 16.9 Trgovina 23 8.6 Ugostiteljstvo i turizam 8 3.0 Financijske, tehničke i poslovne usluge 10 3.8 Obrazovanje, znanost, kultura i informacije 10 3.8 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 12 4.5 Javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje 24 9.0 Ostalo 16 6.0 UKUPNO: 267 100

Broj zaposlenih - radno aktivnih stanovnika prikazan po naseljima: OPĆINA BROD MORAVICE AKTIVNO STANOVNIŠTVO 2001. Brod Moravice Čučak Delači Donja Dobra Goliki Gornji Kuti Gornji Šajn Klepeće Selo Kocijani Lokvica Maklen Male Drage Moravička Sela Novi Lazi Planica Podstene Razdrto Stari Lazi Velike Drage Zahrt UKUPNO 340



Struktura površine zemljišta Općina ima pilane "Divas" i "Pilana", "Metis" u Donjoj Dobri, te poljoprivrednu zadrugu i osnovnu školu koje koriste veće prostorne površine, dok ostala poduzeća i obrtnici koriste prostore ispod 150m2. U mjestu Brod Moravice smještena je većina tvrtki, manji broj u Donjoj Dobri te jedna u Lokvici. Općina obračunava komunalnu naknadu tvrtkama u visini od 0,30 kuna po m2 zatvorene površine i 0,20 kuna po m2 zemljišta. Struktura površine zemljišta Općine Brod Moravice je: Površine po namjeni Površine u ha Struktura • Poljoprivredne površine 3.351,53 53,73

• oranice 500,82 8,03 • voćnjaci i vrtovi 87,41 1,40 • livade 1.813,39 29,07 • pašnjaci 949,91 15,23

• Šume 2.680,98 42,99 • Neplodno zemljište 204,49 3,28 Sveukupno 6.237,00 100,00 Izvor: Ured za katastar Grada Delnice Poljoprivredne površine čine oko 54% ukupnog prostora Općine, ali su obradive (oranice, voćnjaci i vrtovi) vrlo male i čine oko 9,4%. Ipak značajniji dio poljoprivrednih površina otpada na livade i pašnjake i značajan su resurs za razvoj stočarstva. Šume obuhvaćaju oko 43% površine Općine i drugi su razvojni resurs Općine. Proizlazi da su sa stanovišta prostora osnovni razvojni resursi šume i poljoprivredne površine pogodne za razvoj poljoprivrede i stočarstva. Šume se postepeno šire i sve više zauzimaju poljoprivredne površine, pa ovi odnosi između njih imaju približne vrijednosti, što će se pokazati u daljnim studijama i analizi tla i terena. 1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi Promet i veze a) Cestovna infrastruktura Južnim dijelom područja Općine Brod Moravice prolazi državna cesta (D3) Rijeka – Zagreb (Orehovica-G.Jelenje-Delnice-Skrad-Vrbovsko-Karlovac). Područjem Općine prolazi dio županijske ceste (Ž5033): Gašparci (gr.Rep.Sl.)-Brod na Kupi-Brod Moravice-D3. Većinu cestovne mreže čine lokalne ceste: (L58023): Moravička Sela-Ž5033, (L58024): Gornji Kuti-Brod Moravice (Ž5033), (L58025): Brod Moravice (Ž5033)-Velike Drage-Razdrto, (L58026): Lokvica (Ž5033)-D3, (L58029): Donja Dobra (L58030)-Stari Lazi, (L58030): Donja Dobra (D3)-Moravice (Ž5036) Ostatak cestovne mreže čine nerazvrstane ceste koje osiguravaju povezivanje samo dijela naselja na području Općine. Postojeće stanje cestovne infrastrukture na području Općine Brod Moravice karakterizira slijedeća situacija: • cestovna mreža uglavnom je modernizirana mreža cesta iz makadamskog razdoblja kraja 19.

stoljeća • nepovoljno tehničko stanje • nezadovoljavajuća gustoća cestovne mreže- km cesta/km2 prostora (na nivou Županije gustoća

cestovne mreže je uglavnom zadovoljavajuća) • veći broj naselja, posebno u sjevernom dijelu Općine, nema asfaltiranih prometnica, već se veze

ostvaruju “bijelim” cestama • nepostojanje cesta visoke razine usluge na području Općine • naselja uz obalu Kupe nemaju nikakvih cestovnih veza



Obzirom da cestovni promet, izuzev u dijelu državne ceste, i nije velikog kapaciteta vjerojatno je i briga o održavanju i potrebi moderniziranja postojeće županijske i ostalih lokalnih cesta zbog toga mala. Općina je uložila, sukladno svojim mogućnostima, poprilično napora da veći dio naselja Općine poveže, odnosno da postojeće šumske puteve osposobi u kolne, ali je i to nedostatno. Postojeće nerazvrstane ceste, koje se iz središnjeg naselja Broda Moravica i naselja Moravička Sela granaju u dubinu Općine su nezadovoljavajućeg profila gdje na mjestima širina prometnice iznosi i manje od 3,0m. Slijedeće “čvorište” grananja nerazvrstanih cesta počinje u naselju Šimatovo prema najsjevernijim naseljima Općina, uz najbolju mogućnost, neznatno proširenim šumskim putevima presvućeni slojem asfalta ili dobro nabijenom zemljom. Naselja uz obalu rijeke Kupa su nepovezana odnosno do naselja Kavrani dolazi se iz susjedne Općine Vrbovsko, do naselja Donja Lamana Draga strmim šumskim putem iz naselja Gornji Šehovac preko visoravni, do naselja Goršeti i Gornja Lamana Draga preko susjedne države, do naselja Doluš šumskim putem iz pravca naselja Planica. Naselja Kavrani, Goršeti, Donja i Gornja Lamana Draga između sebe su povezani šumskim putem uz obalu Kupe. Možemo zaključiti da je stanje cestovne mreže na području Općine izuzetno loše, kako u teničkom i tehnološkom smislu, tako i kvantitativnom. Ovakvo postojeće stanje je nesumnjivo velika zapreka željenom razvoju ovog područja što je i danas vidljivo jer je u području doline Kupe registrirano svega 6 stanovnika. b) Željeznički promet Područjem Općine prolazi dionica magistralne pruge I reda Hrvatskih željeznica: Botovo (državna granica)-Zagreb-Rijeka. Ova pruga predstavlja nastavak magistralnog željezničkog pravca koji povezuje Budimpeštu s Jadranskim morem. Dionica gore opisane pruge koja prolazi područjem Općine je dionica Moravice-Rijeka, i ona je statistički obrađena. Pruga Moravice-Rijeka je jednokolosječna, duljine 91km, a puštena je u promet 1873. godine. Ima karakteristike teške brdske pruge s mjerodavnim otporom od 22 dan/t za smjer Moravice-Rijeka, te 30 daN/t za suprotni smjer. Najteži dio pruge je od Rijeke do Lokava, a na relaciji Rijeka-*Drivenik je najdulji uspon u Hrvatskoj. Gotovo 2/3 pruge nalazi se u zavojima, a minimalni polumjeri su između 250 i 300m. Elementi pruge omogućuju na relaciji Drivenik-Moravice maksimalnu brzinu od 65km/h, dopušteni osovinski pritisak iznosi 200kN, a dopuštena težina po m1 je 64kN. Tablica: Godišnji broj vlakova s prijevozom putnika u razdoblju 1986.-1990.

Odsjek Smjer 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1 3 671 3 548 3 843 4 110 4 237 Moravice-

Lokve 2 3 650 3 472 3 763 4 030 4 112 Ukupno: 7 321 7 020 7 606 8 140 8 349

Bitna karakteristika putničkog prometa na pruzi Moravice-Rijeka je nepromjenjivost opsega prijevoza u dužem razdoblju. To je posljedica koncepcije forsiranja teretnog prometa, rentabilnijeg s aspekta željeznice (veći broj putničkih vlakova bi smanjio broj teretnih), što je omogućeno i osposobljenošću cestovnih prijevoznika za preuzimanje putničkog prijevoza na tom pravcu. Temeljem dokumenta “Revidirana prognoza obujma prijevoza na prugama HŽ za razdoblje 1991.-2000.” Ureda za razvoj HŽ-a utvrđen je broj preveženih putnika u razdoblju 1986.-1990. Tako je dijelu pruge Karlovac-Oštarije bazni prijevoz (prosjek 86/90) iznosio 2 155 putnika. Na pruzi Moravice-Rijeka uočljiv je blagi trend porasta teretnog prometa u duljem razdoblju. Smjer od Rijeke do Zagreba je tzv.” Tovareni smjer” u kojem se uglavnom prevoze masovni tereti (ruda, koks, nafta i sl.) pa vlakovi u tom smjeru prometuju tovarenim vagonima, što rezultira kratkim, teškim kompozicijama. U suprotnom smjeru, od Zagreba do Rijeke, tzv.”netovarenom smjeru” vlakovi prometuju s pretežnim dijelom praznih vagona koji odlaze na utovar u Rijeku, a tovar se sastoji pretežno od generalnih tereta. To rezultira relativno laganim kompozicijama. Tablica: Godišnji broj teretnih vlakova u razdoblju 1986.-1990.

Odsjek Smjer 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1 4 768 5 017 4 518 4 698 4 904 Moravice-

Lokve 2 4 801 4 514 4 221 4 263 4 350 Ukupno: 9 569 9 531 8 739 8 961 9 254



Tablica: Godišnji opseg prevezenih netto tona u razdoblju 1986.-1990. Odsjek Smjer 1986. 1987. 1988. 1989. 1990.

1 1 200 1 688 1 329 1 481 1 289 Moravice-Lokve 2 3 865 3 200 3 002 3 204 3 072 Ukupno: 5 065 4 888 4 331 4 685 4 361

Iako je pruga Botovo (državna granica)-Zagreb-Rijeka svrstana u najviši rang pruga Hrvatskih željeznica, ona je građena prije više od sto godina pa ne zadovoljava suvremene tehničke zahtjeve, a ne pokriva ni prometne potrebe. Isto tako, promatrajući prugu u cjelini, može se istaći da njeni usponi i otpori spadaju među najveće otpore pruga koje su u eksploataciji u svijetu. Osim nepovoljnih nagiba, prugu karakterizira veliki broj zavoja. Tako je na dijelu pruge Karlovac-Rijeka 70% dužine u zavojima, a od toga je čak 40% dužine u zavojima polumjera manjih od 300m. Modernizacija pruge obuhvatila je remont pruge i sanaciju donjeg stroja, obavljena je elektrifikacija (istosmjernim sustavom) i osiguranje postaja suvremenom signalizacijom. c) Granični riječni prijelazi za pogranični promet Državnu granicu sa Republikom Slovenijom u dužini od 17,4km čini rijeka Kupa. Obe strane rijeke imaju već formirana građevinska područja i vrijedna poljoprivredna zemljišta koja se obrađuju. Većina građevinskih područja sa hrvatske strane su napuštena ili su nastanjena sa minimalnim brojem domaćinstava pretežito starije dobi. Poljopivredna zemljišta se koriste neovisno o državljanstvu korisnika. Pristup obalama jedne i druge strane rijeke je uglavnom čamcima. Obzirom da hrvatska naselja nisu cestovno spojena sa ostalim dijelom države, to je za dijelove graničnog prostora i jedini način pristupa. Današnja komunikacija lokalnog stanovništva obiju država vrši se cijelom dužinom rijeke Kupe. Statistički gledano, dnevni broj prijelaza je neznatan i najčešći je iz naselja Goršeti. Službe kontrole prijelaza na ovom području nisu uspostavljene. d) Telekomunikacijski promet Uvod Razvoj javnih telekomunikacija u okviru magistralne mreže Hrvatskih telekomunikacija (HT-a) zadnjih godina, praćen je intenzivnom izgradnjom i na lokalnoj, pristupnoj razini telekomunikacijske mreže, čije je jedno od glavnih obilježja značajno i kontinuirano povećanje kako instaliranih priključaka i gustoće telefonskih priključaka, tako i proširenje asortimana telekomunikacijskih usluga. Pri tome se, u što je moguće većoj mjeri, nastoje koristiti suvremene tehnologije, kakve su već primijenjene i relativno dobro razvijene na nacionalnoj razini telekomunikacijske mreže. To se prije svega odnosi na digitalizaciju, a zatim i na disperziju pristupih komutacijskih kapaciteta, a sve u cilju ekonomski isplativije izgradnje samih pristupih kapaciteta. Takva suvremena pristupna infrastruktura, prvenstveno i inicijalno namijenjena zadovoljenju potreba za osnovnom telefonskom uslugom, po svojim krajnjim mogućnostima u pravilu nadilazi potrebe same te usluge i otvara prostor za daljnje i višenamjensko korištenje. U svjetskim razmjerima koncem devedesetih godina telekomunikacijske mreže doživljavaju značajnu transformaciju prema jednostavnijim strukturama. One se u komutacijskom segmentu odlikuju manjim brojem hijerarijskih razina i većim komutacijskim čvorovima, što vodi smanjivanju troškova njihove realizacije, većoj pouzdanosti, raspoloživosti i sigurnosti, a u konačnici rezultira višom razinom kakvoće pružanja usluga. Opis postojećeg stanja Komutacijski dio Na području općine Brod Moravice, a s obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoća postojećih TT korisnika (stambenih objekata) unutar naselja, instalirano je tri lokalne telefonske centrale, odnosno dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS ili UPM), a povezani su na višu prometnu razinu tj. pripadaju automatskoj digitalnoj centrali tipa AXE Delnice u Delnicama. Instalirani su sljedeći dislocirani digitalni pretplatnički stupnjevi koji su povezani na digitalnu centralu AXE Delnice: • UPS – Brod Moravice – pokriva područje mjesta Brod Moravice, Novi Lazi, Stari Lazi, Donja



Dobra, Maklen, Moravička Sela, Delači, ukupnog kapaciteta 512 telefonskih priključaka, od čega je još slobodno 110 priključaka.

Niže navedeni dislocirani digitalni pretplatnički stupnjevi UPM-ovi su povezani na UPS Brod Moravice: • UPM – Klepeće Selo – pokriva područje mjesta Podgorni, Gornji Šajn, Naglići, Zavrh, Šimatovo,

Gornji Šehovac, Golik i Klepeće Selo, ukupnog kapaciteta 60 telefonskih priključaka, od čega je još slobodno 8 telefonskih priključaka

• UPM – Kocijani – svojom pristupnom mrežom pokriva područje naselja Kocijani, Planica, Zahrt, Podstene, ukupnog kapaciteta 30 telefonskih priključaka, koji je potpuno iskorišten.

Prijenosni putevi Povezivanje postojećih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva UPS-ova na višu prometnu razinu (AXE Delnice), kao i UPM-ova na UPS Brod Moravice, ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju, realizirano je digitalnim sistemima prijenosa odnosno po svjetlovodnom TK kabelu. Pristupne telekomunikacijske mreže Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a Brod Moravice izgrađena je isključivo kao podzemna TK mreža koristeći djelomično i izgrađenu podzemnu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju. Ukupno ima izgrađeno 1500 parica, za čiju razradu se koristi 4 TK kabela, položenih direktno u zemlju od kojih je 2,2km, tipa TK10, a 21,2km, tipa TK59GM. Dužina ugrađenih TK kabela iznosi 23,4km. a rezervni kapacitet je 440 parica. Pristupna telekomunikacijska mreža UPM-a Klepeće Selo ima izgrađeno 250 parica, koje su razrađene kroz 2 TK kabela, položenih direktno u zemlju. Dužina ugrađenih TK kabela iznosi 8,3km. a rezervni kapacitet iznosi 20 parica. Pristupna telekomunikacijska mreža UPM-a Kocijani ima izgrađeno 260 parica, koje su razrađene kroz 2 TK kabela, položenih direktno u zemlju. Dužina ugrađenih TK kabela iznosi 3,8km. a rezervni kapacitet 130 parica. Zaključak Analizom postojeće telekomunikacijske mreže na području Općine Brod Moravice može se utvrditi sljedeće: Komutacijski sistemi Izvršena je u potpunosti digitalizacija komutacijskih sistema mjesne telekomunikacijske mreže na promatranom području. Lokacije postojećih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova i UPM-ova) kao i kapacitet istih, a s obzirom na postojeće stanje je u potpunosti zadovoljavajuća. Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja broja stanovnika (domaćinstava), odnosno ukoliko postojeća rezerva ne bude dostatna za udovoljavanje zahtjeva TT korisnika može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-ova i UPM-ova ili po potrebi ugraditi novi dislocirani digitalni pretplatnički stupanj ukoliko to iziskuju lokalne potrebe. Povezivanje svih postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu AXE Delnice izvršena je digitalnim sistemom prijenosa koristeći u tu svrhu raspoložive prijenose medije i to svjetlovodne kabele. Kapacitet prijenosnih uređaja, a s obzirom na postojeće stanje je zadovoljavajuće. Pristupne mreže Problemi pristupnih telekomunikacijskih mreža pripadajućih UPS-ova i UPM-ova pojavljuju se kod dijelova pristupne telekomunikacijske mreže izgrađenih kao nadzemne (zračne) telekomunikacijske mreže TK kabelima tipa TK 33 U, ili podzemnim kabelima tipa TK 10 (kabeli sa zrak-papirnom izolacijom i olovnim plaštem) ugrađenim u periodu od 1974. – 1984. godine. Kod takvih dijelova pristupnih mreža nema mogućnosti odnosno postoje ograničenja u pružanju danas nudećih usluga TT korisnicima (ISND, prijenos podataka, video konferencija i sl.) i to isključivo radi dotrajalosti mreže te loše kvalitete ugrađenog materijala.



Vodoopskrba i odvodnja a) Vodoopskrba Gotovo cijelo naseljeno područje Općine snabdijeva se pitkom vodom s izvorišta na području Općine Skrad koja spada u najkvalitetnije vode u Gorskom Kotaru. Snabdijevanje vodom je dobro riješeno, većina mjesta Općine koja imaju stanovnika imaju i vodovodnu mrežu, osim mjesta Colnari, Doluš, Donji Šajn, Donji Šehovac, Gornji Šehovac, Nove Hiže i Završje. Snabdijevanje vodom je redovito i u potrebnim količinama. Najjužniji dio Općine, naselja Novi i Stari Lazi snabdjevaju se vodom s izvora “Vrelac” kapaciteta 1,42l/s. Osnovni problem, kao i u drugim dijelovima Gorskog Kotara, je zastarjelost vodovodne mreže u kojoj ima značajnih gubitaka vode (oko 52%). Za potrebe opskrbe vodom područja Brod Moravice tvrtka "Komunalac" proizvede godišnje oko 100.000m3 vode, a proda oko 45.000m3. Sustav vodoopskrbe se sastoji od devet vodosprema i dvije crpne stanice. Magistralni cjevovodi dužine cca 22 000 m su pretežno alkatenski i azbestcementni, dok je razvodna mreža u dužini od cca 16 400 m pretežno alkatenska. Manji dijelovi razvoda izrađeni su od ljevanoželjeznih, PVC i pocinčanih cijevi. Vodospreme: NAZIV VODOSPREME KAPACITET m3 Šain 100 Čučak 20 Kuti 60 Brod Moravice 140 Donja Dobra 30 Velike Drage 60 Male Drage 50 Novi Lazi 50 Stari Lazi 50 Crpne stanice: Naziv crpne stanice Broj crpki / kWh Brod Moravice - Kuti 2 + 2 / 2x3 kWh Stari Lazi 2 / 2x3 kWh b) Odvodnja Na području Općine nema razrađenog sistema prikupljnja otpadnih sanitarnih, a niti oborinskih voda. Odvodnja otpadnih voda izvedena je u južnoj polovici naselja Brod Moravice i priključena na ispust u blizini rijeke Dobre, ali bez uređaja za pročišćavanje. Otpadne vode septičkih jama prazni i odvozi privatni prijevoznik na odlagalište u Delnice gdje bi se trebale preraditi i pročistiti na uređaju. Obzirom da Grad Delnice i Općine koje su vezane na spomenuti uređaj nisu osigurale sredstva za njegovo funkcioniranje, otpadne vode se samo deponiraju. Energetika a) Elektroenergetika Položaj, značaj i posebnosti elektrenergetske infrastrukture Općine Brod Moravice u odnosu na sustav Države i Županije Područje obuhvata ovog plana nije opterećeno koridorima nadzemnih elektroenergetskih vodova višeg napona (110kV, 220kV, 400kV) koji su sastavni dio prijenosnog elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske, već samo koridorima distributivnih 20kV nadzemnih vodova. Postojeće stanje elektroenergetske mreže Područje Općine Brod Moravice napaja se električnom energijom na 20kV naponskom nivou iz trafostanice 35/20kV “Kupjak” i H.E. “Zeleni Vir” koje su smještene izvan granica obuhvata ovog plana.



Trafostanica “Kupjak” izgrađena je za kapacitet 2x8 MVA, a danas su u njoj ugrađena dva transformatora snage 8+4 MVA. Uz Općinu Brod Moravice, el. energijom napaja se i područje Općina Ravna Gora i Skrad, te dio područja Općina Mrkopalj, Delnice i Vrbovsko. Vršno opterećenje trafostanice je ispod kapaciteta danas ugrađenih trafo jedinica, što znači da ima dovoljno rezervnog kapaciteta za potrebe porasta potrošnje i budućeg konzuma. Hidroelektrana “Zeleni Vir” ima kapacitet 2x1 MVA, a njena iskoristivost ovisi o godišnjim hidrološkim prilikama. Distribucija električne energije prema potrošačima na području Općine vrši se preko 22 distributivne trafostanice 20/0,4kV smještenih unutar granica ovog plana. Trafostanice su različitog tipa izvedbe (stupne, zidane, montažno-betonske), a svojom lokacijom i kapacitetom zadovoljavaju potrebe današnjeg konzuma. Pored distributivnih trafostanica 20/0,4kV u vlasništvu HEP-a, na području Općine postoji i jedan 20kV potrošač - pilana u D.Dobri, koji se električnom energijom napaja iz vlastite trafostanice 20/0,4kV. Na području Općine, uz granicu s Republikom Slovenijom, postoje potrošači koji se još uvijek električnom energijom napajaju iz elektroenergetske mreže Republike Slovenije, a to su zaseoci: Zavrtak, Doluš i Kavran. Iz elektroenergetskog sistema Republike Hrvatske, a preko nisonaponske mreže na području Općine Brod Moravice, napajaju se zaseoci: Spodnja Bilpa, Vrt, Grgelj i Žlebe u Republici Sloveniji. Trafostanice 20/0,4kV na području Općine napajaju se na 20kV naponskom nivou nadzemnim vodovima, odgovarajućeg tipa i presjeka, koji zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe konzuma. Visokonaponska 20kV nadzemna mreža je u cijelosti izvedena kao radijalna, bez mogućnosti rezervnog napajanja. Realizacijom 20kV nadzemnog voda Podstane-Čedanj-Belo-Golik predmetno područje će dobiti rezervno napajanje iz pravca Brod na Kupi. Visokonaponska 20kV nadzemna mreža je izvedena najvećim dijelom na drvenim stupovima, a u novije vrijeme prilikom rekonstrukcije i nove izgradnje koriste se željezno rešetkasti i betonski stupovi. Niskonaponska mreža je na cijelom području izvedena kao nadzemna na drvenim ili betonskim stupovima. Postojeći neizolirani vodiči se kroz rekonstrukciju i revitalizaciju niskonaponske mreže zamjenjuju s izoliranim samonosivim kabelskim snopom, koji osigurava daleko veću prijenosnu moć i sigurnost u napajanju. Naponske prilike su na cijelom području Općine zadovoljavajuće osim nekih zaselaka oko Završja, što je u fazi rješavanja kroz odgovarajuće rekonstrukcije niskonaponskih mreža. Postojeća niskonaponska mreža ima rezerve koje u cijelosti zadovoljavaju potrebe današnjeg konzuma i u većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njegove povećane potrebe, odnosno potrebe napajanja novih potrošača. Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske mreže, ili kao samostalna na zasebnim stupovima i zadovoljava sadašnje potrebe. 1.1.1.7. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom organizira "Komunalac" Delnice. Godišnje zbrinu oko 874m3 komunalnog otpada. Smeće se odvozi u Sović Laz iz svih većih mjesta i to jednom u tjednu. Zbrinjavanje krupnog otpada rješava se kroz pojedine akcije lokalne samouprave, a provodi ga "Komunalac" odvozom dva puta godišnje, dok je industrijski otpad prepušten na zbrinjavanje samim poduzećima. Postupanje s otpadom u cijelini nije riješeno, ima još uvijek divljih odlagališta gdje se odbacuje uglavnom krupni otpad, staro ulje i drugo. Sanaciju divljih odlagališta treba organizirati i financirati lokalna samouprava. 1.1.1.8. Zaštita prostora Zrak Tijekom 1995. godine postavljene su dvije postave za praćenje kakvoće zraka na području Gorskog kotara, i to u Delnicama i u Gerovu (Čabar).Obzirom da na području Općine Brod Moravice ne postoje značajniji lokalni izvori onečišćenja zraka, procjenu kakvoće zraka moguće je donjeti temeljem analize rezultata s najbliže mjerne postaje u Delnicama. Rezultati ispitivanja pokazuju da je zrak na ovom području prve kategorije, tj. godišnje vrijednosti sumpor dioksida i dima ispod su preporučenih vrijednosti kakvoće zraka. U razdoblju od 1996. do 1998. prosječne godišnje vrijednosti sumpor dioksida zabilježene na mjernoj



postaji Delnice kretale su se između 13 i 17 µg/m3, a u istom razdoblju vrijednosti dima u zraku su se kretale14-16 µg/m3. Prosječna godišnja vrijednost kiselosti oborina u razdoblju između 1995. i 1998. godine bila je između pH 5.7 i pH 6.1. Oborine se smatraju kiselima, ako je njihov pH manji od 5.6, dakle na promatranom području oborine nisu kisele i ne ugrožavaju šume. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN br. 48/95) prvu kategoriju kakvoće zraka predstavlja čist ili neznatno onečišćen zrak, odnosno nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Preporučene i granične vrijednosti ne predstavljaju maksimalno dopustive koncentracije onečišćujućih tvari u zraku i ne smije ih se tumačiti kao vrijednosti do kojih je dopušteno onečišćavati zrak, već treba svim sredstvima nastojati da zrak bude što čišći, kako se ove vrijednosti ne bi nikada dosegle. Potencijalne izvore onečišćenja zraka predstavljaju postojeći pogoni za piljenje i primarnu preradu drva, te male kotlovnice, lokalni i tranzitni promet. Vode Zaštita izvorišta vode za piće na području Općine Brod Moravice (i Županije u cjelini) je kompleksna zbog hidrogeoloških specifičnosti krša. U svrhu očuvanja kakvoće i količine vode za piće, postojećih i potencijalnih resursa određuju se zone zaštite izvorišta i način ponašanja u određenim zonama zaštite. Prema “Karti zaštitnih zona izvorišta pitke vode na području Delnica” iz kolovoza 1995, izrađenoj u JVP “Hrvatska vodoprivreda” O.J. Rijeka, zaštićeno je samo malo područje oko naselja Stari Lazi u kategoriji II zone zaštite – zona strogog ograničenja, a područje južno od spomenute vodozaštitne zone je klasificirano kao “pretpostavljeni, ali nedovoljno istraženi sliv”. Na ovom području (kraj naselja Stari Lazi) nalazi se izvor “Vrelac” koje se koristi u sistemu lokalne vodopskrbe. Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite voda definirani su zabranjeni i dopušteni zahvati u prostoru, te način provođenja mjera zaštite u II zaštitnoj zoni - zoni strogog ograničenja . Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) daje kategorizaciju voda kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode, te dijelovi mora pod utjecajem onečišćenja s kopna, razvrstavaju u skupine koje moraju zadovoljavati propisane uvjete za određenu vrstu vode polazeći od mjerila iz Uredbe o klasifikaciji voda. Tako je rijeka Kupa iz skupine “međudržavnih voda” u I kategoriji, a rijeka Dobra s pritokama iz skupine “ostalih državnih voda” u II kategoriji. Obje vode su namijenjene za vodu za piće, akvakulturu, za turizam i rekreaciju. Buka Postojeći izvori buke na području Općine su slijedeći: • promet osobnih automobila, autobusa, teretnih vozila i dr. državnom cestom Rijeka-Zagreb (D3) • promet na postojećoj željezničkoj pruzi • djelatnost proizvodnih pogona Navedeni izvori smješteni su u južnom dijelu Općine dok se za ostali dio Općine može konstatirati da nikakvim aktivnostima nije izložen buci. Bukom od prometa na državnoj i županijskoj cesti, te na postojećoj željezničkoj pruzi ugrožena su naselja: Donja Dobra, Brod Moravice, Lokvica. Obzirom na smanjen promet državnom cestom D3 i na prometa malog intenziteta županijskom cestom utjecaj ovih izvora je povremen. Na području Općine Brod Moravice nisu vršena mjerena razine buke iz postojećih izvora, što je u narednom periodu potrebno učiniti. Tlo Za potrebe izrade Prostornog plana Općine Brod Moravice izvršena je valorizacija zemljišta Općine kao jedan od programskih elemenata plana. Analiza sadrži proradu osnovnih pretpostavki biljne proizvodnje s posebnim pitanjem razrade zemljišnih resursa u smislu kvalitete i boniteta. Iz toga će proizići i načela za zaštitu zemljišnih resursa viših boniteta od nenamjenskog korištenja. Vrednovanje je izvršeno sukladno Odredbama Prostornog plana primorsko-goranske županije. Za kartografsko prikazivanje i buduće korištenje prostora, te izradu prostornih planova korištene su upute Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. Za bonitetno vrednovanje tala korišteni su postojeći podaci i kao prvo, listovi osnovne pedološke karte Ogulin 1 mjerila 1:50000, te dio karte N. Mesto 3 s tumačem. Također su korištene studije - Ekološko gospodarska osnova prostora Općine Delnice od grupe autora Šumarskog instituta (Cestar i dr. 1982),



te studija Ekološko gospodarsko vrednovanje tala Županije Primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede od grupe autora s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bonitiranje zemljišta bila je osnova za razvrstavanje tala u određene prostorne kategorije. Na temelju unutrašnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime, te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj poena i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase). Bonitet tla je određen na temelju svojstava teksture, geološkog porijekla i razvojnog stupnja, a deseterostruko se povoljnije ocijenjuje u odnosu na klimu i reljef. Pod razvojnim stupnjem podrazumijevamo evoluciono-genetički stadij razvoja tla koji određuje sveukupna pedološka svojstva i to: dubinu tla, reakciju, sadržaj i moćnost humusno akumulativnog horizonta, prirodnu dreniranost, poziciju i prisutnost podzemne i stagnirajuće vode i dr. Na temelju ovih vrijednosti izračuna se opći bonitet tla. Korekcijom općeg boniteta s ućešćem stijena i kamena, te drugih faktora dobije se korigirani bonitet zemljišta. Rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala daju se u tablici 1, a njihova rasprostranjenost u priloženoj karti namjene (karta 1a). U koloni 1 dat je broj kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i postotna zastupljenost nižih jedinica. Kartirane jedinice su isključivo složene zemljišne kombinacije više nižih jedinica tla koje se u prostoru javljaju u različitim odnosima i teško ih je međusobno izdvojiti. U koloni 3, u brojniku date su brojčane vrijednosti postotka stjenovitosti, a u nazivniku raspon nagiba kao bitnih svojstava za bonitetnu valorizaciju prostora. U koloni 4 dati su ukupni zbroj bonitetnih poena, a u koloni 5 navedena je klasa i potklasa, odnosno razred i podrazred boniteta zemljišta. Treba spomenuti da prvi broj ispisan arapskim brojevima predstavlja klasu a drugi podklasu zemljišta, npr. 41 znači da tlo pripada četvrtoj klasi a prvoj podklasi, a 82 osmoj klasi, drugoj podklasi. Ističemo da se prvih pet klasa boniteta zemljišta (od 11-52 podklase) ne bi smjelo trošiti izvan poljoprivredne namjene, odnosno za infrastrukturne potrebe, tim više jer je ovo isključivo gorski i planinski kraj koji ionako ima veoma malo pogodnih tala za poljoprivredu. Posljednja kolona 6 označava prostornu kategoriju u smislu korišenja i zaštite, a determinirana je na temelju Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu eleborata prostornih planova. Prema tom pravilnik, prostori, odnosno zemljišta u okviru poljoprivrede i šumarstva izdvajaju se u 7 poznatih kategorija i zaštite (P1, P2, P3, PŠ, Š1, Š2, Š3) odnosno preporuka za uporabu. Treba naglasiti da su poneke kartirane jedinice razvrstane u više kategorija, što znači da ista kartirana jedinica može biti Š1, ali ako zadire u poljoprivredno zemljište onda može biti i P3 ili neka druga kategorija.

Obzirom da je valorizacija i zaštita razmatrana na osnovu Odredbi Prostornog plana Primorsko-goranske županije, kategorizaciju zemljišta u sedam kategorija prema Pravilniku o sadržajima, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova možemo prikazati i na slijedeći način: - poljoprivredno zemljište prostorne oznake P2 odgovara zaštiti zemljišta I kategorije - poljoprivredno zemljište prostorne oznake P3, PŠ odgovara zaštiti zemljišta II kategorije - šumsko zemljište prostorne oznake Š1, Š2, Š3 odgovara zaštiti zemljišta III i IV kategorije



Tablica boniteta zemljišta za područja Općine Brod Moravice: Bonitet

Redni broj Naziv kartirane jedinice i struktura

Stjenovitost% nagib % poeni klasa i

potklasa

Prostorna kategorija korištenja zemljišta

Kategorija zaštite zemljišta

1 2 3 4 5 6 7

1 Aluvijalno-koluvijalno, distrično- Koluvij distrični s prevagom zemljišnog materijala- Distrično smeđe tlo na silikatnom nanosu (50:10:40)

0 0-3 59 41 P2 I

2 Aluvijalno-koluvijalna neoglejena i oglejena- Koluvij pretežito od zemljišnog materijala- Močvarno glejno mineralno (50:30:20)

0 0-5 58 42 P2 I

3 Distrično smeđe na pješčenjaku, tipično i lesivirano- Koluvij distrični s prevagom zemljišnog materijala (80:20)

0 3-16 49 51 P3 I

4 Smeđe na dolomitu, koluvijalno- Rendzina na dolomitu- Karbonatni koluvij s prevagom zemljišnog materijala (40:40:20)

0-10 3-16 45 52 P3 II

5 Lesivirano na vapnencu i dolomitu, tipično- Smeđe na vapnencu tipično, srednje duboko (60:40)

2-10 3-16 44 52 P3 II

6 Rendzina na dolomitu- Smeđe na dolomitu, plitko i srednje duboko- Lesivirano na dolomitu tipično (60:30:10)

2-10 3-30 39 61 PŠ II

7 Distrično smeđe na pješčenjaku, tipično i lesivirano- Koluvij distrični s prevagom zemljišnog materijala (80:20)

0 8-30 38 61 Š1 II

8 Lesivirano na vapnencu i dolomitu, tipično- Smeđe na vapnencu tipično, srednje duboko- Vapneno dolomitna crnica (50:30:20)

10-25 3-30 37 61 Š1

PŠ II

9 Rendzina na dolomitu, plitka i srednje duboka- Smeđe na dolomitu, tipično (50:30:20)

2-10 16-30 33 62 PŠ II

10 Smeđe na vapnencu, plitko do srednje duboko- Crnica organomineralna i organogena, litična- Lesivirana na vapnencu i dolomitu (70:20:10)

10-30 8-30 33 62 PŠ II

11 Rendzina na dolomitu, plitka- Smeđe na dolomitu- Vapneno dolomitna crnica (60:20:20)

2-25 30-65 21 72 Š1

PŠ III-IV

12 Smeđe na vapnencu plitko- Crnica organomineralna i organogena, litična- Lesivirano na vapnencu i dolomitu (70:20:10)

10-50 8-45 14 81 Š1 III-IV

13 Crnica vapneno dolomitna, organomineralna i organogena- Smeđe na vapnencu i dolomitu- Rendzina na dolomitu (60:30:10)

30-50 16-45 11 81 Š1

PŠ III-IV

14 Naselja

Zemljište I kategorije zaštite

Zemljište I kategorije su najvrijednija tla i štite se i namjenjuju isključivo primarnoj poljoprivrednoj djelatnosti.

Na području Općine Brod Moravice nema osobito vrijednih tala P1 kategorije. U P2 kategoriju uvrštena su tla kartirane jedinice broj 1. Prema bonitetu to su tla 41 klase odnosno podklase. Ova tla su prvenstveno rasprostranjena uz dolinu rijeke Dobre i njenih pritoka. Njihova površina iznosi svega stotinjak hektara. Glavno ograničenje ovih tala je kiselost i eventualno zasjena. Tla se obično koriste kao oranice i vrtovi a ponegdje i kao livade.

Druga po redu pogodnosti su tla u okviru kartirane jednice broj 2. To su dobra povrtlarska i ratarska tla, pa bi ih u tom smislu trebalo i dalje koristiti. Ograničena su klimom i eventualnim utjecajem prekomjernog vlaženja. Prema bonitetu spadaju u 42 klasu odnosno podklasu i uvrštena u P2 prostornu kategoriju. Kao i prva kartirana jedinica i ova tla se ne bi smjela koristiti izvan poljodjelske djelatnosti.

U okviru kiselih klastita, prvenstveno pješčenjaka razvijena su distrično smeđa tla s koluvijalnim tlima – kartirna jedinica 3. To su duboka, rahla tla i ilovasta tla dobrih pedofizikalnih svojstva. Glavna ograničenja ovih tala svakako su kiselost i nagib. Ova tla imaju 49 poena i prema bonitetu odgovaraju petoj klasi prvoj podklasi (51), odnosno P3 prostornoj kategoriji korištenja prostora.

Zemljište II kategorije zaštite

Zemljište II kategorije zaštite su najvrijednija i najpovoljnija poljoprivredna zemljišta za



poljoprivrednu djelatnost koje je mjerama zaštite potrebno zaštititi, dok je kod eventualnog planiranja stambenih zona potrebno predvidjeti rahliju izgradnju da bi se poljoprivredno zemljište što više sačuvalo unutar okućnica.

U okviru kartirane jedinice broj 4 izdvojili smo poljoprivredna tla P3 kategorije, koja prema bonitetu spadaju u 52 klasu odnosno podklasu. To su smeđa tla na dolomitu, rendzine na dolomitu i koluvij s prevagom zemljišnog materijala. To su tla oranica, livada i voćnjaka u okolici općinskog središta Brod Moravice. To su slabo kisela tla sa niskom stjenovitošću koji je ujedno uz nagib i glavni faktor ograničenja. Svakako, s obzirom na površinu ovo su najznačajnija poljoprivredna tla.

Slična gornjim tlima su i tla kartirane jedinice broj 5. Nju čine lesivirana tla na vapnencu i dolomitu sa smeđim tlima. Uvrstili smo ih u 52 bonitetnu klasu što odgovara također P3 prostornoj kategoriji korištenja prostora. Također su rasprostranjena uz manja naselja. S obzirom da ovi prostori prirodno zaraštuju sve više, ova tla prelaze u šumska. Glavno ograničenje ovih tala su stjenovitost, mjestimično dubina i kiselost. Stočarstvo i proizvodnja krme za stoku su glavni pravci razvoja na ovim tlima.

Poljoprivredna tla u okolici sela Velike i Male Drage izdvojena su u okviru kartirane jedinice broj 6. Ova tla bodovana su s 39 poena, zbog čega spadaju u 61 bonitetnu klasu odnosno podklasu. Zbog načina korištenja i boniteta svrstana su u ostala obradiva i šumska tla- PŠ prostornu kategoriju. Ovu asocijaciju čine rendzina na dolomitu kao dominantna jedinica te smeđe na dolomitu plitko i srednje duboko zatim lesivrano tlo kao sporedni članovi. Stjenovitost ovih tla je niska (2-10%), a dubina varira od plitkih do dubokih tala. Raslojavanjem sela i ova tla su sve više prepuštena prirodnom zaraštanju.

Istovjetnu zemljišnu kombinaciju poput kartirane jedinice 3 nalazimo i na nešto većim nagibima, koji su isključivo pod šumom, pa smo ih uvrstili u Š1 kategoriju. Ona spadaju u nešto nižu bonitetnu klasu (61), ali to su najbolja šumska tla na području Gorskog kotara – kartirana jedinica 7.

Kartiranu jednicu broj 8 čine lesivirana tla na vapnencu i dolomitu sa smeđim tlom i vapneno dolomitnom crnicom. To su srednje stjenovita područja s umjerenim do strmim padinama. Ova tla zbog stijena i nagiba bodovana su sa svega 37 poena, što je tek dovoljno za 61 klasu odnosno podklasu. U okviru ove kartirane jedinice izdvojene su dvije podjednice. Prvo područje, pretežito pokriveno sa šumom, spada u Š1 prostornu kategoriju, dakle kategoriju gospodarskih šuma. Od strane ljudi iskrčeni prostori s oranicama i livadama, koji sve više prirodno zaraštaju izdvojeni su u PŠ kategoriju, dakle kategoriju ostalih poljoprivrednih tala i šuma.

