of 174 /174
NARUČITELJ: GRAD SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BROD, Tome Skalice 2. IZVRŠITELJ: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ZAVOD ZA URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJE ZAGREB, Kačićeva 26. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Ugovor broj : 01/02-19 Koordinator plana: Prof. dr. sc. Tihomir Jukić Stručni tim u izradi plana Planeri: Prof. dr. sc. Tihomir Jukić dipl. ing. arh. Prof. dr. sc. Srečko Pegan dipl. ing. arh. Koordinacija: Željka Perković dipl. ing. arh. Irfan Hasić dipl. ing. arh. Blaženka Veselinović dipl. ing. arh. Igor Čižmek dipl. ing. arh. Konzultanti za infrastrukturu: Promet: Stjepan Kelčec-Suhovec dipl. ing. građ. Zagreb Telekomunikacije: Darko Vlainić dipl. ing. el. Elektroopskrba: Vjekoslava Golob dipl. ing. el. Plinoopskrba: Lohman Miroslav dipl. ing. stroj. Vodovod: Josip Kovačić dipl. ing. građ. Odvodnja: Stvorić Damir dipl. ing. građ. Zaštita prirode: Amalija Denich dipl. ing. agr. Zaštita kulture: Ivana Sudić dipl .ing. arh. Suradnici: Sonja Petrinjak dipl. ing. arh. Dunja Lalić-Pegan dipl. ing. arh. Jakov Ahel dipl. ing. arh. Darko Užarević ing. arh. Predstojnik Zavoda: Prof. dr. sc. Oleg Grgurević, dipl. ing. arh. Zagreb, veljača 2004.

Slavonski brod GUP

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Slavonski brod GUP

NARUČITELJ: GRAD SLAVONSKI BROD SLAVONSKI BROD, Tome Skalice 2. IZVRŠITELJ: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET ZAVOD ZA URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJE ZAGREB, Kačićeva 26.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Ugovor broj : 01/02-19

Koordinator plana: Prof. dr. sc. Tihomir Jukić Stručni tim u izradi plana Planeri: Prof. dr. sc. Tihomir Jukić dipl. ing. arh. Prof. dr. sc. Srečko Pegan dipl. ing. arh. Koordinacija: Željka Perković dipl. ing. arh. Irfan Hasić dipl. ing. arh. Blaženka Veselinović dipl. ing. arh. Igor Čižmek dipl. ing. arh. Konzultanti za infrastrukturu: Promet: Stjepan Kelčec-Suhovec dipl. ing. građ. Zagreb Telekomunikacije: Darko Vlainić dipl. ing. el. Elektroopskrba: Vjekoslava Golob dipl. ing. el. Plinoopskrba: Lohman Miroslav dipl. ing. stroj. Vodovod: Josip Kovačić dipl. ing. građ. Odvodnja: Stvorić Damir dipl. ing. građ. Zaštita prirode: Amalija Denich dipl. ing. agr. Zaštita kulture: Ivana Sudić dipl .ing. arh. Suradnici: Sonja Petrinjak dipl. ing. arh. Dunja Lalić-Pegan dipl. ing. arh. Jakov Ahel dipl. ing. arh. Darko Užarević ing. arh. Predstojnik Zavoda: Prof. dr. sc. Oleg Grgurević, dipl. ing. arh. Zagreb, veljača 2004.

Page 2: Slavonski brod GUP

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU ARHITEKTONSKI FAKULTET

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA

SLAVONSKOG BRODA

Slavonski Brod, ožujak 2004.

Page 3: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet SADRŽAJ 00-B-PPUG-sadržaj-180204

1

Sadržaj TEKSTUALNI DIO PLANA

I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1-3 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada Slavonskog Broda u odnosu na

prostor i sustave Brodsko-posavske županije i Republike Hrvatske 1-3 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1-4 1.1.1.1. Stanovništvo 1-5 1.1.1.2. Kućanstva 1-8 1.1.1.3. Podaci po mjesnim odborima 1-9 1.1.1.4. Demografske promjene i prognoze 1-9 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1-11 1.1.2.1. Geoprometni položaj grada Slavonskog Broda 1-11 1.1.2.2. Prirodne osobitosti 1-11 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova 1-17 1.1.3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske 1-17 1.1.3.2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 1-18 1.1.3.3. Prostorni plan Županije Brodsko - posavske (PPŽBP) 1-19 1.1.3.4. Ocjena prostorno planske dokumentacije 1-33 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1-33 1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja grada Slavonskog Broda na

razini Prostornog plana Brodsko-posavske županije 1-34 1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja grada Slavonskog Broda na

razini PPUG-a 1-35 1.1.4.3. Mogućnosti prostornog razvoja grada Slavonskog Broda 1-40 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2-3 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2-4 2.1.1. Razvoj grada, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2-4 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2-5 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2-5 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 2-6 2.2.1. Demografski razvoj 2-9 2.2.2. Odabir prostorno razvojne infrastrukture 2-9 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2-10 2.2.3.1. Energetika 2-11 2.2.3.2. Vodno gospodarstvo 2-11 2.2.3.3. Promet 2-13 2.2.3.4. Telekomunikacije 2-13 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

cjelina 2-14 2.3. Ciljevi prostornog uređenja grada 2-15 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2-15 2.3.2. Utvrđivanje građevinskog područja naselja u odnosu na postojeći i planirani

broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2-15

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 2-15

Page 4: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet SADRŽAJ 00-B-PPUG-sadržaj-180204

2

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG

BRODA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu županije 3-2 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje 3-6 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

(naselje, poljoprivredne, šumske, vodene te površine ostale namjene) 3-6 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3-7 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3-7 3.3.2. Prikaz mreže društvenih djelatnosti 3-9 3.3.2.1. Kultura i umjetnost 3-14 3.3.2.2. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3-15 3.3.2.3. Šport i rekreacija 3-16 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora 3-17 3.4.1. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 3-17 3.4.1.1. Zaštita prirode 3-17 3.4.1.2. Zaštita kulturnih dobara 3-19 3.4.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

(prirodni resursi krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline - tablica 3.) 3-26 3.4.3. Predjeli za koje je obvezna izrada detaljnijih urbanističkih planova 3-26 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3-27 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3-27 3.5.1.1. Cestovni promet 3-27 3.5.1.2. Željeznički promet 3-31 3.5.1.3. Riječni promet 3-35 3.5.1.4. Zračni promet 3-35 3.5.1.5. Prometni terminali 3-36 3.5.1.6. Telekomunikacije 3-36 3.5.1.7. Telefonska mreža 3-36 3.5.1.8. Poštanski i TT promet 3-38 3.5.1.9. Radio i TV 3-39 3.5.2. Energetski sustav 3-41 3.5.2.1. Naftovodi i plinovodi 3-39 3.5.2.2. Elektroenergetski sustav 3-40 3.5.2.3. Plinofikacija 3-40 3.5.2.4. Toplinske mreže 3-41 3.5.2.5. Alternativni izvor energije 3-41 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3-41 3.5.3.1. Vodoopskrba 3-41 3.5.3.2. Odvodnja 3-42 3.5.3.3. Odvodnja površinskih i plitkih podzemnih voda 3-42 3.5.3.4. Uređenje vodotoka i voda 3-43 3.5.3.5. Melioracijska odvodnja 3-45 3.5.3.6. Zaštita od štetnog djelovanja voda 3-45 3.6. Postupanje s otpadom 3-45 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3-46 3.7.1. Zaštita tla 3-48 3.7.2. Zaštita zraka 3-48 3.7.3. Zaštita voda 3-48 3.7.4. Zaštita od buke 3-49 3.7.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 3-49 3.7.6. Posebna namjena 3-51

Page 5: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet SADRŽAJ 00-B-PPUG-sadržaj-180204

3

II. Odredbe za provođenje

Uvod I-III 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području grada 4-2 1.1. Korištenje i namjena prostora 4-3 1.1.1. Razgraničavanje namjene površina 4-6 2. Uvjeti za uređenje prostora 4-7 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju 4-7 2.2. Građevinsko područje grada 4-9 2.2.1. Obnova postojećih zgrada u negradivom dijelu građevinskoga područja 4-9 2.2.2. Građevinska čestica 4-10 2.2.2.1. Građevinska i regulacijska linija 4-10 2.2.2.2. Udaljenost od ruba susjedne građevinske čestice 4-11 2.2.2.3. Izgrađenost građevinske čestice 4-12 2.2.2.4. Građenje uz vodotoke 4-12 2.2.2.5. Uređenje građevinske čestice 4-12 2.2.3. Visina 4-13 2.2.3.1. Razina prizemlja i podruma 4-14 2.2.3.2. Potkrovlje 4-14 2.2.3.3. Krovište i pokrov 4-14 2.2.3.4. Oblikovanje zgrada 4-15 2.2.3.5. Urbana oprema 4-15 2.2.3.6. Kiosci i pokretne naprave 4-15 2.2.3.7. Ograde 4-16 2.2.4. Prometni uvjeti 4-17 2.2.4.1. Parkirališta - opći uvjeti 4-17 2.2.4.2. Garaže za osobne automobile 4-17 2.2.5. Komunalno opremanje 4-18 2.2.5.1. Priključak na komunalnu infrastrukturu 4-18 2.2.5.2. Priključak na električnu mrežu 4-18 2.2.5.3. Priključak na plinsku mrežu 4-18 2.2.5.4. Telekomunikacije 4-19 2.2.5.5. Vodoopskrba 4-19 2.2.5.6. Odvodnja 4-19 2.2.5.7. Odlaganje kućnog otpada 4-19 2.2.5.8. Skloništa 4-20 2.2.5.9. Zaštita od požara 4-20 2.2.6. Uvjeti i način gradnje stambenih zgrada 4-21 2.2.6.1. Oblikovanje zgrada 4-21 2.2.6.2. Niske individualne zgrade 4-21 2.2.6.3. Veličina građevinske parcele niske individualne zgrade 4-22 2.2.6.4. Visina niskih individualnih zgrada 4-22 2.2.6.5. Poslovni prostori u niskim individualnim zgradama 4-22 2.2.6.6. Individualne zgrade 4-22 2.2.6.7. Visina individualnih zgrada 4-23 2.2.6.8. Veličina čestice individualnih zgrada 4-23 2.2.6.9. Izgrađenost građevinske čestice 4-23 2.2.6.10. Poslovni prostori u individualnim zgradama 4-24 2.2.6.11. Pomoćne i gospodarske zgrade u domaćinstvu 4-24 2.2.6.12. Gospodarske zgrade i zgrade za vlastite potrebe u domaćinstvu 4-24 2.2.6.13. Gospodarske zgrade za proizvodnju više od vlastitih potreba u domaćinstvu 4-25 2.2.6.14. Građevni uvjeti za pomoćne i gospodarske zgrade u domaćinstvu 4-25 2.2.6.15. Vodoopskrba - bunari i drugi uređaji za opskrbu vodom 4-25

Page 6: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet SADRŽAJ 00-B-PPUG-sadržaj-180204

4

2.2.6.16. Obnova zgrada zbog osiguranja neophodnih uvjeta života i rada 4-25 2.3. Izgrađene strukture van naselja 4-26 2.3.1. Farme i tovilišta 4-27 2.3.2. Vinogradarske klijeti 4-27 2.3.3. Planinarski i lovački domovi 4-27 2.3.4. Kampovi izvan građevinskog područja 4-28 2.3.5. Vidikovci 4-28 2.3.6. Zgrade za konjički sport 4-28 2.3.7. Građenje u negradivom dijelu građevinskoga područja 4-28 2.4. Posebno vrijedna područja i cjeline 4-29 2.4.1. Vode i vodno dobro 4-29 2.4.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline 4-30 2.4.3. Perivoji i šetališta 4-30 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4-31 3.1.1. Gospodarske djelatnosti 4-31 3.1.2. Turistička djelatnost 4-32 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 4-32 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava 4-33 5.1.1. Infrastrukturni pojasi (koridori) - opće odredbe 4-33 5.1.2. Površine infrastrukturnih sustava 4-33 5.1.3. Prometni infrastrukturni sustavi 4-33 5.1.4. Cestovni promet 4-34 5.1.5. Benzinske postaje 4-37 5.1.6. Mreža biciklističkih staza i traka 4-37 5.1.7. Javne pješačke površine 4-37 5.1.8. Željeznički promet i javni promet 4-38 5.1.9. Javni prijevoz 4-38 5.1.10. Pošta i javne telekomunikacije 4-39 5.2. Energetski sustav 4-39 5.2.1. Zgrade za opskrbu električnom energijom 4-39 5.2.2. Naftovodi, plinovodi i građevine za opskrbu plinom 4-40 5.2.3. Zgrade za opskrbu toplinskom energijom 4-40 5.3. Vodnogospodarski sustav 4-40 5.3.1. Zgrade i uređaji za opskrbu vodom 4-40 5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 4-41 5.3.3. Zgrade i uređaji za odvodnju voda 4-41 5.3.4. Zgrade i uređaji za uređenje potoka i voda 4-42 5.3.5. Uređenje vodotoka, voda i melioracija 4-42 5.3.6. Korištenje voda 4-42 5.4. Groblja 4-42 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih

cjelina 4-43 6.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 4-43 6.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara 4-45 7. Postupanje s otpadom 4-50 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 4-51 8.1. Mjere za poboljšanje i unapređenje okoliša 4-53 8.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta 4-53 9. Mjere provedbe plana 4-54 9.1. Obveza izrade prostornih planova 4-54 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 4-54 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 4-55 9.4. Sudjelovanje javnosti 4-55 10. Prijelazne i završne odredbe 4-56

Page 7: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet SADRŽAJ 00-B-PPUG-sadržaj-180204

5

GRAFIČKI DIO KARTOGRAMI 1. Položaj grada Slavonskog Broda u Brodsko-posavskoj županiji 2. Teritorijalno politički ustroj 3. Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1.1. PROSTORI ZA RAZVOJ I UREĐENJE 1.2. PROMET 1.3. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 2.1.2. Elektroenergetika 2.2. Vodnogospodarski sustav 2.2.1. Vodoopskrba i korištenje voda 2.2.2. Uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja 2.2.3. Odvodnja otpadnih voda 2.2.4. Obrada skladištenje i odlaganje otpada 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 3.1.1. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja 3.1.2. Područja primjene posebnih mjera zaštite 3.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju 3.1.4. Područja posebnih uvjeta korištenja (graditeljska baština) 3.2. 2. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 4. GRANICE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA GRADA ( s granicom obuhvata GUP-a )

Page 8: Slavonski brod GUP

1. POLAZIŠTA

Page 9: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-2

Page 10: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-3

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

Prostorni plan uređenja grada Slavonskog Broda (PPUG) ima samo jedno naselje tj. Grad Slavonski

Brod, a izrađuje se i donosi istovremeno s Generalnim urbanističkim planom grada Slavonskog Broda

(GUP-om) budući da se sveukupno izgrađeno područje i sve građevine nalaze unutar obuhvata PPUG-

a i GUP-a. Zato se i sve obveze identično određuju u ovim planovima, time što PPUG regulira i uvjete

uređenja i korištenja površina izvan obuhvata GUP-a (poljodjelskih, šumskih, vodnih, infrastrukturnih

i drugih). Detaljnije uređenje prostora unutar jedinog građevinskog područja određuje se

istovremenom izradom GUP-a.

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA SLAVONSKOG BRODA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE

Slavonski Brod je izražene gravitacije u sustavu središnjih naselja Brodsko-posavske županije kao i

gravitacije u sustavu naselja Posavine na području BiH. Pogranični je grad, regionalno i županijsko

središte te najveći grad na X. prometnom koridoru na dionici od Zagreba do međunarodnog graničnog

prijelaza - GP Lipovac. Regionalni značaj i identitet Slavonskog Broda temelje se na prostornom

položaju, povijesnom nasljeđu, izgradnji te socijalnoj i gospodarskoj strukturi.

U novijoj povijesti razvoja grada Slavonskog Broda događale su se značajne promjene , promjene koje

će bitno uticati na određivanje polazišta njegovog razvoja. Te promjene su nastale kao posljedica:

- stjecanja nezavisnosti Republike Hrvatske i promjene državnih granica kao i promjene statusa

grada Slavonskog Broda koji postaje pogranični grad,

- funkcionalnih promjena grada koje se očituju u slabljenju sekundarnih (industrijskih) funkcija na

kojima je temeljen dosadašnji razvoj,

- demografskih promjena (posljedica ratnih opasnosti i razaranja)

- promjena društveno političkog ustroja i vlasničko-pravnih odnosa,

- prometnog položaja,

- uvjeta zaštite kulturnih dobara, zaštite okoliša i drugog.

Grada Slavonski Brod biti će i u budućnosti usmjeren na X. europski cestovni i željeznički koridor

(dionica Zagreb – G.P. Lipovac). Normalizacijom odnosa u širem prostoru ovaj koridor će u

Page 11: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-4

budućnosti biti posebito značajan. Planiranom realizacijom V. c. europskog prometnog koridora

(dionica Osijek – B. Šamac – Sarajevo - Ploče) biti će preusmjeren dio tranzitnog putničkog i teretnog

prometa za i iz BiH, a što će umanjiti prometno opterećenje grada Slavonskog Broda.

Ograničeni vlastiti energetski izvori i skupa uvozna energija, uvoz sirovina te visoki standardi zaštite

okoliša omogućuju razvitak prerađivačke industrije samo viših razina tehnologije proizvodnje.

Istovremeno će time biti umanjene potrebe gospodarstva za teškim transportima, tim više što se

planira daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta cijevnog transporta nafte i plina.

Promjene u prometnom sustavu mogu se očekivati i zbog postupnih promjena stavova prema uređenju

plovnog puta rijekom Savom. Uvjeti zaštite okoliša, zaštite prirode, međunarodno pravo i obveze

korištenja i uređenja plovnog puta, troškovi izgradnje te kao najznačajnije promjene gospodarske

strukture koja je taj plovni put trebala koristiti, utjecati će na donošenje odluke i dinamiku njegove

obnove. Pretpostavljen razvoj grada obilježiti će nekoliko karakterističnih razdoblja:

- U prvom razdoblju planskog razvitka grad Slavonski Brod treba obnoviti i razvijati sekundarne

funkcije.

- U drugom razdoblju razvitka grada, sljedeći opći trenda razvitka europskih gradova u kojima

jača značaj prometa, uprave, trgovine i usluga, odvijati će se postupno promjene proizvodne

gospodarske strukture

- U trećem razdoblju, a nakon postignutog gospodarskog napretka, razvijati će se intenzivnije

kvartarne funkcija - kultura, obrazovanje, turizam, rekreacija te uspješnije provoditi mjere zaštite

okoliša i kulturnih dobara.

1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Za nastanak grada Slavonskog Broda značajni su njegov prometni položaj, topografske karakteristike i

rijeka Sava. Rijeka je bila kroz povijest grada i put i granica. Dijelila je i povezivala kulture i običaje.

Grad je građen na riječnom prijelazu i koristio je prednosti takvog smještaja za vlastiti razvitak, ali je i

snosio posljedice takvog položaja. Gradnjom željezničke pruge i kasnije autoceste prometni značaj

grada postaje sve izraženiji. Grad gubi vojnu funkciju i pretvara se u administrativno i industrijsko

regionalno središte. Poslije Drugog svjetskog rata počinje intenzivan gospodarski razvitak grada

Slavonskog Broda koji u gospodarstvu obilježava međunarodno afirmirana metaloprerađivačka

industrija koja je bila toliko dominantna da su prekomjerno zapostavljene ostale gradske funkcije. U

koncepciji prostornog razvoja, grad je planiran s izrazitim industrijskim obilježjima, kao cjelina na

obje obale rijeke Save.

Page 12: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-5

- Za vrijeme Domovinskog rata grad trpi izravne i posredne ratne štete. Mijenja se i sociološka i

gospodarska struktura grada. Industrijski razvoj slabi zbog rata ali i zbog promjena na

međunarodnom tržištu, kao i zbog tehnološkog zaostajanja i promjena uvjeta poslovanja. Iz grada

iseljava dio starosjedilačkog stanovništva zbog ratnih opasnosti i teškoća gospodarstva, a

istovremeno u grad imigrira velik broj stanovnika iz okolnih područja u kojima su vođene

neposredne ratne operacije. U tom za grad teškom razdoblju aktivnosti gradske uprave usmjerene

su na poratnu obnovu i osiguranje temeljnih životnih uvjeta, a kontinuitet građenja nije mogao

biti održan. Tek je djelomično uspostavljena povezanost s gradom na desnoj obali, a dijelovi

gradskog područja uz obale Save su još uvijek nedostupni zbog opasnosti od mina. Javne potrebe

zadovoljavaju se odgovarajuće mogućnostima, no ne odgovaraju potrebama grada i željenom

standardu stanovnika.

Preduvjeti uspješnog razvoja grada su: racionalno korištenje građevinskog zemljišta, planiranje i

građenje kvalitetnih stambenih naselja te uređenje javnih gradskih prostora. Gradu predstoji postupna

obnova te funkcionalna i strukturna transformacija. Prioriteti uređenja grada su: postupni oporavak

gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti, uređenje prometne infrastrukture i komunalno uređenje.

TABLICA 1. Površine, stanovnici, kućanstva

ŽUPANIJA

Površina Stanovnici Stanovi Kućanstva Gustoća stanovništva

VUKOVARSKO-

SRIJEMSKA

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis

1991.

Popis

2001.

Popis

1991.

Popis

2001

km2 % broj st. % broj st. % broj % broj % broj broj br. st./km2

ŽUPANIJA

ukupno

2026,0 100 174998 100 176765 100 54651 100 60049 100 54019 54836 86,33 87,25

GRAD

SLAVONSKI BROD

54,3 2,68 57229 32,70 64612 36,55 17854 32,67 21420 35,67 18287 20556 1051,0 1189,9

1.1.1.1. Stanovništvo 1

Površina Grada Slavonskog Broda – širi prostor (PPUG) je 5.430,8 ha, a površina grada Slavonskog

Broda – uži prostor (GUP) je 4.165,5 ha. Ukupan broj stanovnika grada 2001.g. je 64.612 stanovnika.

U gradu je 1991.g.bilo registrirano 57.229st., 1981.g. 49.153 st., a 1971.g. 40.081 st. Gustoća

naseljenosti 2001. (nivo PPUG-a) je 11.9 st/ha, a gustoća naseljenosti 2001. (nivo PPUG-a) je15,5

st/ha. Broj kućanstava 2001.g. je 20.556 st., 1991.g. je 18.010 st., a 1981.g. 15.522 st. Prosječni broj

1 U prvom dijelu izrade ovog Plana bili su dostupni samo podaci popisa 2001. o ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stanova iskazani na razini naselja kao i preliminarni podaci o mjesnim odborima. Ostali rezultati popisa 2001.g. obzirom na starosnu strukturu, spol, nacionalnost, aktivnosti i obrazovanje u trenutku izrade ove studije nisu bili dostupni jer nisu bili obrađeni i prezentirani za javnost sve do ljeta 2002. No niti tada nisu bili dostupni podaci o migracijama i kretanju stanovništva. Kako bi se dobila prostorna dinamika stanovništva Slavonskog Broda korišteni su neslužbeni podaci popisa vezani na Mjesne odbore.

Page 13: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-6

članova kućanstva bio je 2001.g. - 3.14, a prethodnih godina 1991.g. 3.17, 1981.g. 3.17.

Teritorijalno ustrojstvo grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije temelji se na Zakonu o

područjima županija, gradova i općina u republici Hrvatskoj (NN br.10/97).

Ako promatramo promjene u broju stanovnika Brodsko-posavske županije i Slavonskog Broda u

periodu 1971-2001. možemo zaključiti da Slavonski Brod zadnja tri desetljeća ima kontinuirani rast

broja stanovnika za razliku od Županije koja ima trendove rasta do 1991., a nakon toga, zadnje

desetljeće blagu stagnaciju. Nova Gradiška, drugi pol razvoja Županije, za razliku od Slavonskog

Broda, zadnje desetljeće gubi stanovništvo.

Stanovništvo Slavonskog Broda se u periodu 1971./81. povećalo za ukupno 22,6%, u periodu

1981./91. za 16,4%, a u zadnjem desetljeću 1991/01. za 12,9%. U isto vrijeme na prostoru Brodsko-

posavske županije broj stanovnika se mijenja na slijedeći način: u periodu 1971./81 povećava se za

2,2%, u periodu 1981./91. povećava se za 4,37%, a u periodu 1991./01. smanjuje se po prvi put za

1,1%. Posljednja tri desetljeća stopa rasta broja stanovnika desetak puta je veća u Slavonskom Brodu

nego u Brodsko-posavskoj županiji kod koje je ta stopa negativna zadnje desetljeće (-0,11 %).

Ako promatramo veličinu naselja u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije (bivša Općina

Slavonski Brod) uočavamo da jedino gradsko naselje tj. Slavonski Brod prema broju stanovnika veće

od svih ostalih naselja u bivšoj općini (cca. 52%).

Dobna i spolna struktura stanovništva Slavonskog Broda (2001.)

Prema popisu iz 2001. u Slavonskom Brodu je bilo 30885 muškog stanovništva i 33.727 ženskog

stanovništva. U postocima muškaraca je 47.8 %, a ženskog stanovništva 52.2 %. Očita je dominacija

ženskog stanovništva nad muškim. Promatrajući dobnu i spolnu strukturu stanovništva očito je da je

muško stanovništvo zastupljenije u svim dobnim skupinama od dječjih, adolescentnih, uključivši radni

kontingent stanovništva (m= 51,3% ž=48,7% a kod stanovništva starijeg od 60 godina dominantno je

žensko stanovništvo (m=39,6%, ž=60,4%). Prosječna starost stanovništva Slavonskog Broda je 37,4

godina. Muško stanovništvo živi prosječno 35,6 godine, a žensko stanovništvo 3,5 godina duže, tj u

prosjeku 39,1godinu. Indeks starenja je 71,4 za ukupno stanovništvo Slavonskog Broda (55,3 za

muškarce i 88,2 za žene), a koeficijent starosti je 18,9 (15,6 za muškarce i 21,9 za žene). Fertilno

žensko stanovništvo starosti između 15 i 49 godina iznosi 16.327 (25,3 % ukupnog stanovništva,

odnosno 48,4 % ženskog stanovništva ).

Page 14: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-7

Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti i vjeri

Hrvatsko državljanstvo ima 99,08 % stanovnika Slavonskog Broda, hrvatsko i drugo državljanstvo

ima 633 stanovnika (0,98%), samo strano državljanstvo 272 stanovnika (0,42%),a bez

državljanstva190 stanovnika (0,29). U ukupnom stanovništvu 59999 (92,3%) je hrvatske narodnosti, a

3066 stanovnika (4,75%) čine predstavnici nacionalnih manjina. Najzastupljeniji su srbi (2,41%), romi

(0.90%), bošnjaci (0,46%) i albanci (0,21%). Prema vjerskom opredjeljenju najzastupljeniji su

katolici (89,3%), pravoslavci (3,07%), stanovnici islamske vjere (1,75%), grkokatolici (0,63%) itd.

Završena škola

Obzirom na broj stanovnika Slavonskog Broda koji je mogao pohađati školu (52463 st.), bez škole je

2138 stanovnika (4,1%), 1-3 razreda OŠ ima1569 (3%) stanovništva, 4-7 razreda ima 4239 (8,1 %),

završenu OŠ ima 11091 (21 %), srednju školu 27026 (51,5%), a više i visoko obrazovanje (uključivši

stupanj dr. i mr.) 6088 (11,6%) stanovništva.

Obzirom na ukupno stanovništvo Slavonskog Broda (64.612 st.) udjel i postoci izgledaju nešto

drugačije: završenu OŠ ima 17,2 %, srednju školu 41,8%, a visoko obrazovanje 9,4% stanovništva.

Gledano sumarno srednjoškolsko, više i visoko obrazovanje ima 51,25 % ukupnog stanovništva. To je

pokazatelj dobre baze za tehnološki razvoj.

Gledajući spolnu podjelu može se zaključiti da je muško stanovništvo obrazovanije. Samo osnovnu

školu ima znatno veći broj žena od muškaraca, a srednju, VŠS i VSS ima veći broj muškog

stanovništva. Prema strukturi srednjoškolskog obrazovanja od 27026 stanovnika sa srednjom školom

(100%), njih 58,4 % završilo je školu u trajanju 1-3 god (zanatske stručne srednje škole), 31,2 %

srednje škole u trajanju od 4 godine (tehničke i sl. škole), a samo 10,4% gimnazije.

Radni kontingent

Radni kontingent stanovništva (m. 15-65.god. i ž. 15-59.god.) iznosi 41.565 stanovnika ili 64,3 % od

ukupnog broja stanovnika. Od tog su broja 21330 (51,3%) muškarci i 20,235 (48,7 %) žene.

Stanovništvo prema aktivnosti

Od ukupnog broja od 64612 stanovnika Slavonskog Broda , aktivno je 26645 (41,2%) stanovnika.

Ima 15388 (23,8%) osoba s osobnim prihodom, te 22579 (34,9%) uzdržavanog stanovništva. Od

uzdržavanog stanovništva 13949 je uzdržavano od osoba u zemlji, a 1932 od osoba u inozemstvu.

Page 15: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-8

Aktivno stanovništvo čine 43,8% žene i 56,2% muškarci. Za razliku od muškaraca kod ženskog

stanovništva znatno je veća skupina uzdržavanih (13573) od aktivnih žena (11680). Od aktivnih žena

68,0% ih obavlja svoje zanimanje. Od ukupnog ženskog stanovništva (33727) samo 34,63 % ili 11680

žena spada u kategoriju aktivnog stanovništva.

Ako kompariramo aktivno stanovništvo Slavonskog Broda (41,24%) i aktivno stanovništvo Brodsko-

posavske županije (40,46%), očito je da grad ima nešto više aktivnog stanovništva od županije.

Aktivno stanovništvo prema pretežitoj aktivnosti

Od ukupnog aktivnog stanovništva 26645 (100%), zaposleno je 18856 (70,8%), a nezaposleno 7789

(29,2%) stanovnika. Kod nezaposlenih njih 31,2% traži zaposlenje prvi put, a 68,8% ponovno

zaposlenje. Kao poljoprivredno stanovništvo izjasnilo se 342 stanovnika (0,53%). Od tog je broja 249

aktivno, a 93 uzdržavano.

Ženska populacija sudjeluje sa 43,8% u ukupnom aktivnom stanovništvu, sa 42,1% u kategoriji

zaposlenih i 48,0% u kategoriji nezaposlenih. Ako promatramo broj zaposlenog i nezaposlenog

aktivnog stanovništva obzirom na ukupno stanovništvo Slavonskog Broda (64612), onda je zaposleno

29,2% stanovnika, a nezaposleno 12% stanovnika.

Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život

Samo 18190 stanovnika (28,2%) ima prihode od rada, 12168 stanovnika (18,8%) samo od mirovine,

2030 stanovnika (3,1%) samo od socijalne pomoći, 1073 stanovnika (1,7%) od rada i ostalih prihoda,

a najveći dio tj. 27445 stanovnika (42,5%) je bez prihoda.

Situacija je gotovo identična i u Brodsko-posavskoj županiji u kojoj prihode od rada ima 27,6%

stanovništva, a bez prihoda je 42,6% stanovnika.

Migracijska kretanja

Kako u vrijeme dovršenja planske dokumentacije (kolovoz 2002 još uvijek nisu bile dostupne

slijedeće tabele: tab.7. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima; tab10. Dnevni i tjedni migranti,

te tablica 18. Stanovništvo prema prebivalištu za vrijeme popisa 1991. nije moguće detaljnije sagledati

ovu temu.

1.1.1.2. Kućanstva

U vremenu između dva popisa 1981./1991. broj stanovnika se povećao za 16,4%, gotovo isto

povećanje je bilo i kod broja kućanstava (16,0%). U vremenu između popisa 1991./2001.godine

Page 16: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-9

ukupno povećanje broja stanovnika (u %) je znatno manje od prethodnog perioda i iznosi 12,6%, dok

u isto vrijeme povećanje broja kućanstava iznosi 14,1%.

- Prosječna veličina kućanstva u Brodsko-posavskoj županiji prema popisu 2001. s 3,22 člana veća

je od prosječnog kućanstva Slavonskog Broda s 3,14 članova.

Interesantna je činjenica da su najzastupljenija kućanstva sa samo dva člana (23,3%). Pretpostavka je

da su to obitelji bez djece ili samohrani roditelj s jednim djetetom, a tek na drugom mjestu je

četveročlano kućanstvo (21,9%) (pretpostavka roditelji s dvoje djece). U velikom su broju zastupljena

i samačka kućanstva (17,7%).

Stambene jedinice - broj i struktura stambenih jedinica

Na području grada Slavonskog Broda izgrađene su 21420 stambenih jedinica. Od tog broja 20835

stanovi su za stalno stanovanje(97,6%), a 520 stanovi koji se koriste privremeno (2,4%).

Ukupna površina svih stambenih jedinica zajedno je 1.573.808 m2 (ukupan stambeni fond). Prosječna

površina stambene jedinice je 73,5 m2, prosječna površina stambene jedinice za stalno stanovanje je

74,5 m2, a prosječna površina stambene jedinice koja se koristi za odmor je 35,2 m2.

Iz poredbe statističkih podataka o broju kućanstava i broja stambenih jedinica proizlazi da je broj

stambenih jedinica u Slavonskom Brodu znatno veći (21420) od ukupnog broja svih kućanstava

20556). Gledajući samo ova dva podatka moglo bi se reći da potreba za izgradnjom novih stambenih

jedinica nije velika budući da broj postojećih stanova nadilazi broj kućanstava (1,04 stana po

kućanstvu). Kada bi se isključio broj stambenih jedinica za odmor, iz ukupnog broja, još uvijek bi broj

stanova za stalno stanovanje bio veći od broja kućanstava.

1.1.1.3. Podaci po mjesnim odborima

Slavonski Brod je teritorijalno organiziran u 16 mjesnih odbra. Veličina mjesnih odbora kreće se od

najmanje "Brodske Varoši" s 1976 stanovnika (3,13% ukupnog stanovništva grada) do najvećeg

mjesnog odbora "Dr. Ante Starčević" s 8982 stanovnika (14,24% ukupnog broja stanovnika).

Prosječna veličina mjesnog odbora je 3941 stanovnik (6,25% ukupnog broja stanovnika).

1.1.1.4. Demografske promjene i prognoze

Bez obzira na ratna događanja tijekom domovinskog rata stanovništvo Slavonskog Broda se i dalje

kontinuirano povećava. Sudbina Slavonskog Broda bila bi vjerojatno slična onim trendovima koji su

Page 17: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-10

se odvija li u ostalim gradovima ratom zahvaćenih područja.1 Na povećanje stanovništva u periodu

1991/01, za mehanički prirast značajno je zauzimanje Bosanske Posavine i nastanjivanje dijela njenih

stanovnika u Slavonskom Brodu, gradu najbližem napuštenim domovima.

1971 1981 1991 2001 1981/71 1991/81 2001/91

SLAVONSKI BROD 40081 49153 57229 63268 122,6 116,4 110,6

Tablica 2. Kretanje broja stanovnika u Slavonskom Brodu od 1971. do 2001. godine

Na temelju istraženih podataka za period od 1991. do 2001. godine zaključujemo:

- U periodu od 1991. – 2001. godine stanovništvo županije stagnira, odnosno stopa rasta je

negativna. Slavonski Brod kontinuirano zauzima sve veći postotak stanovništva Županije, tj.

gradsko stanovništvo se povećava a vangradsko smanjuje.

- Prisutan je rast broja stanovnika i broja domaćinstava, ali u odnosu na prethodno razdoblje od

1981. do 1991. godine uočava se smanjenje stopa rasta broja stanovnika i broja domaćinstava.

- Stope rasta broja stanovnika i broja domaćinstava bile su u periodu od 1981. do 1991. godine

podjednake, a u periodu od 1991. do 2001. godine stopa rasta broja domaćinstava znatno je veća od

stope rasta broja stanovnika.

- Zbog umanjenja broja članova domaćinstava i povećanja broj stanovnika potrebe za gradnjom

stanova se neznatno povećavaju.

- Broj stanovnika i broj domaćinstava u periodu 1991./2001. bili bi znatno manji da nije došlo

tijekom domovinskog rata do mehaničkog prirasta - doseljenja stanovništva iz Bosanske Posavine.

Promatrajući trendove promjene stanovništva zadnja tri desetljeća vidimo da se stopa godišnjeg rasta

broja stanovnika kontinuirano smanjuje: u periodu 1971./81. ona je iznosila 2,3%, u periodu 1981./91.

1,64% i u posljednjem desetljeću 1991,/2001. smanjila se na 1,29%.

Kada bi se trend smanjenja stope rasta broja stanovnika nastavio istim tempom, godišnja stopa rasta

stanovnika mogla bi pasti u periodu 2001/2011 na cca. 0,79%., a ukupan broj stanovnika bi se povećao

sa sadašnjih 64.612 stanovnika na cca. 70.000 stanovnika.

U slijedećem desetljeću posljednja prosječna godišnja stopa rasta (0.79%) bi se mogla još i više

smanjiti ukoliko ne dođe do značajnijeg gospodarskog oporavka grada, a uz pretpostavku da više neće

biti značajnijeg mehaničkog prirasta broja stanovnika, te da će se i dio doseljenih stanovnika, kada

dođu uvjeti za to, vratiti svojim kućama u Bosansku Posavinu.

1 Npr. Osijek se brojem stanovnika 2001.g. vratio na nivo 1971.g. tj., uočena je značajna stagnacija.

Page 18: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-11

1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

1.1.2.1. Geoprometni položaj grada Slavonskog Broda

Geoprometni prometni položaj grada Slavonskog Broda određuju: X. europski cestovni i željeznički

koridor (dionica Zagreb – G.P. Lipovac), međunarodni plovni put rijekom Savom i međunarodni

transportni cjevovodi koji presijecaju gradsko područje. Planiranom realizacijom V. c. europskog

prometnog koridora (dionica Osijek – B. Šamac – Sarajevo - Ploče) biti će preusmjeren dio tranzitnog

i teretnog prometa za i iz BiH što će prometno rasteretiti grad Slavonski Brod. Geoprometni

pogranični položaj Slavonskog Broda posebito je značajan zbog njegove povezanosti sa susjednim

Bosanskim Brodom na desnoj obali Save te dalje sa cijelim sjevernim područjem Republike Bosne i

Hercegovine. U regionalnom prometnom sustavu grad Slavonski Brod je značajno čvorište kao dio

prometne mreže koja povezuje gradove Novu Gradišku Požegu, Našice, Đakovo-Osijek, Vinkovce i

Županju te ostala područna i lokalna središta. Geoprometni značaj grada uvjetuju promjene stavova o

potrebi i načinu uređenja plovnog puta rijekom Savom. Na donošenje odluke i dinamiku izgradnje

plovnog puta utjecati će: međudržavni sporazumi, međunarodno pravo i obveze korištenja i uređenja

plovnog puta, troškovi izgradnje, promjena kvalitete i kvantitete tereta koji bi se plovnim putom

prevozio te uvjeti zaštite okoliša i zaštite prirode.

1.1.2.2. Prirodne osobitosti 1

Grad Slavonski Brod je prema svome administrativnom području smješten na prostoru od 88,5 do

250,0 m. n. m. s tim da se najveći dio grada nalazi na prostoru visine 90,0 do 100,0 m. n. m. Na

prostoru Slavonskog Broda spajaju se dvije prostorne cjeline: širi prigorski pojas i nizinski prostor uz

Savu. Veći južni dio gradskog prostora pripada nizinskom prostoru uz Savu, a manji sjeverni širem

prigorskom pojasu. Na sjeveru u zaleđu nalazi se Dilj-gora s najvišim vrhom od 461 m. Prigorski

prostori pružaju se sve do grada. To su blago reljefno razvijeni prostori, nepogodni za razvoj naselja i

gospodarskih funkcija. Prigorski dio brežuljkastog reljefa blago je nagnut prema jugu. Brojni gorski

potoci rasčlanili su ga na niz izduženih grebena apsolutnih visina 350-380 m u gorskim dijelovima, a

na rubovima 120-130 m.

1 Kao osnova za ovaj tekst korišten je, uz ostale izvore, tekstualni dio Prostornog plana Brodsko-posavske županije iz 2001.g., i to dio 1.1.1.4. Pripadnost prostornim cjelinama i klimatske osobitosti.

Page 19: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-12

Nizinski dio uz rijeku Savu je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa. Karakteristike reljefa

određene su mlađim tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu i imale su velikog

utjecaja na hidrografske odnose ovog područja. U morfološkom smislu u okviru nizine rijeke Save

mogu se izdvojiti manje morfo-genetske cjeline: naplavna ravan Save ili poloj Save, fluvio-močvarna

nizina, terasna nizina i glacis-terasa.

Vode

Vode na području grada Slavonskog Broda su rijeka Sava, rječice Glogovica i Mrsunja, Lateralni

kanal, potoci južnih obronaka Dilj – gore te podzemne vode. Na području grada su potoci s Dilj-gore

malog kapaciteta i ne mogu se koristiti za opskrbu.

Cjelokupno područje grada Slavonskog Broda, kao i cijele Brodsko-posavske županije pripada

vodnom području slijeva Save, područje «Brodska Posavina». Unutar vodnog područja slijeva Save

formirana su 4 slijevna područja. Slavonski Brod i prostor oko njega pripada slijevnom području

«Jelas». Istočna granica grada je ujedno i granica između slijevnog područja «Jelas» i slijeva «Biđ»

koji se proteže prema istoku sve do istočne granice Županije. Slijevno područje «Jelas» proteže se od

vodotoka Orljava na zapadu do vodotoka Glogovica, granice slijeva na istoku. Unutar ovog područja

formirali su se maniji sljevovi, a na prostoru grada Slavonskog Broda i njegove neposredne okolice to

su slijev lateralnog kanala Jelas-polja s vodotokom Glogovica, te slijev Mrsunje.

Za opskrbu grada i susjednih naselja vodom najznačajnija je rijeka Sava. Na prostoru polja Jelas nalazi

se regionalno crpilište podzemne vode. Na području grada su zagađene površinske vode zbog

djelomično izvedene kanalizacije. Obilježja toka Save kroz grad su izraziti meandri. Obale su na užem

gradskom području uređene i zaštićene obaloutvrdama. Na širem gradskom području nasipi štite od

visokih voda Save. Obala Save južno od grada je vrlo povoljna za rekreaciju i šport.

Svojim karakteristikama nizinske rijeke, sa znatnim oscilacijama vodostaja od –38 do +883, daje

karakter cijelom području. Dužina rijeke Save kroz područje grada je cca. 15 km (od ušća Istočnog

lateralnog kanala u rijeku Savu 371+400 do 386+000 crpne stanice CS Migalovci).

(jedinica) Slavonski Brod Površina sliva F km2 50.858 Godišnje oborine H mm 1.180 Srednja protoka Q m3/s 1.031 Godišnja količina m3 x 106 32.065 Specifični dotok q l/s/km2 20.3 Izvor podataka: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1997.; Slavonija i Baranja, Regionalni prostorni plan, Zagreb. 1969. Tablica 3. Središnja godišnja protoka, površina sliva, specifični dotok i godišnje oborine za rijeku

Savu u Slavonskom Brodu

Page 20: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-13

Kota «0» najviši visoki srednji niski najniži Slavonski Brod 81.80 864 612 288 56 -26 Izvor podataka: Slavonija i Baranja, Regionalni prostorni plan, Zagreb. 1969. Tablica 4. Podaci o vodostaju u Slavonskom Brodu (u cm)

Pritoka Glogovica

Glogovica je najveća pritoka lateralnom kanalu Jelas polja s gotovo podjednakom površinom sliva.

Najveći je vodotok koji se sliva s južnih padina Dilj Gore u Brodsko Posavlje. Veličina sliva iznosi

90.50 km2, dužina toka Glogovice iznosi oko 20 km. Najviša točka sliva je 471 m.n.m., a najniža na

samom ušću iznosi 95 m.n.m.. Zbog učestalih poplava i velikih šteta kako na poljoprivrednim, tako i

na gospodarskim objektima, hidrotehnički zahvati na tom vodotoku počeli su još davne 1820. godine.

Stara Glogovica bila je pritoka vodotoka Mrsunja i protjecala je zapadnim dijelom grada Broda, od

Podvinjske ulice, preko željezničke stanice, područja tvrđave “Brod” do ušća u Mrsunju.

Kanal Mrsunja (od ušća u Savu 0+000 do 8+130)

Najniži dio Jelas polja uključen je u sliv Mrsunje. Osim nizinskoga dijela koji je dominantan, ovom

slivu pripadaju i nešto viši tereni oko autoceste i iznad njega. Glavni sabirni kanal u slivu Mrsunja na

prostoru grada je kanal Lokvanj.

Istočni lateralni kanal Jelas polja

Istočni lateralni kanal Jelas polja brani prostor grada Broda od brdskih voda sa južnih obronaka Dilj

Gore. Položen je od zapada, od naselja Brodski Stupnik, prema istoku, gdje kod Slavonskog Broda

prima svoju najveću pritoku, vodotok Glogovicu, nakon čega skreće prema jugu, te se ulijeva u rijeku

Savu. U branjenom podruju nalazi se naselje Slobodnica i grad Slavonski Brod. Branjenim područjem

prolazi i autocesta Zagreb - Lipovac i željeznička pruga Zagreb - Vinkovci. Dio ILK Jelas polja, od

ušća u rijeku Savu, do spoja sa Glogovicom, branjen je od velikih voda 100-godišnjeg povratnog

perioda obostranim popratnim nasipima. Uzvodno od spoja, nasipi su izgrađeni samo sa južne strane,

ali sa prekidima na mjestima na kojima su izgrađeni mostovi i prijelazi.

Hidrogeološke karakteristike

Obzirom na konfiguraciju terena šireg prostora oko Slavonskog Broda mogu se izdvojiti dvije

hidrogeološke cjeline: brežuljkasto područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti i

ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara kao hidrogeološka jedinica

proteže se uz rijeku Savu. Debljina vodonosnog sloja varira, a najčešće od 15-30m. Prihranjivanje

podzemnih voda događa se infiltracijom oborina ili iz Save. Između Save i vodonosnog horizonta

postoji neposredna hidraulička veza, tako da prihranjivanje ovisi o visini i trajanju vodostaja Save.

Page 21: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-14

Ovo vodonosno područje proteže se od Ruščice (istočno od Slavonskog Broda) prema istoku do

Županje i Bošnjaka uz tok Save. U prvih sto metara dubine može se razlikovati 3-5 jasno izraženih

vodonosnih horizonata koji su odijeljeni slabo propusnim naslagama. Idući od Save prema sjeveru

debljina horizonata se smanjuju. Prvi vodonosni sloj nalazi se na području uz Savu na dubini 5-10 m.

Sjevernije debljina pokrivača postupno raste pa se prvi vodonosni horizont nalazi na dubini od cca.

30m. Debljina mu se kreće od 10 do 20 m a bliže Savi na nekim mjestima doseže i 40 m.

- Pedološke karakteristike

Na području uz rijeku Savu, pa sve do brežuljkastih i gorskih prostora (Dilj-gora) prisutan je niz

različitih tipova tala. Tla u nizinskom i pribrežnom području povoljna su za poljoprivrednu

proizvodnju. Određene razlike postoje u stupnju uređenosti pojedinih tala. Na brežuljkastom i

prigorskom području pogodna su za razvoj mekih i tvrdih listača. To su distrična smeđa tla, pseudoglej

ravničarski, i obronačni, aluvijalna tla, aluvijalno koluvijalna, močvarno glejna i semiglejna tla. Na

nadmorskim visinama 80-95 javljaju se uglavnom aluvijalna tla, kao i močvarno hipoglejna i

amfiglejna tla. Na nadmorskim visinama od 100m javljaju se močvarno glejna tla (euglej) i koluvij,

koja se javljaju i do 120 m. n. m., a na terenima do 250 m. n. m. javlja selesivirano tlo i pseudoglej

obronačni na pleistocenskim ilovačama, a raširen je na području brežja Dilja.

- Geološke i tektonske cjeline

Područje Brodsko-posavske županije u tektonskom smislu pripada dvjema geotektonskim cjelinama:

Savska potolinska tektonska cjelina i Slavonsko-srijemska potolinska geotektonska jedinica. U

geološkom smislu područje županije pripada trima geološko-geomorfološkim cjelinama: Savska

potolina, Slavonsko gorje i Savsko-srijemska potolina. Suženjem kod Slavonskog Broda formiran je

prijevoj između Savske potoline u užem smislu i Slavonsko-srijemske potoline. To dokazuje velika

blizina starijih naslaga iz Bosanske Posavine u odnosu na stijene Dilj-gore. Savska potolina je produkt

dubokih usporednih rasjeda tzv. «lineamenata» i njime je uvjetovan današnji smjer toka rijeke Save.