Kartirana jedinica broj 9 koju čine rendzina na dolomitu, plitka i srednje duboka i smeđe tlo na dolomitu, spada također u PŠ prostornu kategoriju, dakle kategoriju ostalih poljoprivrednih tala i šumskih tala, koju čine prvenstveno pašnjaci i šume slabih boniteta. Imaju svega 33 poena i spadaju u 62 bonitetnu podklasu. Mogu se nesmetano koristiti za svaku infrastrukturnu djelatnost. U PŠ prostornu kategoriju spada i kartirana jedinica br. 10 koja također ima 33 poena i pripada 62 bonitetnoj podklasi. Također je ograničena s umjerenom stjenovitošću, nagibom i dubinom tla. I ovi prostori prepušteni su sve više prirodnom zaraštanju. Na ovim područjima može se nesmetano odvijati sva infrastrukturna izgradnja. Zemljište III i IV kategorije zaštite

Zemljište III i IV kategorije pripada zemljištima prekrivenim šumom. Kartirana jedinica sadržaja istog kao i kartirana jedinica 10 i bonitetne vrijednosti koja je pod

šumom (kartirana jedinica br 12) spada u kategoriju gospodarskih šuma (Š1). Kartiranu jedinicu broj 11 čine rendzina na dolomitu plitka, sa smeđim tlom na dolomitu i

vapneno dolomitnom crnicom i spada u kategoriju gospodarskih šuma (Š1) u većem dijelu, i PŠ kategoriju u manjim oazama pašnjaka odnosno livada. Ta tla spadaju u 72 bonitetno podklasu i ograničena su strmim do vrletnim nagibom, dubinom i stjenovitošću. To su veoma plitka tla, stjenovitost je umjerena do niska, a skeletnost je posvuda prisutna. Gospodarske šume imaju i zaštitinu ulogu, pa gospodarenje šumama na ovom strmom prostoru treba biti specifično i prilagođeno položaju. Poljoprivredne oaze zbog deagrarizacije se sve više napuštaju i prirodno zaraštaju.

Kartiranu jedinicu broj 13 čine najviši prostori na području Općine Brod Moravice. Ovu zemljišnu kombinaciju čine crnica, vapneno dolomitna kao dominantna jednica te smeđa tla i rendzina kao sporedni članovi. To su visoko stjenoviti prostori s jako strmim prostorima i veoma plitkim tlima. Ova tla su jako izložena jakim vjetrovima i eroziji tla vodom. To su pretežito šumski prostori koje smo uvrstili u Š1 kategoriju, iako zbog dubine tla šuma je uvijek niskog boniteta. Poljoprivredne oaze gorskih pašnjaka unutar ove kartirane jedinice izdvojene su u PŠ kategoriju. Tla ove kartirane jedinice mogu se koristiti za sve svrhe.



Prirodna baština Dolina rijeke Kupe Prostornim planom Primorsko-goranske županije predviđena je zaštita doline rijeke Kupe u kategoriji “park prirode” kao objekta prirode od važnosti za Županiju i Državu. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje. Dolina Kupe obuhvaća dio područja Općina: Skrad i Brod Moravice i Gradova: Čabar, Delnice i Vrbovsko. Dolina i vodotok Kupe predstavljaju izvorne i još dobro očuvane prirodne ekosustave i krajolike s vrlo vrijednim mozaikom staništa, među kojima se posebno izdvajaju staništa čistih tekućih voda koja su posvuda u Hrvatskoj vrlo ugrožena. Unutar te specifične prirodne cjeline prepoznatljiva se dva slikovita dijela: kupsko porječje i pripadajuće visoravni iznad doline Kupe gdje se nalaze i slikoviti vidikovci (Orlove stijene, Špičasti vrh, Medveja stijena i Kavranske stijene). Osim same doline pejzažno su vrijedni dijelovi kraške visoravni u predjelu Plemenitaš-Razdrto-Drage-Kuti-Završje-Podstene sa vidikovcem Sv. Andrija. Kulturno-povijesna baština Vrijedno kulturno i povijesno nasljeđe na području Općine Brod Moravice (kao i općenito u Gorskom kotaru) je nedovoljno istraženo. Najvredniji spomenici kulture su etno i ruralne graditeljske cjeline i pojedinačne građevine koje su dobrim dijelom zaštićene putem registracije. Većina povijesnih naselja na području Općine (i Gorskog Kotara u cijelosti) datira iz druge polovine XV stoljeća kada je prostor Gorskog Kotara bio frankopanski posjed (to je prvi kulturno-povijesni sloj, tzv.primorski sloj). Na osnovu pisanih dokumenata vidljivo je postojanje čitavog niza naselja (Gornje Moravice, između ostalog) za koja je karakteristično da nisu imali zidane burgove i da su bila locirana uz glavne puteve koji su povezivali sjeverni kontinentalni dio Hrvatske s lukama u Primorju. Drugi kulturno-povijesni sloj vezan je za vrijeme od konca XV do druge polovine XVII stoljeća, kada se društveni odnosi razvijaju u znaku sve češćih prodora Turaka i promjena granica, stanovništva i naselja, ali i gospodarskog zamaha po koncepciji knezova Zrinskih. U ovom razdoblju je važno XVII stoljeće iz kojeg bi mogao sezati osnovni graditeljski rukopis kuće Delač u Brod Moravicama, tornja župne crkve Sv. Nikole u Brodu Moravicama itd. koje osim tipičnih oznaka za ovo (ili još starije) razdoblje upućuje na mogućnost posebnog, sekundarnog obrambenog tipa stambene kuće tog prostora i vremena. Treće kulturno-povijesno razdoblje koje je oblikovalo etnografsku sliku Gorskog kotara je XVIII i XIX stoljeće koje je bogato graditeljskom ostavštinom građanskog tipa. Za građevine ruralnog tipa iz ovog razdoblja karakteristično je da je drvo kombinirano sa zidanom gradnjom, krov je vrlo strm, u pravilu pokriven šindrom, a zabati su ukrašeni. Na području Općine Brod Moravice (kao i drugdje u Gorskom Kotaru) ima znatno više vrijednih ruralnih nego urbanih naselja. Treba reći da su ta naselja tijekom vremena devastirana, te vrlo malo istražena. Registrirana kulturna dobra čine upravo graditeljske ruralne i etno cjeline i spomenici (lokaliteti). Registrirana kulturna dobra na području Općine Brod Moravice: 1. Povijesna graditeljska cjelina-ruralna cjelina:

• Colnari, zaštićeno 1976. godine. • Delači, zaštićeno 1971. godine.

2. Etnološke zone i lokaliteti: 2a) Etnološka zona

• Sv. Andrija-u Brod Moravicama i Gornjim Kutima, zaštićeno 1978. • Delači, zaštićeno 1975. • Maklen, zaštićeno 1975. • Moravička sela, zaštićeno 1975. • Doluš, zaštićeno 1978. godine • Gornji Kuti, zaštićeno 1976. godine



2b) Etnološki spomenik • Kuća Ožanić-Žižek u Delačima, zaštićeno 1971. • Kuća Delač u Delačima, zaštićeno 1974. • Kuća Mance u Gornjim Kutima, zaštićeno 1975.

Preventivno zaštićena kulturna dobra na području Općine Brod Moravice: 1) Pojedinačne građevine-sakralne

• crkva Sv.Nikole u Brod Moravicama iz 1434. • crkva Sv.Roka na groblju u Brod Moravicama • kapela Sv.Andrije u Brod Moravicama (Delačima) • kapela Sv.Lucije u Goršetima • crkva Sv.Duha u Malim Dragama • crkva Majke Božje Škapularske u Moravičkim selima iz 1663. • crkva Sv.Petra i Pavla u Podstenama iz 1836. • kapela Sv.Josipa u Starim Lazima • crkva Sv.Križa u Šimatovu • kapela Sv.Mihovila na groblju u Šimatovu • crkva Srca Isusova u Velikim Dragama • kapela Sv.Ane u Zavrhu • kapela Sv.Križa u Završju iz 1825.

2) Pojedinačne građevine-profane • kamena kulaTuranj s kraja XVI stoljeća • kuća Ferderber u Brod Moravicama



Tabelarni prikaz osnovnih podataka o stanju u prostoru Tablica 1: OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA POVRŠINA (kopneni dio) Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis

1991. Popis 2001.

GUSTOĆA

NASELJEN.

NAZIV ŽUPANIJE/ /GRADA/ /NASELJA

km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj/ km2

ŽUPANIJA PRIM.-GOR. 3595,32 100 323130 100 305.505 100 141836 100 100 114884 84,97 OPĆINA BROD MORAVICE

Brod Moravice 3,39 5,55 443 37,04 408 41.42 181 26,74 156 143 120.35Colnari 2,16 3,53 0 0 0 0 2 0,30 0 0 0 Čučak 1,21 1,94 13 1,08 7 0.71 11 1,62 8 4 5.79 Delači 1,36 2,18 32 2,68 35 3.55 16 2,36 12 16 25.74 Doluš 0,78 1,31 4 0,33 0* 0 8 1,18 3 0 0 Donja Dobra 4,58 7,38 188 15,71 190 19.3 65 9,60 61 59 41.48 Donja Lamana Draga 1,16 1,84 7 0,58 4 0.41 5 0,74 3 2 3.45 Donji Šajn 0,54 0,87 3 0,25 0 0 5 0,74 2 0 0 Donji Šehovac 0,55 0,88 0 0 1 0.1 3 0,44 0 1 1.82 Goliki 0,51 0,83 0 0 0 0 2 0,30 0 0 0 Gornja Lamana Draga 0,64 1,01 0 0 0 0 3 044 0 0 0 Gornji Kuti 3,44 5,70 67 5,60 58 5.89 36 5,32 25 22 16.86 Gornji Šajn 2,65 4,25 16 1,33 9 0.91 24 3,55 7 4 3.4 Gornji Šehovac 1,30 2,08 2 0,16 2 0.2 3 0,44 1 1 1.54 Goršeti 1,31 2,10 11 0,92 3 0.3 8 1,18 5 3 2.72 Kavrani 0,92 1,51 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Klepeće Selo 1,13 1,81 12 1,00 4 0.41 11 1,62 6 3 3.54 Kocijani 0,69 1,19 21 1,75 14 1.42 17 2,51 10 6 20.29 Lokvica 0,76 1,22 52 4,35 42 4.26 33 4,87 24 21 55.26 Maklen 0,50 0,80 12 1,00 11 1.12 10 1,48 6 5 22.00 Male Drage 5,23 8,47 27 2,26 14 1.42 38 5,61 17 10 2.68 Moravička Sela 2,66 4,26 78 6,53 50 5.08 31 4,58 25 20 18.8 Naglići 0,53 0,85 1 0,08 0 0 4 0,59 1 0 0 Nove Hiže 1,80 2,89 1 0,08 1 0.1 1 0,15 1 1 0,56 Novi Lazi 1,24 1,99 15 1,25 9 0.91 9 1,33 5 4 7.26 Pauci 0,99 1,59 3 0,25 0 0 6 0,89 2 0 0 Planica 1,28 2,05 6 0,50 1 0.1 8 1,18 3 1 0.78 Podgorani 0,87 1,38 0 0 0 0 9 1,33 0 0 0 Podstene 1,02 1,35 32 2,70 26 2.64 19 2,81 13 11 25.49 Razdrto 3,94 6,30 21 1,75 9 0.91 17 2,51 11 6 2.28 Smišljak 1,23 1,81 0 0 0 0 3 0,44 0 0 0 Stari Lazi 2,55 4,22 44 3,70 35 3.55 22 3,25 17 14 13.73 Šepci Podstenski 1,18 1,11 9 0,75 3 0.3 6 0,89 4 2 2.54 Šimatovo 1,02 1,64 13 1,10 5 0.51 12 1,77 3 3 4.9 Velike Drage 5,31 8,60 53 4,43 40 4.06 31 4,58 21 21 7.53 Zahrt 0,61 0,91 5 0,42 3 0.3 5 0,74 4 2 4.92 Zavrh 0,88 1,41 5 0,42 1 0.1 9 1,33 3 1 1.14 Završje 0,73 1,19 0 0 0 0 4 0,59 0 0 0 UKUPNO 62,64 100,00 1196 100 985 100 677 100 676 100 459 386 15.72

Tablica 2: OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI

Km2 UDIO U POVRŠINI ŽUPANIJE % POPIS 1991. POPIS 2001. POPIS

1991. POPIS 2001.

PODRUČJE ŽUPANIJE

KOPNO KOPNO+MORE KOPNO KOPNO+ MORE broj % broj % st/km2 st/km2 OPĆINA BROD MORAVICE

62,64 - 1,74 - 1196 0,37 985 0,32 19,18 15,72

PRIOBALJE 628,68 960,98 17,49 12,02 215502 66,69 243.696 79,77 342,79 387,63 OTOCI 1046,96 5113,05 29,12 63,96 37403 11,58 35.689 11,68 35,73 34,09 GORANSKO PODRUČJE 1919,72 - 53,39 24,02 70225 21,73 26.120 8,55 36,58 13,61

UKUPNO ŽUPANIJA 3595,35 7993,75 100 100 323130 100 305.505 100 89,87 84,97



1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke Općina Brod Moravice raspolaže golemim bogatstvom prirodnih resursa koji su gotovo neiskorišteni. Prije svega, treba naglasiti da je osnovni resurs slobodni, neizgrađeni prostor Općine kojeg također ima u izobilju. Od 62,64km2 ukupne površine Općine izgrađena su samo 0,99km2. Kada govorimo o prirodnim resursima, prvenstveno mislimo na šume koje čine oko 67% Općine, te na poljoprivredne površine koje čine oko 32% ukupnog prostora, a uključuju i najvrednija tla (4. i 5. klase boniteta). Obradive površine (oranice, voćnjaci i vinogradi) su zapravo vrlo male i čine oko 9,4% poljoprivrednih površina, pa prednjače livade i pašnjaci (izvor podataka – Ured za katastar i geodetske poslove). Nažalost, zbog neobavljanja košnje i sječe livada i pašnjaka, šume se postupno šire i zauzimaju poljoprivredne površine. Prednost ovog područja u odnosu na neke druge dijelove Gorskog kotara, a u smislu razvoja poljoprivrede je specifičnost klimatskih prilika koje omogućuju i razvoj voćarstva, a obzirom na velike površine livada i pašnjaka postoje mogućnosti i za razvoj stočarstva. Rijeka Kupa i rijeka Dobra također predstavljaju resurs i u gospodarskom smislu, a mislimo na mogućnost izgradnje mini-hidrocentrala na njihovim tokovima. Postojeća infrastruktura je u danim okolnostima zadovoljavajuća (osim sustava odvodnje), i također predstavlja razvojni resurs. Bogatstvo prirodnih ljepota (šume i voda), očuvan okoliš, bogatstvo flore i faune, zrak najviše kvalitete, te vrijedna kulturno-povijesna baština predstavljaju drugu skupinu resursa koji pružaju uvjete za razvoj seoskog, izletničkog, rekreativnog i lovnog turizma.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja Prilikom izrade ovog plana korišene su smjernice i primjenjeni obvezujući planski pokazatelji iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja: Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske. Pregled relevantne prostorno planske dokumentacije: STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE, 1997. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske određeni su osnovni pravci razvoja cjelokupnog prostora države, te su dane smjernice i pokazatelji za izradu prostornih planova županija, koji se posredno preko tih planova ugrađuju u planove nižeg reda, prostorne planove uređenja općina i gradova. Dakle, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske ne određuje direktno razvojne smjernice namjene korištenja površina na razini jedinica lokalne samouprave jer je upravo njima prepušteno gospodarenje vlastitim prostorom. Strategijom su utvrđene osnovne smjernice uređenja prostora, gospodarskog, društvenog, prostornog i ukupnog razvitka. Dugoročna razvojna politika i strategija uređenja prostora temeljena je na revaloriziranim vlastitim vrijednostima, potrebama i mogućnostima, na načelima održivog, s okolišem usuglašenog razvitka, s posebnim obzirom prema zaštiti prirodne i kulturne baštine, a u cilju postizanja višeg stupnja razvijnosti i veće kvalitete života stanovništva na cijelom prostoru Hrvatske. PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, 2000. Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji određuje osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova na području Županije, uz racionalno korištenje i svrhovito upravljanje resursima radi zaštite prostora. Iz prostornog plana Županije korištena su načela promišljanja o prostoru Županije, posebno ona o Gorskom kotaru, obvezujuće smjernice za izradu prostornih planova uređenja općina i gradova, planski pokazatelji za dimenzioniranje, te je preuzet popis građevina od važnosti za Državu i Županiju primorsko-goransku. Tako se Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 06/00) i Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije o građevinama i zahvatima od važnosti za Državu na području Općine Brod Moravice određuju građevine (zahvati), od kojih su postojeće navedene kako slijedi: 1. PROMETNE GRAĐEVINE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA, UREĐAJIMA I INSTALACIJAMA: a) Željezničke građevine:



magistralna pruga Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb/Split U Prostornom planu uređenja Općine Brod Moravice određeni su ciljevi razvoja do 2015. godine, te njihovo uklapanje u održivi razvoj područja Primorsko-goranske županije. Na području Općine Brod Moravice nalaze se slijedeće građevine (zahvati) od važnosti za Županiju: 1. CESTOVNE GRAĐEVINE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA, UREĐAJIMA I INSTALACIJAMA (dio ceste je na području Općine): a) Ostale državne ceste: • Rijeka-Zagreb “Lujziana” (Orehovica-G.Jelenje-Delnice-Skrad-Vrbovsko-Karlovac) b) Osnovne županijske ceste: • (državna cesta)-Čabar-Brod na Kupi-Brod Moravice-(“Lujziana”) • Brod Moravice–Razdrto-Blaževci-Lukovdol 2. POŠTANSKE I TELEKOMUNIKACIJSKE GRAĐEVINE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA, UREĐAJIMA I INSTALACIJAMA (dio je na području Općine): a) Telekomunikacijske građevine: • magistralni TK kabel II razine: Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac PROSTORNI PLAN (ex) OPĆINE DELNICE, 1989. Područje Općine Brod Moravice je do donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94 i 29/94), bilo u sastavu bivše Općine Delnice. Iz tog je razloga prostorno uređenje i gospodarski razvitak za navedeno područje planski sagledavano u sklopu Općine Delnice u Prostornom planu Općine Delnice, koji je na snazi od 1989. godine (SN 15/89, 19/92, 30/94, 12/95). Ovaj plan je mjerilom i nivoom obrade negdje između prostornog plana županije i prostornog plana uređenja općine, a kako je dopunjen kartom građevinskih područja u mjerilu 1:5000 na katastarskoj podlozi i provedbenim mjerama, plan do donošenja Plana prostornog uređenja Općine Brod Moravice služi kao jedini prostorni dokument ovog područja i podloga za izdavanje lokacijskih dozvola. PROVEDBENI URBANISTIČKI PLAN MATIKA-BROD MORAVICE, 1984. Ovaj plan dijela šireg područja naselja Brod Moravice zbog vremena izrade i nepotpunog sadržaja je odavno van upotrebe. Tijekom 2000. godine izrađeno je nekoliko projekta cesta na području Općine koje su izradile “Hrvatske šume”, Uprava šuma Delnice: • Projekt dionice ceste “Donja Lamana Draga-Gornja Lamana Draga” • Projekt dionice ceste “Goršeti-Donja Lamana Draga” • Projekt dionice ceste “Kavrani-Goršeti”

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje a) Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke i prostorne pokazatelje Površina područja Općine Brod Moravice iznosi 62,64km2 (ili 1,74% kopnenog dijela površine Županije, 0.78% ukupne površine Županije). Prema službenim podacima popisa stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine živi 985 stanovnika, što je 0.32% ukupnog stanovništva Županije. Gustoća naseljenosti prostora iznosi 15,72 stanovnika/km2, dok je županijski prosjek 84,97 stanovnika/km2. Demografska pokazatelji koje je moguće očitati iz gore navedenih podataka je zabrinjavajuća. Kontinuirano iseljavanje ovog područja započelo je 30-tih godina 20-tog stoljeća, u vrijeme svjetske krize, a nastavlja se do danas kada je dodatno potencirano gospodarskim teškoćama posljeratnog razvoja na nivou Države. Demografska struktura je također nepovoljna jer Općina ima znatno manje mladog stanovništva i dvostruko više starog (60 i više godina) od prosjeka Županije. Prirodni prirast je također zabrinjavajuće nizak. Sve gore navedeno je snažan ograničavajući čimbenih u razvoju Općine. Postojeći prostorni pokazatelji pokazuju slijedeće:



• neopterećenost prostora Općine povećanom izgradnjom u bilo kom obliku (zastupljenost izgrađenih površina u odnosu na ukupnu površinu Općine iznosi 1,7%)

• od ukupne izgrađene površine neznatan dio iskorišten je za poslovno-proizvodnu djelatnost (4,1%) • u odnosu na demografske podatke Općine primjećuje se velika izgrađenost pojedinih građevinskih

područja naselja odnosno neiskorištenost ili napuštenost postojećeg građevnog fonda (tabelarni prikaz)

Tablica odnosa broja stanovnika i postojećeg građevinskog fonda (službeni podaci) kategorija naselja postojeći građevinski fond

Colnari 2 Doluš Doluš II* Loka*

7 2 2

Donji Šajn 5 Goliki 2 Gornja Lamana Draga 3 Kavrani 1 Naglići 3 Pauci 5 Podgorani 8 Smišljak 4

Naselja bez stanovnika

Završje Volfi*

3 4

Donja Lamana Draga 5 Donji Šehovac 3 Gornji Šehovac 3 Goršeti 7 Klepeće Selo 11 Nove Hiže 1 Planica 7 Šepci Podstenski 5 Šimatovo 11 Zahrt 6

Naselja do 5 stanovnika

Zavrh 9 Čučak 10 Gornj Šajn 21 Novi Lazi 8

Naselja od 6 do 10 stanovnika

Razdrto 18 Kocijani Pod Steno*

21 3

Maklen 12 Naselja od 10 do 20 stanovnika

Male Drage 37 Delači 19 Lokvica 31 Moravička Sela 33 Podstena 18 Stari Lazi 22

Naselja od 21 do 50 stanovnika

Vele Drage Vinički (Griljakova štala)*

32 3

Naselja od 51 do 100 stanovnika Gornji Kuti Donji Kuti*

37 1

Donja Dobra 68 Naselja od 100 do 500 stanovnika Brod Moravice 186

*Postojeći lokalite uz statistička naselja – neslužbeni podaci uvidom u teren Napomena: Postojećem službenom popisu građevinskog fonda pojedinog naselja nisu pridružena većina gospodarskih građevina – konstatacija uvidom u teren Pored odnosa izgrađenih struktura i broja stanovnika Općine potrebno je naglasiti prirodnu vrijednost prostora u kojem bi trebalo tražiti budući razvoj Općine (aktivitranje poljoprivrednih površina, korištenje šumskog bogatstva ne samo u sirovinske svrhe već ponuditi krajnji proizvod, potencirati sve oblike



turističke ponude i dr.). Pored prirodnih vrijednosti prostor općine obiluje stvorenim vrijednostima kulturno –povijesne bašti pretežito ruralnog tipa. Nažalost, stvorene vrijednosti su u većini slučajeva prepuštene propadanju. b) Ocjena stanja gospodarskih djelatnosti Smanjenje gospodarskih aktivnosti na području Države i, posebno, Gorskog kotara dovelo je do smanjenja aktivnosti u većini poduzeća i na području Općine. Tako se industrija svelo na primarnu preradu drva, poljoprivreda na pokrivanje minimalnih potreba malog broja stanovnika, šumarija na području Općine ne postoji zbog postojeće centralizacije upravljanja na nivou Države, a uslužni sektor i turizam su nedovoljno razvijeni. Dostignuta razina gospodarskog razvoja (mjerena ostvarenim bruto domaćim proizvodom) kreće se oko 3.157 USD. u 1999. koja je uzeta kao bazna godina za projekcije do 2015. Ta je razina značajno manja od prosjeka županije, ali i nekih goranskih Općina. Zaposlenost ljudi na prostoru Općine i izvan nje (a stanovnicu su Općine Brod Moravice) je oko 115 osoba ili svega 12% stanovništva. To je zaista vrlo niska razina. Južni dio Općine je razvijeniji i gušće naseljen prvenstveno zahvaljujući željezničkoj pruzi i cesti Zagreb – Rijeka koje prolaze ovim područjem. Nakon izgradnje autoceste Goričan-Zagreb-Rijeka koja zaobilazi Općinu, te uzimajući u obzir sadašnje stanje Hrvatskih željeznica postoji opasnost da ovaj kraj padne u još veću izolaciju. Opseg korištenja usluga u obrazovanju, zdravstvu i drugim društvenim djelatnostima daleko je manji nego u većim centrima. Ograničavajući čimbenici gospodarskog razvoja (osim loše demografske strukture i loše gospodarske situacije na razini Države) su i manjak: • poduzetničkih inicijativa • nepostojanje inicijalnih sredstava za razvoj Općine. Zaključak Glavne razvojne prednosti Općine su: povoljan geoprometni položaj na prometnim i energetskim pravcima od mora prema unutrašnjosti zemlje i blizina Europe; postojeći proizvodni kapaciteti; značajni resursi šuma i voda; očuvana i privlačna prirodna raznolikost, stvorene vrijednosti graditeljske baštine, te radišnost i stručna osposobljenost ljudi naročito u preradi drva i šumarstvu. što je dobra osnova za razvoj nekih djelatnosti (turizam, poljoprivreda) i velika vrijednost od značaja za šire područje, pa stoga predstavlja i određenu odgovornost u planiranju razvoja. Najveća razvojna ograničenja Općine su: stalno iseljavanje i vrlo visoka starosna razina stanovništva; nedovoljna diversificiranost gospodarstva; pomanjkanje kapitala i njegova visoka cijena; nedovoljno razvijena poduzetnička klima; te državni centralizam i nedovoljni utjecaj lokalne samouprave na djelovanje javnih poduzeća koja svoju djelatnost ostvaruju na području Općine. To se posebno odnosi na djelovanje Hrvatskih šuma koje upravljaju značajnim resursima Općine. Razvoj Općine Brod Moravice odvijat će se u vrlo dinamičnim promjenama koje uvjetuju: globalizacija i regionalizacije, sve veće primjena suvremenih i visokih tehnologija, te postepeno uključenje Hrvatske u europske gospodarske i druge integracije. Koncepciju razvoja treba temeljiti na vlastitim razvojnim iskustvima, na tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama, na racionalnom korištenju zemljišta, šuma i voda, te na ekološki održivom razvoju. U razvoju će i nadalje dominantnu ulogu imati prerada drva i šumarstvo. Poticaj razvoju trebao bi dati ponovni uspon prerade drva i prerade metala. Turizam, na neki način nova djelatnost trebao bi potaći razvoj uslužnog sektora. Ostale djelatnosti bit će u funkciji ovih temeljnih razvojnih djelatnosti Općine.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Uvod Područje Općine Brod Moravice je tijekom čitave novije povijesti u prostornom planiranju tretirano u sklopu šireg područja, odnosno kao dio bivše Općine Delnice. Stoga specifični zahtjevi i potrebe ovog kraja nisu mogli dovoljno doći do izražaja. Prostorni plan uređenja Općine Brod Moravice je zapravo prvi prostorni plan ovog područja, pa predstavlja najznačajniju prostorno-plansku aktivnost kojom će se pokrenuti kontinuiran proces istraživanja kapaciteta prostora, dopustivog stupnja opterećenja i ugroženosti čovjekove okoline razvojnim faktorima, te postaviti ciljeve razvoja. Domovinski rat sa svim posljedicama na globalnu strukturu stanovništva, ekonomije i gospodarstva, te novi svjetski trendovi u prostornom planiranju koji su prihvaćeni na državnoj razini omogućavaju nove postavke u prostornom planiranju: • preferiranje održivog razvoja umjesto razvoja pod svaku cijenu • izravna odgovornost jedinica lokalne samouprave u vlastitom razvoju • spoznaja o nenadoknadivosti potrošenih i degradiranih prirodnih resursa • važnost očuvanja okoliša

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja Uvod Ciljevi razvoja cjelokupnog prostora Županije jasno su postavljeni u Odredbama za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije: • Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće

življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.

• Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5% prosječno godišnje.

• Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. • Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni

razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. • Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. • Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. • Postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i

razvitka, te sprečavanja onečišćenja okoliša. • Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem

kakvoće susjednih područja. Ovi ciljevi se ugrađuju u prostorne planove uređenja općine ili grada, obzirom da su općina i grad temeljne prostorno-planske jedinice za provođenje županijskog plana. Temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja, također prema Odredbama za provođenje županijskog plana: 1. Policentrizam. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da

organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

2. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, sprostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Ako se toj činjenici doda kakvoća i zemljopisni položaj prostora, onda



se njegovo značenje kao njegovo značenje kao činitelja razvitka uvećava. 3. Otvorenost prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni je prostor

za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

4. Integracija prostora. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

5. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Na području Općine Brod Moravice nema naselja koje bi svojim upravnim, društvenim i kulturnim funkcijama predstavljalo poseban značaj za Županiju, obzirom da je najveće naselje, Brod Moravice lokalno središte. Međutim, dio infrastrukturne mreže Općine Brod Moravice je od županijskog, ali i državnog značaja. To se odnosi na željezničku prugu Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb, na državnu cestu Rijeka-Zagreb (“Lujziana”), te na županijsku cestu (državna cesta)-Čabar-Brod na Kupi-Brod Moravice-(“Lujziana”). Promatrajući prugu u cjelini, može se istaći da njeni usponi i otpori spadaju među najveće otpore pruga koje su u eksploataciji u svijetu. Osim nepovoljnih nagiba, prugu karakterizira veliki broj zavoja. Izvedena je modernizacija pruge (remont i sanacija donjeg stroja, elektrifikacija, signalizacija), međutim ovaj pokušaj iznalaženja racionalnog rješenja poboljšanja postojeće trase nije dao zadovoljavajuće rezultate, jer velika ulaganja koja su bila potrebna za rekonstrukciju trase nisu bitno povećala propusnu i prijevoznu sposobnost pruge. Stoga ova pruga nema nikakve šanse da kao magistralni tranzitni pravac u Europi udovolji budućim zahtjevima suvremenog željezničkog prijevoza s tehničko eksploatacijskog i ekonomskog aspekta.Svi pokušaji očito ukazuju da treba graditi novu prugu s potpuno novim tehničko-eksploatacijskim elementima. U Prostornom planu Županije postavljen je cilj izgradnje željezničkih pruga na niskim kotama i velikih brzina na međunarodnim pravcima. Svjedoci smo provođenja državnog programa izgradnje autocesta i brzih cesta na primjeru autoceste Goričan-Zagreb-Rijeka. Određene dionice su izgrađene (dionice do Oštrovice izgrađene, do Kupjaka u izgradnji). Trasa ceste zaobilazi područje Općine Brod Moravice, tako da ostvarenjem ovog zahvata postojeća cesta Rijeka-Zagreb gubi na važnosti. Posljedice ovakve situacije imaju dvojak učinak na razvoj Općine. Negativan učinak odražava se na segment prometa i veza u gospodarstvu (naselja uz cestu i željezničku prugu Rijeka-Zagreb su se tradicionalno najjače razvijala). Pozitivan učinak je drastično smanjenje tranzitnog prometa što je pozitivan korak u integriranju prostora i očuvanju prirodnih osobitosti i okoliša kao preduvjeta razvoja. Prostornim planom Županije predviđena je uz granicu Općine Brod Moravice, kod sela Štefanci na rijeci Kupi, izgradnja hidroelektrane “Dol”. Za priključak elektrane na elektroenergetski sustav predviđen je koridor za nadzemni 110kV vod koji prolazi područjem Općine u pravcu Brod na Kupi - Krivac, odnosno do TS 110/35kV “Delnice”. U planiranom koridoru širine 100m nije dozvoljena izgradnja građevina, bez prethodnog odobrenja Hrvatske elektroprivrede. Prostornim planom Županije zacrtani su ciljevi telekomunikacijskog sustava, ostvarenjem kojih bi se udovoljilo svim postavljenim zahtjevima nove informatičke ere. Područjem Općine prolazi magistralni



kabel II razine: Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac. U ciljevima Županijskog prostornog plana za segment odvodnje stoji da je potrebno predvidjeti izgradnju novih rješenja sustava odvodnje Fužine-Vrata-Lokve-Mrkopalj-Ravna Gora-Brod Moravice i Moravice.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Racionalno korištenje prirodnih izvora nužan je preduvjet kvalitetnog uređenja prostora. Obzirom da je spoznaja o oneobnovljivosti prirodnih izvora temelj suvremenog planiranja po principu “održivog”, a ne “pod svaku cijenu” razvoja, očuvanje prirodnih resursa i njihovo racionalno korištenje od iznimne je važnosti, te je zacrtano u Strategiji prostornog uređenja RH i Prostornom planu Županije. Prirodni resursi na području Općine Brod Moravice su neizgrađen prostor, šume, poljoprivredne površine, podzemne vode, površinske vode (rijeke Kupa i Dobra), bogata flora i fauna, građevinski kamen. Ovi prirodni izvori su razvojni resurs u svakom pogledu: gospodarskom, ekološkom, turističkom, pa stoga zahtijevaju zaštitu i racionalno korištenje. Potrebno je naglasiti da neki od postojećih prirodnih izvora imaju značaj za šire područje, ako ne u gospodarskom, onda svakako u ekološkom smislu (šume Gorskog kotara su “pluća”cijele regije, a pitka voda je nenadoknadiv resurs). U novu energetsku politiku Hrvatske, između ostalog, ugrađeni su i ciljevi: korištenje obnovljivih izvora energije u skladu s resursima i zaštita okoliša. To podrazumjeva korištenje i uključivanje obnovljivih izvora energije na lokalnoj razini, gradnju “lokalne male energetike”. Dakle, za cilj treba postaviti korištenje tekućica, posebno rijeke Dobre, kao mogućih izvora energije na ovom području (mini hidrocentrale).

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša U današnje vrijeme ekološka svijest je sve razvijenija, a suvremeno planiranje koje se temelji na principu “održivog razvitka” kao jedan od primarnih ciljeva postavlja očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i ukupne ekološke ravnoteže. Mjerama zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse prostora: tlo, vodu, zrak, a posebno vrijedne dijelove okoliša: prirodne i stvorene ljudskim radom. Postavljeni ciljevi u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže i zaštite okoliša su slijedeći: • zaštititi šumsko tlo, u smislu održavanja, zaštite i pravilnog gospodarenja • zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (I-V bonitetne klase) obavezno namjeniti primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji • zaštititi podzemne i površinske vode (rijeke Kupu, Dobru i njen pritok Bukovsku Dobru) kontroliranim

ispuštanjem i pročišćavanjem otpadnih voda. Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna. Saniranje zatečenog stanja u zonama zaštite izvorišta vode za piće treba na osnovi cjelovitih programa za slivno područje. Treba izraditi i operativne planove interventnih mjera za slučaj izvanrednih onečišćenja. Ovo se posebno odnosi na područja uz cestu i željezničku prugu Rijeka-Zagreb.

• na području Općine je, zbog specifičnosti krškog terena i zbog postojanja nedovoljno istraženih područja, potrebno nastaviti sa hidrogeološkim i hidrološkim istraživanjima u svrhu izrade što točnijeg kartografskog prikaza vodozaštitnih zona.

• očuvati postojeću kakvoću zraka (I kategorije). • kontrolirati razinu buke u naseljima (buka od prometa i proizvodnih pogona), te osigurati mjere

održanja razine buke na dopuštenoj razini. • potrebno je izraditi mjere za provedbu zaštite ljudi i okoliša u uvjetima elementarnih nepogoda i

ratnih razaranja. • osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodne i kulturno-povijesne baštine. • dolina Kupe (dio koje se nalazi na području Općine Brod Moravice) predviđena je Prostornim planom

Županije za zaštitu u kategoriji “park prirode” i predstavlja prirodnu baštinu od državnog značaja. Potrebno je izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja za dolinu Kupe.

• kulturno-povijesnu baštinu zaštititi kako je navedeno u točki 2.2.4.



2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Uvod Uspostava lokalne samouprave omogućila je području Općine Brod Moravice da pokrene dugotrajan proces oživljavanja ovog prostora. Zbog nerazvijenog gospodarstva priliv sredstava lokalnoj samoupravi je izuzetno malen, ali se ipak uz veliko angažiranje ostvarilo više nego su sredstva omogućavala. Najviše je učinjeno u izgradnji cesta, odnosno povezivanju naselja koja donedavno nisu imala nikakve kolne veze (bez ove veze su danas dva naselja: Goršeti, Donja Lamana Draga), izrađeno je nekoliko projekata za ceste (vidi poglavlje1.1.3.), ulagalo se u sustav vodoopskrbe i pripremu zemljišta za stanogradnju.

2.2.1. Demografski razvoj U cilju ublažavanja izuzetno negativnog demografskog procesa na ovom području, nužno je potaći intenzivniji rast (mehanički priljev) žarišnih naselja (Brod Moravice) i onih naselja koja su donekle sačuvala biološku masu (Donja Dobra i Moravička Sela). Brojna će naselja neminovno izumrijeti, te napor usmjeren njihovoj revitalizaciji ne jamči uspjeh. Projicirani broj stanovnika (Prostorni plan Županije) za 2015. godinu je 996 stanovnika, uz minimalnu gustoću naseljenosti 17st/ha.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Prognoziranje razvoja vrlo je složen zadatak, s obzirom na postojeće dosta nepovoljno gospodarsko stanje sa slabo razvijenim gospodarstvom, stalnom tendencijom iseljavanja, s vrlo skromnim poduzetničkim inicijativama, te mnoštvom nepoznanica i budućih rizika. Razvoj područja Općine bazirat će se na postojećim prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinhroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugoročnih koncepcija razvoja. Osnovne programske smjernice za izradu plana, a koje ujedno predstavljaju i globalne ciljeve razvoja Općine do 2015. godine postavljene su od strane lokalne samouprave, a mogu se sažeti u slijedećem: a) gospodarski • povećanje volumena proizvodnje roba i usluga, uz dizanje proizvodnosti rada i profitabilnosti, • u suradnji s drvoprerađivačkim kapacitetima Gorskog Kotara i drugih područja, širiti i uvoditi više faze

obrade drva, koristeći prvenstveno vlastite prirodne resurse i radnu snagu, modernu tehnologiju, organizaciju i orijentaciju na svjetska tržišta

• u okviru obrništva širiti lepezu djelatnosti iz raznih područja industrije i usluga koje nemaju negativne ekološke implikacije

• okrupnjavanje zemljišta, uvođenje suvremenog načina obrade zemlje, a sve u cilju ostvarivanja uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, te prirodnog uzgoja sitne i krupne stoke

• poticati razvoj veznih pravaca koji osigurava razvoj pokupskog graničnog područja Županije i integrira goranski prostor sa susjednim Županijama i Republikom Slovenijom

• podizanje razine komunalne opremljenosti • poticati poduzetništvo • prioritete dati programima koji će u kraćem roku dati pozitivne ekonomske učinke • razvoj turizma na način:

− stvaranje i razvoj turističke klime; − stvaranje i razvoj turističkog prometa; − proširenje ponude raznovrsnih kvalitetnih oblika turističkih usluga − proširenje komunalnih i osobnih usluga, sportsko-rekreacijskih, kulturnih i drugih sadržaja.



b) prostorni • Poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljne demografske strukture s ciljem ublažavanja

negativnog demografskog procesa. • racionalnije korištenje postojećih prostora, te potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljišnih,

prostornih i lokacijskuh uvjeta. • prostorno oblikovanje i očuvanje postojeće urbane i ruralne strukture naselja, c) društveni • osiguranje više razine životnog standarda i kvalitete življenja, porastom plaća i sredstava za

podmirenje većih socijalnih i komunalnih potreba kao osnovnog uvjeta i za postepeno zaustavljanje iseljavanja i pomlađivanja stanovništva

• osigurati zadovoljenje društvenih i kulturnih potreba stanovništva d) ekološki • trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te ekološku stabilnost, racionalno korištenje prirodnih

dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta • očuvanje i racionalno gospodarenje i obnavljanje šuma, zaštita vrijednih šuma i zaštita od požara,

nametnika i bolesti i drugih nametnika

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Naselja Osnov za dimenzioniranje građevinskog područja za razvoj naselja je planirani broj stanovnika na području Općine do 2015. godine (prema Prostornom planu Županije), a koji iznosi 996 stanovnika, te planirana gustoća izgrađenosti koja iznosi minimalno 17st/ha. Iz omjera ove dvije veličine dobije se maksimalna površina građevinskog područja naselja u Općini. Međutim, u slučaju područja izrazito loše demografske strukture (kao što je ovdje slučaj) maksimalna površina građevinskog područja računski ispada manja od postojećeg izgrađenog dijela građevinskog područja. U tom slučaju koristi se korekcioni faktor 1.2 koji se množi s površinom izgrađenog dijela. Dakle, gustoća stanovanja nije više mjerodavan računski element. Drugim riječima, iz navedenog proizlazi potreba smanjenja građevinskih područja naselja sukladno planiranom smanjenju broja stanovnika. Potrebno je poticati rast centralnog naselja i naselja s većim brojem stanovnika, tj. Broda Moravice i Donje Dobre, koji bi kao žarišta razvoja poticala razvoj naselja koja im gravitiraju. U cilju unapređenja strukture naselja, a prema preporuci Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, potrebno je razmotriti mogućnosti i oblike intervencije u prostoru u svrhu sanacije postojećih nelegalnih romskih naselja ili dijelova naselja. Treba istražiti područja za novu izgradnju i propisati uvjete za opremanje i uređenje građevinskog zemljišta. Društvena infrastruktura Planiranje sadržaja za zadovoljavanje društvenih potreba stanovništva izvršeno je prema normativima propisanim Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Za područje Općine Brod Moravice predviđen je slijedeći minimum sadržaja: • u području školstva: jedna osnovna i jedna srednja škola • izgradnja srednje škole je neopravdana bar za ovaj planski period, obzirom na broj učenika (7)

upisanih u prvi razred osnovne škole školske godine 2000./20001. Predlaže se da djeca s područja Općina Brod Moravice za daljnje školovanje koriste postojeće kapacitete susjednog Grada Vrbovskog (naselje Moravice).

• u području zdravstva: ustanova primarne zdravstvene zaštite u naselju Brod Moravice • u području kulture: knjižnica i čitaonica u naselju Brod Moravice Ostali sadržaji društvenih djelatnosti nisu ograničavani i prepušteni su inicijativi lokalne samouprave i inicijativama građana.



Prometna infrastruktura Cestovni promet Potrebno je: • povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Postojeće

državne i županijske ceste koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom;

• poboljšati međusobnu povezanost naselja na području Općine. U tu svrhu treba poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih cesti za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja;

• prometno povezati sve dijelove Općine, odnosno izgraditi ceste koje će povezati danas izolirana naselja s općinskim “žarištima”;

• sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove.

Željeznički promet Do izgradnje nove trase pruge treba dovršiti izmjenu sistema vuče od Rijeke do Moravica, te izvršiti potrebne rekonstrucije i uvesti vlakove koji i u nepovoljnijim uvjetima mogu postići veće brzine. Riječni promet – granični prelazi Osnovni cilj je omogućiti lokalnom stanovništvu nesmetanu komunikaciju sa drugom stranom obale rijeke Kupe i omogućiti korištenje osobnog zemljišta uz rijeku Kupu. Komunalna infrastruktura Vodopskrba i odvodnja U svrhu iniciranja razvoja, potebno je ostvariti određenu razinu komunalne opremljenosti područja Općine, a posebno postojećih radnih zona. Ovo se prvenstveno odnosi na izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda. Elektoenergetska infrastruktura U cilju kvalitetne opskrbe električnom energijom Općine Brod Moravice potrebno je omogućiti svakom stanovniku priključak za područja koja još nisu elektrificirana odnosno poboljšati kvalitetu postojeće mreže napajanja. Pored problema opskrbljivanja električnom energijom pojedinih naselja Općine, potrebno je razdvojiti elektroenergetsko napajanje sa Republikom Slovenijom tako da se sva naselja Općine mogu napajati iz lokalnih izvora.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Područje Općine Brod Moravice odlikuje se izuzetno bogatom vegetacijom, florom i faunom koja zahvaljujući slaboj urbanizaciji područja nije značajnije ugrožena. Ciljevi razvoja u svrhu očuvanja krajobraznih i prirodnih vrijednosti su slijedeći: • zaštititi podzemne i tekuće vode od nekontroliranih ispuštanja otpadnih voda izgradnjom suvremenog

sistema odvodnje; • poticati razvoj stočarstva čime bi se osiguralo redovno košenje travnjaka i pašnjaka koji danas

izumiru i prepušteni su zaraštanju degradiranim stadijima šuma; • zaštititi vrijedno poljoprivredno tlo korištenjem istog u isključivo poljoprivredne svrhe; • zaštititi šumsko zemljište. Dolina Kupe je Prostornim planom Županije predviđena za zaštitu u kategoriji parka prirode, pa su ciljevi zaštite ovog područja sadržani u potrebi izrade prostornog plana područja posebnih obilježja. Osim same doline Kupe pejzažno su vrijedni dijelovi pripadajuće kraške visoravni sa slikovitim vidicima. Stoga je nadalje potrebno: • prostornim planom uređenja odrediti područja i lokalitete osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote



krajobraza • zaštititi slikovite vidikovce Sv. Andrija (na brdu Parag), vidikovci na visoravni iznad doline Kupe -

Orlove stijene, Špićasti vrh, Medveja stijena, Kavranske stijene. Suvremeni pristup zaštiti graditeljskog nasljeđa polazi od načela “aktivne” zaštite. To znači da postupak ne obuhvaća samo stručnu konzervatorsku obradu i intervencije, već i cjeloviti društveni angažman vrednovanja i revitalizacije (podizanje svijesti najširih slojeva stanovništva). Ovo je posebno primjenjivo na povijesne ruralne cjeline koje su i najugroženije, a koje na području Općine čine glavninu graditeljskog nasljeđa. Zato je osnovni cilj zaštite graditeljskog nasljeđa u iznalaženju mogućnosti kojima bi se onemogućilo daljnjeg propadanja kako registriranih tako i preventivno zaštićenih cjelina i građevina.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske definirana su načela racionalnog korištenja prostora i svih njegovih resursa, a u skraćenom i pojednostavljenom obliku ona glase: • Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje nosive

kapacitete i specifičnosti. • Zaštita prostora provodi se na dva načina: namjenom prostora i načinom korištenja prostora. • Zaštitom prostora obuhvaćaju se naseljeni prostori (antropogene zone) i prirodna područja (krajolik). • Namjena prostora određuje se sukladno prirodnim pogodnostima i osjetljivosti prostora za odvijanje

određenih aktivnosti. • Način korištenja prostora razgraničuje se temeljem kriterija zaštite prostora, uvjetovan je kategorijom

osjetljivosti prostora. Prostornim planom Županije određene su četiri kategorije osjetljivosti prostora: I. kategorija (područje zabrane) u kojoj je zabranjena svaka gradnja ili rekonstrukcija. Navedena zabrana se iznimno ne odnosi na infrastrukturu, i to samo ako je alternativno rješenje nerealno skupo; Kriteriji: sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-I i II zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-vodoopskrbni rezervat zaštićeno poljoprivredno tlo-I kategorije obala mora-zabrana gradnje II.kategorija (područje ograničene gradnje) u kojem se iznimno dopušta gradnja (infrastruktura po potrebi); Kriteriji: sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-zona djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-neistraženo područje III. kategorija (područje regulative) je područje gdje se dopušta gradnja ali samo u kontekstu posebnih zaštitnih mjera i uređenja prostora; Kriteriji: sanitarne zaštite izvorišta vode za piće-III zona zaštićena prirodna baština-park prirode i posebni rezervat obala mora-jaka ograničenja IV. kategorija (ostalo područje) obuhvaća preostalo antropogeno područje u kojem se planira gradnja bez posebnih ograničenja. Kriteriji: ostalo područje Na temelju postavljenih kriterija osjetljivosti prostora izvršiti razgraničenje prostora kao osnovu za analizu površina građevinskih područja.



2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Osnovne smjernice određivanja površina za razvoj naselja navedene su u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske: “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom).” Prostorni plan Primorsko-goranske županije dalje naglašava potrebu racionalizacije i optimalizacije korištenja prostora: “Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovodi, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaja javnog interesa (škole, bolnice, uprava itd.)” Građevinsko područje naselja je prostor namjenjen stanovanju i svim pratećim funkcijama (školstvo, zdravstvo, kultura, sport, uprava, te poslovne, trgovačke i sve ostale funkcije kompatibilne stanovanju.), a sastoji se od izgrađenog dijela i planiranog proširenja za razvoj naselja. Postojeći broj stanovnika Općine Brod Moravice odnosi se na službeni podatak iz popisa stanovništva 2001. godine, a iznosi 985 stanovnika. Planirani broj stanovnika 2015. godine je podatak demografsko-sociološke studije Prostornog plana Županije, a iznosi 996 stanovnika. Gustoća stanovanja je planirana minimalna gustoća stanovanja prema Prostornom planu Županije, a za Općinu Brod Moravice iznosi 17 stanovnika/ha. Međutim, kako je ranije navedeno, ova gustoća nije mjerodavna, pošto je maksimalna površina građevinskog područja u Općini manja od izgrađenog dijela građevinskog područja. Određivanje veličine građevinskih područja naselja (prema PPPGŽ): Pmax = maksimalna površina građevinskog područja naselja u Općini Imax = izgrađeni dio građevinskog područja naselja = 102,22ha b = određeni broj stanovnika u Općini = 996 stanovnika c = određena minimalna gustoća u Općini = 17st/ha Pmax = b/c = 996/17 = 58,59ha Ako je Pmax<I, onda Pmax = 1,2xI Pmax = 1.2 x 102.22ha = 122.66ha • Određivanje veličine građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene:

Prostorni plan Županije definira maksimalnu površinu gospodarske-poslovne namjene na području Općine Brod Moravice od 20ha. (Danas područje gospodarsko-poslovne namjene iznosi 4,45ha.)

• Određivanje veličine građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene:

Prostorni plan Županije definira maksimalnu površinu ugostiteljsko-turističke namjene na području Općine Brod Moravice od 10ha. (Danas nema površina ove namjene.)

• Obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Sukladno ciljevima ovoga plana – održivog razvoja, zaštiti prirodne i kulturne baštine, racionalnog korištenja prostora odnosno revitalizaciji poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje infrastrukturnih sustava, usmjeravanje razvoja Općine u pravcu razvoja ruralnog i eko turizma i drugih, utvrđivanje površina za razvoj naselja moguć je samo tamo gdje postoje realne mogućnosti i određen interes.



2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Na području Općine Brod Moravice potrebno je odrediti uređenost pojedinog građevinskog zemljišta. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. i to na način: • I kategorija uređenja građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i osnovnu infrastrukturnu

opremu (pristupni put, elektroopskrba, vodoopskrba), te obavezno rješavanje otpadnih voda (spoj na kanalizacijski sustav ili odvoz otpadnih voda na kanalizacijski sustav iz nepropusnih sabirnica). Predviđena kategorija obavezna je za: • lokalno središte Brod Moravice • naselje Donja Dobra • naselje Stari Laz • građevinska područja poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreativne namjene

• II kategorija uređenja građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta i pristupni put. U predviđenu kategoriju spadaju sva građevna područja koja nisu obuhvačena u prethodnoj kategoriji.

Slijedeće ciljeve u svrhu unapređenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture posebno je važno ugraditi u prostorno planske dokumente detaljnijeg nivoa obrade (urbanističke planove uređenja i detaljne planove uređenja): • osigurati prostore za smještaj javnih sadržaja u naseljima • prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja potrebno je osigurati i izdvojiti

prostor javnog interesa (ceste, javne pješačke površine, zelene površine i dr.) • prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja potrebno je dokumentima prostornog

uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom • prilikom izrade prostorno planskih dokumenata detaljnije obrade trasiranje i lociranje građevina

infrastrukture izvršiti u suradnji s javnim poduzećima koji su nosioci djelatnosti • osigurati prometnu povezanost svih naselja • osigurati vodoopskrbu svih naselja • osigurati odvodnju otpadnih i oborinskih voda iz naselja i površina za izdvojene namjene



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podrućju Općine Brod Moravica u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije Prostor Primorsko-goranske županije nalazi se na spoju dviju nacionalnih okosnica razvitka, priobalne i srednjohrvatske. U njenom sjeveroistočnom dijelu smještena je Općina Brod Moravice uz granično područje sa Republikom Slovenijom. Izraženije nego u drugim priobalnim područjima u Primorsko-goranskoj županiji krajnje je neujednačen razvoj između priobalja, otoka i zaleđa pa prema ekonomsko-socijalnim obilježjima Općina Brod Moravice spada u jedno od najnerazvijenijih područja Županije. Usprkos povoljnom položaju (na prometnom pravcu između ravničarskog i priobalnog dijela Hrvatske) i blažoj klima koja omogućuje razvoj poljoprivrede, za razliku od ostalog dijela Gorskog kotara, te prirodnim potencijalima, Općina je u odumiranju. Nedostaje poticajnih mjera, a i lokalno stanovništvo je neinventivno. Općinu Brod Moravice čine mnogo malih naselja, zaseoka od kojih je veliki dio potpuno napušten, a i jedan znatan broj pokazuje tu tendenciju. Prema statističkim podacima iz 1991. napušteno je u tom popisnom periodu 8 naselja dok je u narednom periodu popisano 11 napuštenih naselja (službeni podaci popisa iz 2001.g.). Obzirom da Općina Brod Moravice u svom sastavu ima 38 administrativnih naselja prema tome napuštena je nešto manje od 1/3 Općine. Područje je potpuno neiskorišteno u smislu gospodarskog razvoja kako u iskoristivosti prirodnih resursa (poljoprivredne površine, šumsko bogatstvo) tako i u drugim potencijalnim resursima koji proizlaze iz prirodnog bogatstva (turizam, prerada i plasman domaćeg proizvoda i sl.). Neosporno je da je jedan od glavnih uzroka zaostalosti i nenastanjenosti u prometnoj izoliranosti velikog dijela Općine. Osim naselja Brod Moravice, Lokvica, i Donja Dobra, koja su smještena uz željeznički i cestovni koridor i nekoliko mjesta u njihovoj neposrednoj blizini (Gornji Kuti, Moravička Sela, Velike Drage), ostala naselja su neadekvatno povezana, a do jednog dijela naselja je onemogućen prilaz sa hrvatske strane (Kavrani, Goršeti, Donja Lamana Draga, Gornja Lamana Draga). Ostala infrastruktura je zadovoljavajuća osim u domeni odvodnje kojom je jedino manji dio naselja Brod Moravice obuhvaćem. Poboljšanje, dogradnja postojeće prometne i komunalne infrastrukture i izgradnja nove je osnovi preduvjet adekvatnog kvaliteta življenja koje omogućuje i poboljšanje demografskih i socijalnih prilika u samoj Općini. Prostornim planom uređenja Općine Brod Moravice analizirano je postojeće stanje, sagledana sva ograničenja i negativnosti, postavljeni ciljevi te planska opredjeljenja održivog razvoja. Postavljena planska opredjeljenja, pa čak i održivog razvoja nisu moguća bez određenih poticajnih mjera i investicijskih ulaganja kako Države i Županije tako i same lokalne samouprave. S ciljem očuvanja okoliša za buduće generacije, ali i s ciljem podizanja kvalitete prostora, Prostorni plan uređenja Općine Brod Moravice posebnu pažnju posvećuje zaštiti vrijednih dijelova prirode i kulturno-povijesne baštine. Specifičnost ovog prostora, čiju zaštitu naglašavamo, je dolina Kupe, sa pripadajućim kraškim visoravnima, kao parka prirode koja uz lovna i šumska područja ove Općine čini glavni preduvjet za razvoj izletničkog, avanturističkog, lovnog i seoskog turizma.

3.1.1. Demografska procjena Da bi se moglo bolje sagledati dosadašnje kretanje stanovništva iznosi se broj stanovika Općine Brod Moravica za 1900., 1953., 1961., 1971., 1981., 1991., i 2001. (poglavlje 1.1.1.3. Naselja - Polazišta). Stanovništvo je najvažniji faktor gospodarskog razvoja jer ono daje aktivnu radnu snagu za potrebe gospodarskih i društvenih djelatnosti, a ujedno je i potrošač proizvedenih roba i usluga. Veći prirast stanovništva pridonosi većem dinamizmu razvoja, a i povećava potražnju domaćeg tržišta. Ukoliko bi stanovništvo nastavilo s tendencijom pada kao u posljednjih 30 godina, tada bi u 2015. bilo svega oko 730 ljudi na području Općine Brod Moravice. Ocjenjuje se, da se tako crna varijanta vjerojatno neće ostvariti, pa se procjenjuje da će u 2015. u Općini živjeti između 850 i 996 ljudi. Prva



varijanta pretpostavlja daljnje smanjenje stanovništva od 1% godišnje, što je upola manje nego li je ostvaren pad u posljednjih 30 godina. Ova varijanta polazi od postojeće vrlo visoke starosne razine stanovništva, s manjkom žena u fertilnoj dobi i nešto sporijim gospodarskim razvojem. Druga varijanta rađena je za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županije i pretpostavlja lagani porast od 0,1% u odnosu na stanje iz 2001. i nešto aktivniji gospodarski razvoj Općine. Predviđena gustoća stanovanja koja predstavlja odnos planiranog broja stanovnika i ukupne površine obuhvata prostornog plana iznosi 0,16st/ha (16 st/km2).

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Namjena prostora obuhvaća način korištenja prostora, kojim je obuhvaćen čitav prostor Općine Brod Moravice. Organizacija i namjena prostora određeni su uzimajući u obzir zatečeno stanje, suvremene postavke prostornog planiranja koje inzistiraju na održivom razvitku i na zaštiti prirodnih resursa, te uvažavajući odredbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije i ciljeve prostornog razvoja i uređenja Općine Brod Moravice. Smjernice i kriteriji za utvrđivanje građevnog područja Sustav naselja na području Općine Brod Moravice čine: • lokalno središte - naselje koje ima, ili se u njemu planira, osim stambenih i pratećih funkcija i neke

javne funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.) – naselje Brod Moravice • ostala naselja – naselja u kojim postoje ili se planiraju stambene i prateće funkcije, ali se mogu

graditi i neke javne funkcije Prema Odredbama PPPGŽ za Općinu Brod Moravice predviđena je minimalna gustoća stanovanja od 17st/ha. Ovim Planom, a prema planskim odrednicama PPPGŽ za predviđeni broj stanovnika od 996 stanovnika za 2015.g., predviđena gustoća (odnos stanovnika i građevinskih područja naselja) Općine Brod Moravice iznosi 8,22st/ha. Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju izvršeno je na slijedeći način: • površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene • poljoprivredne i šumske površine • vodne površine Razgraničenjem se određuju: • građevinska područja naselja • građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

• gospodarska namjena – poslovna • ugostiteljsko-turistička namjena • sportsko-rekreativna namjena

• površine i građevine izvan građevinskog područja: • površine za iskorištavanje mineralnih sirovina • površine uzgajališta (akvakulture) • zdravstvene i rekreacijske građevine • stambene i gospodarske građevine • površine groblja • infrastruktura

Građevinski prostor Općine uglavnom je namjenjen građevinskim područjima naselja i nešto manje građevinskim područjima posebne namjene prvenstveno gospodarske namjene. Na manjem dijelu prostora planirano je građevinsko područje za širenje postojećih naselja.



3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 3.2.1.1. Građevinska područja naselja Građevinska područja naselja namjenjena su: • svakoj stambenoj izgradnji i svim građevinama i sadržajima koji prate organizaciju života u

stambenom naselju, kao što su građevine društvenog standarda, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije, razni poslovni prostori i građevine, zdravstveni i sportsko-rekreacijski sadržaji, ugostiteljski i turistički sadržaji (u manjim hotelima i privatnom turističkom smještaju);

• trgovačkim, uslužnim, servisnim i drugi sadržajima u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina;

• izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta, benzinskih crpki i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih autobusnih i željezničkih terminala i drugim infrastrukturnim pravcima i uređajima;

• izgradnji skladišta, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku, ne privlače promet teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta.

Građevinska područja naselja grafički su prikazana u većini kartografskih prikaza, a detaljno obrađena u kartografskim prikazima od 4-1 do 4-9. Građevinska područja predviđena su na slijedeći način:

N1 – građevinsko područje naselja Stari Lazi, N2 - građevinsko područje naselja Novi Lazi, N3 - građevinsko područje naselja Donja Dobra, N4 - građevinsko područje naselja Brod Moravice, N5 - građevinsko područje naselja Lokvica, N6 - građevinsko područje naselja Smišljak, N7 - građevinsko područje naselja Čučak, N8 - građevinsko područje naselja Moravička Sela, Delači, Maklen N9 - građevinsko područje naselja Gornji Kuti, N10 - građevinsko područje naselja Velike Drage, N11 - građevinsko područje naselja Male Drage, N12 - građevinsko područje naselja Razdrto, N13 - građevinsko područje naselja Kavrani, N14 - građevinsko područje naselja Goršeti, N15 - građevinsko područje naselja Donja Lamana Draga, N16 - građevinsko područje naselja Donji Šehovac, N17 - građevinsko područje naselja Gornji Šehovac, N18 - građevinsko područje naselja Donji Šajn, N19 - građevinsko područje naselja Gornji Šajn, N20 - građevinsko područje naselja Klepeće Selo, N21 - građevinsko područje naselja Goliki, N22 - građevinsko područje naselja Podgorani, N23 - građevinsko područje naselja Šimatovo, N24 - građevinsko područje naselja Zavrh, N25 - građevinsko područje naselja Gornja Lamana Draga, N26 – građevinsko područje naselja Colnari, N27 – građevinsko područje naselja Završje, N28 – građevinsko područje naselja Naglići, N29 - građevinsko područje naselja Nove Hiže, N30 - građevinsko područje naselja Doluš N31 - građevinsko područje naselja Planica, N32 - građevinsko područje naselja Kocijani, N33 - građevinsko područje naselja Podstene, N34 - građevinsko područje naselja Šepci Podstenski, N35 - građevinsko područje naselja Pauci,



N36 - građevinsko područje naselja Zahrt, Centralno naselje Općine smatra se građevinsko područje naselja N4 – Brod Moravice u kojem je pored navedenih sadržaja, predviđena je i izgradnja svih centralnih sadržaja i objekata društvene namjene primjerene administrativnom centru jedinice lokalne samouprave – općinskom sjedištu. Tabelarni prikaz površina građevinskih područja naselja

Prostorni pokazatelji OPĆINA BROD MORAVICE

Broj stanovnika Izgrađ dio građ.

podr. Neizgrađeno GP Prijedlog novog GP

1.Brod Moravice 408 19.66 14.09 33.75 2.Colnari 0 0.74 0 0.74 3.Čučak 7 2.60 0.34 2.94 4.Delači 35 4.69 0.28 4.97 5.Doluš - Loka 0 1.43 0 0 6.Donja Dobra 190 8.20 0 8.20 7.Donja Lamana Draga 4 1.04 0 1.04 8.Donji Šajn 0 1.14 0 1.14 9.Donji Šehovac 1 1.04 0 1.04 10.Goliki 0 0.99 0 0.99 11.Gornja Lamana Draga 0 0.59 0 0.59 12.Gornji Kuti – Donji Kuti 58 5.75

/1.06/* 1.04 5.79

13.Gornji Šajn 9 2.82 0 2.82 14.Gornji Šehovac 2 0.56 0 0.56 15.Goršeti 3 1.10 0.42 1.52 16.Kavrani 0 0.28 0.55 0.83 17.Klepeće Selo 4 2.84 0 2.84 18.Kocijani (Pod Steno) 14 2.56 0 2.56 19.Lokvica 42 5.05 0.30 5.35 20.Maklen 11 1.56 0.31 1.87 21.Male Drage 14 5.21 0.40 5.61 22.Moravička Sela 50 3.81 0.44 4.25 23.Naglići 0 1.30 0 1.30 24.Nove Hiže 1 0.53 0 0.53 25.Novi Lazi 9 1.19 0 1.19 26.Pauci 0 0.73 0 0.73 27.Planica 1 1.05 0.54 1.59 28.Podgorani 0 0.78 0 0.78 29.Podstene 26 2.01 1.08 3.09 30.Razdrto 9 4.88 0.21 5.09 31.Smišljak 0 0.26 0 0.26 32.Stari Lazi 35 2.28 0 2.28 33.Šepci Podstenski 3 0.71 0 0.71 34.Šimatovo 5 2.60 1.40 4.00 35.Vele Drage – Vinički (Griljakova štala) 40 5.54 0 5.54

36.Zahrt 3 0.85 0 0.85 37.Zavrh 1 2.40 0 2.40 38.Završje – Gornji Volfi 0 1.45 0 1.45 UKUPNO 985 102,22/1,06/ 21.4 121,19

*Izgrađena površina koja je planom predviđena u građevinsko područje posebne namjene Površina građevinskog područja naselja Općine iznosi 121.19ha, od čega je za centralno naselje N4 predviđeno 27.9% ukupne površine građevinskog područja naselja. Novoplanirana razvojna površina za izgradnja u građevnom područja naselja zastupljena je sa 21.40ha, odnosno 17.7% površine u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja naselja od čega je 72.2% predviđeno za razvoj centralnog naselja N4. 3.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene planirana su za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Namjenjena su izgradnji svih onih sadržaja koji nisu kompatibilni stanovanju i životu u naselju, odnosno onih oblika dijelatnosti koje zahtijevaju veće izdvojene površine zemljišta i veću



opremljenost prometnom i komunalnom infrastrukturom, tehnologijom rada izazivaju štetne emisije u okoliš, prouzrokuju veću buku i privlače promet jačeg intenziteta. Površine izdvojenih namjena određene građevinskim područjima, koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima. Za Općinu Brod Moravice to su slijedeća građevinska područja: • gospodarska namjena – poslovna • ugostiteljsko-turistička namjena • sportsko-rekreativna namjena Gospodarske površine za poslovnu namjenu Građevinska područja poslovne namjene su površine namjenjene gospodarskim djelatnostima (uslužnim, trgovačkim, komunalno-servisnim, manjim proizvodnim pogonima i sl.) koje zahtijevaju veće površine, vezane su na intenzivniji promet ili njihov tehnološki proces nije kompatibilan stanovanju. U Općini Brod Moravice se nalaze: • K-1 – poslovna zona Matika • K-2 – postojeća poslovna zona Donja Dobra 1 • K-3 – postojeća poslovna zona Donja Dobra 2 • K-4 – postojeća poslovna zona Donji Šehovac Ukupna površina predviđena za poslovnu namjenu iznosi 9.30ha, od čega je 47.9% već izgrađene površine (4.45ha). Planirana površina predviđena je isključivo unutar administrativnog naselja Brod Moravice, a Planom su evidentirane postojeće površine: napuštena farma u administrativnom naselju Donji Šehovac koja bi se mogla obnoviti ili prenamjeniti u drugi sadržaj poslovne namjene, te izgrađene površine poslovne namjene u administrativnom naselju Donja Dobra. Predviđena poslovna namjena čini 6.9% ukupne izgradnje u građevnom području Općine. Gospodarske površine za ugostiteljsko-turističku namjenu U Općini Brod Moravice planira se zona ugostiteljsko-turističke namjene: • T-1 – ugostiteljsko-turistička zona Matika • T-2 - ugostiteljsko-turistička zona Donji Kuti Ugostiteljsko-turistička zona je namjenjena izgradnji poslovnih, ugostiteljskih, trgovačko-uslužnih, kulturno-zabavnih, sportsko-rekreacijskih i ostalih pratećih sadržaja. Površina koju zaprema ugostiteljsko - turistička namjena iznosi 4.49ha što je 3.2% ukupne izgradnje u građevinskim područjima Općine. Izgrađena površina lokaliteta Donji Kuti prenamjenjuju se u površine ugostiteljsko-turističke namjene. Lokalitet Donji Kuti u sastavu administrativnog naselja Gornji Kuti planiran je kao turistički informativni punkt ukupne Općine sa svim potrebnim sadržajima vezanim uz prihvat posjetitelja, smještaju turističkih kapaciteta sa svim pratećim uslužnim i pomoćnim sadržajima, transportu posjetitelja do odredišta (izletnički i avanturistički turizam), a sve promatrano u kontekstu turističke orjentacije ukupne Općine. Novoplanirana površina ugostiteljsko-turističke namjene uz građevinsko područje naselja Brod Moravice predviđena je za izgradnju građevina smještajnog tipa – apartmana, apartmanskog naselja, kuća za odmor i slično gdje bi prateći sadržaji mogli biti smješteni i u naselju Brod Moravice (ugostiteljstvo, trgovina, razne uslužne djelatnosti, zdravstveni, kulturno-obrazovni i sportsko-rekreativni sadržaji). Blizina planirane sportsko-rekreativne površine upopunjuje turističku ponudu. Gospodarske površine za sportsko-rekreativnu namjenu Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća, izdvojena područja za sportske i rekreacijske aktivnosti na kojima je moguća izgradnja zatvorenih i otvorenih sportsko-rekreacijskih objekata uz izgradnji svih pratećih zdravstvenih, turističkih, ugostiteljskih, trgovačko-uslužnih i ostalih sadržaja, te prometnih i parkirališnih površina. Predviđena površina za razvoj ovakvog sadržaja u Općini Brod Moravice je: • R – sportsko-rekreativna zona Draškovac Planirana zona Draškovac predviđena je za izgradnju sportsko-rekreativnog centra sa svim već navedenim pratećim i pomoćnim sadržajima.Zona Draškovac svojim položajem omogućava i dodatni vid turističke ponude na način da se centar koristi za kondicione pripreme aktivnih sportaša, te organizaciju raznih natjecanja. Ujedno bi centar omogućio kvalitetniju ponudu već sportski aktivnom lokalnom stanovništvu prvenstveno mladom naraštaju. Ukupna površina predviđena za sportsko-rekreativnu namjenu iznosi 4.02ha odnosno 2.9% ukupne



površine građevinskih područja. Tablica. BILANS POVRŠINA

izgradnja u građevinskom području (ha) stanovanje N proizvodnja K turizam T sport-rek. R NASELJA

I N I N I N I N UKUPNO (ha)

BROD MORAVICE 19.66 14.09 0.57 4.85 0 3.43 0 4.02 46.62

DONJA DOBRA 8.20 0 3.36 0 0 0 0 0 11.56 ostala naselja 74.36 4.88 0.52 0 1.06 0 0 0 80.82 UKUPNO (ha) 121.19 9.30 4.49 4.02 139.0

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine; Površine za razvoj naselja zauzimaju 139.0ha što iznosi 2.2% ukupne površine Općine. Zauzetost prostora Općine iznosi 1396m2/st. Obzirom na odnos stanovništva i planirane površine za izgradnju naselja predviđena gustoća iznosi 8.22st/ha. 3.2.1.3. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja U površine izvan građevnog područja Općine Brod Moravice spadaju: • poljoprivredne površine (P) • šumske površine (Š) • ostale poljoprivredne i šumske površine (PŠ) • vodne površine Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine Općine Brod Moravice prikazane su u kartografskom prikazu 1a, a podijeljene su na: • vrijedno obradivo tlo (P2) – 155.71ha • ostalo obradivo tlo (P3) – 889.34ha Vrijedno obradivo tlo P2 i ostalo obradivo tlo P3 su površine namjenjene korištenju u poljoprivredne svrhe, izuzev za izgradnju neophodne infrastrukture, na slijedeći način: • površine vrijednih obradivih tla P2 (41 – 42 klase i podklase – područja uz rijeke Dobra i Kupa), te

dio površina ostalog obradivog tla P3 (51 klase i podklase – južni dio obuhvata - područje između naselja Stari i Novi Lazi, jugozapadni dio obuhvata – od naselja Planica do naselja Lokvica) su poljoprivredne površine namjenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje građevina.

• preostali dio ostalog obradivog tla P3 (52 klase i podklase) su poljoprivredne površine izvan naseljskih površina namjenjene poljoprivrednoj djelatnosti sa mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivredne potrebe.

Poljoprivredne površine zauzimaju 1045.05ha što čini 16,68% ukupne površine Općine. Šumske i ostale površine Šumske i ostale površine Općine Brod Moravice prikazane su u kartografskom prikazu 1a. Šumske površine Općine Brod Moravice podijeljene su u tri kategorije. • gospodarske šume (Š1) - 3334,41ha • zaštitne šume (Š2) – 804,87ha • šume posebne namjene (Š3) – 89,69ha Šume su jedna od najvećih prirodnih vrijednosti Općine, a ujedno prirodni potencijal koje omogućava kvaliteniji život lokalnom stanovništvu kako u zdravstvenom pogledu tako i u ekonomskom. Gospodarske šume (Š1) su najzastupljenije i to su šume namjenjene eksploataciji drvne mase. Zaštitne šume (Š2) prvenstveno služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozirnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine. Kao takve zastupljene su u najvećoj mjeri uz dolinu rijeke Kupe, te kao zaštita zemljišta uz naselja Brod Moravice i Stari Lazi. U šume posebne namjene (Š3) definirana su područja za proizvodnju šumskog sjemena, posebne rijetkosti unutar predloženog parka prirode Kupa, a mogu se koristiti za znanstvena istraživana, nastavu, za odmor i rekreaciju.



Izgradnja na šumskim površinama dozvoljena je jedino za osnovne potrebe obavljanja šumske djelatnosti i lova, te u svrhu zdravstvenog i rekreativnog turizma. Ukupna površina šuma iznosi 4228.97ha što je 67,51% ukupne površine Općine. Ostale šumske i poljoprivredne površine definirane su kartografskom oznakom PŠ i zauzimaju 850.98ha, odnosno 13,59% ukupne površine Općine Brod Moravice. Ukupna površina izvan građevnog prostora zauzima 97.8% ukupne površine Općine Brod Moravice. Tablica: BILANS POVRŠINA

izvan građevne površine poljoprivreda šumarstvo ostalo

OPĆINA BROD MORAVICE P2 P3 Š1 Š2 Š3 PŠ

UKUPNO (ha)

UKUPNO (ha) 155.71 889.34 3334.41 804.87 89.69 850.98 6125 Vodne površine Vodne površine se na području Općine Brod Moravice razvrstavaju i namjenjuju slijedećim djelatnostima: Vodotoci:

− korištenje vode za piće − uzgoj riba − turizam i rekreacija

Vodotok Kupe koristi se u turističko-rekreativne svrhe; rafting, kajakašenje, kupanje i drugo. Vodotok Dobre koristi se za uzgoj riba i vodoopskrbu. Dobra Nastaje spajanjem dvaju vodotoka Skradske i Bukovske Dobre na području između naselja Gornja Dobra (Općina Skrad) i Donja Dobra (Općina Brod Moravice). Paralelno njenom toku u dijelu koji prolazi Općinom Brod Moravice položene su trase željezničke pruge i prometnice Rijeka – Zagreb obe državnog karaktera. Naselje Donja Dobra svojim konceptom položeno je uz postojeće prometnice državnog i županijskog značenja na način da se zaštiti obalno područje rijeke od potencijalnih utjecaja građevinskih područja. U dijelu gdje su građevinska područja uz obalnu liniju rijeke potrebno je poduzeti stroge mjere zaštite od tehnoloških i sanitarnih utjecaja odzirom da se njen vodotok u dijelu ove Općine koristi kao voda za piće, a pogodan je za kavezni uzgoj pastrve. Rješenjem kanalizacione mreže naselja Donja Dobra, te pročišćavanjem tehnoloških otpadnih voda sa područja poslovnih zona, uvodeći strogu kontrolu kvalitete zraka u ovisnosti o namjeni prostora potencijalnih korisnika tih prostora zaštitio bi se tok rijeke, a ujedno vrijedno poljoprivredno tlo koje je zastupljeno uz desnu stranu toka, od potencijalnih negativnih utjecaja. Rijeka Dobra u ovom dijelu svog toka nije plavna pa dodatne mjere zaštite od poplava nisu potrebne. Kupa Kupa je po svojoj veličini i vodnosti, najznačajniji vodotok Primorsko-goranske županije. Cijelokupnim dijelom svojeg toka kroz Primorsko-goransku županiju je to osebujna planinska rijeka, sačuvana u svom prirodnom obliku, sa prirodnim kanjonskim tokom koji se na pojedinim mjestima proširuje u uske i privlačne doline gdje blago meandrira. Izvire kao jako krško vrelo ispod sela Razloge, na koti 320 m.n.m., Površina sliva koji pripada Primorsko-goranskoj županiji je 1.492 km2. Na dijelu toka koji pripada Općini Brod Moravice rijeka Kupa čini granicu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije u dužini od cca 17,5km. Rijeka Kupa i kopneni pojas uz nju predviđena je za zaštitu kao park prirode zbog svojih vrijednosti, pa je tako i ovaj Plan tretira. Korištenje toka moguć je u rekreativno-sportske aktivnosti, u svrhe turizma (izletničkog, avanturističkog, zdravstvenog i sl.), zaštićen je od bilo kakve gradnje osim nužne za potrebe obavljanja navedenih aktivnosti.



Tablica: Iskaz prostornih pokazatelja Općine Brod Moravice

Redni broj

Naziv općine OPĆINA BROD MORAVICE Oznaka Ukupno ha % od površine

Općine stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja naselja ukupno

izgrađeni dio GP naselja - kontinentalno - granično - ostalo

121.19 4.44 97.78

1.93

0.07 1.6

8.22 0.12*

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja ukupno poslovna namjena ugostiteljsko-turistička sportsko-rekreativna

K T R

17.81 9.3 4.49 4.02

0.3

0.15 0.07 0.06

55.92 0.02

1.3. Poljoprivredne površine ukupno - vrijedne poljoprivredne površine - ostale poljoprivredne površine

P2 P3

1045.05 155.71 889.34

16.68 2.48

14.20

0.95 1.05*

1.4. Šumske površine ukupno - gospodarske - zaštitne - posebne

Š1 Š2 Š3

4228.97 3334.41 804.87 89.69

67.51 53.23 12.85 1.43

0.24 4.25*

1.5. Ostale poljoprivredne. i šumske povr. ukupno PŠ 850.98 13.59 1.22 / 0.82* 1.6. Vodene površine

vodotoci

1.7. Ostale površine ukupno groblja

G

Općina Brod Moravice ukupno 6264.00 100

3.0.

KORIŠTENJE RESURSA

3.1. Mineralne sirovine ha, km ha, km

3.2. Energija proizvodnja potrošnja

3.3 Voda vodozahvat potrošnja

ne iskazuje se

Općina Brod Moravice ukupno



3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prirodne karakteristike i geografsko prometni položaj Kontinentalno područuje Hrvatske pripada eurosibirsko-sjevernoameričkoj biogeografskoj regiji, a na području Županije zauzima čitav Gorski kotar pa tako i područje Općine Brod Moravice. Blaga kontinentalna klima koja omogućuje višestruko korištenje poljoprivrednih površina, bujne šume, očuvanost prirodnih ljepota i bogatstvo kulturne baštine najvažnije su značajke ovog prostora. U južnom dijelu Općinu Brod Moravice tangiraju osnovne državne infrastrukturne komunikacije koje su spona kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske (željeznička pruga Zagreb-Rijeka, državna cesta D3 Zagreb-Rijeka). Većim dijelom Općine odvija se komunikacija isključivo lokalnog karaktera i za lokalne potrebe što je dovelo do zaostajanja u razvoju Općine s jedne strane, a sa druge sačuvale su se prirodne vrijednosti krajobraza.

3.3.2. Dostignuti stupanj i mogućnosti razvoja gospodarskih djelatnosti Koncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja Općine Brod Moravice temelji se na vlastitim razvojnim iskustvima, na globalnim tendencijama razvoja goranskog dijela Primorsko-goranske županije i Hrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama u razvijenim zemljama, te na znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim metodama. Dosadašnje razvojno iskustvo Općine, pokazalo je da je opstanak i življenje na tom prostoru moguć samo uz kombinaciju raznovrsnih djelatnosti i zanimanja stanovništva. Tako su se kombinacijom poljoprivrede (stočarstva, ratarstva, voćarstva), šumarstva, prerade drva i metala, te radom na željeznici i ostalim prijevozom mogli osigurati minimalni životni uvjeti. Ipak je značajniji razvojni pomak ostvaren s razvojem drvo prerađivačkih kapaciteta. No, sve to zajedno nije bilo dovoljno da bi se održalo stanovništvo, već je ono stalno iseljavalo u potrazi za sigurnijim poslovima. Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira, financijske i porezne politike, ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menedžera, raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo. Menedžment i poduzetništvo zasnivaju se na načelima poslovne učinkovitosti, stvaranju novih ideja i programa, te provedbi marketinške poslovne filozofije kojom se osmišljavaju najučinkovitiji putovi zadovoljavanja potreba potrošača. Koncepcija budućeg razvoja Općine Brod Moravice sastoji se od koncepcije razvoja pojedinih djelatnosti i od globalne koncepcije. Koncepcija po djelatnostima obuhvaća budući razvoj gospodarstva, infrastrukture i društvenih djelatnosti, a služi kao analitička osnova za izradu globalne koncepcije. Razvoj područja Općine bazirat će se na postojećim prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinhroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja. Osnovni ciljevi razvoja su u povećanju proizvodnje roba i usluga, u širenju lepeze djelatnosti, u podizanju tehnološke razine i kvalitete proizvoda i usluga, u osiguranju više razine životnog standarda i kvaliteti življenja, te u skladnom i održivom razvoju. Globalnom koncepcijom razvoja utvrđena su tri najvažnija parametra razvoja: bruto domaći proizvod, investicije i zaposlenost kao i promjene u njihovim strukturama i to: u nižoj i višoj varijanti, te stanje i potrebe za poslovnim prostorom. U prvoj varijanti, težište razvoja je na stavljanju u funkciju postojeće prerađivačke kapacitete, na modernizaciji postojećih i blažem povećanju novih kapaciteta, na povećanju efikasnosti rada i kapitala, te na jačanju malih poduzetnika i obiteljskih gospodarstava. U drugoj varijanti osim već iznijetih pretpostavki za prvu varijantu, predviđaju se veća ulaganja i znatno veća efikasnost. Sektorskom prognozom iskazane su pojedine aktivnosti koje su temeljene na resursnim, prostornim, ljudskim i drugim mogućnostima sektora.