Ovo je područje zapravo duboki tektonski jarak nastao postupnim spuštanjem duž rasjeda uglavnom

smjera zapad-istok. Naslage srednjeg i gornjeg pliocena razvijene su uglavnom na južnim i

jugoistočnim obroncima Dilj-gore. Naslage aluvijalnih nanosa Save sastoje se od pjeskovitih ilovača i

glinovitih pijesaka.

Prema karti seizmike Brodsko-posavske županije područje Slavonskog Broda locirano je djelomično u

VII., a najvećim dijelom u VIII. seizmičkoj zoni.

Page 22: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-15

- Klima

Prisavsku nizinu i njezinu lokalnu klimu, odlikuje visoka relativna vlažnost, češće pojave magle,

posebno u proljeće i jesen, učestalije pojave mraza, te kraće trajanje insolacije. Klimu Slavonskog

Broda kao dijela područja Istočne Slavonije karakteriziraju osobine umjerene kontinentalne klime.

Srednje godišnje vrijednosti Godišnje vrijednosti temperat.

zraka (oC)

tlak zraka hPa

relativna vlaga zraka

%

količina oborina

mm

broj dana sa

snijegom

vedri dani oblačni dani

Slavonski Brod 11,3 1005,6 75 958,2 28 50 115

Tablica 5. Srednje godišnje i godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških elemenata u 2001.

- Temperatura

Prema podacima meteorološke postaje Slavonski Brod prosječna godišnja temperatura zraka iznosi

10,5oC. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum do 20,4oC.

Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom –1,2oC.

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. (1959/78) -1,2 1,9 6,2 11,3 15,6 19,0 20,4 19,7 15,8 10,6 6,0 0,7 10,5 (1999) 0,0 1,4 8,3 12,3 17,2 20,5 21,5 21,4 18,3 11,4 4,1 0,7 11,4 Izvor: Republički hidrometeorološki zavod SRH- Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka u Slavonskom Brodu

Ako usporedimo srednje godišnje temperature izmjerene u Slavonskom Brodu u periodu 1959.-1978. i

onu iz 1999.godine vidimo da se radi o procesu zatopljenja. Apsolutni minimum temperature zraka

zabilježen je 1963.g.u Slavonskom Brodu i on iznosi –27,8oC, a maksimum 38,2oC.

- Oborine

Prosječna godišnja količina oborina je 777,8 mm. U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para

ekstrema. Glavni maksimum javlja se u srpnju 93,5mm, a sporedni krajem jeseni u studenom 70,5

mm. Glavni minimum je sredinom jeseni u listopadu 48,8 mm, dok se sporedni minimum javlja

krajem zime, u veljači 45,1 mm. Očito je da se iz godine u godinu povećava i srednja godišnja količina

oborina koja je 1999.g. iznosila cca. 27% više nego prije dvadesetak godina. mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. Sl. Brod (1959/78)

48,8 45,1 47,4 62,8 72,2 88,4 93,5 73,6 62,3 48,8 70,5 64,4 777,8

Sl. Brod (1999)

68,8 58,2 45,8 60,7 85,4 73,0 209,9 34,9 73,5 60,1 123,8 98,1 992,2

Izvor: Republički hidrometeorološki zavod SRH- Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. Tablica 7. Srednje mjesečne i godišnje oborine u Slavonskom Brodu

Page 23: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-16

- Vjetrovi

U godišnjoj ruži vjetrova na području Slavonskog Broda prevladavaju strujanja iz dva suprotna smjera

i to iz WSW i ENE, te njihovih susjednih smjerova strujanja prisutna su od jeseni do proljeća. Ljeti

prevladava strujanje WSW smjera, ali se smanjuje učestalost iz smjera ENE, a povećava iz N smjera.

U prijelaznim godišnjim dobima, u proljeće i jesen, dominira podjednak udio vjetrova iz ENE i WSW

smjera. Tijekom godine najveću učestalost imaju vjetrovi jačine 1-3 bofora.

- Šume

Na gradskom području nalaze se vrijedne šume uz obale rijeke Save te na prostoru Brodskog

vinogorja. Šume su ugrožene zbog građenja stambenih zgrada, prometnica i komunalne infrastrukture.

Značaj šuma je u njihovim ekološkim i društvenim funkcijama. Na području Migalovaca šume su

značajne i kao prostor kojim se štiti zona vodocrpilišta “Jelas”. Šume Vijuša i Poloja značajne su kao

športski, rekreacijski i turistički potencijal.

- Mineralne sirovine

Mineralne sirovine na području grada su šljunak i pijesak. Nalazišta mineralnih sirovina se nalaze na

područjima zaštite voda i područjima od osobite važnosti za razvitak grada – uređenje prostora za

turizam, šport i rekreaciju. Njihova gospodarska eksploatacija zato nije opravdana.

- Biološka raznolikost

Području grada Slavonskog Broda obilježava značajna razina biološke raznolikosti. Vodeni ekosustavi

su: rijeka Sava, rječica Mrsunja, izvori i potoci, podzemne vode i pjeskoviti sprudovi. Kopneni

ekosustavi su: šume, šumske krčevine i livade, poljoprivredne površine, gradski parkovi i vrtovi,

drvoredi i zelene površine uz infrastrukturne koridore. Biološka raznolikost na području grada nije

detaljnije istražena, premda je izvjesno da su prisutne brojne vrste biljaka, ptica, riba i beskralješnjaka.

Zaštićeni i drugi osobito vrijedni dijelovi prirode

Na području Slavonskog Broda nema registriranih zaštićenih prirodnih vrijednosti. Prostornim planom

Brodsko-posavske županije predlaže se zaštita dijelova prirode: kategorije zaštite “zaštićeni krajolici”

Pješčana plaža i šuma za šport i rekreaciju Poloj-Vijuš (površine cca 156 ha) te područje obronaka

Dilj-gore. Pješčana plaža na Savi na području Poloj – Vijuš nalazi se južno od grada i duljine je oko 5

km. Najznačajnija je rekreacijska površina za grad Slavonskog Brod. Iako su vode Save znatno

onečišćene, ovaj predjel zaslužuje posebnu pozornost i zaštitu. Krajnji južni obronci Dilj-gore -

vinogradi i voćnjaci Brodskog vinogorja posebna su vrijednost ovog područja. U širem prostoru

najznačajniji su kompleksi vinograda. Dijelovi prirode predviđenih za zaštitu na području grada

Page 24: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-17

Slavonskog Broda su gradski parkovi: Park Klasije, park u Tvrđavi “Brod”, park uz Savu i

Franjevački samostan, park na Trgu kralja Tomislava i park uz PBZ.

Kulturna dobra i graditeljsko nasljeđe

Prirodne prednosti smještaja na širem području grada Slavonskog Broda uvjetovale su neprekinutu

naseljenost ovog prostora od prapovijesti do danas. O tome svjedoče brojni materijalni povijesni izvori

i svjedočanstva, arheološki nalazi, povijesne graditeljske cjeline, pojedinačne građevine i grad kao

kolektivna memorija. Grad Slavonski Brod je složena spomenička cjelina koja se sastoji od više

različitih po vrijednosti i vremenu nastanka spomeničkih kompleksa, pojedinačnih lokaliteta i

građevina. Najznačajnija kulturna dobra (Tvrđava “Brod” i Starogradska jezgra) su zaštićena, a

daljnje mjere zaštite postojećih i novih građevina su temeljni činitelj prepoznavanja i unapređenja

identiteta grada, konteksta i koncepta prostornog uređenja.

1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Grad Slavonski Brod čini dio prostora bivše općine Slavonski Brod. Za područje današnjeg Grada

Slavonskog Broda izrađeni i formalno su na snazi slijedeći dokumenti prostornog uređenja:

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, (prosinac 1997)

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje.

- Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, (NN 50/99),

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje.

- Prostorni plan Brodsko-posavske županije,

Zavod za prostorno planiranje Brodsko-posavske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno

planiranje iz Osijeka.

- Prostorni plan grada Slavonskog Broda (istovremeno se izrađuje i donosi s GUP-om Grada

Slavonskog Broda).

1.1.3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja republike Hrvatske.

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske načelno usmjerava rješavanje problema prostornog

i infrastrukturnog uređenja, obrađuje pojedine segmente problematike prostora koncepcijski i

programski na razini interesa Republike. Strategiju treba promatrati kao načelan usmjeravajući

Page 25: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-18

dokument koji upućuje na način korištenja i uređenja prostora za Republike Hrvatske kao cjeline. U

njoj se uočavaju postavke i smjernice djelovanja na užim prostorima pa tako posredno i na područje

Grada Slavonskog Broda. Iz Strategije razvoja prostornog uređenja Republike možemo izdvojiti za

Grad važne temeljne smjernice korištenja i uređivanja prostora: očuvanje kvalitete prostora,

uvažavanje prostorno-ekoloških i socio-kulturnih parametara razvoja, uključivanje kulturno-povijesne

baštine u turističku ponudu i unapređenje posebnosti turističke ponude, umanjenje građevnih područja

naselja na stvarno potrebne površine.

1.1.3.2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja republike Hrvatske.

Programom (iz 1999.g) se ističu temeljni ciljevi i usmjerenja prostornog razvoja. Potrebno je:

- Osnažiti prostorno-razvojnu strukturu države, uvažavanjem prostorno-funkcionalnih i

morfoloških cjelina, mreže naselja i prometno razvojnih pojasa.

- Povećati vrijednost i kakvoću prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagoditi značajkama

prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš. Nužan je pozoran izbor razvojnih

programa i tehnologije, koji će očuvati vrsnoću prostora i okoliša, a razvoj planirati u granicama

prihvatljivog opterećenja prostora.

- Razumno koristiti i zaštititi nacionalna dobra. Svrhovito korištenje i namjenu prostora treba

temeljiti na stručnim i znanstvenim temeljima i cjelovitom uvidu u značajke prostora, a usklađeno

s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša.

- Uvažavati obilježja i osobitosti područja, prirodnu cjelovitost, ekološku osjetljivost, razvijenost i

ograničenost infrastrukture, turističku atraktivnost i druge srodne značajke prostora.

- Razvijati infrastrukturne sustave u skladu s razvojnim potrebama.

- Osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja, osobito u skladu s novim svjetonazorom u

korištenju prostora.

- Usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno poboljšavajući učinkovitost u okvirima već

izgrađenog i korištenog prostora.

- Pokretati nove programe gospodarskih aktivnosti poradi poboljšanja kakvoće života na svim,

osobito depopulacijskim područjima.

U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske spominje se gradski i širi prostor u kojemu se

Grad nalazi u kontekstu važnih infrastrukturnih i prometnih pravaca osobito brze željeznice te

magistralnih infrastrukturnih sustava (dalekovoda, naftovoda i plinovoda).

Page 26: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-19

1.1.3.3. Prostorni plan Brodsko – posavske županije (PPŽBP) 1

Prostorni plan Brodsko-posavske županije preuzima obveze prostornog razvoja određene Programom

prostornog uređenja Republike Hrvatske. Područje grada Slavonskog Broda nalazi se u XII. Brodsko

– posavskoj županiji. Demografski prostor grada obilježava ekspanzija i regeneracija imigracijom, za

razliku od ostalih dijelova županije koji imaju obilježja izrazite depopulacije i emigracije. Ističe se

potreba poticanja naseljavanja stanovništva u srednje imale gradove i lokalna središta s ciljem

postizanja ravnomjernijeg prostornog razvitka. U sustavu središnjih naselja grad Slavonski Brod

razvrstan je kao “veće regionalno središte”, a u sustavu gradova razvrstan je kao “veći srednji grad”.

Ističe se osobito značenje većih regionalnih središta u urbanoj mreži Republike Hrvatske u kojima

treba razvijati središnje i gospodarske funkcije. Javne službe, usluge, šport i rekreacija od posebitog su

značaja za razvoj grada. Ističe se potreba koordinacije pri izradi PPUG-a i GUP-a.

U sustavu zaštite kulturnih dobara Slavonski Brod je razvrstan kao “značajnija zaštićena urbana

cjelina” sa značajnijim obrambenim i sakralnim građevinama. U krajoliku se Slavonski Brod ističe kao

izgrađena struktura naselja na prijelazu između nizinskog područja i Panonskog gorja. Nalazi se na

području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a dijelom je područje grada još uvijek

minirano. Za turističku ponudu istaknuta je važnost grada Slavonskog Broda obzirom na prolaz

autoceste kroz njega kao i blizinu mosta prema BIH (granični prijelaz) .

Građevinska područja u PPŽBP prikazana su kao informacija o građevinskom području, a stvarne

granice određene su u Prostornom planu bivše općine Slavonski Brod. Preporuka je da se građevinsko

područje koristi što racionalnije, da se preispita iskoristivost i mogućnosti preoblikovanja postojećeg

građevinskog područja te spriječi svako daljnje neopravdano širenje naselja, kao i međusobno spajanje

građevinskih područja naselja. Nova građevinska područja mogu se formirati za potrebe: proizvodne

zone, naselja prognanih i izbjeglih, postojeće zone povremenog stanovanja za koja nisu utvrđena

građevinska područja, zone turističkih, ugostiteljskih, rekreacijskih i zdravstvenih sadržaja, izuzetno

za naselja bespravno izgrađenih zgrada, za daljnji prostorni razvoj naselja tako da se ukine dio do sada

planiranog građevinskog područja koji se pokazao neiskoristivim.2 Prostornim planom Brodsko-

posavske županije posebito se naglašava potreba “prije svega težiti boljem iskorištenju i popunjavanju

postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije

iskoristi prostor i infrastruktura u njima, te spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.”3

1 Prostorni plan Brodsko-posavske županije izrađen je na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te usvojen travnja 2001. godine. 2 PPŽBP – čl. 5.2. st. a-c., str. 10/28/212. 3 PPŽBP – čl. 3.2.1., str. 6/28/208.

Page 27: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-20

“Planiranje radnih zona treba temeljiti na realnom programu, mogućem rješenju vlasničkih odnosa i

analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta”.1

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Brodsko-posavske županije su:

- cestovni promet – autocesta D4 (Zagreb-Lipovac), D4- granica BiH (D53-istočna obilaznica Sl.

Broda), D53 Podcrkavlje - Sl. Brod, obilaznice i korekcije na državnim cestama i stalni

međudržavni granični prijelazi I. kategorije;

- željeznički promet – glavna magistralna dvokolosječna željeznička pruga MG2 (Zagreb –

Tovarnik);

- zračni promet – zračna luka “Jelas”, 2. C kategorije;

- riječni promet : plovni put rijekom Savom, riječna luka Sl. Brod i riječni granični prijelaz II.

kategorije Sl. Brod,

- PU carinjenja na graničnim prijelazima s BiH;

- postojeći komutacijski čvor u Sl. Brodu, međunarodni i magistralni telekomunikaciji vodovi,

stupovi GSM mreže;

- građevine za proizvodnju električne energije (lokacija u istraživanju za TE-TO),

- građevine za prijenos električne energije (postojeće i planirane) DV 110 kV, trafostanice TS 110

kV Sl. Brod 3;

- građevine za transport nafte i plina – JANAF, planirani naftovod Kutina – Sl. Brod, planirani

naftovod Konstanta (ROM) – Omišalj;

- plinovodi postojeći Našice – Sl. Brod i Sl. Brod – Vinkovci te planirani Mađarska - Sl. Brod –

BiH, Kutina – Sl. Brod, Sl. Brdo – Vinkovci, Sl. Brod – B. Brod;

- regulacijske i zaštitne vodne građevine na Savi;

- građevine za zaštitu od poplave grada – savski i ostali obrambeni nasipi;

- lateralni kanali – istočni lateralni kanal Jelas polja;

- postojeće i planirane retencije i akumulacije za obranu od poplava veće od 5x106m3 i veće.

Građevine od važnosti za Brodsko-posavske županiju su:

- longitudinalna cesta između postojeće autoceste Zagreb-Lipovac i rijeke Save u funkciji

povezivanja naselja Posavine u smjeru istok – zapad,

- postojeća i nova PU u Sl. Brodu;

- postojeće i planirane UPS mjesne centrale te magistralni i spojni vodovi i mjesna

telekomunikacijska mreža;

- trafostanice dio 110 kV, TS 35/20 kV i dalekovodi 35 kV i 20 kV;

1 PPŽBP- čl. 3.2.3. str. 6/28/208.

Page 28: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-21

- toplovodi i građevine za distribuciju toplinske energije;

- svi vodovi i građevine koji opskrbljuju plinom ili su položeni područjem dva ili više gradova ili

općina;

- građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima prema državnom planu obrane od

poplava;

- građevine za zaštitu glavnih magistralnih cesta i željezničkih pruga; retencije i akumulacije za

obranu od poplava;

- vodoopskrbni sustav Sl. Broda;

- izvorište vode “Jelas”;

- sustav za odvodnju otpadnih voda sl. Broda.

Promet i telekomunikacije

U sustavu cestovnog prometa središnjim područjem grada prolazi autocesta u X. europskom koridoru.

U kategoriji “ostalih državnih cesta” na području Slavonskog Broda istaknut je smjer Slavonski Brod

– Našice. Ističe se potreba poboljšanja postojeće mreže cesta, izgradnja obilaznica gradova na

državnim cestama, istraživanje novih cestovnih koridora u pograničnim područjima i područjima od

posebnog državnog interesa te istraživanje zajedničkih cestovnih i prometnih koridora u suradnji sa

BiH. Najznačajniji cestovni pravac koji prolazi kroz prostor Slavonskog Broda je državna cesta D4.

Navedeni longitudinalni pravac (u smjeru istok-zapad) presijeca državna cesta D53 (GP D. Miholjac –

Našice – GP Slavonski Brod). Na tom je pravcu izgrađen i novi most preko Save koji je bio srušen za

vrijeme rata. Postojeću trasu državne ceste potrebno je rekonstruirati prvenstveno u urbanoj zoni

(obilaznica Slavonskog Broda) te poboljšanjem prometno-tehničkih elemenata na kritičnim dionicama

postojeće trase. Postojeće ceste na području grada Slavonskog Broda su:

Državne ceste : D4 - autocesta Zagreb – GP Lipovac; D53 - Našice - GP Slavonski Brod; D514 -

Slavonski Brod (D53) – Slavonski Brod istok (D4)

Županijske ceste : Ž4205 -Brodski Stupnik; (Ž4202) – Stupnički kuti – Bebrina – Banovci – Šumeće

– Zbjeg – Slavonski Brod (D53); Ž4206 - Slobodnica – Ž4207 (sjeverna vezna cesta); Ž4207 - D4 –

D53 – sjeverna vezna cesta; Ž4208-Ž4207 – D53 – Zagrebačka ulica od sjeverne vezne ceste do

semafora u Svačićevoj ulici; Ž4209 - Ž4208 (Svačićeva ulica) – aerodrom Jelas; Ž4210 - Slavonski

Brod (D53) – ul. Petra Krešimira IV – Strossmayerova ul. – Ruščica – Oprisavci – Jaruge – D7;

Ž4211-D514 (sjeverna vezna cesta) – Osječka ul. –Gupčeva ul. – Ž4210 (ul. Petra Krešimira IV);

Ž4212 - Ž4211 (Osječka ul.) – Donja Vrba; Ž4213 - Bukovlja (Ž4202) – D514 (sjeverna vezna cesta);

Ž4214 - Ž4210 – robni terminal Bjeliš, Ž4215 - Ruščica (Ž4210) – Gornja Bebrina – Klakar – Donja

Bebrina.

Page 29: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-22

Planirane ceste na područje Slavonskog Broda su : primarna brza cesta D4 – granica BiH - na trasi

državne ceste D53 u zoni Slavonskog Broda planira - izgradnja nove prometnice (istočna obilaznica

grada); sekundarna brza cesta Čaglin – Ruševo – Podcrkavlje – Slavonski Brod – granica BiH (na

trasi državne ceste D53). Planirana sekundarna brza cesta je većim dijelom na trasi ceste D53, dok se

jedan manji dio u zoni grada Slavonskog Broda predviđa kao nova trasa istočne obilaznice grada, do

novog mosta preko Save na granici s BiH (primarna brza cesta) i nastavak izgradnje županijske ceste

Ž 4207 (zapadni ulaz u Slavonski Brod preko naselja Jelas). Detaljnije trase i širine rezervata za prolaz

planiranih cestovnih pravaca prema trasama utvrđenim u PPŽBP određuju se prema Zakonu o javnim

cestama, osim unutar građevinskog područja naselja gdje se detaljnije trase i širine prostornih

rezervata mogu utvrditi na temelju razrade u GUP-u. 1 Postojeće i planirane cestovne granične

prijelaze moguće je rekonstruirati ili graditi prema procijenjenim potrebama bez posebnih ograničenja,

osim u zoni postojećeg prijelaza u Slavonskom Brodu kod tvrđave “Brod”, gdje se veličina i

oblikovanje prijelaza mora uskladiti s planovima realizacije tvrđave “Brod”.2

Željeznički promet na područje grada Slavonskog Broda obuhvaća glavnu magistralnu dvokolosječnu

prugu MG-2C (Tovarnik – Novska) koja prolazi središtem grada. Pruga je elektrificirana tako da

omogućava brzine do 160 km/h. Rekonstrukcijom mreže te uvođenjem novih tehnologija planira se

ovu prugu osposobiti za velike propusne moći i brzine. U kategoriji ostalih pruga na trasu glavne

magistralne pruge veže se odvojak pruge iz Slavonskog Broda do Bosanskog Broda - I 112 (pruga van

upotrebe).1 Na prostoru grada Slavonskog Broda je izgrađeno i više željezničkih kolosijeka posebne

namjene. To su uglavnom industrijski kolosijeci. Veći dio njih je van uporabe. Postojeću magistralnu

prugu MG-2C u europskom X. koridoru planira se potpuno rekonstruirati za veliku propusnu moć i za

velike brzine. Planira se izmještanje željezničke pruge I 112 (Slavonski – Bosanski Brod) iz centra

Slavonskog Broda na prostor istočno od grada, uz izgradnju novog mosta preko Save.

Stvaranjem suverene Republike Hrvatske rijeka Sava je postala međudržavna rijeka. Uporaba

riječnog puta pretpostavlja uređenje korita, otklanjanje ratnih oštećenja i reguliranje statusa graničnih

rijeka. Prema postojećim karakteristikama plovnog puta rijeka Sava je u rangu II. i III. klase plovnosti.

Postojeća dubina plovnog puta h = 2,2 m ispod niske plovidbene razine iako je na ponekim plićacima

svega 0.80 m kod niske plovidbene razine. Na prostoru od rkm 353+000 do rkm 363+900 smješteni

su: Slavonski Brod – pristanište za opće namjene, pristanište za mala plovila i putničke Brodove te

carina i MUP, pristanište za sidrenje i vezivanje plutajućih objekata i pristanište za plovila “Brodske

posavine”. U PPŽ-u Brodsko-posavske planirano je Savu na području Slavonskog Broda urediti kao

1 PPŽBP – čl. 6.1.2.6., str. 12/28/214. 2 PPŽBP – čl. 6.1.2.9., str. 13/28/215.

Page 30: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-23

plovni put IV. kategorije. U konačnici bi (dugoročno gledano) rijeka Sava bila bi kanalizirana i imala

V. b. kategoriju plovnosti. U Slavonskom Brodu planira se izgradnja riječne luke srednje veličine te

pristaništa - Slavonski Brod (prema dosadašnjem PUP-u «Šetalište braće Radića», Sl. vjesnik 1/90),

Slavonski Brod uzvodno od «visećeg mosta» od km 366+700 do km 267+300. U zoni Slavonskog

Broda planira se Brodogradilište i riječni granični prijelaz II. kategorije koji ima dvije lokacije: u luci

Bjeliš za teretni promet i između rkm 362+036 i rkm 362+116 za čamce i putnički promet.2

Na prostoru Brodsko-posavske županije postoji jedno športsko letjelište “Jelas” unutar područja grada

Slavonskog Broda. Ovo letjelište je upisano kao letjelište kategorije “D”. Dužina USS je 1050 m, a

širina 51 m i proteže se u smjeru 074 – 254. Uzletno sletna staza je s travnatom podlogom. Namjena

sportske zračne luke je sportsko zrakoplovstvo, te prihvat poljodjelskih zrakoplova ukupne težine do

5700 kg i max. dužine do 9 m. Lokacija je nepovoljna iz više razloga: blizina državne granice,

postojeća okolna stambena izgradnja, lokacija unutarnjeg dijela šire zone vodozaštitnog područja (IIIA

sanitarna zona izvorišta za) piće. Predlaže se istraživanje potreba i prostornog smještaja zračne luke

2C/1A kod/klase/kategorije na širem području Slavonskog Broda3, a po tumačenju Županijskog plana

izvan obuhvata PPUG Slavonskog Broda.

Telekomunikacije

U međunarodnom telekomunikacijskom prometu Slavonski Brod je “čvor u sustavu prijenosa” na

postojećem radio-relejnom koridoru spojen s magistralnim TK kablovima na glavnom smjeru te sa

magistralnim TK kablovima na alternativnim smjerovima (Županja, D. Miholjac, BiH). Magistralni

svjetlovod Zagreb-Sl. Brod-Županja izgrađenom je dijelom sjeverno, a dijelom južno uz koridor

Županijske ceste, paralelne s autocestom Zagreb-Lipovac. Magistralni koaksijalni kabel izgrađen je

prije Domovinskog rata uz koridor autoceste Zagreb-Lipovac. Veze između UPS-a i TC – a su

digitalne. Digitalizacija komutacijskih čvorišta i modernizacija mreže omogućuje uvođenje novih

telekomunikacijskih usluga – osnovnog i širokopojasnog ISDN-a, odnosno većih brzina za veće

korisnike.

1 “Postojeća pruga za Bosanski Brod uz prostor tvrđave “Brod” planira se ukinuti i zamijeniti novom trasom koja je planirana istočno od naselja Gornja Vrba.” – PPŽBP – čl. 6.1.3.3., str- 13/28/215. 2 “Prostor rezerviran za riječnu luku i RTC-Slavonski Brod prostorno i administrativno pripadaju trima jedinicama lokalne uprave: Grad Slavonski Brod, općina Gornja Vrba i općina Klakar. U izradi prostorno planskih dokumenata programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, navedene jedinice lokalne samouprave moraju imati jedinstven tretman i način zaštite prostora koji se planira za razvoj luke i RTC.” PPŽBP – čl. 6.1.5.4. – str. 13/28/215. 3 “Potrebno je izraditi Studiju lokacije zračne luke kojom će se u zoni grada Slavonskog Broda definirati buduća zračna luka 2 C kategorije.” PPŽBP – čl. 6.1.4.2., str. 13/28/215.

Page 31: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-24

Telefonska mreža

U telekomunikacijskom sustavu, županijsko područje je podijeljeno na manja prometna područja –

pristupna područja. Županijsko područje obuhvaća korisničke uređaje i aparate, telefonske centrale

(pristupne i tranzitne) i sustave prijenosa za povezivanje korisnika i centrale i centrala međusobno, na

svom području. Na području Brodsko-posavske županije postoje dvije tranzitne centrale (TC), u

Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, koje su ujedno i pristupne centrale, s više udaljenih

pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova). Tranzitno pristupno područje tranzitne centrale u Slavonskom

Brodu poklapa se s bivšom općinom Slavonski Brod i ima više izdvojenih stupnjeva. Na području

grada, odnosno na području koje je obuhvaćeno PPUG-om, osim tranzitno pristupne centrale predviđa

se izgradnja jedanaest izdvojenih pretplatničkih stupnjeva. Lokacije UPS-ova su slijedeće: Naselje

Jelas, Naselje Budainka, Brodsko Vinogorje, Kolonija, Naselje Zrinskih i Frankopana, Naselje

Glogovica, Podvinje, Naselje Šestinac, Osječka ulica, Naselje Andrija Hebrang i Mikrorajon.

Veze između UPS-ova i tranzitne centrale su digitalne, kao što su centrale digitalne. Prijenosni putovi

su svjetlovodni kabeli, položeni u kanalizaciju. Veze s drugom tranzitnom centralom u županiji, koja

se nalazi u Novoj Gradiški, kao i s međunarodnim centralama II kategorije u Osijeku i Đakovu, su

također ostvarene preko svjetlovodnih kabela. Korisnički aparati i uređaji za sada su na centralu i

UPS-ove vezani bakarnim vodičima ili malokanalnim digitalnim sustavima. Jaki korisnici

telekomunikacijskih usluga, odnosno oni koji imaju i digitalne kućne telefonske centrale, vezani su na

pristupni centralu u Slavonskom Brodu preko svjetlovodnih kabela i digitalnih višekanalnih uređaja,

što im daje veće mogućnosti u komuniciranju.

Telegrafska mreža

Telegrafski promet odvija se preko krajnje telegrafske centrale u Zagrebu. U Budućnosti će telegrafska

mreža kao posebna mreža nestati, a njenu ulogu će preuzeti digitalna mreža integriranih službi (ISDN)

i mreže podataka velikih brzina.

Telekomunikacijska mreža

U zadnjih desetak godina telekomunikacijska mreža je izgrađena podzemnim kabelima. Mreža se

gradi u svakoj ulici i to s obje strane.

Glavni pravci telekomunikacijske mreže prikazani su na grafičkom prilogu.

Page 32: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-25

Prostor Brodsko-posavske županije pokriven je između ostalog i RTV signalom preko mreže

postojećih objekata za emitiranje RTV programa. Na području Slavonskog Broda nalaze se: HTV-1

na K-09; HTV-2 na K-42; HTV-3 na K-48; zatim HR-1 na 91,3 MHz; HR-2 na 105,1 MHz i HR-3

na 107,9 MHz. Na području grada djeluju još lokalne radio stanice Radio Slavonski Brod i Radio

Slavonija.

Središte pošta Slavonski Brod ustrojeno je kao poslovna jedinica Hrvatske pošte, dioničko društvo

Zagreb. U Slavonskom Brodu su osnovane dvije operativne jedinice za koordinaciju i nadzor, a to su:

OJKN Slavonski Brod i OJKN Poštansko središte 35200 Slavonski Brod. Operativne jedinice u svom

sastavu imaju slijedeće poštanske urede OJKN Slavonski Brod: PU s dostavnim područjem 35105

Slavonski Brod; PU bez dostavnog područja 35101 Slavonski Brod, 35102 Slavonski Brod, 35103

Slavonski Brod, 35104 Slavonski Brod, 35106 Slavonski Brod i Posebne jedinice - 35004 Brzojavni

ured Slavonski Brod. Kako bi se dosegao bar republički prosjek neophodna su proširenja poštanskih

kapaciteta. Pojavila se potreba za otvaranjem novih PU (bez dostavnog područja) u gradu Slavonskom

Brodu (istok i zapad). Planira se proširenje i adaptacija prostora za PU 35105 Slavonski Brod i PU

35104 Slavonski Brod (za preseljenje).

Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Značajno za vodoopskrbni sustav su veći podzemni zahvati vode za komunalne potrebe i potrebe

industrije na području grada. Iz sustava za vodoopskrbu snabdijeva se oko 60.000 stanovnika što čini

oko 79% svih stanovnika. Najveći opskrbni sustav vodoopskrbe formiran je kao zajednički – grupni, a

na njega su priključena tri naselja grada Slavonskog Broda, sedam naselja općine Bebrina, dva naselja

općina Bukovlje, Gornja Vrba i Klakar, te šest naselja općine Podcrkavlje. Dužina tog sustava je 487

km sa oko 17000 priključaka (1998.g.). Kao izvor vode koristi se vodocrpilište Jelas zapadno od

gradskog središta Slavonskog Broda s aktivnih 8 bunara kapaciteta 350 l/sek. U vodocrpilištu Jelas

danas se zahvaća cca 250 l/s, a maksimalni kapaciteti se procjenjuju na 330 l/s (najpovoljnije procjene

do 450 l/s). Kvaliteta vode ne zadovoljava radi povišenog sadržaja željeza, mangana, nitrata i

amonijaka te se ona tehnološki obrađuje. U budućnosti se planira povezivanje postojećih sustava u

regionalni sustav vodoopskrbe Istočne Slavonije. Formiranje jedinstvenog sustava povećava se razina

sigurnosti vodoopskrbe jer nitko više ne ovisi isključivo o jednom izvorištu ili crpilištu. U prvoj etapi

treba razvijati lokalne manje vodoopskrbne sustave zajedničke za nekoliko naselja. Njihovim

spajanjem došlo bi do formiranja većih sustava, a na kraju bi došlo do uspostave regionalnog sustava

uz autocestu Zagreb – Lipovac.1

1 PPŽBP – čl. 6.3.3.2. -, str. 17/28/219.

Page 33: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-26

Odvodnja

Najveći sustav odvodnje u županiji izgrađen je u Slavonskom Brodu. U tri naselja priključeno je oko

47.000 stanovnika što čini 72% stanovnika grada. Dužina mreže odvodnje u Slavonskom Brodu iznosi

oko 120 km. Otpadna voda se ispušta bez prethodnog čišćenja u vodotoke Mrsunje i Glogovice,

lateralni kanal i Savu. Na javni sustav odvodnje priključeni su i industrijski pogoni koji također

otpadnu vodu ispuštaju bez prethodnog čišćenja. Na istoku grada smještena je industrijska zona Bjeliš

iz koje se otpadne vode ispuštaju u Crni kanal. Zbog ravničarskog kraja izgrađeno je 7 precrpnih

postaja, od tog broja 4 postaje služe za prepumpavanje mješovitih otpadnih voda u Savu, a 3 rade

samo u kišnom razdoblju za prebacivanje oborinskih voda u najbliži gravitacijski odvodnik. Uže

područje Slavonskog Broda ima izgrađen mješovit sustav odvodnje, a prigradska naselja poluodvojeni.

Problem kvalitetne odvodnje prisutan je na perifernim dijelovima grada, gdje je naglom urbanizacijom

bez izvedbe konačnog rješenja kanalizacijske mreže došlo do poremećaja odvodnje (nekontrolirano

zatrpavanje, bacanje otpada). Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju u naselju koje ima ili će

dobiti centralni uređaj za čišćenje voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnost

čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje otpadnih voda.

Za grad Slavonski Brod i prigradska naselja izgrađeni su koncepcija i Idejno rješenje odvodnje i

čišćenja otpadnih voda. Odvodnja grada odvodi u se na sustav za pročišćavanje otpadnih voda.1 Za

rješenje vodoprivredne problematike tvrđave “Brod” u Slavonskom Brodu (odvodnja površinskih i

plitkih podzemnih voda) izrađeno je generalno vodoprivredno rješenje cijelog kompleksa tvrđave, te

izrađen program vodoprivrednih aktivnosti na uređenju Tvrđave “Brod” – radni materijal JVP

“Brodska Posavina” (ožujka 1994. godine) s projektom izvođenja gdje je obrađena odvodnja svih vrsta

voda.

Zaštita od voda – obrana od poplava

Početkom 20 stoljeća, u okviru rješenja obrane od poplave od brdskih voda otpočela je izgradnja

Istočnog lateralnog kanala Jelas polja (ILK), koji je na granici bivših općina Slavonski Brod i Podvinje

uveden u Glogovicu. Ukupna slivna površina ILK bez pritoke Glogovice iznosi 99,90 km2, a dužina

kanala je oko 21 km (točnije 20+325) i prima 21 lijevu pritoku, od toga 14 većih. Vodotok Glogovica

je 1964. godine od spoja s ILK (3+950) do mosta na autocesti izveden po novoj trasi, prema elaboratu

"Glavni projekt za uređenje donjeg toka bujice Glogovice, km 0+000 do km 1+712 ". U koritu su

izvedene tri vodne stube visine 1.4 do 1.5 m, a od iskopanog materijala formirani su obostrani nasipi.

1 “Za naselja Ruščica i Gornja Vrba važno je valorizacijom dva moguća rješenja odvodnje/prvog koncipiranog tako da se otpadne vode odvode u zajednički uređaj za pročišćavanje grada Slavonskog Broda i drugog rješenja sa lokalnim uređajima za prečišćavanje te potom odabrati povoljnije.” – PPŽBP – čl. 6.3.4.1., str. 17/28/219.

Page 34: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-27

Godine 1969. izrađen je "Glavni projekt uređenja korita od autoceste do sela Zdenci ", ukupne dužine

12,0 km. Radovi po ovom projektu završeni su do 1977. godine. Bez obzira na ove hidrotehničke

radove do plavljenja je dolazilo i u kasnijim godinama, naročito je bila razorna 1976. godina. Nakon

ove poplave, 1978. godine izrađena je projekt uređenja ušća ILK u rijeku Savu, kao i regulacija korita

u dužini oko 2,0 km. Uređenje ušća u rijeku Savu, po projektu iz navedene godine, izvršeno je 1979.

godine. Svi navedeni radovi nisu dali zadovoljavajuće rezultate, te je postalo jasno da rješenje obrane

od poplave od brdskih voda treba tražiti u nekim drugim hidrotehničkim varijantama - izvedbom

objekta koji će omogućiti manipulaciju, kako velikim tako i malim vodama, tj. objekti aktivne

vodoprivrede - akumulacije, odnosno retencije.

Istočni lateralni kanal Jelas polja brani prostor grada Broda od brdskih voda sa južnih obronaka Dilj

Gore. Položen je od zapada, od naselja Brodski Stupnik, prema istoku, gdje kod Slavonskog Broda

prima svoju najveću pritoku, vodotok Glogovicu, nakon čega skreće prema jugu, te se ulijeva u rijeku

Savu. U branjenom području nalazi se naselje Slobodnica i grad Slavonski Brod. Branjenim

područjem prolazi i autocesta Zagreb - Lipovac i željeznička pruga Zagreb - Vinkovci. U branjenom

području grada dva su osnovna prometna koridora; prvim međudržavnim u pravcu zapad - istok,

povezane su zemlje zapadne Europe sa zemljama Bliskog istoka. U tom koridoru su autocesta Zagreb -

Lipovac i željeznička pruga Zagreb - Vinkovci. Drugi, regionalni pravac, od sjevera prema jugu, spaja

zemlje istočne i srednje Europe (Donji Miholjac - Našice - Slavonski Brod - Bosanski Brod). U

branjenom području je i niz prometnica županijskog i lokalnog značaja, te poljoprivredne površine u

privatnom i državnom vlasništvu u melioracijskom području Jelas i Biđ polja. Od ukupno 117,63 km

savskog obrambenog nasipa, kriterije obrane od poplava ( nadvišenje 120 cm iznad velike vode 100-

godišnjeg povratnog perioda ) zadovoljava veliki dio. Obranu od brdskih voda predstavljaju Istočni

lateralni (obodni) kanal Jelas polja i vodotok Glogovica. Zaobalne – vlastite vode u nizinskom

hidromelioracijskom području crpnom stanicom Mrsunja prebacuju se u rijeku Savu. To je mehanička

odplavljivanje kod nepovoljnih vodostaja rijeke Save. U normalnim uvjetima zaobalna odvodnja

orijentirana je na istu ustavu. (dionica 13/II) Dionica 13/II obuhvaća dio Istočnog lat. kanala Jelas

polja od utoka u rijeku Savu 0+000 do utoka vodotoka Glogovica 3+950. Sam vodotok je opasan

uspornim savskim nasipom do 1+745 lijeva i desna strana. Uzvodni dio obodnog kanala je u

povišenim obalama do kraja dionice 3+950 – utok Glogovice. Max. količine vode su: Q25 = 94,58

m3/s, Q50 = 120,77 m3/s, Q100 = 149,68 m3/s, Na mjestima denivelacije dna (produbljenje do

1,5 m) gdje su ujedno i potencijalna klizišta, potrebno je učvrstiti dno. Izgrađene su dvije betonske

stube h=1,50 u stac. 0+410 i 0+810. Upusti kanalizacija nalaze se na osam mjesta. Oni više nisu u

funkciji, ali su ipak potencijalna mjesta klizišta i erozije. Drugu crtu obrane grada Broda u zoni PPUG-

a dionice predstavlja željeznička pruga Zagreb-Vinkovci te auto cesta čime je zaokružena kazeta

Page 35: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-28

eventualnog prodora 100 god. V. V. (cca 100m južno od pruge. Pri eventualnom prodoru voda

zatvaraju se svi propusti ispod pruge i autoceste.

Poboljšani su uvjeti za prihvat jače izraženijih hidroloških prilika.1 Izveden je lijevi obalni nasip

vodotoka Glogovice od autoceste do Sjeverne vezne ceste u dužini 400m. Izvršena je rekonstrukcija

kanala Glogova u duž 3500m, a zatvaranjem kazete Janiševac-istočni lateralni kanal-Glogovica bit će

zaštićeno područje od eventualne poplave velikih voda Istočnog lateralnog kanala.

Korištenje voda

Rijeka Sava je u sadašnjim uvjetima od Brčkog do Slavonskog Broda (144 km) III. Klase, a od

Slavonskog Broda do Zagreba (287 km) II. klase. U budućnosti Sava bi u dijelu Brodsko-posavske

županije trebala biti u IV. klasi, a u konačnici u Vb klasi plovnog puta.

Energetski sustav

U elektro-energetskom sustavu na području grada nalazi se trafostanica dalekovod 110 kV. Na 110 kV

naponskoj razini izgrađene su dvije TS 110/35/10 kV i to: TS Brod instalirane snage 2bx40MVA i TS

Brod 2 instalirane snage 1x40 MVA. Stanice u Slavonskom Brodu povezane su 110 kV nadzemnim

dalekovodima iz pravca N. Gradiške, Požege i dva iz pravca Đakova, te jedan za BiH koji je za

vrijeme rata prekinut, a sada rekonstruiran. Na području Županije postoje još objekti na 110 kV

naponskoj razini. To su dva 110 kv dalekovoda od TS Brod do elektrovučne postaje u Novoj Kapeli

(osnovno sredstvo HŽ-a) te jedna interpolirana elektrovučna postaja u dalekovod Đakovo-Slavonski

Brod (osnovno sredstvo HŽ-a). Distribucijska je mreža izgrađena na podzemnim ili nadzemnim

vodovima na 35 kV nivou.

Predviđena je slijedeća izgradnja u proizvodnji i prijenosu: - termo-elektrana-toplana (TE-TO) u

Slavonskom Brodu2, - nadzemni dalekovod 2x110 kV, TE-TO – TS Slavonski Brod 2, - TS Slavonski

Brod 3 110/x kV, nadzemni dalekovod 2x110 kV, TS Slavonski Brod 1 - TS Slavonski Brod 3.

Predviđena izgradnja u razvoju distribucijske mreže je nadzemni dalekovod 35 kV, TS Slavonski Brod

2 – TS JANAF.

1 Prvi prilog razmišljanju rješenja obrane od poplava navedeno je u radu inž. T. Krpana "Mikroakumulacije južnih padina Dilj-Gore- stanje i mogućnosti", u kojem je naveo potencijalne lokacije za izgradnju akumulacija na južnim padinama. Na temelju ovog rada i analize tretiranog područja inž. Krolo, načinio je kartu Jelas polja u koju su ucrtane lokacije mogućih akumulacija na vodotocima ILK i Glogovice. Prema navedenom radu na slivu ILK moguće je izraditi 19 akumulacija, a na slivu Glogovice 12. Od navedenih akumulacija, izvedena je akumulacija Petnja na istoimenom vodotoku (1967. godine). Prema takvom usvojenom pristupu zaštite grada Slavonskoga Broda izvedbom akumulacija, tijekom 1984. godine izrađen je «Glavni projekt akumulacija Glogovica», koji je locirana na istoimenom vodotoku u profilu km 8+809, uzvodno sela Podcrkavlje. Osnovna namjena akumulacije je zaštita od brdskih voda nizvodnog područja, što se osobito odnosi na urbana područja Slavonskoga Broda i zaštitu magistralnih saobraćajnica. Pozicija objekta je dobra od velikih voda zbog značajne redukcije prirodne protoke, dok se za ostale objekte (akumulacije) na slivu to ne može reći, jer su locirani visoko u slivu. Tek bi sustavi od više akumulacija imao značajniji utjecaj redukcije protoke u Slavonskom Brodu. Do sada je izvršeno tehničko čišćenje svih potoka bujičara od utoka u ist. lat. kanal do glavne ceste Podvinje i Br. Vinogorje. 2 “Za kapitalno proizvodno postrojenje TE-TO Slavonski Brod u PPŽ predviđen je prostor za lokaciju energetskog postrojenja.” - >PPŽBP – čl. 6.2.1.2., str. 14/28/216.

Page 36: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-29

Toplinska mreža

Postojeća toplinska mreža u gradu Slavonskom Brodu je parcijalna i obuhvaća pojedine blokovske

energane (kotlovnice) s razvodima. Industrijski potrošači su izrađivali toplovodne sustave uglavnom

za sebe. Prostornim planom Županije Brodsko-posavske planira se izgradnja TE-TO na širem

području Slavonskog Broda kao i toplovodnog sustava koji bi objedinio većinu postojećih lokalnih

sustava, te prema potrebi uz njegovu dogradnju. Današnja realnost izgradnje TE-TO je upitna.

Naftovodi i plinovodi

Područjem grada Slavonskog Broda prolazi Jadranski naftovod, magistralni plinovod, a planirane su i

trase novog naftovoda i međunarodnog naftovoda u istom koridoru. Sustav za opskrbu zemnim plinom

sastoji se od magistralnog plinovoda Slavonski Brod-Vinkovci i mjerno-redukcijske postaje Slavonski

Brod. Postojeći sustav za transport nafte obuhvaća naftovod Beničanci – Rušćica 12 ¾ " i otpremnu

stanicu Ruščica. Jadranski naftovod (JANAF) obuhvaća dionice Slavonski Brod – Sotin 26" i

Slavonski Brod-Bosanski Brod 26". Trenutno egzistira i nekoliko dionica cjevovoda koji su umrtvljeni

i čekaju svoje aktiviranje:- JANAF – Slobodnica – rafinerija Bosanski Brod 28" i dio starog

produktovoda Bosanski Brod- Opatovac 16" od uništene rafinerije do naselja Gromačnik. Postoji

mogućnost njihovog aktiviranja kao dio mreže magistralnog transporta zemnog plina i opskrbe mreže

BiH. Planirani magistralni naftovod Novska – Slavonski Brod bi prikupljao naftu iz Slavonskih polja i

transportirao do naftovoda u Posavini. Trasa je položena u širem koridoru auto-ceste uz već postojeće

naftovode i plinovode. Na lokaciji prespojne postaje JANAF, zapadno od sela Zadubravlje planira se

izgradnja terminala Slavonski Brod – JANAF sa skladišnim prostorom za naftu kapaciteta70.000 m3.

Magistralni planirani plinovodi su: Kutina – Slavonski Brod, Slavonski Brod – Vinkovci, Slavonski

Brod – Beničanci, Slavonski Brod – Bosanski Brod. Pritisak u magistralnoj mreži iznosi 50 bara,

osim u plinovodima Kutina – Slavonski Brod i Slavonski Brod – Beničanci koji su 70 (75) barski.

Trasa magistralnog plinovoda na pravcu Kutina – Slavonski Brod –Vinkovci slijedi trasu državne

ceste D4. Distribucija za područje Slavonskog Broda vrši se preko mjerno-redukcijske stanice MRS

Slavonski Brod kapaciteta 58.200 m3/h, te izlaznog tlaka od 30 i 12 bara. Iz MRS Slavonski Brod

planirana je opskrba stare MRS Slavonski Brod 30-barskim VT plinovodom profila F 150 mm, te

napajanje putem 12-barskih plinovoda redukcijskih stanica RS Brodski Varoš (4.500 m3/h)i RS

Podvinje (7.000 m3/h). Osnovni dio tlaka u distribucijskoj mreži je 4 bara. Izuzetak su naselja koja se

napajaju s RS Slobodnica, Brodski Varoš, Glogovica i «Đuro Đaković» - Slavonski Brod čiji tlak

iznosi 3 bara. Područje grada Slavonski Brod pokriveno je niskotlačnim razvodom (100 mbar) preko

redukcijskih stanica «Slavonija», «Kralj Tomislav», «A. Hebrang» i «Glogovica».

Page 37: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-30

Koridor međunarodnog i magistralnog naftovoda je širine 60 m , a unutar koridora je zabranjena bilo

kakva izgradnja bez suglasnosti vlasnika naftovoda. Naftovodi i plinovodi međunarodnog i

magistralnog značenja moraju biti kod paralelnog vođenja udaljeni od drugih objekata najmanje 5m od

ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta, 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, 20

m od ruba cestovnog pojasa autocesta i željeznica, te 10 m od nožice reguliranog vodotoka i kanala. 1

Na području Slavonskog Broda nema korištenja alternativnih izvora energije. S prostorno-planerskog

stajališta alternativni izvori energije su poželjni i dijele se u dvije skupine i to one za koje nije

potrebno osigurati dodatni prostor (biljni otpad, biomasa i bioplin) i na one za koje je potrebno

osigurati dodatni prostor ( male hidroelektrane i veće jedinice iskorištavanja sunčeve energije).