Dinamični pokazatelji razvoja Općine Brod Moravice su:

2015 1999. I. varijanta II. varijanta Stanovništvo (2000.) 993 850 996 Zaposlenost (2000.) 115 235 315 Udio zaposlenih u stanovništvu 12 28 32 Domaći bruto proizvod u 000 kn 22.074 43.960 75.910 Prosječni godišnji rast BDP 4,4 8,0 Bruto domaći proizvod po stanovniku u EUR (1999.) 2.911 6.774 9.982 Investicijska ulaganja 2000-2015 u 000 kn 79.830 132.090 Prosječna godišnja ulaganja u 000 kn 5.322 8.806 Prosječna godišnja ulaganja u 000 EUR 697 1.153

Napomena: 1 EUR je 7,635 Za realizaciju takvog razvoja potrebno je razvijati stvaralaštvo i poduzetnički duh, osigurati povoljno razvojno okruženje od strane državnih, županijskih i lokalnih organa i institucija. Osim toga, država bi trebala poticati djelatnost i opstanak ljudi na prostorima Gorskog kotara, gdje su uvjeti privređivanja i življenja značajno otežani u odnosu na druga područja Hrvatske. Općinska samouprava u suradnji s ostalim Gradovima i Općinama Gorskog Kotara i Primorsko-goranske županije mora preciznije definirati svoje razvojne potrebe, te uskladiti interese lokalne samouprave i javnih poduzeća u korištenju svojih resursa i to napose: šuma, voda i prostora u cjelini. Smjernice za provedbe Država primjenjuje razne ekonomsko-političke mjere: održavanje slobodnih i stabilnih cijena, vrijednosti domaćeg novca, kamata i deviznog kursa; stimuliranje privatnog poduzetništva, samostalnosti i profitabilnosti gospodarskih društava; poštivanje javnih i ugovornih obveza i ograničavanje subvencija nerentabilnim granama i poduzećima, liberalizacija vanjskotrgovinskog i deviznog režima, mjere prostornog uređenja, zaštita okoliša i prirodnih resursa, zaštita obalnog prostora i režim pomorskog dobra, davanje raznih olakšica za osnivanje malih i srednjih tvrtki, bolje plaće stručnim kadrovima, izgradnja stanova i poslovnih objekata, te prometne i komunalne infrastrukture u manje razvijenim krajevima. Kako one nisu dovoljno diferencirane prema specifičnostima pojedinih Gradova i Općina, Općina Brod Moravice bi trebala te mjere bolje razraditi odnosno dopuniti svojim mjerama koje će prilagoditi svojim posebnim prilikama i potrebama bržeg ostvarenja svog dugoročnog programa razvoja. Takve su mjere: razne porezne, komunalne i prostorno-lokacijske olakšice za izgradnju novih poslovnih objekata, za zapošljavanje novih radnika, za uvođenje moderne tehnologije, te pružanje pomoći privatnim poduzetnicima i sl.

3.3.3. Dinamika i struktura bruto domaćeg proizvoda Osnovno polazište globalne projekcije razvoja sadržano je u postavljenim razvojnim ciljevima. Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda izrađena je u minimalnoj i maksimalnoj varijanti, pa bi se razvoj mogao kretati između ovih varijanti. Bruto domaćim proizvodom iznosi se uspješnost svih djelatnosti i osigurava gospodarski i društveni razvoj. U 2000. ostvaren je domaći bruto proizvod od 22,1 mln kuna ili po stanovniku od 2.911 EUR ( 1 EUR = 7,635 kune). Njegova struktura je slijedeća: u %

gospodarski subjekti 54 proračunske organizacije 6 javna poduzeća 18 obrtnici 22

Napomena: Podaci za gospodarske subjekte dobiveni su od Zavoda za platni promet, za neka javna poduzeća su dobiveni od matičnih tvrtki, a drugi su procijenjeni na temelju ostvarenih rezultata na Županijskoj razini, za obrtnike su procijenjeni na bazi ostvarenja rezultata manjih tvrtki i njihovog međusobnog odnosa.



Osim gospodarskih subjekata značajniji utjecaj na razvoj Općine imaju obrtnici i javna poduzeća (Hrvatske željeznice, Hrvatske šume, Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije) koja djeluju na njenom području. Obrtnici Brod Moravica najveći dio aktivnosti ostvaruju u prerađivačkoj industriji (oko 19% bruto domaćeg proizvoda Općine), a ostalo ostvaruju u trgovini i ugostiteljskim objektima. Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) područja Općine Brod Moravice po djelatnostima iznosi se u tablici. Tablica: Prognoza bruto domaćeg proizvoda Općine Brod Moravice 2000-2015. u 000 kuna, cijene 2000.

Prognoza za 2015. Stope rasta 2000-2015. Djelatnost Stanje

1999. I. varijanta II. varijanta I. varijanta II. varijanta A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 1.634 5.400 11.700 7,7 13,1

B. Ribarstvo

C. Rudarenje i vađenje

D. Prerađivačka industrija 14.494 26.000 44.200 3,7 7,2

E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

F. Građevinarstvo 500 700 - -

G. Trgovina, popravak vozila 1.618 2.100 3.200 1,6 4,4

H. Hoteli i restorani 255 1.440 3.200 11.1 17,1 I. Prijevoz, skladištenje i veze 2.523 4.500 7.200 3,7 6,8 J. Financijsko posredovanje

K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 54 510 1.150 15,0 21,0

L. Javna uprava i obvezno osiguranje 227 390 600 3,4 6,3

M. Obrazovanje 1.184 2.240 2.550 4,1 4,9

N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 400 500 - -

O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 85 480 910 11,4 16,0

P. Privatna kućanstva s zaposlenim

Q. Izvan teritorijalna tijela i organizacije

Ukupno 22.074 43.960 75.910 4,4 8,0 Izvor: prognoza autora Prognoze rasta BDP izrađene su na bazi procjena i pretpostavki razvoja pojedinih djelatnosti. U strukturi domaćeg bruto proizvoda prerađivačka industrija u obje varijante ima udio od blizu 60%. Ona ostaje dakle i u narednom razdoblju ključni faktor razvoja i opstanka na prostorima Općine. U njoj dominantnu ulogu ima prerada drva i s njom manjim dijelom i prerada metala. Očekuje se da će, kvalificiranost i marljivost radne snage, resurs šuma i postojeći infrastrukturom opremljeni objekti, biti dovoljan potencijal za ubrzani razvoj ove djelatnosti. U programima prerade drva i proizvodnje proizvoda, odnosno poluproizvoda i njegovom plasiranju na sve zahtjevnije domaće i izbirljivo inozemno tržište bit će potrebna suradnja drvoprerađivača Gorskog Kotara. Druga značajna djelatnost je šumarstvo i poljoprivreda čiji bi se udio trebao (uz drugačiju organizaciju šumarstva) kretati izmeću 12 i 15%. Bez obzira na postojeće probleme, očekuje se dijelom i povratak poljoprivredi kroz organiziranu proizvodnju u okviru obiteljskih gospodarstva sadnjom salate, jagodičastog voća i drugih kultura koje mogu konkurirati s kvalitetom, a postepeno i cijenom. Ta proizvodnja treba koristiti prirodna gnojiva, što je preduvjet i za realizaciju adekvatnih cijena. U šumarstvu je moguće razmišljati o organizaciji manje šumarije u Brod Moravice i to u okviru Uprave šuma Delnice, kao što imaju ostale Općine. Sa skoro 54% ukupnog prostora Općine danas upravljaju hrvatske šume, bez utjecaja lokalne samouprave. U konačnici, država bi morala vratiti podržavljenih oko 1.200ha šuma bivših zemljišnih zajednica. Sve su to pretpostavke gospodarskog razvoja. Konačno i državno vlasništvo nije imaginarno vlasništvo, jer od njega bi morala lokalna samouprava i stanovnici tog prostora imati znatno veće koristi od sadašnjih. Ta se korist može najbolje sagledati i time što lokalna samouprava od prodaje grobnih mjesta uprihoduje veća sredstva nego od skoro 54% prostora kojim upravljaju Hrvatske šume sa njenog područja.



Daljnja gospodarska djelatnost je prijevoz i veze. Taj dio će i nadalje u najvećem dijelu pokrivati javna poduzeća i to željeznica, pošta i telekomunikacije te manjim dijelom cestovni prijevoz. Turizam i uz visoke stope razvoja ne može u kratkom vremenu preuzeti veći razvojni utjecaj. Trgovina i turizam svaka zasebno bi trebale sudjelovati s udjelom od 4 do 5% domaćeg bruto proizvoda. Turizam je u Općini zapravo nova razvojna djelatnost koja iziskuje mnogo napora i entuzijazma, te zahtjeva primjerenu podršku prvenstveno lokalne samouprave. Javna uprava, obrazovanje i zdravstvo su prvenstveno u funkciji podmirenja potreba stanovništva. Moglo bi se očekivati, da bi razvoj zdravstvenog turizma i boravka ljudi starije dobi u napuštenim školskim zgradama mogao izazvati potrebu i za većim obujmom zdravstvenih usluga. Ukupan razvoj Općine Brod Moravice iskazan kroz bruto domaći proizvod trebao bi godišnje prosječno rasti od 4,4 do 8%. To bi omogućilo povećanje bruto domaćeg proizvoda od sadašnjih 2.911 na 6.774 do 9.982 EUR –a. U svakom slučaju, prva varijanta razvoja Općine Brod Moravice bi se morala ostvariti kako bi se stvorili minimalni uvjeti života i opstanka na tim prostorima. Za ostvarenje druge varijante trebat će uložiti mnogo napora i truda, te aktivirati sve ljudske i druge potencijale Općine. 3.3.3.1. Poljoprivreda, lov i šumarstvo Poljoprivreda Općina Brod Moravice ima relativnu topliju klimu i manje niskih temperatura od ostalog dijela Gorskog Kotara, ali i manje ravnih poljoprivrednih površina. Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je: • definitivno zaštititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljište; • zakonom bi trebalo propisati obvezu arondacije odnosno zaokruživanja zemljišnih parcela, kako bi

se mogla primijeniti suvremena sredstva obrade; • zakonom bi trebalo definirati obvezu davanje zemlje u zakup, ukoliko je vlasnik ne može sam

obraditi, s obvezom plaćanja pravične naknade. Osim toga, država bi trebala stvoriti uvjete za zaustavljanje širenja šuma i divljina na poljoprivrednim površinama;

• stimulirati proizvodnju raznim državnim poticajima u brdsko planinskim uvjetima po uzoru na Sloveniju;

• poticati upotrebu prirodnih i biološki razgradivih gnojiva za uzgoj “zdrave” hrane. Ratarsku proizvodnju moguće je usmjeriti na proizvodnju sjemenskog i merkantilnog krumpira, na proizvodnju povrća prvenstveno salate, mrkve, kukuruza i ostalog povrća. Proizvodnju voća moguće je usmjeriti na proizvodnju bobičastog voća (jagoda, kupina, malina, crvenog i crnog ribizla, joste, američke borovnice, ogrozda i dugih), na proizvodnju domicilnih sorti jabuka, krušaka i ostalog voća. Na prostorima Općine moguć je uzgoj gljiva i ljekovitog bilja. Osim toga, moguće je i skupljanje šumskih plodina, gljiva i ljekovitog bilja uz strogo kontrolirane uvjete i nadzor, a u cilju povećanja prihoda stanovništva i obogaćivanja turističke ponude. Temelj razvoja poljoprivrede je u osnovi stočarstvo i biljna proizvodnja za ishranu stoke jer je pod livadama i pašnjacima oko 2760ha prema Uredu za katastar i geodetske poslove, odnosno 44% ukupnog prostora Općine. Razvoj stočarstva moguće je usmjeriti na uzgoj goveda, ovaca, koza i pčela. Razvoj poljoprivrede i stočarstva može biti u cjelini samo obiteljska i dopunska djelatnost. Lov Veći dio ovog resursa Općine je u državnom vlasništvu i manji dio na upravljanju udruga drugih lokalnih zajednica tako da domicilno stanovništvo nema većih mogućnosti lova na vlastitom području. Ovaj resurs bit će dopunska turistička ponuda Općine. Šumarstvo Prema podacima Katastra na području Općine ima 2.680ha šumskog zemljišta, a prema podacima



Uprave šuma Delnice 4.137ha, od čega na državne šume otpada 3.358ha i na privatne 779ha. Očito da su ove razlike vrlo velike, pa je potrebno da se ovi podaci usklade i tako izbjegnu velike pogreške u razvojnim projekcijama. Državna uprava i županijska samouprava bi trebale osigurati vjerodostojne podatke o stanju i veličini resursa u svojim evidencijama. Prema dr Bogunoviću i kompjuterskoj obradi tvrtke Studio Remik” Općina Brod Moravice ima 3.497.97ha gospodarskih šuma, 682ha zaštitnih i 37.37ha šuma posebnih namjena (sjemenske baze) te miješano poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište od 814.65ha. Te su vrijednosti bliže podacima Uprave šuma, nego Katastra. Razvoj šumarstva određuju Osnove gospodarenja državnim šumama i Program gospodarenja privatnim šumama, kojima su propisane smjernice gospodarenja, šumsko uzgojni radovi, etati i potrebna ulaganja u državne i privatne šume s ciljem održavanje šumskog fonda, dizanje kvalitete i racionalne eksploatacije šuma. Za razdoblje 2000-2015. procjenjuje se godišnji prirast od 1,82%, a godišnji etat i sječa ostat će na ostvarenoj razini iz 2000. u visini od oko 12.000m3 godišnje. Očekuje se promjena strukture prodaje kvalitetnijih sortimenta što bi omogućilo prosječni godišnji porast vrijednosti prodaje između 1,5 i 2,5%. Prema tome, sječa se ne bi povećavala, već samo vrijednost prodaje kvalitetnijih sortimenata. U slučaju organizacije šumarstva u Općini Brod Moravice broj zaposlenih bi mogao biti oko 10 – 15 osoba. Izmjenama zakona potrebno je osigurati povratak zemljišnih zajednicama bivšim vlasnicima odnosno njihovim nasljednicima. JP "Hrvatske šume" bi uz odgovarajuću naknadu mogle za te zajednice obavljati stručne poslove u skladu s Zakonom o šumama. U koliko takav pristup ne bi bio prihvatljiv, moguće je izvršiti raspodjelu ostvarene dobiti po pojedinim područjima u odnosu na veličinu prostora pod državnim šumama i ukupnog prostora, ili pak pronaći neki drugi parametar kako bi se više uvažile potrebe lokalne zajednice kojima je to osnovni razvojni resurs. Osim toga, trebalo bi otvoriti raspravu o mogućnostima uvođenja barem minimalne šumske rente i to barem za ona područja koja imaju veći postotak šuma na svom području u odnosu na ostala područja zemlje. Renta bi se trebala koristiti za dodatna ulaganja u obnovu šuma i za razvoj lokalne infrastrukture. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem ima poseban društveni interes. Stoga šume, kao dobra opće vrijednosti treba posebno zaštiti i iskorištavati uz uvjete koji moraju uvažavati posebne prirodne i gospodarske interese (zaštita tla i voda, oblikovanje krajolika, drvna industrija , turizam, sport i rekreacija, te druge nematerijalne koristi). 3.3.3.2. Prerađivačka industrija Očekuje se veća suradnja svih subjekata prerade drva u Gorskom Kotaru na proizvodnji namještaja, pa se time otvaraju dodatne mogućnosti za proširenje djelatnosti i razvoj novih manjih poduzeća i na području Općine Brod Moravica. U knjizi “Management i poduzetništvo – 1000 programa” ulaganja za mala i srednja poduzeća (Centar za poduzetništvo d.o.o. Zagreb 1994.) iskazani su sažeci praktičnih i verificiranih programa prerade drva te mnoštvo programa ostalih i proizvodnih i uslužnih djelatnosti. U sažecima programa izneseni su: potreban prostor, broj radnika, veličina ulaganja kapitala, razdoblje izvedbe, vrijeme povrata kapitala, godišnja bruto dobit, bruto dobit po jedinici ulaganja i ekološka ocjena projekta. Manji programi prerade drva zahtijevaju ulaganja između 60 i 600 tisuća DEM, a veći pogoni s do 25 zaposlenih između 1,5 - 2,5 milijuna DEM-a i više. Očekuje se da bi razrađena razina tih programa mogla potaknuti zainteresirane poduzetnike na investicijska ulaganja. Eksploatacija mineralnih sirovina - kamenolom I kamen je resurs Općine, pa je potrebno kod dodjeljivanja koncesija osigurati u njima veći utjecaj lokalne zajednice. Za njegovo buduće korištenje i eksploataciju potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i kroz to osiguranje njegove sanacije nakon eksploatacije. Postojeći kamenolom kod naselja Brod Moravice, koji već duže vrijeme nije aktivan potrebno je zatvoriti i sanirati postojeći iskop, dok kamenolom između naselja Zahrt i Čučak, koji isto trenutno nije aktivan, moguće je aktivirati uz potrebnu ekološku, tehničku i pravno-formalnu dokumentaciju. Sanaciju postojećeg kamenoloma potrebno je provesti sukladno zakonskoj regulativi.



3.3.3.3. Trgovina i ostale uslužne djelatnosti Trgovina Cjelokupna djelatnost trgovine usmjerena je na zadovoljenje potreba stanovništva i u manjem dijelu i gospodarstva. Ova će djelatnost i nadalje biti u funkciji zadovoljenja potreba stanovništva, ali i potreba turista koji će prolaziti ili boraviti na području Općine. Prijevoz i veze Razvojem gospodarstva Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Općine Brod Moravice porast će i razvoj ove djelatnosti. 3.3.3.5.Turizam Turizam je u Gorskom Kotaru gotovo zanemarena djelatnost. Tome je pridonijelo mnoštvo razloga od kojih su najbitniji: iseljavanje stanovništva prema većim centrima, nedostatak stimulativnih mjera ekonomske politike za razvoj turizma u brdsko planinskim područjima, nedovoljno razvijeno obrtništvo i razne usluge, nedovoljna briga javnih vlasti, nedovoljna inicijativa stanovništva i drugo. Turizam se u Gorskom Kotaru razvijao krajem 19 stoljeća, prije i između dva svjetska rata. U tom razdoblju pojedina mjesta tretirana su kao klimatska mjesta, imala su povlastice na željeznici i poseban tretman u voznim redovima željeznice (N. Andrić). Razvoj ove djelatnosti započinje otvaranjem gostionica i prenoćišta. Postoje razrađeni programi i to: biciklističke staze, planinarski put kroz cijelo područje Općine, plodovi gorja (berba gljiva, borovnica, malina, kupina i drugo), lova na puhove, njegovanje starih običaja i druge. Na stvaranju i promoviranju tih programa i razvoju turizma sudjeluju i Turistički ured Općine. Općina Brod Moravice ima određenih prednosti za razvoj turizma. Među značajnijima su: • planinsko i šumovito područje i sačuvana priroda; • bogatstvo i raznolikost kraških pojava; • široki vidici (Orlova, Kavranova i Medveja stijena, te Špičasti vrh) i neposredna komunikacija s

glavnim prometnim vezama Rijeke i Zagreba; • bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta uvjetovano djelovanjem kontinentalne i sredozemne klime; • kulturni spomenici i to: 12 crkava od čega su dvije spomeničke vrijednosti (Sv. Nikole u Brod

Moravice i Majke Božje Skapularske u Moravičkim Selima), kula Turanj, te održano i sačuvano pučko graditeljstvo u Delači (kuće Ožanić i Delač) i u Kutima;

• relativna blizina primorja i mogućnost kombiniranja boravka turista na nižim i višim nadmorskim razinama.

U studiji D. Magaš i drugi, “Razvoj turističke ponude Gorskog kotara” dat je prijedlog turističkih zona. Tako je područje Brod Moravica istaknuto kao posebna zona koje obuhvaća delničko-skradsko-vrbovsko područje. U toj bi se turističkoj zoni (destinaciji) mogao razvijati zimski i ljetni (jedrenje, surfing, ronjenje, ribolov), a planine omogućuju intenzivno planinarenje. U Europi se sve više nudi segmentirana turistička ponuda. U skladu sa sadašnjim turističkim tendencijama na području Općine Brod Moravice očekuje se razvoj slijedećih oblika turizma: • turizam mladih • sporta i rekreacije, • izletnički i vikend turizam, • odmorišni i tzv. Zeleni turizam, posebno za ljude starije dobi, • agroturizam odnosno razvoj obiteljskog gospodastva • drugi alternativni oblici kao što su: istraživači prirode, studijsko – istraživački, zdravstveni, hobijski i

drugi. Turizam Općine Brod Moravice razvijat će se kao ruralni i obiteljski biznis, a oblici ruralnog turizma mogli bi biti: • razne ture koje obuhvaćaju: pješačenja (pješačke staze, prirodni parkovi, fitness staze), jahanje

(konji i magarci), boravak u kamp kućicama te obilazak prostora terenskim kolima, biciklima i



skijama; • aktivnosti na vodi kao što je ribolov, plivanje, ronjenje, boravak u kućama na vodi, rafting; • aktivnosti u zraku malim zrakoplovima, jedrilicama, zmajevima i balonima; • sportsko–terenske aktivnosti koje obuhvaćaju tenis, penjanje i spuštanje uz stijene i planinarenje,

skijaško trčanje i skijanje; • aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti; • kulturne aktivnosti s tečajevima ručnog rada, umjetničke radionice, folklorne grupe, kulturni sadržaji,

gastronomski sadržaji i drugo; • aktivnosti zdravstvenog karaktera kao što su boravak na čistom zraku, fitness i drugi programi. Ovi bi se oblici turizma mogli svesti pod pojmove: seoskog, ekološkog, prirodnog, avanturističkog, lovnog, mladenačkog, sportsko-rekreacijskog i specifičnih oblika zdravstvenog turizma. Uz neophodnu modernizaciju postojećih kapaciteta i izgradnji novih nužno je razviti cijeli spektar raznih oblika i vrsta turističkih usluga i omogućiti ponude prehrane koja će se bazirati na vlastitoj proizvodnji prvenstveno zdrave hrane (stočarstva, poljoprivredne proizvodnje, šumskih plodina i drugo. Turizam je moguće razvijati uz rijeku Kupu i to kao: ribolovni, kupališni, vožnju kajakom, rafting i druge oblike ponude. Na području Općine trebalo bi izgraditi između 100 i 150 postelja s restoranom, na način da bi se moglo prihvatiti barem jedan autobus gostiju. Investicije za izgradnju tih postelja kretat će se od 1,9 do 2,8 mln DEM (cijena jednog ležaja u kućanstvima 18.500 DEM). Oni ne bi trebali biti smješteni samo u jednom objektu već bi bila moguća i kombinacija. Osim toga, u skladu s trendovima moglo bi se graditi i manje apartmansko naselje u kojem bi trebalo ponuditi različite sadržaje više diferencirane razine. Bez obzira na brojna ograničenja, očekuje se da će ova djelatnost biti ne samo dopunska već i razvojna s time da se uz nju potiče razvoj proizvodnje zdrave hrane i ostalih djelatnosti i tako u ukupnosti odnosa stvori opće povoljno okruženje za formiranje raznovrsne i specifične turističke ponude. Iznesena procjena je minimalna, a za razvojnu budućnost Općine sa akcentom na turističkom opredjeljenju potrebna je izrada adekvatne studije koja bi dala povoljnije mogućnosti i kojom bi se obuhvatili svi aspekti svih vidova korištenja raspoloživog prostora i postojećeg, neiskorištenog građevinskog fonda. Na prostoru Općine Brod Moravice i Gorskog Kotara kao cjeline treba izraditi zajedničke programe kako bi turisti u okviru organiziranog boravka mogli doživjeti različitosti i specifičnosti pojedinih mjesta.

3.3.4. Investicije u dugotrajnu imovinu Na području Općine izostala su investicijska ulaganja. Postepenim gubitkom inozemnog tržišta i okretanja b. poduzeća “Radin” iz Ravne Gore na tržište b. Jugoslavije, ono je u prvom mahu moglo plasirati proizvode na manje zahtjevno tržište, ali su izostala ulaganja, tako da je oprema u poduzeću “Divas” zastarjela, a ni drugi pogoni nisu bolje prošli. Investicije u dugotrajnu imovinu ključni su razvojni čimbenik. Da bi se mogao ostvariti prognozirani razvoj (izražen postavljanjem ciljeva razvoja i razvojnim prognozama bruto domaćeg proizvoda i broja zaposlenih), potrebno je osigurati i ulaganja u modernizaciju postojećih i gradnju novih kapaciteta. Prognoza potrebnih ulaganja do 2015. po djelatnostima iznosi se u tablici.



Tablica: Prognoza ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu 2000-2015. u 000 kn, cijene 2000.

Investicije 2000-2015. godine Varijanta I. Varijanta II.

Djelatnost

Iznos Udio u BDP Iznos Udio u BDP A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 6.860 13 14.000 14 B. Ribarstvo C. Rudarenje i vađenje D. Prerađivačka industrija 42.520 14 74.830 17 E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom F. Građevinarstvo 490 13 790 15 G. Trgovina, popravak vozila 3.350 12 5.780 16 H. Hoteli i restorani 2.160 17 5.200 20 I. Prijevoz, skladištenje i veze 7.900 15 12.400 17 J. Financijsko posredovanje K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 420 10 1.170 13 L. Javna uprava i obrana 460 10 740 12 M. Obrazovanje 3.080 12 3.920 14 N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 390 13 560 15 O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 12.200 12.700 P. Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem Q. Izvan teritorijalne organizacije i tijela UKUPNO 79.830 16 132.090 18

Izvor: prognoza autora Da bi se započeo investicijski ciklus potrebno je provesti financijsku disciplinu, povećati štednju i ukupnu gospodarsku aktivnost, a naročito aktivirati prerađivačku industriju. Osim toga, potrebno je privući i dio inozemnog kapitala koji je posebno zainteresiran za razvoj prerađivačkih kapaciteta i turizam. Razvijene zemlje ulažu u investicije između 18 i 25%, a Japan i više od ostvarene razine bruto domaćeg proizvoda. Za područje Općine Brod Moravice predviđeno je ukupno ulaganje bruto domaćeg proizvoda u sve investicije (bez investicija u državne prometnice i energentsku infrastrukturu) između 16 i 18%. U tablici 6. iskazana su ukupna ulaganja po pojedinim djelatnostima. U razdoblju od 15 godina predviđa se investirati u dugotrajnu imovinu društava, ustanova i privatnih osoba između 80 i 132 milijuna kuna ili prosječno godišnje između 700 i 1.150 tisuća EUR-a. U ta ulaganja nisu uključena ulaganja za izgradnju državne prometne i energetske infrastrukture, ali su uključena ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Očekuje se da bi gospodarski i drugi subjekti mogli financirati oko trećinu investicija, drugu trećinu financijske ustanove i treću trećinu inozemni kapital.

3.3.5. Zaposlenost Zaposlenost je temeljna razvojna, socijalna, društvena i demokratska kategorija. Države se uspoređuju međusobno prema broju nezaposlenih, njihovom socijalnom i društvenom statusu, a u konačnici razvoj treba biti i dobrobit zaposlenih i stanovništva. Stoga prognoze zaposlenosti imaju izuzetan značaj. Prognoze su izrađene u skladu s demografskim prognozama i prognozama razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti tj. s prognozama ostvarenja bruto domaćeg proizvoda i predviđenih ulaganja na području Općine. Prognoza broja zaposlenih do 2015. iznosi se u tablici 7.



Tablica: Prognoza zaposlenosti 2000- 2015.

Prognoza za 2015. I. varijanta II. varijanta Djelatnost Stanje

2000. Broj stope Broj stope

A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 3 30 45 B. Ribarstvo C. Rudarenje i vađenje D. Prerađivačka industrija 14 130 16,0 170 18,1 E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom F. Građevinarstvo 5 5 G. Trgovine i popravak vozila 12 15 1,5 20 3,5 H. Hoteli i restorani 3 12 9,7 20 13,5 I. Prijevoz, skladištenje i veze 11 15 2,1 19 3,7 J. Financijsko posredovanje K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 3 5 L. Javna uprava i obrana 2 3 2,7 4 4,7 M. Obrazovanje 16 16 0,0 17 0,4 N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 1 2 4,7 3 7,5 O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 1 4 9,7 7 13,8 P. Privatna kućanstva sa zaposlenim Q. Izvan teritorijalne organizacije i tijela UKUPNO 63 235 9,2 315 11,3

Izvor: prognoza autora. Broj zaposlenih porast će prosječno godišnje za 9% u prvoj varijanti i za 11% u drugoj varijanti do 2015. Udio zaposlenih u stanovništvu povećao bi se od sadašnjih (uključujući i zaposlene izvan općine) 12% na 28 do 32%. Očekuje se da će manji broj ljudi raditi i izvan područja Općine, pa bi se time i udio zaposlenih nešto malo i povećao. To bi moglo angažirati ukupno radno sposobno stanovništvo Općine s obzirom na postojeću starosnu razinu. Najveći dio zaposlenih angažirat će prerađivačka industrija, a trgovina, turizam te prijevoz i veze po 15 do 20 osoba. Očekuje se, da će u poljoprivredi moći ostvariti egzistenciju između 20 i 30 ljudi i u šumarstvu od 10 do 15.

3.3.6. Korištenje i potrebe za novim prostorima Prostor je zajedno s prirodnim i ljudskim resursima temeljni razvojni čimbenik grada. Potrebe za novim prostorima proizlaze iz navedenih razvojnih koncepcija i prognoza. Da bi se osigurao ekološki održivi razvoj i sačuvao prostor i za buduće generacije prijeko je potrebno: očuvati postojeće poljoprivredne površine potrebne za razvoj poljoprivrednih kultura; • provoditi održavanje i sječu šuma u skladu s gospodarskim osnovama u državnim šumama, a u • privatnim šumama pridržavati se načela racionalnosti gospodarenja i održivosti šumskog fonda; • ubirati samoniklo ljekovito bilje, gljive i šumske plodine u skladu s propisima i uz maksimalnu kontrolu

i zaštitu; • uz postojeće infrastrukturno opremljene prostore poslovne zone, predvidjeti daljnje širenje na kojima

bi se morala provoditi zaštita voda i poljoprivrednog zemljišta; • predvidjeti potrebne prostore za razvoj turizma; • interpolirati potrebe za poslovnim prostorima trgovine manje-više uz postojeće prostore; • osigurati ostalim djelatnostima kao i do sada korištenje prostora unutar pojedinih naselja i uključenja

njihovih manjih novih potreba; • rezervirati odgovarajuće prostore za razvoj prometne, energetske i komunalne infrastrukture; • smještaj novih poslovnih objekata definirati na temelju odredbi propisa iz područja zaštite okoliša, s

kojima je potrebno uskladiti i postojeće sadržaje.



3.3.7. Stanje i razvoj društvenih djelatnosti 3.3.7.1. Javna uprava i obrana Djelatnost lokalne samouprave, sukladno zakonskoj regulativi, proširuje se na slijedeće poslove: uređenje naselja i stanovanja; prostorno i urbanističko planiranje; brigu o djeci; socijalnu skrb; primarnu zdravstvenu zaštitu; odgoj i osnovno obrazovanje; kulturu, tjelesnu kulturu i sport; zaštitu potrošača; zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša te protupožarnu i civilnu zaštitu. Osim toga, u središtima lokalne samouprave planirane su policijske postaje. Mnoge od ovih funkcija i dalje će se organizirati u suradnji s Delnicama i drugim Općinama i Gradovima, kako bi se pojeftinilo djelovanje ovih službi i učinilo ih efikasnijim. To će nametati nove obveze ali i potrebe povećanja prihoda. Dio tih prihoda će podmiriti Država putem kompenzacijskih fondova, dio povećanjem prihoda proračuna i najvjerojatnije treći dio većom participacijama stanovništva. S obzirom na nove obveze koje je postavio novi Zakon o lokalnoj samoupravi, potrebno je uskladiti i poduzeti sve potrebne mjere za oživljavanje gospodarstva i drugačijeg reguliranja odnosa javnih poduzeća koja koriste resurse Općine. 3.3.7.2. Obrazovanje Postojeća osnovna škola u naselju Brod Moravice, obzirom na kapacitet i planirane potrebe zadovoljava potrebe predškolskog i školskog obrazovanja cjelokupne Općine. Preostale zgrade zatvorenih osnovnih škola u naseljima Šimatovu, Goršetima, Malim Dragama i Podsteni moguće je prenamijeniti u druge društvene ili gospodarske sadržaje (turizam, planinarske i dječje domove, centre za rehabilitaciju, centre za starije osobe i dr.). Lokalne samouprava treba osmisliti razvojni program prenamjene tih prostora i zajedno s državnim institucijama pronaći interes razvoja Općine. U cilju poboljšanja nastave neophodno je u suradnji s županijskim ustanovama izgraditi uz školu i adekvatnu sportsku dvoranu, te osigurati sredstva za nabavu opremu za dodatne programe i informatiku. Bez obzira na poteškoće u formiranju proračuna lokalna samouprava trebat će pronaći dodatne izvore za sufinanciranje djelovanje škole u izvannastavnim aktivnostima te đaka i studenata koji će pripomoći razvoju Općine. 3.3.7.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb U općinskom središtu Brod Moravice djeluje jedinica Doma zdravlja “Dr. Josip Kajfeš” Delnice i to u privatnoj praksi. Potpunom privatizacijom zdravstva, teško će se pokriti troškovi primarne zdravstvene zaštite posebno starijih stanovnika, a da bi se to barem donekle uskladilo bit će potrebno osigurati minimalnu zdravstvenu pa i socijalnu zaštitu na Županijskoj razini. Organizacija zdravstvene zaštite, bez obzira na oblike vlasništva, trebala bi osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništva u skladu s prihvaćenim standardima na razini države i osigurati specifičnu zaštitu stanovništva koji živi na brdsko planinskom području.To podrazumijeva poboljšanje zdravstvene zaštite osoba treće pa i četvrte dobi, zaustavljanje procesa degradacije primarne zdravstvene zaštite i provođenje primarnih zdravstvenih aktivnosti. U okviru tekuće problematike, a s obzirom na visoku starosnu dob stanovništva potrebno je pojačati patronažnu službu na minimalno tri puta tjedno. S obzirom na visoku starosnu razinu stanovništva lokalna samouprava bi trebala u suradnji s Primorsko-goranskom županijom pronaći način financiranja i izraditi socijalni program kojim bi se omogućilo adekvatno zbrinjavanje starijih osoba. Između ostalog Općina Brod Moravice obiluje neiskorištenim građevinskim fondom koji bi se u tu svrhu morao rekonstruirati (npr. zatvorene škole). U takav projekt bi se moglo uključiti i cijelo selo u kojem ima još stanovnika. Takva ustanova mogla bi zbrinuti i starije osobe i iz drugih područja. U rješavanju socijalne problematike potrebno je uskladiti potrebe i mogućnosti socijalnog zbrinjavanja i konačno stvarati pretpostavke za veću odgovornost starijih prema mlađima i obrnuto. Dio tih potreba treba potpunije rješavati i odnosima djece i roditelja.



3.3.7.4. Kultura Prema PPPGŽ obavezni minimalni sadržaji u kulturi propisani su za Općine i Gradove i to za Općinu Brod Moravice u naselju Brod Moravice: knjižnica i čitaonica. Čitaonica kao takva već postoji i to sa dugom tradicijom u naselju Kuti. U cilju daljeg razvoja kulture treba: • osnovati kulturno umjetničko društvo u kojem bi se objedinile razne sekcije i koje bi poticale razvoj

kulture; • obaviti sanaciju postojećih sakralnih i svjetovnih objekata kulture te; • zaštiti kulturnu baštinu. 3.3.7.5. Rekreacija i sport Obzirom da se rekreativnom, pa i aktivnom sportu u ovoj Općini pridaje veliki značaj u cilju daljnjeg razvoja ovih aktivnosti potrebno je: • predvidjeti prostor za tenisko igralište; • uz školu izgraditi manju sportsku dvoranu koju bi mogli koristiti i odrasli stanovnici Općine

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Uvjeti korištenja prostora Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom. Cjelokupno područje Općine Brod Moravice, obzirom na organizaciju, namjenu i korištenje prostora, podijeljeno je na: • površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene • poljoprivredne i šumske površine • vodne površine Prostor se u pravilu koristi u skladu s određenom namjenom, a može se koristiti i privremeno do privođenja konačnoj namjeni (kiosci, uređaji i sl.), a iznimno se može koristiti protivno namjeni što se odnosi na zatečene postojeće građevine dok se ne privedu planiranoj namjeni. Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja naselja, građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene, te izvan građevinskog područja. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevnom česticom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su slijedeći: • građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, rekreativno-

zdravstvena, vodna i dr.) • građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda,

septički taložnik) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agragat i drugo) • građevine koje se grade izvan građevinskih područja lociraju se, izvode i koriste na način da ne

ometaju korištenje prostora i drugih građevina, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se skladno uklapaju u krajolik.

• rekonstrukcija postojećih stambenih građevina, zatečenih u izvan građevinskom području, moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada, odnosno vrši se po istim uvjetima kao i za postojeće građevine čija je namjena suprotna planiranoj namjeni prostora utvrđenoj ovim Planom.