Zbrinjavanje otpada

Komunalna poduzeća prikupljaju i odlažu komunalni otpad. Od sekundarnog otpada u Slavonskom

Brodu se prikuplja željezo, a prijavljeno je i prikupljanje opasnog i neopasnog tehnološkog otpada.

U sustavu zbrinjavanja opasnog otpada Slavonski Brod označen je kao “mjesto nastanka značajnijih

količina opasnog otpada”, a propisana je obveza izgradnje “građevina za obrađivanje i skladištenje

opasnog otpada”.2 Na prostoru županije neće se locirati građevine za obradu i trajno odlaganje

opasnog otpada.3 Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na području Županije su četiri

makrolokacije lokacije za skladištenje/odlaganje otpada, a jedna od njih planirana je na širem području

Slavonskog Broda. 4

Obveze PP Brodsko-posavske županije za prostor grada Slavonskog Broda

• Uvjetno se utvrđuje potreba izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za

“Konfliktno područje kontakta grada Slavonskog Broda i općina Bukovlje, Gornja Vrba i Klakar

(plan će se raditi ukoliko navedene jedinice lokalne samouprave ne uspiju u zakonskom roku

uskladiti interese u postupku izrade svojih PPUG/O.)

• Određuje se obveza izrade PPUG i GUP-a Slavonskog Broda.

• Za područje grada Slavonskog Broda određuje se PPŽBP izrada detaljnog plana uređenja za

turističke lokalitete za planirani zaštićeni krajolik “Pješčana plaža Poloj”. 6

1 PPŽBP – čl. 6.2.2.1., 6.2.2.2., 6.2.2.4. – str. 15/28/217. 2 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz 19., Sustav zbrinjavanja posebnog otpada. 3 PPŽBP – odredbe za provođenje čl. 2.16., str. 5/28/207. 4 “Mikrolokacije prikupljališta su utvrđene temeljom detaljnije razrade ove problematike, te u sklopu izrađenih prethodnih studija utjecaja na okoliš. “ - PPŽBP – odredbe za provođenje čl. 9.4., str. 21/28/223. 6 PPŽBP – čl. 8.12. , str. 20/28/222.

Page 38: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-31

• “Očuvanje, obnovu, revitalizaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUG, a

razraditi u dokumentaciji prostora: za dijelove naselja registrirane (zaštićene) kao povijesne

urbanističke cjeline (Sl. Brod) obvezatna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju

prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije,...”1

• Građevinska područja u PPŽBP prikazana su kao informacija o građevinskom području, a stvarne

granice određene su u Prostornom planu bivše općine Slavonski Brod. Preporuka je što

racionalnije koristiti postojeće građevinsko područje, preispitati iskoristivost i mogućnosti

preoblikovanja postojećeg građevinskog područja te spriječiti svako daljnje neopravdano širenje

naselja, međusobno spajanje građevinskih područja naselja. Nova građevinska područja mogu se

formirati za potrebe: proizvodne zone, naselja prognanih i izbjeglih, postojeće zone povremenog

stanovanja za koja nisu utrvena građevinska područja, zone turističkih, ugostiteljskih,

rekreacijskih i zdravstvenih sadržaja, izuzetno za naselja bespravno izgrađenih zgrada, te za

daljnji prostorni razvoj naselja tako da se ukine dio do sada planiranog građevinskog područja koji

se pokazao neiskoristivim.

• PPŽBP posebito se naglašava potreba za boljim iskorištenjem postojećih industrijskih i drugih

zona s ciljem potpunijeg iskorištenja prostora i infrastrukture. Planiranje radnih zona treba

temeljiti na realnom programu, mogućem rješenju vlasničkih odnosa i analizi isplativosti u odnosu

na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

• PPŽBP naveden je popis građevina od važnosti za RH i određen popis građevina od važnosti za

županiju.

• Planirane ceste na područje Slavonskog Broda su : primarna brza cesta D4 – granica BiH - na trasi

državne ceste D53 u zoni Slavonskog Broda planira - izgradnja nove četverotračne prometnice

(istočna obilaznica grada); sekundarna brza cesta Čaglin – Ruševo – Podcrkavlje – Slavonski

Brod – granica BiH (na trasi državne ceste D53). Planirana sekundarna brza cesta je većim

dijelom na trasi ceste D53, dok se jedan manji dio u zoni grada Slavonskog Broda predviđa kao

nova trasa istočne obilaznice grada, do novog mosta preko Save na granici s BiH (primarna brza

cesta) i nastavak izgradnje županijske ceste Ž 4207 (zapadni ulaz u Slavonski Brod preko naselja

Jelas). Postojeću trasu državne ceste potrebno je rekonstruirati prvenstveno u urbanoj zoni

(zapadna obilaznica Slavonskog Broda) te poboljšanjem prometno-tehničkih elemenata na

kritičnim dionicama postojeće trase. Postojeće i planirane cestovne granične prijelaze moguće je

rekonstruirati ili graditi prema procijenjenim potrebama bez posebnih ograničenja, osim u zoni

postojećeg prijelaza u Slavonskom Brodu kod tvrđave “Brod”, gdje se veličina i oblikovanje

prijelaza mora uskladiti s planovima realizacije tvrđave “Brod”.

1 PPŽBP – čl. 8.17. , str. 20/28/222. 3 PPŽBP – odredbe za provođenje čl. 2.16., str. 5/28/207.

Page 39: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-32

• Planira se izmještanje željezničke pruge I 112 (Slavonski – Bosanski Brod) iz centra Slavonskog

Broda na prostor istočno od grada, uz izgradnju novog mosta preko Save.

• U Slavonskom Brodu planira se izgradnja riječne luke srednje veličine, pristaništa, brodogradilišta

i riječnog graničnog prijelaza II.

• U budućnosti planira se povezivanje postojećih sustava u regionalni sustav vodoopskrbe Istočne

Slavonije. U prvoj etapi treba razvijati lokalne vodoopskrbne sustave, a zatim njihovim spajanjem

formirati veće sustave koji će se priključiti na regionalni sustav.

• Uže područje Slavonskog Broda ima izgrađen mješovit sustav odvodnje, a prigradska naselja

poluodvojeni sustav odvodnje. Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju u naselju koje ima

ili će dobiti centralni uređaj za čišćenje voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju

mogućnost čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje otpadnih

voda. Odvodnja grada priključuje se na sustav za pročišćavanje otpadnih voda.

• Predviđena je slijedeća izgradnja u proizvodnji i prijenosu: - termo-elektrana-toplana (TE-TO) u

Slavonskom Brodu, - nadzemni dalekovod 2x110 kV, TE-TO – TS Slavonski Brod 2, - TS

Slavonski Brod 3 110/x kV, nadzemni dalekovod 2x110 kV, TS Slavonski Brod 1 - TS Slavonski

Brod 3. Predviđena izgradnja u razvoju distribucijske mreže je nadzemni dalekovod 35 kV, TS

Slavonski Brod 2 – TS JANAF.

• Izgradnjom TE-TO u Slavonskom Brodu potrebno je izgraditi toplovodni sustav koji će objediniti

većinu postojećih lokalnih sustava, te prema potrebi dograditi za nove korisnike.

• Područjem grada Slavonskog Broda prolazi Jadranski naftovod, magistralni plinovod, a planirane

su i trase novog naftovoda i međunarodnog naftovoda u istom koridoru. Koridor međunarodnog i

magistralnog naftovoda je širine 60 m.

• U sustavu zbrinjavanja opasnog otpada Slavonski Brod označen je kao “mjesto nastanka

značajnijih količina opasnog otpada”, a propisana je obveza izgradnje “građevina za obrađivanje i

skladištenje opasnog otpada”.Odredbama za provođenje PPŽBP određuje se da se na prostoru

županije neće locirati građevine za obradu i trajno odlaganje opasnog otpada.3 Osnovna

koncepcija zbrinjavanja otpada na području Županije su četiri makrolokacije lokacije za odlaganje

komunalnog otpada, a jedna od njih planirana je na području Slavonskog Broda.

Posebne obveze koje određuje Prostorni plan Brodsko-posavske županije odnose se na:

• izgradnju međudržavnog graničnog prijelaza (tumačenje MZOPU),

• uvjetnu izradu PPPPO za područje istočnog infrastrukturnog koridora na dijelu područja grada

Slavonskog Broda i susjednih općina (sporazum JLS – grad Slavonski Brod i općina Bukovlje,

Vrba i Klakar uz tumačenje MZOPU);

• obveza izrade PPUG-a Slavonskog Broda prema funkcionalnim, a ne administrativnim granicama

(sporazum JLS – grad Slavonski Brod i općina Bukovlje, Vrba i Klakar uz tumačenje MZOPU);

Page 40: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-33

• izgradnja riječne luke, pristaništa i riječnog graničnog prijelaza, zračne luke (sporazum JLS - s

općinama Vrba i Klakar) i TE-TO (eventualno).

• izgradnja vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje (sporazum JLS – grad Slavonski Brod i

općina Bukovlje, Vrba i Klakar ),

• izgradnja odlagališta opasnog i komunalnog otpada (sporazum JLS – grad Slavonski Brod i općina

Bukovlje, Vrba i Klakar te drugih zainteresiranih općina). Izgradnju je moguće planirati isključivo

na temelju posebnih uputa MZOPU i sporazuma prihvaćenih na skupštinama jedinica lokalne

samouprave.

1.1.3.4. Ocjena prostorno planske dokumentacije

Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske su dokumenti koje treba ažurirati

sukladno promjenama u prostoru i zakonskim obvezama posebito u dijelu koji se odnosi na granična

područja i uspostavu uređenja u prostoru sukladno međudržavnim dogovorima. Osobito Program

prostornog uređenja RH morao bi odrediti dinamiku realizacije kapitalnih infrastrukturnih sustava od

interesa za Državu, a o kojima ovisi regionalni razvoj.

Prostorni plan županije Brodsko-posavske (PPŽBP) je po svom karakteru usmjerujući dokument koji

daje osnovne smjernice za uređenje, korištenje i zaštitu prostora i to na temelju raspoloživih podataka

u prostoru. Određuje uvjete za izradu Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda (PPUG) i

Generalnog urbanističkog plana Grada Slavonskog Broda (GUP), te posebne uvjete za planiranje

građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i Brodsko-posavsku županiju. Planom su predviđene

potrebne smjernice za prostorni razvoj, a novelacija plana će biti potrebna kada se Programom

prostornog uređenja RH utvrde prioriteti te osobito razriješe uvjeti uređenja graničnog pojasa prema

BiH (posebito uvjete korištenja prostora, regulacije prometa i zaštite prirode). Ovim planom ostavljena

su na području Grada Slavonskog Broda otvorena pitanja ( u smislu varijantnih rješenja i prostora

daljnjih istraživanja) rješenja graničnih prijelaza, građenja državnih cesta i pruga te lokacije

županijskih skladišta/privremenih odlagališta opasnog otpada.

1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

Geopolitičke promjene utječu na prostorni značaj Slavonskog Broda, a posebito su izražene

nezavisnošću Republike Hrvatske. Planiranom gradnjom europskog prometnog V. c cestovnog i

Page 41: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-34

željezničkog koridora (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče). Ove će promjene biti još izraženije budući

da će se u srednjoročnom razdoblju teško realizirati veći zahvati na uređenju međunarodnog plovnog

puta rijekom Savom. Nekad primarno vrednovanu prometnu funkciju rijeke trebati će uvelike

mijenjati zbog promijenjenih geopolitičkih odnosa i razlika u interesima država na obalama Save,

zbog stalnog povećavanja razine zaštite okoliša te zbog slabljenja industrijskih funkcija (bazične

industrije) na kojima se u većoj mjeri temeljilo opravdanje regulacije ovog plovnog puta. Mogućnosti

razvitka otvaraju postojeći i planirani međunarodni transportni energetski cjevovodi i dalekovodi duž

X. prometnog i infrastrukturnog koridora koji prolaze područjem grada. Obilježja budućeg razvitka su

u prvoj fazi obnova, prestrukturiranje i modernizacija industrije u funkciji poratne obnove i razvoja te

potom postupno funkcionalna transformacija u kojoj će postupno sekundarne zamjenjivati tercijarne

funkcije.

1.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja grada Slavonskog Broda na razini Prostornog plana Brodsko-posavske županije

Problemi i ograničenja prostornog razvoja na razini PPŽ Brodsko-posavske očituju se u:

- neusklađenosti novih administrativnih granica jedinica lokalne samouprave (JLS) i granica

obuhvata važećih prostornih planova,

- promjenama značaja i nadležnosti upravna jedinica lokalne samouprave u procesu odlučivanja o

korištenju i uređenju prostora, a kao posljedica osamostaljenja prigradskih naselja u zasebne JLS,

- nepostojećem planu gospodarskog razvoja, a posebito planu razvoja bescarinskih zona i nove

luke na Savi,

- izostanku koordinacije prostornog razvoja i usklađivanju temeljnih uvjeta korištenja i uređenja

prostora s gradom u BiH - Bosanskim Brodom

- prometnom rješenju

- trasi istočne vezna ceste (IVS) te izgradnji međudržavnog graničnog prijelaza

- plovnom putu Savom (plovnost Save nizvodno od S. Broda, neizvjesnost izgradnje

višenamjenskog kanala Dunav – Sava (VKDS) te s time u svezi kriteriji za određivanje stvarnog

značaja, funkcija i prometnog opterećenja riječne luke

- potrebitom dugoročnom osiguranju kvalitetne vodoopskrbe, a vezano na planiranu izgradnju

regionalnog vodovoda

- neizvjesnim uvjetima za planiranu izgradnju TE-TO

- neizvjesnim uvjetima za korištenje postojećih i izgradnju novih naftovoda

- nepoznatim uvjetima izgradnje privremenog odlagališta opasnog i komunalnog otpada

- industriji – (uvjeti planiranja površina za radne zone uz luku na Savi budući da se nalaze u

susjednoj općini),

Page 42: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-35

- određivanju stvarno potrebne nove površine za razvoj industrije i servisa kao i površine

transformacije postojeće industrije i servisa, a posebito u određivanju uvjeta izmještanja

postojećih industrija i programa razvoja radne zone "Bjeliš"

1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja grada Slavonskog Broda na razini PPUG-a

Ograničenja i problemi razvoja

Područje obuhvata Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda određeno je u većoj mjeri

administrativnim granicama grada što je nelogično i prostorno planski teško uskladivo s interesima i

pravima grada i susjednih općina. Problemi i ograničenja prostornog razvoja Slavonskog Broda na

razini PPUG-a očituju se u:

- promjenama prostorne organizacije grada Slavonskog Broda te načina planiranja i uređenja

prostora zbog administrativne podjele nekadašnjeg cjelovitog gradskog prostora na teritorij više

općina. Posljedica takve teritorijalne podjele je da su dijelovi gradskih područja i infrastrukturnih

građevina izmješteni u susjedne općine (“istočna” i “zapadna” vezna cesta, luka i bescarinska

zona na području luke na Savi; novo gradsko groblje, potencijalna područja za uređenje

odlagališta otpada i drugo);

- djelomično određenim obuhvatima područja zaštite kulturnih dobara;

- nepostojanju programa revitalizacije područja tvrđave “Brod”,

- zaštitnoj zoni vodocrpilišta u neposrednoj blizini grada i infrastrukturnih koridora;

- postojećim i planiranim cestovnim i željezničkim koridorima na području grada,

- inkompatibilnim aktualnim uvjetima korištenja i planskim uvjetima zaštite prirode priobalja Save;

- administrativnom i teritorijalnom izdvajanju industrijske zone u središtu grada u područje

posebnog režima korištenja – ustanovljenje bescarinske zone bez korektivnih kriterija za

određivanje obuhvata i prostorne organizacije bescarinske zone.

Izmjene značaja i načina zauzimanja prostora gradskih funkcija

- Stanovanje - širenje stambenih četvrti ne prati odgovarajuće uređenje građevinskog zemljišta

(komunalna infrastruktura, promet) i društveni standard. Bespravna i neplanska izgradnja nepovoljno

utječu na racionalnost uređenja prostora i poskupljuju realizaciju planiranih zahvata (širenje

stambenih područja u prigradskim naseljima i Brodskom Vinogorju). Struktura izgradnje je

ekstenzivna i gradi se uz državne i županijske ceste.

- Zdravstvo, kultura i obrazovanje – nedostatni su prostori za građenje novih građevina te kvaliteta

uređenja i ujednačenost prostornog razmještaja postojećih građevina. Potrebno je planirati prostor za

gradnju novih zgrada za zdravstvo, školstvo, učeničkih domova i domova za starije osobe te drugih

Page 43: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-36

zgrada kojima se unapređuje socijalni standard. Posebito treba unaprjeđivati visokoškolsko i

srednjoškolsko obrazovanje.

- Industrija i proizvodno zanatstvo - prostorni razmještaj industrije u gradu nepovoljan je zbog

prometnog i funkcionalnog dijeljenja grada te sve strožih standarda za zaštitu okoliša. Potrebno je

istražiti realnost prostornog obuhvata područja bescarinskih i radnih zona u gradu i novoj luci te

mogućnosti postupnog funkcionalnog i strukturnog uključivanja nekadašnje industrijske zone Đ.

Đaković u prostornu organizaciju grada.

- Trgovina i usluge - potrebno je istražiti realnost zauzimanja prostora te razmještaj trgovine i

usluga - izgradnja poslovnih i trgovačkih zgrada uz sjevernu veznu cestu (SVC), a posebito zbog

potrebne prometne i infrastrukturne povezanosti gradskih četvrti.

- Šport i rekreacija - nedostatni su po opsegu, veličini, te kvaliteti opremljenosti prostora i

građevinama za šport i rekreaciju. Potrebno je utvrditi prostorni raspored i kapacitete športsko-

rekreacijskih programa, a posebito program uređenja športske zone “Vijuš”..

- Turizam - turistički identitet Slavonskog Broda nije prepoznatljiv, nisu afirmirane i primjereno

prezentirane znamenitosti grada niti je detaljnije vrednovana mogućnost razvoja tranzitnog turizma i

prateće turističke ponude

- Uprava - nepovoljan je razmještaj i prometna dostupnost prostorima gradske uprave.

- Promet – željeznički - problemi razvoja željezničkog prometa očituju se u: promjeni značaja,

prostorne organizacije i koridora željeznice (odustajanje od transeuropske brze željezničke pruge,

trajnog zatvaranja postojeće trase željezničke pruge S. Brod - B. Brod i umanjenja značenja

industrijskih funkcija); utvrđivanju potrebe izgradnje planiranih industrijskih kolosijeka, odnosno

potrebe izgradnje novih industrijskih kolosijeka, izostajanju intenzivnijeg i po kvaliteti usluga

kvalitetnijeg korištenja željeznice za potrebe organizacije prigradskog putničkog prometa te

iskoristivosti (rentabilnosti) postojećih industrijskih kolosijeka;

- Promet – cestovni - problemi razvoja cestovnog prometa očituju se u:

a) dinamici realizacije međudržavnih, državnih i županijskih prometnica na području grada -

posebito zbog sadašnjeg korištenja gradske prometne mreže za tranzitni promet posebito na

području gradskog centra,

b) nepovoljnoj prometnoj povezanosti gradskih četvrti javnim i osobnim prometom, biciklističkim i

pješačkim vezama,

c) nedovoljnoj veličini i uređenosti površina za promet u mirovanju,

d) nepoznatim prostornim uvjetima za uspostavu novog stalnog graničnog prijelaza ,

e) problemima realizacije istočne vezne ceste (IVC) - od raskrižja sa ul. P. Svačića do industrijske

zone Bjeliš, problemu izgradnje zapadne vezne ceste (ZVC) i prekategorizacija graničnog prijelaza (u

Page 44: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-37

malogranični prijelaz), problemu realizacije produžene ulice "Svačićeva - istok" od ul. I. G. Kovačića

do spoja na IVC,

f) rekonstrukciji raskrižja i nadvožnjaka iznad MP Zg. - Tovarnik do spoja s izvedenim raskrižjem

na SVC,

g) potrebi realizacije spoja produžene ul. P. Svačića na zapad te preko Jelasa do spoja na zapadnu

veznu cestu te raskrižja i spoja na SVC,

h) potrebi realizacije “srednja vezne ceste” zapad,

i) povezivanju gradskih četvrti - prometno uključenje bescarinske i industrijske zone Đ. Đ. u gradski

prometni sustav,

j) problemu prometnog rasterećenja povijesne jezgre i rješenju prometa oko tvrđave “Brod”.

- Promet – riječni – problemi uspostave riječnog prometa su : uspostava plovnosti rijekom Savom

na temelju međudržavnih ugovora, uređenje plovnog puta više razine uređenjem korita, planiranje

izgradnje riječne luke na temelju aktualnih planova i programa razvoja gospodarstva i utvrđivanje

dinamike uređenja plovnog puta uzvodno i nizvodno od Slavonskog Broda.

- Promet pješački i biciklistički - problemi pješačkog prometa očituju se u: uređenju pješačke

zone u centru grada, šetnice uz Savu, pješačkih veza između gradskih četvrti te uređenju pješačkih

hodnika i kontinuiranih sigurnih biciklističkih staza.

- Javni gradski prijevoz - problemi javnog gradskog i prigradskog putničkog prijevoza očituju se

u potrebi uspostave kvalitetnog gradskog prijevoza te potrebi osiguranja prostora za izgradnju

prometnica i stajališta javnog prijevoza.

- Telekomunikacije – suvremenost i razvijenost sustava telekomunikacija je na visokoj razini, a

daljnja unapređenja sustava moguća su pretežito unutar postojećih koridora i građevina.

- Elektroenergetika - Područje grada Slavonskog Broda napaja se električnom energijom iz TS

110/35 kV Brod 1 (Podvinje) i TS 110/35/10 kV Brod2 (Bjeliš). Iz te dvije TS napajaju se TS

35/10(20) kV Brod I, Brod II, Brod III i Brodsko Brdo. TS su međusobno povezane zračnim i

kabelskim 35kV dalekovodima. Duljina zračnih dalekovoda 35 kV je 9265m a kabelskih dalekovoda

9856 m. Prespajanjem na 10 kV naponskoj razini omogućeno je da dio tereta TS 35/10 kV Brod I

preuzme 35/10 TS Brodsko Brdo i TS Brod III, dio tereta TS 35/10 kV Brod III mogu preuzeti TS

35/10 kV Brod I i Brod II, a dio tereta TS 35/10 kV Brodsko Brdo mogu preuzeti TS 35/10 kV Brod i,

Brod II i Brod III. Te mogućnosti prespajanja posebno su značajne u slučaju kvarova TS i na

dalekovodima 35 kV. Dalekovodi 35kV zračni su isključivo u rubnim područjima grada, a ostali su

kanalizirani. Postojeće zračne dalekovode na području grada treba postupno kanalizirati. Dalekovodi

10(20)kV su vođeni zračno i kanalski. Na 10 kV mreži su 134 TS-a raznih tipova (kabelske, stupne,

Page 45: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-38

tornjići). Broj TS-a treba povećati primjereno potrošnji te s ciljem skraćenja duljina mreže niskog

napona što je tehnički i gospodarski opravdano.

Niskonaponska mreža građena je zračna i kabelska. Ukupna duljina zračne mreže je 134.534 km a

kabelske 200.626 km. Niskonaponska mreža je velikih dužina te ju treba skratiti interpolacijom novih

TS 10(20)/0,4 kV. Zračna mreža na drvenim stupovima je dotrajala. Vodiči su malog presjeka. U

mreži su veliki padovi napona. Problemi u kabelskoj mreži manji su od onih u zračnoj mreži. Potrebno

je postupno modernizirati mrežu slijedeći uvjete potrošnje i sanacije područja najvećih padova napona.

- Javna rasvjeta - na području grada ima 7800 rasvjetnih mjesta. Dio starog grada rasvijetljen je

svjetiljkama izrađenim prema nacrtima plinskih svjetiljki s početka XX stoljeća.

- Plinofikacija i smanjena industrijska potrošnja rasteretili su postojeću mrežu elektroopskrbe.

Potrebno je istražiti uvjete i opravdanost planirane izgradnje termoelektrane – toplane. Daljnja

proširenja i modernizacija mreže potrebni su pri uređenju novih područja građenja

- Plinoopskrba - suvremenost i razvijenost sustava plinoopskrbe je na primjerenoj razini, a

daljnja unapređenja sustava moguća su pretežito unutar postojećih koridora i građevina. Smanjena

industrijska potrošnja rasteretila je postojeću mrežu plinoopskrbe. Daljnja proširenja i modernizacija

mreže potrebni su u smislu njenog dovršenja, kao i pri uređenju novih područja građenja.

- Vodoopskrba - pokrivenost vodoopskrbe stanovništva grada Slavonskog Broda je oko 70%.

Vodoopskrba grada ostvaruje se sa crpilišta Jelas pomoću tlačno – gravitacionog sustava s

vodospremnikom na Brodskom brdu (Brodsko Vinogorje). Crpilište Jelas kapaciteta je cca 300 l/s

prerade vode. Distribucijska vodovodna mrežom je duljine cca 350 km. Gradi se postupno od 1960.

godine, a izgrađena je od različitih vodovodnih materijala. Gubici u mreži su oko 20%. Potencijalne

opasnosti koje bi mogle ugroziti vodocrpilište su promet planiranom zapadnom veznom cestom i

postojeća izgradnja u III A zoni zaštite vodocrpilišta.

- Odvodnja - Odvodnja otpadnih i oborinskih voda Slavonskog Broda je mješovitom

kanalskom mrežom. Odvodnja je gravitacijska, a ovisno o režimu voda rijeke Save upušta se izravno

u vodotok ili precrpljuje bez pročišćavanja. Za potrebe precrpljivanja izgrađeno je 6 precrpnih stanica.

Dio otpadnih voda upušta se u vodotoke Mrsunja, Glogovica i Lateralni kanal. Na sustav odvodnje

priključeno je oko 65% stanovništva ( oko 13000 domaćinstava). Postojeća kolektorska i kanalska

mreža uglavnom može prihvatiti sadašnje količine otpadne i oborinske vode. Na nekim dionicama

zbog priključenja melioracijske odvodnje na kanalsku mrežu te zbog oborinskih voda dolazi do

preopterećenja s velikim usporima odvodnje pa i plavljenjima.

- Komunalne građevine

Page 46: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-39

Problemi uređenja postojećih i gradnje novih građevina očituju se u : odabiru lokacije gradske

veletržnice i tržnice, problemu proširenja postojećeg i/ili odabiru lokacije novog gradskog groblja te

potrebi izgradnje odlagališta komunalnog otpada.

- Zaštita kulturnih dobara i graditeljskog naslijeđa

Problemi zaštite kulturnih dobara i graditeljskog nasljeđa posebito se odnosi na: sanaciju i

revitalizaciju spomeničke cjeline tvrđave “Brod” – problem sanacije očituje se u potrebi

omogućavanja kvalitetne prezentacije i privođenja korištenju pojedinih dijelova zaštićene cjeline,

provjeru predloženih obuhvata: registrirane i zaštićene urbanističke cjeline i kontaktnog područja,

sanaciju i usmjerenu revitalizaciju gradskog centra, potrebu zaštite prostora gradskog groblja i drugo.

- Zaštita krajolika

Problemi zaštite krajolika prisutni su na području obale Save i Brodskog Vinogorja, na prostorima

najviše ugroženim novom neplanskom izgradnjom.

- Zaštita prirode

Problemi zaštite prirode su nepostojanje dijelova zaštićene prirode i parkovne arhitektura na području

grada. Posebno treba odrediti uvjete zaštite prirode, uređenja i korištenja: područja uz vodotoke Save,

Mrsunje i Glogovice; rekreacijskog područja “Vijuš” i “Poloj” koje je dijelom minirano i na kojem se

nalazi privremeno neuređeno odlagalište komunalnog otpada, a planira se i izgradnja stalnog

međunarodnog graničnog prijelaza; gradskih parkova - posebito očuvanja i uređenja parka "Klasije" s

potrebom određivanja uvjeta korištenja parka i kontaktnih površina vezano na uvjete zaštite Tvrđave

“Brod” i određivanja uvjeta korištenja prostora u kontaktnoj zoni te novih gradskih parkova.

- Zaštita okoliša

Problemi zaštite okoliša očituju se u organizaciji te uspostavi sustava zaštite okoliša donošenjem

programa zaštite okoliša, praćenjem stanja u prostoru te pripremom i poduzimanjem mjera za

sprječavanje nastajanja štetnih utjecaja na okoliš. Potrebno je utvrditi izvore i razine buke te odrediti

zone zaštite i uvjete za sprječavanje nastajanja i širenja buke, uvjete zaštite tla i zaštite zraka te uvjete

za zaštitu voda. Zbog prisutnosti industrije i velikih transportnih cjevovoda potrebno je posebno

utvrditi mjere zaštite od ekoloških nesreća.

- Zaštita od požara, ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda

Potrebno je prostornim planom odrediti osnovne uvjete i prostore za provedbu mjera zaštite ljudi i

dobara u slučaju nastanka opasnosti od elementarnih nepogoda, požara i ratnih opasnosti. Grad je zbog

energetskih i prometnih sustava osobito izložen u uvjetima nastanka ratnih opasnosti.

1.1.4.3. Mogućnosti prostornog razvoja grada Slavonskog Broda

Grad Slavonski Brod mora opravdati ulogu regionalnog centra na važnom X Europskom prometnom

koridoru. Natjecanje s drugim gradovima u regiji pretpostavlja aktivno unapređenje stanja u prostoru

Page 47: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-40

sukladno očekivanoj razini društvenih, gospodarskih i tehnoloških odnosa u središnjoj Europi.

Povijest, graditeljsko nasljeđe, upravni, kulturni, gospodarski i prometni značaj temeljna su obilježja

njegovog identiteta i razvitka. Koncept razvitka grada temelji se na rekonstrukciji, transformaciji,

uređenju postojećih gradskih četvrti te dovršenju građenja grada, a posebito na:

- obnovi i uređenju postojećeg, te gradnji novog upravnog, trgovačkog i kulturnog gradskog

središta,

- rekonstrukciji i postupnoj transformaciji industrijskih lokacija na užem gradskom području te

građenju novih gospodarskih zona i transportnih terminala,

- uređenju i rekonstrukciji postojećih i građenjem novih građevina društvenog standarda, kulture,

prosvjete, zdravstva, socijalne brige, športa i rekreacije,

- revitalizaciji i očuvanju graditeljskog nasljeđa,

- uređenju postojećih i građenju novih stambenih područja,

- rješavanju problema izmještanja tranzitnog prometa iz užeg područja gradskog središta te

izgradnji željezničkih, cestovnih i riječnih prekrcajnih terminala,

- organizaciji javnog i osobnog prometa s ciljem kvalitetnije povezivanja gradskih četvrti,

- uređenju biciklističkih i pješačkih staza i pješačkih zona,

- uređenju postojećih i novih parkova i šetališta,

- zaštiti prirode i okoliša s posebitom brigom za zaštitu vodotoka i vodonosnika pitke vode,

- modernizaciji postojeće i izgradnji nove komunalne infrastrukture i građevina i

- drugim aktivnostima od interesa za uspješan razvitak grada.

Koncept razvitka grada primarno je vezan za regionalni administrativni, gospodarski i prometni značaj

te unapređenje urbanih vrijednosti uz očuvanje i unapređenje postojeće urbane strukture,

uravnoteženje i usklađenje gradskih funkcija u smislu postizanja više kvalitete življenja, zaštite

okoliša i omogućavanja održivog razvitka.

Neposredne mjere ostvarenja razvoja grada

- Planirati razvoj grada na lijevoj obali Save uz vrednovanje interakcija u širem prostornom

obuhvatu.

- Očuvati i rekonstruirati prostor povijesnog središta grada, afirmirati prostor tvrđave “Brod”

kao socijalni prostor i temeljni činitelj identiteta grada. Postupnom rekonstrukcijom gradskih

područja povećati kvalitetu uređenja i održavanja izgrađene strukture - građevina, javnih

prostora (ulica, trgova i parkova).

- Planom odrediti uvjete za građenje i uređenje grada s ciljem postizanja: više razine

prepoznatljivosti (identiteta) grada, isticanjem postojećih i oblikovanjem novih obilježja,

dovršenjem uređenja riječnih obala, uspostavljanja čitljivosti gradskih rubova prilaza i ulaza u

Page 48: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb

POLAZIŠTA 01B-PPUG-polazišta-120204

1-41

grad, uređenjem glavnih gradskih prometnica, trgova, parkova i šetališta. Odrediti namjenu i

afirmirati prostor uz željezničku prugu u središnjem dijelu grada.

- Unaprjeđivati društveni standard i socijalnu strukturu te poticati poboljšanje kvalitete

postojećih i građenje novih građevina s ciljem razvoja kulturnih, obrazovnih, socijalnih i

zdravstvenih programa.

- Intenzivnijim i racionalnijim korištenjem građevinskog zemljišta, a osobito industrijskih

površina, usporiti širenje grada i težiti ka višem stupnju iskoristivosti energetske i komunalne

infrastrukture.

- Ispitati opravdanost planiranih površina za industriju, servise, te prometne građevine –

posebito riječnu luku.

- Utvrditi kriterije za prostorni razmještaj i građenje zgrada za trgovinu, a vezano za obilježja

izgrađene i planirane strukture, prostornu organizaciju grada, dostupnost i stvarne potrebe

grada.

- Izvršiti planiranu reorganizaciju prometa: izgraditi planirane prometnice (IVC, ZVC, SVC...),

izmjestiti stalni međunarodni granični prijelaz, povezati gradske četvrti reorganizacijom

postojećih i izgradnjom novih ulica, uspostaviti kvalitetan javni gradski prijevoz putnika,

urediti postojeća i izgraditi nova javna parkirališta, omogućiti kvalitetnije odvijanje

biciklističkog i pješačkog prometa.

- Zaštiti vrijedne dijelove prirode i parkovne arhitekture te planirati parkovni sustav grada.

- Urediti postojeće i planirati nove prostore i građevine za šport i rekreaciju te omogućiti što

višu razinu njihove prostorne dostupnosti.

- Urediti postojeće i izgraditi nove komunalne građevine: gradsko groblje, veletržnicu i tržnicu,

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, odlagalište otpada, reciklažna dvorišta.

- Izgrađivati novu i modernizirati postojeću komunalnu infrastrukturu.

- Očuvati dio neizgrađenih površina za buduće potrebe grada

Koncept razvitka grada treba temeljiti posebno na :

- vlasništvu nad gradskim zemljištem i mogućnosti njegova korištenja

- poznatim izvorima i uvjetima financiranja provedbe mjera uređenja grada,

- dinamici primjernoj mogućnostima realizacije, a posebito na dinamici otkupa i

uređenja zemljišta.

Page 49: Slavonski brod GUP

2-1

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Page 50: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-2

Page 51: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-3

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Ciljeve razvoja Slavonskog Broda određuju generalna obilježja razvoja manjih kontinentalnih gradova

srednje-europskih država, promjene općih ekoloških, socioloških i gospodarskih uvjeta, te posebno

promijenjen geopolitički položaj i regionalni značaj grada u Republici Hrvatskoj. Slavonski Brod je u

funkcionalnom i strukturnom smislu dijelom urbano prepoznatljiv prostor, a dijelom u transformaciji

strukture mješovitog tipa naselja s prijelazom iz ruralnog ka urbanom. Grad je regionalni centar na

glavnom europskom željezničkom i cestovnom koridoru i treba razvijati raspoložive funkcije -

prometne, gospodarske i društvene. Sveukupna modernizacija i unapređenje svih činitelja urbaniteta

potrebna je za povećanje kvalitete života u gradu i njegovoj afirmaciji odgovarajuće regionalnom

značaju.

Slavonski Brod u sustavu regionalnih centara treba prepoznati svoje prednosti i posebnosti, a koje se

temelje na razvoju međunarodne suradnje, kulturnim i športskim događanjima, očuvanju i afirmaciji

vrijednih kulturnih dobara, unapređenju obrazovanja i zaštiti okoliša. Kompatibilne prednosti

Slavonskog Broda su regionalan položaj, veličina i prometna dostupnost. U europskim okvirima

značaj industrije i organizacija industrijske proizvodnje viđena na način XX. stoljeća postupno se

mijenja i slabi u funkciji temeljnog pokretača razvoja gradova. Zato i zapošljavanje u industriji u

manjoj mjeri doprinosi procesu urbanizacije. Hrvatska teži dostizanju europskog stupnja razvoja, a u

prijelaznom razdoblju neizbježan je razvoj industrije koja će to omogućiti. Pri tome treba nastojati da

se što brže preuzimaju kvalitetne tehnologije, a ne one koje po svom sadržaju ili suvremenosti trajno

opterećuju prostor odnosno one koje u razvijenim zemljama nisu više primjenjive zbog ekoloških,

energetskih ili drugih razloga. Prepoznavanje i uporaba suvremenih tehnologija podrazumijeva i

odgovarajuću kvalitetu obrazovanja i znanstvenih istraživanja te znanosti određuje kao temeljni

činitelj obnove industrije. Razvoj kvalitetnog obrazovnog sustava i istraživačkih instituta postaju bitan

činitelj gospodarskog ali i kulturnog razvoja grada. Prostori i kapaciteti postojeće industrije ne koriste

se intenzivno. To otvara pitanje racionalnosti i opravdanosti njihova postojanja u sadašnjem obliku -

zauzimanja atraktivnih prostora i angažiranja infrastrukture koja se mora održavati premda se

neodgovarajuće koristi. Zato treba ponovo odrediti područja industrijalizacije Slavonskog Broda uz

prethodnu provjeru važećih planskih dokumenata te po potrebi njihovu doradu i izmjenu. Razvojne

ciljeve treba poticati razvijanjem udruživanja javnog i privatnog interesa uz brižljiv nadzor nad

očuvanjem socijalne stabilnosti i pravednosti, održivog razvitka unapređenje tržišnog gospodarstva.

Grad je nositelj aktivnosti i donosi odluke o uvjetima realizacija projekata urbanog uređenja, a svi

sudionici u takvim projektima imaju pravo i obvezu sudjelovati u dobicima i gubicima sukladno svom

učešću i odgovornosti.

Page 52: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-4

Područje obuhvata PPUG-a Slavonskog Broda obuhvaća površinu od 5496,8 ha. Prirodne granice su

Brodsko vinogorje i rijeka Sava, zapadnu granicu grada određuje zona zaštite vodocrpilišta, a istočna

granica sa susjednim općinama je administrativna te prostorno i funkcionalno tek formalno

prihvatljiva. Urbana obnova treba zahvatiti cijeli prostor grada, a ne samo neke njegove dijelove.

Rekonstrukcijom postojeće gradnje i novim građenjem treba uspostaviti prepoznatljivu urbanu

strukturu s jasnim činiteljima razvoja, strukturu koja će rezultirati cjelovitosti uređenja urbanog

prostora - uređenjem neuređenih i zapuštenih dijelova grada, afirmacijom i uređenjem graditeljskog

naslijeđa, očuvanjem prirodne cjelovitosti i ekološke održivosti. Unutar obuhvata PPUG-a razlikuju

se strukturno, funkcionalno i fizionomski prostori zajedničkih obilježja - urbanog dovršenja ili

transformacije:

- Brodsko Brdo - prostor ograničavanja građenja s ciljem očuvanja prirodnog krajolika (pretežito

prostor sjeverno od autoceste),

- područja urbanog dovršenja - prostori različite razine izgrađenosti i uređenja (pretežito prostor

između autoceste i pravca koji određuje ulica P. Svačića te prostor Jelasa),

- područja postupne transformacije i nove izgradnje gradskog središta, industrije, servisa, luke te

državne i županijske infrastrukture (prostor južno od pravca kojeg određuje ul. P. Svačića).

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA Slavonski Brod je na državnoj razini značajan kao veće regionalno središte na X. europskom koridoru.

Takva uloga obvezuje na višu razinu prostornog uređenja, višu kvalitetu javnih i drugih sadržaja te na

afirmaciju graditeljskog nasljeđa i kulturnih dobara. Ostvarenje prostornog uređenja grada

podrazumijeva aktivno učešće lokalne samouprave, svih institucija, građana i struke. Temeljni cilj

uređenja gradskog prostora je modernizacija grada, razvijanje gradskih funkcija i unapređenje

prostorne organizacije. Dugoročni ciljevi razvoja su: afirmacija grada kao većeg regionalnog centra,

izgradnja prometne i komunalne infrastrukture te modernizacija energetske, telekomunikacijske i

vodoopskrbne infrastrukture. Ovim ciljevima treba težiti uz obvezu racionalnog korištenja te

izjednačavanje vrijednosti neizgrađenog i izgrađenog prostora.

2.1.1. RAZVOJ GRADA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Slavonski Brod je pogranični grad i veći regionalni centar. Obilježja takvog položaja prepoznatljiva su

dijelom veličinom grada, razvijenošću gospodarske, prometne i energetske infrastrukture, a u manjoj

mjeri razvijenošću upravnih, obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih funkcija. Cilj PPUG-a je stvaranje

prostornih uvjeta unapređenja Slavonskog Broda do razine razvoja manjih europskih središta. To

posebno uključuje unapređenje organizacije i građenje građevina za kulturu, obrazovanje, zdravstvo,

znanost, socijalne, vjerske i komunalne potrebe, promet, šport i turizam.

Page 53: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-5

Velike su površine grada zauzete ili rezervirane za proizvodne funkcije i prometne koridore. Dio

programa na temelju kojih je takvo uređenje planirano više nije aktualan i potrebno je za te prostore

planirati nove programe uređenja (željeznički koridor transeuropske brze željeznice, tvrđava “Brod”,

trasa ukinute željezničke pruge za BiH, kompleks bescarinske zone na lokaciji Đ. Đaković, luka,

industrijska i bescarinska zona Bjeliš). Unutar grada su značajne površine parkova te površine za

šport, rekreaciju i čuvanje prirode koje treba uređivati i primjereno štiti (prostor oko tvrđave “Brod”,

prostor Vijuša i Poloja, šira zona zaštite vodocrpilišta te područje Brodskog brda). Izgradnja

prometnica i kvalitetne komunalne infrastrukture te dovršenje modernizacije telekomunikacijske i

energetske infrastrukture temeljni su ciljevi prostornog razvitka Slavonskog Broda. PPUG-om se

određuju površine za smještaj infrastrukturnih građevina, a koridori vodova u donosu na druge

sadržaje u prostoru uz obrazloženje da se njihov detaljni položaj određuje u detaljnijim dokumentima

prostornog uređenja.

2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA

Kako se radi o području unutar kojeg se nalaze prirodni izvori koji se znatnije koriste, osnovni cilj

ovog plana usmjeren je na zaštitu i racionalno korištenje podzemne vode (vodocrpilište Jelas).

2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA

Ciljevi očuvanja i unapređenja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša na području grada

Slavonskog Broda usmjereni su na racionalno gospodarenje prostorom te štićenje okoliša kod svakog

zahvata u prostoru očuvanjem biološke raznolikosti. Građenjem treba što manje narušavati prirodne

procese u okolišu, očuvati vrijednosti krajolika te omogućiti cjelovitost i održivost ekosustava.

Građenje u prostoru treba planirati uravnoteženim omjerom izgrađenih i neizgrađenih površina te

planiranjem cjelovitog i međusobno povezanog sustava parkova i prirodnog krajolika. Cilj je posebno

očuvati vrijedne dijelove krajolika uz vodotoke, šume i vrijedne poljoprivredne površine.

Sustav gospodarenja otpadom

Opći ciljevi uspostave i razvoja sustava zbrinjavanja otpada su: izbjegavanje nastajanja otpada,

separatno skupljanje otpada, recikliranje otpada te konačno odlaganje otpada. Sustav zbrinjavanja

otpada mora biti provediv, primjeren mogućnostima korisnika prostora te osigurati propisane uvjete

zaštita okoliša, posebno voda, tla i zraka. Cjelovito zbrinjavanje otpada načelno je riješeno na razini

Brodsko-posavske županije te su predloženi prostori za istraživanje lokacija za odlagališta otpada.

Grad Slavonski Brod mora neposredno odabrati te odrediti sustav i prostorne potrebe za zbrinjavanje

otpada. Postojeće odlagalište otpada može se privremeno koristiti uz obvezu uređenja te sanacije po

dovršenju eksploatacije. Za grad je potrebno odrediti novu lokaciju za odlagalište otpada. Time bi se

riješio današnji veliki ekološki problem.

Page 54: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-6

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA Ciljevi prostornog uređenja grada temelje se na tradiciji, identitetu, položaju i značaju grada u prostoru

koji ga određuje. Osnovni resursi grada Slavonskog Broda su regionalni geoprometni položaj,

gospodarstvo, kultura i obrazovanje. Slavonski Brod je grad izraženog centraliteta, pogranični grad na

važnom X europskom prometnom koridoru i luka na plovnom putu rijekom Savom. Planiranje

urbanog razvoja Slavonskog Broda temelji se na kontinuiranoj izradi urbanističkih planova u cijelom

XX. stoljeću. Cijevi urbanističkog planiranja mijenjali su se vezano za političke, demografske i

gospodarske uvjete. U periodima obnove i planiranih većih razvojnih programa urbanistički planovi su

bili usmjereni ka funkcionalnim, higijenističkim i tehničkim kriterijima. Suvremeni ciljevi razvoj

grada usmjeruju više ka njegovoj obnovi, postizanju više razine uređenja i iskorištenja postojeće

strukture i površina, a tek potom realizaciji novih programa na neizgrađenom prostoru. PPUG

vrednuje gradski prostor i predlaže program njegova uređenja s ciljem povećanja njegove iskoristivosti

i vrijednosti.

Temeljni cilj PPUG-a je uređenje, obnova i održivi razvitak. Pretežiti dio gradskog područja je niske

razine uređenja kao posljedica prekida i promjena u razvitku grada posebno kao posljedica njegova

više ili manje planskog širenja. Prostorna i infrastrukturna uređenost polazište je razlikovanja dijelova

grada na: uređene, djelomično uređene i neuređene dijelove grada. Unutar njih su mogući razni oblici

intervencija: zaštita, rekonstrukcija, obnova, transformacija, dovršenje građenja i nova gradnja. PPUG

predlaže prostorno uređenje grada i temelji ga na oblikovnim i tehničkim kriterijima građenja. Obnovu

grada treba usmjeriti k uređenju javnih prostora, kvalitetnijem uređenju i komunalnom opremanju

stambenih i industrijskih četvrti, unapređenju društvene strukture i očuvanju prirodnih vrijednosti.

Uređenju grada treba pristupiti razlikujući posebnosti smještaja gradskih četvrti unutar gradskog

područja, izgrađenu strukturu, vrijednosti graditeljskog nasljeđa i očuvane dijelove prirode.

Prostorne cjeline zajedničkih obilježja su:

a. povijesno središte grada i tvrđava “Brod”,

b. gradska stambena naselja i područja mješovite namjene,

c. novi gradski centar,

d. bescarinske i radne zone na lokacijama Đ. Đaković i Bjeliš,

e. športsko-rekreacijsko područje Poloj-Vijuš i šire vodozaštitno područje Jelasa te

f. Brodsko brdo.

Unutar ovih područja nalaze se manji prostori za koje se određuju posebni uvjeti uređenja i korištenja

prostora te dinamika realizacije.

a) Povijesna i urbanistička cjelina središta grada i tvrđava “Brod”

b) gradska stambena naselja i područja mješovite namjene,

c) nov gradski centar

Page 55: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-7

d) bescarinske i radne zone na lokacijama Đ. Đaković i Bjeliš,

e) športsko-rekreacijsko područje Poloj-Vijuš i šire vodozaštitno područje vodocrpilišta Jelas,

f) Brodsko brdo.