Uvjeti uređenja prostora Unutar građevinskog područja može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Na području Općine Brod Moravice ovim



Planom su određene slijedeće kategorije uređenosti građevinog zemljišta: • I kategorija uređenja građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i osnovnu infrastrukturnu

opremu (pristupni put, elektroopskrba, vodoopskrba), te obavezno rješavanje otpadnih voda (spoj na kanalizacijski sustav ili odvoz otpadnih voda na kanalizacijski sustav iz nepropusnih sabirnica). Predviđena kategorija obavezna je za: • općinsko središte Brod Moravice(građevinsko područje naselja N4) • naselje Donja Dobra (građevinsko područje naselja N3) • naselje Stari Laz (građevinsko područje naselja N1) • građevinska područja: K1, K2, K3, T1, T2, R;


GRAĐEVINSKA PODRUČJA Građevinska područja naselja U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće osnovne vrste građevina: • stambene i stambeno-poslovne građevine • poslovne građevine • poljoprivredne građevine • garaže i parkirališta • građevine društvene djelatnosti • infrastrukturne građevine • ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i dr.) • groblje (građevinsko područje naselja Brod Moravice) Pored navedenih građevina u građevinskom području naselja mogu se graditi i građevine javne i društvene namjene, športsko-rekreacijske namjene i dr., te javne prometne i zelene površine, zaštitne zelene površine i ostale infrastrukturne građevine. Gradnju unutar građevinskih područja naselja u pravilu treba razvijati uz postojeće javne ceste. Unutar građevinskog područja naselja izuzimaju se iz građenja dijelovi građevnih čestica koji sadrže: • Površine koridora planiranih prometnica označenih u kartografskim prikazima građevinskih područja

MJ 1:5000. Izgradnja u građevinskim područjima naselja N4, N30 moguća je izradom urbanističkog plana uređenja. Do donošenja urbanističkih planova uređenja unutar navedenih građevinskih područja moguća je rekonstrukcija postojećih građevina unutar postojećih gabarita, te interpolacija građevina unutar definiranih izgrađenih djelova građevinskih područja naselja. U ostalim građevinskim područjima naselja izgradnja se vrši neposredno ovim Planom ili posredno izradom prostorno-planske dokumentacije užeg područja u ovisnosti od zahtjeva ili namjene građevine. Stambene i stambeno-poslovne građevine Stambenom građevinom smatra se obiteljska kuća i višestambena građevina. Stambeno-poslovnom građevinom smatra se stambena građevina koja u svom sastavu sadrži prostore poslovne djelatnosti. Smještaj građevine na građevnu česticu vrši se na način da građevina od granice građevne čestice bude udaljena najmanje pola svoje visine ali ne manje od 3m za prizemnu građevinu odnosno najmanje 4m za višekatnu. Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m. Za izgradnju stambenih i stambeno-poslovnih građevina unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja, te unutar registriranih i preventivno zaštićenih cjelina udaljenost građevina od granice građene čestice određuje se postojećom regulacijom. Oblikovanje građevine, te upotreba materijala mora biti u skladu sa tradicinalnom gradnjom. Najmanja površina građevinske čestice iznosi 700m2. Najviša visina građevine može iznositi 7.2m raspoređenih u najviše tri nadzemne etaže. Neizgrađeni prostor građevne čestice se uređuje zelenim površinama, terasama, podzidima, ogradnim zidovima na način da se ne narušava izgled naselja i da se oborinska odvodnja riješi na osobnoj građevnoj čestici. Ograda se podiže unutar građevne čestice i može biti kamena ili betonska gdje je visina punog kamenog dijela ograde najviše 60cm, a ukupna visina ograde 150cm. Ograda je obavezna kod građevina koje okućnicu koriste kao gospodarsko dvorište za boravak domaćih životinja kojom se



sprečava izlazak istih na okolne prostore. Obiteljskom kućom se smatra građevina sa najviše dvije stambene jedinice. Prema načinu

gradnje obiteljske kuće razlikujemo slobodostojeći, poluotvoreni način gradnje, te gradnju građevina u nizu od najmanje tri do najviše osam stambenih jedinica. Kod slobodostojeće gradnje površina građevinske čestice iznosi najmanje 700m2 uz uvjet da je izgrađenost građevne čestice 30%, odnosno 40% ako se uz obiteljsku kuću gradi pomoćna građevina poljoprivrednog tipa ili poslovna površina. Za izgradnju dvojnih građevina najmanja površina građevne čestice iznosi 500m2 uz najveću izgrađenost građevne čestice od 40% odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu grade građevine pomoćnog (poljoprivrednog) ili poslovnog tipa. Najmanja širina građevine iznosi 7m. Za gradnju građevina u nizu najmanja površina građevne čestice iznosi 200m2 uz najveću izgrađenost građevne čestice od 50%. Za završne građevine niza najmanja površina građevne čestice iznosi 500m2 uz najveću izgrađenost građevne čestice od 20%. Širina građevine mora odgovarati širini građevne parcele, ali ne manje od 6.5m. Neovisno o veličini građevne čestice ili izgrađenosti građevne čestice tlocrtna površina građevine ne smije biti manja od 60m2. Unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati prostor za smještaj najmanje jednog vozila. Neizgrađeni prostor građevne čestice obiteljske kuće mora biti ozelenjen najmanje 25% svoje površine. Uz obiteljsku kuću moguća je izgradnja i sadržaja pomoćnog (spreme, ostave, drvarnice, garaže, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, te poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja tipa staje) i poslovnog karaktera koji sa osnovnom građevinom moraju činiti jedinstvenu arhitektonsko oblikovnu cjelinu. Izgradnja građevina obiteljske kuće provodi se neposrednom provedbom. Višestambenom građevinom podrazumjeva se građevina sa najmanje tri i više stambenih jedinica. Izgradnja višestambenih građevina moguća je u građevinskom području naselja N4 – Brod Moravice za kojeg je potrebna izrada urbanističkog plana uređenja. Višestambena građevina smješta se na građevnu česticu najmanje površine 700m2. Najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 50%. Sadržaji pomoćnog i poslovnog karaktera moraju biti u sklopu višestambene građevine. Maksimalna visina građevine iznosi 7.2m, a najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže. Građevna čestica višestambene građevine mora biti uređena i najmanje 25% neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti ozelenjeno. Unutar građevinske čestice višestambene građevine potrebno je omogućiti smještaj vozila na način na jednu stambenu jedinicu jedno parking mjesta. Poslovne građevine Poslovne građevine su građevine za obavljanje zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske, turističke i dr. djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te svojom namjenom i oblikovanjem ne narušavaju uvjete života i stanovanja unutar građevinskog područja naselja. Pod građevine poslovne namjene – ugostiteljsko-turističke smatraju se i građevine povremenog stanovanja – vikend građevine (izgradnja kuća za odmor na osobnoj građevnoj čestici) koje se izvode na način predviđen za izgradnju obiteljskih kuća na građevnoj čestici najmanje površine od 500m2. Unutar građevinskih područja naselja ne preporuča se gradnja građevina ugostiteljsko-turističke djelatnosti tipa hotelskog naselja, apartmanskog naselja, te kampa. Izgradnja građevina poslovne namjene izvodi se na građevnoj čestice najmanje površine od 400m2, odnosno najmanje 200m2 ukoliko se građevina interpolira kao građevina u nizu. Maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi: • za građevine trgovačke, uredske i uslužne djelatnosti maksimalno 40% • za građevine proizvodne i skladišne djelatnosti maksimalno 25%, osim u naselju Brod Moravice i

Lokvica gdje iznosi maksimalno 40% Maksimalni broj etaža svih građevina, osim proizvodnih i skladišnih i ugostiteljskih građevina isključivo usluge prehrane iznosi tri nadzemne etaže, a maksimalna visina iznosi 7.2m od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca građevine. Za građevine proizvodnog i skladišnog karaktera maksimalni broj etaža iznosi jedna etaža, a visina građevina najviše 6m. Unutar predviđene visine moguće je interpolirati sadržaje pomoćnog karaktera (garderobe, sanitarije, uredi i sl). Za građevine ugostiteljske namjene – usluga prehrane maksimalna visina iznosi 4.2m odnosno dvije nadzemne etaže. Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna ili više građevina vezanih uz tehnološki proces. Za građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti nije preporučljiva gradnja pomoćnih građevina već sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom. U sklopu građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni, terase i sl čija visina od najniže kote terena nije veća od 1m. Navedeni sadržaji ne



ulaze u izgrađenost građevne čestice. Smještaj građevine na građevnu česticu vrši se na način da građevina od granice građevne čestice bude udaljena najmanje pola svoje visine ali ne manje od 4m. Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m. Građevina poslovne namjene priključuje se direktno na javnu prometnu površinu kolnim pristupom minimalne širine 4.5m. Oblikovanje građevina sukladno je funkciji i tehnološkom procesu. Unutar građevne čestice poslovne namjene potrebno je smjestiti parkirališni prostor za zaposlene i posjetitelje, osim u slučaju interpolacije unutar već izgrađenog dijela građevinskog područja naselja u kojem se slučaju smještaj vozila rješava na zasebnoj građevinskoj čestici. Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila. Izgradnja građevina poslovne namjene na građevnoj čestici manjoj od 1000m2 moguća je neposrednom provedbom, dok se izgradnju građevina poslovne namjene na građevnoj čestici većoj od 1000m2 potrebna izrada detaljnog plana uređenja. Poljoprivredne građevine Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj djelatnosti na način da ne ugrožavaju zdravlje i higijenske uvjete stanovanja u susjednim građevinama. Poljoprivredne građevine su građevine: • bez izvora zagađenja: šupe, spremišta ljetine, građevina za spremanje alata, opreme i

mehanizacije, sušare, pušnice, sjenici, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i dr. • s izvorom zagađenja: obori, staje, farme, male klaonice, gnojišta i dr. Prema kapacitetu poljoprivredna građevina dijelimo: • tip staje: - krupna stoka do 5 komada

- sitna stoka do 20 komada • tip farme: - krupna stoka preko 5 komada

- sitna stoka preko 20 komada Izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja nije moguća unutar središnjeg dijela građevinskog područja naselja Brod Moravice, te naselja Stari Lazi (unutar područja posebnog režima zaštite voda). Poljoprivredne građevine tipa farme mogu se graditi samo na rubnim granicama građevinskih područja naselja, unutar građevinskih područja poslovne namjene ili izvan granica građevinskog područja koji nije pod posebnim režimima. Gnojišta se izvode na udaljenosti 15m od stambenih građevina, 15m od ulične ograde i 15m od cisterne pitke vode. Dno i stijenke gnojišta do visine 50cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za odcjedke i ne smije se razljevati po okolnom terenu. Jame i silosi za odcjedke moraju imati siguran i nepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i ventilaciju. Udaljenosti jama ili silosa za odcjedke od ostalih građevina ista je kao i za gnojišta. Otpadne vode obavezno odvozi nadležno komunalno poduzeće na prihvatno mjesto uz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Najmanja veličina građevne čestice poljoprivredne građevine iznosi 200m2, dok je maksimalna izgrađenost građevne čestice poljoprivredne građevine na zasebnoj građevnoj čestici:

− 60% za staklenike, plastenike i sl. − 40% za farme

Poljoprivredne građevine mogu imati maksimalno je jednu etažu sa potkrovljem, odnosno maksimalnu visinu građevine od 5m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca građevine. Udaljenost poljoprivrednih građevina sa izvorom zagađenja od susjednih građevina iznosi najmanje 12m. najmanja udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi: • za poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja 6m • za poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja 3m Građevinska čestica poljoprivredne građevine mora biti priključena na javnu prometnu površinu minimnalno kolnim pristupom širine 3m, a maksimalno dužine 50m. Garaže i parkirališta Garaža su građevine zatvorenog tipa za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenim građevnim česticama mogu se graditi samo kao skupne garaže s minimalno tri garažna mjesta. Izgradnja garaža do 5 parking mjesta dozvoljava se neposrednom provedbom, a za više od 5 parking mjesta izradom planova užeg područja. Udaljenost građevine od granice građevne čestice mora biti 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora. Udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi



6m. Najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 60%, dok je najviša visina građevine 6m, odnosno dvije nadzemne etaže. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice. Ako je građevina jednoetažna njena najviša visina iznosi 3.5m. Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila. Parkiralište je otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina.Parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao parkirališta s minimalno tri parkirna mjesta. Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja parkirališta za kamione. Izgradnja parkirališta dozvoljava se neposrednom provedbom ovog Plana. Izgrađenost građevinske čestice parkirališta može biti 100%. Građevine društvene djelatnosti Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i rekreacije, kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti, vjerskih ustanova i ostalih djelatnosti. Školstvo i predškolstvo Postojeća osnovna škola u građevinskom području naselja N4 – centralno naselje, obzirom na planiranu demografsku strukturu, zadovoljava potrebe stanovništva. Unutar postojeće građevine moguće se rekonstrukcije u svrhu poboljšanja uvjeta rada, a preporučljiva je i dogradnja sportske dvorane. Izgradnja u vidu rekonstrukcije postojeće građevine dozvoljava se neposrednom provedbom. Postojeće napuštene školske građevine u građevinskim područjima naseljima N11, N14, N22, N23 mogu se prenamjeniti u građevine zdravstveno- rekreacijske i druge obrazovne namjene. Izgradnja u vidu rekonstrukcije unutar postojećih gabarita dozvoljava se neposrednom provedbom dok je za moguću dogradnju, nadogradnju i sl. potrebna izrada detaljnog plana uređenja. Unutar građevine osnovne škole u građevinskom području naselja N4 smještene su jedinice predškolskog odgoja koje zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Izgradnja novih kapaciteta školskih i predškolskih ustanova moguća je izradom plana užeg područja. Zdravstvo Građevina osnovne zdravstvene zaštite smještena je u građevinskom području naselja N4 – centralno naselje. Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine u svrhu poboljšanja uvjeta rada i djelovanja neposrednom provedbom ovog Plana do 25% proširenja. Proširenje postojeće građevine u građevinskom području naselja N4 preko 25%, te izgradnja novih kapaciteta zdravstvene zaštite i socijalne skrbi moguća je izradom planova užih područja. Sport i rekreacija Na slobodnim površinama unutar građevinskih područja naselja moguće je izgraditi maksimalno 2 otvorena sportska terena, izuzev nogometnog igrališta i bazena, neposrednom provedbom. Za izgradnju nogometnog igrališta i otvorenog bazena za javnu upotrebu potrebna je izrada plana užeg područja. Kulturni i vjerski sadržaji Za područje Općine Brod Moravice određen je minimum kulturnih sadržaja: knjižnica i čitaonica. Minimalne sadržaje, pored već postojećih u građevinskom području naselja N9 – Gornji Kuti, potrebno je smjestiti unutar centralnog naselja N4 – Brod Moravice. Izgradnja novih kulturnih i vjerskih sadržaja moguća je planovima užih područja. Smjernice za izradu planova užih područja za izgradnju građevina društvene djelatnosti: Građevina društvene djelatnosti smješta se na građevnu česticu površine minimalno 1000m2. Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi pola njene visine, odnosno najmanje 4m. Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6m. Sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom. Najveća izgrađenost građevne čestice je 30%. Maksimalna visina građevine je 9.0m mjereno od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca. Parkiranje vozila omogućiti unutar građevne čestice u ovisnosti o namjeni, osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije. Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti sukladno potrebama pojedine namjene. Uz otvorena minimalno 3 sportska igrališta, nogometno igralište ili otvoreni bazen za javnu upotrebu



potrebna je izgradnja građevine sa svim pratećim sadržajima (uprava, održavanje, garderobe , tuševi, ugostiteljski i trgovački sadržaj i sl.), najviše visine 6m. Izgrađenost građevne čestice za sportske sadržaje može biti najviše 70%. Ostale građevine (kiosci, nadstrešice i reklamni panoi) Kiosci, nastrešice i reklamni panoi su građevine koje se smještaju na javne površine, a reklamni panoi i na zelene površine, površine uz prometnicu, na pročelja građevina, na potporne zidove i sl. Kiosci su tipski elementi, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo. Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje. Za postavljanje kioska i nastrešnica bilo bi potrebno točno odrediti lokacije, uvjete gradnje, oblikovanje u smislu jednobraznosti cijelog područja Općine. Groblja Unutar građevinskog područja naselja predviđeno je jedno groblje i to postojeće groblje građevinskog područja naselja N4 – centralno naselje. Zbog daljnih potreba lokalnog stanovništva moguće je proširiti postojeće groblje na način: • neposredno do 20% proširenja • izradom detaljnog plana uređenja za proširenje veće od 20%. Izgrađene strukture van naselja Građevinska područja za izdvojene namjene Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu spojive sa naseljem. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene nije dozvoljena gradnja stambenih građevina. su površine slijedećih namjena: Poslovna namjena Površine poslovne namjene (uslužne, proizvodne, trgovačke, komunalno-servisne i sl. djelatnosti) predviđene na području Općine Brod Moravice su: • K-1 – poslovna zona Matika • K-2 – postojeća poslovna zona Donja Dobra 1 • K-3 – postojeća poslovna zona Donja Dobra 2 • K-4 – postojeća poslovna zona Donji Šehovac Rekonstrukcija postojećih poslovnih djelatnosti u smislu poboljšanja tehnologije i rekonstrukcije postojećih građevina dozvoljava se neposrednom provedbom ovog Plana dok je nova gradnja i prenamjena postojećih poslovnih djelatnosti moguća izradom urbanističkog plana uređenja. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja Oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.). Građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom najmanje širine 5.5m. Izgrađenost građevne čestice poslovne namjene iznosi najviše 50%. Ukupna visina građevine određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena i iznosi najviše 8.5m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca,odnosno maksimalan broj etaža su tri nadzemne etaže. Udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi pola njene visine ali ne manje od 4m. Unutar građevne čestice potrebno je omogućiti smještaj vozila za zaposlernike i posjetitelje. Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila Ugostiteljsko – turističke namjene Površine ugostiteljsko turističke - namjene su:

• T-1 – ugostiteljsko-turistička zona Matika • T-2 - ugostiteljsko-turistička zona Donji Kuti

Izgradnja u građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene provodi se putem urbanističkog plana uređenja.



Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja: U ugostiteljsko-turističkoj zoni smještaju se građevine: • ugostiteljske građevine za usluge prehrane:

− restorani, gostionice, objekti brze prehrane, kavane, konobe, kleti, i druge građevine • smještajnih kapaciteta:

− hoteli, hotelska naselja, apartmanska naselja, kuće za odmor, pansioni, moteli, odmarališta, planinarski i lovački domovi, kampovi i sl.

• kulturno-zabavnih sadržaja, • rekreativno-zdravstvenih sadržaja, • trgovačkih i ostali uslužni sadržaji, • pomoćnog karaktera za potrebe namjene. Izgradnja unutar predviđenih obuhvata je na uređenom građevnom zemljištu I kategorije za što je potrebno odrediti točne lokacije građevina infrastrukturnih sustava i linijskih pravaca potrebnih vodova, te način priključenja pojedinih građevnih čestica (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, telekomunikacije). Ako se obuhvat prostorne dokumentacije tretira kao cjelina jedinstvene namjene stacionarni promet rješiti na jednom mjestu na način skupne garaže ili veće parking površine koje bi zadovoljile potrebe predviđene namjene ukupne zone. Način građenja je slobodostojeći gdje svi pomoćni sadržaji neke namjene čine arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom. Maksimalna izgrađenost građevinske čestice ugostiteljsko-turističkih građevina iznosi 40%. Za izgradnju ugostiteljsko-turističkih, kulturno-zabavnih i trgovačkih sadržaja minimalna građevna čestica iznosi 400m2. Maksimalna visina građevina iznosi 7.2m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca za gradnju građevina hotelskog tipa izgradnje te kulturno-zabavnih i trgovačkih centara, odnosno najviše 3 nadzemne etaže. Za ostale građevine maksimalna visina iznosi 4.2m mjereno od nivelacijske kote terene do kote krovnog vijenca, odnosno najviše dvije nadzemne etaže. Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 25% ukupne površine građevne čestice treba biti površina zelenila. Za građevine tipa kuće za odmor na građevnoj čestici moguć je smještaj jedne ili više takvih osnovnih građevina koje mogu biti slobodostojećeg ili dvojnog tipa izgradnje. veličina građevne čestice iznosi najmanje 500m2. Izgrađenost građevne čestice iznosi najviše 40%. Minimalna udaljenost između građevina tipa kuće za odmor na jednoj građevnoj čestici iznosi 4m. Visina građevina tipa kuća za odmor iznosi maksimalno 4.2m mjereno od nivelacijske kote terene do kote krovnog vijenca, odnosno najviše dvije nadzemne etaže. Sportsko –rekreacijske namjene Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene je površina namijenjena za gradnju sportskih i rekreacijskih građevina, kao i građevina pratećih sadržaja (ugostiteljsko - turističkih, poslovnih i dr.) u funkciji zadovoljavanja sportskih i rekreacijskih potreba posjetitelja i građanstva, a posebno školske populacije. Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Brod Moravice je: • R - sportsko-rekreacijske zona Draškovac Gradnja u građevinskom području R moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja: Pod građevinama sportsko – rekreacijske zone podrazumjevaju se: • građevine poslovne namjene uredskog i trgovačko - uslužnog tipa • građevine ugostiteljsko-turističke namjene • sportske građevine zatvorenog tipa za potrebe rekreacijskog sporta ili kondicionih priprema (fitnes

centar, teretane, prostor za jedan dvoranski sport, bočalište, kuglana i sl.) • građevine kulturne djelatnosti (kino dvorane, sale za predavanja, prezentacije i sl.) U sportsko – rekreacijskoj zoni Draškovac moguće je smjestiti jednu ili više građevina uslužnog ili društvenog tipa djelatnosti, sportske građevine zatvorenog i otvorenog tipa izgradnje, pomoćni sadržaji i sl. sukladno potrebi prostora i namjene. Potrebno je naglasiti da se izgradnja u planiranoj zoni mora uskladiti sa prirodnim okolišem odnosno oblikovanjem i visinom uklopiti u prirodne proporcije. Preporuča se izgradnja svih zatvorenih sadržaja na jednom području. Izgrađenost sportsko-rekreacijske zone pod građevinama iznosi maksimalno 10%. Moguća je izgradnja pomoćnih građevina, informativnih punktova, odmorišta/skloništa sukladno tradicijskom načinu gradnju



maksimalne visine 3.0m od nivelacione kote terena do visine krovnog vijenca, sa maksimalnom jednom etažom i maksimalnom tlocrtnom površinom do 12m2. Uz novoplaniranu cestu za predviđenu zonu potrebno je smjestiti parkirališni prostor za zaposlene i posjetitelje. Potrebno je predvidjeti lokaciju nove trafostanice, te pročišćivača sanitarnih otpadnih voda zone. Uređenje preostalog prostora podređeno je sadržajima aktivnih i pasivnih sportova. Biciklističke i pješačke staze potrebno je označiti i održavati. IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA Izvan građevinskih područja može se graditi, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, slijedeće: • građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina • građevine za korištenje vodnog dobra • zdravstvene i rekreacijske građevine • stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma • građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta • infrastrukturne građevine • groblja Građenje u izvan građevinskom području se utvrđuje temeljem detaljnog plana uređenja izuzev infrastrukturnih građevina, dijela građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina, vraćanja u funkciju postojećih vodnih građevina, te intervencije na postojećim grobnim površinama. Izvan građevinskog područja grade se i uređuju pojedinačne građevine i zahvati. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevnom česticom. Izgradnja stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, te građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta moguća je na ostalim poljoprivrednim površinama grafičke oznake P3, ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu grafičke oznake PŠ, šumskom zemljištu gospodarske namjene grafičke oznake Š1 dok je smještaj rekreacijskih građevina moguć i na površinama šumskog zemljišta posebne namjene grafičke oznake Š3. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Lokacija između građevinskih područja naselja N7 i N36 predviđena je za gradnju građevina za iskorištavanje mineralnih sirovina: E - kamenolom. Sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora sukladno zakonskoj regulativi. Građevine za korištenje vodnog dobra U toku rijeke Dobre koji prolazi Općinom Brod Moravice moguća je izgradnja uzgajališta slatkovodnih riba. Lokacija se dodijeljuje koncesijom, ali za njen izbor mora prethoditi provedena procjena utjecaja na okoliš. Izgradnju ovakvih sadržaja možemo tretirati kao izgradnju stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma. Uz sadržaje na vodi potrebno je predvidjeti sadržaje na kopnu za adekvatno funkcioniranje namjene. Pored predviđenih uzgajališta uz riječne tokove moguća je rekonstrukcija postojećih vodnih građevina (vodenice, pješački mostovi i sl.). Rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita s namjerom vračanja osnovnoj funkciji provodi se neposrednom provedbom na način da gradnja zadovoljava uvjete zaštite prirode sukladno zakonskoj regulativi i da se građevina priključuje minimalno pješačkim pristupnim putem širine 2m. Za rekonstrukciju građevine u vidu prenamjene potrebna je izrada detaljnog plana uređenja. Rekreacijske i zdravstvene građevine Pod rekreacijskim i zdravstvenim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i značajne prirodne osobitosti, a važne su za odvijanje različitih oblika sporta i rekreacije, zdrastvenog turizma i turizma mladih, agroturizma i sl.. Trim staze, šetnice, vježbališta, sportski tereni, odmorišta, skloništa, lovne građevine, planinarski domovi, izletnički objekti za: logorovanje, organizaciju piknika i slični prostori, namjenjeni su aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana, lovnom, izletničkom i zdravstvenom turizmu. Rekreacijske i zdravstvene građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti. Svi zahvati (izgradnja građevine, proširenje ili produljenje staze, izgradnja sportskih terena,



ugostiteljskih građevina i pratećih sadržaja uz stazu) uređuju se temeljem detaljnog plana uređenja, te moraju biti usmjereni na očuvanje integriteta okoliša. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma Izvan građevinskog područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Izgradnja se vrši posredno izradom detaljnog plana uređenja. Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja. • stambenu i gospodarsku građevinu za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma gradi

poljoprivrednik, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 2000m2 • građevina mora zadovoljiti osnovne kriterije izgradnje u izvan građevinskom području • građevina ne može biti bliža od 500m od prvog najbližeg građevinskog područja odnosno 500m od

prve susjedne građevine istih osobitosti • sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena

najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine • visina građevine je maksimalno 6,0m od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca • maksimalni broj etaža je dvije nadzemne etaže • maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 15% • uz stambenu i gospodarsku građevinu može se, ukoliko se gazdinstvo bavi dopunskom

djelatnošću-turizmom, graditi pomoćna građevina za smještaj turista, maksimalne visine 6,0m i maksimalnog broja etaža 2 etaže. Građevina sa stambenom građevinom mora činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu

• arhitektonsko oblikovanje građevina mora zadovoljiti opće uvjete postavljene za izgradnju stambenih građevina

Građevine u funkciji korištenja i zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta Neposredna provedba Na poljoprivrednim i šumskim površinama izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima, te male farme za uzgoj krupne i sitne stoke; krznaša, kunića, peradi, pernate divljači, krupne i sitne divljači i dr uz uvjet da su:

• od građevne čestice državne ili županijske ceste udaljene najmanje 70m • od građevne čestice lokalne ili nerazvrstane ceste udaljene najmanje 30m

Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, te spremišta voća mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2000m2, a pod uvjetom da zauzeta površina spremišta nije veća od 30m2 prizemlja (P) odnosno 60m2 (Po+P) ukoliko spremište ima podrum. Razvijena površina se može povećati po 20m2 za svakih daljnjih 2000m2 zemljišta. Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevnoj čestici neograničene veličine do njene maksimalne izgrađenosti od 80%. Minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice je 3m. Prilaz na javni put je cestom minimalne širine 3m. Ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne. Spremišta za drva mogu se podizati u šumama na zemljištu minimalne površine 2000m2 u vidu nadstrešnica, a pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30m2. Ova se razvijena površina može povećavati za 20m2 za svakih daljnjih 2000m2 zemljišta. Stočarska skloništa na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 20.000m2 (2ha), a pod uvjetom da tlocrtna površina skloništa nije veća od 30m2. Navedene građevine mogu se graditi neposrednom provedbom na slijedeći način: • na svakoj poljoprivrednoj ili šumskoj površini koja zadovoljava uvjete smještaja gospodarskih

građevina moguća je izgradnja samo jedne građevine određene namjene. • kota prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30cm

od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu • svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6 m. • krov mora biti dvostrešan • ukoliko se iznad prizemlja izvodi stropna konstrukcija krovište se mora postavljati direktno na nju

bez nadozida. • oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijskom gradnjom.



• gospodarske građevine moraju se locirati na način da svojom visinom ne prelaze vrh brežuljka na kojem se grade.

• na terenima s nagibom, građevine moraju biti dužom stranom paralelne sa slojnicama. Posredna provedba Farme za uzgoj stoke, peradi i slično moraju biti udaljene od državnih i županijskih prometnica minimalno 100m. Udaljenost od prometnica nižeg ranga određuje se ovisno o kategoriji prometnice na koju se priključuje građevina, a minimalna udaljenost je 10m. Uvjet za gradnju takve građevine je vodopravna suglasnost i zemljište neopterećeno zaštitnim infrastrukturnim koridorima. Izgradnja farmi nije nije moguć u zonama I i II kategorije osjetljivosti prostora prema kartografskom prikazu 3b. Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se gradnja najnužnijih građevina koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase; manje pilane, šumske, lovačke, lugarske i slične građevine. Građevina se gradi maksimalne tlocrtne površine od 70m2, maksimalne visine 6,0m i maksimalnog dvije etaže. Detaljni plan uređenja potrebno je izraditi sukladno postavljenim kriterijima i smjernicma. Kriteriji i smjernice za izradu detaljnih planova uređenja za izgradnju građevina u izvan građevinskom području: Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, lociraju se, projektiraju, izvode i koriste ovisno o kategoriji zaštite prostora (osjetljivosti prostora), na način da ne uništavaju vrijedno tlo i šume, da ne ometaju korištenje drugih objekata izvan građevinskog područja i da ne ugrožavaju vrijednost čovjekove okoline, naročito krajolika. Građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, vodna, zdravstveno - rekreativna i dr.). Gradnja se vrši sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Plan užeg područja mora prikazati postojeću valorizaciju zelenila i planirano uređenje okoliša. Građevina mora biti samostalna u prostoru i biti priključene na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i dr.). Građevina se priključuje na postojeću cestovnu infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine 3,0m. U pravilu se pristupni put koristi kao pješački iznimno kao ekonomski prilaz. Preporuča se da se pristupni putevi ne obrađuju asfaltom. Građevina ne može biti bliža od 500m od prvog najbližeg građevinskog područja. Građevine infrastrukture Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao i sustava energetike, a smješteni su uz infrastrukturne koridore. Trase infrastruktura prikazane su kartografskim prikazima 1b i 2. Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javnih i individualnih građevina potrebno je voditi posebnu pažnju o čuvanju prometnih i infrastrukturnih koridora. Do izgradnje infrastrukture ne može se u tim koridorima vršiti građenje. Na područjima pod posebnom zaštitom (vodozaštitno područje, park prirode) izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih elemenat moguća je uz suglasnost nadležnih institucija. Groblja U izvan građevnom području određene su zone postojećih groblja u naseljima • Male Drage • Goršeti • Šimatovo • Kocijani Navedeni lokaliteti mogu se neposrednom provedbom rekonstruirati i sanirati unutar postojeće površine. Omogućava se izgradnja kapela i pomoćnih objekata i sadržaja potrebnih za kvalitetno funkcioniranje zone. Oblikovanje uskladiti sa već postojećom izgradnjom. Uvjeti zaštite prostora Prirodne vrijednosti Prirodne vrijednosti Općina Brod Moravice su glavne odlike ovog područja i potencijalni resurs razvoja ove Općine. Još uvijek velikim dijelom sačuvana prirodana okruženja čine ovu Općinu jedinstvenom i



izuzetno zanimljivom sa svim preduvjetima za razvoj eko-turizma. Područje doline rijeke Kupe – park prirode Dolina i vodotok Kupe predstavljaju dobro očuvane prirodne ekosustave i krajolike sa vrijednim staništima. Tok rijeke Kupe, sa posebno čistom vodom, čini specifičnu cjelinu privlačnog prirodnog krajolika kojeg je potrebno zaštititi od negativnog utjecaja. Predložen je za zaštitu kao park prirode. Ta rijeka, sa svim svojim specifičnostima, čini prirodnu granicu dviju država, teče kroz više županija te će se shodno tome, za predloženi pojas štićenog područja, izraditi Prostorni plan posebne namjene “Kupa”. Do donošenja predmetnog plana, za područje Općine Brod Moravice, provode se mjere provedbe ovog Plana. Krajobraz Prirodne odlike ovog kraja su još uvijek sačuvane, pa je time sačuvana i ljepota krajobraza pogotovo u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu Općine. Nerazvijenost ovog područja i loša demografska slika uvjetovala je dobro stanje okoliša, pa je žalosno da prirodne vrijednosti ovog područja nisu i do sada bili sastavni dio razvojnih planova ove Općine. Krajobrazne vrijednosti najizraženije su neosporno uz rijeku Kupu koja je veliki prirodni potencijal sa još uvijek očuvanim krajolicima i prirodnim ekosustavima. Razvojni potencijal doline Kupe je prvenstveno turizmam. Takav razvoj zbog zaštite prirodnih resursa potrebno je planski usmjeriti. Osim same doline Kupe pejsažno su vrijedni dijelovi pripadajuće kraške visoravni uz dolinu sa naglašenim vidikovcima od Špičastog vrha, preko Medveje stijene do Kavranskih stijena na zapadnom dijelu Općine, te Orlovih stijena na istočnom dijelu. Pored dijelova visoravni uz rijeku Kupu vrijedan je i predio visoravni u središnjem dijelu Općine na predjelu Razdrto- Drage - Kuti - Završje - Podstene sa vidikovcem na Sv. Andriji. Naglašenim prirodnim vrijednostima svakako je potrebno omogućiti šire korištenje u smislu sportsko-rekreativne i turističko-izletničke namjene. Za adekvatnu realizaciju namjenama potrebno je omogućiti pristup vidikovcima pročišćenim i markiranim pješačkim stazama. Staze je potrebno daljnje održavati. Same vidikovce potrebno je opremiti najminimalnijom urbanom opremom. Izgradnja samih visoravni moguća je samo u funkciji zaštite ovog područja (lovačka, planinarska, rekreativno-zdravstvena i sl.). Graditeljska, arhitektonska baština i povijesne graditeljske cjeline - kulturna dobra Osim specifičnih prirodnih vrijednosti područje Općine Brod Moravice je izuzetno vrijedno i značajno područje sa naglašenim elementima prvenstveno povijesnih i etnoloških graditeljskih cjelina, te pojedinačkih arhitektonskih građevina. Nažalost briga o postojećim i poznatim lokalitetima je nezadovoljavajuća. Područje ima sve odlike da postane etno-centar uz pravilno gospodarenje kulturnim dobrima. Prostor Gorskog kotra karakterističan je po bogatstvu više ruralnih nego urbanih cjelina, ali je ujedno njihovo istraživanje i održavanje potpuno zanemareno pa su prostori prepušteni propadanju i devastaciji. Naselja koja su se nalazila na povoljnijem prirodnom i privrednom položaju kao npr. Brod Moravice izgubila su autentičnost primarne jezgre uslijed razvoja naselja uz prvenstveno prometne komunikacije. Zato je značajna zaštita navedenih naselja, a moguće i drugih zbog njihovog primarnog oblika hrptnih naselja - cjeline naselja sa selima i zaseocima. Registrirana kulturna dobra Općine Brod Moravice podijeljeni su u tri skupine: • ruralna cjelina - naselja Colnari i Delači • etnološke zone i lokaliteti - Sv. Andrija u Gornjim Kutima, naselja Delači, Maklen, Moravička Sela,

Doluš, Gornji Kuti • etnološki spomenici - kuća Ožanić-Žižek u Delačima, kuća Delač u Delačima, kuća Mance u

Gornjim Kutima Specifični pojedinačni objekti karakteristični su za razdoblja u kojima su nastali i nose sve odlike svog doba i potreba života na tim prostorima. Preventivno zaštićena kulturna dobra Općine Brod Moravice: • ruralne cjeline – Doluš, Male Drage, Velike Drage, Klepeće Selo, Gornji Kuti, Stari Lazi, Maklen



• etnološke zone i lokaliteti – Podgorani, Šimatovo, Završje • povijesne građevine:

o Brod Moravice - crkva Sv. Nikole s obrambenim tornjem brdo Parak - crkva Sv. Andrije

o Male Drage - crkva Sv. Trojstva o Moravička Sela - crkva Sv. Marije Škapularske o Šimatovo - crkva Sv. Mihovila sa kalvarijom o Zavrh - kuća Račkog

Postupanje s objektima graditeljskog nasljeđa U skladu sa aktivnim pristupom zaštite graditeljskog nasljeđa koja se ne ograničava samo na konzervatorske postavke već lokalitete i građevine tretira u kontekstu društveno razvojnih i obrazovnih vrijednosti na način da se očuvanje, revitalizacija i afirmacija kulturno-povijesnog nasljeđa cjelovito sagleda unutar neke cjeline. Loša demografska, sociološka i ekonomska slika Općine odražava se i na građevine i područja kulturne i graditeljske baštine. Planom se naglašava njena prirodna i kulturna vrijednost i omogućava revitalizacija cjelina na način da se pojedina područja odnosno građevinski fond pojedinog područja u cjelini rekonstruira i u cjelini prenamjeni prvenstveno u funkciju eko-turizma, zatim kao rekreativno-zdravstvena područja, ako ne postoji interes lokalnog stanovništva za rekonstrukcijom svojih objekata. Određenom zaštitom, ili kao registrirane cjeline ili kao preventivno zaštićene, obuhvaćeno je 13 naselja što čini 34% naselja ove Općine od čega je trećina naselja napuštena (prema statističkom popisu iz 2001), a ukupan broj stanovnika na tim područjima iznosi 207st, odnosno 21% stanovnika Općine, od čega 52% tog broja otpada na naselja Gornji Kuti i Moravička Sela. Građevinski fond napuštenih naselja Colnari, Doluš, Podgorani, Završje prepuštena su daljnjem propadanju ako se ne omogući daljnja ispitivanja i zaštita cjelina. Temelj bilo kakvih prostorno-planskih i građevinskih aktivnosti je izrada konzervatorske dokumentacije. Obzirom da se trenutno radi o nenaseljenim selima i nemogućnosti lokalne samouprave da financijski poprati izradu takve dokumentacije predlaže se lokalnoj samoupravi da se putem državnih institucija uključi u jedan od svjetskih projekata koji bi omogućili revitalizaciju ovakvih specifičnih i autentičnih ruralnih cjelina. Mjere zaštite kulturne baštine Uređenje ruralnih cjelina i etnoloških zona i lokaliteta usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika, te na očuvanju prirodnih vrijednosti područja u kojem se nalaze. Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina i cjelina. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etnozona i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Unutar ruralnih cjelina i etnoloških zona i lokaliteta dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, poljoprivrednih građevina. Graditi se mogu samo poslovne građevine “tihih i čistih” djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi. Nova gradnja koja se ostvaruje interpolacijom mora biti određena regulacijom postojeće gradnje. Uređenje etnoloških spomenika i povijesnih građevina isključivo je u obliku rekonstrukcije unutar evidentiranih povijesnih gabarita. Dozvoljava se prenamjena građevina u građevine turističke, kulturne i vjerske namjene. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja građevinskog područja naselja N30: Predviđena prostorno-planska dokumentacija obuhvaća izgrađenu i planiranu zonu naselja Doluš (građevinsko područje naselja N30) sa namjerom da danas nenaseljeno naselje postane etno-centar. Naselje Doluš je registrirana etno-zona, te preventivno zaštićena ruralna cjelina pa je podloga za izradu ove planske dokumentacije konzervatorske smjernice. Za izradu Plana potrebno je ostvariti suradnju sa Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci. Pri izradi potrebno je poštivati mjere zaštite kulturne baštine. U izgrađenim djelovima naselja potrebno je rekonstruirati matricu ruralne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre potrebno je osmisliti sukladno izgrađenom dijelu cjeline. Izgradnja mora odražavati prepoznatljiv, tradicionalan oblik života i rada na ovim područjima. Namjena građevina sukladna je namjeni izgradnje unutar građevinskog područja naselja. Rekonstrukcijom – prenamjenom



i novom izgradnjom potrebno je naglasiti autentičnost prostora, te njegove kulturne i prirodne vrijednosti.

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE oznaka ukupno ha % od površine Općine

stan/ha ha/stan

2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - park prirode –preventivno zaštićen PP 795,43 12.75

2.2. Zaštićena graditeljska baština - povijesne graditeljske cjeline - ruralna naselja - etno zona

OPĆINA BROD MORAVICE ukupno

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, riječni promet, javne telekomunikacije) 3.5.1.1. Cestovna infrastruktura Ocjena postojećeg stanja već je dana u poglavlju Polazišta 1.1.1.6.Infrastrukturni sustavi, ali je potrebno naglasiti izuzetno lošu povezanost većine naselja Općine, nezadovoljavajuću kvalitetu i tehničku opremljenost postojećih komunikacija koje ujedno čine i veliku prepreku u daljnjem razvoju Općine. Planiranjem bilo kakvog razvojnog pravca uvjetovano je kvalitetnom rekonstrukcijom postojećih prometnica i izgradnji novih koja bi omogućila povezanost prostora. Mjerama rekonstrukcije, izgradnje i organizacije prometa treba postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava polazeći od postojeće mreže kao osnovice razvoja. Ostale državne ceste: • Rijeka – Zagreb (Orehovica-G.Jelenje-Delnice-Skrad-Vrbovsko-Karlovac) Obzirom da se radi o već postojećoj prometnici određen je zaštitni koridor od 70m koji u izgrađenom dijelu naselja Donja Dobra prelazi u širinu prometnice sa svim svojim elementima koja iznosi od 25 do 30m. Županijske ceste • Postojeća županijska prometnica (državna cesta) - Čabar -Brod na Kupi - Brod Moravice –

(“Lujzijana”) koja povezuje granični prijelaz sa Republikom Slovenijom i postojeću državnu prometnicu Rijeka – Zagreb;

• Postojeća prometnica županijskog značaja Brod Moravice – Razdrto – Blaževci – Lukovdol povezuje prethodnu županijsku prometnicu odnosno granični prijelaz sa Republikom Slovenijom i susjednu Karlovačku županiju.