Unutar ovih područja nalaze se manji prostori za koje se određuju posebni uvjeti uređenja i korištenja

prostora te dinamika realizacije.

a) Povijesno-urbanistička cjelina središta grada i tvrđava «Brod»

Urbana cjelina središta grada sastoji se od povijesne jezgre na koju se prostorno neposredno nastavlja

novija gradnja pretežito stambenih naselja. Brojne građevine su zaštićene kao graditeljsko kulturno

nasljeđe. Cilj uređenja ovog prostora je rekonstrukcija javnih prostora, zaštićenih cjelina i

pojedinačnih građevina. Ograničiti treba intezitet kolnog prometa, osigurati bolju povezanost i

pristupačnost javnom prometu te urediti javne pješačke površine i parkove. Prostorno treba nadzirati u

smislu održavanja stambenih funkcija, tj. uvažavanja djelomične a ne potpune preobrazbe u poslovno,

trgovačko i uslužno središte. Tvrđava “Brod” je kulturni spomenik osobite vrijednosti. Cilj uređenja

ovog područja je postupna i primjerena mogućnostima grada revitalizacija ovog iznimno velikog

kompleksa. U urbanističkom smislu potrebno je prostor Tvrđave “Brod” povezati s ostalim gradskim

četvrtima omogućujući pješačke veze ovim prostorom te ga postupno percepcijski afirmirati i učiniti

prepoznatljivim. Prostornu cjelinu Tvrđave “Brod” treba afirmirati pristupačnošću, uređenjem

kontaktnih i internih parkova, uređenjem površina za šport i rekreaciju u kontaktnoj zoni te uređenjem

parkirališta, biciklističkih i pješačkih staza. Cilj je privući gradskog i tranzitnog posjetitelja da se

počne intenzivnije kretati prostorom Tvrđave i tako postupno potaknuti njeno korištenje.

b) Gradska stambena naselja i područja mješovite namjene

Prostor oko stare gradske jezgre, a posebno prostor između željezničke pruge i autoceste je vrlo

različitih osobitosti funkcionalne i izgrađene strukture. Cilj uređenja ovog prostora je urbana prostorna

organizacija i građenje prepoznatljive i cjelovite urbane strukture koja se očituje u urbanom

arhitektonskom oblikovanju, organiziranom prometu i uređenim javnim površinama. Stambenu

gradnju treba pratiti odgovarajuće građenje zgrada društvenog standarda te komunalne infrastrukture.

Intervencija obuhvaća rekonstrukciju pretežito izgrađenih područja, intenzivnije iskorištenje postojeće

izgrađene strukture dovršenjem građenja i progušćenjem postojeće strukture te građenje na

neizgrađenim prostorima. Unutar gradskih četvrti treba urediti žarišta – jezgre socijalnog okupljanja i

povezati ih međusobno javnim prometom i pješačkim vezama. Rubna područja treba jasno odrediti i

odijeliti ih od poljoprivrednog i šumskog zemljišta s cijelim zaštite okoliša i očuvanja prirodnog

krajolika.

Page 56: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-8

c) Novi gradski centar

Posebitu pozornost treba usmjeriti na redefiniranje koncepta i konteksta poslovnog i trgovačkog

gradskog središta. Njegovo se uređenje predlaže u središnjoj zoni u koridoru duž ulice P. Svačića i

željezničke pruge s afirmacijom i uređenjem južnog pročelja bescarinske zone Đ. Đaković. U njemu

treba smjestiti reprezentativne kulturne, zabavne, trgovačke i javne zgrade. Taj prostor novog

gradskog centra treba povezati s ostalim gradskim četvrtima otvaranjem kolnih i pješačkih veza te

povezivanjem s javnim prometom. Postojeće zgrade za trgovinu i promet treba postupno preoblikovati

i reprezentativno urediti kao žarišne točke socijalnog i poslovnog razvoja grada.

d) Radne i bescarinske zone

Unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana nalazi se područje radne zone “Đ. Đaković” koja je

ustanovljena kao bescarinska zona. Neosporna vrijednost postojećih građevina, infrastrukture i opreme

određuje i buduću namjenu ovog prostora. Cilj uređenja ovog područja je omogućiti kvalitetniju

prostornu organizaciju za vlastite potrebe, ali isto tako i za potrebe grada, omogućiti primjenu

prostornih standarda, propisa i uvjeta zaštite okoliša te osigurati u okolnim stambenim četvrtima

kvalitetne uvjete stanovanja. Kontaktna područja treba urbano oblikovati, a posebno južno pročelje

prema gradskom centru. Očekuje se uzajamno poticajna veza između uređenja gradskog centra i

povećanja vrijednosti građevina južnog pročelja bescarinske zone u središnjem području grada uz

željezničku prugu.

e) Športsko-rekreacijska područja

Područje lijeve obale Save na širem području grada Slavonskog Broda intenzivno je izgrađeno na

dijelu povijesnog središta grada. Uzvodno i nizvodno su pretežito neizgrađene prirodne obale s

velikim vrijednim prirodnim površinama koje čine zaštitna zona vodocrpilišta Jelas te područja Poloja

i Vijuša. Ova područja treba očuvati kao prirodne krajolike s minimalnim zahvatima građenja zgrada i

infrastrukture. Prostor treba afirmirati kao športsko rekreacijske površine, urediti kao gradske šume te

samo iznimno predvidjeti građenje zgrada u funkciji športa i rekreacije.

f) Brodsko brdo

Brodsko brdo je u svom sjevernom dijelu vrijedan prirodan krajolik u kojem se postupno širi gradnja

obiteljskih zgrada. U svom južnom dijelu prostor je pretežito kontinuirano izgrađen uz Vinogorsku i

Kerdeni ulicu. Po strukturnim karakteristikama je više ruralnog nego li urbanog karaktera. Cilj

uređenja ovog dijela grada je urbanizacija izgrađenog dijela dovršenjem građenja planskih cjelina,

unapređenjem društvene i komunalne infrastrukture, očuvanje okoliša i posebnosti prirodnog

krajolika. U njemu treba strogo planski odrediti područja građenja i infrastrukturnog uređenja te

sprječavati građenje pojedinačnih izdvojenih zgrada. Građenje treba usmjeriti ka kvalitetnim

Page 57: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-9

arhitektonsko-urbanističkim rješenjima potrebnih zgrada javne namjene te kvalitetnom arhitektonskom

oblikovanju novih stambenih zgrada koje će u pravilu interpolacijama dovršiti započeto građenje s

ciljem zatvaranja jedinstvenih prostornih, funkcionalnih, infrastrukturnih i oblikovnih cjelina.

Demografski razvoj

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

U poratnom periodu jedan od najvažnijih ciljeva je demografska obnova Slavonskog Broda, a glavni

preduvjeti za to su gospodarska obnova, otvaranje novih radnih mjesta i skladan i ujednačen razvoj

grada s kvalitetnom ponudom i komunalnom opremljenošću grada (školstvo, kultura, rekreacija,…) .

2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE INFRASTRUKTURE

Prostorna struktura treba omogućiti razvoj kako dijelova grada tako i grada kao cjeline. U

dosadašnjem razvoju planirani su, započeti pa dijelom i izgrađeni prostori različitih i međusobno

nepovezanih strukturnih obilježja. Ciljevi razvoja prostorne strukture su cjelovitost i prepoznatljivost

gradskih četvrti, kompatibilnost prostornih funkcija te omogućavanje dobre prometne i infrastrukturne

povezanosti grada. Zbog posebnosti administrativnih granica grada (a time i granica ovog PPUG-a)

izgrađena kontaktna područja sa susjednim općinama postaju dio jedinstvene izgrađene strukture

prostora što obvezuje na koordinirano planiranje oblika i dinamike razvitka.

Gospodarska struktura mora se prilagođivati potrebama grada i njegovoj izmijenjenoj ulozi u prostoru.

Ciljevi gospodarskog razvitka jesu: održivo gospodarenje prostorom, povećanje učinkovitosti i viši

stupanj iskoristivosti prostora gospodarske namjene, razvoj proizvodnih funkcija na kriterijima

održivosti te veće tržišne konkurentnosti, poticanje razvoja manjih gospodarskih jedinica. Posebna

prednost Slavonskog Broda može postati postojeći uređeni prostor i izgrađene građevine gospodarske

namjene koje mogu prihvatiti nove korisnike. Aktiviranje ovih prostora ključno je za ponovnu

uspostavu i stabilnosti i održivosti gradske gospodarske strukture. Za očekivati je da će se postupno

povećavati udio industrije u ukupnoj proizvodnji u odnosu na vrijeme neposredno nakon domovinskog

rata. Industrija je još uvijek jedan od pokretača razvoja. Ipak dugotrajno se može očekivati nakon tog

privremenog povećanja postupno smanjivanje udjela gospodarskih funkcija u funkcionalnoj strukturi

grada, a što je sada već karakteristično za gradove razvijenih europskih zemalja. To se posebno odnosi

na industrije zastarjelih tehnologija. Prostornim planom uređenja grada određuju se pojedinačne i

skupne industrijske lokacije za koje se određuju: razmještaj i veličina prostora, uvjeti razgraničenja s

drugim namjenama te uvjeti uređenja i korištenja. Posebno se ovim planom određuju gospodarske

djelatnosti koje se ne mogu smještavati u područja druge namjene. Prostornim planom uređenja grada

poticati će se uređenje i iskorištenje prostora za proizvodne funkcije, koje su prometno, energetski i

komunalno primjerene planiranoj razini uređenja i organizacije prostora. Proizvodne funkcije moraju

Page 58: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-10

biti tehnološki suvremene i profitabilne, sukladne prihvaćenim temeljnim načelima zaštite okoliša, a

uz racionalno korištenje gradskog zemljišta.

Gospodarski razvitak treba temeljiti na afirmiranim i profitabilnim prerađivačkim kapacitetima,

zanatstvu, turizmu, ugostiteljstvu te razvoju informatičkih i poslovnih usluga. Gospodarstvo treba

poticati razvojem financijskih usluga i trgovine te povezivanjem s znanošću i informatičkim

sustavima. Trgovina će se razvijati povećanjem kvalitete usluga te pravilnijim prostornim

razmještajem. Posebno treba brižljivo pratiti prostorni razmještaj trgovine i uvjete poslovanja glede

transformacije vrste usluga na području užeg gradskog centra pod pritiskom konkurentske ponude

trgovačkih centara. Cilj je da se kroz duži period zadrži dio trgovačkih funkcija primjerenih po

sadržaju i veličini u središtu grada kako bi se spriječio postupan gubitak njegove polifunkcionalnosti.

Gradnja distributivnih centara, skladišta i servisa ne smatra se racionalnim i dovoljno intenzivnim

korištenjem građevinskog zemljišta te ju treba usmjeravati na šire gradsko i susjedna okolna područja.

Slavonski Brod i njegovo šire okruženje pogodni su za razvoj turizma i ugostiteljstva uz podizanje

kvalitete usluga te afirmaciju turističkog identiteta i turističke ponude. Posebno je značajan segment

tranzitnog turizma koji će postupnom regulacijom geopolitičkih odnosa i time rastom tranzitnog

prometa ponovo postati jedan od značajnih činitelja razvoja grada. U tom smislu cilj je razvijati

posebno kulturni i rekreacijski segment turističke ponude temeljen na graditeljskom nasljeđu i

prirodnim vrijednostima na području grada.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Promjene socijalne, starosne i obrazovne strukture stanovništva, promjene odnosa stanovništva prema

religiji, kulturi i tradiciji te promjene prema radu i zapošljavanju u budućnosti će sve više utjecati na

profilaciju društvenih djelatnosti. U budućem planiranju treba uvažiti do sada nastale promjene. To se

prvenstveno odnosi na reformu zdravstva, školstva i socijalnih službi. Za kvalitetnije planiranje

prostora za društvene djelatnosti, potrebno je izraditi detaljnije programe razvoja ovih djelatnosti.

Izgradnja prometnica i kvalitetne komunalne infrastrukture te dovršenje modernizacije

telekomunikacijske i energetske infrastrukture temeljni su ciljevi prostornog razvitka Slavonskog

Broda. PPUG-om se određuju površine za smještaj infrastrukturnih građevina, a koridori vodova u

donosu na druge sadržaje u prostoru uz obrazloženje da se njihov detaljni položaj određuje u

detaljnijim dokumentima prostornog uređenja.

Page 59: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-11

2.2.3.1. Energetika2

Energetska opskrbljenost grada temelji se na plinoopskrbi i elektroopskrbi.

Za zadovoljenje konzuma električne energije potrebno je u zapadnom dijelu grada izgraditi TS 35/10

kV. TS 110/35/10(20) kV Brod 3 treba biti na lokaciji k. č. 2106/7 Brodski Varoš. Sve TS 35/10 kV

treba zamkasto povezati kabelskim 35 kV dalekovodima. Na 10(20) kV naponskoj razini usvojena je

dugoročna orijentacija na zamjeni 10 kV naponom 20 kV te stupnjem izolacije 24 kV te ugradnjom

opreme 24 kV. Kod TS 10(20)/0,4 ne predviđaju se rezerve u transformaciji, a optimalan broj i

instalirana snaga ovise o gustoći opterećenja. Porast potrošnje treba pratiti interpolacijom novih TS

10(20)/0,4 kV. Zračne vodove treba voditi kabelsko (kanalizirati). Osnovna značajka mreže niskog

napona je velika duljina zbog koje dolazi do padova napona. Potrebno je interpolirati veći broj TS

10(20)/0,4 kV.

U Prostornom planu županije Brodsko-posavske naznačena je mogućnost i potreba istraživanja

smještaja termoelektrane i toplane na području industrijske zone i luke Bjeliš. Program izgradnje

temeljio se je u prethodnim planskim dokumentima na funkcijama luke i izgradnji plinovoda. U

planskom periodu PPUG-a ne očekuje se gradnja ove termoelektrane budući da za sada nema

zainteresiranih korisnika. Tome u prilog govori i kvalitetna mreža plinoopskrbe i elektroopskrbe.

Smanjenje i promjena proizvodnih programa industrije te uvođenje plina kao energenta smanjili su

potrošnju električne energije te se ocjenjuje da postojeći kapaciteti zadovoljavaju postojeće i buduće

potrebe.

Ciljevi razvoja energetike na području grada su modernizacija i viša kvaliteta opskrbe energijom te

održavanje postojećih uređaja i opreme, kao i racionalizacija potrošnje svih vrsta energije poticanjem

kvalitetnijeg građenja, modernizacijom gospodarstva i korištenjem suvremenih uređaja za

zagrijavanje.

2.2.3.2. Vodnogospodarstvo

Vodoopskrba, odvodnja, zaštita vodonosnika, zaštita od štetnog djelovanja voda i regulacija vodotoka

su temeljne odrednice i činitelji razvoja grada Slavonskog Broda. Prostornim planom Brodsko-

posavske županije planirana je izgradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava koji bi osigurao dovoljne

količine pitke vode za cijelu županiju i povezao bi se u regionalni sustav sa susjednim županijama. U

međuvremenu se grad Slavonski Brod i dio okolnih naselja opskrbljuje vodom iz izvorišta Jelas za

koje je PPUG-omu Slavonskog Broda iz 1998. godine određena zaštitna zona vodocrpilišta te uvjeti

korištenja prostora unutar područja zaštite.

2 Za potrebe razvoja energetike nisu rađene posebne studije već se ciljevi temelje na općim uvjetima razvoja grada te podacima dobivenim od distributera energenata i potencijalnih korisnika.

Page 60: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-12

Vodoopskrba

Procjena je da je više od 70% korisnika prostora na području grada priključeno na gradski sustav

vodoopskrbe. Ciljevi vodoopskrbe su: dovršenje izgradnje mreže vodoopskrbe, modernizacija mreže

sa smanjenjem gubitaka u mreži i smanjenjem utroška energije te normizacija i tipizacija uređaja i

građevina vodoopskrbnog sustava. Za potrebe daljnjeg planiranja razvoja sustava vodoopskrbe

potrebno je izraditi vodnogospodarsku osnovu grada Slavonskog Broda, pribaviti podatke i izvršiti

mjerenja o postojećem stanju vodoopskrbnog sustava te izraditi plansku dokumentaciju. Program

razvoja vodoopskrbe na području grada Slavonskog Broda obuhvaća početak gradnje magistralnih i

vodoopskrbnih cjevovoda te proširenje postojeće mreže.

Odvodnja

Ciljevi razvoja i izgradnje sustava odvodnje su priključenje što većeg broja korisnika na zajednički

sustav odvodnje, povezivanje svih postojećih sustava odvodnje u jedinstven sustav te izgradnja

uređaja za tretman otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Program razvoja sustava odvodnje na

području grada Slavonskog Broda obuhvaća izradu katastra kanalizacije, tehničke dokumentacije,

modernizaciju postojeće mreže i objekata na mreži, proširenje mreže građenjem novih cjevovoda i

objekata na mreži te gradnju središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Do dovršenja

izgradnje i modernizacije mješovitog sustava odvodnje potrebno je za sve potrošače koji nisu

priključeni na taj sustav uspostaviti obvezu izgradnje odgovarajućih uređaja te provoditi kontrolu

mjera zaštite voda od zagađenja.

Zaštita vodonosnika

Cijeli grad nalazi se iznad vodonosnika, a njegov zapadni dio smješten je neposredno uz rub zaštitne

zone vodocrpilišta "Jelas" iz kojeg se grad i dio okolnih naselja opskrbljuju pitkom vodom. Ciljevi

zaštite vodonosnika temelje se na očuvanju i brižljivoj kontroli pri odobrenju lokacije za smještaj

novih sadržaja u prostoru koji bi mogli nepovoljno utjecati na kvalitetu podzemnih i površinskih voda

te na saniranju postojećih izvora zagađenja.

Zaštita od štetnog djelovanja voda

Područje grada Slavonskog Broda potencijalno ugrožavaju bujične vode Brodskog vinogorja i visoke

vode Save i njezinih pritoka. Zaštita od visokih voda Save izvedena je izgradnjom obaloutvrda i

nasipa, a zaštitu od bujičnih i visokih voda osigurava Istočni lateralni kanal. Cilj zaštite od bujičnih

voda je izgradnja odvodnje oborinskih voda s javnih površina prostora sjeverno od autoceste,

rekonstrukcija i uređenje postojeće kanalske mreže za prihvat bujičnih i oborinskih voda te uređenje

brdskih slivova izgradnjom odgovarajućih sustava zaštite od štetnog djelovanja voda.

Page 61: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-13

2.2.3.3. Promet

Prometno rješenje grada Slavonskog Broda temeljni je uvjet njegovog razvoja. Njime treba osigurati

pristupačnost i povezanost grada i okolnih naselja te prometne veze između gradskih četvrti.

Autocesta i međunarodna željeznička pruga (X. koridor - Salzburg - Zagreb - Solun) prolaze

središnjim gradskim područjem dijeleći ga uzdužno na tri dijela. Poprečne veze između južnih i

sjevernih gradskih četvrti su time značajno otežane i treba ih poboljšati. Uzdužne veze treba poboljšati

(smjer istok - zapad) posebno zbog rasterećenja užeg gradskog središta te skraćenja putova javnom i

osobnom prometu. Gradski promet treba rasteretiti od tranzitnog prometa te osigurati izravan prilaz

teških vozila do radnih, industrijskih, bescarinskih i servisnih zona. Željeznički čvor treba preuzeti

veću ulogu u ukupnom prometu osobito zbog planiranih novih veza sa BiH te razvoja gospodarskih i

prometnih funkcija grada. Zato ga treba tehnološki modernizirati i dograditi te utvrditi prostorne

potrebe na postojećoj lokaciji odnosno prostorne potrebe vezane za budući razvoj.

Ciljevi razvoja prometnog sustava Slavonskog Broda su:

- izgradnja sustava državnih cesta u funkciji rješavanja regionalnog tranzitnog prometa koje će

rasteretiti time rasterećenja gradske prometne mreže,

- izgradnja istočne i zapadne obilaznice, produžene ulice P. Svačića, ulice uz Glogovicu te

središnje vezne ceste radi rasterećenja užeg gradskog područja od tranzitnog prometa,

- vrednovanje postojećeg i planiranje novih prostora za potrebe razvitka željezničkog čvora

racionalizacijom postojećih i planiranjem novih pruga i uređaja s ciljem postizanja veće

učinkovitosti u putničkom i teretnom prometu,

- unapređenje postojećeg javnog prijevoza,

- planiranje organizacije i prostora za razvoj integralnog teretnog prometa,

- planiranje uređenja biciklističkih staza i planiranje površina za automobilski promet u mirovanju,

- rasterećenje povijesne jezgre od prometa.

2.2.3.4. Telekomunikacije

Sustav telekomunikacija - pokretna i nepokretna mreža razvijaju se izuzetnom brzinom. Njihov razvoj

na području grada praktično ne usporava fizička struktura što telekomunikacijama daje kompatibilne

prednosti u odnosu na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Neprekidna modernizacija postojećih i

planirano postavljanje novih sustava povećanje prijenosnih i komutacijskih kapaciteta omogućuje

visok stupanj opskrbljenosti korisnika. Ciljevi razvoja telekomunikacija su građenje distributivne

kanalizacije do svih korisnika na području grada te stvaranje jedinstvene mreže telekomunikacija za

razmjenu svih oblika informacija.

Građenjem digitalnih i optičkih sustava te građenjem kabelske telekomunikacijske mreže za TV

distribuciju omogućiti će se viša razina usluga. Rekonstrukcija i nova gradnja distributivne

Page 62: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-14

telekomunikacijske mreže vršiti će se unutar postojećih i novih prometnih koridora i to bez posebnih

prostornih uvjeta. Tehnologija širokopojasnih mreža utemeljene na ATM protokolu i uslugama

omogućuje visoku razinu kvalitete prijenosa različitih vrsta informacija na jedinstvenoj tehnološkoj

platformi.

Razvoj komutacijskih sustava do 2015. odvijati će se povećanjem kapaciteta (priključaka) već

izgrađenih komutacijskih uređaja uz već postojeće: TC/PC Slavonski Brod, UPS Slavonski Brod - A.

Hebrang, UPS Slavonski Brod - Br. Brdo, UPS Slavonski Brod – Glogovica, UPS Slavonski Brod –

Jelas, UPS Slavonski Brod - Mali Pariz, UPS Slavonski Brod –Podvinje i izgradnja 5 novih UPS:

UPS Slavonski Brod – Budainka, UPS Slavonski Brod – Kolonija, UPS Slavonski Brod – Mikrorajon,

UPS Slavonski Brod - Osječka ulica, UPS Slavonski Brod – Šestinac. Svjetlosni putovi: Svaki UPS i

UPM neophodno je povezati sa svjetlovodnim kablovima do AXE centrale u Slavonskom Brodu.

Planira se na slijedećim trasama: UPS Slavonski Brod – Budainka, UPS Slavonski Brod – Mikrorajon,

UPS Slavonski Brod - Osječka ulica, UPS Slavonski Brod – Bukovlje, UPS Slavonski Brod – Donja

Vrba i UPS-a u Šestincu. Tendencije razvoja telekomunikacijske mreže u Slavonskom Brodu je

proširenje mreže u Glogovici, proširenje i modernizacija mreže u Malom Parizu, Brodskom

Vinogorju, Podvinju te na područjima nove izgradnje planirane PPUG-om. Prostorno treba u svakoj

novoj ulici s obje strane predvidjeti prostor za polaganje TK mreže i to po mogućnosti u zelenom

pojasu ili ispod nogostupa. Mjesnu mrežu treba graditi na principu podzemne veze sa dvije parice po

svakom domaćinstvu, a za manje privredne i upravne objekte najmanje 10 parica mjesne mreže.

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Zaštita prirodnih vrijednosti trebala bi obuhvatiti sve vrijedne šumske, poljodjelske i parkovne

prostore, te zaštitu krajobraza: prirodnog, kultiviranog, odnosno područja izrazitih prirodnih i

krajobraznih vrijednosti. Zaštitu kultiviranog i kulturnog krajobraza trebala bi obuhvaćati režim zaštite

kultiviranog i kulturnog krajobraza - područja izrazitih prirodnih i tradicijskih struktura kao i

krajobraznih vrijednosti.

Zaštita kulturnih dobara trebala bi obuhvatiti graditeljsko nasljeđe i pripadajuće prostore (parcele), a

odnosi se na dijelove naselja s povijesnim i ambijentalnim vrijednostima, pojedinačna arheološka

nalazišta, sakralne, vojne, civilne i ostale vrijedne povijesne građevine.

Posebno planskim mjerama treba provoditi i zaštitu okolnog prostora kulturnog dobra kroz režim

zaštite sklopa kao složenog oblika zaštite. Zaštita identiteta grada ne smiju biti obezvrijeđena te pri

planiranju i uređivanju prostora treba osobito obratiti pozornost na uvjete:

Page 63: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-15

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADA

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću

stanovanja, izgrađenost, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i

kulturno-povijesnih cjelina potiče se ovim planom posebno:

- cjelovitom urbanističkom koncepcijom razvoja grada,

- utvrđivanjem granica širenja grada,

- namjenom i uređenjem gradskih prostora,

- očuvanjem kulturnog nasljeđa i zaštitom prirode,

- stvaranjem uvjeta za održivi razvoj grada,

- određivanjem uvjeta građenja, a posebno odnosa izgrađenog i neizgrađenog zemljišta,

- oblikovanjem, funkcionalnom organizacijom i etapnošću primjerenom planiranim

mogućnostima razvoja grada.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Prekomjerno širenje izgrađenog prostora niske gustoće izgrađenosti prostorno je neracionalno budući

da otežava prostornu organizaciju grada, povećava komunalne i sve druge troškove te zauzima

dragocjen prirodan prostor. Širenje prostora niske gustoće izgrađenosti u suvremenim prostornim i

gospodarskim prilikama usporava razvoj. Obzirom na činjenicu da su dosadašnji planovi rezervirali

preveliko građevinsko područje cilj je ovog plana uskladiti veličinu građevinskog područja prema

očekivanom porastu broja stanovnika, gospodarskom razvoju i mogućnostima samog prostora,

obzirom na vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina. Veličina

građevinskog područja bi trebala također biti u korelacijama s mogućnostima grada u postupku

njegovog komunalnog opremanja.

2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Unapređenje uređenja grada usmjereno je na uređenje grada kao cjeline i posebno određivanjem

posebnih uvjeta uređenja gradskih četvrti. Posebno je značajno uređenje područja pretežito stambenih

funkcija, povijesnog središta grada i Tvrđave “Brod” te bescarinske zone. Afirmacijom urbanističkih i

arhitektonskih vrijednosti povećati će se sveukupna vrijednost gradskog područja, gravitacija i

afirmacija grada kao regionalnog centra. Prometno povezivanje dijelova grada treba ostvariti

poticanjem razvitka kvalitetnog javnog i biciklističkog prometa. Infrastrukturni koridori na području

grada afirmiraju se ovim planom kao potencijalna žarišta razvoja gradskih funkcija.

Page 64: Slavonski brod GUP

PROSTORNI URBANISTIČKI PLAN GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb CILJEVI 02B-PPUG-ciljevi-120204

2-16

Cilj unapređenja grada je jačanje središnjih funkcija, uređenje središnjih gradskih područja, plansko

određivanje ruba gradskog područja i konačno uređenje neuređenih dijelova grada niske gustoće

izgrađenosti s uređenjem društvene infrastrukture, javnih površina i građenjem komunalne

infrastrukture. Urbano uređenje grada uvjetovano je izgrađenom prometnom i komunalnom

infrastrukturom vodoopskrbom, odvodnjom, elektroopskrbom i plinoopskrbom.

Bespravnu izgradnju na području grada treba priječiti otkupom zemljišta na kojem se bespravno gradi

ili se takva gradnja očekuje, donošenjem detaljnih planova uređenja tih područja te konačno nadzorom

nad provedbom mjera zaštite.

Page 65: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-1

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA

Page 66: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-2

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA

Prostornim planom uređenja grada Slavonskog Broda (PPUG) određena su pravila uređenja i

korištenja prostora grada. Pravila se temelje na principima održivoga razvitka polazeći od potreba

stanovnika, uvažavajući prostorne vrijednosti koje treba čuvati za buduće naraštaje. Pravila

ograničavaju djelatnosti zajednice i pojedinaca koji narušavaju ljudska prava i uvjete zaštite okoliša.

Ovim PPUG-om usmjeravaju se aktivnosti uređenja i korištenja prostora na dovršenje građenja u

postojećim prostorima te na poboljšanje kvalitete življenja u svim dijelovima grada. U planskom

razdoblju za koje se izrađuje ovaj Prostorni plan uređenja grada (PPUG) očekuje se niska stopa

mehaničkog i prirodnog prirasta stanovništva. Zato prostorni razvoj grada Slavonskog Broda treba

primarno usmjeravati: očuvanju i racionalnijem korištenju neizgrađenih područja, postupnoj

transformaciji ruralnih u urbana obilježja stanovanja, gušćoj izgrađenosti i boljoj prometnoj

povezanosti gradskih područja. Sekundarno razvoj grada treba usmjeravati izgrađivanjem

neizgrađenih područja. Prekomjerno širenje izgrađenog prostora niske gustoće izgrađenosti prostorno

je neracionalno budući da otežava prostornu organizaciju grada, povećava komunalne i sve druge

troškove te zauzima dragocjen prirodan prostor. Neracionalno širenje prostora niske gustoće

izgrađenosti u suvremenim prostornim i gospodarskim prilikama usporava razvoj. Prostorno uređenja

Grada Slavonskog Broda temelji se na potrebama gospodarskog i društvenog razvoja, poštivanju

prirodnih, krajobraznih, kulturno - povijesnih i drugih naslijeđenih vrijednosti opisanih u Polazištima

za planiranje (poglavlje 1) i Ciljevima prostornoga razvoja i uređenja ( poglavlje 2).

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostorni razvoj grada Slavonskog Broda u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Brodsko –

posavske županije temelji se na komparativnim prednostima smještaja u prostoru, prirodnoj i

izgrađenoj strukturi a posebno na:

- smještaju u pograničnom području uz državnu granicu na značajnom geostrateškom i

prometnom položaju sa međudržavnim graničnim prijelazom,

- prometnoj povezanosti - područje čijim središnjim dijelom prolazi glavni europski cestovni i

željeznički koridor (X) te međudržavni plovni put rijekom Savom s planiranom industrijskom i

putničkom lukom na rijeci Savi,

- infrastrukturnim koridorima - područje čijim središnjim dijelom prolazi infrastruktura

međunarodnog i državnog značaja (naftovodi i plinovodi),

Page 67: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-3

- upravnim i administrativnim funkcijama - prostor na kojem se nalazi grad Slavonski Brod koji je

sjedište županije i najveći grad u Brodsko-posavskoj županiji,

- najgušćoj naseljenosti prostora u Brodsko – posavskoj županiji,

- gospodarstvu - prostoru značajne izgrađene gospodarske strukture te

- graditeljskom nasljeđu - prostor lokaliteta graditeljskog nasljeđa osobitih vrijednosti i

zanimljivosti.

Za prostorni razvoj grada Slavonskog Broda treba iskoristiti prednosti smještaja i središnji položaj na

X koridoru na dionici od Zagreba do državne granice (GP Lipovac).

Posebne obveze koje određuje Prostorni plan Brodsko-posavske županije i provode se u PPUG-u

grada Slavonskog Broda odnose se na:

- izgradnju državnih cesta i međudržavnog graničnog prijelaza (tumačenje MZOPU),

- izgradnju pristaništa i riječnog graničnog prijelaza,

- izgradnja vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje

(sporazum JLS – grad Slavonski Brod i općina Bukovlje, Vrba i Klakar ),

- sudjelovanje u izgradnji odlagališta komunalnog otpada

(sporazum JLS – grad Slavonski Brod i zainteresiranih općina),

- izgradnju TE-TO na širem području Slavonskog Broda.

Dugoročni ciljevi razvoja djelatnosti Brodsko – posavske županije istovjetni su ciljevima razvoja

grada Slavonskog Broda. To su: povećanje životnoga standarda i socijalne stabilnosti unapređenjem

gospodarstva i komunalnih opremljenosti, zaštita okoliša, prirodnih i kulturnih dobara te racionalno

gospodarenje i korištenje prostora. Gospodarstvo treba razvijati prvenstveno unutar postojećih

gospodarskih područja, te se upućuje na racionalnije korištenje prostora i ograničavanje daljnjeg

zauzimanja zemljišta za potrebe gospodarstva i stanovanja.1

Poticaj razvoju graničnih područja može biti: uspostavljanje međudržavne suradnje stanovnika, tvrtki,

općina, gradova i sela susjednih država, razvoj malograničnog prometa, industrijsko gransko

nadopunjavanje, stvaranje i razvijanje slobodnih carinskih, industrijskih i trgovačkih zona, ostalim

oblicima suradnje (obrazovanje, zdravstvo, kultura), te pružanjem međuregionalnih zajedničkih

turističkih usluga (rekreacije, sporta, zabave i odmora). PPUG-om su određene načelne i posebne

smjernice razvoja za granično područje koje na temelju posebnih propisa uvjetuje Prostorni plan

Županije Brodsko-posavske (PPŽBP). Njima se u ovom PPUG-u ističu mogući ekonomski i razvojni

potencijali i ciljevi razvitka grada Slavonskog Broda kao pograničnog područja:

1 Dio programa na temelju kojih je takvo uređenje planirano više nije aktualan i potrebno je za te prostore planirati nove programe uređenja (željeznički koridor transeuropske brze željeznice, trasa ukinute željezničke pruge za BiH, kompleks bescarinske zone na lokaciji Đ. Đaković, luka, industrijska i bescarinska zona Bjeliš).

Page 68: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-4

- razvijanje gospodarstva na prednostima pograničnih proizvodnih zona, prolazu glavnih državnih

i međudržavnih prometnih koridora te moguće buduće međudržavne suradnje;

- stvaranju uvjeta za poticanje revitalizacije grada u pograničnom području, utječući

unapređenjem gospodarstva, kulture i obrazovanja te socijalnih usluga na smanjenje interesa za

iseljavanjem, poticanjem povratka iseljenih;

- izgradnja potrebne prometne i druge infrastrukture radi boljeg povezivanja pograničnih

područja, te podizanja kvalitete življenja.

Grad Slavonski Brod neracionalno koristi postojeće neizgrađeno građevinsko zemljište kako za

smještaj stanovanja tako i za smještaj gospodarstva. Postojeća zauzetost prostora izgradnjom već

danas znatno prelazi preporučene vrijednosti. Preporuka o 300 m2/st. ne može biti ista za visoko

urbanizirana gradska područja (Zagreb, Rijeka, Split) i za pretežito ruralnu sredinu Zagorja ili

Slavonije. Ako drugačije iskažemo taj podatak onda on iznosi 33,3 stanovnika/ha, a ta vrijednost ne

može biti relevantna za područje grada Slavonskog Broda, pogotovo ne zato što su unutar te

vrijednosti uračunate i površine za gradsko zelenilo, rad, sport, promet itd. Cilj je učinkovitije koristiti

postojeće zauzete površine, privoditi namjeni napuštene izgrađene i čuvati neizgrađene prostore.

Gospodarska djelatnost trebati će u svom pristupu poslovanju, tržišnom nastupu i tehnologiji rada

doživjeti strukturne preobrazbe1 koje obuhvaćaju razvoj malih i srednjih proizvodnih jedinica.

Na razini županije planiran je mali, ali postupni rast broja domaćinstava i aktivnog stanovništva.

Obzirom na demografske pokazatelje i planirani razvoj gospodarstva, te zatečeno ekstenzivno

korištenje prostora, s planerskog stanovišta nije prihvatljivo povećanje izgrađenog dijela građevinskog

zemljišta. Zato je građevinsko područje ovim PPUG-om smanjeno na način da se područja

neprimjerena za izgradnju izostave iz izgrađenog dijela građevinskog zemljišta (vodozaštitno područje

Jelas, rekreacijsko i šumsko područje Poloj-Vijuš te dio Brodskog brda), a područja pogodna za

izgradnju, kao i već izgrađena područja zadrže unutar područja predviđenog za građenje. U tablici 23.

vide se površine smanjenja izgrađenog dijela građevnog područja današnjeg PPUG-a.

Veličina građevinskog područja u odnosu na prostor obuhvaćen današnjim PPUG (P = 5430,8 ha) godina

Građ. područje (ha)

Građevinsko područje (u %) u odnosu na granice novog PPUG-a

1992. g. (GUP) 4165,5 ha 76,70 % 2003. g.( PPUG)) ha % Tablica 1. Promjena građevinskog područja 1992/2002 Napomena Kod administrativnih granica PPUG-a i GUP-a (1992 i 2002) došlo je do značajnih promjena pa rezultate nije moguće komparirati.. Cijeli se izračun radi obzirom na površina u današnjeg PPUG-a Izračun površine građevinskog područja je prema novim administrativnim granicama grada umanjene za površinu vodocrpilišta Jelas, površinu rekreacijskog i šumskog područja Poloj -Vijuš i dio površine Brodskog brda. 1 Na razini grada Slavonskog Broda nije učinjena kvalitetna gospodarska studija te je nepoznat planiran broj novih radnih mjesta.

Page 69: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-5

Površina građevnog područja prema rješenju Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda iz

1992. zbog različitih administrativnih granica nije u cijelosti usporediva s obuhvatom GUP-a 2002 jer

je došlo do promjena granica i GUP-a i PPUG-a.. Ovim PPUG-om predlaže se smanjenje izgrađenog

dijela građevnog područja i to na onim mjestima gdje je to nužno zbog zaštite prostora.

Unutar područja grada Slavonskog Broda su značajne površine posebno vrijednog graditeljskog

nasljeđa tvrđave “Brod” i starog dijela središta grada s gradskim parkovima, vrijedne površine za šport

i rekreaciju te prirodna područja obale Save. Ove vrijednosti treba primjereno štiti, uređivati i turistički

afirmirati s ciljem promiđbe grada i stvaranja njegova prepoznatljivijeg identiteta. Dosadašnja izrazito

industrijska obilježja treba nadomjestiti vrednovanjem i korištenjem i unapređenjem prostora na

temelju komparativnih prednosti koje čine prometni položaj, zaštićena graditeljska i prirodna baština,

uz potrebu razvoja kulture, obrazovanja i tranzitnog turizma. Unapređenje i razvoj turizma treba

temeljiti na kulturnim i prirodnim dobrima te prednostima smještaja na međunarodnim prometnim

smjerovima.

Afirmacija grada kao većeg regionalnog centra temelji se na uređenju prostora, modernizaciji i

izgradnji prometne, energetske i komunalne infrastrukture. PPUG-om je predloženo rješenje problema

opskrbe vodom, plinom, električnom energijom i javnom odvodnjom. Određeni su planski parametri

za odlaganje (zbrinjavanje) otpada, kao i preduvjeti za očuvanje okoliša. Na postojećoj lokaciji

gradskog odlagališta treba ubrzati sanaciju te omogućiti propisane uvjete odlaganja komunalnog

otpada u vremenu do zatvaranja odlagališta. Konačno rješenje odlaganja otpada planira se na jednoj od

budućih županijskih deponija. Neposredne mjere ostvarenja razvoja grada određene PPUG-om su :

- Razvoj grada na lijevoj obali Save uz vrednovanje interakcija u širem prostornom obuhvatu.

- Očuvanje i rekonstrukcija povijesnog središta grada, prostor tvrđave “Brod” kao socijalnog

prostora i temeljnog činitelja identiteta grada.

- Građenje i uređenje grada s ciljem postizanja više razine prepoznatljivosti grada

- Poboljšanje društvenog standarda (poticati poboljšanjem kvaliteta postojećih i građenjem novih

građevina kulture, obrazovanja, socijalnih i zdravstvenih programa).

- Intenzivnije i racionalnije korištenjem građevinskog zemljišta s višim stupnjem iskoristivosti

energetske i komunalne infrastrukture.

- Reorganizacija prometa: građenje planiranih prometnica (građenje i dovršenje građenja

“Istočne”, “Zapadne” i “Sjeverne” vezne ceste), gradnju novog mosta preko Save i izmještanje

stalnog međunarodnog graničnog prijelaza te omogućavanje vođenje tranzitnog međunarodnog

prometa izvan gradskog središta i povijesne jezgre.

- Razvoj malih i srednjih gospodarskih proizvodnih jedinica ekološki prihvatljive proizvodnje.

- Određivanje uvjeta korištenja prostora radnih zona (d.d. «Đuro Đaković»).

Page 70: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-6

- Zaštita tvrđave “Brod” te povijesne i urbanističke povijesne cjeline središta grada.

- Zaštita prirode, parkova te povećanje površina parkova i površina za šport i rekreaciju.

- Razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

Unapređenje prostorne organizacije predložene ovim PPUG-om potiče prostornu modernizaciju,

razvijanje gradskih funkcija i smanjenje troškova uređenja i održavanja grada.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE Organizacija prostora i osnovna namjena korištenja površina određena je administrativnom podjelom

prostora prema kojoj je grad Slavonski Brod jedino naselje u administrativno-upravnoj jedinici Grad

Slavonski Brod. Organizaciju prostora određuju urbane funkcije grada, obveze štićenja šumskih i

poljoprivrednih površina, obveze zaštite vodonosnika i zaštite voda te obveze zaštite graditeljskog

nasljeđa. Na prostoru grada planira se dovršenje građenja pretežito izgrađenih i infrastrukturno

opremljenih područja. Osnovna namjena i korištenje prostora određeni ovim PPUG-om grada

Slavonskog Broda čine: građevinsko područje, planirane površine za promet, infrastrukturu, rekreaciju

i šport, groblja, vode i vodno dobro i druge.

3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (NASELJE, POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODENE TE POVRŠINE OSTALE NAMJENE)

Tablica 2 Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina PPUG-a Slavonskog Broda R. br.

GRAD SLAVONSKI BROD

Oznaka

Ukupno ha

% od površine Grada

st/ha

1.0.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1.

Građevinsko područje ukupno Izgrađeni dio građ. područja (........%)* ukupno

GP 2619,5 2228,5

48,2 41,0

24,8

1.2.

Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno Gospodarska namjena ukupno Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina ukupno

I E H

- - -

Športsko rekreacijska namjena R 66,4 1,2 1.3.

Poljoprivredne površine ukupno - osobito vrijedno obradivo tlo ukupno - vrijedno obradivo tlo ukupno - ostala obradiva tla ukupno

P P1 P2 P3

789,3 42,2 20,0 727,1

14,5

1.4. Šumske površine ukupno - gospodarske ukupno - zaštitne (zaštićene šume) ukupno - posebne namjene ukupno

Š Š1 Š2 Š3

791,20 -

221

14,6

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 613,1 11,2 1.6. Vodne površine ukupno

- vodotoci Sava ukupno - retencije (poplavne površine šuma) ukupno

V 160,3 160,3

2,9

1.7. Ostale površine ukupno - posebne namjene ukupno - infrastrukturnih sustava ukupno

N IS

116,4 -

116,4

2,1

GRAD ukupno 5430,8 Proračun na temelju 65000 st..

Page 71: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-7

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. PRIKAZ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI1

Prema popisu iz 1991. g. (stanje 31. 3. 1991.) broj aktivnih u industriji je bio 5591 ili 31,4% od

tadašnjeg ukupnog broja aktivnog stanovništva. Industrijske zone su locirane unutar građevnog

područja grada, a prema prostorno-planskoj dokumentaciji površine namijenjene za industriju u

Slavonskom Brodu iznosi 560 ha.2 Ove površine su danas znatno manje te iznose 257,7 ha, a do čega

je došlo zbog administrativne podjele prostora kojom je dio površina za gospodarske namjene

izdvojen iz prostora grada i sada se nalazi unutar obuhvata susjednih općina. Na području Slavonskog

Broda do domovinskog rata 1991. g. isticale su se po broju zaposlenih tako i prema ukupnom prometu

slijedeće industrijske grane: metaloprerađivačka, strojogradnja, proizvodnja prometnih sredstava,

proizvodnja rezane građe i finalni proizvodi od drveta.

Tijekom domovinskog rata industrija Slavonskog Broda pretrpjela je znatne štete, te je nakon rata

nastavljen rad u znatno smanjenom obimu. Posljednjih godina preustroj gospodarstva i novi tržišni

uvjeti neposredno su se odrazili i na industriju Slavonskog Broda. Broj zaposlenih u industriji u

Brodsko-posavskoj županiji pao je ispod polovice nekadašnjeg (cca. 44%), a sličnu sudbinu

posljednjih godina dijeli i Slavonski Brod.

Opću gospodarsku situaciju u gradu Slavonskom Brodu tijekom 1999. godine karakteriziraju trendovi

prisutni u državi, a koji se očituju u padu proizvodnje u gotovo svim gospodarskim granama, padom

izvoza, povećanjem insolventnosti, povećanjem nezaposlenosti. Analizirajući broj poduzetnika po

veličini vidljivo je da su u ukupnom broju poduzetnika najzastupljeniji mali poduzetnici (93,8%),

zatim srednje veliki poduzetnici 4,6% i veliki poduzetnici s 1,5%. Po broju zaposlenika srednje veliki i

mali poduzetnici ukupno zapošljavaju 71,8% djelatnika, dok veliki poduzetnici zapošljavaju 28,2%

djelatnika. Prevladavaju poduzetnici u privatnom vlasništvu (92,3%) dok je u državnom vlasništvu

4,1%. Najviše je zaposlenih u privatnom vlasništvu (3455) djelatnika. Prisutna je tendencija opadanja

zaposlenih u svim oblicima vlasništva poduzeća u odnosu na 1998. godinu. Prema djelatnostima

privređivanja najveći je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji (46%), a zatim u graditeljstvu

(14%), trgovini (13%), poljoprivredi i šumarstvu (6%), poslovanju nekretninama i PU 6%.

Analizirajući strukturu zaposlenih uočava se porast broja zaposlenih u malim (36%) i srednjim

poduzećima (36%). Poduzetnici s područja grada Slavonskog Broda zapošljavali su 9223 radnika, što

1 Podaci prema “Stanje i poslovanje gospodarstva grada Slavonskog Broda u 1999. godini”, Slavonski Brod 2000. godine - Republika Hrvatska, Županija Brodsko-posavska, Grad Slavonski Brod, Upravni odjel za gospodarstvo; PP Brodsko-posavske županije 2 Podatak iz Prostornog plana općine Slavonski Brod, 1987.

Page 72: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-8

je za 3,41% manje nego 1998. godine. Najnepovoljnije poslovne rezultate pokazali su poduzeća u

mješovitom vlasništvu.

Nepovoljni odnosi između ukupnih prihoda i rashoda posljedica su nepovoljnog odnosa poslovnih

prihoda i rashoda te osobito financijskih prihoda i rashoda. Značajnije su povećani prihodi u

šumarstvu i poljoprivredi (za 43%), ugostiteljstvu (90%), financijskom posredovanju (90%),

obrazovanju (15%), dok je istodobno smanjen prihod u prerađivačkoj industriji (14%), trgovini (12%)

i graditeljstvu (8%). U proizvodnji materijalnih dobara i vrijednosti na području Slavonskog Broda

industrija ima još uvijek jednu od glavnih uloga. Najveći izvoznici u Slavonskom Brodu su : “Đ. Đ.:

Termoenergetska postrojenja” Slavonski Brod, “Slavonija DI” Slavonski Brod”, “.Đ. Đ.:

Kompenzatori d.o.o. Slavonski Brod, “Đ. Đ.: Specijalna vozila Slavonski Brod, “Đ. Đ. Prijenosnici i

uređaji Slavonski Brod”. “ Najveći uvoznici su “Đ. Đ. Termoenergetska postrojenja” Slavonski Brod i

“Đ. Đ. Specijalna vozila” Slavonski Brod (podaci do godine 2000.). Analizirajući industrijsku

proizvodnju grada Slavonskog Broda, može se zaključiti da je koncentrirana oko dvije djelatnosti,

metaloprerađivačke u širem smislu i drvne industrije.

Slavonski Brod je na vrijeme spoznao značaj sektora malog gospodarstva koji je postupno prerastao u

jednog od nositelja gospodarskih aktivnosti grada. Gradsko vijeće je još 1997. godine usvojilo

dugoročni program za poticanje malog gospodarstva. Paralelno s donošenjem poticajnih mjera malog

gospodarstva i stvaranjem pozitivnog poduzetničkog radilo se je i na obrazovanju kadrova i stvaranju

poduzetničke infrastrukture. 1999. godine vrše se pripreme za osnivanje Poduzetničkog inkubatora

Brodin d.o.o. i nađen je poslovni prostor u okviru Holding-a Đ. Đ., a već od 1997. godine vrše se

pripreme za osnivanje Zone malog gospodarstva te su pronađene lokacije u Industrijskoj zoni Bjeliš.

Interes poduzetnika za takav projekt je velik. Poticanje i promicanje obrtništva potiče se organizacijom

sajamskih priredbi (Katarinski sajam obrtništva), davanjem u najam poslovnih prostora pod

povoljnijim uvjetima, financijskom pomoći, izradom financijskog vodiča, osposobljavanjem učitelja

poduzetništva, konzultanata poduzetništva i poduzetničkih savjetnika.

Ovim PPUG-om stvoreni su svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj raznih gospodarskih

djelatnosti u Slavonskom Brodu kao županijskom središtu. Pod gospodarskom namjenom smatraju se:

gospodarska namjena - proizvodna (pretežito industrijska, pretežito zanatska), gospodarska namjena -

poslovna (pretežito uslužna, poslovno-prodajno trgovačka, pretežito komunalno – uslužna (servisna),

te ugostiteljsko - turistička namjena (pretežito turistička – hoteli i moteli, pretežito turistička – izletišta

i kampovi). Detaljnije razgraničenje površina određuje se GUP-om Slavonskog Broda.

Page 73: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-9

Područja predviđena ovim PPUG-om isključivo za gospodarski razvoj nalaze se na tri lokacije. Dvije

lokacije nalaze se u cijelosti unutar područja grada Slavonskog Broda. To su: prostor nekadašnjeg

industrijskog kompleksa “Đuro Đaković” i širi prostor oko ciglane između Osječke i Istočne vezne

ceste. Treća lokacija je zona “Bjeliš” koja se nalazi na jugo-istočnom rubu grada uz “Istočnu veznu

cestu” i južno od magistralne željezničke pruge. Sastoji se od sjevernog dijela kojeg pretežito zauzima

kompleks D. I. “Slavonija” i južnog dijela u kojem je smještena luka Slavonski Brod. U južnom dijelu

planira se proširenje gospodarske zone i luke i građenje nove bescarinske zone s prekrcajnim

terminalom te brojnim pratećim sadržajima. Luka i bescarinska zona na lokaciji Bjeliš proteže se na

području tri administrativno-teritorijalne jedinice: Grada Slavonskog Broda, Općine Klakar i Općine

Donja Vrba.

Za područja gospodarskog razvoja predviđena ovim PPUG-om određuje se obveza izrade

Urbanističkih planova uređenja (UPU) za područja gospodarskih zona “Đ. Đaković”, luke i

bescarinske zone “Bjeliš” i to na temelju programa razvoja koje je prihvatila lokalna samouprava.

Programima unapređenja stanja u prostoru određuju se kapaciteti, funkcije i uvjeti organizacije unutar

područja izrade UPU ili DPU-a.

Za područje grada Slavonskog Broda treba izraditi program gospodarskog razvoja na temelju kojeg bi

se iskazale prostorne potrebe za razvoj gospodarskih djelatnosti i kao takve omogućile detaljnije

planiranje uređenja gospodarskih zona - industrijskih zona, zona malog gospodarstva, bescarinskih

zona i sl. U gospodarskim zonama moguće su djelatnosti industrije, zanatstva, malog i srednjeg

poduzetništva, te komunalnih, uslužnih i trgovačkih djelatnosti.1 Ta područja treba na temelju

programa gospodarskog razvoja daljnjom razradom urbanistički osmisliti i time odrediti uvjete

uređenja i korištenja u budućnosti.

3.3.2. PRIKAZ MREŽE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Promjene socijalne, starosne i obrazovne strukture stanovništva, promjene odnosa stanovništva prema

religiji, kulturi i tradiciji te promjene prema radu i zapošljavanju u budućnosti će sve više utjecati na

profilaciju društvenih djelatnosti. Novi društveno-ekonomski sustav i vlasnički odnosi, nove

informacijske i druge tehnologije i tržišni sustav zahtijeva prilagodbu poslovanja. Zato je nužno

odrediti okolnosti koje postaju odrednica za praktičnu realizaciju - organizaciju i djelovanje sustava

društvenih djelatnosti. U budućem planiranju treba uvažiti do sada nastale promjene. To se

prvenstveno odnosi na reformu zdravstva, školstva i socijalnih službi. Za kvalitetnije planiranje

prostora za društvene djelatnosti, potrebno je izraditi detaljnije programe razvoja ovih djelatnosti.

1 Pod gospodarskom namjenom smatraju se slijedeće namjene: proizvodna namjena (industrijska, zanatska), poslovna namjena (uslužna, poslovno-prodajna( trgovačka), komunalno-uslužna (servisna) i ugostiteljsko-turistička namjena.

Page 74: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-10

Društvene djelatnosti obuhvaćaju: školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb, kulturu, fizičku kulturu, upravu,

vatrogastvo, vjerske zajednice i sl. Specifično ustrojstvo društvenih djelatnosti nameće svakoj

djelatnosti odgovarajući oblik organizacije i normativnu razinu obzirom na djelatnosti vezane na

državu, županiju ili sam grad.

Promjene nastale nakon 1991.g. u svim segmentima društva, novi izazovi post industrijskog vremena,

promjene u demografskoj strukturi stanovništva, nove potrebe, očekivanja i prava stanovništva

ukazuju na to da može doći do promjena u konceptu razvoja društvenih djelatnosti. Dobiveni programi

izgradnje nekih od kapaciteta društvenih djelatnosti korišteni su za određivanje njihova prostornog

razmještaja te su tekstualno i grafički određeni PPUG-om grada Slavonskog Broda. Osim postojećih,

PPUG-om je iskazana i planirana mreža društvenih sadržaja.

Ovim PPUG-om su planirani prostori za jačanje mreže društvenih djelatnosti kao zasebne površine ili

u sastavu površina mješovite namjene. Planirani su na temelju: prostornog razmještaja stanovništva

grada, odgovarajućih gravitacijskih područja, planiranog minimalnog broja gravitirajućih korisnika,

organizacije i hijerarhije pojedinih dijelova grada, potrebe korištenja postojećih društvenih djelatnosti,

povećanja prostornih potreba za smještaj društvenih djelatnosti, povećanja potreba stanovništva i

porasta standarda. Posebnu pozornost treba usmjeriti razmještaju vjerskih i socijalnih ustanova unutar

zona stambene i mješovite namjene (dječje ustanove, đački domovi, domovi umirovljenika). U

zonama mješovite namjene treba smještavati sadržaje koji nedostaju ili su potkapacitirani: kino

dvorane i čitaonica, izložbeni prostori i sadržaji kulture općenito. Budući da se ne očekuje značajniji

demografski porast broja stanovnika Slavonskog Broda, planirano povećanje objekata društvenog

standarda trebalo bi doprinijeti kvalitetnijoj razini življenja u gradu - prvenstveno zdravstva, kulture i

sporta.

Javna uprava, financije i srodne djelatnosti

Afirmacija grada kao većeg regionalnog centra temelji se na uređenju prostora, ali i na broju i kvaliteti

javnih usluga koje se u njemu nalaze. Dosadašnje izrazito industrijsko obilježje grada treba postupno

dopunjavati jačanjem upravnih funkcija. U Slavonskom Brodu smješteni su:

Uprava

Ministarstvo financija - Porezna uprava i Financijska policija, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza,

Uprava sigurnosti unutarnje plovidbe, Državno pravobraniteljstvo i Općinsko državno odvjetništvo,

Prekršajni, trgovački, županijski i općinski sudovi, Carinska uprava, Policijska uprava, Hrvatski zavod

za zdravstveno osiguranje, Organi lokalne uprave i samouprave - sjedište Brodsko-posavske županije i

gradske uprave,…

Page 75: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-11

Ostale javne djelatnosti

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državno hidrometeorološki zavod, Hrvatska gospodarska komora

(HGK), Županijska komora Slavonski Brod, Hrvatska obrtnička komora (HOK), Županijska komora

Slavonski Brod i dr.

Financijsko posredovanje

Zavod za platni promet, RF MIORH, Osiguravajuća društva, banke i štedno - kreditne zadruge itd.

PPUG-om grada Slavonskog Broda omogućava se javnim i upravnim funkcijama osiguravanje

odgovarajućeg prostora za budući razvoj. Njihov prostorni smještaj planiran je u na predloženom

području novog gradskog centra (sjeverno duž ulice P. Svačića) te u drugim gradskim četvrtima unutar

područja mješovite namjene.

Obrazovanje - školske i predškolske ustanove

Obrazovanje je preduvjet privrednog, tehnološkog i kulturnog razvoja. Potreba da čovjek ovlada

novim znanjima kako bi mogao u svom radu pratiti nove tehnološke promjene produžava obrazovni

proces na cijeli radni vijek. Uz klasične forme obrazovanja uz rad, treba računati i s obrazovanjem na

otvorenim učilištima te posredno putem Interneta. Za očekivati je otvaranje privatnih dječjih vrtića,

osnovnih i srednjih škola.

Osnovne škole

Mrežu osnovnih škola na području grada Slavonskog Broda čini 16 osnovnih škola od kojih su dvije u

izgradnji (u Naselju Zrinski Frankopan i Naselju A. Hebrang). U ovaj broj od 16 osnovnih škola

ubrojene su i Osnovna glazbena škola, kao i jedna posebna osnovna škola za polaznike s poteškoćama

u razvoju.

Tablica 3. Mreža osnovnih škola PLANIRANO STANJE POSTOJEĆE

STANJE dogradnja izgradnja NAZIV OSNOVNE ŠKOLE

razred učen. razred učen. razred učen.

Potrebna izgradnja školskog prostora

1 OŠ «ANTUN MIHANOVIĆ» 32 871 2 OŠ «ANTUN MIHANOVIĆ» 8 222 16 444 izgradnja

nastavne sp. dvorane

3 OŠ «ANTUN MIHANOVIĆ» Naselje Zrinski Frankopan

- - 4 120

4 OŠ «HUGO BADALIĆ» 16 383 5 OŠ «HUGO BADALIĆ» 26 624 izgradnja

nastavne sp. dvorane i vanjskih sp. terena

6 OŠ «IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ»

21 548

7 OŠ «IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ»

4 74 izgradnja vanjskih sp. terena

8 OŠ «ĐURO PILAR» 20 531 izgradnja nastavne sp.

Page 76: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-12

dvorane 9 OŠ «ĐURO PILAR» 8 219 16 438 izgradnja

nastavne sp. dvorane

10 OŠ «BOGOSLAV ŠULEK» 47 1230 11 OŠ «BLAŽ TADIJANOVIĆ» 30 796 12 OŠ «IVAN GORAN KOVAČIĆ» 32 866 izgradnja

nastavne sp. dvorane

13 OŠ «VLADIMIR NAZOR» 50 1216 14 OŠ «HEBRANG» 3 90 24 720 izgradnja

vanjskih sp. terena

15 OSNOVNA SPECIJALNA ŠKOLA «MILAN AMRUŠ»

9 67

16 GLAZBENA ŠKOLA «IVAN ZAJC»

16 240

U K U P N O 322 7977 32 882 28 840 Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, Ured za državnu upravu Brodsko-posavske županije (listopad 2001.)

Predviđa se dogradnja postojećih kapaciteta osnovnih škola (OŠ “A. Mihanović”, OŠ “Đ. Pilar”) i

izgradnja novih osnovnih škola - OŠ “A. Mihanović” u naselju Z. Frankopan i OŠ “A. Hebrang” u

naselju A. Hebrang. Postojeće i planirane lokacije osnovnih škola omogućuju kvalitetnu dostupnost i

ravnomjernu prostornu pokrivenost grada osnovnim školama.

Mreža srednjih škola

Mrežu srednjih škola čini osam postojećih škola u Slavonskom Brodu i jedna planirana u Naselju A.

Hebranga. Detaljni uvjeti i potrebe razvoja srednjih škola prikazane su u tablici 26. Za sve planirane

lokacije predviđena je ovim planom odgovarajuća površina i dostupnost.

Tablica 4. Mreža srednjih škola POSTOJEĆE PLANIRANO SREDNJA ŠKOLA učen. razred razred učen.

POTREBNO IZGRADITI

1 Gimnazija «Matija Mesić» 1080 35 36 1080 izgradnja vanjskih sportskih terena

2 Klasična gimnazija «Fra Marijan Lanasović»

245 8 8 240

3 Ekonomska škola 766 23 24 720 4 Obrtnička škola 849 34 34 1020 izgradnja vanjskih sportskih

terena 5 Medicinska škola 459 13 12 360 6 Tehnička škola 852 28 24 720 izgradnja vanjskih sportskih

terena 7 Industrijsko-obrt. škola 822 31 30 900 8 «Antun Matija Reljković» 795 29 30 900 moguća dogradnja učioničkog

prostora 9 Srednja škola (planirana)

u naselju A. Hebrang - - 14 420 izgradnja vanjskih sportskih

terena UKUPNO 5868 201 212 6360 Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, Ured za državnu upravu Brodsko-posavske županije (listopad 2001.)

Page 77: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-13

Visoko školstvo1

U gradu djeluje Fakultet strojarstva i brodogradnje s kapacitetom od cca. 500 studenata i dislocirani

studij Visoke učiteljske škole – Osijek. Sveučilište u Osijeku predviđa osnivanje svojih novih odjela u

Slavonskom Brodu. Građenje novih građevina moguće je unutar područja mješovite namjene, na

postojećim lokacijama, odnosno unutar područja izrade UPU ili DPU.

Učenički i studentski domovi

U Slavonskom Brodu se nalazi jedan đački dom (cca. 80 učenika), a unutar Studentskog centra postoji

i Studentski dom (120 ležajeva). Građenje novih građevina moguće je unutar područja mješovite

namjene, na postojećim lokacijama, odnosno unutar područja izrade UPU ili DPU.

Ustanove predškolskog odgoja

Postojeće ustanove predškolskog odgoja u gradu su organizirane u ustanovama «Dječji vrtić»

Slavonski Brod u čijem sastavu se nalazi 9 objekata od kojih 7 na području samog grada te «Zlatni

cekin» Slavonski Brod koji je privatni dječji vrtić u vlasništvu Franjevaca s 3 odgojne grupe i cca. 60

djece. Građenje novih građevina moguće je unutar područja mješovite namjene, na postojećim

lokacijama, odnosno unutar područja izrade UPU ili DPU.

Tablica 5. Mreža dječjih vrtića i jaslica DOBNE GRUPE DJEČJI VRTIĆ SLAVONSKI

BROD podružnica: VRSTA USTANOVE

1-3 g. 3-6 g. UKUPNO KORISNIKA

1 « PČELICA » jaslice + vrtić 1 4 118 2 « KOSJENKA » jaslice + vrtić 1 4 128 3 « RADOST » jaslice + vrtić 2 3 103 4 « SEKA I BRACO» jaslice + vrtić 2 6 213 5 « STRIBOR » jaslice + vrtić 2 4 143 6 « TRNORUŽICA » vrtić - 4 108 7 « MASLAČAK » jaslice + vrtić 1 2 52 UKUPNO 9 27 865

Izvor: Upravni odjel za društvene djelatnosti, Grad Slavonski Brod (rujan 2001.)

Prema popisu 2001. godine u Slavonskom Brodu ima 5411 djece od 0-6 godina (8,37% ukupnog

stanovništva grada), a prema izvoru Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Slavonskog

Broda samo njih 865 pohađa jaslice ili vrtić (cca. 16%). To je izrazito mali postotak populacije za

predškolske ustanove. Razlog treba tražiti u velikoj stopi nezaposlenosti, izrazito niskim primanjima,

velikom broju socijalne pomoći, u tradiciji da se djeca odgajaju kod kuće, u nedostatku dječjih

ustanova, kao i u čestoj situaciji da su u zajedničkom kućanstvu tri generacije. Obzirom na takvo

stanje, privatna inicijativa u socijalnoj i dječjoj zaštiti djece mogla bi u budućnosti odigrati značajnu

ulogu. Ovim PPUG-om planirane su nove lokacije za smještaj dječjih vrtića i jaslica na području

naselja: Budainka, N. Zrinski i Frankopan, Šestinac, Brodsko Vinogorje, A. Hebrang i Jelas.

Građenjem na ovim lokacijama uspostavio bi se ravnomjeran prostorni raspored ustanova

predškolskog odgoja na području grada.

1 Podaci iz PP Brodsko-posavske županije iz 2001. g.

Page 78: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-14

3.3.2.1. Kultura i umjetnost

Drugi po veličini u Slavoniji je «Muzej Brodskog Posavlja» koji se nalazi u Slavonskom Brodu.

Osnovan je godine 1934. kao gradski i arheološki muzej. Posjeduje bogatu geološko-paleontološku

zbirku, arheološku, etnografsku, kulturno-povijesnu i galerijsku zbirku, te vrijednu knjižnicu.

Građenje novih muzeja moguće je unutar područja mješovite namjene, na području planiranog novog

gradskog centra (između željezničke pruge i ulice P. Svačića), a osobito rekonstrukcijom prostora

tvrđave “Brod”. Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda osnovana je 1995. g. Snažan poticaj za

osnivanje galerije dao je hrvatski kipar Branko Ružić donacijom od preko 400 umjetnina, te

donacijom hrvatskih kipara i slikara. U Fundusu galerije najznačajnija je zbirka skulptura Branka

Ružića i Zbirka akvarela. Jedinstven je Kabinet akvarela čiji temelj čine radovi akvarelističke kolonije

«Sava», od njezina osnutka 1980, sve do danas. Osim Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda u

samom gradu djeluje i nekoliko privatnih galerija.

Građenje novih građevina za potrebe kulture i umjetnosti moguće je unutar područja mješovite

namjene, na području planiranog novog gradskog centra (između željezničke pruge i ulice P. Svačića),

a osobito rekonstrukcijom prostora tvrđave “Brod”.

U Slavonskom Brodu postoje i 2 kinematografa u vidu namjenskih građevina sa 756 sjedala. To su

kino «Hrvatski dom» i kino «Brod». U budućnosti treba omogućiti i izgradnju "multiplex" kina

smještenih samostalno ili unutar većeg trgovačkog centra, a što će ovisiti o potrebi i potencijalnim

investitorima. Građenje novih građevina za potrebe kulture i umjetnosti moguće je unutar područja

mješovite namjene, na području planiranog novog gradskog centra (između željezničke pruge i ulice

P. Svačića) te eventualno rekonstrukcijom prostora tvrđave “Brod”.

Uz Muzej Brodskog Posavlja i Galeriju umjetnina grada Slavonskog Broda, kulturnu jezgru čine još

Gradska knjižnica i čitaonica, Povijesni arhiv i podružnica Hrvatskog instituta za povijest. Daljnjim

planskim širenjem stambenih područja treba računati i na adekvatno praćenje sadržajima kulture

(područne knjižnice i čitaonice, galerije i sl.). Građenje novih građevina za potrebe kulture i

umjetnosti moguće je unutar područja mješovite namjene, na području planiranog novog gradskog

centra te smještajem u zonama stambene namjene.

U Slavonskom Brodu djeluju dvije lokalne radiostanice Radio Brod i Radio Slavonija, a iz tiska izlazi

i lokalni dnevni list. Građenje novih građevina za potrebe kulture i umjetnosti moguće je unutar

područja mješovite namjene, na području planiranog novog gradskog centra (između željezničke pruge

i ulice P. Svačića) i eventualno rekonstrukcijom prostora tvrđave “Brod”.

Page 79: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-15

Od 46 udruga koje se nalaze u Županiji, 10 je smješteno u Slavonskom Brodu. Građenje novih

građevina za potrebe kulture i umjetnosti moguće je unutar područja mješovite namjene, na području

planiranog novog gradskog centra (između željezničke pruge i ulice P. Svačića) kao i osobito

rekonstrukcijom prostora gradske Tvrđave “Brod”.

3.3.2.2. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Zdravstvena zaštita

U Slavonskom Brodu je smještena Opća bolnica «Dr. Josip Benčević» i ima rang županijske bolnice, a

pokriva područje bivše Općine Slavonski Brod kao i Posavsku županiju u BiH. Bolnica ima 21 odjel i

ljekarnu. Stacionarni kapacitet je 576 postelja, što je ujedno i optimalni kapacitet. Bolnički kompleks

zauzima površinu od 3,38 ha. Na području grada nalazi se Dom zdravlja u Borovskoj ulici i Ljekarna

Slavonski Brod koji pokrivaju područje bivše Općine, te Zavod za javno zdravstvo koji pokriva

područje cijele Županije. Područne ambulante nalaze se u slijedećim područjima grada: Vinogorje,

Mikrorajon, Vatrenka, J. J. Strossmayer, Podvinje.

Otvaranje novih manjih sadržaja zdravstvene zaštite moguće je osim u zoni namjene društvenog

standarda i u zonama mješovite namjene. Najavljivane i djelomično već provedene promjene u

zdravstvu utječu i na planiranu organizaciju i raspored u prostoru. Primarna zdravstvena zaštita

odvijati će se i dalje putem Domova zdravlja sa specijalističkim službama i područnim ambulantama

Na promjene u dosadašnjem načinu odvijanja zdravstvenih usluga sigurno će imati znatan utjecaj

decentralizacija zdravstvene zaštite, jačanje primarne zaštite bazirane na instituciji obiteljskog

liječnika, te privatizacija u zdravstvu. Građenje novih većih građevina (BRP > 1000 m2) za potrebe

zdravstvene zaštite moguće je unutar područja mješovite namjene, a manjih građevina i unutar

područja stanovanja.

Osigurani su različiti oblici organiziranog pružanja socijalne zaštite putem specijaliziranih ustanova

koje se brinu o osobama ometanim u psihofizičkom razvoju, obrazovno zapuštenim i delikventnim

osobama, postoje zavodi za profesionalnu orijentaciju i zapošljavanje invalida.

Na području grada treba osigurati odgovarajuću dječju i socijalnu zaštitu. Dom za djecu nalazi se u

Slavonskom Brodu i pokriva ne samo područje Brodsko-posavske županije već i dio susjedne

županije.

Page 80: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-16

Područje cijele županije pokriva samo jedan Dom umirovljenika koji se nalazi u Slavonskom Brodu u

Ulici kraljice Jelene. U njemu se nalazi 350 korisnika iako mu je optimalni kapacitet 232 korisnika.

Kako je postojeći dom umirovljenika prekapacitiran neophodna je gradnja novog na novoj lokaciji. I u

ovom području bi privatizacija trebala odigrati veću ulogu. Najpovoljnije bi bilo da stanovnici

određenog dijela grada mogu doći u dom umirovljenika u istom dijelu grada, ne mijenjajući okolinu u

poznoj dobi jer je i to jedan od elemenata otuđenja.

Građenje novih većih građevina (BRP > 1000 m2) za potrebe dječje i socijalne zaštite moguće je

unutar područja mješovite namjene, a manjih građevina i unutar područja stanovanja.

3.3.2.3. Šport i rekreacija

Na području grada Slavonskog Broda mrežu objekata za sport i rekreaciju čine objekti za

natjecateljske sportove, za zadovoljavanje tjelesno-zdravstvenih potreba učenika osnovnih i srednjih

škola te za rekreaciju najrazličitijih potreba korisnika. Prema podacima Saveza športova Brodsko-

posavske županije iz 1998 .g. na prostoru Slavonskog Broda nalazi se veći broj nogometnih igrališta, a

od ostalih sportskih terena i objekata tu su još rukometna i košarkaška igrališta, kuglane, igrališta za

tenis i stolni tenis, strelišta, planinarske staze i odmorišta te prostori za borilačke sportove (karate,

boks i dr.). Građenje novih građevina za potrebe športa i rekreacije moguće je na posebnim lokacijama

koje su u tu svrhu predviđene na području: Jelas, Vijuš, Veliko Polje, Šestinac (Ciglana), Glogovica i

Budainka, a manjih površina i građevina i unutar područja mješovite i stambene namjene. Građenje

novih zgrada u funkciji športa i rekreacije zabranjeno je unutar parkova i zaštićenih povijesnih cjelina.

3.3.2.3.1. Ostale građevine (komunalne)

Na širem području gradskog centra nalazi se glavna gradska tržnica. Prostor tržnice je djelomično

uređen, a po površini zadovoljava potrebe grada. Tržnicu je potrebno obnoviti (zgradu i okoliš) te

urediti prilaze. U ostalim gradskim četvrtima nove područne tržnice treba izgraditi unutar područnih

centara Budainka, Veliko polje i Naselje Hebrang. Ovim se planom predlaže lociranje “Zelene

tržnice”(tržnica na veliko) uz Sjevernu veznu cestu na području zapadno od Brodskog Varoša. Ova

lokacija je povoljna zbog sigurnog prilaza teretnih vozila te okruženja sukladnih namjena.

Groblja su povijesni dio prostorne organizacije grada, njegove memorijske i fizičke strukture.

Memorijalna područja štite se očuvanjem i uređenjem prirodnih i izgrađeni povijesnih vrijednosti.

Mjerama zaštite nadležna služba za zaštitu spomenika kulture sudjelovati će pri intervencijama

(rekonstrukcijama i proširenjima) na postojećim grobljima. Postojeće gradsko groblje treba dovršiti, a

njegovo daljnje širenje nije opravdano. Zato je potrebno urediti prostor za novo gradsko groblje za

Page 81: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-17

koje se lokacija predlaže na prostoru: zapadno od Glogovice (kod Vrbja), sjeverno od autoceste i južno

od županijske ceste Ž 4202 na dionici Podvinje – Bukovlje. Za uređenje ovog prostora potrebno je

posebno istražiti uvjete građenja glede postojećih dalekovoda te zaštitne zone autoceste. Ne treba

odbaciti ni ideju iz prošlog PPG Slavonskog Broda o zajedničkom grublju Općine Bukovlje i grada

Slavonskog Broda. Groblja su površine na kojima se osim ukopnih mjesta i grobnih polja mogu graditi

prateći sadržaji osnovne funkcije – grobne kapele, mrtvačnice, obredne dvorane te prodaja cvijeća i

svijeća.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.4.1. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE

Planom su određena područja posebnih uvjeta uređivanja i ograničenja u korištenju prostora (građenja)

za: koridore prometnica i pruge, teren infrastrukturnih koridora (plinovoda, naftovoda, dalekovoda i

magistralnog vodovoda), vodocrpilišta «Jelas» i okolnog prostora, zonu zaštite građevina posebne

namjene te građenje u zoni aktivnih i potencijalnih klizišta (šire područje Brodskog brda prema

važećim zakonima i propisima.

3.4.1.1. Zaštita prirode

Ovim Prostornim planom ne predlaže se na temelju Zakona o zaštiti prirode pokretanje postupka za

stavljanje pod zaštitu krajobraza i parkovne arhitekture.

U usvojenom i važećem Županijskom planu predlagani su slijedeći dijelovi prirode koji bi se štitili

Zakonom o zaštiti prirode u pojedinim kategorijama:

- zaštićeni krajolik: pješčana plaža Poloj i krajnji obronci Dilj gore,

- spomenik parkovne arhitekture : park Klasije, park u tvrđavi «Brod», park uz Savu i franjevački

samostan, park na trgu kralja Tomislava, park ispred Privredne banke.

Predloženi dijelovi prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture zaštićeni su u sklopu

ambijentalnih povijesnih prostora u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pa ih nije

nužno zaštiti Zakonom o zaštiti prirode. To se prvenstveno odnosi na park tvrđave “Brod” i park uz

franjevački samostan i crkvu Sv. Trojstva. Nužno bi bilo u sklopu uređenja tvrđave “Brod” izraditi za

park povijesnu studiju nastanka kako bi se utvrdile vrijednosti i promjene koje su nastale na

oblikovnoj kompoziciji i na dendrološkom fondu parka. Park je nužno zaštititi u sklopu ambijentalne

cjeline tvrđave “Brod” kao spomenik kulture, a isto tako park uz franjevački samostan i crkvu Sv.

Trojstva trebao bi biti zaštićen kao i prethodno navedeni park. Osim parka oko crkve vrijedan je

prostor franjevačkog klaustra gdje je najvjerojatnije bio uređen samostanski vrt.

Page 82: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-18

Ovim Prostornim planom utvrđuje se (kao planska mjera) zaštita sljedećih vrijednih prirodnih predjela

kao:

Osobito vrijedan prirodni krajolik zaštićuju se područja Poloj-Vijuš i šuma Migalovci. Cjelokupni

neizgrađeni pojas uz Savu štititi se planskim mjerama zaštite krajolika u prostornim-planovima.

Područje krajolika Vijuš-Poloj predloženo je također za zaštitu i prostornim planom Brodsko-posavske

županije. Za ovo područje treba odrediti namjenu i uvjete korištenja prostora sukladno njegovoj

vrijednosti. Neophodno je provesti zaštitu šume Migalovci i to očuvanjem krajobrazne cjelovitosti

prostora

Osobito vrijedan kultivirani krajolik zaštićuje se predio Brodskog brda. Zaštitu treba provoditi

očuvanjem konfiguracije prostora (dolina i potoka) te značajnijih reljefnih točaka s kvalitetnim

panoramskim vizurama

Kao parkovna arhitektura mjerama ovog plana štite se park na Trgu kralja Tomislava i park uz

Privrednu banku budući da nisu zaštićeni po drugoj osnovi

Očuvanjem ostalih neizgrađenih površina te strukturom i mjerilom izgrađenog okoliša treba očuvati

krajobraznu cjelovitost kao i osobitost svih oblika vodenih površina unutar gradskog prostora.

Za sve graditeljske zahvate u predjelima osobito vrijednog prirodnog krajolika nije moguća izgradnja

koja se inače dozvoljava izvan građevnih područja.

U zaštićenom krajoliku Vijuš-Poloj nije moguća nikakva izgradnja do izrade Urbanističkog plana

uređenja. Tim planom bit će utvrđeni detaljni uvjeti za izgradnju i korištenje zemljišta sukladno

odredbama ovog plana. U kultiviranom vinorodnom krajoliku Brodskog brda moguća je stambena

izgradnja samo unutar izgrađenoga dijela gradivog područja. Izgradnja klijeti je moguća primjenom

tradicijskog načina gradnje, a u svemu prema odredbama ovog plana.

Posebne uvjete za park tvrđave «Brod» odrediti će nadležna Državna uprava za zaštitu kulturne

baštine. Treba isključiti svaku moguću izgradnju oko tvrđave “Brod”, kao i na njenom prostoru, te

izraditi projekt obnove perivoja. Prethodno bi se u sklopu uređenja tvrđave “Brod” trebala izraditi za

parkove oko nje povijesnu studiju kako bi se utvrdile vrijednosti i promjene koje su nastale na

oblikovnoj kompoziciji i na dendrološkom fondu nekad cjelovitog prostora. Na spomeniku kulture -

tvrđavi «Brod» detaljnije uvjete uređenja određuju GUP, UPU i DPU.

Na područjima zaštićenog krajolika kao i na širem neizgrađenom dodirnom području prirodnoga i

kultiviranoga krajolika te predjelima parkovno oblikovanih dijelova grada propisuju se očuvanje

šumskih površina (zabrana sječa šuma kojim bi se mogla promijeniti panoramska slika Slavonskog

Broda). Na području grada Slavonskog Broda najveće područje pokriveno šumom je prostor

Migalovaca. Na prostoru Poloja nalazi se i privremena gradska deponija otpada koju hitno treba

Page 83: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-19

izmjestiti. Manji dio postojećih šuma je u privatnom vlasništvu i one se ne mogu se prenamijeniti za

druge namjene (izgradnja i sl.). Potrebno je gospodariti svim šumama na način da se očuvaju

autohtone šumske zajednice, a u skladu s važećim zakonima i propisima. U cilju unapređenja šuma i

šumskoga tla potrebno je učiniti sljedeće:

- neke šumske površine- panjače (u privatnim šumama) uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik,

- pošumljavati šikare, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo,

- izgrađivati šumske putove,

- uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama.

Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Na

poljodjelskom zemljištu izvan građevinskog područja mogu se izgrađivati zgrade koje služe za obranu

od poplava, za odvodnjavanje i za slične zgrade čija je izgradnja moguća na temelju zakona i propisa

ako je sukladno s Županijskim planom Brodsko-posavske županije. Unutar obuhvata Prostornog plana

nije dozvoljena izgradnja pomoćnih gospodarskih zgrada na poljoprivrednom i drugom zemljištu

izvan građevinskih područja, budući da se nalaze u neposrednoj kontaktnoj zoni grada, odnosno

zaštićenih područja vodonosnika i šuma..

Zaštita perivojnih površina (vrtovi, perivoji, parkovi, šetališta, ulični drvoredi, drvoredi uz vodotoke i

dr.) podrazumijeva sustavno održavanje te potpuno očuvanje likovno-kompozicijskih odlika.

3.4.1.2. Zaštita kulturnih dobara

PPUG utvrđuje osnovne prostorno-razvojne parametara očuvanja kulturnih dobara i utvrđuje

smjernice za korištenje prostora, intervencije u prostoru i pojedinačne zahvate na zaštićenim

spomenicima. Zaštita se provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite prostora, tj. objekta s

njegovim okolišem, ali i očuvanja autentičnosti kroz obnovu njihove izvorne strukture. Zaštita ovisi o

društvenim prilikama i situaciji, vlasničkim odnosima, financijskim sredstvima i drugim faktorima.

Treba je planirati i provoditi posebno razrađenim planovima i prema posebno izrađenim studijama i

istraživanjima. Neophodno je dati prioritete obnovi kulturnih dobara nulte kategorije u gradskoj

sredini (tvrđava “Brod”). Stručne konzervatorske službe i službe lokalne uprave (županijske i gradske)

određuju uvjete za pomoć vlasnicima i korisnicima spomenika kulture (stručnu, financijsku i upravnu),

te direktno ili indirektno kontinuirano prate i analiziraju rezultate zaštite i obnove. Paralelno treba

razvijati svijest o važnosti i vrijednosti baštine kroz edukaciju, povećanjem estetskih kriterija,

razvijanjem kritičke misli u smislu isticanja dobrih primjera te kritiziranja neprimjerenih zahvata,

primjera regionalizma i kiča. Treba poticati donacije, ali isto tako organizirati male akcije uređenja u

koje se uključuje čitava javnost. Dio graditeljskog nasljeđa je u vrlo lošem građevinskom stanju.

Mnoge građevine su adaptirane na vrlo grub i često neprimjeren način. Izgrađene su novogradnje u

neprihvatljivom prostornom odnosu prema vrijednoj zatečenoj povijesnoj zaštićenoj izgradnji.

Page 84: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-20

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona i

Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon o zaštiti kulturnih

dobara (NN 69/99), Zakon o gradnji (NN 52/99); Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98);

Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo

kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.).

Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih

zahvata na: pojedinačnim spomeničkim zgradama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima,

parcelama na kojima se spomeničke zgrade nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i

kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima.

Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim zgradama,

sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postojećih zgrada, nadogradnje,

prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja zgrada ili njihovih

dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene

postojećih zgrada, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za sve radove na nepokretnim

kulturnim dobrima ili bilo koje intervencije unutar zaštićene urbanističke cjeline određuju se

Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (GUP) te je za iste potrebno ishoditi zakonom

propisane suglasnosti od nadležnog konzervatorskog odjela.:

- Posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukcije, adaptacije ili obnovu

nepokretnih kulturnih dobara, kao i izgradnju unutar zaštićene povijesne cjeline),

- Prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) i

- Inspekcijske poslove za zone zaštite određene GUP-om obavlja Inspekcijska služba Ministarstva

kulture, odnosno djelatnici nadležnog konzervatorskog odjela, a u okviru svojih nadležnosti i nadležna

građevna inspekcija.

Zaštićenim zgradama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju

sve spomeničke odredbe, smatraju se sve zgrade koje su u ovom Planu popisane kao: registrirani

spomenici (R) i preventivno zaštićeni (P) . Za zgrade označene kao evidentirana baština (E) opisani

postupak nije obvezan, ali je preporučljiv ukoliko službe lokalne uprave u provedbi ovoga

Generalnoga plana nađu interes i potrebu za savjetodavnim sudjelovanjem Službe zaštite.

Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Generalnoga plana, uz ranije

registrirane (R) ili preventivno zaštićene (P) spomenike, Konzervatorski odjel u Osijeku po službenoj

će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrednije zgrade,

predjele (zone) i lokalitete. Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati iste mjere i

Page 85: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-21

propisane postupke kao i za trajno zaštićene zgrade. Sastavni dio odredbi za provođenje je popis

spomenika i drugih vrjednijih kulturno-povijesnih tvorevina u prostornim planovima uređenja u

kojemu je utvrđeno i odgovarajuće spomeničko stanje (R, P, E) važno za primjenu svih mjera zaštite

navedenih u ovim odredbama.

Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog

tijela. Vlasnik (imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na

održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi ih nadležno tijelo. Predmetno kulturno dobro može

se koristiti samo u izvornoj namjeni ili za namjenu određenu od nadležnog tijela. Vlasnici (korisnici)

zgrada kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (R, P, E) mogu putem nadležne službe za zaštitu

spomenika iz državnoga proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno

vrijednih zgrada.

(1) Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi za:

- Zaštićenu povijesnu i urbanističku cjelinu Slavonskog Broda (zone A i B određene

Konzervatorskom podlogom).

(2) Detaljne planove uređenja potrebno je donijeti za obje cjeline unutar A zone zaštite -

- Tvrđava «Brod» - fortifikacijski kompleks

- Trg Presvetog trojstva zajedno s parcelama Muzeja brodskog Posavlja i Vatrogasnog doma

(unutar zone B taj prostor je izdvojen i zoniran kao zona A).

(3) Provedba urbanističko – arhitektonskih natječaja unutar zone B obvezna je za pojedine lokacije

i blokove i propisuju se GUP-om. U zoni A ne mogu se graditi interpolacije, a ostale uvjete

odredit će detaljni urbanistički plan. (lokacije natječaja biti će određene GUP-om grada

Slavonskog Broda)

Unutar područja zona «A» -(Tvrđava «Brod» i cjelina oko Franjevačkog samostana) i zone “B”

detaljne uvjete zaštite propisuju se GUP-om Slavonskog Broda. Opći uvjeti za interpolacije na

neizgrađenim prostorima na kojima su prije bile građevine: potrebno je interpolirati nove građevine

suvremenog arhitektonskog izraza ili kao replike porušenih (za svaku lokaciju izdaju se posebno

konzervatorski uvjeti prema zahtjevu). Prijedlog Gradskom poglavarstvu da organizaciju svih

natječaja radi u suradnji (ili prepusti) Društvu arhitekata kao jedinoj meritornoj organizaciji za

provedbu istih.

Za evidentirane građevine «E» (popisa pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara), mjere zaštite se, u

skladu s općim preporukama, provode na razini lokalnih gradskih i županijskih službi, te nije potrebno

ishoditi mišljenja, uvjete i odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela.

Page 86: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-22

Popis pojedinačnih kulturnih dobara GRAD SLAVONSKI BROD

RED. BR.

MJESTO

NAZIV SPOMENIKA

EVID

PREV

REG.

VRSTA SPOMENIKA

1. SL. BROD Tvrđava Brod 26 profani 2. SL. BROD Franj. crkva sv. Trojstva sa samostanom 28 sakralni 3. SL. BROD Urbanistička cjelina 144 cjelina 4. SL. BROD Kuća Brlić, Trg I. B. Mažuranić 8 517 profani 5. SL. BROD Župna crkva sv. Stjepana Kralja 15 sakralni 6. SL. BROD Kuća Kögel, A. Štampara 33 8 profani 7. SL. BROD Jednokatnica, Trg I. B. Mažuranić 4 3215 30 profani 8. SL. BROD Jednokatnica, Trg I. B. Mažuranić 5 3216 31 profani 9. SL. BROD Ugaona jednokatnica, A. Starčevića 1, Radosavljević 3218 20 profani 10. SL. BROD Ugaona jednokatnica, A. Starčevića 17 3219 34 profani 11. SL. BROD Jednokatnica Muzeja Radničkog pokreta, A. Starčevića 8 710 profani 12. SL. BROD Ugaona katnica, Starčevićeva 18 3231 6 profani 13. SL. BROD Jednokatnica, Obala S. Radića 6 3234 7 profani 14. SL. BROD Jednokatnica Hrvatskog doma M. Mesića 11 3236 4 profani 15. SL. BROD Stambena prizemnica, M. Mesića 33 3238 3 profani 16. SL. BROD Jednokatnica, zgrada Crvenog križa, A. Starčevića 13 3248 5 profani 17. SL. BROD Povijesni arhiv Sl. Brod, Cesarčeva 1 733 profani 18. SL. BROD Zgrada grad. magistrata, sada Muzej, Starčevićeva 40 316 profani 19. SL. BROD Br. Vinogorje, Vila “ Brličevac “ 589 profani 20. SL. BROD Prapovijesni lokalitet 691 arheologija 21. SL. BROD Gradska zona 690 arheologija 22. SL. BROD Krešimirova 10 12 profani 23. SL. BROD Krešimirova 11 28 profani 24. SL. BROD Krešimirova 15 , Kuća König 32 profani 25. SL. BROD Krešimirova 24 2 profani 26. SL. BROD Krešimirova 29 18 profani 27. SL. BROD Krešimirova 32 1 profani 28. SL. BROD Krešimirova 45, Rodna kuća V. Becića 52 profani 29. SL. BROD Radičevićeva 23, kuća Z. Benčević-Brlić 19 profani 30. SL. BROD Starčevićeva 11 21 profani 31. SL. BROD Starčevićeva 19 35 profani 32. SL. BROD Starčevićeva 53 33 profani 33. SL. BROD Štamparova 42, stara kirurgija 16 profani 34. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 1 25 profani 35. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 2 27 profani 36. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 3, Žuta kuća 22 profani 37. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 13, Kuća Kohn 23 profani 38. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 14 24 profani 39. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 15 26 profani 40. SL. BROD Trg sv. Trojstva, Vatrogasni dom 14 profani 41. SL. BROD Trg Pobjede 1 47 profani 42. SL. BROD Trg Pobjede 4, Zgrada okružne blagajne 10 profani 43. SL. BROD Trg Pobjede 7, Kuća Till Šimić 9 profani 44. SL. BROD Trg Pobjede 28 50 profani 45. SL. BROD Trg Pobjede 29 51 profani 46. SL. BROD Vrazova 1, Kompleks kontumaca 36 profani 47. SL. BROD Vrazova 3, Kompleks kontumaca 37 profani 48. SL. BROD Vrazova 5, Kompleks kontumaca 38 profani 49. SL. BROD Vrazova 7, Kompleks kontumaca 39 profani 50. SL. BROD Vrazova 9, Kompleks kontumaca 40 profani 51. SL. BROD Vrazova 11, Kompleks kontumaca 41 profani 52. SL. BROD Vrazova 13, Kompleks kontumaca 42 profani 53. SL. BROD Vrazova 15, Kompleks kontumaca 43 profani 54. SL. BROD Podvinje, “ Vinica “ srednjovjekovno naselje 1548 arheologija 55. SL. BROD Spomen kosturnica palih boraca NOR-a 425 NOB spomenik 56. SL. BROD Zgrada Radničkog doma 617 NOB spomenik

Popis ostalih zgrada predloženih za zaštitu od lokalnog značenja, a izvan zona zaštite A i B. - Huge Badalića 8 Sl. Brod, - škola Ivan Goran Kovačić - Huge Badalića 11 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Cesarčeva 3 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Cesarčeva 15 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Gajeva 19 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Gajeva 21 Sl. Brod, - stambena prizemnica

Page 87: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-23

- Gundulićeva 11 Sl. Brod, - dječji vrtić "Trnoružica" - Gundulićeva 20 Sl. Brod, - Srednja medicinska škola - Gupčeva 23 Sl. Brod, - stambena katnica - Gupčeva 41 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Štamparova 14 Sl. Brod, - stambena dvokatnica - Štamparova 48 Sl. Brod, - Evangelistička crkva - Zrinska 23 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Zrinska 25 Sl. Brod, - stambena prizemnica "Vodovod" - Trg hrvatskog proljeća 4 Sl. Brod, - HŽ, Željeznički kolodvor - Gundulićeva 58 Sl. Brod, - stambena katnica Memorijalna područja štite se očuvanjem i uređenjem prirodnih i izgrađeni povijesnih vrijednosti. Groblja su povijesni dio prostorne organizacije grada, njegove memorijske i fizičke strukture. Mjerama zaštite nadležni konzervatorski odjel sudjelovat će, po potrebi, pri intervencijama (rekonstrukcijama i proširenjima) na postojećim grobljima. Prijedlog Ovog odjela je da groblje bude zaštićeno od lokalnog značenja, ovdje dajemo popis značajnijih grobnica, uključujući i kapele). Groblja u Sl. Brodu Katoličko groblje: - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela sv. Lovre na groblju – k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica Josipa Ferića- k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica obitelji Čavčić - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica komandanta Tvrđave «Brod» Henrich Feuchterslebe

– k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela Lukić danas časne sestre - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela Giovannija Toffolinija - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica gradonačelnika pl Stjepana Horvata – k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod Židovsko groblje: - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela - hram- k.č. br. 6701 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Mrtvačnica na židovskom groblju – k.č. br. 6701 k.o. Sl. Brod Na području obuhvata ovog plana nalazi se veći broj spomenika antifašizma koji imaju lokalni značaj pa ih je potrebno štititi prema smjernicama nadležnog Konzervatorskog odjela u Osijeku, na razini lokalne zajednice temeljem čl. 17 Zakona o zaštiti kulturnih i povijesnih dobara. To su: Brodski Varoš -spomenik palim borcima u centru mjesta Brodski Varoš -spomenik formiranju NOO Brodski Varoš -spomen grob s pločom Slavonski Brod -statua Đ. Đakovića u auli Obrazovnog centra Slavonski Brod -spomenik palim borcima ispred mjesnog ureda u Osječkoj ulici Slavonski Brod -spomen grobnica palim borcima 20.02.1935.g. na mjesnom groblju Slavonski Brod -spomenik palim željezničarima Slavonski Brod -spomen ploča Franji Cvetkoviću Slavonski Brod -spomen ploča Stjepanu Bodon, Kvaternikova ulica 19 Slavonski Brod -spomen ploča Nadi Božić u Osječkoj 54 Slavonski Brod -spomen ploča Antunu Daus i Vilmi i Josipu Ambrušu Slavonski Brod -spomen ploča Dragici Pihler, Vinogradska 106 Slavonski Brod -spomen ploča Branku Balaću, Reljkovićeva 8 Podvinje -spomen ploča u čast Skojevaca na zgradi trgovine Podvinje -spomenik palim borcima, centar mjesta Brodsko Vinogorje -spomenik palim borcima u centru mjesta

Page 88: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-24

Za ova obilježja iz razdoblja antifašističke borbe imaju lokalni karakter. Temeljem čl. 17. Zakona o

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, predstavničko tijelo općine može ih proglasiti zaštićenim

kulturnim dobrom lokalnog značenja. Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi

javnih obilježja ne mogu se uklanjat, premještati, ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja

Grada i ove Uprave.

Kao posebna planska mjera zaštite na razini PPUG-a određuje se obaveza da se Generalnim

urbanističkim planom grada Slavonskog Broda (GUP) provodi plansku zaštitu pojedinih cjelovitih ili

dijelova naselja: Kolonija, Plavo polje i Blok B. Granice i uvjeti planske zaštite odrediti će se GUP-

om.

Etnološka baština prezentira najstariji način gradnje stambenih i gospodarskih zgrada. Mjere zaštite

odnose se na karakteristične slike i organizacije prostora, tradicijske građevne strukture i zaštitu

pripadajućeg reljefa s autohtonim elementima pejzaža. Pojedinačne etnološke zgrade koje su

smještene unutar sačuvanih povijesnih ambijenata potrebno je obnavljati u svim elementima sukladno

tradicijskom načinu građenja. Kvalitetnije etnološke zgrade u dijelovima naselja koji su izgubila

tradicijska obilježja mogu se preseliti u etnopark ili zaštićeni dio prostora tradicijske građevne

strukture.

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita

arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove zone te na preostalo područje grada Slavonski Brod

primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

Arheološka baština obrađuje se i sistematizira prema vremenskom određenju na prapovijest, antiku i

srednji vijek. Kod građevinskih radova koji se vrše na području arheoloških lokaliteta označenih na

kartama kao arheološka područja obvezan je arheološki nadzor kod iskopa.

Ukoliko bi se na području grada Slavonski Brod, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih

zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti

radove te bez odlaganja obavijestiti ovaj Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona

o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i

nalaza.

Na području Grada Slavonskog Broda nalaze se dva registrirana i jedan evidentirani arheološki

lokalitet iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja:

- registriran - Slavonski Brod - prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet unutar

područja Grada Slavonskog Broda koji obuhvaća zone zaštite A, B, C, D i E;

Page 89: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-25

- registriran - Slavonski Brod – «Osječka ulica – Vrpsko polje» - prapovijesni arheološki lokalitet

koji obuhvaća k.č. br. 5531 K.O. Slavonski Brod i k.č. br. 1. u K.O. Vrba.

- evidentiran – Podvinje «Vinica» srednjovjekovni arheološki lokalitet.

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita

arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove zone te na preostalo područje grada Slavonski Brod

primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

Evidentiranom se arheološkom lokalitetu zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice pa je

lociran položajem. Površina tog lokaliteta može se koristiti kao i do sada, a ukoliko se na istom planira

izvođenje građevinskih radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje

konzervatorskog odjela u Osijeku.

U navedenim arheološkim zonama, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40

cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene

posebne uvjete zaštite i odobrenje ovog Konzervatorskog odjela, koji može na pojedinim lokacijama

propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja u

navedenim zonama uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane

uvjete i odobrenje.

Uvjete za očuvanje istraženih i za istraživanje novih lokaliteta određuje nadležno tijelo zaštite.