Za navedene postojeće prometnice predviđena je rekonstrukcija tehničkih elemenata prometnica unutar zaštitnog koridor širine 40m. Ostala izgradnja unutar definiranog zaštitnog koridora moguća je uz suglasnost nadležnih institucija. Lokalne ceste Postojeće: • Spoj naselja Moravička Sela sa županijskom prometnicom (državna cesta) - Čabar -Brod na

Kupi - Brod Moravice – (“Lujzijana”),



• Spoj naselja Gornji Kuti sa općinskim središte Brod Moravice i županijskom prometnicom (državna cesta) - Čabar -Brod na Kupi - Brod Moravice – (“Lujzijana”),

• Spoj naselja Lokvica sa ostalom državnom cestom D3, • Spoj naselja Donja Dobra i naselja Stari Lazi, • Spoj naselja Donja Dobra, odnosno ostale državne ceste D3 sa naseljem Moravice u susjednoj

Općini Vrbovsko Za postojeće lokalne prometnice zadržava se zaštitni koridor u širini od 15m za potrebnu rekonstrukciju koja bi omogućila adekvatniju komunikaciju. Planom se predviđa rekonstrukcijapostojećeg šumskog puta u prometnicu lokalnog značaja:

• Štefanci - Kavrani – Goršeti – Donja Lamana Draga – Gornja Lamana Draga koja omogućuje povezivanje naselja uz rijeku Kupu

Ostale ceste Značajnije ceste općinskog značaja omogućuju povezivanje manje razvijenijih dijelova Općine sa središnjim, razvijenijim dijelom:

• Moravička Sela – Šimatovo – Završje • Moravička Sela – Gornji Šajn – Klepeće Selo – Donji Šajn – Donji Šehovac – Gornji

Šehovac • Lokvica – Smišljak

Postojeće prometnice su nezadovoljavajućeg profila, pa se predviđa rekonstrukcija istih unutar predviđenog zaštitnog koridora u širini od 12m. Obzirom na predviđenu namjenu površina Planom se predviđa izgradnja novih prometnica općinskog značaja

• Povezivanje planiranog građevinsko područje naselja N4 sa županijskom cestom (državna cesta) - Čabar -Brod na Kupi - Brod Moravice – (“Lujzijana”)

• Spoj sportsko-rekreativne zona Draškovac sa županijskom prometnicom Brod Moravice – Razdrto – Blaževci – Lukovdol

Za potrebe namjene potrebno je predvidjeti prenamjenu postojećih šumskih puteva u nerazvrstane ceste općinskog značaja kojima bi se ostvarilo: • adekvatno povezivanje naselja Gornji Kuti sa lokalitetom Donji Kuti • adekvatno povezivanje naselja Velike Drage i lokaliteta Vinički (Griljakova štala) • adekvatno povezivanje naselja Završje i lokaliteta Volfi • adekvatno povezivanje naselja Planica sa naseljem Doluš i lokalitetom Loka Obzirom da navedene postojeće komunikacije ovim Planom tretiramo kao šumske puteve, i kao takvi neadekvatni su za korištenje, planirane prometnice predviđamo u širini planskog koridora. Moguće da će se, detaljnijom planskom ili projektnom dokumentacijom, utvrditi na mjestima nemogućnost određivanja trase (zbog nepristupačnog terena, većih financijskih zahvata za premoštavanje prepreka, brzine i pogodnosti koja bi se dobila izmještanjem dijela postojeće trase i sl.) unutar predviđenog planskog koridora, pa je Planom potrebno osigurati mogućnost najpovoljnijeg rješenja. Planirani cestovni koridori Prilikom izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih javnih i individualnih građevina potrebno je kod izdavanja lokacijskih dozvola voditi posebnu pažnju o čuvanju prometnih koridora planiranih prometnica kao i koridora za građenje ostale infrastrukture. Dok se idejnim projektom ne definiraju infrastrukturna rješenja ili dok se ne donesu UPU ili DPU za određene prostorne cjeline ne može se u tim koridorima vršiti građenje građevina, odnosno ne mogu se izdavat lokacijske dozvole za građenje. Osim navedenih zaštitnih koridora za Općinu Brod Moravice određuju se minimalne širine planiranih koridora: - lokalne prometnice 30m - nerazvrstane ceste 15m Uz naznačene planske zahvate potrebno je: • sistem javnog prometa unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju

pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove • u rijeđe naseljenim područjima Općine treba težiti da autobusna linija (stajalište) ne bude dalje od

2,5km od mjesta stanovanja. • osigurati izgradnju pratećih građevina na cestama sa većim intenzitetom prometa (odmorišta,



ugibališta i sl.) Minimalni prometni uvjeti Osnovni minimalni prometni uvjeti koje treba zadovoljiti prilikom rekonstrukcije ili izgradnje novih prometnica unutar postojećih ili planiranih građevinskih područja: • svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolni pristup (kolno pješačkim prilazom) minimalne

širine 3,0m ako taj prilaz nije duži od 50,0m (udaljenost od kolne prometnice); • minimalna širina nogostupa (pločnika) ako se nalazi neposredno uz kolničku površinu iznosi 1,20m,

ako je nogostup od kolničke površine odvojen zelenim pojasom onda minimalna širina iznosi 3,0m; • javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati minimalnu širinu

2,5m; • unutar planskog koridora prometnice omogućiti:

o minimalnu širinu jednosmjernog kolnika od 4,5m za prometnice duže od 50,0m o minimalnu širinu dvosmjernog kolnika od 5,5m gdje je širina jednog voznog traka najmanje

2,75m, dok kod prometnica s javnim prometom ili visokim postotkom teretnih vozila najmanja širina voznog traka iznosi 3,25m

o širinu kolnika povećati za širinu jednostranog ili dvostranog nogostupa u ovisnosti o potrebi • za svaki stan u višestambenoj građevini mora se osigurati parking prostor na građevnoj čestici za

jedno (1) osobno vozilo • izgradnjom obiteljske kuće parkirno mjesto osigurava se u sklopu građevne čestice • u sklopu građevne čestice poslovne namjene omogućiti parking prostor za zaposlene, posjetioce, i

sva vozila u sklopu namjene čestice sukaldno zakonskoj regulativi • vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima na način da

zadovoljavaju osnovne uvjete zakonskih normi i uvjeta. 3.5.1.2. Željeznički promet Postojeća željeznička pruga Zagreb - Rijeka zbog neadekvatnog sistema vuče i loših tehničkih elemenata uvjetuje neracionalan i skup prijevoz, te je ograničenog kapaciteta. Potrebna je njena temeljita rekonstrukcija kako bi se mogle postići brzine vlakova između 140 i 160km/h, što je prema Županijskom planu neisplativija varijanta od gradnje nove pruge - Josipdolska varijata koja bi omogućavala pristup području Gorskog kotara na sadašnju željezničku mrežu kod Oštarija. U svakom slučaju do izgradnje nove trase treba dovršiti izmjenu sistema vuče od Rijeke do Moravica, te izvršiti potrebne rekonstrucije i uvesti vlakove koji i u nepovoljnijim uvjetima mogu postići veće brzine. 3.5.1.3. Granični riječni prijelazi za pogranični promet Planom se predviđa mogućnost prelaska rijeke Kupe na područjima:

• Loka (R.Hrvatska) – Kosič (R.Slovenija) • Doluš (R.Hrvatska) – Mavre (R.Slovenija) • Gornja Lamana Draga (R.Hrvatska) – Grgelj (R.Slovenija) • Donja Laman Draga (R.Hrvatska) – Spodnja Bilpa (R.Slovenija) • Goršeti (R.Hrvatska) – Vrt (R.Slovenija) • Kavrani (R.Hrvatska) – Laze pri Predgradu (R.Slovenija)

Granični prelazi se utvrđuju isključivo za potrebe lokalnog stanovništva s obiju strana rijeke Kupe. Prelaz se vrši isključivo čamcima zbog čega je potrebno uz obalu Kupe označiti mjesta pristajanja na odabranim lokalitetima. 3.5.1.3. Pošta i telekomunikacije Analizom postojeće telekomunikacijske mreže na području Općine Brod Moravice može se utvrditi sljedeće: 1. Komutacijski sistemi Izvršena je u potpunosti digitalizacija komutacijskih sistema mjesne telekomunikacijske mreže na



promatranom području. Lokacije postojećih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova i UPM-ova) kao i kapacitet istih, a s obzirom na postojeće stanje je u potpunosti zadovoljavajuća. Ukoliko dođe do značajnijeg povećanja broja stanovnika (domaćinstava), odnosno ukoliko postojeća rezerva ne bude dostatna za udovoljavanje zahtjeva TT korisnika može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-ova i UPM-ova ili po potrebi ugraditi novi dislocirani digitalni pretplatnički stupanj ukoliko to iziskuju lokalne potrebe. Povezivanje svih postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu AXE Delnice izvršena je digitalnim sistemom prijenosa koristeći u tu svrhu raspoložive prijenose medije i to svjetlovodne kabele. Kapacitet prijenosnih uređaja, a s obzirom na postojeće stanje je zadovoljavajuće. 2. Pristupne mreže Problemi pristupnih telekomunikacijskih mreža pripadajućih UPS-ova i UPM-ova pojavljuju se kod dijelova pristupne telekomunikacijske mreže izgrađenih kao nadzemne (zračne) telekomunikacijske mreže TK kabelima tipa TK 33 U, ili podzemnim kabelima tipa TK 10 (kabeli sa zrak-papirnom izolacijom i olovnim plaštem) ugrađenim u periodu od 1974. – 1984. godine. Kod takvih dijelova pristupnih mreža nema mogućnosti odnosno postoje ograničenja u pružanju danas nudećih usluga TT korisnicima (ISND, prijenos podataka, video konferencija i sl.) i to isključivo radi dotrajalosti mreže te loše kvalitete ugrađenog materijala.

3.5.2. Energetski sustav 3.5.2.1 Elektroopskrba Područje Općine Brod Moravice je u cijelosti pokriveno elektroenergetskom mrežom. Opskrba s električnom energijom za sada zadovoljava potrebe potrošnje, osim što ima problema u područja Završja, pa bi na tom području trebalo modernizirati nisko naponsku mrežu. Razvoj kapaciteta opskrbe električne energije trebat će uskladiti s potrebama ukupne energije i pojedinih mogućih oblika korištenja. Prostornim planom Županije predviđena je uz granicu Općine Brod Moravice, kod sela Štefanci na rijeci Kupi, izgradnja hidroelektrane “Dol”. Za priključak elektrane na elektroenergetski sustav predviđen je koridor za nadzemni 110kV vod u pravcu Brod na Kupi - Krivac, odnosno do TS 110/35kV “Delnice”. U planiranom koridoru širine 70m nije dozvoljena izgradnja građevina, bez prethodnog odobrenja Hrvatske elektroprivrede. Razvoj elektoenergetske infrastrukture na području Općine Napajanje područja u redovnom pogonu predviđeno je kao i danas, iz trafostanice 35/20kV “Kupjak” i HE “Zeleni Vir”. Rezervno napajanje se osigurava iz trafostanice 35/20kV “Vrbovsko” s time da se cijelo područje Općine od TS 20/0,4kV “D. Dobra 1” napaja radijalno bez mogućnosti rezervnog napajanja. Navedene trafostanice 35/20kV smještene su izvan granica Općine, u istoimenim naseljima. Svojim kapacitetom osiguravaju potrebnu snagu za buduće potrebe potrošača na području Općine i na širem konzumnom području koje i danas opskrbljuju električnom energijom. Iz plana elektroenergetskog razgraničenja s Republikom Slovenijom na predmetnom području se planira izgradnja nadzemnog 20kV voda Podstene-Čedanj-Belo-Golik čime će se dobiti mogućnost rezervnog napajanja područja Općine iz pravca Brod na Kupi. Istim Planom predviđena je i izgradnja trafostanice 20/0,4kV “Zavrtak”, s visokonaponskim priključkom na budući 20kV vod Podstene-Čedanj i niskonaponskom mrežom, kao i spajanje zaseoka Kavran na TS 20/0,4kV “Goršeti” nakon čega se više niti jedan potrošač u Općini Brod Moravice neće električnom energijom napajati iz Republike Slovenije. Obzirom na očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograđivanje postojeće 20kV mreže, odnosno izgradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane. Trase 20kV vodova i lokacije budućih trafostanica 20/0,4kV, bit će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 20kV vodovi, unutar građevinskih područja, izvoditi će se pretežno podzemnim kabelskim



vodovima ovisno o uvjetima terena. Gdje god je to moguće, kabliranje postojećih ili izgradnju novih 20kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim na betonskim stupovima, ili po potrebi podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža, koja je danas izvedena na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima, zamjenit će se mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom, čime će se postići veća sigurnost u pogonu, veća prijenosna snaga i lakše održavanje u teškim klimatskim uvjetima koji su prisutni na području Općine. Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže, ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s podzemnim kabelima. Program izgradnje malih hidroelektrana Dosadašnjim istraživanjima mogućnosti gradnje malih hidroelektrana utvrdila su da rijeka Dobra zadovoljava postavljene kriterije u smislu ekonomske isplativosti, protočnosti, ograničenja zaštite okoliša, kulturne baštine i dr. Za izgradnju takve građevine potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, te izraditi detaljni plan uređenja za predviđenu lokaciju. 3.5.2.2.Plinofikacija Opskrbu plinom obavlja trgovina u plinskim bocama i nema izgrađene plinske mreže, a niti centralnih toplifikacijskih sustava. Očekuje se da će izgradnjom plinofikacije Primorsko–goranske županije i Općina Brod Moravice biti spojene na taj sustav, jer je planirana izgradnja podstanice u Kupjaku za Delnice i Brod Moravice.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.3.1. Vodoopskrba Vodoopskrbnu mrežu imaju uglavnom sva naseljena mjesta. Vode nemaju slijedeća mjesta: Volfi, Doluš i Naglići. Opskrba vodom obavlja se iz izvora Općine Skrad. Sadašnja razina potrošnje vode je 45 000m3 godišnje (123,3m3 dnevno), a gubici iznose daljnjih 55 tisuća. Gubitak vode je vrlo visok i kreće se oko 55%, pa su potrebna brza ulaganja u obnovu mreže. Prema procjenama potrebne količine vode područja Brod Moravice iznosit će oko 413m3 dnevno, a u tvrtci “Komunalac” Delnice d.o.o. procjenjuju mogućnost dobave ukupnih količina vode od oko 80 000m3 (219m3 dnevno). Uz rekonstrukciju postojeće mreže mogli bi se smanjiti gubici na razinu do 20%, pa bi se mogle isporučiti i prognozirane količine. Izgradnjom regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorski kotar vršit će se opskrba vodom naselja Općine. Do izrade navedenog vodoopskrbnog sustava potrebno je izraditi Idejni projekt sustava vodoopskrbe Općine Brod Moravice kojim će se odrediti potrebne zamjene cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta vode, kako za postojeće potrošače tako i za planirana razvojna građevinska područja. Istim projektom trebalo bi utvrditi nekontrolirano korištenje izvorišta (nisu pod kontrolom komunalnog društva) kako bi se te vode mogle sigurno koristiti. Prema tome, osnovna ulaganja u vodoopskrbu područja Općine su ulaganja u održavanje, obnovu i potrebno proširenje vodovodne mreže. 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda Mrežu opskrbe vodom u Općini Brod Moravice nije pratila izgradnja odvodnje otpadnih voda sa potrebnim pročišćavanjem i konačnom dispozicijom. Dio naselja Brod Moravice ima izgrađen kanalizacijski kolektor bez prečistača. Izrađena je projektna dokumentacija kanalizacije naselja Brod Moravice s izgradnjom manjeg prečistača u Donjoj Dobri. Županijski plan zaštite voda trebao bi dati postavke za izradu koncepta organizacije, izgradnje i



održavanja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda za naselja Općine brod Moravice. Do izrade Plana predlažu se slijedeća rješenja: Razvoj građevinskog područja naselja Brod Moravice svakako podrazumijeva pri izradi UPU-a tog područja, rješavanje prikupljanja sanitarnih otpadnih voda i njihovo priključenje na izgrađeni sustav. Dispozicija svih prikupljenih sanitarnih otpadnih voda u vodotok Dobre može se dozvoliti pod uvjetom da su sanitarne otpadne vode pročišćene prije upuštanja na nivo voda koje teku rijekom Dobrom. Do izgradnje sustava odvodnje (funkcionalnog u potpunosti) dopušta se gradnja vodonepropusnih jama iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama (funkcija uređaja je preduvjet). Građevinska područja poslovne namjene - K Postojeća građevinska područja poslovne namjene pri rekonstrukciji i gradnji svoje sanitarne otpadne vode mogu sakupljati u nepropusne jame i odvoziti otpad na uređaj Delnice, dok za svoje tehnološke vode moraju ugraditi potreban uređaj za pročišćavanje i disponirati ih u vodotok (ukoliko pročišćene zadovoljavaju) ili u upojni bunar (ako u blizini nema vodotoka). Građevinska područja turističke namjene - T Sanitarne otpadne vode turističkih zona treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. UPU će definirati točnu lokaciju uređaja. Građevinska područja rekreacijske namjene - R Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. UPU će definirati točnu lokaciju uređaja. Ostala građevinska područja naselja Građevinska područja naselja koja nemaju utjecaj na I i II sanitarnu zonu zaštite vode za piće te nemaju utjecaj na zagađenje vodotoka I i II kategorije mogu rekonstruirati i graditi građevine na način da svoje sanitarne otpadne vode disponiraju u trostepene septičke taložnike sa procjedom u teren.

3.6. Postupanje s otpadom Suvremeni sustavi zbrinjavanja otpada ovu problematiku tretiraju kao ekološku, ali i kao gospodarsku kategoriju. S jedne strane zbrinjavanje otpada predstavlja trošak gradova i naselja, a s druge strane se kroz zbrinjavanje otpada ostvaruje financijska korist. Grad Delnice, preko KD “Komunalac” prikuplja i zbrinjava komunalni otpad svih dijelova bivše Općine Delnice pa tako i Općine Brod Moravice na odlagalištu I kategorije Sović Laz koji je prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije određen za reciklažno dvorište. Mjere zaštite: Općina Brod Moravice uključit će se u županijski sustav postupanja s otpadom. Izgradnja reciklažnog dvorišta za prikupljanje, te odvoz komunalnog odnosno neopasnog otpada na županijsko odlagalište, predviđena je u Gradu Delnice za šire područje. Za potrebe Općine Brod Moravice moguće je odrediti lokaciju za izgradnju građevine za privremeno skladištenje neopasnog otpada. Građevinu za privremeno skladištenje neopasnog otpada moguće je locirati u građevinskom području naselja, građevinskom području poslovne namjene ili u izvan građevinskom području izradom detaljnog plana uređenja, isključivo na uređenom građevinskom zemljištu I kategorije uređenja. Izgradnja građevine i zaštita okoliša od negativnih utjecaja građevine mora biti sukladna zakonskoj regulativi. Postojeća divlja odlagališta potrebno je evidentirati, te izradom plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta potrebno je divlja odlagališta sanirati. Postupanje sa opasnim otpadom mora se provoditi sukladno zakonskoj regulativi.



3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Okoliš je, kao prirodno okruženje, složen sustav podložan nizu različitih prirodnih i od čovjeka i njegovih aktivnosti uvjetovanih utjecaja. U najširem smislu okoliš se sastoji od prirodnih sustava, resursa, naselja i aktivnosti prostoru. Sve to interakcijski djeluje jedno na drugo, često nepovoljno, pa je potrebno ugraditi zaštitne, sprečavajuće mjere za nepovoljne utjecaje. Da bi se ostvario učinkovit sustav sprečavanja nepovoljnih utjecaja i zaštite na pojedine segmente, potrebno je temeljem zakonske regulative utvrditi stanje u pojedinom segmentu kroz monitoring.

3.7.1. Zaštita tla 3.7.1.1. Zaštita šumskog tla

Prema elaboratu “Šume Županije primorsko-goranske” izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe naselja, uz trajnu zaštitu tla. Zauzimanje prostora u zoni šuma i šumskih zemljišta, podizanje komunalnih, stambeno-gospodarskih i drugih građevina realizirat će se prema odredbama Zakona o šumama i uz suglasnost i uvjete Javnog poduzeća “Hrvatska šume”.

3.7.1.2. Zaštita poljoprivrednog tla

Na području Općine Brod Moravice nalazi se zemljište IV, odnosno 41-42 potklase, koje se definira kao vrijedno poljoprivredno zemljište (P2), te zemljište V bonitetne klase odnosno 51 potklase kao ostalo poljoprivredno zemljište (P3). Navedene površine namjenjuju se isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Vrijedne poljoprivredne površine (P2) su povrtlarska i ratarska tla u dolini rijeke Kupe, te dolini rijeke Dobre. Ta tla su uglavnom rasprostranjena neposredno uz naselja ili unutar samog naselja (Donja Dobra). Gradnja na takvim područjima (pored naselja Donja Dobra, naselja: Goršeti, Gornja Lamana Draga, Donja Lamana Draga, lokalitet Loka) ograničena je unutar utvrđenih granica postojećeg građevnog područja unutar kojih je moguća rekostrukcija postojećih građevina i interpolacija novih na slobodnim građevinskim parcelama. Uz naselja Doluš i Kavrani proširenje građevinskog područja izvršeno je na način da ne zadire u definirane granice poljoprivrednog zemljišta. Dio ostalih poljoprivrednih površina (P3), svrstanih ovim Planom u I kategoriju zaštite, su tla južnog i jugozapadnog dijela Općine. Izgradnja ovog područja smještena je uz poljoprivredna zemljišta, a daljnje širenje postojećih građevnih područja naselja izvršeno je ne zadirući u poljoprivredne površine (naselja Planica, Kocijani, Čučak). Ostale poljoprivredne površine (P3) pripadaju zemljištu II kategorije zaštite, za koje se Prostornim planom Primorsko-goranske županije nalaže: “Tereni na kojima su zemljišta II klase moraju biti namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji s najmanje 50% površine. Kod toga je potrebno zaštititi najvrijednija zemljišta, kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati bonitet. Potrebno je za poljoprivrednu proizvodnju sačuvati i sva zemljišta II klase veća od 200m2 koja su udaljena manje od 5km od naselja.” U ovu kategoriju razvrstana su poljoprivredna zemljišta 52 klase i podklase koja pripadaju dijelu P3 kartografske oznake površina i smješteni su uglavnom u središnjem dijelu Općine. Formiranje građevinskih područja na ovom dijelu je uglavnom zadržano unutar postojećih gabarita izgrađenosti građevinskog područja, manje intervencije proširenja građevinskog dijela nastale su kod oblikovanja naselja kao jedne cjeline, odnosno povezivanja već izgrađenih dijelova naselja (Moravička Sela, Delači, Maklen, Šimatovo). Planiranjem rahle izgradnje omogućuje se da se poljoprivredna zemljišta koriste na način da budu sastavni dio jedne okućnice i da se kao takvo koriste što je slučaj i do sada.



3.7.2. Zaštita zraka Područje Općine Brod Moravice još uvijek ima prvu kategoriju kakvoće zraka koja predstavlja čist ili neznatno onečišćen zrak. Potencijalnim izvorima onečišćenja smatraju se uređaji za pročišćavanje voda (zbog neugodna mirisa), odlagalište otpada, stočne farme, kamenolom, planirani kapaciteti poslovne namjene na područjima predviđenim za njihovu izgradnju, promet državnom cestom Rijeka-Zagreb, ostali cestovni promet, željeznički promet. Za održavanje kvakvoće zraka potrebno je poduzeti mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa. Općenito razmatrajući potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti: • promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika • utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj regulativi • u slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina) i države moraju se

uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice • u svim kotlovnicama koje koriste lož ulje propisati upotrebu nisko-sumpornog lož ulja sa sadržajem

sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina Za uređaje i građevine, te poslovne i proizvodne komplekse • pri izgradnji koja može, posredno ili neposredno, utjecati na zagađivanje zraka obavezno propisati

izradu Studije utjecaja na okoliš i time osigurati uvjete da kakvoća zraka nakon izgradnje udovoljava zakonskim propisi

• kod manjih proizvodnih pogona potrebno je ishoditi ateste na tehnološki postupak koji koriste sukladno zakonskoj regulativi

• u slučaju povećanja onečišćenja iz postojećih ili budućih poslovnih građevina i kompleksa potrebno je poduzeti sanacijske mjere poboljšanjem tehnološkog procesa, promjenom goriva, ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira

• promicati prizvodne tehnologije koje za svoju djelatnost koriste: • obnovljive energetske izvore (biomasa, sunčeva energija, energija vjetra i sl.) • niskosumporno gorivo (< 1% sumpora)

Iako lokalni i tranzitni promet nema znatnog utjecaja na onečišćenje okoliša potrebno je provoditi mjere sprečavanja iz navedenih izvora na način: • poticati upotrebu javnog prevoza • promicati upotrebu bezolovnog benzina (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo sa sadržajem sumpora

manjim od 0,3%, dugoročno 0,02%

3.7.3. Zaštita voda (izvorišta, podzemnih akumulacija, rječnih tokova) Zakonom o vodama za izvorišta vode za piće određuje se najviša razina zaštite. Slivno područje izvorišta vode koja se koristi za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od onečišćenja i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost i izdašnost izvorišta. Zaštita se provodi u skladu sa županijskom Odlukom o zaštiti izvorišta kojom se utvrđuju vodozaštitne zone izvorišta i režimi zaštite po zonama. Prostornim planom Primorsko goranske županije definirane su zone po snazi zaštite i to: I - zona strogog režima II - zona strogog ograničenja III - zona ograničenja IV - zona šire zaštite Za vodozaštitno područje izvorišta kod naselja Stari Lazi predložena je II zona – zona strogog ograničenja, te područje za daljnje istraživanje sliva. U II zoni, prema zakonskoj regulativi ne dozvoljava se slijedeće: • poljoprivredna proizvodnja, osim proizvodnja zdravstveno ispravne hrane • stočarska proizvodnja, osim za potrebe obiteljskog gospodarstva • građenje pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari, • građenje svih industrijskih pogona • gradnja groblja i proširenje postojećih



• gradnja autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih) • građenje željezničke pruge • građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode Obzirom da područje II zone obuhvaća već izgrađeno građevinsko područje naselja Stari Lazi (N1), daljnje širenje građevinskog područja nije dozvoljeno, a svaka aktivnost unutar definiranog područja mora biti sukladna zakonskoj regulativi. Na području Općine Brod Moravice koristi se niz manjih izvorišta za lokalno napajanje pojedinih naselja koja su ovim Planom evidentirana (grafički prilog 3b), ali nisu kategorizirana obzirom da brigu o njima ne vodi niti jedno javno komunalno poduzeće. U područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode i vodotoke, koje prihranjuju izvorišta za javnu opskrbu vodom za piće, prioriteno je: • izgraditi odnosno dograđivati sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja • za proširenje poslovnih/manjih proizvodnih pogona i njihovu modernizaciju, u tehnološkom smislu,

potrebno je izgradnju pratiti izgradnjom predtretmana njihovih otpadnih voda prije upuštanja u bilo koji oblik kanalizacijskog sustava

• organizirati prikupljanje neopasnog otpada i odvoz istog na sanitarni deponij Sović Laz • organizirati poljoprivrednu proizvodnju (ratarstvo i voćarstvo) bez zaštitnih sredstava • zabraniti izgradnju građevina potencijalnih zagađivača (skladišta opasnih i štetnih tvari) • provoditi stalan monitoring podzemnih i površinskih te otpadnih voda

3.7.4. Zaštita od buke Buka predstavlja ozbiljan vid ugrožavanja okoliša, pa je neophodno identificirati postojeće i moguće izvore buke i predvidjeti mjere zaštite u cilju njihovog smanjenja odnosno uklanjanja (naročito u naseljima). Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90) najviša dopuštena 15-minutna razina vanjske buke je: • u zonama za odmor i rekreaciju, kulturno-povijesne lokalitete 50 dBA za dan i 40 dBA za noć • u naseljima, turističkim zonama i zonama odgojno-obrazovnih institucija 55 dBA za dan i 45 dBA za

noć • u poslovno-stambenoj zoni s objektima javne namjene izvan gradskog središta 60 dBA za dan i 50

dBA za noć • u zonama duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć u

industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima transportnih terminala, bez stanova – na granici zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

Postojeći i potencijalni izvori buke na području Općine Brod Moravice su: • promet na državnim i županijskim cestama • promet na postojećoj željezničkoj pruzi • proizvodni pogoni Sukladno zakonskoj regulativi Općina Brod Moravice obavezna je izraditi kartu buke kojom će se definirati pravo stanje, a na osnovu nje i akcijske planove za zaštitu od buke. Smanjenje buke će se postići, kako u ugroženijim naseljima tako i u ostalim naseljima sa pojačanim kolnim prometom, smanjenjem dopuštene brzine kretanja vozila i korištenjem niske i visoke vegetacije kao tampona protiv buke na mjestima gdje je to moguće realizirati. Pri rekonstrukciji postojećih građevina proizvodnog tipa potrebno je zahtjevati izvedbu adekvatne zvučne izolacije, dok je kod novoplaniranih poslovnih građevina potrebno izraditi elaborat zaštite od buke sukladno zakonskoj regulativi.

3.7.5. Mjere posebne zaštite Osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i mjere provedbe vezane na zaštitu ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Općine Brod Moravice temelje se na geopolitičkom položaju,



geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja. Osnovne planske smjernice i zahtijevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora u većoj se mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Važnije postavke takvog pristupa su: • planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj • dislokacija industrije, radnih i poslovnih zona od površina namjenjenih stanovanju • policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost prostora i raspodjelu

izgrađenih struktura • planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete • ukupno stanovništvo Općine u svim vrstama planiranja obuhvatiti potpunim mjerama zaštite i

spašavanja Specifične smjernice i zahtijevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora radi omogućavanja što više i što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, općenito obuhvaćaju: • mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina, smanjuje

njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično)

• mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanje ljudi

• mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete)

• mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja

• mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično)

Sklanjanje ljudi Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Općini Brod Moravice ne postoji obveza izgradnje skloništa. Zaštita od rušenja Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu u smislu omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Posebno za stare izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Zaštita od poplava Opasnost od poplave najveća je u dolini rijeke Kupe gdje je postojeća izgradnja neposredno na obali rijeke. Obrana od poplava se provodi u skladu s Planom obrane od poplava koji se donosi u skladu sa Zakonom o vodama. Planom obrane od poplava (županijska skupština na prijedlog Hrvatskih voda) mora definirati slojnicu do koje se izlijeva voda iz korita. U vodno dobro su, prema Zakonu o vodama, uključeni uređeni i neuređeni inundacijski pojasevi. U vodnom dobru dozvoljava se samo gradnja definirana Zakonom o vodama. Zaštita od požara Klimatske karakteristike područja Općine Brod Moravice su takve da postoji mala opasnost od izbijanja šumskih požara uslijed npr. dugotrajnijih suša, udara groma itd. Veći šumski požari na nivou elementarne nepogode mogu nastati uslijed havarija tehničke prirode i to: • havarije dalekovoda • havarije vozila koje prevoze zapaljive materijale Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima je potrebno projektirati na način da se ne povećava



ukupno postojeće požarno opterećenje građevine ili naselja kao cjeline. radi smanjenja požarnih opasnosti, kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni objekt, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamjeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obavezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja, koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Prilikom izrade UPU-a i DPU-a s gustoćom izgrađenosti postojećih dijelova građevinskog područja većom od 30% i s većim nepokretnim požarnim opterećenjem, interpolirane nove građevine ili rekontrukciju postojećih treba projektirati s većim stupnjem vatrootpornosti (min F120, uz ograničenje broja etaža, obvezu izgradnje požarnih zidova, ograničenje na poslovne namjene s minimalnim požarnim opasnostima i projektiranje dodatnih mjera zaštite od požara. Zaštita od velikih snježnih padalina Obzirom na klimatske karakteristike i prosječnu nadmorsku visinu sve su rijeđe, ali ipak moguće, veće snježne padaline, koje se mogu duže zadržati i uzrokovati duži prekid komunikacija. Veliki broj manjih naselja povezanih dugim lokalnim cestama, koje je teško održavati u prohodnom stanju, otežavaju situaciju. Neophodna je priprema stanovništva za takve situacije: stvaranje zaliha, priprema efikasnog sustava čišćenja snijega, nabava specijalnih vozila za hitne intervencije (motorne sanjke, snježni traktori) kao i osiguranje mogućnosti smještanja osoblja i putnika “zatrpanih” vozila. Zaštita od potresa Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Brod Moravice određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7° MCS). Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BROD MORAVICE ODREDBE ZA PROVOĐENJE

STUDIO REMIK, d.o.o. RIJEKA, prosinac 2003.

98

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE



99

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE BROD MORAVICE Organizacija prostora, namjena i korištenje površina Točka 1 (1) Cjelokupno područje Općine Brod Moravice, obzirom na organizaciju, namjenu i korištenje

prostora, podijeljeno na: • površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene • poljoprivredne i šumske površine • vodne površine

(2) Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja i izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju: • Građevinska područja naselja • Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

• gospodarska namjena – poslovna • ugostiteljsko-turistička namjena • sportsko-rekreativna namjena

• Površine i građevine izvan građevinskog područja: • površine za iskorištavanje mineralnih sirovina • površine uzgajališta (akvakulture) • zdravstvene i rekreacijske građevine • stambene i gospodarske građevine • površine groblja • infrastruktura

(3) Razgraničenje prema organizaciji, namjeni i korištenju površina prikazano je u kartografskom prikazu 1a.

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Točka 2 (1) Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja (selo, gradić, grad i sl.) u zatečenom

(izgrađenom) ili planiranom (proširenje postojećeg naselja) obujmu. (2) Građevinska područja naselja su područja postojećih izgrađenih struktura s planiranim

površinama za gradnju. (3) U površinama naselja smještaju se, pored stanovanja, sve funkcije sukladne namjeni, rangu i

značenju naselja: javne i društvene namjene (uprava, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), gospodarske namjene (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička), sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine.

(4) Građevinska područja naselja određena su u kartografskim prikazima 4-1 do 4-9. Točka 3 (1) Sustav naselja u Općini Brod Moravice čine:

− lokalno središte - centar Općine: Brod Moravice − ostala naselja

Točka 4 (1) Lokalno središte je naselje koje ima, ili se u njemu planira, osim stambenih i pratećih funkcija i

neke javne funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.) (2) U ostalim naseljima postoje ili se planiraju stambene i prateće funkcije, ali se mogu graditi i neke

javne funkcije.



100

1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE Točka 5 (1) Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su područja specifičnih funkcija koje se

veličinom i strukturom razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Površine izdvojenih namjena određene su građevinskim područjima, a koriste se i izgrađuju prema posebnim kriterijima.

(2) Razgraničenje površina izvan naselja vrši se prema osnovnim grupama izdvojenih namjena: • Gospodarska namjena – poslovna • Ugostiteljsko-turistička namjena • Sportsko-rekreativna namjena

1.3. POVRŠINE I GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVNOG PODRUČJA Točka 6 Površine i građevine izvan građevnog područja naselja su: • Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

Planom su evidentirane postojeće površina za iskorištavanje mineralnih sirovina: − kamenolom između naseljaZahrt i Čučak

• Površine uzgajališta (akvakulture) Planom je omogućeno određivanja površina uzgajališta slatkovodnih riba u dijelu toka rijeke Dobre

koji prolazi Općinom Brod Moravice. • Građevine rekreacijske i zdravstvene namjene Njihove lokacije su uvjetovane konfiguracijom terena, ljepotom krajobraza, blizinom i kategorijom

rijeka, blizinom i postojanjem infrastrukture, kakvoćom zraka, razinom buke i dr. • Izgradnja stambenih i gospodarskih građevina – za vlastite potrebe i potrebe seoskog

turizma Planom se predviđa izgradnja stambenih i gospodarskih građevina, a svi u funkciji obavljanja

osnovne djelatnosti – poljoprivrede. • Površine groblja

Površine groblja su postojeće površine groblja evidentirane ovim Planom. • Infrastruktura

Područja i građevine za infrastrukturu razgraničavaju se na površine: • predviđene za infrastrukturne koridore uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih

linearnih trasa (određuju se širinom koridora u metrima) • površine predviđene za infrastrukturne građevine, a razgraničavaju se ovisno o vrsti

infrastrukturnog sustava. Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene Točka 7 (1) Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene na području Općine Brod Moravice pripadaju

skupinama vrijednih i ostalih obradivih tla (grafičke oznake P2 i P3), a uključuju tla 4. i 5. bonitetne klase, odnosno 41 - 52 potklase. Ova tla se smiju koristiti samo u poljoprivredne svrhe, osim iznimno, za gradnju nužne infrastrukture.

(2) Površine vrijednih obradivih tla P2 (41 – 42 klase i podklase– područja uz rijeke Dobra i Kupa), te dio površina ostalog obradivog tla P3 (51 klase i podklase– južni dio obuhvata - područje između naselja Stari i Novi Lazi, jugozapadni dio obuhvata – od naselja Planica do naselja Lokvica) su poljoprivredne površine namjenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje građevina.

(3) Preostali dio ostalog obradivog tla P3 (52 klase i podklase) su poljoprivredne površine izvan naseljskih površina namjenjene poljoprivrednoj djelatnosti sa mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivredne potrebe.

(4) Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1a.



101

Šumske površine isključivo osnovne namjene Točka 8 (1) Na području Općine Brod Moravice šumske površine koriste se prema namjeni kao:

• gospodarske šume (Š1) - šume koje se koriste prvenstveno za eksploataciju drvne mase; • zaštitne šume (Š2) - šume koje prvenstveno služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova,

erozirnih područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine; • šume posebne namjene (Š3) i to:

• šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena; • šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili

povijesnog značenja (predloženi park prirode Kupa); • šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, vojnim potrebama, te potrebama

utvrđenim posebnim propisima; • šume namijenjene za odmor i rekreaciju

(2) Šume posebne namjene na području Općine Brod Moravice namjenjuju se rekreaciji građana i izletničkom turizmu. Koristite se prvenstveno u rekreacijske svrhe, gospodarstvene, te za gradnju nužne infrastrukture.

(3) Šumske površine isključivo osnovne namjene grafički su prikazane na kartografskom prikazu 1a.

Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište Točka 9 (1) Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište čini sav preostali prostor Općine Brod Moravice koji se

može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine. (2) Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta grafički su prikazane na

kartografskom prikazu 1a. 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA Opći uvjeti Točka 10 (Članak 14. (17)) (1) U ovom Planu koriste se slijedeći pojmovi: Građevna čestica određuje funkcionalnu pripadajuću površinu zemljišta građevine. Građevina je izgrađeni objekt koji služi za odvijanje predviđene namjene. Građevina može biti osnovna i pomoćna. Arhitektonski oblikovnu cjelinu čini više različitih volumena, različitih po tlocrtnoj veličini, po obliku, po visini, kao i namjeni, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine. Pomoćne građevine su spreme, ostave, drvarnice, garaže i sl. Pomoćne građevine uz stambenu i stambeno – poslovnu građevinu pored navedenog iz prethodne stavke podrazumijeva i poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, te poljoprivredne građevine sa izvorom zagađenja tipa staje. Poljoprivredne građevine su:

• bez izvora zagađenja: šupe, spremišta ljetine, građevina za spremanje alata, opreme i mehanizacije, sušare, pušnice, sjenici, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici i dr.

• s izvorima zagađenja: obori, staje, farme, male klaonice, gnojišta i dr. Poljoprivredna građevina tipa staje: - krupna stoka do 5 komada - sitna stoka do 20 komada Poljoprivredna građevina tipa farme: - krupna stoka preko 5 komada - sitna stoka preko 20 komada Visina građevine mjeri se od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca ili donjeg ruba krova. Nivelacijska kota od koje se mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1m iznad najniže kote zaravnatog okolnog zemljišta. Stan je prostor u građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.



102

Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). • Za stambeni prostor etaža mora imati minimalnu visinu 2,4m, a za pomoćni prostor minimalno

2,2m. Podrum je etaža koja je sa svih strana ukopana u teren, odnosno najviše 1m iznad nivoa terena. Suteren je etaža koja je barem s jedne svoje strane ukopana u teren, odnosno najviše 1m iznad nivoa terena. Potkrovlje se smatra etažom ukoliko je visina nadozida na najnižem dijelu minimalno 1,2m. Uređena građevna čestica određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način: • popločanje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr. • podizanje uličnih ograda • uređenjem terena ozelenjenim površinama - sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama

zelenila Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: • ukopane etaže • septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren • konzolni istaci krovišta • pristupna stubišta, vanjske komunikacije i terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze Rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera radi uspostave primjerenog stanja postojeće građevine ako se tim radovima i mjerama utječe na bitne zahtjeve za građevinu ili svojstva spomenika kulture. Rekonstrukcija u smislu Odredbi ovog Plana su: dogradnja, nadogradnja, sanacija, adaptacija, funkcionalne promjene - prenamjena. Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim česticama odnosno, izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima. Građevna linija jeste pravac koji određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice. Regulacijska linija jeste pravac koji se određuje u odnosu na granicu građevne čestice prema javnoj prometnoj površini (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.). Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl. Točka 11 Građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskih područja samo na uređenom građevinskom zemljištu. (1) Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje. • I kategorija uređenja građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i osnovnu infrastrukturnu

opremu (pristupni put, elektroopskrba, vodoopskrba), te obavezno rješavanje otpadnih voda (spoj na kanalizacijski sustav ili odvoz otpadnih voda na kanalizacijski sustav iz nepropusnih sabirnica). Predviđena kategorija obavezna je za: • lokalno središte Brod Moravice • naselje Donja Dobra • naselje Stari Lazi • građevinska područja: K1, K2, K3, T1, T2, R;


(2) Obavezna je izgradnja DTK kod gradnje novih državnih, županijskih i lokalnih cesta uz uvjete Hrvatskih telekomunikacija.

Točka 12 (1) Za određivanje građevne čestice koja služi za upotrebu postojećih građevina primjenjuju se isti

uvjeti kao i za gradnju građevina određene tipologije. (2) Kada oblik i veličinu izgrađene građevne čestice nije moguće definirati prema stavci (1) ove točke

tada se to može učiniti prema posebnim zakonima i propisima, odnosno vodeći računa o zatečenom stanju, pravilima struke i o minimalnom zahtijevu opremanja zemljišta. Obavezno osigurati pristup na javno - prometnu površinu.

Točka 13 (1) Postojeće građevine mogu se rekonstruirati sukladno Odredbama ovog Plana.



103

(2) Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti od granica građevne čestice.

(3) Kod postojećih građevina koje se ne mogu rekonstruirati dozvoljava se izgradnja zamjenskog objekta sukladno Odredbama ovog Plana.

(4) Postojeće građevine: stambene, stambeno-poslovne, poslovne i druge građevine koje se nalaze u prostoru za koji je određena izrada prostorno planske dokumentacije mogu se rekonstruirati (do donošenja spomenute dokumentacije) sukladno Odredbama ovog Plana.

(5) Interpolacija građevina u već formiranom građevinskom području mora zadovoljiti oblikovanje, odabir materijala i ostvareni ritam gradnje da bi se zadržao cjelovit ambijent.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Popis građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku Točka 14 (1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Općine Brod Moravice (u dijelu) su:

Prometne građevine Željezničke građevine • magistralna pruga Rijeka-Delnice-Karlovac-Zagreb (I. reda)

Popis građevina od važnosti za Primorsko-goransku županiju Točka 15 (1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju na području Općine Brod Moravice su:

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Ostale državne ceste • Rijeka – Zagreb (»Lujziana«) (Orehovica-G.Jelenje-Delnice-Skrad-Vrbovsko-Karlovac) Osnovne županijske ceste • Brod Moravice-Razdrto-Blaževci-Lukovdol • (državna cesta) – Čabar - Brod na Kupi - Brod Moravice – (»Lujziana«) Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Telekomunikacijske građevine: • magistralni TK kabel II razine: Rijeka-Delnice-Ogulin/Karlovac Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: • Lokve Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama Distribucijski dalekovod 110kV (planirano) • Delnice – Krivac – Brod na Kupi – HE »Dol«

Točka 16 (1) Za planiranu i izvedenu infrastrukturu državnog i županijskog interesa iz točki 14. i 15. ovih

Odredbi, koja prolazi kroz građevinska područja, osigurani su planirani i zaštitni koridori. 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Točka 17 (1) Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji građevina koje omogućavaju

osnovne preduvjete za kvalitetno funkcioniranje života jednog naselja. U tom prostoru ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno koje bi svojom upotrebom ugrožavale vrijednosti čovjekove okoline.

(2) U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

Točka 18 (1) Razvoj i uređenje naselja u Općini Brod Moravice dozvoljen je unutar građevinskih područja

naselja utvrđenih ovim Planom (kartografski prikazi 4-1do 4-9). (2) Granice građevinskih područja utvrđene su na katastarskim planovima u mjerilu 1:5000.



104

(3) Ovim Planom utvrđena su građevinska područja naselja: N1 – građevinsko područje naselja Stari Lazi, N2 - građevinsko područje naselja Novi Lazi, N3 - građevinsko područje naselja Donja Dobra, N4 - građevinsko područje naselja Brod Moravice, N5 - građevinsko područje naselja Lokvica, N6 - građevinsko područje naselja Smišljak, N7 - građevinsko područje naselja Čučak, N8 - građevinsko područje naselja Moravička Sela, Delači, Maklen N9 - građevinsko područje naselja Gornji Kuti, N10 - građevinsko područje naselja Velike Drage, N11 - građevinsko područje naselja Male Drage, N12 - građevinsko područje naselja Razdrto, N13 - građevinsko područje naselja Kavrani, N14 - građevinsko područje naselja Goršeti, N15 - građevinsko područje naselja Donja Lamana Draga, N16 - građevinsko područje naselja Donji Šehovac, N17 - građevinsko područje naselja Gornji Šehovac, N18 - građevinsko područje naselja Donji Šajn, N19 - građevinsko područje naselja Gornji Šajn, N20 - građevinsko područje naselja Klepeće Selo, N21 - građevinsko područje naselja Goliki, N22 - građevinsko područje naselja Podgorani, N23 - građevinsko područje naselja Šimatovo, N24 - građevinsko područje naselja Zavrh, N25 - građevinsko područje naselja Gornja Lamana Draga, N26 – građevinsko područje naselja Colnari, N27 – građevinsko područje naselja Završje, N28 – građevinsko područje naselja Naglići, N29 - građevinsko područje naselja Nove Hiže, N30 - građevinsko područje naselja Doluš N31 - građevinsko područje naselja Planica, N32 - građevinsko područje naselja Kocijani, N33 - građevinsko područje naselja Podstene, N34 - građevinsko područje naselja Šepci Podstenski, N35 - građevinsko područje naselja Pauci, N36 - građevinsko područje naselja Zahrt,

Točka 19 (1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina: • stambene i stambeno-poslovne građevine • poslovne građevine • garaže i parkirališta • poljoprivredne građevine • infrastrukturne građevine • ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i dr.) • groblje (građevinsko područje naselja Brod Moravice) (2) Izgradnja u građevnim područjima dozvoljena je za sva naselja, iznimno za naselja definirana kao

ruralne i etnološke cjeline i lokaliteti dozvoljena je uz konzervatorske uvjete nadležne službe sukladno točki 109 ovih Odredbi.

2.2.1. Stambene i stambeno-poslovne građevine OPĆI UVJETI GRADNJE Točka 20 (1) Stambene građevine grade se isključivo za potrebe stanovanja. (2) Uz stambene građevine moguća je gradnja pomoćnih građevina.



105

(3) Stambeno-poslovne građevine su one građevine koje, osim prostora navedenih u stavku (2) ove točke, sadrže prostore poslovne djelatnosti (zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne, ugostiteljske i slične) koje bukom, vibracijama i ostalim vidovima zagađenja ne djeluju štetno na okolinu.

Točka 21 (1) Na jednoj građevnoj čestici može biti smještena jedna građevina osnovne namjene, pomoćna

građevina i manja poslovna građevina. (2) Sve građevine iz stavka (1) ove točke moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu. (3) Oblik građevne čestice utvrđuje se na način da je omogućen smještaj građevine i da su osigurane

udaljenosti građevine do granica građevne čestice propisane ovim Planom za pojedinu vrstu građevine.

Točka 22 (1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji

krajolika. (2) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali

moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom. (3) Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima

arhitektonskog oblikovanja. (4) Uređenje okućnice, podzide, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz

rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici. (5) Prilazne stepenice i terase u nivou terena (do maksimalno 60cm iznad nivoa terena), podzidi i

slično, mogu se graditi i izvan površina za razvoj tlocrta građevine. (6) Ulična ograda podiže se unutar građevne čestice sa vanjskim rubom maksimalno na regulacijskoj

liniji. (7) Podnožje ulične ograde, do max. visine 60cm, može biti kameno ili betonsko. Taj puni dio ograde

mjeri se od zaravnatog terena građevne čestice s tim da ukupna visina ograde može biti najviše 1,5m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden kao živa ograda, od drva, žice ili drugog materijala karakterističnog za ovo podneblje.

(8) Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

(9) Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna čestica se uz te granice zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

Točka 23 (1) Kod prizemnih građevina udaljenost građevine od granice građevne čestice je minimalno 3m, a

kod višekatnih građevina minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi 4m. (2) Iznimno od stavka (1) ove točke udaljenost može biti manja ako se građevina interpolira u već

izgrađeni dio građevinskog područja. (3) Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od

granice građevne čestice iznosi najmanje 6m. (4) Udaljenost građevne čestice od javne prometne površine određena je točkom 88 ovih Odredbi. (5) Smještaj vozila osigurava se unutar građevinske čestice na način da svaka stambena jedinica

mora imati osigurano 1,0 parkirno mjesto, osim u izgrađenim dijelovima naselja gdje se dozvoljava osiguranje parkirališnih mjesta na javnoj površini predviđenoj za parkiranje ili na zasebnoj građevinskoj čestici sukladno poglavlju 2.2.5. ovih Odredbi.

(6) Smještaj vozila za potrebe poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine osigurava se na način definiran točkom 87 ovih Odredbi.

(7) Neizgrađeni dio građevne čestice mora mora biti uređen. (8) Ozelenjena površina građevne čestice ne smije biti manja od 25% ukupne površine građevne

čestice. STAMBENE GRAĐEVINE Točka 24 (1) Pod stambenom građevinom podrazumjeva se više vrsta građevina:

• Obiteljska kuća je građevina koja sadrži najviše dvije stambene jedinice na zasebnoj građevnoj čestici.



106

• Višestambena građevina je građevina s više od dvije [2] stambene jedinice. Obiteljska kuća Točka 25 (1) Prema načinu gradnje obiteljske kuće razlikujemo:

• Gradnja građevina na slobodnostojeći način • Gradnja građevina na poluotvoreni način • Gradnja građevina u nizu, poluatrijskih ili atrijskih kuća (niz se sastoji od najmanje tri, a

najviše osam jedinica). Točka 26 (1) Gradnja građevina na slobodnostojeći način:

− najmanja površina građevne čestice iznosi 700m2 − najveća izgrađenost građevne čestice je 30%, odnosno 50% ako se uz osnovnu građevinu

gradi pomoćna građevina poljoprivrednog tipa ili poslovna građevina (2) Gradnja građevina na poluotvoreni način (dvojne kuće, završne kuće niza) – za jednu stambenu

jedinicu: − najmanja površina građevne čestice je 500m2 − najveća izgrađenost građevne čestice je 40%, odnosno 60% ako se uz osnovnu građevinu

gradi pomoćna građevina poljoprivrednog tipa ili poslovna građevina − širina građevine na najužem dijelu je najkraće 7.0m

(3) Gradnja građevina u nizu, poluatrijskih ili atrijskih kuća – za jednu stambenu jedinicu: − najmanja površina građevne čestice iznosi 200m2, a širina građevne čestice (jednaka širini

građevine) na najužem dijelu iznosi 6.5m − najveća izgrađenost građevne čestice je 50% − tlocrtna površina osnovne građevine mora iznositi najmanje 60m2 − za završne građevine niza najmanja površina građevne čestice iznosi 500m2 uz najveću

izgrađenost građevne čestice od 20% Točka 27 (1) Maksimalna visina građevine je 7,2m mjereći od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca

građevine, odnosno donje kote podrožnjače. (2) Maksimalni broj etaža obiteljske građevine su 3 nadzemne etaže i to: prizemlje, kat i potkrovlje. (3) Maksimalni broj etaža obiteljske građevine izgrađene na kosom terenu su 3 nadzemne etaže i to:

suteren, prizemlje i potkrovlje. Točka 28 (1) Dvojne građevine ili završne jedinice niza moraju se jednom stranom prislanjati na granice

građevnih čestica, a građevine u nizu objema. (2) Pomoćne građevine, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja i manje poslovne građevine

moraju biti udaljene najmanje 3m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

(3) Iznimno od stavka (2) ove točke građevina može biti udaljena i 1m od ruba građevne čestice ako građevina nema otvora prema susjednoj građevnoj čestici.

(4) Obiteljska kuća u nizu može imati pomoćnu građevinu spremišne namjene u dvorišnom dijelu građevne čestice oslonjenu na rub građevne čestice. U tom slučaju na pomoćnoj građevini se ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

(5) Odrednice za minimalne udaljenosti od granica građevne čestice, iz stavka (2) ove točke, primjenjuju se i na septičke taložnice.

Višestambene građevine Točka 29 (1) Višestambena gradnja na području Općine Brod Moravice dozvoljena je samo unutar

građevinskog područja naselja N4 za kojeg je potrebna izrada urbanističkog plana uređenja.



107

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja Točka 30 (1) Višestambene građevine pored osnovnog sadržaja mogu imati pomoćne i poslovne sadržaje. (2) Pomoćni i poslovni sadržaji moraju biti smješteni unutar gabarita osnovne građevine. (3) Površina građevne čestice ne može biti manja od 700m2. (4) Iznimno od stavka (3) ove točke, površina građevne čestice može biti i manja, ukoliko se

građevina interpolira unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja. (5) Maksimalna izgrađenost građevne čestice za višestambene građevine iznosi 50%. (6) Maksimalni broj etaža višestambene građevine su 3 nadzemne etaže. (7) Maksimalna visina višestambene građevine od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca

iznosi 7.2m. (8) Kod interpolacija, višestambene građevine moraju imati visinu prilagođenu okolnim građevinama. (9) Višestambena građevina mora zadovoljiti opće uvjete gradnje za stambene i stambeno-poslovne

građevine. (10) Smještaj vozila na građevinsku česticu i udaljenost višestambene građevine od javnih prometnih

površina definirana je točkama 87 i 88 ovih Odredbi.

2.2.2. Poslovne građevine Točka 31 (1) Poslovne građevine su građevine za obavljanje zanatske, uslužne, trgovačke, proizvodne,

ugostiteljske, turističke i dr. djelatnosti koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te svojom namjenom i oblikovanjem ne narušavaju uvjete života i stanovanja unutar građevinskog područja naselja.

(2) Unutar građevinskih područja naselja ne dozvoljava se gradnja građevina ugostiteljsko-turističke djelatnosti tipa hotelskog naselja, apartmanskog naselja, te kampa.

(3) Pod građevine poslovne namjene – ugostiteljsko-turističke smatraju se i građevine povremenog stanovanja – vikend građevine (izgradnja kuća za odmor na osobnoj građevnoj čestici).

(4) Poslovne građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama. Točka 32 (1) Uvjeti izgradnje građevina povremenog stanovanja istovjetni su uvjetima za izgradnju obiteljske

kuće slobodnostojećeg ili dvojnog načina izgradnje, dijelovi poglavlja 2.2.1. - Opći uvjeti i Obiteljska kuća.

(2) Iznimno od stavka (1) ove točke minimalna veličina građevne čestice građevine povremenog stanovanja iznosi 500m2.

Točka 33 (1) Površina građevne čestice za poslovnu građevinu ne može biti manja od 400m2. (2) Iznimno, površina građevne čestice može biti minimalno 200m2 ukoliko se građevina interpolira

kao građevina u nizu. Točka 34 (1) Za građevine trgovačke, uredske i uslužne djelatnosti maksimalna izgrađenost građevne čestice

iznosi 40%. (2) Za građevine proizvodne i skladišne djelatnosti maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi

25%, osim u građevinskom području naselja N4 i N5 gdje maksimalna izgrađenost može biti 40%. Točka 35 (1) Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna ili više građevina vezanih uz tehnološki proces. (2) Za građevine ugostiteljsko-turističke djelatnosti nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina već

sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom.

(3) Maksimalni broj etaža svih građevina, osim proizvodnih i skladišnih, iznosi 3 nadzemne etaže, a maksimalna visina iznosi 7.2m od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca građevine.



108

(4) Iznimno iz stavka (3) ove točke za ugostiteljske građevine isključivo za usluge prehrane maksimalna visina iznosi 4.2m mjereno od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca odnosno maksimalno 2 nadzemne etaže.

(5) Maksimalni broj etaža proizvodno-skladišnih građevina je jedna etaža, a maksimalna visina određena je tehnološkim procesom i ne može iznositi više od 6m, mjereno od nivelacijske kote do krovnog vijenca građevine.

(6) Prateći sadržaji građevina iz stavke (5) ove točke (garderobe, sanitarije, uredi i sl) mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine (6m), te formirati dvije etaže.

(7) Najmanja udaljenost građevina od granica građevne čestice iznosi 4m. (8) Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od

granice građevne čestice iznosi najmanje 6m. (9) Udaljenost građevne čestice od javne prometne površine definirana je točkom 88 ovih Odredbi. (10) Građevna čestica se priključuje izravno na javnu prometnu površinu, kolnim pristupom minimalne

širine 4.5m i maksimalne dužine 50m. Točka 36 (1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina definirani su točkom 22. ovih Odredbi, a kod

proizvodnih i skladišnih građevina u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom. (2) Krovišta kod proizvodnih i skladišnih građevina odabiru se prema tipologiji gradnje. Točka 37 (1) Parkirališne površine moraju se planirati unutar građevne čestice sukladno točki 87 stavak (1)

točka 3 ovih Odredbi. (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka u slučaju interpolacije unutar izgrađenog dijela građevnog

područja parkiranje se može riješiti na zasebnoj građevnoj parceli sukladno potrebama i poglavljem 5.1.2. ovih Odredbi.

(3) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila.

(4) U sklopu građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski nenatkriveni bazeni, terase i sl čija visina od najniže kote terena nije veća od 1m. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

Točka 38 (1) Priključci na vodu (ili cisternu), kanalizaciju (ili septičku taložnicu), elektriku i telefoniju određuju se

posebnim uvjetima nadležnih institucija. (2) Za izgradnju poslovnih objekata pogotovo proizvodnih i skladišnih propisuju se mjere zaštite

okoliša sukladno zakonskoj regulativi i poglavljem 8 (Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš) ovih Odredbi.

Točka 39 (1) Izgradnja građevina poslovne namjene na građevnoj čestici manjoj od 1000m2 utvrđuje se

neposredno Odredbama ovog Plana dok se izgradnja građevina poslovne namjene na građevnoj čestici većoj od 1000m2 utvrđuje temeljem detaljnog plana uređenja, za područja za koja nije predviđena izrada urbanističkog plana uređenja, izrađenog sukladno točki 51. ovih Odredbi.

2.2.3. Poljoprivredne građevine Točka 40 (1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj

djelatnosti. (2) Poljoprivredne građevine se izvode na izdvojenim građevnim česticama. (3) Izgradnja poljoprivrednih građevina s izvorima zagađenja ne dozvoljava se unutar središnjeg

dijela građevinskog područja naselja N4, te građevinskog područja naselja N1 (unutar područja posebnog režima zaštite voda).

(4) Poljoprivredne građevine TIPA FARME mogu se graditi samo na rubnim granicama građevinskih područja naselja, unutar građevinskih područja poslovne namjene ili izvan granica građevinskog područja koji nije pod posebnim režimima sukladno Odredbama ovog Plana.



109

Točka 41 (1) Poljoprivredne građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje i higijenske uvjete

stanovanja u susjednim građevinama. (2) Gnojišta se izvode na udaljenosti 15m od stambenih građevina, 15m od ulične ograde i 15m od

cisterne pitke vode. (3) Dno i stijenke gnojišta do visine 50cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog

materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za odcjedke i ne smije se razljevati po okolnom terenu. Jame i silosi za odcjedke moraju imati siguran i nepropusan pokrov, te otvore za čišćenje i ventilaciju. Udaljenosti jama ili silosa za odcjedke od ostalih građevina ista je kao i za gnojišta.

(4) Otpadne vode obavezno odvozi nadležno komunalno poduzeće na prihvatno mjesto uz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Točka 42 (1) Najmanja veličina građevne čestice poljoprivredne građevine iznosi 200m2. (2) Maksimalna izgrađenost građevne čestice poljoprivredne građevine na zasebnoj građevnoj čestici

iznosi: − 60% za staklenike, plastenike i sl. − 40% za farme

(3) Maksimalni broj etaža poljoprivredne građevine je jedna [1] etaža sa potkrovljem. (4) Maksimalna visina poljoprivredne građevine je 5m mjereno od nivelacijske kote terena do kote

krovnog vijenca građevine. Točka 43 (1) Poljoprivredne građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje:

• staje i farme . 12m (2) Minimalna udaljenost građevine od granica građevne čestice iznosi za:

• staklenike, plastenike i sl. 3m • staje i farme 6m

Točka 44 (1) Parcela se priključuje izravno na javnu prometnu površinu ili kolnim pristupom do javne prometne

površine minimalne širine 3,0m, a maksimalne dužine 50m. (2) Priključci na infrastrukturu određuju se posebnim uvjetima. Na mjestima gdje nema vodovoda i

kanalizacije uvjetuje se gradnja cisterne i nepropusne septičke taložnice.

2.2.4. Ostale građevine Točka 45 (1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:

• kiosci • nadstrešnice • reklamni panoi

Točka 46 (1) Kiosci su tipske montažne građevine, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i

povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo. (2) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje. (3) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na uređenom građevinskom zemljištu I kategorije. (4) Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove

i slično. Točka 47 (1) Općinsko Vijeće Odlukom o korištenju i uređenju javnih površina određuje smještaj ostalih

građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.



110

(2) Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

(3) Postavljanje ostalih građevina utvrđuje se neposrednom provedbom ovog Plana sukladno Odluci iz stavka (1) ove točke.

2.2.5. Groblja Točka 48 (1) Ovim planom određuju se groblje u građevinskom području naselja:

• N4 (2) Dozvoljava se proširenje postojećeg groblja, neposrednom provedbom do 20% proširenja,

odnosno izradom detaljnog plana uređenja za proširenje veće od 20%. (3) Površna groblja prikazana je u kartografskom prikazu 1a, te u karti građevinskog područja 4-4. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

2.3.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja izdvojenih namjena Građevinsko područje poslovne namjene Točka 49 (1) Planom su izdvojene površine izvan građevinskih područja naselja kao građevinska područja za

poslovnu namjenu. (2) Površine iz stavka (1) ove točke prikazane su na kartografskim prikazima 1a, 4-2, 4-4. Točka 50 (1) Površine poslovne namjene (uslužne, proizvodne, trgovačke, komunalno-servisne i sl. djelatnosti)

su: • K-1 – poslovna zona Matika • K-2 – postojeća poslovna zona Donja Dobra 1 • K-3 – postojeća poslovna zona Donja Dobra 2 • K-4 – postojeća poslovna zona Donji Šehovac

(2) Rekonstrukcija postojećih poslovnih djelatnosti u smislu poboljšanja tehnologije i rekonstrukcije postojećih građevina dozvoljava se neposrednom provedbom ovog Plana.

(3) Nova gradnja i prenamjena postojećih poslovnih djelatnosti provodi se urbanističkim planom uređenja.

Točka 51 Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja za poslovne građevine unutar građevinskog područja naselja: (1) Oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve

građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.).

(2) Građevna čestica priključuje se na javnu prometnicu direktno ili kolnim prilazom najmanje širine 5.5m.

(3) Načini priključenja građevne čestice na sustave infrastrukture definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

(4) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš definirane su poglavljem 8 ovih Odredbi. (5) Izgrađenost građevne čestice je najviše 50%. (6) Ukupna visina građevine određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije

terena i iznosi najviše 8.5m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca. (7) Najveći broj etaža je tri nadzemne etaže. (8) Udaljenost od susjedne građevine iznosi najmanje 4m, odnosno najmanje pola visine građevine.



111

(9) Unutar građevne čestice riješiti interne prometnice i parkiralište za zaposleno osoblje, posjetioce i vozila uključena u tehnološki proces sukladno točki 87 stavak (1) točka 3 ovih Odredbi.

(10) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen. (11) Najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti površina zelenila. Građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene Točka 52 (1) Površine ugostiteljsko turističke - namjene su:

• T-1 – ugostiteljsko-turistička zona Matika • T-2 - ugostiteljsko-turistička zona Donji Kuti

(2) Građenje građevina ugostiteljsko-turističke namjene provodi se putem urbanističkog plana uređenja.

(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1a, 4-2, 4-4.

Točka 53 Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja: (1) U ugostiteljsko-turističkoj zoni smještaju se građevine:

• ugostiteljske građevine za usluge prehrane: − restorani, gostionice, objekti brze prehrane, kavane, konobe, kleti, i druge građevine

• smještajnih kapaciteta: − hoteli, hotelska naselja, apartmanska naselja, kuće za odmor, pansioni, moteli,

odmarališta, planinarski i lovački domovi, kampovi i sl. • kulturno-zabavnih sadržaja, • rekreativno-zdravstvenih sadržaja, • trgovačkih i ostali uslužni sadržaji, • pomoćnog karaktera za potrebe namjene.

(2) Izgradnja unutar obuhvata predviđenih prostorno planskih dokumenata je na uređenom građevnom zemljištu I kategorije za što je potrebno odrediti točne lokacije građevina infrastrukturnih sustava i linijskih pravaca potrebnih vodova, te način priključenja pojedinih građevnih čestica (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, telekomunikacije) sukladno Odredbama ovog Plana.

(3) Način priključenja građevinskih čestica na javne prometne površine odrediti sukladno točki 87. ovih Odredbi.

(4) Ako se obuhvat prostorne dokumentacije tretira kao cjelina jedinstvene namjene stacionarni promet rješiti na jednom mjestu na način skupne garaže ili veće parking površine koje bi zadovoljile potrebe predviđene namjene ukupne zone sukladno poglavlju 5.1.2. ovih Odredbi.

(5) Način građenja je slobodostojeći gdje svi pomoćni sadržaji neke namjene čine arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom.

(6) Maksimalna izgrađenost građevinske čestice građevina iz stavka (1) ove točke iznosi 40%. (7) Minimalna građevna čestica za izgradnju ugostiteljsko-turističkih, kulturno-zabavnih i trgovačkih

sadržaja iznosi 400m2. (8) Maksimalna visina građevina iznosi 7.2m mjereno od nivelacijske kote terena do kote krovnog

vijenca za gradnju građevina hotelskog tipa izgradnje te kulturno-zabavnih i trgovačkih centara. (9) Maksimalna visina građevina pojedinačnog tipa izgradnje namjena iz stavka (1) ove točke iznosi

4.2m mjereno od nivelacijske kote terene do kote krovnog vijenca. (10) Maksimalni broj etaža građevina iz stavka (8) ove točke iznosi 3 nadzemne etaže. (11) Maksimalni broj etaža građevina iz stavka (9) ove točke iznosi 2 nadzemne etaže. (12) Određuje se najmanja površina zelenila od 25% ukupne površine građevne čestice. Točka 54 (1) Za građevine tipa kuće za odmor na građevnoj čestici moguć je smještaj jedne ili više takvih

osnovnih građevina. (2) Osnovna građevina tipa kuće za odmor može biti slobodnostojeća ili dvojna. (3) Minimalna veličina građevne čestice iznosi 500m2, uz maksimalnu izgrađenost građevne čestice

od 40%. (4) Minimalna udaljenost između građevina tipa kuće za odmor na jednoj građevnoj čestici iznosi 4m.



112

(5) Maksimalna visina građevina tipa kuća za odmor iznosi 4.2m mjereno od nivelacijske kote terene do kote krovnog vijenca.

(6) Maksimalni broj etaža građevina tipa kuće za odmor iznosi 2 nadzemne etaže. Građevinsko područje sportsko –rekreacijske namjene Točka 55 (1) Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene je površina namijenjena za gradnju

sportskih i rekreacijskih građevina, kao i građevina pratećih sadržaja (ugostiteljsko - turističkih, poslovnih i dr.) u funkciji zadovoljavanja sportskih i rekreacijskih potreba posjetitelja i građanstva, a posebno školske populacije.

Točka 56 (1) Građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene na području Općine Brod Moravice je:

• R - sportsko-rekreacijska zona Draškovac (2) Gradnja u građevinskom području R moguća je samo temeljem urbanističkog plana uređenja. Točka 57 Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja: (1) U sportsko – rekreacijskoj zoni Draškovac smješta se jedna ili više građevina uslužnog ili

društvenog tipa djelatnosti, sportske građevine zatvorenog i otvorenog tipa izgradnje, pomoćni sadržaji i sl. sukladno potrebi prostora i namjene.

(2) Izgradnjom građevina za potrebe zone što manje narušiti prirodni okoliš odnosno oblikovanjem i visinom uklopiti se u prirodne proporcije.

(3) Preporuča se izgradnja svih zatvorenih sadržaja na jednom području. (4) Maksimalna izgrađenost sportsko-rekreacijske zone pod građevinama iznosi 10%. (5) Pod građevinama sportsko – rekreacijske zone podrazumjevaju se:

• građevine poslovne namjene uredskog i trgovačko - uslužnog tipa • građevine ugostiteljsko-turističke namjene izuzev objekata povremenog stanovanja • sportske građevine zatvorenog tipa za potrebe rekreacijskog sporta ili kondicionih priprema

(fitnes i welnes centar, teretane, prostor za jedan dvoranski sport, bočalište, kuglana i sl.) • građevine kulturne djelatnosti (kino dvorane, sale za predavanja, prezentacije i sl.)

(6) Dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina, informativnih punktova, odmorišta/skloništa sukladno tradicijskom načinu gradnju maksimalne visine 3.0m od nivelacione kote terena do visine krovnog vijenca, sa maksimalnom jednom etažom i maksimalnom tlocrtnom površinom do 12m2.

(7) Parkiranje rješiti na građevnoj čestici uz novoplaniranu cestu sukladno kapacitetu posjetitelja i korisnika.

(8) Preostali teren uređuje se za potrebe bavljenja aktivnim i rekreativnim sportovima sukladno sadržajima, te normama i pravilima struke.

(9) Biciklističke staze, pješačke staze i dr. potrebno je urediti i markirati. (10) Izgradnja sportsko-rekreacijske zone Draškovac predviđena je kao izgradnja na uređenom

građevnom zemljištu I kategorije što podrazumjeva priključenje sadržaja na osnovne infrastrukturne sustave (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, telekomunikacija, pristupni put).

(11) Za potrebe novih sadržaja predviđa se izgradnja nove trafostanice za koju je potrebno odrediti lokaciju.

(12) Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. Potrebno je definirati točnu lokaciju uređaja.

(13) Potrebno je odrediti mjere zaštite prirodnog okoliša i mjere održavanja predviđenih sadržaja pogotovo otvorenih terena i staza.

2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja Opći uvjeti gradnje Točka 58 (1) Izvan građevinskih područja mogu se graditi:



113

• građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina • građevine za korištenja vodnog dobra • zdravstvene i rekreacijske građevine • stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma • građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta • infrastrukturne građevine • groblja • građevina za privremeno skladištenje neopasnog otpada

(2) Građenje u izvan građevinskom području se utvrđuje temeljem detaljnog plana uređenja izuzev: • infrastrukturnih građevina koje nisu unutar obuhvata predviđenih prostorno-planskih

dokumenata definiranih točkom 129 ovih Odredbi, • dijela građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina, • vraćanja u funkciju postojećih vodnih građevina, • intervencija na grobnim površinama predviđenih ovim Planom.

(3) Izvan građevinskog područja grade se i uređuju pojedinačne građevine i zahvati. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevnom česticom.

Točka 59 Opće smjernice za izradu detaljnih planova uređenja za izgradnju građevina u izvan građevinskom području: (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, lociraju se, projektiraju,

izvode i koriste ovisno o kategoriji zaštite prostora (osjetljivosti prostora), na način da ne uništavaju vrijedno tlo i šume, da ne ometaju korištenje drugih objekata izvan građevinskog područja i da ne ugrožavaju vrijednost čovjekove okoline, naročito krajolika.

(2) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani ili preventivno zaštićen spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

(3) Građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, vodna, zdravstveno - rekreativna i dr.).

(4) Građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(5) Plan mora prikazati postojeću valorizaciju zelenila i planirano uređenje okoliša. (6) Građevina mora biti samostalna u prostoru. (7) Građevina se priključuje na postojeću cestovnu infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine

3,0m. U pravilu se pristupni put koristi kao pješački iznimno kao ekonomski prilaz. Preporuča se da se pristupni putevi ne obrađuju asfaltom.

(8) Građevina se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (septička jama) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i dr.).

(9) Građevina ne može biti bliža od 500m od prvog najbližeg građevinskog područja. (10) Zahvat u prostoru ima isti tretman kao i građenje. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Točka 60 (1) Planom je određena lokacija područja za gradnju građevina za iskorištavanje mineralnih sirovina:

E - kamenolom između građevinskih područja naselja N7 i N36. (2) Izgradnja je moguća nakon provedenog postupka procjene utjeca na okoliš. (3) Sanacija područja iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za

eksploataciju. (4) Skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj

udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora sukladno zakonskoj regulativi. (5) Predviđena lokacija grafički je prikazana u kartografskom prikazu 1a. Građevine za korištenje vodnog dobra Točka 61 (1) U toku rijeke Dobre koji prolazi Općinom Brod Moravice moguća je izgradnja uzgajališta

slatkovodnih riba.



114

(2) Izgradnja i korištenje vodnog dobra moguća je nakon provedenog postupka procjene utjeca na okoliš.

(3) Uz sadržaje na vodi potrebno je predvidjeti sadržaje na kopnu za adekvatno funkcioniranje namjene.

(4) Izgradnja mora zadovoljavati sve uvjete predviđene točkom 59 ovih Odredbi izuzev stavka (9). Točka 62 (1) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih vodnih građevina (vodenice, pješački mostovi i sl.). (2) Rekonstrukcija u okviru postojećih gabarita s namjerom vraćanja osnovnoj funkciji provodi se

neposrednom provedbom ovog Plana na način da gradnja zadovoljava uvjete zaštite prirode sukladno zakonskoj regulativi i da se građevina priključuje minimalno pješačkim pristupnim putem širine 2m.

(3) Za rekonstrukciju građevine u vidu prenamjene potrebna je izrada detaljnog plana uređenja. Rekreacijske i zdravstvene građevine Točka 63 (1) Rekreacijske i zdravstvene građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti. (2) Svi zahvati uređuju se temeljem detaljnog plana uređenja, te moraju biti usmjereni na očuvanje

integriteta okoliša. (3) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja definirane su točkom 59 ovi Odredbi. Stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma Točka 64 (1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite

potrebe i za potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. (2) Izgradnja građevina iz stavka (1) ovog članka moguća je izradom detaljnog plana uređenja. (3) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja:

• stambenu i gospodarsku građevinu za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma gradi poljoprivrednik, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 2000m2

• građevina mora zadovoljiti opće smjernice sukladno točki 59 ovih Odredbi • građevina ne može biti bliža od 500m od prvog najbližeg građevinskog područja odnosno

500m od prve susjedne građevine istih osobitosti • sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti

udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine

• visina građevine je maksimalno 6,0m od nivelacijske kote terena do kote krovnog vijenca • maksimalni broj etaža je dvije nadzemne etaže • maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 15% • uz stambenu i gospodarsku građevinu može se, ukoliko se gazdinstvo bavi dopunskom

djelatnošću-turizmom, graditi pomoćna građevina za smještaj turista, maksimalne visine 6,0m i maksimalno 2 nadzemne etaže. Građevina sa stambenom građevinom mora činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu

• arhitektonsko oblikovanje građevina mora zadovoljiti opće uvjete postavljene za izgradnju stambenih građevina poglavlje 2.2.1. ovih Odredbi.

Građevine u funkciji korištenja i zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta Točka 65 (1) Na poljoprivrednim i šumskim površinama izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi

spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima, te male farme za uzgoj krupne i sitne stoke; krznaša, kunića, peradi, pernate divljači, krupne i sitne divljači i dr uz uvjet da su: • od građevne čestice državne ili županijske ceste udaljene najmanje 70m • od građevne čestice lokalne ili nerazvrstane ceste udaljene najmanje 30m



115

Točka 66 (1) Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, te spremišta voća mogu se graditi na

zemljištu minimalne površine od 2000m2, a pod uvjetom da zauzeta površina spremišta nije veća od 30m2 prizemlja (P) odnosno 60m2 (Po+P) ukoliko spremište ima podrum.

(2) Razvijena površina iz stavka (1) ove točke može se povećati po 20m2 za svakih daljnjih 2000m2 zemljišta.

Točka 67 (1) Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevnoj čestici neograničene

veličine do njene maksimalne izgrađenosti od 80%. (2) Minimalna udaljenost od ruba građevne čestice je 3m. (3) Ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne. (4) Ukoliko se koristi tlo ispod staklenika u poljoprivredne svrhe potrebna je vodopravna suglasnost. (5) Prilaz na javni put je cestom minimalne širine 3m. Točka 68 (1) Spremišta za drva mogu se podizati u šumama na zemljištu minimalne površine 2000m2 u vidu

nadstrešnica, a pod uvjetom da natkrivena površina nije veća od 30m2. Ova se razvijena površina može povećavati za 20m2 za svakih daljnjih 2000m2 zemljišta.

Točka 69 (1) Stočarska skloništa na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu mogu se graditi

na zemljištu minimalne površine od 20.000m2 (2ha), a pod uvjetom da tlocrtna površina skloništa nije veća od 30m2.

Točka 70 (1) Zemljište koje je služilo kao osnova za lokacijsku dozvolu građevina iz točki 66, 67, 68 i 69 ovih

Odredbi ne može se parcelirati na manje djelove. (2) Zemljište na kojem postoji gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva, da to zemljište u

smislu odredbi ne bi bilo dovoljno veliko za izgradnju dvaju gospodarskih građevina ne može se parcelirati u manje djelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

Točka 71 (1) Građevine definirane točkama 66-69 ovih Odredbi mogu se graditi neposrednom provedbom:

• na svakoj poljoprivrednoj ili šumskoj površini koja zadovoljava uvjete smještaja gospodarskih građevina moguća je izgradnja samo jedne građevine određene namjene.

• kota prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom najvišem dijelu

• svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,6 m. • krov mora biti dvostrešan • ukoliko se iznad prizemlja izvodi stropna konstrukcija krovište se mora postavljati direktno na

nju bez nadozida. • oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijskom gradnjom. • gospodarske građevine moraju se locirati na način da svojom visinom ne prelaze vrh

brežuljka na kojem se grade. • na terenima s nagibom, građevine moraju biti dužom stranom paralelne sa slojnicama.

Točka 72 (1) Farme za uzgoj stoke, peradi i slično moraju biti udaljene od državnih i županijskih prometnica

minimalno 100m. (2) Udaljenost od prometnica nižeg ranga određuje se ovisno o kategoriji prometnice na koju se

priključuje građevina, a minimalna udaljenost je 10m. (3) Uvjet za gradnju takve građevine je vodopravna suglasnost i zemljište neopterećeno zaštitnim

infrastrukturnim koridorima. (4) Izgradnja farmi nije dozvoljena u zonama I i II kategorije osjetljivosti prostora prema

kartografskom prikazu 3b. (5) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja definirane su točkom 59. ovih Odredbi.



116

Točka 73 (1) Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se gradnja najnužnijih građevina

koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase; šumske, manje pilane, lovačke, lugarske i slične građevine.

(2) Građevina se gradi maksimalne tlocrtne površine od 70m2, maksimalne visine 6,0m i maksimalnog broja etaža 2 etaže i to: prizemlje i kat.

(3) Za izgradnju nužnih građevina potrebno je ishoditi suglasnost nadležnih ustanova (vodopravni uvjeti, sanitarni uvjeti, elektroenergetska suglasnost, protupožarna suglasnost).

(4) Smjernice za izradu detaljnog plana uređenja definirane su točkom 59 ovih Odredbi. Građevine infrastrukture Točka 74 (1) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u

funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao i sustava energetike, a smješteni su u infrastrukturne koridore.

(2) Trase infrastruktura nalaze se u kartografskim prikazima 1b i 2. (3) Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javnih i individualnih građevina potrebno je voditi posebnu

pažnju o čuvanju prometnih i infrastrukturnih koridora. Do izgradnje infrastrukture ne može se u tim koridorima vršiti građenje.

(4) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se u poglavlju 5. ovih Odredbi. Groblja Točka 75 (1) Ovim planom određuju se zone groblja uz građevinska područja naselja:

• N11 • N14 • N23 • N32

(2) Navedeni lokaliteti mogu se neposrednom provedbom rekonstruirati i sanirati unutar postojeće površine. Omogućava se izgradnja kapela i pomoćnih građevina i sadržaja potrebnih za kvalitetno funkcioniranje zone. Oblikovanje uskladiti sa već postojećom izgradnjom.

(3) Površne groblja prikazane su u kartografskom prikazu 1a. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Točka 76 (1) Gospodarske djelatnosti smještaju se u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim

građevinskim područjima izvan naselja posebne namjene. (2) Građevinske površine izvan naselja posebne namjene prikazane su u kartografskim prikazima

1a, 4-1, 4-2, 4-4. (3) Uvjeti uređenja površina gospodarskih djelatnosti definirana su poglavljima 2.2.2. Poslovne

građevine i 2.3.1. Građenje i korištenje prostora unutar građevinskih područja za izdvojene namjene.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Točka 77 (1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja školstva, zdravstva, sporta i

rekreacije, kulture, predškolskog odgoja, socijalne djelatnosti, vjerskih ustanova i ostalih djelatnosti.