Opće odredbe

Radovi koji na nepokretnom kulturnom dobru ili zaštićenom okolišu kulturnog dobra mijenjaju

namjenu kulturnog dobra mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje

nadležnog tijela zaštite. Zaštitu kulturnog dobra treba provoditi cjelovito – zgrade s svim pripadajućim

dijelovima te pripadajućeg parcele te u pravilu uz očuvanje osnovne namjene. Radovi koji bi narušili

cjelovitost kulturnog dobra nisu dopušteni. Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na zaštićenom

kulturnom dobru potrebno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju postojećeg stanja sa prijedlogom

sanacije i obnove prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite. Sanacija i obnova zgrade

mora se izvoditi sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom konceptu uz očuvanje građevne

parcele odnosno posjeda s kojim čini cjelinu. Nisu dozvoljene intervencije koje mogu ugroziti

spomenički karakter bilo da se radi o rekonstrukciji ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni

obilježjima i karakteristikama zaštićene zgrade odnosno karakteristikama okoliša i parcelacije.

Također nije dozvoljena ugradnja materijala i građevnih elemenata koji nisu primjereni povijesnom ili

Page 90: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-26

spomeničkom karakteru zgrade (posebno na pročeljima) osim iznimno u prizemljima zgrada u kojima

se smještavaju prostori javne namjene i tada prema detaljnim uvjetima te uz suglasnost službe zaštite.

Zamjena postojeće zgrade moguća je iznimno i to sukladno uvjetima propisanim Zakonom o zaštiti i

očuvanju kulturnih dobara, a za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i

prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu. Sastavni dio ovog plana (PPUG) je Konzervatorska

podloga izrađena za Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički plan grada Slavonskog Broda od

strane Uprave za kulturnu baštinu - Konzervatorski odjel u Osijeku 2002.g. Ona, kao i ostale

konzervatorske studije, interno će se primjenjivati uz pojedinačnu provjeru unutar službe zaštite

spomenika kulture.

3.4.2. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE (PRIRODNI RESURSI KRAJOBRAZ, PRIRODNE VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNE CJELINE - TABLICA 3.)

Tablica 7. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina PPUG-a Slavonskog Broda R. br.

GRAD SLAVONSKI BROD

Oznaka

Ukupno

ha

% od površine

grada 2.0.

ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1.

Zaštićena prirodna baština ukupno - nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode

NP PP

-

-

2.2.

Zaštićena graditeljska baština ukupno - arheološka područja 306,1 ha - povijesne graditeljske cjeline (A+B) 99,2 ha

A, B

405,3

7,5 %

GRAD ukupno 405,3 7,5 %

3.4.3. PREDJELI ZA KOJE JE OBVEZNA IZRADA DETALJNIJIH URBANISTIČKIH PLANOVA

Generalni urbanistički plan (GUP) potrebno je izraditi za područje grada Slavonskog Broda.

Urbanističke planove uređenja (UPU) potrebno je izraditi za slijedeće izdvojene cjeline:

1. Urbanistički plan uređenja (UPU) za povijesnu i urbanističku cjelinu grada Slavonskog Broda

2. Urbanistički plan uređenja (UPU) za transformaciju gospodarsko - proizvodne zone “Đ. Đaković”

3. Urbanistički plan uređenja (UPU) športsko-rekreacijskog centra “Poloj-Vijuš».

Obveza izrade ostalih UPU-a i DUP-ova biti će određena GUP-om grada Slavonskog Broda.

Page 91: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-27

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV (CESTE, ŽELJEZNICE, ZRAČNE, MORSKE I RIJEČNE LUKE, JAVNE TELEKOMUNIKACIJE, PRODUKTOVODI)

3.5.1.1. Cestovni promet

Državna cesta tj. autocesta u X. europskom koridoru najznačajniji je cestovni pravac koji prolazi kroz

prostor Slavonskog Broda. Navedeni longitudinalni pravac (u smjeru istok-zapad) presijeca državna

cesta D53 (GP D. Miholjac – Našice – GP Slavonski Brod). Na tom je pravcu izgrađen i novi most

preko Save koji je bio srušen za vrijeme rata. Postojeću trasu državne ceste potrebno je rekonstruirati

prvenstveno u urbanoj zoni (obilaznica Slavonskog Broda) te poboljšanjem prometno-tehničkih

elemenata na kritičnim dionicama postojeće trase. Najvažnije prometnice na području grada

Slavonskog Broda su:

Državne ceste

- D4 - autocesta Zagreb - GP Lipovac (postojeća);

- D53 - Našice - GP Slavonski Brod (planirana nova trasa)

- D514 - Slavonski Brod (D53) – Slavonski Brod istok (D4) (postojeća)

Županijske ceste

- Ž 4205 - Brodski Stupnik (korekcija trase);

- Ž 4202 - Stupnički kuti - Bebrina - Banovci - Šumeće - Zbjeg – Slav. Brod (D53) (postojeća);

- Ž 4207 - D4 - D53 - sjeverna vezna cesta (postojeća);

- Ž 4208 - Ž 4207 - D53 - Zagrebačka ulica od sjeverne vezne ceste ul. P. Svačića (postojeća);

- Ž 4209 - Ž 4208 (Svačićeva ulica) - aerodrom Jelas (prekategorizacije u nerazvrstane ceste);

- Ž 4210 - Slavonski Brod (D53) - ul. Petra Krešimira IV – Strossmayerova ul. – Ruščica –

Oprisavci - Jaruge - D7 (planirana korekcija trase);

- Ž 4211-D514 (sjeverna vezna cesta) – Osječka ul. –Gupčeva ul. – Ž 4210 (ul. P. Krešimira IV)

(prekategorizacija prometnice);

- Ž 4212 - Ž 4211 (Osječka ul.) - Donja Vrba (korekcija trase);

- Ž 4213 - Bukovlja (Ž 4202) - D514 (sjeverna vezna cesta) (postojeća);

- Ž 4214 - Ž 4210 - robni terminal Bjeliš (korekcija trase),

Ističe se potreba poboljšanja postojeće mreže cesta, izgradnja zapadne i istočne obilaznice grada na

državnim cestama, istraživanje novih cestovnih koridora u pograničnom području te istraživanje

zajedničkih cestovnih koridora u suradnji sa BiH. Ovim se planom predlaže izmještanje postojećih

državnih i županijskih cesta izvan zaštićene povijesne jezgre.

Page 92: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-28

Planirane ceste na područje Slavonskog Broda su: primarna brza cesta D4 – granica BiH - na trasi

državne ceste D53 u zoni Slavonskog Broda izgradnjom nove državne prometnice (IVC - istočna

obilaznica grada); sekundarna brza cesta Čaglin – Ruševo – Podcrkavlje – Slavonski Brod – granica

BiH (na trasi državne ceste D53). Planirana sekundarna brza cesta je većim dijelom na trasi ceste D53,

dok se jedan manji dio u zoni grada Slavonskog Broda predviđa kao nova trasa istočne obilaznice

grada, do novog mosta preko Save na granici s BiH (primarna brza cesta za koju je alternativno

određena lokacija prijelaza Save u zoni Poloj - Bjeliš) i nastavak izgradnje županijske ceste Ž 4207

(zapadni ulaz u Slavonski Brod kroz naselje Jelas) s izgradnjom međunarodnog graničnog prijelaza u

zoni tvrđave “Brod“ koji bi bio u toj funkciji do izgradnje novog cestovnog graničnog prijelaza i

mosta preko Save u zoni Poloj-Bjeliš.

Detaljnije trase za prolaz planiranih cestovnih pravaca prema trasama utvrđuju se PPUG-om1 i prema

Zakonu o javnim cestama, a unutar građevinskog područja grada trase i širine rezervata cesta utvrditi

će se GUP-om, a detaljne širine trasa u područjima križanja i drugih objekata na tim cestama na

temelju idejnih projekata cesta.

Postojeće i planirane cestovne granične prijelaze moguće je graditi prema procijenjenim potrebama

bez posebnih ograničenja, osim u zoni postojećeg graničnog prijelaza u Slavonskom Brodu kod

tvrđave “Brod”, gdje se veličina i oblikovanje prijelaza mora uskladiti s planovima i uvjetima zaštite

zaštićenog objekta graditeljskog naslijeđa.2

Prometno rješenje gradske cestovne mreže predložene ovim PPUG-om temelji se na potrebi realizacije

već i prije planiranih gradskih cesta i ulica koje bi omogućile bolju organizaciju prometa u gradu i

povezivanje dijelova grada gradnjom:

- istočne vezne ceste (IVC) i novog graničnog prijelaza s BiH i mostom preko Save u zoni Poloj –

Vijuš ili Bjeliš. Gradnjom te ceste rasteretilo bi se središte grada i stambena naselja u cijelosti od

međunarodnog tranzitnog prometa, povezale bi se luka i industrijska zona na Bjelišu s državnim

sustavom cesta (do tog područja sada je prilaz moguć jedino kroz središte grada), omogućio bi se

prilaz iz jugo-istočnog dijela Županije u Slavonski Brod (sada je to isključivo moguće ulicama kroz

centar grada) i bitno bi se umanjila mogućnost ugroze zone gradskog vodocrpilišta u slučaju nesreće

teretnih vozila (nafta i sl.) na prometnicama koje prolaze tim područjem.

- Zapadne vezne ceste i novog privremenog graničnog prijelaza u zoni tvrđave “Brod” koji bi bio u

funkciji do izgradnje novog mosta i europskog prometnog smjera IVC, a koja bi povezivanjem s

1 PPŽBP – čl. 6.1.2.6., str. 12/28/214. 2 PPŽBP – čl. 6.1.2.9., str. 13/28/215, Odredbama za provođenje ovog GUP-a određuje se obveza izrade UPU za područje posebnih mjera zaštite Tvrđave Brod i starog dijela grada.

Page 93: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-29

ulicom P. Svačića omogućila bolji prilaz središtu grada sa zapada te izravan prilaz postojećem

graničnom prijelazu.

- Spoja zapadne vezne ceste s ulicom P. Svačića te dalje njenim produženjem do Istočne vezne

ceste s ciljem uspostave kvalitetne uzdužne povezanosti središnjeg dijela grada u smjeru istok - zapad

i time rasterećenje Zagrebačke i Osječke ulice.

- D 53 – križanje s IVC u zoni Bjeliš (od križanja sjeverne vezne ceste i D 53 te dalje uz

Glogovicu do križanja s IVC u zoni Bjeliš) - planirane gradske ceste koja bi spojila omogućila prilaz

Velikom polju, rasteretila Osječku ulicu i omogućila zatvaranje željezničkog prijelaza na Osječkoj

ulici.

- Promjene trase i gradnja novog dijela trase Ž 4210 uz industrijsku zonu u Bjelišu te spoja na

križanju s IVC – značajnom za spoj industrijske zone Bjeliš na sustav državnih cesta te za prihvaćanje

prometa iz smjera općine Klakar.

- Gradnja sjevernog prilaza s mostom preko Lateralnog kanala industrijskoj zoni “Đ. Đaković” –

spoja sa sjevernom veznom cestom s ciljem omogućavanja neposrednog prilaza teškog prometa ovoj

zoni te njegova priključenja na središnju sada industrijsku a planski gradsku cestu kroz industrijsku

zonu “Đ. Đaković” (središnja prometnica izgrađena je unutar industrijske zone “Đ. Đaković” u

funkciji interne industrijske cesta, a ovisno o potrebama i planu razvoja industrijske zone “Đ.

Đaković” detaljnije će se razraditi izradom Urbanističkog plana uređenja (UPU). PPUG-om se planira

pretvaranje ove industrijske ceste u gradsku cestu i spajanje na kružni tok planiran u zoni novog

gradskog centra, tj. u široj zoni današnjeg željezničkog kolodvora. Ovim PPUG-om predlaže se uz ove

kapitalne zahvate na cestovnoj mreži i niz manjih zahvata kojima bi se poboljšala cestovna povezanost

grada. Prioriteti građenja cesta na području grada Slavonskog Broda su:

- građenje “Zapadne vezne ceste” (ZVC),

- građenje “Istočne vezne ceste” (IVC) ,

- probijanje i priključenje ulice P. Svačića na ZVC I iVC

- građenje prilazne ceste sjevernom ulazu Đ. Đakovića (izravno priključenje na “Sjevernu veznu

cestu”

- gradnju nove planirane ceste za industrijsku zonu Bjeliš.

Javni prijevoz

Javni prijevoz temelji se primarno na razvoju autobusnih linija te uslugama taxi prijevoza. Mreža

autobusnih linija predviđa se tako da udaljenost do autobusne stanice u središnjim dijelovima grada ne

bude veća od 400 m, a u rjeđe naseljenim područjima grada najviše do 800 m. Mrežu postojećih

prigradskih autobusnih linija predlaže se proširiti uvođenjem kružnih autobusnih linija stvarajući

Page 94: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-30

jedinstven sustav javnog prijevoza .1 Linearni prostorni raspored naselja duž željezničke pruge otvara

mogućnost organizacije prigradskog željezničkog prometa. Preporuča se izrada posebne studije

opravdanosti uspostave linija prigradskog željezničkog prometa.

Biciklistički promet

Prirodni uvjeti i tradicija korištenja ističu značaj unapređenja biciklističkog prometa na području grada

Slavonskog Broda i njegovih prigradskih prostora. Neosporne su prednosti korištenja bicikla za

potrebe odlaska i povratka na rad te kao sredstva za sport i rekreaciju. Uređene biciklističke staze

preduvjet su sigurnosti odvijanja biciklističkog prometa i povezivanje grada sa susjednim prigradskim

naseljima. Potrebno je poduzeti sve afirmaciju biciklističkog prometa.

Širenje mreže biciklističkih staza planira se građenjem novih staza unutar profila postojećih ulica i

gradskog zelenila kao i trasiranjem novih staza (uz Glogovicu, Lateralni kanal i Savu). Biciklističke

staze urediti će se i unutar postojećih pješačkih površina koje po širini i uvjetima korištenja

osiguravaju sigurno i kvalitetno odvijanje biciklističkog i pješačkog prometa.

Pješački promet

Uređenje pješačkih površina – šetališta, pješačkih trgova, staza, putova, stuba, prijelaza, prolaza,

nathodnika i pothodnika graditi će se na način da se omogući sigurno kretanje pješaka i invalidnih

osoba. Rampe i rubnici moraju biti skošeni nagiba manjeg od 8%. Minimalna širina pješačkih površina

(nogostupa) je 120 cm i koristiti će se samo pri rekonstrukciji postojećih pješačkih površina na kojima

iz prostornih razloga nije moguće osigurati veću širinu.

Vezano na odvijanje intenzivnijeg pješačkog prometa, na svim ulicama u središnjem gradskom

prostoru te stambenim ulicama na širem gradskom prostoru, treba ograničiti brzinu kretanja vozila na

30 km/h.

Promet u mirovanju

Građenje sustava parkirališta i garaža odrediti će se GUP-om, obzirom na obilježja dijela grada u

kojem se smještavaju, te planirane veličine i funkcije zgrada. Kao podloga za izradu GUP-a izrađena

je Prometna studija grada Slavonskog Broda.

1 U tu svrhu potrebna je izrada odgovarajuće studije javnog prometa, kojom će se utvrditi opravdanost uspostave mreže javnog prijevoza, a glede broja putnika te karakteristike prijevoznih vozila i prometnica.

Page 95: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-31

U gradskom centru1 neće se povećavati površina javnih parkirališta prenamjenom parkova i ostalih

zelenih javnih površina s ciljem destimuliranja korištenja osobnih automobila za dolazak na posao i

stimuliranja korištenja javnog gradskog prijevoza, bicikla i pješačenja.

Postojeća uređena parkirališta i izgrađene garaže se ne smiju prenamijeniti za druge sadržaje. Iznimno

se mogu prenamijeniti površine parkirališta u drugu namjenu u slučajevima kada se prethodno osigura

primjereno rješenje (u smislu položaja, veličine i kvalitete površine parkiranja vozila). Na svim

parkiralištima potrebno je posebno urediti najmanje jedno mjesto za parkiranje vozila hendikepiranih

osoba. Na širem gradskom području zabranjuje se prenamjena parkova, šetališta i drugih zelenih

površina u površine za parkiranje motornih vozila. Na mjestima veće koncentracije vozila i povećane

potrebe za parkiranje (trgovački centri) moguće je graditi višeetažna parkirališta, ali isključivo van

zaštićene povijesne jezgre grada.

3.5.1.2. Željeznički promet

Područjem Grada Slavonski Brod danas prolazi željeznička pruga Savski Marof (državna granica) -

Zagreb - Novska - Tovarnik (državna granica), dok je već ranije napuštena trasa pruge Slavonski Brod

- Bosanski Brod.2 Odlukom Vlade Republike Hrvatske, temeljem Zakona o sigurnosti u željezničkom

prometu, željeznička pruga Savski Marof (državna granica) - Zagreb - Novska - Tovarnik državna

granica razvrstana je u magistralne željezničke pruge sa oznakom MG - 2. Pruga služi za mješoviti

promet, putničkih i teretnih vlakova. Unutar prostora grada Slavonskog Broda nalazi se 7,34 km

pruge (od km 217+200 do km 224+540).

Dionica pruge na kojoj je lociran Grad Slavonski Brod je dvokolosječna pruga elektrificirana

monofaznim sustavom 25 kV 50 Hz. Današnje građevinske karakteristike dvokolosječne

elektrificirane pruge dozvoljavaju prolaz vlakova na području Grada Slavonski Brod brzinom od 160

km /sat.

Na području Grada već postoje tri cestovna podvožnjaka. Dva su sporna željeznička cestovna prijelaza

u nivou. Uprava HŽ-Hrvatskih željeznica donijela je Odluku o prihvaćanju Programa osiguranja

željezničkih cestovnih prijelaza u srpnju 1998 godine kojom se zadužuje HŽ Infrastruktura da se

dogovori sa predstavnicima lokalne uprave i samouprave oko realizacije.

1 Šire područje gradskog centra u smislu ovog plana određen je - istočno od trase nekadašnje željezničke pruge za BiH, južno od magistralne željezničke pruge Zagreb – Vinkovci na dijelu trase od odvojka željezničke pruge za BiH do Glogovice i zapadno od Glogovice na dijelu toka od magistralne željezničke pruge do utoka u Savu. 2 Pruga Savski Marof državna granica - Zagreb - Novska - Tovarnik državna Granica građena je u vrijeme kad se Hrvatska nalazila u sastavu Austro – Ugarske monarhije. Gradnja dionice Slavonski Brod - Tovarnik državna Granica dovršena je 1878, a dionica Novska - Slavonski Brod 1889. godine. Pruga Slavonski Brod - Bosanski Brod građena je i u promet puštena za potrebe rafinerije u Bosanskom Brodu. Od Van prometa je od 1991. godine. ukinut je prometa zbog rušenja mosta preko Save u vrijeme Domovinskog rata. Most je obnovljen 1996., a na dionici pruge Slavonski Brod – most na Savi od kolosijeka su ostali samo tragovi. Gornji ustroj kolosijeka ne postoji, a od pruge je ostao samo koridor.

Page 96: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-32

Kolodvor Slavonski Brod po svojem položaju u željezničkoj mreži je prolazni kolodvor na pruzi

Savski Marof državna granica - Zagreb - Novska - Tovarnik (državna granica), a od njega se odvajaju

dva industrijska kolosijeka za potrebe industrije Đuro Đaković, te kolosijek za Industrijsku zonu

Bjeliš (skladišta goriva INA, Hladnjača, Silosi, Drvna industrija Slavonija i Luka Slavonski Brod), a

ukinuti su i demontirani kolosijeci Drvne industrije Slavonija na istočnom izlazu iz kolodvora.

Na kolodvoru Slavonski Brod izgrađeni su peroni, bočni uz kolodvorsku zgradu dužine 330 m i otočni

između 5 i 6 kolosijeka dužine 400 m dok im je visina 35 cm iznad gornjeg ruba tračnice. Oba imaju

nadstrešnice i povezani su pothodnikom, a prilaz putnika je omogućen stubištima. Problem je samo

prilaz hendikepiranim osobama.

Prema statistički podacima Hrvatskih željeznica u razdoblju od siječnja 1997. do studenog 2001.

godine različiti tereti prevoženi su u vidu vagonskih ili komadnih pošiljki. Podaci su izraženi u

tonama:

Godina 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. Vrsta Utovar Istovar Utovar Istovar Utovar Istovar Utovar Istovar Utovar Istovar Rada (tona) (tona) (tona) (tona) (tona) (tona) (tona) (tona) (tona) (tona) Vagonske pošiljke

34 608

78080

35 180

47 608

30 621

43 180

35 439

36 899

45 413

47 129

Komadne pošiljke

235

843

78

300

0

0

0

0

0

0

Ukupno 34 843 78 923 35 258 47 908 30 621 43 180 35 439 36 899 45 413 47 129 Tablica 8. Utovar roba na kolodvoru Slavonski Brod

Može se uočiti stalan porast rada u teretnom prometu. U ovom kratkom razdoblju povećan je utovar

cca 30%, a istovar bilježi nestalnost sa padom od cca 47 % u vremenu od 1997. do 2000., a tada

počinje rast. Očekuje se daljnji trend porasta, naročito ako se ulože određena sredstva u modernizaciju,

čime bi se skratilo vrijeme prometovanja robe i privuklo nove korisnike.

Sljedeći statistički podaci Hrvatskih željeznica u razdoblju od siječnja 1997. do studenog 2001. godine

govore o broju putnika koji su otputovali sa kolodvora S. Brod. Iz podataka je vidljiv porast broja

putnika u vremenu od pet godina za 34%, a uvođenjem brzih putničkih elektromotornih vlakova i

kvalitetnijom ponudom taj bi broj trebao biti veći.

Godina 1997 1998 1999 2000 2001

Broj putnika 342 126 353 263 408 192 439 301 457 367

Tablica 9. Broj putnika na kolodvoru Slavonski Brod

Page 97: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-33

Plan razvoja željezničke infrastrukture

Europa je 1997.g. usvojila X. prometni koridor kroz Hrvatsku što od nas zahtijeva povećanje kvalitete

naših pruga na europsku razinu. Posebno je u tom pogledu "zahtjevan" X. prometni koridor Salzburg-

Ljubljana-Zagreb-Beograd-Skopje-Thessaloniki. Logično je da će Hrvatska većinu investicija uklopiti

u poboljšanje infrastrukture u tim koridorima. Navedeni željeznički pravci predviđeni su kao prioritet i

u planovima razvoja Hrvatskih željeznica. Stoga se uskoro, nakon izrade potrebne dokumentacije,

planira nastavak radova na poboljšanju željezničke infrastrukture postojećih pruga i na izgradnji novih

dionica radi rekonstrukcije lukova koji ne dozvoljavaju traženu brzinu. Prilikom rekonstrukcije

postojećih dionica ili izgradnje novih treba primjenjivati tehničke parametre iz Dodatka II Europskog

sporazuma o glavnim međunarodnim željezničkim prugama AGTC iz 1995. g. Ti parametri su

sljedeći: Rekonstrukcija postojećih pruga - broj kolosijeka nije određen - slobodni ( ukrcajni ) profil UIC GB (B) - nazivna brzina vlakova minimum 100 km/sat - dopuštena masa vozila po osovini 200 kN - najveći uzdužni nagib nije određen - - najmanja duljina perona u glavnim kolodvorima 160 m - najmanja korisna duljina glavnih kolosijeka 600 m - željezničko-cestovni prijelazi smiju biti u istoj razini Za nove pruge mješovitog prometa - broj kolosijeka 1 ili 2 - slobodni ( ukrcajni ) profil UIC C-1 - najmanji osni razmak kolosijeka 4,20 m - nazivna brzina vlakova, najmanje 200 km/sat - dopuštena masa vozila po osovini 225 kN - najveći uzdužni nagib 12,5 - najmanja duljina perona u glavnim kolodvorima 400 m - najmanja korisna duljina glavnih kolosijeka 750 m - željezničko-cestovni prijelazi ne smiju biti u istoj razini

Hrvatska sada gradi vlastitu prometnu strategiju u kojoj i željeznica zauzima značajno mjesto. Do

izražaja mogu doći komparativne prednosti željeznice pred cestovnim prometom: manje zauzimanje

prostora, manje ugrožavanje okoliša, veće prijevozne mogućnosti masovnog tereta, veća sigurnost

putnika.

Željezničke pruge Republike Hrvatske su strategijom prometnog razvitka svrstane na dvije razine.

Prva razina pruga trebaju biti pruge uključene u međunarodnu mrežu magistralnih pruga paneuropskog

koridora koji prolaze kroz Hrvatsku. U toj kategoriji je trasa Savski Marof (državna granica) – Zagreb

– Novska – Tovarnik (državna granica). Strategija razvitka Hrvatskih željeznica u razdoblju do 2020.

g. bazirana je prvenstveno na postizanju visoke razine prometne usluge na prugama V. i X. europskog

prometnog koridora. Treba rekonstruirati kontaktnu mrežu povezanu dalekovodima i nove uređaje

slabe struje na pruzi, ugraditi modernije signalno sigurnosne i telekomunikacijske uređaje s daljinskim

upravljanjem i izgraditi radiodispečerski sustav.

Page 98: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-34

U sklopu prostornog plana učinjeno je slijedeće:

- usklađuje se prometni sustav čiji je željeznica sastavni dio,

- rješavaju se današnji prometni problemi prijelaza preko željezničke pruge i predviđaju mjesta

neniveliranih prijelaza radi povezivanja prostora sjeverno i južno od pruge,

- daju se smjernice za organiziranje prigradskog prijevoza putnika željeznicom,

- predlažu se rješenja problema povremenih zastoja u prometu nastalih radi prolaza željezničke

pruge,

- daju se smjernice za opremanje modernijom sigurnosnom opremom i signalizacijom.1 Za budućnost treba uvesti sustav telekomunikacija, radiodispečersku mrežu na nekoliko razina,

daljinskog i lokalnog ustroja od sustava telefona do UHF radio uređaja. U periodu od 2010 do 2020.

godine predviđa se povećanje prometa do razine kada bi to bilo opravda. Već sada se predviđa

izgradnja dalekovoda 110 kV, potrebnog broja trafo stanica i EVP-a. Sukladno tome Plan razvitka

željezničke mreže u Hrvatskoj predviđa tri faze razvitka.

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Strategijom razvoja željezničkog prometnog

sustava Republike Hrvatske predviđa se rekonstrukcija postojeće pruge. Od kolodvora zadržava se

kolodvor Slavonski Brod samo ga treba osuvremeniti.

Prostornim planom Brodsko – Posavske županije predviđen je zamjenski koridor pruge Hrvatska -

Bosna i Hercegovina. To znači premještanje postojeće trase pruge Slavonski Brod – Bosanski Brod iz

centra grada na lokaciju istočno od industrijske zone. Trasa nove pruge za Bosnu i Hercegovinu

odvajala bi se iz kolodvora Slavonski Brod išla paralelno sa postojećom prugom, između postojećeg

južnog kolosijeka i industrijskog matičnjaka za industrijsku zonu Bjeliš. Time bi koridor u toj zoni

trebao biti minimum 30 m mjereno od osi južnog kolosijeka. Kolosijek industrijskog matičnjaka za

industrijsku zonu Bjeliš treba potpuno rekonstruirati, riješiti oborinsku odvodnju, osigurati prijelaze

preko lokalnih cesta svjetlo-zvučnim signalima i izgraditi potreban broj kolosijeka za potrebe Luke.

Planom Hrvatskih željeznica na lokaciji teretnog kolodvora na poziciji radioničkih kolosijeka broj 6,7

u km 220+500/800 predviđena je izgradnja automatske praonice vagon cisterni sa potrebnim pratećim

sadržajima prečišćavanja otpadnih voda i zbrinjavanja otpada.

1 Prema preporukama AGTC sporazuma, razina ove pruge već je dvokolosječna s mogućnošću brzina do 160 km /h., a u konačnici mora biti i velike učinkovitosti. U prvoj fazi bila bi zadržana postojeća pruga, ali tako da se lukovi građevinski rekonstruiraju za brzinu 160 km/sat, čime bio se podigla razina usluge potrebna za prugu koja će služiti mješovitom putničkom i teretnom prometu. U skladu s AGTC parametrima i globalnom analizom obujma prometa za razdoblje do 2020. godine a temeljem veličine prometa, opremljenosti suvremenom opremom signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi treba postojeće kolodvorske kolosijeke produljiti, a perone produljiti na minimalno 400 m ovisno o značaju kolodvora i broju putnika. Pruga navedenog ranga trebala bi biti osigurana opremom barem prvog stupnja ETCS (European Train Control Sistem) preporuke UIC-a. Tu razinu moguće je postići uz primjenu uređaja za kontrolu zauzeća pruge i kolodvora, međukolodvorskom ovisnosti, automatskim osiguranjem cestovnih prijelaza u razini i opremanjem lokomotiva potrebnim uređajima za takvo funkcioniranje.

Page 99: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-35

3.5.1.3. Riječni promet

Uporaba riječnog puta pretpostavlja uređenje korita, otklanjanje ratnih oštećenja i reguliranje statusa

graničnih rijeka. Prema postojećim karakteristikama plovnog puta rijeka Sava je u rangu II. i III. klase

plovnosti. Postojeća dubina plovnog puta h = 2,2 m ispod niske plovidbene razine iako je na ponekim

plićacima svega 0.80 m kod niske plovidbene razine. Na prostoru od rkm 353+000 do rkm 363+900

smješteni su: Slavonski Brod – pristanište za opće namjene, pristanište za mala plovila i putničke

Brodove te carina i MUP, pristanište za sidrenje i vezivanje plutajućih objekata i pristanište za plovila

“Brodske posavine”.

U PPŽ-u Brodsko-posavske planirano je Savu na području Slavonskog Broda urediti kao plovni put

IV. kategorije, a u dugoročno gledano rijeka Sava bila bi kanalizirana i imala V. b. kategoriju

plovnosti. U Slavonskom Brodu planirano je bilo građenje riječne luke srednje veličine te pristaništa -

Slavonski Brod (prema dosadašnjem PUP-u «Šetalište braće Radića» (Sl. vjesnik 1/90), Slavonski

Brod od km 366+700 do km 267+300. Kako se najveći dio površine luke nalazi na području općine

Klakar to će se i uređenje ove površine riješiti PPUO-o općine Klakar kao i planirano uređenje

Brodogradilišta i riječnog graničnog prijelaza II. kategorije u luci Bjeliš za teretni promet.1 Uspostava

kvalitetnog teretnog prometa rijekom Savom vezana je u velikoj mjeri za planirano građenje

Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS). Kako su uvjeti gradnje ovog kanala vrlo složeni

potrebno je dinamiku korištenja plovnog puta Savom uskladiti s realizacijom ovog zahvata te stvarnim

interesima uređenja ovog međunarodnog plovnog puta.

PPUG-om se ostavlja mogućnost uređenja prostora putničkog pristaništa na području grada, a detaljno

uređenje odrediti će se na temelju programa gradnje UPU gradskog centra.

3.5.1.4. Zračni promet

Na prostoru Brodsko-posavske županije postoji jedno športsko letjelište “Jelas” unutar područja grada

Slavonskog Broda. Ovo letjelište je upisano kao letjelište kategorije “D”.2 Lokacija ovog letjelišta je

nepovoljna iz više razloga: blizina državne granice, postojeća okolna stambena izgradnja, lokacija

unutarnjeg dijela šire zone vodozaštitnog područja (IIIA sanitarna zona izvorišta za piće). Zato se

1 “Prostor rezerviran za riječnu luku i RTC-Slavonski Brod prostorno i administrativno pripadaju trima jedinicama lokalne uprave: Grad Slavonski Brod, općina Gornja Vrba i općina Klakar. U izradi prostorno planskih dokumenata programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, navedene jedinice lokalne samouprave moraju imati jedinstven tretman i način zaštite prostora koji se planira za razvoj luke i RTC.” PPŽBP – čl. 6.1.5.4. – str. 13/28/215. 2 Dužina USS je 1050 m, a širina 51 m i proteže se u smjeru 074 – 254. Uzletno sletna staza je s travnatom podlogom. Namjena sportske zračne luke je sportsko zrakoplovstvo te prihvat poljodjelskih zrakoplova ukupne težine do 5700 kg i max. dužine do 9 m.

Page 100: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-36

smještaj nove zračne luke planira PPŽ-om na širem gravitacionom području grada Slavonskog Broda i

to izvan obuhvata PPUG-a Slavonskog Broda. 1

3.5.1.5. Prometni terminali

Robno transportni terminal predviđa se na području luke Bjeliš (dijelom na području susjedne općine

Klakar), a kamionski terminal istočno od naselja Budainka na području Tuleži.

3.5.1.6. Telekomunikacije

U međunarodnom telekomunikacijskom prometu Slavonski Brod je “čvor u sustavu prijenosa” na

postojećem radio-relejnom koridoru i spojen s magistralnim TK kablovima na glavnom smjeru te sa

magistralnim TK kablovima na alternativnim smjerovima (Županja, D. Miholjac, BiH). Magistralni

svjetlovod Zagreb - Sl. Brod - Županja izgrađenom je dijelom sjeverno, a dijelom južno uz koridor

Županijske ceste, paralelne s autocestom Zagreb - Lipovac. Magistralni koaksijalni kabel izgrađen je

prije Domovinskog rata, jednim dijelom južno, a dijelom sjeverno uz koridor autoceste Zagreb-

Lipovac. Veze između UPS-a i TC–a su digitalne. Digitalizacija komutacijskih čvorišta i

modernizacija mreže omogućuje uvođenje novih telekomunikacijskih usluga – osnovnog i

širokopojasnog ISDN-a, odnosno postizanje većih brzina za veće korisnike.

3.5.1.7. Telefonska mreža

U telekomunikacijskom sustavu županija predstavlja županijsko područje, koje je podijeljeno na

manja prometna područja – pristupna područja. Županijsko područje obuhvaća korisničke uređaje i

aparate, telefonske centrale (pristupne i tranzitne) i sustave prijenosa za povezivanje korisnika i

centrale i centrala međusobno, na svom području. Na području Brodsko-posavske županije postoje

dvije tranzitne centrale (TC), u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški, koje su ujedno i pristupne

centrale, s više udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova).

Na području Grada Slavonskog Broda nalazi se tranzitna centrala (TC) koja je ujedno i pristupna

centrala s više udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS-a). Sa centralama u Novoj Gradiški, te Osijeku

i Đakovu TC je povezan svjetlovodnim kabelima. Na području grada je izgrađeno jedanaest izdvojenih

pretplatničkih stupnjeva.

Tranzitno pristupno područje tranzitne centrale u Slavonskom Brodu istovjetno je s bivšom općinom

Slavonski Brod i ima više izdvojenih stupnjeva. Na području grada, odnosno na području koje je

obuhvaćeno PPUG-om, osim tranzitno pristupne centrale izgrađeno je jedanaest izdvojenih

1 “Potrebno je izraditi Studiju lokacije zračne luke kojom će se u zoni grada Slavonskog Broda definirati buduća zračna luka 2 C kategorije.” PPŽBP – čl. 6.1.4.2., str. 13/28/215.

Page 101: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-37

pretplatničkih stupnjeva. Lokacije UPS-ova su: Naselje Jelas, Naselje Budainka, Brodsko Vinogorje,

Kolonija, Naselje Zrinskih i Frankopana, Naselje Glogovica, Podvinje, Naselje Šestinac, Osječka

ulica, Naselje Andrija Hebrang, Mikrorajon i Šestinac.

Veze između UPS-ova i tranzitne centrale su digitalne, kao što su centrale digitalne. Prijenosni putovi

su svjetlovodni kabeli, položeni u kanalizaciju. Veze s drugom tranzitnom centralom u županiji, koja

se nalazi u Novoj Gradiški, kao i s međunarodnim centralama II kategorije u Osijeku i Đakovu, su

također ostvarene preko svjetlovodnih kabela. Korisnički aparati i uređaji za sada su na centralu i

UPS-ove vezani bakarnim vodičima ili malokanalnim digitalnim sustavima. Jaki korisnici

telekomunikacijskih usluga, odnosno oni koji imaju i digitalne kućne telefonske centrale, vezani su na

pristupni centralu u Slavonskom Brodu preko svjetlovodnih kabela i digitalnih višekanalnih uređaja,

što im daje veće mogućnosti u komuniciranju.

Planiranu detaljnu telekomunikacijsku mrežu treba odrediti GUP-om.

Digitalizacijom komutacijskih čvorišta i modernizacijom mreže omogućeno je uvođenje novih

telekomunikacijskih usluga, kao što je ISDN i to kako osnovnog tako i širokopojasnog, odnosno većih

brzina za jače korisnike. ATM mreža je u pokusnom radu i određen broj korisnika je povezan

uslugama Frame Relaya i ATM-a.

Glavni koridori i pravci telekomunikacijske mreže u Slavonskom Brodu

U zadnjih desetak godina telekomunikacijska mreža je izgrađena podzemnim kabelima, a tako će se

nastaviti i u budućnosti. Mreža se gradi u svakoj ulici i to s obje strane. Radi toga potrebno je u svim

ulicama, u kojima mreža još nije još modernizirana, ili kod otvaranja novih ulica, ostaviti koridor s

obje strane ulice širine 60 cm, po mogućnosti u zelenom pojasu, a ako to ne može, onda ispod

nogostupa.

Prvi glavni pravac telekomunikacijske mreže izgrađen je od zgrade HT-a na Trgu pobjede prema HT

objektu u Brodskom Vinogorju, na sljedeći način: trasa kabela polazi od upravne zgrade kanalizacijom

kroz park “Klasija” do Vukovarske ulice, dalje Vukovarskom i Svačićevom do Zagrebačke pivovare

pa ispod željezničke pruge i nastavlja Vinogradskom cestom i Košarevcem do objekta u Brodskom

Vinogorju, gdje je smješten UPS. Na križanju Vinogradske ceste i Istarske ulice od ovog pravca

odvaja se kabelska trasa koja prolazi kroz Istarsku ulicu, Slavonsku ulicu i Moslavačkom ulicom

dolazi do UPS-a Budainka. Na kraju Vinogradske ulice odvaja se trasa prema Zagrebu. Na kraju

Vinogradske ulice i ulice Pavla Radića odgranjuje se treći odvojak prema UPS-u Kolonija. Drugi

glavni pravac polazi od upravne zgrade na Trgu pobjede kanalizacijom do Cesarčeve ulice i dalje

ulicama Gupčevom, Kumičićevom, ulicom Svetog Antuna i Podvinjskom do UPS-a Podvinje. Od

Page 102: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-38

ovog pravca koda Cankarove ulice odvaja se trasa, koja ide kroz Cakarovu ulicu, uz kanal Glogovicu

te Alejom Miroslava Krleže do UPS-a Glogovica. Na Križanju ulice Svetog Antuna i Sjeverne vezne

ceste izgrađen je odvojak za priključak na UPS-a i naselju Zrinskih Frankopana. U sljedećoj će etapi

ovaj odvojak biti produžen uz Sjevernu veznu cestu do UPs-a Šestinac. Treći glavni pravac polazi od

upravne zgrade HT-a Trgom pobjede do ulice P. Krešimira IV i dalje ulicama Gupčevom, Zrinskom i

osječkom do autoceste. Kod kanala Glogovica odvaja se trasa za naselje A. Hebranga gdje je i lokacija

UPS-a. Kod benzinske crpke u Osječkoj ulici izgrađen je priključak za UPS Osječka ulica. U drugoj

etapi od križanja Osječke ulice i ulice S. Martinovića izgradit će se odvojak za priključenje UPS-a

Šestinac. također će se izgraditi trasa koja će kroz naselja Šestinac i Glogovica povezati ova dva UPS-

a. Četvrti glavni pravac polazi od zgrade HT-a na trgu pobjede do ulice P. Krešimira IV pa ulicama P.

Krešimira IV i Strossmayerovom do kanala Glogovica te ulicom Bože Milanovića do UPS-a

Mikrorajon. Od naselja Mikrorajon izgrađeni su novi pravci od kojih jedan povezuje UPS Mikrorajon

s UPS-om u naselju A. Hebrang, a drugi polazi od UPS-a Mikrorajon južnije obilaznicom do Ruščice,

gdje se veže na južni magistralni svjetlovodni kabel prema Trnjanskim Kutima i Slavonskom Šamcu.

Peti glavni pravac polazi od zgrade HT-a na Trgu pobjede do Vukovarske ulice i dalje Vukovarskom,

Svačićevom i ulicom Hanibala Lucića do UPS-a u Naselju Jelas. Od UPS-a u naselju Jelas izgrađen je

novi pravac koji povezuje UPS Jelas s južnim magistralnim svjetlovodnim kabelom prema Novoj

Gradiški. Šesti glavni pravac polazi do zgrade HT-a n Trgu pobjede i ide Trgom Ivane Brlić

Mažuranić do rijeke Save. Sedmi glavni pravac ide od UPS-a u naselju A. Hebrang prema

industrijskoj zoni Bjeliš i Gornjoj Vrbi.

3.5.1.8. Poštanski i TT promet

Telegrafski promet odvija se preko krajnje centrale u Zagrebu. U budućnosti će telegrafska mreža

nestati kao posebna mreža, a njenu ulogu će preuzeti digitalna mreža integriranih službi (ISDN) i

mreže velikih brzina. Središte pošta Slavonski Brod ustrojeno je kao ustrojeno je kao poslovna

jedinica Hrvatske pošte, dioničko društvo Zagreb. U Slavonskom Brodu su osnovane dvije operativne

jedinice za koordinaciju i nadzor, a to su: OJKN Slavonski Brod i OJKN Poštansko središte 35200

Slavonski Brod. Operativne jedinice u svom sastavu imaju slijedeće poštanske urede OJKN Slavonski

Brod: PU s dostavnim područjem 35105 Slavonski Brod; PU bez dostavnog područja 35101

Slavonski Brod, 35102 Slavonski Brod, 35103 Slavonski Brod, 35104 Slavonski Brod, 35106

Slavonski Brod i Posebne jedinice - 35004 Brzojavni ured Slavonski Brod. Kako bi se dosegao bar

republički prosjek neophodna su proširenja poštanskih kapaciteta. Pojavila se potreba za otvaranjem

novih PU (bez dostavnog područja) u gradu Slavonskom Brodu (istok i zapad). Planira se proširenje i

adaptacija prostora za PU 35105 Slavonski Brod i PU 35104 Slavonski Brod (za preseljenje).

Page 103: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-39

3.5.1.9. Radio i TV

Prostor Brodsko-posavske županije pokriven je između ostalog i RTV signalom preko mreže

postojećih objekata za emitiranje RTV programa. Na području Slavonskog Broda nalaze se: Slavonski

Brod - K-48, HTV-3 - 91,3 HR-1, -105,1, HR-2 -107,9 HR-3. Predviđa se potpuna pokrivenost

signalima HRT i lokalnih stanica.

3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

3.5.2.1. Naftovodi i plinovodi

Područjem grada Slavonskog Broda prolazi Jadranski naftovod, magistralni plinovod, a planirane su i

trase novog naftovoda i međunarodnog naftovoda u istom koridoru. Postojeći sustav za transport nafte

obuhvaća naftovod Beničanci – Rušćica 12 ¾ " i otpremnu stanicu Ruščica. Jadranski naftovod

(JANAF) obuhvaća dionice Slavonski Brod – Sotin 26" i Slavonski Brod-Bosanski Brod 26".

Trenutno egzistira i nekoliko dionica cjevovoda koji su umrtvljeni i čekaju svoje aktiviranje:- JANAF

– Slobodnica – rafinerija Bosanski Brod 28" i dio starog produktovoda Bosanski Brod- Opatovac 16"

od uništene rafinerije do naselja Gromačnik. Postoji mogućnost njihovog aktiviranja kao dio mreže

magistralnog transporta zemnog plina i opskrbe mreže BiH. Planirani magistralni naftovod Novska –

Slavonski Brod bi prikupljao naftu iz slavonskih polja i transportirao do naftovoda u Posavini. Trasa je

položena u širem koridoru auto-ceste uz već postojeće naftovode i plinovode. Na lokaciji prespojne

postaje JANAF, zapadno od sela Zadubravlje planira se izgradnja terminala Slavonski Brod – JANAF

sa skladišnim prostorom za naftu kapaciteta 70.000 m3.

Koridor međunarodnog i magistralnog naftovoda je širine 60 m, a unutar koridora je zabranjena bilo

kakva izgradnja bez suglasnosti vlasnika naftovoda. Minimalna udaljenost objekata od međunarodnih i

magistralnih plinovoda i naftovoda je 5 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta, 10 m

od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, 20 m od ruba cestovnog pojasa autocesta i željeznica, i 10 m

od nožice reguliranog vodotoka i kanala. 1

PPUG-om se preuzima obveza iz PPŽ-a ograničenja korištenja prostora i građenja u koridorima

postojećih i planiranih magistralnih plinovoda. Tu obavezu treba ugraditi i u GUP grada Slavonskog

Broda i posebno istaknuti koridore magistralnih plinovoda i naftovoda.

1 PPŽBP – čl. 6.2.2.1., 6.2.2.2., 6.2.2.4. – str. 15/28/217.

Page 104: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-40

3.5.2.2. Elektroenergetski sustav

U elektro-energetskom sustavu na području grada nalazi se trafostanica i dalekovod 110 kV. Na 110

kV naponskoj razini izgrađene su dvije TS 110/35/10 kV i to: TS Brod instalirane snage 2b x 40 MVA

i TS Brod 2 instalirane snage 1 x 40 MVA. Stanice u Slavonskom Brodu povezane su 110 kV

nadzemnim dalekovodima iz pravca N. Gradiške, Požege i dva iz pravca Đakova, te jedan za BiH koji

je za vrijeme rata prekinut, a sada rekonstruiran.

Na području Županije postoje još objekti na 110 kV naponskoj razini. To su dva 110 kv dalekovoda od

TS Brod do elektrovučne postaje u Novoj Kapeli (osnovno sredstvo HŽ-a) te jedna interpolirana

elektrovučna postaja u dalekovod Đakovo-Slavonski Brod (osnovno sredstvo HŽ-a). Distribucijska je

mreža izgrađena na podzemnim ili nadzemnim vodovima na 35 kV nivou. Predviđena je slijedeća

izgradnja u proizvodnji i prijenosu: - termo-elektrana-toplana (TE-TO) u Slavonskom Brodu1, -

nadzemni dalekovod 2 x 110 kV, TE-TO – TS Slavonski Brod 2, - TS Slavonski Brod 3 110/x kV,

nadzemni dalekovod 2 x 110 kV, TS Slavonski Brod 1 - TS Slavonski Brod 3. Predviđena izgradnja u

razvoju distribucijske mreže je nadzemni dalekovod 35 kV, TS Slavonski Brod 2 – TS JANAF.

PPUG-om se preuzima obveza iz PPŽ-a ograničenja korištenja prostora i građenja u koridorima

postojećih i planiranih dalekovoda.

3.5.2.3. Plinofikacija

Sustav za opskrbu zemnim plinom sastoji se od magistralnog plinovoda Slavonski Brod-Vinkovci i

mjerno-redukcijske postaje Slavonski Brod. Magistralni planirani plinovodi su: Kutina – Slavonski

Brod, Slavonski Brod – Vinkovci, Slavonski Brod – Beničanci, Slavonski Brod – Bosanski Brod.

Pritisak u magistralnoj mreži iznosi 50 bara, osim u plinovodima Kutina – Slavonski Brod i Slavonski

Brod – Beničanci koji su 70 (75) barski. Trasa magistralnog plinovoda na pravcu Kutina – Slavonski

Brod –Vinkovci slijedi trasu državne ceste D4. Distribucija za područje Slavonskog Broda vrši se

preko mjerno-redukcijske stanice MRS Slavonski Brod kapaciteta 58.200 m3/h, te izlaznog tlaka od

30 i 12 bara. Iz MRS Slavonski Brod planirana je opskrba stare MRS Slavonski Brod 30-barskim VT

plinovodom profila F 150 mm, te napajanje putem 12-barskih plinovoda redukcijskih stanica RS

Brodski Varoš (4.500 m3/h)i RS Podvinje (7.000 m3/h). Osnovni dio tlaka u distribucijskoj mreži je 4

bara. Izuzetak su naselja koja se napajaju s RS Slobodnica, Brodski Varoš, Glogovica i “Đ. Đaković” -

Slavonski Brod čiji tlak iznosi 3 bara. Područje grada Slavonski Brod pokriveno je niskotlačnim

razvodom (100 mbar) preko redukcijskih stanica “Slavonija”, “Kralj Tomislav”, “A. Hebrang” i

“Glogovica”.

1 “Za kapitalno proizvodno postrojenje TE-TO Slavonski Brod u PPŽ predviđen je prostor za lokaciju energetskog postrojenja.” - PPŽBP – čl. 6.2.1.2., str. 14/28/216.

Page 105: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-41

3.5.2.4. Toplinska mreža i TE-TO

Postojeća toplinska mreža u gradu Slavonskom Brodu je parcijalna i obuhvaća pojedine blokovske

energane (kotlovnice) s razvodima. Industrijski potrošači su izrađivali sustave uglavnom za sebe. U

Slavonskom Brodu potrebno je istražiti opravdanost izgradnje toplovodnog sustava koji bi objedinio

većinu postojećih lokalnih sustava, te prema potrebi dograditi za nove korisnike. Odluka o

opravdanosti izgradnje ovog sustava vezana je za odluku o izgradnji TE-TO.

3.5.2.5. Alternativni izvori energije

Na području grada Slavonskog Broda nema korištenja alternativnih izvora energije. S prostorno-

planerskog stajališta alternativni izvori energije su poželjni i dijele se u dvije skupine i to one za koje

nije potrebno osigurati dodatni prostor (biljni otpad, biomasa i bioplin) i na one za koje je potrebno

osigurati dodatni prostor (male hidroelektrane i veće jedinice iskorištavanja sunčeve energije). U

vrijeme izrade PPUG-a istražuje se mogućnost i opravdanost izgradnje manje TE-TO koja s pogonom

na biomasu i organski otpad unutar Industrijske zone i luke Bjeliš.

3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV (VODOOPSKRBA, ODVODNJA, UREĐENJE VODODTOKA I VODA, MELIORACIJSKA ODVODNJA)

3.5.3.1. Vodoopskrba

Značajno za vodoopskrbni sustav na području grada su veći podzemni zahvati vode za komunalne

potrebe i industriju. Iz sustava za vodoopskrbu snabdijeva se oko 70% svih stanovnika. Najveći

opskrbni sustav vodoopskrbe formiran je kao zajednički –grupni, a na njega su priključena tri naselja

grada Slavonskog Broda, sedam naselja općine Bebrina, dva naselja općina Bukovlje, Gornja Vrba i

Klakar, te šest naselja općine Podcrkavlje. Dužina tog sustava je 487 km sa oko 15500 priključaka

(2002. g.). Kao izvor vode koristi se vodocrpilište Jelas zapadno od gradskog središta Slavonskog

Broda s aktivnih 8 bunara kapaciteta 350 l/sek. U vodocrpilištu Jelas danas se zahvaća cca 250 l/s, a

maksimalni kapaciteti se procjenjuju na 330 l/s (najpovoljnije procjene do 350 l/s). Kvaliteta vode ne

zadovoljava radi povišenog sadržaja željeza, mangana, nitrata i amonijaka te se ona tehnološki

obrađuje.

U budućnosti se planira povezivanje postojećih sustava u regionalni sustav vodoopskrbe Istočne

Slavonije. Formiranje jedinstvenog sustava povećava se razina sigurnosti vodoopskrbe jer nitko više

ne ovisi isključivo o jednom izvorištu ili crpilištu. Os regionalnog sustava planirana je uz autocestu

Zagreb – Lipovac.1 PPUG-om se preuzima obveza iz PPŽ-a i ograničenja korištenja prostora i

građenja u koridoru planiranog regionalnog vodovoda i prenosi na GUP grada Slavonskog Broda.

1 PPŽBP – čl. 6.3.3.2. -, str. 17/28/219.

Page 106: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-42

3.5.3.2. Odvodnja

Najveći sustav odvodnje u županiji izgrađen je u Slavonskom Brodu. Dužina mreže odvodnje u

Slavonskom Brodu iznosi oko 120 km. Otpadna voda se ispušta bez prethodnog čišćenja u vodotoke

Mrsunje, Glogovice, lateralni kanal i Savu. Na javni sustav odvodnje priključeni su i industrijski

pogoni koji također otpadnu vodu ispuštaju bez prethodnog čišćenja. Na istoku grada smještena je

industrijska zona Bjeliš iz koje se otpadne vode ispuštaju u Crni kanal. Zbog ravničarskog kraja

izgrađeno je 7 precrpnih postaja, od tog broja 4 postaje služe za prepumpavanje mješovitih otpadnih

voda u Savu, a 3 rade samo u kišnom razdoblju za prebacivanje oborinskih voda u najbliži

gravitacijski odvodnik.

Uže područje Slavonskog Broda ima izgrađen mješovit sustav odvodnje, a prigradska naselja

poluodvojeni. Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju u naselju koje ima ili će dobiti

centralni uređaj za čišćenje voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnost čišćenja na

zajedničkom uređaju te trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje otpadnih voda. Za grad Slavonski

Brod i prigradska naselja napravljena je koncepcija odvodnje i čišćenja otpadnih voda, te Idejno

rješenje odvodnje i čišćenja otpadnih voda. Odvodnja grada planira se odvoditi u sustav za

pročišćavanje otpadnih voda.1

3.5.3.3. Odvodnja površinskih i plitkih podzemnih voda

Za rješenje vodoprivredne problematike odvodnje površinskih i plitkih podzemnih voda tvrđave

“Brod” potrebno je sagledati generalno vodoprivredno rješenje cijelog kompleksa tvrđave. Izrađen je

program vodoprivrednih aktivnosti na uređenju tvrđave “Brod” – radni materijal JVP “Brodska

Posavina”iz ožujka 1994. godine s projektom izvođenja gdje je obrađena odvodnja svih vrsta voda.

Treba preispitati aktualnost nekadašnjeg rješenja odvodnje površinskih i plitkih podzemnih voda sa

kompleksa tvrđave “Brod” izrađenog od “Geotehnika”Zagreb, siječnja 1978. god.

Odvodnju površinskih voda sa prometno-manipulativnih površina istočne i zapadne vezne ceste treba

dimenzionirati prema odabranim kriterijima u funkciji količina oborina i uskladiti sa odredbama

Državnog plana za zaštitu voda( N.N. br. 08/99.). Posebnu pozornost obratiti na činjenicu da trasa

Zapadne vezne ceste (već ishođena lokacijska dozvola) prolazi III A zonom sanitarne zaštite

vodocrpilišta “Jelas“. Potrebno je omogućiti prihvat i odvodnju vanjske odvodnje. Dimenzioniranje

sistema odvodnje provesti prema kriterijima iz elaborata Idejno projekt zaštite i odvodnje autoceste

Zagreb-Lipovac, (VRO-Zagreb, OOUR Projekt, Zagreb, 1990.). Pri projektiranju i izvođenju obratiti

Page 107: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-43

pažnju na eventualan uspor pri pojavi velikih voda vodotoka Mrsunje kao i utjecaj velikih voda rijeke

Save na nivo podzemnih i površinskih voda.

Odvodnja oborinske odvodnje u sklopu izgradnje Istočne vezne ceste sa prometno-manipulativnih

površina dimenzionirati prema odabranim kriterijima u funkciji količina oborina i riješiti na način da

se ne poremeti odvodnja okolnog područja i omogući prihvat i odvodnju vanjske odvodnje. Za

potrebe održavanja i prilaza vodoprivrednim građevinama propisana je minimalna udaljenost od 5

metara od prometnica, infrastrukturnih, komunalnih objekata i instalacija, te vanjskih rubova trupa

(nožica pokosa nasipa) do gornjeg ruba melioracionih odvodnih kanala, propusta, te ostalih objekata

odvodnje. Sva rješenja odvodnje oborinskih voda urbanog dijela grada sa otvorenih površina,

parkirališta i prometnica potrebno je riješiti u skladu s Idejnim rješenjem odvodnje otpadnih i

oborinskih voda, te uz suglasnost komunalne ustanove “Vodovod“d.o.o. Slavonski Brod.

3.5.3.4. Uređenje vodotoka i voda

Dužina rijeke Save kroz područje grada je cca. 15 km ( od ušća Istočnog lateralnog kanala u rijeku

Savu 371+400 do 386+ 000 crpne stanice CS Migalovci). Rijeka Sava je u sadašnjim uvjetima od

Brčkog do Slavonskog Broda (144 km) III. Klase, a od Slavonskog Broda do Zagreba (287 km) II.

klase. U budućnosti Sava bi u dijelu Brodsko-posavske županije trebala biti u IV. klasi, a u konačnici

u Vb klasi plovnog puta. U branjenom području grada dva su osnovna prometna koridora i niz

prometnica županijskog i lokalnog značaja, te poljoprivredne površine u melioracijskom području

Jelas i Biđ polja.

Od ukupno 117,63 km savskog obrambenog nasipa, kriterije obrane od poplava ( nadvišenje 120 cm

iznad velike vode 100-godišnjeg povratnog perioda) zadovoljava veliki dio. Na području grada

Slavonskog Broda treba planirati slijedeće:

- sanaciju i popunu postojećih obaloutvrda (Bjeliš silos, Brod grad)

- sanaciju postojećih poprečnih gradnji

- osiguranje ušća pritoka istočnog lateralnog kanala (ILK) Jelas polja

- izgradnju novih obaloutvrda na mjestima ruševnih obala; ušće ILK Jelas polja, Brod - grad.

Dio lučkog područja luke Slavonski Brod od rkm 356+474 do 358+236 predstavlja granicu

neuređenog inundacijskog pojasa lijeve obale r. Save. Zbog skučenosti prostora ovdje se predviđa

izgradnja betonskog zida visine cca 0,8 m (kota terena 91,20 m.n.m., kota krune nasipa-obrambenog

zida 92,00 m.n.m. zašto je potrebno ostaviti zaštitni pojas 20m. Dio lučkog područja luke Slavonski

Brod od rkm 358+236 do 354+576,87 treba promatrati kao dva segmenta:

1 “Za naselja Ruščica i Gornja Vrba važno je valorizacijom dva moguća rješenja odvodnje/prvog koncipiranog tako da se otpadne vode odvode u zajednički uređaj za pročišćavanje grada Slavonskog Broda i drugog rješenja sa lokalnim uređajima za prečišćavanje te potom odabrati povoljnije.” – PPŽBP – čl. 6.3.4.1., str. 17/28/219.

Page 108: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-44

- segment do ušća potoka Glogova - za ovaj segment trebaju vrijediti uvjeti identični prethodnoj

dionici (20 m) i to sve do k.č.br. 335 koju u cijelosti treba rezervirati za spoj – uklapanje obrambenog

zida i postojećeg nerekonstruiranog nasipa. Jednako tako, radi rekonstrukcije dotrajale ustave

Glogova, te uređenja ušća potoka Glogova u rijeku Savu potrebno je za ove namjene rezervirati dio

k.č.br. 337 te k.č.br. 565 u cijelosti.

- segment nizvodno od ušća potoka Glogova - Za ovu dionicu postojeći Savski nasip potrebno je

rekonstruirati prema važećim kriterijima tj. povisiti za cca 60-90 cm te ojačati ( izvan zone PPUG-a).

Istočni laterlani kanal (ILK) Jelas polja

Dio ILK Jelas polja, od ušća u rijeku Savu, do spoja sa Glogovicom, branjen je od velikih voda 100-

godišnjeg povratnog perioda obostranim popratnim nasipima. Uzvodno od spoja, nasipi su izgrađeni

samo sa južne strane, ali sa prekidima na mjestima na kojima su izgrađeni mostovi i prijelazi. Ovi

nasipi pružaju zaštitu području ne veću od 25-godišnje vode, te ih je potrebno rekonstruirati. Sa

sjeverne strane je također potrebno izgraditi nasipe uz ILK i usporno uz pritoke. Za dionicu ILK koja

prolazi kroz Slavonski Brod (0+000 - 3+950) potrebno je provesti uređenje korita (prema smjernicama

GUP-a). Za detaljnije hidrološke obrade sve pritoke ILK, potrebna je pojedinačna obrada sa svim

elementima, kako bi se moglo intervenirati na svakoj pritoci ILK. Potrebna je detaljna obrada gornjeg

i donjeg sliva pritoke kao i definiranje elemenata erozije. Udaljenost objekta ograde i visokog raslinja

mora biti min. 20,0 m od gornjeg ruba pokosa lateralnog kanala.

Glogovica je najveća pritoka lateralnom kanalu Jelas polja s gotovo podjednakom površinom sliva, te

je najveći je vodotok koji se slijeva s južnih padina Dilj Gore u Brodsko Posavlje. Vodotok Glogovica

je izveden 1964. godine od spoja s ILK (3+950) do mosta na autocesti, prema elaboratu "Glavni

projekt za uređenje donjeg toka bujice Glogovice, km 0+000 do km 1+712". U koritu su izvedene tri

vodne stube visine 1.4 do 1.5 m, a od iskopanog materijala formirani su obostrani nasipi. Tijekom

1984. godine izrađen je «Glavni projekt akumulacija Glogovica», koja je locirana van granica PPUG-

a. Pretpostavlja se da bi tek sustav od više akumulacija imao značajniji utjecaj redukcije protoke u

Slavonskom Brodu.

Kanal Mrsunja završava kod postojeće crpne stanice i ustave Mrsunja. Ova CS kapaciteta od 8 m3/s

moći će u potpunosti zadovoljiti potrebe pripadajućeg sliva. Maksimalni dotok 5-godišnje velike vode

iznosi Q = 11,4 m3/s. Kanalska mreža je dimenzionirana kako bi se mogao instalirati bilo koji od

sustava odvodnje (drenaža i slično).

Page 109: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-45

3.5.3.5. Melioracijska odvodnja

Potrebno je zadržati postojeći melioracijski sustav u funkciji do izgradnje kolektora s pripadajućom

sekundarnom kanalizacijom i pratećim objektima odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

3.5.3.6. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Obranu od brdskih voda predstavljaju Istočni lateralni (obodni) kanal Jelas polja i vodotok Glogovica

i dio Istočnog lat. kanala Jelas polja od utoka u rijeku Savu 0+000 do utoka vodotoka Glogovica

3+950. Zaobalne – vlastite vode u nizinskom hidromelioracijskom području crpnom stanicom Mrsunja

prebacuju se u rijeku Savu. To je mehanička odplavljivanje kod nepovoljnih vodostaja rijeke Save. U

normalnim uvjetima zaobalna odvodnja orijentirana je na istu ustavu. Sustav obrane detaljnije će biti

obrađen GUP-om.

Daljnje poboljšanje vodnog režima kroz Slavonski Brod trebao bi se postići planskom izgradnjom

brdskih akumulacija, koje ne samo da će imati učinak na regulacije vodnog režima, kako kod velikih,

tako i kod malih voda, već će se osigurati vodne količine potrebne za vodoopskrbu, navodnjavanje,

uzgoj riba, osiguranje vode za biološki minimum i sl.

Bujice i erozija tla

Uz bujičare koji se direktno ulijevaju u Istočni lateralni kanal potrebno je osigurati zaštitni pojas od

10m a za ostale bujičare zaštitni pojas od 5m. Iste koridore potrebno je zbog budućih regulacija

vodotoka uskladiti s “Idejnim rješenjem regulacije i hidraulička obrada sliva bujičara u slivu ILK

Jelas polja” izrađenim 2001. godine u organizaciji “Brodska Posavina” d.d. za vodnogospodarsku

djelatnost Slavonski Brod. Mjere uređenja bujičara u brdskom dijelu unutar zone PPUG-a:

- izvan naseljene zone predviđeni su konsolidacijski pragovi za stabiliziranje bujičnog korita

- vodne stube kao objekte za prekid pada, a izvan zone PPUG-a.

U brdskom dijelu predviđene su retencijske pregrade za skupljanje bujičnog nanosa predviđene su i

treba ih projektirati, retardacijske pregrade koje će regulirati vodni val i smanjiti iznenadni dolazak

bujične vode i nanosa akumulacije u predloženim profilima.

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Sustav za gospodarenje otpadom Slavonskog Broda određuje se ovim planom načelno. Lokacije

parcele, zgrada i opreme utvrđuju se GUP-om, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i

Programom zaštite okoliša. Postojeće odlagalište komunalnog otpada na području grada koristiti će se

u prijelaznom periodu do izgradnje novog odlagališta. Potrebno je urediti prostor postojećeg

odlagališta otpada prema smjernicama Prostornog plana županije. U sustavu zbrinjavanja opasnog

otpada Slavonski Brod Prostornim planom brodsko-posavske županije označen je kao “mjesto

Page 110: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-46

nastanka značajnijih količina opasnog otpada”, a propisana je obveza izgradnje “građevina za

obrađivanje i skladištenje opasnog otpada”.1 Na prostoru županije neće se locirati građevine za obradu

i trajno odlaganje opasnog otpada.2 Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na području Županije su

četiri makrolokacije lokacije za skladištenje/odlaganje otpada, a jedna od njih planirana je na području

Slavonskog Broda.3 Zbog uvjeta zaštite prirode i zaštite podzemnih voda te nedostatka prostora nije

prihvatljiv smještaj odlagališta otpada na području grada Slavonskog Broda.

U sklopu zaštićenog krajolika Poloj-Vijuš određuje se županijskim planom korištenje postojeće

odlagalište komunalnog otpada do uređenja novog odlagališta koje bi trebalo biti obuhvata PPUG-a

Slavonskog Broda. U cilju rješenja trajnog rješenja zbrinjavanja otpada potrebno je izraditi elaborat

sanacije i uređenja odlagališta otpada, odrediti uvjete za uređenje odlagališta otpada po njegovom

zatvaranju te odrediti rok do kojeg će se te mjere primjenjivati kao prijelazna faza do privođenja

namjeni novog županijskog odlagališta otpada. Nakon izgradnje novog odlagališta otpada potrebno je

izvršiti zatvaranje i sanaciju postojećeg odlagališta te prostor odgovarajuće urediti za šport i

rekreaciju.

Mjerama odgoja pučanstva potrebno je poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga

podrijetla, koji će se prerađivati za kompost, a u cilju smanjenja krupnoga neiskoristivoga otpada

provoditi mjere separatnog skupljanja korisnog otpada te mjere pripreme za postupak recikliranja

otpada. Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima moguće je i korištenjem spremnika razmještenih na

javnim površinama. Smještaj zgrada i prostora za razgradnju biološkog otpada (komposta) omogućuje

se unutar rasadnika na zaštitnim zelenim površinama.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Glavni cilj zaštite okoliša je učinkovito očuvanje prostora i postignuće više i ujednačenije razine

kakvoće života. Kao jedan od prioritetnih ciljeva, treba uspostaviti sustav podataka o prostoru kao

podlogu za pravovremeno i objektivno izvješćivanje o stanju u prostoru te za donošenje odluka o

programima njegovog uređenja. Na području grada Slavonskog Broda mjere zaštite okoliša treba

provoditi: trajnim očuvanjem izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanjem

ekološke stabilnosti, očuvanjem kakvoće žive i nežive prirode i racionalnim korištenjem prirode i

njenih dobara, očuvanjem i obnavljanjem kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika te unapređenjem

stanja okoliša i osiguravanjem boljih uvjeta života. (Zakon o zaštiti okoliša, čl. 2. NN 82/94 i 128/99).

Posebno se to odnosi na planiranje namjene i određivanje uvjeta korištenja prostora s ciljem zaštite

1 Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz 19., Sustav zbrinjavanja posebnog otpada. 2 PPŽBP – odredbe za provođenje čl. 2.16., str. 5/28/207. 3 “Mikrolokacije prikupljališta su utvrđene temeljom detaljnije razrade ove problematike, te u sklopu izrađenih prethodnih studija utjecaja na okoliš. “ - PPŽBP – odredbe za provođenje čl. 9.4., str. 21/28/223.

Page 111: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-47

prostora od prekomjernog izgrađivanja i neracionalnog građenja, gradnju infrastrukturnih sustava i

sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada i građenje odlagališta otpada,

zaštitu zraka, zaštitu tla i drugog.

Ciljevi zaštite okoliša postižu se: predviđanjem, praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i

uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša,

sprečavanjem rizika i opasnosti po okoliš, poticanjem korištenja obnovljivih izvora i energije,

poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš,

ujednačenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, sprečavanjem zahvata koji ugrožavaju

okoliš, sanacijom oštećenih dijelova okoliša, razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom

i obrazovnom procesu i promicanjem zaštite okoliša, donošenjem pravnih propisa o zaštiti okoliša,

obavještavanjem javnosti o stanju u okolišu i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša, povezivanjem

sustava i institucija zaštite okoliša. (Zakon o zaštiti okoliša, čl. 3. NN 82/94 i 128/99).

Smjernice za zaštitu okoliša i rješavanje problema zbrinjavanja otpada

Potrebno je izraditi cjelovit program zaštite okoliša za područje Županije koji osobito sadrži:

- stanje onečišćenja okoliša s evidentiranjem izvora zagađenja okoliša,

- izraditi prostorni prikaz zagađivača i utvrditi karakteristike emisija,

- odrediti mjere za sprječavanje nastajanja onečišćenja,

- odrediti subjekte koji će provoditi zaštitu,

- odrediti smjernice za očuvanje i zaštitu,

- odrediti provedbu interventnih mjera i posebno hitno izraditi projekt zbrinjavanja otpada.

Glavni cilj zaštite okoliša je učinkovito očuvanje prostora i postignuće više i ujednačenije razine

kakvoće života. Zaštitu okoliša treba temeljiti na međunarodnim sporazumima koje je potpisala

Republika Hrvatska. Zato treba uspostaviti sustav prikupljanja podataka ugrožavanju okoliša kao

podlogu za pravovremeno i objektivno izvješćivanje o stanju u prostoru te za donošenje odluka o

programima njegove zaštite i sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.

Biološka raznolikost

Biološka raznolikost izložena je stalnim promjenama kojih je posljedica izumiranje biljnih i

životinjskih vrsta. Zato je važno u sve oblike korištenja prostora ugrađivati mjere očuvanja biološke

raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti temelji se na zaštiti okoliša te posebno na očuvanju

zaštićenih dijelova prirode. Zakonom o zaštiti prirode su zaštićene i pojedine biljne i životinjske vrste -

rijetke vrste u Hrvatskoj i vrste na očuvanje kojih nas obvezuju međunarodni sporazumi. Zaštitu

staništa u gospodarski korištenim prostorima određuju uvjeti zaštite prirode a provode ih nadležne

službe za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, zaštitu okoliša i drugi.

Page 112: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-48

3.7.1. ZAŠTITA TLA

U smislu zaštite, tla imaju slijedeće funkcije:

- prirodne funkcije - tla su životna osnova i životni prostor za ljude, biljke i životinje i organizme

u tlu; sastavni su dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kružnim tokovima vode i hranjivih

tvari; razgradnja, filtriranje, rezerva i pretvorba tvari;

- funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti;

- gospodarske funkcije: ležišta sirovina, površina za naseljavanje i rekreaciju, za biljnu

proizvodnju, za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.

Zaštita tla od onečišćenja provodi se u funkciji zaštite: poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave

hrane te zaštita zdravlja ljudi, faune i flore. Potrebno je izvršiti inventarizaciju stanja oštećenosti tla,

razraditi sustav trajnog motrenja tala te uspostaviti odgovarajući informacijski sustav. Čuvanje tla

temelji se na sustavu trajnog motrenja kojim će se prikupiti detaljne informacije procesima oštećenja i

onečišćenja tala - prirodnim i antropogenim utjecajima na tlo.

PPUG-om su utvrđeni racionalniji uvjeti korištenja poljoprivrednog zemljište prvenstveno

ograničavanjem prenamjene kvalitetnog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe te ograničavanjem širenja

građevinskih područja. Iste postavke treba ugraditi i u GUP grada Slavonskog Broda.

3.7.2. ZAŠTITA ZRAKA

Republika Hrvatska opredijelila se je za sustavnu zaštitu zraka donošenjem Zakonom o zaštiti zraka.

Polazište provedbe mjera zaštite zraka je uspostava mreže za praćenje kakvoće zraka koja obuhvaća

sva gradska naselja, gospodarske zone i područja posebne namjene radi utvrđivanja izvora te stupnja

onečišćenja zraka na okoliš. Sukladno Zakonu treba voditi katastar emisija u okoliš, utvrditi stvarni

stupanj zagađenja te provoditi stalno motrenje. Na području Grada Slavonskog Broda ne postoji mreža

za praćenje kakvoće zraka te ju je potrebno uspostaviti barem u minimalnom propisanom obliku i

opsegu.

3.7.3. ZAŠTITA VODA

Zaštita voda od onečišćavanja temeljni je cilj Državnog plana zaštite voda. Temeljni ciljevi zaštite

voda od zagađenja propisani su Državnim planom su: zaštita očuvanje ekoloških vrijednosti prostora,

zaštita površinskih i podzemnih voda od onečišćenja i unapređenje životnih uvjeta korištenjem voda.

Vodni resursi određeni su planom namjene površina. Vodonosnici koji se koriste za vodoopskrbu su

strateški interes od važnosti za Državu i Županiju. Površinske vode su temeljni činitelj ekološke

Page 113: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-49

cjelovitosti prostora. Vode Save i ostalih manjih vodotoka i akumulacija vrijedan su resurs značajan za

gospodarstvo, vodoopskrbu, navodnjavanje, ribnjičarstvo, turizam, šport i rekreaciju.

Mjere zaštite voda provode se utvrđivanjem izvora onečišćavanja voda, ocjenom postojećeg stanja te

poduzimanjem provedbenih mjera zaštite u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Državnim planom ističe se značaj građenja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji otpadne vode

ispuštaju u recipijente u ekološki vrijednim i lako ugrozivim područjima. PPUG-om se planira potreba

dovršenja gradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. do 2005. godine. Otpadne vode zabranjeno

je ispuštati u "vrlo osjetljiva područja".

Donošenjem Državnog plana zaštite voda i temeljom njega Županijskog plana zaštite voda odrediti će

se karakteristike područja različitih stupnjeva "osjetljivosti" na ispuštanje korištenih voda. Do

donošenja ovih planova određuju se "vrlo osjetljiva" i "osjetljiva” područja u koja se ne smiju upuštati

iskorištene vode: područja sanitarne zaštite postojećih i potencijalnih crpilišta, prirodni rezervati,

ribnjaci i vodene površine za šport i rekreaciju. Do donošenja plana zaštite voda potrebno je:

- proglasiti mjere sanitarne zaštite postojećih i planiranih vodocrpilišta,

- odrediti uvjete izgradnje sustava odvodnje i izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- obvezati gospodarske subjekte (industriju i farme) da moraju izgraditi vlastite sustave za

pročišćavanje otpadnih voda sukladno uvjetima zaštite okoliša i karakteristikama recipijenata,

- ograničiti izgradnju na područjima organizirane odvodnje otpadnih voda prema kapacitetima

sustava, obveznom stupnju prečišćavanja i osobitostima recipijenta.

3.7.4. ZAŠTITA OD BUKE

Jedinice lokalne samouprave dužne su provesti mjere praćenje razine buke izradom karte buke. Karta

buke je grafički prikaz osnovnih razina buke unutar promatranog područja u kojoj ljudi rade i borave.

GUP-om treba odrediti dozvoljene razine buke u pojedinim gradskim područjima te prikazati na

grafičkom prilogu - kartogramu “Zaštita od buke”.

3.7.5. ZAŠTITA OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI

Mjere zaštite stanovništva i materijalnih dobara temelje se na vrednovanju značaja geografskog

položaja, gustoće stanovništva, izgrađene strukture naselja, gospodarskim, prometnim i

infrastrukturnim građevinama, a vezano za mogući nastanak opasnosti u slučaju nastajanja prirodnih

nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te povredivosti u slučaju nastanka ratnih opasnosti

i razaranja.

Page 114: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-50

Mjere zaštite provode se kroz temeljne i posebne uvjete zaštite, uređenja i korištenja prostora.

Temeljni uvjeti zaštite obuhvaćeni su načelima i općim uvjetima prostornog planiranja i zaštite

prostora. Primjenjuju se kroz prostornu organizaciju u kojoj se primjenjuje načelo policentričnosti

naselja, izgradnju naselja na zaštićenim položajima te izbjegavanju građenja gospodarskih sadržaja

potencijalno opasnih za stanovništvo u gusto naseljenim područjima, planiranje i građenje

infrastrukturnih koridora i prometnica na zaštićenim prostorima, racionalno korištenje tla i očuvanje

šuma i vodotoka te građenje građevina za zaštitu od visokih voda, ograničenja u građenju u seizmički

aktivnijim područjima te omogućavanje korištenja alternativnih prometnih koridora za potrebe

evakuacije stanovništva.

Sustav prometa PPUG-a omogućuje kvalitetnu dostupnost prostoru i alternativne prilaze svim točkama

u prostoru te time i visoku razinu prostorne povezanosti (sustav državnih i županijskih prometnica u

smjeru istok – zapad i smjeru sjever – jug).

Magistralni infrastrukturni sustavi postavljeni su na manje izloženom položaju, a infrastrukturni

sustavi planiraju se dovršavati i modernizirati na način da se prstenastim vođenjem osigura napajanje

mreža iz najmanje dva smjera.

Posebni uvjeti i mjere zaštite (obavezno ugraditi u GUP grada Slavonskog Broda):

- mjere građenja kojima se ograničava gustoća izgradnje, namjena i visina zgrada te njihova među

udaljenost u naseljima,

- osigurati prohodnost prometnica u slučaju rušenja zgrada,

- načela provedbe evakuacije stanovništva i materijalnih dobara s diferenciranim pristupom u

slučaju nastanka prirodnih nepogoda i u slučaju nastanka ratnih opasnosti,

- mjere zaštite u cilju osiguranja odgovarajućih građevina i prostora za sklanjanje stanovništva i

materijalnih dobara te drugih oblika i potreba u zbrinjavanju stanovništva u slučaju nastanka

opasnosti,

- mjere ograničavanja širenja i ublažavanja posljedica djelovanja opasnosti,

- mjere spašavanja, sanacije i ponovne uspostave funkcije zgrada, građevina i infrastrukturnih

sustava, a posebno osiguranje mogućnosti organizacije prometa u jednoj razini zoni

dvovisinskih križanja,

- mjere organizacije i provedbe zaštite za vrijeme trajanja opasnosti.

- mjere građenja zaštitnih građevina u slučaju ratnih opasnosti .

Posebni uvjeti zaštite posebno obuhvaćaju obveznu hitnu sanaciju postojećeg stanja unutar zone

zabranjenog građenja koridora magistralnih plinovoda, naftovoda i dalekovoda, a unutar kojih su

izgrađene stambene zgrade.

Page 115: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-51

3.7.6. POSEBNA NAMJENA

Za prostore od interesa za obranu određuju se posebne mjere zaštite, uređivanja i korištenja prostora.

Lokaliteti posebne namjene od interesa su za obranu Republike Hrvatske i označeni u planu namjene

površina. Postojeće lokacije prostora od interesa obrane su:

1. SMP-ovi “Slavonski Brod I i II”

2. Most preko rijeke Save

3. Posebni uvjeti građenja u dijelu II zaštitne zone građevnog kompleksa “Gromačnik” (II zona

zaštite zahvaća manjim dijelom krajnji SZ dio područja grada )

Prostor od interesa za obranu određuje se granicama vojnog kompleksa i građevinama, u suradnji s

nadležnim tijelom obrane. Razgraničenje prostora od interesa za obranu uključivo zaštitni pojas oko

prostora lokaliteta obrane, vrši se detaljnim određivanjem granice prostora u suradnji s nadležnim

tijelom obrane u postupku izrade PPUG-a. Veličina i prostorni smještaj zaštitnog pojasa lokaliteta

posebne namjene određuje se sukladno namjeni i položaju u prostoru. Zaštitni pojas je dio vojnog

kompleksa koji se određuje ovisno o vrsti, namjeni i položaju građevina u prostoru.

U II zoni zaštite (krajnji sjeverozapadni dio gradskog područja – vidi kartogram “3.1.2. Područja

primjene posebnih mjera zaštite”) zabranjuje se gradnja novih urbaniziranih naselja te javnih zgrada

(bolnica, škola, dječjih vrtića, odmarališta i sl.) u kojima se okuplja veći broj ljudi. Dozvoljena je

gradnja magistralnih prometnica i dalekovoda iznad 110 kV. Postojeća naselja mogu se proširivati u

suprotnom smjeru od vojnog kompleksa.

Temeljna usmjerenja prostornog razvitka i uređenja prostora radi određivanja interesa obrane su:

1. usmjeriti prostorno-razvojne prioritete za zaštitu interesa obrane,

2. uskladiti potrebe osiguranja prostora od interesa za obranu s drugim korisnicima prostora,

3. odrediti prostorne činitelje, smjernice i kriterije za utvrđivanje prostora i sustava od interesa za

obranu.

Pojedine postojeće lokacije prostora od interesa obrane mogu se prenamijeniti u površine naselja,

površine izvan naselja za izdvojene ili druge namjene uz suglasnost nadležnog tijela obrane. Za

izgradnju objekata ili izvođenje radova potrebno je probaviti suglasnost MORH-a ako prostornim

planom nije drugačije određeno.

Posebno ugrožena područja su područja veće gustoće naseljenosti – središnja područja grada u kojima

se nalaze prometna čvorišta i mostovi na državnoj prometnoj mreži, mostovi graničnih prijelaza,

državna i prometna, energetska i druga infrastruktura i gospodarske građevine od interesa za Državu i

Page 116: Slavonski brod GUP

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA SLAVONSKOG BRODA Arhitektonski fakultet, Zagreb PLAN 03B-PPUG-plan-120204

3-52

Županiju. Ostala ugrožena područja obuhvaćaju prostore niže gustoće naseljenosti u kojima izvan

područja naselja nalaze pojedinačne građevine i prostori od interesa za Državu i Županiju.

Za sklanjanje stanovništva određuje se obveza izgradnje zaštitnih građevina – skloništa osnovne i

dopunske zaštite te zaklona u područjima obvezne izgradnje ovih građevina. Granice područja

obvezne izgradnje građevina za sklanjanje stanovništva određene su ovim PPUG-om sukladno odredbi

i uvjetima koje propisuje nadležno tijelo obrane (obveza gradnje skloništa određena je za središnje

gradsko području koje okružuje sa zapadne strane Jelas polje a sa sjeverne i istočne strane Lateralni

kanal).

Skloništa za sklanjanje stanovništva osnovne zaštite su otpornosti 100-300 kPa, a dopunske zaštite

otpornosti 50 kPa. Skloništa osnovne i dopunske namjene obvezno se planiraju kao dvonamjenska.

Gradnja podzemnih javnih i komunalnih zgrada obvezno treba dio prostora prilagoditi za potrebe

sklanjanja ljudi izuzev ako je sklanjanje osigurano u postojećim ili novim građevinama.

Skloništa u područjima obvezne izgradnje ne treba graditi ako:

- sklanjanje stanovništva već je osigurano,

- hidro-geološki uvjeti nisu povoljni – visina podzemnih voda ugrožava sklonište,

- područje je u zoni plavljenja voda,

- lokacija skloništa narušava područje ili građevinu zaštićene prirode ili kulturnih dobara.

Područja obvezne izgradnje skloništa kao i njihov razmještaj utvrđuju se uz suglasnost nadležnog

tijela uprave. Ovu zaštitu treba detaljno odrediti GUP-om grada Slavonskog Broda.

Zaštita od tehnoloških (industrijskih) nesreća temeljem Konvencije o prekograničnim učincima

industrijskih nesreća provodi se kod lokacija opasnih namjena

Page 117: Slavonski brod GUP

II

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Page 118: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

I

Uvod Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovim Odredbama za provođenje imaju sljedeće značenje: Balkoni, lođe, istaci – dijelovi zgrade u višim etažama konzolno istaknuti u odnosu na osnovnu liniju pročelja zgrade (balkoni su nenatkriveni ili natkriveni dijelovi zgrade otvoreni s dvije ili tri strane, a lođe su natkriveni dijelovi zgrade otvoreni s jedne strane). Istaci su sa svih strana zatvoreni dijelovi zgrade po visine cijele etaže. Bruto površina zgrade – (BRP) – ukupna bruto izgrađena površina zatvorenih prostora svih etaža svih zgrada na građevinskoj čestici (uključujući i podrum i potkrovlje visine veće od 2,0 m od podne konstrukcije potkrovlja). Etaža – prizemlje ili kat zgrade (ne podrum i potkrovlje). Građevinska linija – linija obvezne gradnje zgrade, a mjeri se od najistaknutijeg dijela pročelja. Balkoni, lođe i istaci dubine do 1m i na visini od tla većoj od 4m ne uzimaju se u obzir pri određivanju građevinske linije uz uvjet da ne zauzimaju više od 30% površine pročelja na kojem se nalaze. Građevna čestica – čestica određena za građenje unutar građevinskog područja s izravnim pristupom na javno - prometnu površinu. Individualna zgrada – stambena zgrada visine do P + 2 ukupne bruto površine (BP) do 400 m2 te s mogućnosti gradnje podruma i potkrovlja. Interpolacija – zgrada koja se nalazi na građevinskoj parceli koja se nalazi u reguliranom kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno pretežito izgrađenom području. Izgrađenost građevne čestice – (Kig) odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu). Kiosk – privremena zatvorena građevina lagane konstrukcije koja se može u cijelosti ili u dijelovima prenositi te postaviti pojedinačno ili u grupama, Tlocrtne površine je do 10 m2, a visine jedne etaže bez mogućnosti gradnje potkrovlja ili podruma. Koeficijent iskoristivosti - (kis) – odnos ukupne bruto izgrađene površine građevine (BRP) i ukupne površine građevne čestice. Krovna kućica – dio krovne konstrukcije u potkrovlju nagiba i stijenki raličitih od ravnine krovne plohe. Ukupna tlocrtna dužina krovnih kućica može biti do četvrtine dužine pripadajućeg pročelja zgrade nad kojim se grade i ne smiju se graditi u ravnini pročelja. Krovni vijenac – vodoravna linija na pročelju zgrade – razdjelnica zida pročelja i početka kosine krovišta (za zgrade s nadozidom je to linija završetka nadozida na vanjskoj strani zida pročelja). Ako je linija krovnog vijenca lomljena, kod obračuna visine zgrade obračunava se njegov najviši dio. Lokalni uvjeti – stanje i polazišta za izradu detaljnih planova uređenja: - prirodni uvjeti – reljef, tlo, klima; - zaštićeno i vrijedno graditeljsko nasljeđe, zaštićena i vrijedna priroda; - ambijenti, vizure, tradicionalna okupljališta, građenje i oblikovanje zgrada i građevinskih parcela; - komunalna oprema i komunalna opremljenost. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu – zonu omeđenu javnim površinama. Nadstrešnica – otvorena zgrada koja natkriva prostor ili zatvorena s jedne strane, a postavlja se uz glavnu ili pomoćnu zgradu, potporni zid ili uz među sa susjednom parcelom. Neizgrađena površina građevne parcele – površina uređena kao vrt, perivoj bez podzemne gradnje, parkirališta, bazena, sportskih igrališta i sl. Niska individualna zgrada – stambena zgrada visine do dvije etaže (P + 1) ukupne bruto površine (BRP) do 400 m2 te s mogućnosti gradnje podruma i potkrovlja. Niz – građevna cjelina od tri ili više zgrada koju čine ugrađene i poluugrađene zgrade približno istovjetnih oblikovnih karakteristika te kojih građenje i rekonstrukcija uvjetuje jedinstveno rješavanje građevne cjeline. Podrum – dio zgrade ukopan najmanje polovicom volumena u uređeni teren; na ravnom tlu kota poda prizemlja nad podrumom može biti udaljena najviše 120 cm od kote uređenog tla; na kosom tlu zgrada može imati samo jedan podrum konstruktivne visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), a više od 50% volumena podruma mora biti ukopano.

Page 119: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

II

Poluugrađena zgrada – zgrada čija se jedna strana nalazi na međi građevne parcele, a sa ostalih strana ju okružuje neizgrađen prostor; uz zgradu može biti prislonjena pomoćna zgrada. Pomoćna zgrada - zgrada koja namjenom dopunjuje zgradu osnovne namjene, visine je najviše jedne etaže (h = 3m), a iznimno ako je to posebnim odredbama određeno uz mogućnost gradnje krovišta bez nadozida te podruma. Ako se zgrada nalazi uz rub građevinske parcele nagib krova ne smije biti u padu prema susjednim građevinskim parcelama. Potkrovlje – dio zgrade ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije najviše etaže zgrade; najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom određen je visinom nadozida od 0,9 m mjereno u ravnini pročelja zgrade, nagibom krova 350, mjereno u visini nadozida; - potkrovlje pod ravnim krovom ili krovom malog nagiba do 10%, bačvastim krovom ili mješovitim krovom može imati najviše 75 % površine karakteristične etaže i uvučeno je najmanje za 1,5 visine etaže duž cijelog uličnog pročelja zgrade; - u potkrovlju se može planirati samo korisni prostor u jednoj razini. Program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja regulirane posebnim propisima (obrazovanje – škole, vrtići; vjerske zajednice, zdravstvene ustanove i sl.) Regulacijska linija – linija koja dijeli građevinsku parcelu od parcele javne površine (ulice, trga i sl.). Samostojeća zgrada – zgrada koju sa svih strana okružuje neizgrađen prostor, a uz zgradu može biti prislonjena pomoćna zgrada. Sjenica (paviljon) – reprezentativnije oblikovana nadstrešnica koja se smještava na javne površine – parkove i u športsko - rekreacijska područja. Tlocrtna površina zgrade (TP) – površina vertikalne projekcije zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade na građevnu parcelu uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu. Ugrađena zgrada – zgrada čije se dvije strane nalaze na međama građevne parcele; uz zgradu može biti prislonjena pomoćna zgrada. Urbana struktura – izgradnja, mreža javnih prostora, ulica, trgova i parkova; Vijenac zgrade - vidljiv ili nevidljiv dio zgrade koji određuje gornja visina konstrukcije stropa najviše etaže (za zgrade u kojima strop najviše etaže ima više razina uzima se najniža visina). Visina zgrade (h) – visina zgrade određena je brojem etaža, podrumom i potkrovljem, odnosno u metrima mjereno od niže kote na nagnutom tlu. Najveća visina etaže za obračun visine zgrade mjeri se od završene kote poda do završene kote poda i iznosi za stambene prostore 3,0 m i poslovne prostore (urede) 3,5 m. Iznimno zbog prilaza i prolaza vozila za hitne intervencije visina prizemlja može biti najviše 4,5m, ali visina zgrade u tom slučaju ne može biti veća od one određene ovim odredbama za tu vrstu zgrada. Vodno dobro – zemljište za koje se uvjeti korištenja i uređenja određuju temeljem Zakona o vodama.

Page 120: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

2

Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA

Članak 1. (1) Ukupno plansko razdoblje Plana iznosi dvadeset godina. (2) Planom je predviđeno i nekoliko planskih razdoblja - novelacija Plana u sklopu kojih je moguće, ali i potrebno provesti određene izmjene i dopune Plana kako bi se dopunili ovim Planom postavljeni ciljevi u skladu s novim saznanjima i potrebama za odgovarajućim novim prostorno-planskim rješenjima. Svakih tri do pet godina, što je duljina planskih razdoblja - novelacija, u sklopu ukupnoga planskog razdoblja bit će potrebno izvršiti izmjene i dopune Plana. (3) Kumuliranjem nekoliko novelacija u određenom trenutku bit će potrebno izraditi i novi PPUG, ne čekajući nužno završetak ovim Planom planiranoga ukupnoga planskog razdoblja od dvadeset godina. (4) Unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda uvjete građenja, uređenja i zaštite prostora određuje GUP. (5) Granica izrade Generalnog urbanističkog plana predstavlja granicu građevinskog područja grada i obuhvaća dio katastarske općine Brodski Varoš i kompletne katastarske općine Podvinje, Brodsko Vinogorje i Slavonski Brod. Granica Generalnog urbanističkog plana je definirana: - Južna granica - južnu granicu čini Državna granica (plovni put rijekom Savom). - Zapadna granica – zapadna granica usklađena je s postojećim građevinskim područjem grada.

Granica Generalnog urbanističkog plana na jugozapadu počinje od plovnog puta rijeke Save (državne granice) i u pravcu k.č. 3273, k.o. B. Varoš i nastavlja u pravcu zapada sjevernom stranom puta k.č. 3273, k.o. B Varoš, dalje nastavlja u pravcu sjevera zapadnom stranom kanala k.č. 3256, k.o. B. Varoš, te dalje nastavlja sjeverno istočnom stranom kanala k.č. 3258, k.o. B. Varoš, presijeca k.č. 3254, k.o. B. Varoš i nastavlja zapadnom stranom k.č. 3253, i skreće zapadno od točke udaljene 150 metara od sjecišta k.č. 2962, ide pravolinijski spajajući kanale k.č. 3251 i k.č. 3225, k.o. B. varoš, ovaj pravac siječe k.č. 2962., k.č. 3251, k.č. 2988 i ide granicom «Novog naselja» i nastavlja se u pravcu zapada, usklađena s granicom IIIa zone, sječe k.č. 3225, k.o. B. Varoš, k.č. 3226 i 2987/57 i 3228, k.o. B. Varoš izlazi na sjevernu među k.č. 3228, k.o. B. Varoš, u točki definiranoj 70 metara istočno od točke u kojoj se sijeku k.č. 3228 i k.č. 3229, k.o. B. Varoš te ide sjeverno i izlazi na put k.č. 31912/1, k.o. B. Varoš, presijeca put i prati sjevernu granicu puta prema istoku u dužini od 100 metara do točke gdje se put lomi prema jugu, ide u pravcu istoka u dubinu 60 m od čestice 3191/1 i prati paralelan pravac s k.č. 3191/1 translatiran na sjever za 60 metara i presijeca paralele k.č. 2966, 3222, 2965, 3224, 2964, 3192 i kanal k.č. 3188 kojeg siječe do točke k.č.2608/1 i ide njenom sjevernom međom i produžava u pravcu sjeveroistoka zapadnom stranom puta k.č. 3180 sve do točke gdje se siječe s k.č. 2591/7 i ide jugozapadnom stranom međe parcele 2591/7 te jugoistočnom i jugozapadnom međom k.č. 2591/5, i prateći pravac međe presijeca k.č. 2591/6, put 3183 i 3184 te ide sjeverno zapadnom stranom puta 3184 do k.č. 2617/11 te ide u pravcu sjevera jugozapadnim međama, obuhvaćajući k.č. 2617/11 i 2617/52 do kanala Mrsunja (obuhvaćajući izvedene građevine naselja) ide južnom međom kanala Mrsunja k.č. 3167/1 i presijeca kanal Mrsunja u pravcu sa zapadnom međom k.č. 3112/3 (kanalom H10) ide zapadnom međom k.č.3112/3 prateći liniju međe 3112/3 sve do toka gdje kanal k.č. 3112/2 izlazi na k.č. 3112 i dalje ide zapadnom međom kanala 3112/2 presijeca cestu (zapadnu veznu cestu) k.č. 3111/3 k.o. B. Varoš i nastavlja zapadnom međom kanala 3112/1, k.o. B. Varoš, nastavlja u pravcu sječe željezničku prugu i dalje ide u pravcu sjevera zapadnom međom kanala k.č. 3104 dolazi do puta k.č. 3087/1 i dalje nastavlja južnom međom puta 3087/1 prema zapadu presijeca k.č. 3101 i 3088/1 i nastavlja u pravcu sjevera zapadnom međom k.č. 3102, k.o. B. Varoš istim pravcem presijeca k.č. 3097 k.o. B. Varoš i dalje nastavlja u pravcu sjevera zapadnom međom k.č. 3093, k.o. B. Varoš i dolazi do Lateralnog kanala te ide južnom granicom Lateralnog kanala (k.č. 3025, k.o. B. Varoš) sve do pravca koji nastavljajući zapadnom granicom k.č. 3051 k.o. B. Varoš ujedno i nastavlja sjeverno sjevero zapadnom međom k.č. 3051, k.o. B. Varoš odnosno rubom katastarske općine B. Varoš sve do sjeverne granice.

Page 121: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

3

- Sjeverna granica – sjeverna granica obuhvaća katastarske općine i ide njihovom sjevernom granicom i to k.o. B. Varoš, k.o. B. Vinogorje i k.o. Podvinje, sve do istočne granice grada.

- Istočna granica – istočna granica ide istočnom međom katastarskih općina Podvinje i Slavonski Brod, prati pravac zadnje istočne međe, izlazi na rijeku Savu i dolazi do južne granice (plovnog puta – Državne granice).

Članak 2. (1) Načela za određivanje namjene površina određenih Planom, koje određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su:

1. načela održivog razvoja, 2. načela zaštite kulturnoga i prirodnoga naslijeđa, 3. načela racionalnoga, svrsishodnog i razboritog planiranja i korištenja prostora, 4. načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora i 5. pravila urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke.

(2) Uvjeti za određivanje korištenja površina u Prostornom planu uređenja grada su: • temeljna obilježja i vrijednost prostora te ciljevi razvoja grada Slavonskog Broda, • demografska kretanja, održiv razvoj, zaštita okoliša i unapređenje življenja, • racionalno korištenje prostora i infrastrukturnih sustava. (3) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana kao što je izgradnja građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine zemlje može se obavljati isključivo u suglasju s ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kao i na temelju onih odredbi postojećih prostornih planova, koje nisu u suprotnosti s ovim Planom. (4) Granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda obuhvaća ukupno građevinsko područje i prostor Brodskog brda te se detaljni uvjeti građenja određuju tim planom.