(2) Ovim Planom određeni su broj, struktura i veličina društvenih djelatnosti, kao minimalne vrijednosti za područje Općine Brod Moravice koje se mogu nadopunjavati.



117

(3) Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja naselja, te građevinskih područja ugostiteljsko – turističke namjene.

Školstvo Točka 78 (1) Planom se određuje osnovna škola u centralnom naselju – građevinsko područje naselja N4. (2) Postojeća osnovna škola svojim kapacitetom zadovoljava potrebne uvjete djelovanja. (3) Dozvoljava se potrebna rekonstrukcija odnosno dogradnja sportske dvorane uz postojeću

građevinu i otvorenih sportskih igrališta u svrhu poboljšanja uvjeta rada, neposrednom provedbom ovog Plana.

(4) Unutar građevine osnovne škole u građevinskom području naselja N4 smještene su jedinice predškolskog odgoja koje zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva.

Točka 79 (1) Postojeće napuštene školske građevine u građevinskim područjima naseljima N11, N14, N22,

N23 mogu se prenamjeniti u građevine zdravstveno- rekreacijske i druge obrazovne namjene. (2) Rekonstrukcija građevina iz stavka (1) ove točke dozvoljava se neposrednom provedbom u okviru

postojećih gabarita, dok je za proširenje postojećih kapaciteta za potrebe namjene potrebna izrada detaljnog plana uređenja.

(3) Uvjeti smještaja novih potrebnih kapaciteta definirat će se detaljnim planovima uređenja, odnosno urbanističkim planom uređenja centralnog naselja N4.

Zdravstvo Točka 80 (1) Građevina osnovne zdravstvene zaštite smještena je u građevinskom području naselja N4 –

centralno naselje. (2) Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine u svrhu poboljšanja uvjeta rada i djelovanja

neposrednom provedbom ovog Plana do 25% proširenja. (3) Proširenje postojeće građevine u građevinskom području naselja N4 preko 25%, te izgradnja

novih kapaciteta zdravstvene zaštite i socijalne skrbi definirat će se urbanističkim planom uređenja centralnog naselja N4, urbanističkim planovima ugostiteljsko-turističkih zona, te detaljnim planom uređenja za ostala građevinska područja naselja.

Sport i rekreacija Točka 81 Građevine za sport i rekreaciju predviđene su u građevinskom području R, uz postojeću osnovnu školu u građevinskom području naselja N4, te u izvan građevnom području Na slobodnim površinama unutar građevinskih područja naselja i građevinskih površina ugostiteljsko-turističke namjene moguće je izgraditi maksimalno 2 otvorena sportska terena, izuzev nogometnog igrališta i bazena, neposrednom provedbom ovog Plana, a sukladno normama i pravilima struke. Za izgradnju nogometnog igrališta i otvorenog bazena za javnu upotrebu potrebna je izrada detaljnog plana uređenja za područja za koja nisu predviđene izrade urbanističkih planova uređenja. Kulturni i vjerski sadržaji Točka 82 (1) Planom je za područje Općine Brod Moravice određen minimum kulturnih sadržaja: knjižnica i

čitaonica. (2) Lokacija građevina iz stavka (1) ove točke je u građevinskom području naselja Brod Moravice i

Gornj Kuti. (3) Izgradnja novih kulturnih i vjerskih sadržaja definirat će se planovima užih područja (urbanističkim

planom uređenja centralnog naselja, urbanističkim planovima građevinskih područja ugostiteljsko-turističke djelatnosti ili detaljnim planovima uređenja za druga građevinska područja naselja).



118

Točka 83 Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja za izgradnju građevina društvene djelatnosti: (1) Površina građevne čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može biti manja od 1000m2. (2) Građevina mora biti udaljena pola svoje visine, odnosno najmanje 4m od granice građevne

čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine. (3) Ako je građevna čestica uz prometnicu ili javnu površina najmanja udaljenost građevine od

granice građevne čestice iznosi najmanje 6m. (4) Udaljenost građevine čestice od prometnice ili javne površine određena je točkom 88 ovih

Odredbi. (5) Na građevnoj čestici se može smjestiti jedna građevina osnovne namjene. (6) Nije dozvoljena gradnja pomoćnih građevina već sadržaji pomoćne namjene moraju sačinjavati

arhitektonski oblikovnu cjelinu sa osnovnom građevinom. (7) Najveća izgrađenost građevne čestice je 30%. (8) Najviša visina građevine je 9.0m mjereno od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca. (9) Parkiranje vozila riješiti unutar građevne čestice na način propisan točkom 87 stavak (1), točka 3

ovih Odredbi u ovisnosti o namjeni, osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije. (10) Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti sukladno potrebama pojedine namjene. (11) Izuzev stavaka (5), (6), (7), (8) ove točke za izgradnju otvorenih sportskih igrališta postavljaju se

slijedeći uvjeti: • na građevnoj čestici može se smjestiti minimalno 3 otvorena sportska terena ili nogometno

igralište ili otvoreni bazen za javnu upotrebu • obavezana je izgradnja jedne građevine sa svim potrebnim sadržajima (uprava, održavanje,

garderobe , tuševi, ugostiteljski i trgovački sadržaj i sl.) • prateća građevina može biti interpolirana unutar tribina za gledatelje • najviša visina prateće građevine iznosi 6m • najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 70%

5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. PROMETNI KORIDORI I POVRŠINE Sustav prometa i veza Točka 84 (1) Planom su utvrđene trase za cestovni, željeznički promet, poštu i telekomunikacije (na

kartografskom prikazu 1a, 1b). (2) Trase infrastrukturnih koridora prolaze kroz građevinska područja naselja i površine za izdvojene

namjene (kartografski prikazi 4), te kroz ostala područja šumskih i poljoprivrednih površina (kartografski prikaz 1b i 2).



119

(3) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora: (u metrima)

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

SUSTAV

vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

željeznica državna magistralna I. reda 6/11 200 jedno/dvo

kolosječna

državne ostale 70 100 županijske 40 70 lokalne 15 30

PROMETNI

ceste

općinske nerazvrstane 12 15

županijska magistralni 1 1 TELEKOMUNIKACIJE kablovska

kanalizacija općinska 1 1 uz javne površine i građevine

državni magistralni 6 10 županijski 6 10 vodovodi općinski ostali vodovi 10 županijski kolektor 6 10

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

kolektori općinski kolektor 10

dalekovodi županijski dalekovodi 110 V 19 70 (25) projektirani ENERGETIKA lokalni vodovi 10(20)kv 10

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. Cestovni promet Točka 85 (1) Planom se utvrđuju postojeće prometnice od važnosti za Državu i Županiju

• ostala državna cesta Rijeka – Zagreb (Orehovica – G.Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko – Karlovac)

• županijska cesta (državna cesta) - Čabar -Brod na Kupi - Brod Moravice – (“Lujzijana”) • županijska cesta Brod Moravice – Razdrto – Blaževci - Lukovdol

(2) Planom se utvrđuju postojeće prometnice lokalnog značaja: • Moravička Sela-Ž5033, • Gornji Kuti-Brod Moravice (Ž5033), • Lokvica (Ž5033)-D3, • Donja Dobra (L58030)-Stari Lazi, • Donja Dobra (D3)-Moravice (Ž5036)

(3) Planom je predviđena: − rekonstrukcija šumskog puta u prometnicu lokalnog značaja:

• Štefanci - Kavrani – Goršeti – Donja Lamana Draga – Gornja Lamana Draga − rekonstrukcija postojećih cesta općinskog značaja:

• Moravička Sela – Šimatovo – Završje • Moravička Sela – Gornji Šajn – Klepeće Selo – Donji Šajn – Donji Šehovac – Gornji

Šehovac • Lokvica – Smišljak

− izgradnja novih prometnica općinskog značja: • planirano građevinsko područje naselja N4 – (Ž5033) županijska cesta • (L58025) lokalna cesta– sportsko-rekreativna zona Draškovac

− prenamjena postojećih šumskih puteva u nerazvrstane ceste općinskog značaja: • naselje Planica – naselje Doluš – Loka - Volfi • naselje Gornji Kuti – lokalitet Donji Kuti • Velike Drage – Vinički (Griljakova štala)



120

(4) Do donošenja planova nižeg reda ili utvrđivanja građevne čestice ceste unutar planiranog koridora nije moguća gradnja.

Točka 86 (1) Prilikom utvrđivanja uvjeta građenja za građevine koje imaju neposredan pristup na javne

razvrstane ceste potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležnih institucija. (2) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na

nerazvrstanu cestu potrebno je ishoditi uvjete Općinskog vijeća Općine Brod Moravice. Točka 87 (1) Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni kriteriji građenja i korištenja prometnih građevina i

površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje: • ceste:

− minimalna širina prometnog traka ceste iznosi 2.75m, a kod ulica s javnim prometom ili visokim postotkom teretnih vozila 3.25m

− kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina prometnog traka iznosi najmanje 4.5m − uz prometni trak formira se pješački minimalne širine 0.8m

• pristupni putovi: − svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu − pristupni put kojim se ostvaruje veza sa javnom ili nerazvrstanom cestom mora biti najmanje

širine 3.0m − pristup do građevne čestice višestambene građevine, građevina društvene djelatnosti,

građevina poslovne i ugostiteljsko – turističke namjene mora imati minimalnu širinu kolnika 4.5m (za jednosmjernu cestu) i najmanje jednostrani pješački pločnik širine 1.2m

• parkirališne površine: − unutar građevne čestice obiteljske kuće potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto − unutar građevne čestice višestambene kuće potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po

svakom stanu − unutar građevne čestice poslovne, stambene - poslovno građevine i građevine društvenih

djelatnosti potrebno je osigurati najmanji broj parkirnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini • smjernice za projektiranje: − uredski: 1 PM/30-40m2 korisne površine (25-30 PM/100 m2 korisne površine) − banke: 1 PM/30-40m2 korisne površine (25-30 PM/1000m2 korisne površine) − crkve: 1 PM/ 3 sjedala − trgovački sadržaji: 1 PM/30m2 korisne površine (33 PM/1000m2 korisne površine) − industrijski sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 0.3 zaposlena djelatnika, − ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala − škole: 1PM/učionicu − dom kulture i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja 1 PM/20m2 korisne površine

(2) Kriteriji za projektiranje iz stavka (1) ove točke ne odnose se na područja registriranih i preventivno zaštićenih ruralnih i etnoloških cjelina i lokaliteta, niti na interpolirane građevine.

5.1.2. Izgradnja cestovnog prometa i građevina cestovne infrastrukture unutar građevinskog područja naselja Točka 88 (1) Gradnja unutar građevinskog područja razvija se uz postojeće ili planirane ceste. (2) Širina zaštitnog pojasa uz postojeće nerazvrstane ceste je najmanje 4m od ruba građevne čestice

ceste. (3) Iznimno se u formiranim jezgrama naselja dozvoljava gradnja građevina na građevinskoj liniji

postojećih susjednih građevina. (4) Ako je širina kolne trake nerazvrstane ceste manja od 4.5m za jednosmjerni, odnosno 5,5m za

dvosmjerni promet, udaljnost građevina od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane jednosmjerne ceste na 4.5m ili dvosmjerne ceste na 5,5m, povećane za udaljenosti iz stavka (2) ove točke.



121

(5) Unutar zaštitnog koridora iz stavka (2) ove točke formira se pješački trak minimalne širine 1.0m, odnosno minimalno 1.2m za prilaz građevinama javnog obilježja.

(6) Ukoliko je prilaz građevnoj čestici pješački minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 2.0m. (7) Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja na koju postoji prilaz s građevne

čestice mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta

(8) Jedna prometna traka može se graditi ako: • se u preglednom dijelu ulice na svakih 150m uredi ugibalište, • u slijepim ulicama duljina ne prelazi 100m na preglednom, odnosno 50m u nepreglednom dijelu

Garaže i parkirališta Točka 89 (1) Garaža se može graditi i kao samostalna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici, a sastoji se

od više garažnih jedinica (skupna garaža). (2) Parkiralište je prostor s označenim mjestima za smještaj više vozila na izdvojenoj građevnoj

čestici. (3) Garaže i parkirališta na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže,

parking-garaže ili parkirališta, odnosno mogu imati minimalno tri garažna (parkirna) mjesta (4) Garaže mogu biti podzemne, suterenske ili nadzemne, odnosno mogu imati maksimalno dvije

etaže nad zemljom. (5) Garaže do pet (5) parkirnih mjesta grade se neposrednom provedbom. (6) Garaže sa više od pet (5) parkirnih mjesta grade se temeljem detaljnog plana uređenja. Točka 90 (1) Maksimalna visina garaže je 6m mjereći od nivelacijske kote do kote krovnog vijenca građevine,

odnosno donje kote podrožnjače, s time da je garažna jedinica minimalne visine 2,2m. (2) Garaža je udaljena od susjednih građevnih čestica 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora

prema susjednoj čestici. (3) Udaljenost građevne čestice od javne prometne površine definirana je točkom 88 ovih Odredbi. (4) Maksimalna izgrađenost građevne čestice garaže iznosi 60%. (5) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnim etažama ne računaju se u izgrađenost građevne

čestice. Podzemna etaža može zauzimati i 100% površine građevne čestice. (6) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne

čestice mora biti površina zelenila. Točka 91 (1) Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina. (2) Kamionska parkirališta i terminali mogu se uređivati samo u sklopu građevinskih područja

gospodarske namjene.

5.1.3. Željeznički promet Točka 92 (1) Ovim Planom utvrđuje se magistralna pruga I reda Rijeka –Delnice – Karlovac – Zagreb. (2) Potrebna je rekonstrukcija i modernizacija postojeće trase.

5.1.4. Riječni promet Točka 93 (1) Utvrđuju se lokalni granični prelazi sa Republikom Slovenijom isključivo za potrebe domicilnog

stanovništva na dionicama: • Loka (R.Hrvatska) – Kosič (R.Slovenija) • Doluš (R.Hrvatska) – Mavre (R.Slovenija) • Gornja Lamana Draga (R.Hrvatska) – Grgelj (R.Slovenija)



122

• Donja Laman Draga (R.Hrvatska) – Spodnja Bilpa (R.Slovenija) • Goršeti (R.Hrvatska) – Vrt (R.Slovenija) • Kavrani (R.Hrvatska) – Laze pri Predgradu (R.Slovenija)

(2) Prijelaz je omogućen isključivo čamcima. 5.2. SUSTAV VEZA Telekomunikacije Točka 94 (1) Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti izgradnju DTK za magistralne

telekomunikacijske vodove. (2) Kod gradnje novih županijskih, državnih i lokalnih cesta obavezna je izgradnja distribucijske

kabelske kanalizacije. (3) Distribucijska kabelska kanalizacija s kabelskim zdencima izvodi se u svim građevinskim

područjima pri građenju i rekonstrukciji građevina. Koncentracija instalacija u građevini se treba izvesti u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti cijevi prema zahtjevu Hrvatskih telekomunikacija.

Točka 95 (1) Prilikom utvrđivanja uvjeta za izgradnju bazne stanica za mobilnu komunikaciju, potrebno je

ishoditi mišljenje Općinskog vijeća Općine Brod Moravice. (2) Bazna stanica za mobilnu komunikaciju ne može biti postavljena na manjoj udaljenosti od 1000m

od najbliže naseljene zone.(najbližeg građevinskog područje naselja ili građevinskog područja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene)

Točka 96 (1) Jedinica poštanske mreže smještena je u građevinskom području naselja N4. 5.3. SUSTAV ENERGETIKE Elektroenergetika Točka 97 (1) Na području Općine Brod Moravice predviđena je izgradnja slijedećih zahvata:

• TS Zavrtak, van građevinskog područja naselja Doluš • TS Kavrani, uz građevinsko područje naselja Kavrani • TS Matika 1, za potrebe planiranog građevinskog područja naselja i ugostiteljsko-turističke

zone »Matika« • TS Matika 2, za potrebe poslovne zone »Matika« • TS Draškovac, za potrebe planirane sportsko-rekreacijske zone »Draškovac« • nadzemni 20/0.4kV vod Podstene-Čedanj-Belo-Golik • dalekovod 110kV HE »Dol« - Brod na Kupi (TS Delnice)

(2) KV trase vodova i lokacije planiranih trafostanica 20/0.4kV iz točki 3.,4.,5. stavka (1). ove točke bit će definirane kroz planove užih područja.

(3) Izgradnja trafostanica iz točke 1., i 2. stavka (1) ove točke, te trafostanica unutar postojeće mreže dozvoljava se neposrednom provedbom na način da građevina bude udaljena od granice parcele 3-5m odnosno 1-3m ako građevina nema otvora.

(4) Budući 20kV vodovi unutar građevinskih područja izvodit će se sukladno terenskim zahtjevima. Podzemnim kabelima zamijeniti nadzemne vodove koji danas prolaze kroz građevinska područja. Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

(5) Gdje god je to moguće, kabliranje postojećih ili izgradnju novih 20kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija).

(6) Postojeću niskonaponsku mrežu zamjeniti mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

(7) Javnu rasvjetu dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže, ili kao samostalnu izvedenu sa zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s podzemnim kabelima.



123

Točka 98 (1) Unutar planiranog koridora dalekovoda zabranjuje se bilo kakva gradnja. (2) Trasa planiranog dalekovoda grafički je prikazana na kartografskom prikazu 2. Točka 99 (1) Dozvoljava se izgradnja mini centrala na rijeci Dobri kao alternativno korištenje napajanja iz

vodne snage. (2) Izgradnja mini centrala moguća je provedbom procjene utjecaja na okoliš, te izradom studije

opravdanosti. 5.4. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE Točka 100 (1) Razvojem županijskog sustava vodoopskrbe – priključenjem na podsustav vodoopskrbe “Lokve”

trajno se rješava vodoopskrba Općine Brod Moravice. (2) Do priključenje na podsustav “Lokve”, opskrba vodom Općine Brod Moravice obavlja se iz izvora

Općine Skrad. (3) Opskrba vodom predviđena je na način rekonstrukcije postojeće vodoopskrbne mrežu. (4) Sustav vodoopskrbe i odvodnje prikazan je u kartografskom prikazu 2. Točka 101 (1) Odvodnja otpadnih voda naselja Brod Moravice, Donja Dobra predviđena je priključivanjem na

kanalizacijsku mrežu sa uređajem za pročišćavanje. (2) Za novoplanirani dio građevinskog područja naselja N4, te predviđenu ugostiteljsko-turističku

zonu Matika (T1) predviđeno je prikupljanje sanitarnih otpadnih voda i njihovo priključenje na izgrađeni sustav.

(3) Način priključenja definirati će se planovima užeg područja. (4) Dispozicija svih prikupljenih sanitarnih otpadnih voda u vodotok Dobre može se dozvoliti pod

uvjetom da su sanitarne otpadne vode pročišćene prije upuštanja na nivo voda koje teku rijekom Dobrom.

(5) Do izgradnje sustava odvodnje (funkcionalnog u potpunosti) iz stavka (1) ove točke dopušta se gradnja vodonepropusnih jama iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama (funkcija uređaja je preduvjet).

Točka 102 Građevinska područja poslovne namjene - K (1) Postojeća građevinska područja poslovne namjene pri rekonstrukciji i gradnji svoje sanitarne

otpadne vode mogu sakupljati u nepropusne jame i odvoziti otpad na uređaj Delnice, dok za svoje tehnološke vode moraju ugraditi potreban uređaj za pročišćavanje i disponirati ih ili u vodotok (ukoliko pročišćene zadovoljavaju) ili u upojni bunar (ako u blizini nema vodotoka).

Točka 103 Građevinsko područje turističke namjene – T2 (1) Sanitarne otpadne vode turističke zone T2 treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem

potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. Točna lokacija uređaja definirati će se urbanističkim planom uređenja tog područja.

Točka 104 Građevinska područja rekreacijske namjene - R (1) Sanitarne otpadne vode rekreacijske zone treba pročistiti kompaktnim biološkim uređajem

potrebnog kapaciteta i upustiti upojnim bunarom u teren. Točna lokacija uređaja definirati će se urbanističkim planom uređenja tog područja.

Točka 105 Ostala građevinska područja naselja (1) Građevinska područja naselja koja nemaju utjecaj na I i II sanitarnu zonu zaštite vode za piće te

nemaju utjecaj na zagađenje vodotoka I i II kategorije mogu rekonstruirati i graditi građevine na način da svoje sanitarne otpadne vode disponiraju u trostepene septičke taložnike sa procjedom u teren.



124

(2) Za odvodnju naselja Stari Lazi smještenom unutar evidentirane II zone sanitarne zaštite predviđa se izgradnja sustava odvodnje sa izlazom van utvrđene zone. Do izgradnje sustava dopušta se gradnja vodonepropusnih jama iz kojih se otpad odvozi na prihvatnu stanicu uređaja u Delnicama.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti Točka 106 (1) Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote, a prikazani su na

kartografskom prikazu 3a. Točka 107 (1) Dio krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti na ovom prostoru je: Park prirode- Kupa – privremena zaštita Prostor unutar granica prikazanih u kartografskom prikazu 3a predlaže se za zaštitu kao dio

parka prirode. Za predloženi pojas štićenog područja, izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja. Do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja za park prirode Kupa mjere provedbe propisane su ovim Planom.

(2) Za svaku aktivnost u prostoru vezano za osobito vrijedne i ugrožene dijelove prirode obavezno je ishoditi prethodno mišljenje nadležnog Ministarstva.

Točka 108 (1) Ovim Planom štite se pejsažne vrijednosti kraških visoravni i to: • visoravni uz dolinu rijeke Kupe sa vidikovcima:

− Špičasti vrh − Medveja stijena − Kavranske stijene − Orlove stijene

• visoravni u središnjem dijelu Općine na predjelu Razdrto- Drage - Kuti - Završje - Podstene sa vidikovcem: − Sv. Andriji

(2) Markiranim stazama omogućiti pristup prirodnim vrijednostima iz stavka (1) ove točke. (3) Vidikovce opremiti minimalnom urbanom opremom. (4) Izgradnja u zaštićenim područjima iz stavka (1) ove točke moguća je samo u funkciji zaštite ovog

područja (lovački, planinarski, rekreativno-zdravstvena i sl.) sukladno točkama 63. i 73. ovih Odredbi.

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Zaštita kulturno povijesnih cjelina Točka 109 (1) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirano ili preventivno zaštićeno

kulturno dobro potrebno je zatražiti suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.



125

Točka 110 (1) Registrirani spomenici kulture su:

• ruralna cjelina - naselja Colnari (građevinsko područje naselja N26) i Delači (dio građevinskog područja naselja N8)

• etnološke zone i lokaliteti - Sv. Andrija u Gornjim Kutima, naselja Delači, Maklen, Moravička Sela (građevinsko područje naselja N8), Doluš (građevinsko područje naselja N30), Gornji Kuti (građevinsko područje naselja N9)

• etnološki spomenici - kuća Ožanić-Žižek u Delačima, kuća Delač u Delačima, kuća Mance u Gornjim Kutima

(2) Građevine se mogu rekonstruirati ili opremati, za privremenu ili kontinuiranu namjenu, neposredno primjenom odredbi ovog Plana (za određenu namjenu objekta) uz prethodno mišljenje Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

(3) Gradnja unutar naselja Doluš (građevinsko područje naselja N30) moguća je temeljem urbanističkog plana uređenja sukladno točki 114. ovih Odredbi.

Točka 111 (1) Preventivno zaštićeni lokaliteti i građevine su:

• ruralne cjeline – Doluš, Male Drage, Velike Drage, Klepeće Selo, Gornji Kuti, Stari Lazi, Maklen • etnološke zone i lokaliteti – Podgorani, Šimatovo, Završje • povijesne građevine:

o Brod Moravice – crkva Sv. Nikole s obrambenim tornjem brdo Parak – crkva Sv. Andrije

o Male Drage - crkva Sv. Trojstva o Moravička Sela – crkva Sv. Marije Škapularske o Šimatovo - crkva Sv. Mihovila sa kalvarijom o Zavrh - kuća Račkog

Točka 112 (1) Uređenje ruralnih cjelina i etnoloških zona i lokaliteta usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja,

promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika, te na očuvanju prirodnih vrijednosti područja u kojem se nalaze.

(2) Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina i cjelina.

(3) Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etnozona i ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

(4) Unutar ruralnih cjelina i etnoloških zona i lokaliteta dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, poljoprivrednih građevina.

(5) Graditi se mogu samo poslovne građevine “tihih i čistih” djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

(6) Nova gradnja koja se ostvaruje interpolacijom mora biti određena regulacijom postojeće gradnje. Točka 113 (1) Uređenje etnoloških spomenika i povijesnih građevina isključivo je u obliku rekonstrukcije unutar

evidentiranih povijesnih gabarita. (2) Dozvoljava se prenamjena građevina u građevine turističke, kulturne i vjerske namjene. Točka 114 Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja građevinskog područja naselja N30: (1) Predviđena prostorno-planska dokumentacija obuhvaća izgrađenu i planiranu zonu naselja Doluš

(građevinsko područje naselja N30) sa namjerom da danas nenaseljeno naselje postane etno-centar.

(2) Naselje Doluš je registrirana etno-zona, te preventivno zaštićena ruralna cjelina pa je podloga za izradu ove planske dokumentacije konzervatorske smjernice.

(3) Plan se izrađuje uz suradnju i suglasnost Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci.

(4) U izgrađenim djelovima naselja potrebno je rekonstruirati matricu ruralne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre potrebno je osmisliti sukladno izgrađenom dijelu cjeline.

(5) Izgradnja mora odražavati prepoznatljiv, tradicionalan oblik života i rada na ovim područjima.



126

(6) Namjena građevina sukladna je namjeni izgradnje unutar građevinskog područja naselja. (poglavlje 2.2. ovih Odredbi).

(7) Rekonstrukcijom – prenamjenom i novom izgradnjom potrebno je naglasiti autentičnost prostora, te njegove kulturne i prirodne vrijednosti.

7. POSTUPANJE S OTPADOM Točka 115 (1) Općina Brod Moravice sastavni je dio županijskog sustava postupanja s otpadom. (2) Komunalni otpad odnosno neopasni otpad s područja Općine Brod Moravice zbrinjavat će se na

centralnoj zoni za gospodarenje otpadom. Prikupljeni otpad odnosit će se na reciklažno dvorište Grada Delnice i prevoziti na centralnu zonu.

(3) Postojeća divlja odlagališta potrebno je evidentirati i sukladno zakonskoj regulativi sanirati (Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta).

(4) Skupljanje, skladištenje i prijevoz opasnog otpada provodi se sukladno zakonskoj regulativi. Točka 116 (1) Za potrebe Općine Brod Moravice moguće je odrediti lokaciju za izgradnju građevine za

privremeno skladištenje neopasnog otpada – reciklažno dvorište. (2) Građevina za privremeno skladištenje neopasnog otpada – reciklažno dvorište može se graditi u

građevinskom području naselja, građevinskom području poslovne namjene ili u izvan građevinskom području izradom detaljnog plana uređenja.

(3) Odluku o izgradnji građevine za privremeno skladištenje neopasnog otpada donosi lokalna samouprava nakon provedenih ispitivanja hidrogeoloških osobitosti tla na predviđenoj lokaciji.

(4) Građevina za privremeno skladištenje neopasnog otpada gradi se na uređenom građevinskom zemljištu I kategorije uređenja.

(5) Izgradnja građevine i zaštita okoliša od negativnih utjecaja građevine mora biti sukladna zakonskoj regulativi.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Točka 117 (1) Plan utvrđuje prostorne preduvjete za unapređenje uvjeta života i rada, zaštite okoliša, te zaštite

od prirodnih i tehničkih nepogoda, utvrđuje obveze, zadatke i smjernice za zaštitu zraka, vode i zaštitu od prekomjerne buke.

(2) Na području Općine Brod Moravice ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza.

(3) Područja posebnih ograničenja u korištenju prostora su prikazani na kartografskom prikazu 3b. 8.1. ZAŠTITA ZRAKA Točka 118 (1) Na području Općine Brod Moravice kakvoća zraka je prve kategorije – čist ili neznatno onečišćen

zrak. Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka. (2) U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti slijedeće mjere i aktivnosti:

• promicanje upotrebe plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika • utvrditi lokacije potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno zakonskoj

regulativi • u slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina) i države

moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice



127

• u svim kotlovnicama koje koriste lož ulje propisati upotrebu nisko-sumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora do 1%, odnosno upotrebu plina

• pri izgradnji koja može, posredno ili neposredno, utjecati na zagađivanje zraka obavezno propisati izradu Studije utjecaja na okoliš i time osigurati uvjete da kakvoća zraka nakon izgradnje udovoljava zakonskim propisi

• kod manjih proizvodnih pogona potrebno je ishoditi ateste na tehnološki postupak koji koriste sukladno zakonskoj regulativi

• u slučaju povećanja onečišćenja iz postojećih ili budućih poslovnih građevina i kompleksa potrebno je poduzeti sanacijske mjere poboljšanjem tehnološkog procesa, promjenom goriva, ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira

• promicati prizvodne tehnologije koje za svoju djelatnost koriste: • obnovljive energetske izvore (biomasa, sunčeva energija, energija vjetra i sl.) • niskosumporno gorivo (< 1% sumpora)

• za sprečavanje onečišćenja okoliša iz izvora lokalnog i tranzitnog prometa potrebno je: • poticati upotrebu javnog prevoza • promicati upotrebu bezolovnog benzina (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo sa

sadržajem sumpora manjim od 0,3%, dugoročno 0,02% (3) Potencijalnim izvori onečišćenja smatraju se uređaji za pročišćavanje voda, odlagalište otpada,

stočne farme, kamenolom, planirani kapaciteti poslovne namjene na područjima predviđenim za njihovu izgradnju, promet državnom cestom Rijeka-Zagreb, ostali cestovni promet, željeznički promet.

8.2. ZAŠTITA VODA Točka 119 (1) Zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće prikazana je u kartografskom prikazu 3b. (2) Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa

vode za piće, Planom se određuju zone zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama. (3) Planom su određene zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće II zona i dio nedovoljno

istraženog sliva, te evidentirana sva manja izvorišta koja su u upotrebi za pripadajuća naselja. (4) Na području Općine Brod Moravice je, zbog specifičnosti terena, potrebno poduzeti hidrogeološka

i hidrološka istraživanja u svrhu izrade Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće. (5) Odluka iz stavka (4) ove točke, pored hidrogeoloških i hidroloških podataka mora sadržavati i

kartografski prikaz svih izvorišta, način korištenja, mjere sanacije postojećeg stanje i mjere zaštite, te ekonomsku isplativost pojedinog izvorišta.

(6) U II zoni – zona strogog ograničenja (naselje Stari Lazi), prema zakonskoj regulativi ne dozvoljava se slijedeće:

• poljoprivredna proizvodnja, osim proizvodnja zdravstveno ispravne hrane • stočarska proizvodnja, osim za potrebe obiteljskog gospodarstva • građenje svih industrijskih pogona • gradnja groblja i proširenje postojećih • gradnja autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih) • građenje željezničke pruge Točka 120 (1) U naselju Brod Moravice potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava, te

iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati u vodotok ili teren. (2) U naselju Donja Dobra sagraditi kanalizaciju naselja sa uređajem za pročišćavanje. Do izvedbe

istog svi septički taložnici moraju biti nepropusne izvedbe ili se otpadna voda mora dovesti (lokalni manji uređaji) na kategoriju vode vodotoka u koji se upuštaju.

(3) Otpadne vode pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na “nivo” sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava.

(4) Potrebno je promicati poljoprivrednu proizvodnju (ratarstvo i voćarstvo) bez zaštitnih sredstava.



128

8.3. ZAŠTITA OD BUKE Točka 121 (1) Mjere zaštite od buke uključuju:

• Snimanje buke na područjima za koja se pretpostavlja da su ugrožena prekomjernom bukom, prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

• Na osnovu rezultata snimanja i Zakona o buci izraditi kartu buke i donijeti akcijske planove kojima bi se reguliro dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora.

• Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

• Pri ishođenju potrebne dokumentacije za rekonstrukciju postojeće ili izgradnju nove građevine potrebno je izraditi Elaborat fizikalnih svojstava građevine - zaštita od buke.

8.4. ZAŠTITA TLA Točka 122 (1) Na prostorima šumskih i poljoprivrednih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i

korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskog područja, ovih Odredbi uz suglasnost nadležnih javnih ustanova.

(2) Poljoprivredne površine P2 (41–42 klase i potklase) i dijela P3 (51 klase i potklase) kategorije zaštićuju se I kategorijom osjetljivosti i namjenjuju isključivo poljoprivrednoj proizvodnji povrtlarskog i ratarskog karaktera. Upotreba zaštitnih sredstava treba biti kontrolirana.

(3) Poljoprivredne površine iz stavka (2) ove točke grafički su prikazani u kartografskom prikazu 3b. (4) Zaštita tla od zagađenja neophodna je zbog zagađenja podzemnih voda kojima obiluje područje

Općine Brod Moravice. Uvjeti zaštite tla od zagađenja sadržani su u Odluci o zaštiti izvorišta vode za piće.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE Zaštita od poplave Točka 123 (1) Opasnost od poplava i pojava preljevanja rijeka van korita prisutna je u dolini rijeke Kupe gdje

postoje naselja uz samo korito. (2) Obrana od poplava se provodi u skladu s Planom obrane od poplava koji se donosi u skladu sa

Zakonom o vodama. (3) Građenje i rekonstrukcija u području preljevanja rijeka iz Plana obrane od poplava provode se

prema Odlukama ovog Plana uz suglasnost Hrvatskih voda. Zaštita od požara Točka 124 (1) Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i

tehnoloških eksplozija Općine Brod Moravice. (2) Na bazi procjene iz stavke (1) ove točke odredit će se građevine i zahvati za koje je potrebno

predvidjeti određene mjere zaštite od požara. (3) Projektiranje građevina s aspekta mjera zaštite od požara primjenjuju se slijedeće proračunske

metode: • TVRB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i

manjim radionicama • TVRB ili Gretener ili Euroalarm za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge

javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi (4) Rekonstrukciju postojećih građevina i izgradnju novih potrebno je projektirati na način da se ne

povećava ukupno požarno opterećenje . (5) Pri izgradnji vodovodne mreže ili pri rekonstrukciji postojeće u naselju, obavezno je planiranje

hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.



129

(6) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se poštivati odredbe čl. 11 Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95) i propisa donjetih na temelju njega.

(7) Za građevine predviđene propisima i posebnim uvjetima građenja potrebno je ishodovati suglasnost nadležnog tijela na projektnu dokumentaciju.

(8) U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se: • organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških

eksplozija) osmatračko-dojavne službe • osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište • zabrana loženja vatre izvan naselja i mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u

svemu prema važećoj regulativi. Zaštita od potresa Točka 125 (1) Podatak iz seizmološke karte iz 1987. godine za period od 500 godina, za područje Općine Brod

Moravice utvrđuje I° = 7° (2) Radi zaštite od potresa, protivpotresno projektiranje građevina sukladno postojećoj regulativi i

tehničkim normativima, temelji se na seizološkom podatku iz stavke (1) ove točke. (3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u

skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(4) Za značajnije građevine se, uz korištenje karata seizmičkog zoniranja, izvode dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za određenu lokaciju.

Zaštita od rušenja Točka 126 (1) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da eventualno rušenje

građevina ne blokira prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnih vozila. (2) Prilikom izrade planova užih područja uređenja za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu

izgrađene prema protupotresnim propisima, treba analizirati otpornost tih jezgri na rušenje i predvidjeti detaljnije mjere zaštite.

(3) Unutar građevinskog područja naselja, minimalna udaljenost stambenih i poslovnih građevina od ruba građevne čestice mora biti pola visine građevine mjereno od najniže kote terena do vijenca.

Sklanjanje ljudi Točka 127 (1) Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Općine Brod Moravice ne postoji obveza izgradnje

skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Brod Moravice.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA Točka 128 (1) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade slijedećih planova užih područja:

• urbanističkih planova uređenja • detaljnih planova uređenja



130

(2) Granice obuhvata navedenih prostornih planova grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3c.

Urbanistički planovi uređenja Točka 129 (1) Temeljem mjera provedbe ovog Plana potrebno je izraditi: • UPU1 – građevinsko područja naselja N4 – centralno naselje • UPU2 – građevinsko područje poslovne namjene K1 - Matika • UPU3 – građevinsko područje poslovne namjene K2 - Donja Dobra 1 • UPU4 – građevinsko područje poslovne namjene K3 - Donja Dobra 2 • UPU5 – građevinsko područje poslovne namjene K4 - Donji Šehovac • UPU6 – građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Matika • UPU7 – sportsko-rekreacijska zona R - Draškovac • UPU8 – građevinsko područje naselja N30 Detaljni planovi uređenja Točka 130 (1) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnog plana uređenja za slijedeća područja:

• DPU1 - ugostiteljsko-turistička zona T2 - Donji Kuti • dijelove građevinskog područja naselja u kojima se predviđa gradnja, izuzev građevinskog

područja naselja N4 i N30: − poslovne građevine smještene na građevinskoj čestici površine veće od 1000m2 − izgradnja novih građevina svih društvenih djelatnosti (školstva i predškolstva, zdravstva i

socijalne skrbi, kulturnih i vjerskih sadržaja) − ugostiteljsko-turističke građevine locirane na izdvojenim građevnim česticama većim od

1000m2 − nogometno igralište, otvoreni bazeni za javnu upotrebu i više od dva otvorena sportska

igrališta na jednoj građevnoj čestici − garaže preko 5 parkirnih mjesta na izdvojenim građevnim česticama

• izgradnje izvan utvrđenih građevnih područja: − stambenih i gospodarskih građevina za vlastitu potrebu i potrebu seoskog turizma − rekreativno-zdravstvenih građevina − farme

Točka 131 (1) Do donošenja prostorno planskih dokumenata iz točaka 129. i 130. ovih Odredbi dozvoljava se

rekonstrukcija građevina unutar postojećih gabarita. (2) Do donošenja UPU 1 i UPU 8 dozvoljava se interpolacija građevina unutar izgrađenih djelova

građevinskih područja naselja sukladno Odredbama ovog Plana. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Točka 132 (1) U svrhu provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Općine Brod Moravice definiranih

ovim Planom donosi se dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru. Točka 133 (1) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru usklađenim sa županijskim i državnim

Programom mjera utvrđuje se : • gospodarski i društveni razvoj Općine Brod Moravice • zaštita prostora • upravljanje prostorom • ostale potrebne mjere za provedbu dokumenata prostornog uređenja

Točka 134 (1) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se:



131

• nositelji pojedinih obveza, rokovi i troškovi planiranih mjera • mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina uređenosti

građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.) • obrazloženje ciljeva i svrhe planiranih investicija, uređenja zemljišta radi očuvanja vrijednih

resursa prirodnog okoliša • izrada nove i dopuna postojeće prostorno planske dokumentacije

Točka 135 (1) Sukladno državnim, županijskim i općinskim razvojno-strateškim opredjeljenjima Općinsko vijeće

utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Općine. (2) Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u

prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, naročito na kakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.

Elaborati, programi, odluke Točka 136 (1) Potrebna je izrada slijedećih Odluka i projektne dokumentacije:

• Program ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Općinu Brod Moravice • Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta • Odluka o mjerama zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina na području Općine Brod

Moravice • Odluka o korištenju i uređenju javnih površina • Idejni projekt sustava vodoopskrbe Općine Brod Moravice • Idejni projekt sustava kanalizacije naselja Donja Dobra (oborinska, industrijska i sanitarna

otpadna voda) • Idejni projekt kanalizacijskog sustava naselja Stari Lazi

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI Točka 137 (1) Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom

ovim Planom moguća je u svrhu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada. Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne građevine smatraju se: • funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja, bez povećanja stambenog prostora • sanacije konstruktivnog sistema unutar postojećeg gabarita građevine • prenamjene građevine ili dijela građevine • izgradnja manjih pomoćnih - poljoprivrednih ili poslovnih građevina ukupne površine do 50%

površine osnovne građevine s kojom mora činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu i gdje maksimalna izgrađenost građevne čestice iznosi 30%

• priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture • sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

Točka 138 (1) Rekonstrukcija u prometnim i infrastrukturnim koridorima i površinama infrastrukturnih građevina

je moguća uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija.

Documents

OPĆINE BROD MORAVICE - zavod.pgz.hr · se organizirano naseljavanje ovog područja, pa Brod Moravice u XVII PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE BROD MORAVICE OBRAZLOŽENJE STUDIO REMIK,