1.1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA Članak 3. (1) Prostor Grada namijenjen je za:

1. površine građevinskog područja i to za: • građevinsko područje grada koje obuhvaća i područja za gospodarsku namjenu,

športsko-rekreacijsku namjenu i dr.; 2. površine izvan građevinskog područja za:

• šume (privatne i gospodarske šume); • poljodjelstvo, • vode;

3. prometnu i komunalnu infrastrukturu – koridore i površine za: • prometne koridore (ceste, željeznice, i dr.) i • koridore i čestice infrastrukturnih sustava

(naftovode, plinovode, magistralni vodovod i sl.). što je prikazano na grafičkom listu br. 1: Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000 (2) Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. To su poljodjelske i šumske površine, prometni koridori (pojasi), gospodarske, izletničke, turističke, sportske i rekreacijske zone. U zonama osnovne namjene mogu se sagraditi i drugi sadržaji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi na građevine infrastrukture i vodnog gospodarstva. (3) Prevladavajuću namjenu ima prostor koji koristi više različitih korisnika, a jedna je od namjena pretežita. U zonama s prevladavajućom namjenom moguće je preklapanje različitih funkcija, s tim da one nisu u međusobnoj suprotnosti. Primarno je to građevinsko područje koje ima za cilj zadovoljavanje funkcija stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju grada kao što su rad, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i sl. (4) Na građevinskoj čestici za koju je Planom izričito navedena namjena, ne može se obavljati nikakva druga djelatnost ili izgradnja umjesto predviđene. (5) Postojeći zakoniti korisnik prostora nakon stupanja na snagu ovoga Plana može nastaviti koristiti taj prostor na isti način i nadalje sve do konačna privođenja zemljišta planiranoj namjeni, ako

Page 122: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

4

to korištenje nema negativnih utjecaja na okoliš. (6) Granica građevinskog područja utvrđena je u pravilu u granicama katastarskih čestica (čestica) na kopiji katastarske karte i prikazane su na grafičkom listu «Građevinsko područje» u mjerilu 1:10.000. (7) Ako kod utvrđivanja izgrađena dijela građevinskog područja postoji dvojba o tome koji dio prostora, ili veće čestice pripada izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja (ili izgrađenim dijelom veće čestice) smatrat će se dio područja ili čestice, udaljen najviše 25 m od stambene zgrade, odnosno od gospodarske zgrade koja sa stambenom zgradom tvori funkcionalnu cjelinu. (8) Građevinsko područje se ne može širiti na zemljišta na kojima su utvrđena ograničenja:

a) klizišta i zemljišta nedovoljne nosivosti, b) zone zaštite vodocrpilišta i eksploatacijska polja, c) predjeli ugrožene elementarnim i drugim nepogodama, d) zemljište s visokim podzemnim vodama i plavljena zemljišta, e) šume i šumska zemljišta, f) vrijedna poljodjelska zemljišta, g) zemljišta koja se koriste ili su predviđena za posebne aktivnosti, h) područja dometa onečišćenja određenim gospodarskim aktivnostima, i) zaštitna područja i druga područja pod zaštitom, j) strma zemljišta čija strmina prelazi odnos 1:1 (100% ili 450), k) zemljišta koje zbog njegova položaja nije ekonomično komunalno opremiti

( zemljišta do kojih su troškovi komunalnog opremanja skupine čestica veći od 30% od prosječne cijene pripreme.) Članak 4. (1) Namjena javnih i drugih površina unutar obuhvata Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda prikazana je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora, 1.1. Prostori za razvoj i uređenje u mjerilu 1: 25000 i to: 1. Građevinska područja žuta

• izgrađeni dio građevinskog područja - tamnije žuta • neizgrađeni dio građevinskog područja - svjetlije žuta

2. Poljodjelske površine smeđe 3. Šume zeleno 4. Zelene površine zelena 5. Površine infrastrukturnih sustava

• elektroopskrba crvena • plinoopskrba zelena • vodoopskrba plava • odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda smeđa • otpad simbol

6. Groblje oznaka (+) 7. Vode i vodno dobro plava (2) Kako se ovim Prostornim planom uređenja grada ne utvrđuje točan položaj pojedinih vrsta namjena to će se isti utvrditi Generalnim urbanističkim planom i detaljnijim planovima uređenja sukladno sa Odredbama za provođenje ovog plana. Članak 5. (1) Detaljni uvjet građenja unutar građevinskog područja određuju se Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda. (2) Građevinsko područje obuhvaća postojeću i planiranu izgradnju. (3) Unutar površine građevinskog područja ne mogu se graditi zgrade i drugi sadržaji koji uvjetima korištenja prostora, bukom ili drugim nepovoljnim utjecajima ugrožavaju okoliš. Postojeći sadržaji takvih karakteristika mogu se zadržati bez proširenja s preporukom njihove prenamjene. (4) Iznimno kod rekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržati veća visina zgrada i veća izgrađenost čestice od propisanih ovim PPUG-om.

Page 123: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

5

Članak 6. (1) Gospodarska namjena obuhvaća sve vrste industrijskih, obrtničkih i drugih gospodarsko-proizvodnih zgrada, većih skladišta te prateće trgovačke, poslovne, upravne i uredske zgrade. Detaljnije razlikovanje površina gospodarska namjene određuje se GUP-om. (2) Turistička namjena (T1) obuhvaća hotele, motele te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, garaže, parkirališta i športsko - rekreacijske površine. (3) Turistička namjena (T2) obuhvaća izletišta i kampove te prateće ugostiteljske i zabavne sadržaje, garaže, parkirališta i športsko - rekreacijske površine. (4) Detaljni uvjeti građenja gospodarske namjene unutar građevinskog područja određuju se Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda. Članak 7. (1) Športsko-rekreacijska namjena obuhvaća površine za šport i rekreaciju. (2) Detaljni uvjeti građenja i uređenja površina za šport i rekreaciju unutar građevinskog područja određuju se Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda. Članak 8. (1) Zaštitne zelene površine (Z) oblikovane su za potrebe zaštite okoliša (sprječavanja erozije, sanacije klizišta, zaštite voda, zaštite krajolika, zaštite od buke, zaštite zraka i sl.). Uređenje i korištenje ovih površina prvenstveno je u funkciji zaštite okoliša. Unutar ovih površina mogu se uređivati rasadnici. (2) Unutar ovih površina zabranjuje se gradnja novih zgrada izuzev onih čija se gradnja dozvoljava po posebnim propisima te u funkciji čuvanja i održavanja prostora. Iznimno se postojeće zgrade mogu zadržati uz uvjete provedbe svih potrebnih mjera zaštite okoliša u kojem se nalaze. (3) Koridore postojećih i planiranih infrastrukturnih građevina treba objedinjavati zajedničkim zaštitnim zelenim površinama. Članak 9. (1) Krajobrazno zelenilo - voćnjaci, povrtnjaci, vinogradi, vrtovi i livade (Z4) su neizgrađeni prostori namijenjeni rekreaciji, odmoru te poljoprivredi u funkciji osobnih potreba i rekreacije. Gradnja zgrada na ovim prostorima je zabranjena. Postojeće zgrade iznimno se mogu zadržati bez dozvole za proširenje. Postojeće zgrade koje po namjeni i uvjetima korištenja nisu sukladne uvjetima očuvanja i zaštite prostora treba prenamijeniti. Članak 10. (1) Površine posebne namjene određene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i uređuju se po posebnim propisima. Dio zaštitne zone kompleksa Ministarstva obrane, a koji se nalazi u susjednoj općini, zahvaća dio prostora grada Slavonskog Broda. Za izgradnju objekata ili izvođenje radova u zoni ograničenja gradnje potrebno je ishoditi suglasnost MORH-a. Članak 11. (1) Groblja su površine na kojima se osim ukopnih mjesta i grobnih polja mogu graditi prateći sadržaji osnovne funkcije – grobne kapele, mrtvačnice, obredne dvorane te prodaja cvijeća i svijeća. Unutar površine groblja, a uz granice prema susjednim prostorima obvezno je izvesti zaštitni zeleni pojas visokog zelenila najmanje širine 10m. (2) Detaljni uvjeti građenja i uređenja površina groblja unutar građevinskog područja određuju se Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda. Članak 12. (1) Vode i vodno dobro na području obuhvata Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda čine površine rijeke Save, Glogovice i Mrsunje, Istočnog lateralnog kanala te jezera šljunčara i iskopišta gline. Na svim vodama i u njihovom neposrednom okolišu treba očuvati postojeće biljne i

Page 124: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

6

životinjske vrste. Potoke i kanale na području grada treba pejzažno urediti budući da prolaze važne dijelove grada i sastavni su dio njegova uređenja i opažanja. Površine inundacija mogu se koristiti za potrebe rekreacije te parkovno uređivati sukladno posebnim propisima. Iznimno u prostoru vodnog dobra, a izvan granice stogodišnjeg vodnog vala mogu se graditi građevine u funkciji osnovne namjene iz ovog članka. (2) Udaljenost prometnica, infrastrukturnih, komunalnih objekata i instalacija te vanjskih rubova trupa (nožica pokosa nasipa) od gornjeg ruba melioracionih odvodnih kanala, propusta, cestovnih odvodnih jaraka te ostalih objekata odvodnje mora biti najmanje 5m. (3) Odvodnju je potrebno riješiti zadržavanjem postojećeg melioracijskog sustava u funkciji do izgradnje kolektora s pripadajućom sekundarnom kanalizacijom i pratećim objektima odvodnje oborinskih i otpadnih voda. (4) Zaštitu od štetnog djelovanja voda – poplava – čini Istočni lateralni kanal Jelas polja i vodotok Glogovica. Zaobalne vlastite vode u nizinskom hidromelioracijskom području crpnom stanicom Mrsunja crpe se u rijeku Savu. Poboljšanje vodnog režima kroz Slavonski Brod postići će se izgradnjom brdskih akumulacija koje će imati i gospodarski značaj. (5) Izgradnja obaloutvrda sanaciju i popunu postojećih obaloutvrda, sanaciju poprečnih gradnji, osiguranju ušća pritoka ILK Jelas polja i izgradnju novih obaloutvrda na mjestu ruševnih obala. Treba izgraditi sjeverni nasip za zaštitu od voda ILK te usporno uz pritoke. Područje zaštitnog zelenog pojasa između Lateralnog kanala i Sjeverne vezne ceste može se uređivati uz posebne uvjete HV koje obuhvaćaju: obvezno građenje na koti istoj ili višoj od koti SVC i to bez podrumljenja; udaljenost objekta ograde i visokog raslinja najmanje 20 m od gornjeg ruba pokosa kanala te usklađivanjem padova novih parternih građevina s generalnim konceptom odvodnje cijelog prostora. (6) Zaštita od štetnog djelovanja voda - bujica i erozije tla – obuhvaća zaštitni pojas uz bujičare i to širine od 10m uz Istočni lateralni kanal te 5 m uz ostale bujičare. Na brdskom dijelu prostora unutar zone PPUG-a potrebno je izvan naseljene zone izgraditi konsolidacijske pragove za stabiliziranje bujičnog korita i vodene stube kao objekte za prekid pada. (7) Uvjet rekonstrukciji tvrđave «Brod» je rekonstrukcija obodnih kanala oko tvrđave, projekt gospodarenja površinskim vodama oko tvrđave, rješenje odvodnje oborinskih voda te izgradnja crpne stanice na rijeci Savi za odvodnju voda iz zaobalja pri nailasku veliki voda rijeke Save.

1.1.1. Razgraničavanje namjene površina Članak 13. (1) Postojeća katastarska čestica (čestica) koja se svojim većim dijelom nalazi u površini kojoj je gradnja dozvoljena te ima neposredan kolni prilaz s javno – prometne površine, može se osnovati kao građevinska čestica iz dijela katastarske čestice koji se nalazi u površini u kojoj je gradnja dozvoljena i dijela katastarske čestice koji se nalazi u površini u kojoj gradnja nije dozvoljena, do veličine najmanje građevinske čestice propisane ovim odredbama. U tom slučaju se uvjeti za gradnju određuju sukladno odredbama ovog plana i donose se za cijelu građevnu parcelu. Ovo pravilo vrijedi i kada se građevinska čestica osniva od više katastarskih čestica ili njihovih dijelova. Zgrada na tako osnovanoj građevinskoj čestici smjestiti će se na dijelu čestice na kojoj je granja dozvoljena. (2) Detaljno razgraničenje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko-tehničkim uvjetima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora i potreba očuvanja prometnih i infrastrukturnih koridora te ne smiju biti na teret javnog prostora. (3) Detaljnim razgraničenjem između površina pojedinih namjena ne može se osnovati građevinska čestica iza građevinske čestice uz ulicu (drugi red gradnje). Detaljno razgraničenje između površina različitih namjena određuje se GUP-om.

Page 125: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

7

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 14. (1) Na području Grada Slavonskog Broda (unutar obuhvata Prostornog plana uređenja grada) nalaze se sljedeće zgrade od važnosti za Republiku Hrvatsku: Prometne zgrade - postojeće: - D 4 - Zagreb-Lipovac; - D 53 - Podcrkavlje - Sl. Brod (GP. Sl. Brod); - D 514 - D 4 čvor Sl. Brod istok - D 53. - Obilaznice i korekcije na državnim cestama - Stalni međudržavni granični prijelazi I. kategorije GP Sl. Brod - Magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Zagreb - Slavonski Brod - GP Tovarnik) s

kolodvorom i postrojenjima; - Plovni put rijekom Savom, riječna luka Sl. Brod i riječni granični prijelaz II. kategorije Sl. Brod; - PU carinjenja na graničnim prijelazima s BiH Planirane - Državna cesta D 4 Sl. Brod istok – GP. Sl. Brod (Poloj) - (istočna vezna cesta –IVC); - Državna cesta D 4 Sl. Brod zapad - GP. Sl. Brod (zapadna vezna cesta – ZVC ) - Transeuropska željeznička pruga Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac (u koridoru postojeće

magistralne pruge Zagreb – Lipovac) Telekomunikacije - Postojeći komutacijski čvor u Sl. Brodu, međunarodni i magistralni telekomunikaciji vodovi i

stupovi GSM mreže Gospodarske zgrade - postojeće: - Bescarinska zona Đ. Đaković , Sl. Brod - Bescarinska zona Luka – Bjeliš, Sl. Brod; Energetske zgrade - postojeće: - Dalekovodi napona 110 Kv ; - Transformatorska i rasklopna postrojenja TS 110/35 Bjeliš; - Međunarodni naftovod JANAF; - Plinovodi postojeći Našice – Sl. Brod i Sl. Brod – Vinkovci Planirane - Međunarodni naftovod Constanza – Omišalj u koridoru postojećeg JANAF-a; - Magistralni plinovod za međunarodni transport smještenim u koridoru JANAF-a; - Plinovodi Mađarska-Sl. Brod–BiH, Kutina–Sl. Brod, Sl. Brdo–Vinkovci, Sl. Brod–B. Brod - TV i radio odašiljači Vodne zgrade: - Zgrade za korištenje voda: vodoopskrbni sustav Jelas u Gradu Slavonskom Brodu; - Regulacijske i zaštitne vodne zgrade na Savi; - Zgrade za zaštitu od poplave grada – savski i ostali obrambeni nasipi; - Lateralni kanali – istočni lateralni kanal Jelas polja; - Postojeće i planirane retencije i akumulacije za obranu od poplava veće od 5 x 106 m3 i veće. Zgrade posebne namjene - postojeće: Zgrade od interesa obrane na području grada Slavonskog Broda su : SMP “Slavonski Brod I i II” te most preko rijeke Save za Bosanski Brod. Dio zaštitne zone kompleksa “Gromačnik”, a koji se nalazi u susjednoj općini, zahvaća dio prostora grada Slavonskog broda. Za izgradnju objekata ili izvođenje radova u zoni ograničenja gradnje potrebno je ishoditi suglasnost MORH-a. Za zgrade od važnosti za Republiku Hrvatsku primjenjuje se Uredba za određivanje zgrada od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 90/1995. i 6/2000.). Za zgrade od važnosti za Državu primjenjuju se važeći zakonski propisi.

Page 126: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

8

Članak 15. (1) Na području Grada Slavonskog Broda unutar obuhvata Prostornog plana nalaze se sljedeće zgrade od važnosti za Brodsko-posavsku županiju (osim navedenih zgrada od važnosti za Republiku Hrvatsku): Prometne zgrade – županijske ceste - postojeće: - Ž 4202 - D 49- Brodski Varoš-Vrpolje-granica županije - Ž 4205 - Brodski Stupnik – (Ž 4202) – Sl. Brod (D 53) - Ž 4206 - Slobodnica – Ž 4207 (sjeverna vezna cesta) - Ž 4207 - D4 – D53 – sjeverna vezna cesta - Ž 4208 - Ž 4207 – D53 Zagrebačka ulica od sjev. vezne ceste do Svačićeve ul., - Ž 4209 - Ž 4208 (Svačićeva ul.) – aerodrom Jelas - Ž 4210 - Sl. Brod (D53) – ul. P. Krešimira IV – Strossmayerova ul. –Ruščica – D 57 - Ž 4211 - D 514 (sjev. zap. cesta) – Osječka ul. – Gupčeva ul. - Ž 4212 - Ž 4211 (Osječka ul.) Donja Vrba - Ž 4213 - Bukovlje (Ž 4202) – D514 (sjeverna vezna cesta) - Ž 4214 - Ž 4210 – robni terminal Bjeliš Prijedlog kategorizacije za novo planirane ceste: - Ž ZVC – Ž 4206 (priključenje na ulicu P. Svačića) - Ž Ž 4206 – Istočna vezna cesta (IVC) – priključenje ul. P. Svačića na IVC - Ž D53 – (od križanja D53, D 514 - Ž 4214 – do 4215 u Ruščici) Postojeće letjelište Jelas predlaže se izmjestiti izvan područja Grada Sl. Broda (zaštita vodocrpilišta) Gospodarske površine - postojeće: - Industrijska zona Đuro Đaković - Industrijska zona Bjeliš Zgrade infrastrukture - postojeće: - Poštanski centar Sl. Brod, područna telefonska centrala Sl. Brod; - Postojeće i planirane UPS mjesne centrale te magistralni i spojni vodovi i mjesna

telekomunikacijska mreža; - Trafostanice dio 110 kV, TS 35/20 kV i dalekovodi 35 kV i 20 kV; - Toplovodi i zgrade za distribuciju toplinske energije; - Vodovi i zgrade koji opskrbljuju plinom ili su položeni područjem više JLS; - Postojeća PU u Sl. Brodu; - Zgrade za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima prema državnom planu obrane od

poplava; - Zgrade za zaštitu glavnih magistralnih cesta i željezničkih pruga; - Retencije i akumulacije za obranu od poplava; - Vodoopskrbni sustav Sl. Broda; - Izvorište vode “Jelas”. - Odvodni sustav grada Sl. Broda Planirane: - Nova PU u Sl. Brodu; - Vodoopskrbni sustav grada Sl. Broda (glavni vodovi), - Odvodni sustav grada Sl. Broda (kolektori), - Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Sl. Broda. Energetske zgrade - postojeće: - DV 35 kV, - TS 35 kV i Brod I, Brod II, Brod III i Brodsko Brdo - MRS Slavonski Brod, Planirano: - TE – TO Sl. Brod (lokacija u istraživanju) - Spoj TS 35 kV (Budainka) - MRS Sl. Brod Zgrade za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom:

Page 127: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

9

- Postojeće odlagalište otpada Slavonski Brod; Zgrade društvenih djelatnosti - postojeće ustanove uprave i pravosuđa, obrazovanja, kulture i zdravstva. Za zgrade od važnosti za Republiku Hrvatsku primjenjuje se Uredba za određivanje zgrada od

važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 90/1995. i 6/2000.).

2.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE GRADA Članak 16. (1) Građevinsko područje grada prikazano je na grafičkom listu “Građevinsko područja grada”. (2) Planom je određen

a) izgrađeni dio građevinskog područja grada, b) neizgrađeni (planiran) dio građevinskog područja grada.

(3) U građevinskom području grada smješteni su: predjeli za stanovanje mješovite namjene, predjeli za društvene i javne djelatnosti, predjeli za gospodarske, ugostiteljsko-turističke, radne, servisne, uslužne i slične djelatnosti, sve bez štetnih utjecaja na okoliš, prometne građevine i pojasi, predjeli za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje sve bez štetnih utjecaja na okoliš, predjeli za parkovne površine, športsko-rekreacijske površine, dječja igrališta i slične površine. Zato je građevinsko područje grada površina mješovite namjene ukoliko nije drugačije istaknuto i određeno GUP-om grada Slavonskog Broda. (4) Detaljnije uvjete smještaja i građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.2.1. Obnova postojećih zgrada u negradivom dijelu građevinskoga područja Članak 17. (1) Pojedinačna građevinska čestica sa zakonito izgrađenom stambenom zgradom, koja je ostala izvan utvrđenog građevinskog područja naselja, a njen smještaj nije suprotan kriterijima ovih odredbi, smatrat će se izdvojenim dijelom građevinskog područja i njena se bruto površina ne može povećavati. (2) Ako je zgrada iz stavka 1. ovoga članka manja od 45 m2 tada se ona može dograditi do površine od 45 m2, odnosno za potrebe ispunjenja sanitarnog standarda i osiguranja neophodnih uvjeta života. (3) Obnova zgrada zbog osiguranja neophodnih uvjeta života i rada podrazumijeva sljedeće: - Preinake koje uključuju otvaranje vanjskih otvora na postojećim zgradama i izgradnju krovnih prozora; - Konstruktivni popravci na način zadržavanja postojećeg oblika i veličine zgrade; - Preinake u unutrašnjosti bez ikakvog povećanja zgrade (promjena instalacija, promjena namjene prostorija - izgradnja kuhinje, kupaonice, poboljšanje fizike zgrade i sl.); - Popravak postojećega krovišta zadržavajući postojeća oblikovna obilježja; - Izmjena ravnih krovova u kose krovove isključivo radi popravljanja fizike zgrade, uz mogućnost korištenja potkrovlja u stambene svrhe (nadogradnja nadozida je moguća ako tako dograđena zgrada udovoljava propisanim visinama zgrade; - Preinaka postojećeg stambenog prostora u potkrovlju uz mogućnost nadogradnje nadozida do najviše 0,9 m visine, pod uvjetom da je u skladu s propisanom visinom zgrade; - Prilagođivanje stambenoj namjeni postojećih potkrovlja i time popravljanja fizikalnih svojstava zgrade; - Dogradnja kupaonice i WC-a do 15 m2 bruto izgrađene površine; - Uređenje građevinske čestice postojeće zgrade (ograde, potporni zidovi radi zaštite tla od urušavanja i sl.); - Prilagođivanje i popravljanje postojećih gospodarskih i poslovnih prostorija, po nalogu nadležnih inspekcijskih službi, u slučaju da ne zadovoljavaju propisima iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i propisanim higijensko-tehničkim mjerama; - Izgradnja priključaka postojećih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada na komunalnu infrastrukturu, izgradnja cisterni i izgradnja zgrada za pročišćavanje otpadnih voda; - Modernizacija elektroenergetskih i drugih infrastrukturnih zgrada i postrojenja u cilju poboljšanja snabdijevanja potrošača električnom energijom, plinom, vodom i sl. i priključivanja novih potrošača (zamjena svih dijelova opreme i postrojenja, ugradnja dodatne opreme, dopuna u postojećim zgradama

Page 128: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

10

i postrojenjima, ugradnja novih dijelova radi usklađivanja s propisima higijensko-tehničke zaštite na radu, usklađivanje s propisima o zaštiti od požara i sl.); - Obnova postojećih zgrada u cilju njihova popravka od posljedica elementarnih nepogoda, kao i radovi na zaštiti postojećih zgrada od mogućih elementarnih nepogoda. (4) Detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 18. (1) Parceliranje, projektiranje i gradnja građevina u gradu moguća je:

a) isključivo unutar ovim Planom određenog građevinskog područja, b) u skladu s odredbama ovoga Plana i c) isključivo u skladu s planiranom namjenom.

(2) Do donošenja ovim Planom predviđenih planova niže razine (GUP, UPU) primjenjuju se i za te prostore odredbe ovoga Plana, osim ako nije drukčije određeno. Članak 19. (1) Za zgrade društvenih djelatnosti mogu se utvrditi uvjeti uređenja prostora samo na području za koje je planirana izrada detaljnijeg prostornog plana (UPU, DPU) te ako su građevinske čestice uz već uređenu prometnicu. (2) Detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.2.2. Građevinska čestica Članak 20. (1) Građevinskom česticom smatra se zemljište, koje površinom i oblikom odgovara uvjetima ovoga Plana utvrđenim za izgradnju građevina, a ima pristup s javne prometne površine najmanje širine 3,0 metra u planiranom dijelu građevinskog područja, a prema zatečenim uvjetima na terenu u izgrađenim dijelovima građevinskog područja. Kad se takav pristup osigurava putom u vlasništvu građana (privatni put) u uvjetima uređenja prostora mora se odrediti da je taj kolni prilaz sastavni dio jedinstvene građevinske čestice za koju se izdaju uvjeti uređenja prostora. (2) Oblik i veličina građevinske čestice treba omogućiti njeno svrhovito korištenje i izgradnju. Treba ujednačavati veličinu i oblik građevinskih čestica. Oblik i veličina građevinske čestice utvrdit će se GUP –om, UPU-om, DPU-om ili lokacijskom dozvolom. (3) Ako su postojeće čestice s već izgrađenom zgradom manje od najmanje propisane veličine ovim Prostornim planom uređenja grada, moguća je izgradnja, dogradnja i obnova zgrada na čestici, ali pod uvjetom da konačna izgrađenost čestice ne bude veća od one propisane PPUG-om ili GUP-om. (4) U području za koji ovim Planom nije propisana izrada detaljnog plana uređenja (DPU), osim za područje za koje je propisana izrada Generalnog urbanističkog plana grada Slavonskog Broda (GUP), oblik i veličina građevinske čestice utvrđuje se u skladu s ovim odredbama. (5) Na području GUP-a Slavonskog Broda detaljnije uvjete uređenja čestice određuje GUP. Građevinska i regulacijska linija Članak 21. (1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). (2) Položaj regulacijske linije određuje se tako da se od osi prometnica određuje širina propisanog koridora. Ukoliko je širina koridora veća od raspoloživog prostora u slučaju postojeće izgradnje, zadržava se postojeća udaljenost uz uvjet da se kod rekonstrukcije zgrade ova udaljenost ne smije smanjivati, odnosno da se kod rušenja postojećih i gradnje novih zgrada nova zgrada gradi na propisanoj udaljenosti koju određuje prometni koridor. Na mjestima većih gradskih križanja regulacijska linija određuje se prema projektu križanja (križanja glavnih gradskih ulica, državnih i županijskih cesta). (3) Građevinska linija određuje poziciju na kojoj se građevina mora graditi. Određuje se da udaljenost građevinske linije od regulacijske linije bude najmanje 5,00 m osim na području obuhvata GUP-a na kojem su te udaljenosti detaljno propisane tim planom. (4) Iznimno ako se građevinska linija planirane zgrade prilagođuje građevinskim linijama izgrađenih

Page 129: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

11

(postojećih) zgrada građevinska linija može biti i na manjoj udaljenosti od regulacijske linije odnosno može se poklapati s regulacijskom linijom. U tom slučaju parkirališta treba smjestiti u bočnom ili stražnjem dijelu čestice. (5) Kod novoplaniranih zgrada u čijem se prizemlju, osim stambenoga dijela, predviđa i uređenje poslovne, trgovačke ili ugostiteljske djelatnosti, građevinska linija treba biti najmanje na udaljenosti od 5,00 metara od regulacijske linije. Iznimno ako se građevinska linija planirane zgrade prilagođuje građevinskim linijama izgrađenih (postojećih) zgrada građevinska linija može biti i na manjoj udaljenosti od regulacijske linije odnosno može se poklapati s regulacijskom linijom. UPU-om ili DPU-om se mogu odrediti i manje ili veće udaljenosti od regulacijske linije. (6) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 22. (1) Udaljenost od bočnih međa mjeri se od tlocrtne projekcije zgrade na tlo. Sve građevine, koje se grade na slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od međe susjedne građevinske čestice ako na tom pročelju imaju otvore, odnosno 3m ako zgrada na tom pročelju ima samo pomoćne otvore (otvori površina do 0,4 m2 ostakljeni neprozirnim staklom ili zaklopkama –ventilacije i sl.). (2) Zgrada se može graditi na međi:

a) u slučaju kad je riječ o izgradnji zamjenske građevine u istom gabaritu, b) u slučaju kad je riječ o izgradnji zgrade poluugrađene uz već postojeću ili planiranu susjednu

građevinu na međi prema susjednoj čestici, c) u slučaju izgradnje u ulici u dijelu naselja gdje je takav način izgradnje već prisutan; d) u slučaju izgradnje niza ili ugrađenih zgrada u građevinskom području naselja, ali tada u

skladu s GUP-om i izrađenim detaljnim planom uređenja (DPU). (3) U slučaju kad se zgrada gradi na međi prema susjednoj čestici, tada se ona smatra ugrađenom ili poluugrađenom i moguće je na susjednoj međi izgraditi zgradu na isti način. U tom slučaju bočni zid mora bit izveden kao vatrootporan zid, a sljeme krova mora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj se gradi i bez krovnog prepusta. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 23. (1) Izgrađenost čestice jest zbroj površina vertikalnih projekcija svih zatvorenih dijelova svih građevina na građevnu česticu. Projekcija strehe ne ulazi u obračun ukoliko je horizontalni istak strehe manji od 0,5 m. (2) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Udaljenost od ruba susjedne građevinske čestice Članak 24. (1) Niske individualne zgrade visine P (prizemnice) grade se na čestici na najmanjoj udaljenosti od 3,00 metra od međe susjedne građevinske čestice, a ostale niske individualne zgrade na najmanjoj udaljenosti od 4,00 metra od granice susjedne građevinske čestice. Preporuča se veća udaljenost gdje to veličina građevinske čestice dozvoljava. Ako je to pročelje okrenuto prema jugu zbog osunčanja se preporuča udaljenost od najmanje 5,00 metara. (2) Niske individualne i individualne zgrade rekonstruiraju se iznimno u već izgrađenoj strukturi kao interpolacije, rekonstrukcije i sl. i na udaljenosti manjoj od 3,00 metra od granice susjedne čestice, ali ne manje od 1,00 metra. U tom slučaju kosi krovovi ne smiju imati pad prema susjednoj čestici od koje su udaljeni manje od 3m. (3) Na zidu zgrade ne smije biti otvora ako je od susjedne zgrade, odnosno od ruba čestice prema susjednoj zgradi udaljena manje od 4m. Pod otvorom se ne podrazumijevaju nepomična ostakljenja neprozirnim staklom ili staklenom opekom, nepomična ostakljenja običnim staklom do veličine 60x60 cm te ventilacijski otvori veličine do 20 x 20 cm. Niske individualne i individualne zgrade mogu se graditi na međi u slučaju kada se radi o izgradnji zamjenske zgrade odnosno interpolaciji ili u skladu sa detaljnim planom uređenja. U slučaju da se zgrada gradi na međi tada se ona smatra poluugrađenom i moguće je na susjednoj čestici izgraditi zgradu na istoj međi. U tom slučaju bočni zid mora biti

Page 130: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

12

izveden kao vatrootporan i bez ikakvih otvora, a sljeme krova mora obvezno biti okomito na među i s krovnim vijencem od najviše 60 cm. Postojeće zgrade na međi mogu se obnavljati unutar postojećih tlorisnih i visinskih veličina. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Izgrađenost građevinske čestice Članak 25. (1) Izgrađenost građevinske čestice (Izg) za samostojeće niske individualne zgrade je najviše 30%, a za poluugrađene i ugrađene niske individualne zgrade je 40%. Može se iznimno dozvoliti i veći postotak izgrađenosti u slučajevima kada se radi o neophodnim preinakama postojećih zgrada na malim česticama, ali ne više od 60% i to pod uvjetom da se ne naruši ambijentalna cjelovitost prostora. (2) Najmanjom izgrađenošću čestice za obiteljsku izgradnju smatra se bruto izgrađena površina na tlu od 80 m2 (55 m2 za stanovanje i 25 m2 za gospodarstvo). Kod građevinskih čestica koje su već u cijelosti ili djelomice izgrađene, pod najmanjom izgrađenošću se podrazumijeva postojeća izgrađenost. (3) Ako je postojeća građevinska čestica veća od 1000 m2 tada nije primjenjiva odredba o izgrađenosti čestice iskazana postotkom površine čestice. U tom slučaju mjerodavna je odredba o najvećoj bruto razvijenoj površini zgrade od 400 m2, uključujući i sve pomoćne zgrade. Na ovim građevinskim česticama treba urediti perivoj i/ili voćnjak i/ili vrt. (4) Neophodne preinake postojećih zgrada u pravilu se izvode radi poboljšanja životnih uvjeta u postojećim zgradama kao što su: uvođenje WC-a ili kupaonice (koji nisu postojali); poboljšanje konstrukcije, odnosno statičke nosivosti konstruktivnog sustava zgrade; poboljšanje zaštite čovjekovog okoliša na postojećim građevinskim česticama na kojima se nalazi manji proizvodni pogon (primjerice, izgradnja pročistača i sl.); prigradnja u kojoj će se izvesti podrum, a služit će kao sklonište dopunske zaštite u slučaju ratnih opasnosti i sl. (5) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Građenje uz vodotoke Članak 26. (1) Građevine na građevinskim česticama, koje se jednim dijelom grade uz prirodne vodotoke ili bujice, gradit će se u skladu s vodoprivrednim uvjetima. Planerski se štiti 5,00 metara od gornje ruba korita tj. udaljenost koja omogućava uređenje korita vodotoka, izvedbu obaloutvrda i osiguranje obala te prostor za inundacije potrebne za najveći protok vode, odnosno na udaljenosti koja će omogućiti pravilan pristup vodotoku. (2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način. Zgrade koje se grade na česticama uz Savu, Glogovicu, Mrsunju i Lateralni kanal potrebno je oblikovati s glavnim pročeljem prema vodotocima te sa skladno oblikovanom ogradom prema šetalištu. (3) Za zgrade koje se grade u neposrednoj blizini vodotoka potrebno je ishoditi uvjete za gradnju od mjerodavnih državnih institucija, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i standardima. (4) Uvjete građenja zgrada na području GUP-a propisuju se i tim planom. Uređenje građevinske čestice Članak 27. (1) Uređenju okoliša i zaštiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba sačuvati zatečen vrijedan biljni nasad. U uređenju okoliša treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te trajno zeleno i crnogorično raslinje tamo gdje je cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas. (2) Teren oko zgrade, potporni zidovi (ako se pojavi potreba), terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog

Page 131: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

13

zemljišta i susjednih zgrada. Gradnja se potpornih zidova (podzida) dopušta samo prema postojećim okolnim prilikama. Ne preporučuje se gradnja podzida viših od 1,5 m. (4) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim propisima.

2.2.3. Visina Članak 28. (1) Ukupna visina zgrade mjeri se na najvišoj strani građevine od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovu najnižem dijelu uz zgradu, do sljemena krova odnosno do gornjeg ruba nadozida ravnog krova. (2) Visina do vijenca krova zgrade mjeri se po pročelju zgrade od konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgradu na njegovu najnižem dijelu do visine vijenca. Visinom vijenca se smatra ili kota gornjeg ruba podne konstrukcije posljednje/potkrovne etaže ako nema nadozida ili do vrha nadozida potkrovne etaže. Članak 29. (1) Visina zgrade, odnosno broj etaža određuje se ovim Planom obvezno sa dva čimbenika od kojih oba moraju biti zadovoljena. To su: broj etaža zgrade i visina do vijenca zgrade. (2) Etaže zgrade su: prizemlje (razizemlje) koje se označava skraćeno s "P"; kat koji se označava skraćeno s arapskom brojkom koja označava broj katova ("+1": jedan kat, "+2": dva kata itd.). Etaže zgrade mogu biti i suteren i visoko prizemlje iznad suterena. (3) Potkrovlje može biti nekorisno potkrovlje - tavan, koje se u navođenju katnosti zgrade ne označava i ne može imati nadozid ili korisno potkrovlje uređeno za stanovanje koje se kao takvo označava oznakom "Pks" i može imati nadozid. Detaljnije uvjete određuje GUP. (4) Podrumom individualne stambene zgrade (Po) smatra se najniža etaža zgrade ako je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren (više od 51%). I kuća i zgrada mogu imati samo jednu podrumsku etažu, osim ako GUP-om nije drugačije određeno. Detaljnije uvjete određuje GUP. (5) Suterenom (visokim podrumom) smatra se najniža etaža zgrade ako je ukopana u terenu između jedne četvrtine do jedne polovice svog volumena (između 25% i 50%), osim ako GUP-om nije drugačije određeno. (6) Konstruktivna visina podruma (P0) smije biti najviše 2,6 m, konstruktivna visina suterena i svih ostalih etaža (VP, P, etaža /katova/ iznad prizemlja) smije biti najviše do 3,0 m, osim ako GUP-om nije drugačije određeno. (7) Samo etažna visina, odnosno razmak gornjih kota međustropnih konstrukcija, ne može odrediti je li nešto podrumska ili neka druga etaža. (8) Ako se Planom planira korisno potkrovlje s nadozidom, koje se označava oznakom "Pks", ne smatra se punom etažom u slučaju: ako je nadozid do propisane visine od 0,9 metra, ako su krovni prozori izvedeni u razini krovne plohe propisanog nagiba, ako su krovni prozori izvedeni kao krovne kućice, jednovodni -pokriveni plohom krova smanjenog nagiba krovne plohe, a koji dio takve krovne plohe mora biti kontinuirana ravna površina (manjeg nagiba od krovišta), dvovodni istog nagiba krovnih ploha kao krovišta, ako je parapet takvih prozora viši od vijenca krovišta te ako se navedeni prozori ne koriste kao vrata. (9) Zabranjeno je smanjivanjem međustropnih visina omogućiti veću visinu nadozida stambenog potkrovlja od propisane ovim Odredbama, jer time stambeno potkrovlje (Pks) postaje puni stambeni kat (etaža) unatoč poštivanju visina do vijenca. Time dolazi do neprimjerenih oblikovnih rješenja otvora na tako dobivenom stambenom katu (etaži) što je oblikovno nedopustivo. (10) Potkrovlje može imati izlaz na balkon samo na zabatu, a u protivnom se ne smatra potkrovljem u smislu ovih provedbenih odredaba, nego se smatra punom etažom. Iznimka je mogućnost izvedbe krovne lođe koja je "upuštena " u ravnini krovne plohe. (11) Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti ovoga članka, potkrovlje se tada smatra punim katom (etažom) i ne može imati oznaku "Pks", pa znači da ima katnost protivnu ovom Planu, bez obzira na eventualno poštovanu visinu zgrade do vijenca.

Page 132: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

14

(12) U izgrađenom građevinskom području koje je pod zaštitom, ako nije u suprotnosti s konzervatorskim uvjetima, izričito navedenim iznimkama u odredbama ovoga Plana i odredbama detaljnijeg prostornog plana (GUP, UPU) stambeno potkrovlje (Pks), moguće je izvesti. Iznimka je mogućnost izvedbe krovne lođe koja je "upuštena " u ravnini krovne plohe. (13) Ako je zgrada na kosom terenu ulaz u zgradu može biti smješten na bilo kojoj razini (etaži) zgrade. Činjenicom da je ulaz visinom na nekoj drugoj razini (etaži) zgrade toj razini (etaži) zgrade ne daje pravo da bude smatrana prizemljem zgrade i da se razine (etaže) ispod nje smatraju etažama podruma (P0) (prvom, drugom itd.), a iznad nje katovima (etažama) (+1), itd. Različita pozicija ulaza u zgradu prema visini ne mijenja ovim provedbenim odredbama određeni broj razina (etaža) zgrade, niti njenu apsolutnu dopuštenu visinu iskazanu u metrima. (14) Zgrada može imati samo jednu suterensku etažu. Iznimno, katnost i najviše visine stambenih zgrada iz ovoga članka, a u okviru obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Slavonskog Broda (GUP) odredit će se tim Planom. Razina prizemlja i podruma Članak 30. (1) Kota završnoga poda etaže ulaza u zgradu ne smije biti manje od 10 cm, a ne više od 120 cm iznad kote uređenoga terena. Ako je kota poda ulaza viša od 120 cm iznad kote uređenoga terena tada se izgrađeni dio zgrade ispod ulazne etaže isto smatra etažom (ne smatra se podrumom, a visoko prizemlje se smatra katom). (2) Preporuča se izvedba podruma koji se može koristiti i kao sklonište dopunske zaštite u slučaju ratnih opasnosti. Podrumom se podrazumijeva razina čija je kota gornje plohe završnog poda prizemlja najviše do 120 cm iznad kote uređenoga tla kod glavnog ulaza u zgradu. To se odnosi za zgrade građene na ravnom tlu. (3) Kod zgrada na nagnutom tlu te kad je ulaz u zgradu sa više kote tla, uzima se u obzir kota uređenog tla kod ulaza u zgradu. Kada je ulaz u zgradu na nižoj koti tla, podrumom se smatraju one etaže kod kojih je najmanje 50% volumena ispod razine tla i kojih je najniži dio podne površine podruma najmanje 120 cm ispod razine konačno uređenog okolnog tla. Na kosom tlu se može izgraditi najviše jedna podrumska etaža. (4) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim propisima. Potkrovlje Članak 31. (1) Potkrovljem (korisno potkrovlje) se podrazumijeva najviša etaža zgrade čiji je nadozid najviše 0,9 metara iznad kote gornje plohe stropne ploče zadnjeg kata te s najmanjom svjetlom visinom prostorije od 2,40 metara u sredini raspona. Pristup potkrovlju se mora predvidjeti isključivo unutar zgrade. (2) Potkrovlje je moguće izvesti na niskim individualnim i individualnim zgradama te na višim zgradama, ako to nije u suprotnosti s uvjetima zaštite kulturnih dobara te uvjetima i odredbama detaljnog plana uređenja za područje za koje se izrađuje. (3) Osvjetljenje prostorija u potkrovlju je prozorima u zabatnom zidu zgrade, krovnim prozorima u krovnoj ravnini ili krovnim kućicama. Krovne kućice smiju se izvesti samo unutar razmaka krovnih rogova, u pravilu uvučene u odnosu na liniju pročelja te moraju biti tradicijskog oblika. Ukupna površina krovnih kućica ne smije zauzimati više od ¼ dužine krova nad pročeljem nad kojim se nalaze (pripadajućeg pročelja zgrade). (4) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim

propisima. Krovište i pokrov Članak 32. (1) Krovišta zgrada mogu biti ravna, dvostrešna ili višestrešna, iznimno jednostrešna, nagiba od 25° do 35°. Na kosim krovovima moraju se postaviti snjegobrani. Dozvoljava se izvedba zgrade s ravnim krovom, ako nisu u suprotnosti sa uvjetima zaštite kulturnih dobara te ako se time ne narušava ambijentalna cjelovitost.

Page 133: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

15

(2) Pokrov kosih krovova treba biti crijep. Mogu se dozvoliti i drugi pokrovi (u boji crijepa – crveno-smeđoj tamnoj boji) uz valjano stručno arhitektonsko obrazloženje koje mora skrbiti o očuvanju tradicijske slike naselja. Ne dozvoljava se korištenje valovitog salonita i sličnih materijala. Ako se izvodi krovni vijenac onda je on armirano-betonski ili drveni sa istakom 20-60 cm od ravnine zida pročelja zgrade. Krovni prepust na zabatu može biti najviše 60 cm. (3) Na zgradama treba postaviti snjegobrane, a posebito ako je zgrada udaljena od regulacijske linije manje od 5 metara ili je na regulacijskoj liniji, ako je nagib krova prema regulacijskoj liniji, ako je zgrada od međe susjedne čestice na manjoj udaljenosti od 3 metra i ako je nagib krova prema susjednoj međi, prema regulacijskoj liniji odnosno prema susjednoj građevinskoj čestici. (4) Pristup potkrovlju mora se predvidjeti isključivo unutar zgrade. (5) Nije dopušteno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer čitava krovna ploha mora biti istovjetna nagiba. Može se odstupiti samo u širini krovnih nadozidanih prozora u kojemu slučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti, ili na sljemenu krova, ili prije njega. (6) Nadogradnja krovne kućice smije zauzimati najviše 30 % krovne plohe smanjena nagiba. Ne dozvoljavaju se krovne kućice u obliku polukruga ili trokuta. (7) Iznimno na području GUP-a uvjeti izvedbe krovova, krovnih otvora i pokrova se određuju tim planom. Oblikovanje zgrada Članak 33. (1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja uskladiti sa urbanističkom slikom Slavonskog Broda i krajolikom. Preferira se žbukano pročelje, a treba izbjegavati obloge kamenom ili fasadnom opekom. Svaka nova građevina, stambena i gospodarska, mora svojim oblikovnim karakteristikama i upotrebi građevinskih materijala uspostaviti harmoničan odnos s postojećim vrijednostima, odnosno treba biti u najvećoj mjeri usklađena s mjerilom zatečenih zgrada i naseobinskih ambijenata. (2) Potrebno je obnavljati starije vrednije zgrade i skupine zgrada tradicijskog graditeljstva u izvornom stanju. Izvornu arhitekturu obnavljati u skladu s tradicijskim elementima i zakonitostima oblikovanja, te izvornim materijalima i načinima njihove obrade. Isto tako prilikom građevinskih prilagodbi (adaptacija) i dogradnji starih zgrada treba poštivati izvorna tradicijska obilježja. (3) Zaustaviti treba izgradnju novih kuća za odmor (vikendica) osobito na području Brodskog vinogorja. Izvan građevinskog područja na potezima kultiviranih krajolika – zone vinograda, nove vinogradarske kleti tipološki, gabaritima, smjerom krovišta te primijenjenim materijalima u najvećoj mjeri uskladiti sa zatečenim starim tradicijskim kletima. Posebno treba istaknuti neophodno pridržavanje kontinuirane linije izgradnje prema zatečenom stanju, bez uvlačenja ili većeg približavanja prilaznim putovima od poteza postojeće izgradnje. (4) Zgrade moraju biti izgrađene od čvrstoga građevinskoga materijala koji je vatrootporan i vodootporan. Ako se koristi drvena građa tada ona mora biti zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovoljavanje osnovnih protupožarnih uvjeta. (5) Detaljniji uvjeti oblikovanja zgrada određuju se GUP-om , UPU-om ili DPU-om. Urbana oprema Članak 34. (1) Planom se određuje, da se u naselju mora očuvati vrijedna tradicijska urbana oprema, a nova oprema se mora oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim elementima. Kiosci i pokretne naprave Članak 35. (1) Kioskom se smatra, estetski oblikovana građevina lagane konstrukcije, površine do 10 m2, koji se može u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupama. (2) Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe, stolci, automati za prodaju napitaka i sl. robe, hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenje plodina, drvena spremišta za priručni alat i materijal komunalnih organizacija, sanduci za čišćenje obuće, vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i slične naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred zgrada s

Page 134: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

16

ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te šatori u kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i slične zabavne radnje, prenosni WC-i i sl. (3) Unutar granice obuhvata Plana, u i izvan građevinskih područja, na javnim površinama i privatnim česticama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obilježja (reklamni panoi, oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i urbana oprema (izuzev na česticama namijenjenim ili izgrađenim individualnim stambenim zgradama). (4) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih konstrukcija privremenih obilježja iz ovog članka izdaju se akti u skladu s ovim odredbama, Odlukom o kioscima i pokretnim napravama i Planom rasporeda kioska i pokretnih naprava na području Grada, te drugim odgovarajućim aktima ako se postavljaju na javnu površinu. One se postavljaju temeljem odobrenja mjerodavnog upravnog odjela Grada, odredaba ove Odluke i drugih odgovarajućih odluka. (5) Mjesto za postavljanje kioska može se koristiti do donošenja ovoga Plana, odnosno ovim Planom planiranog plana niže razine ili najdulje 3 godine. Nakon isteka roka vlasnik kioska može ponovo zatražiti lokacijske uvjete, ako nisu ispunjene pretpostavke za uklanjanje kioska. (6) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuje preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora, ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina. (7) Na području GUP-a detaljnije uvjete postave kioska određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 36. (1) Ne preporuča se smještaj pojedinačnih reklamnih poruka. Unutar područja zaštićene graditeljske cjeline oblikovanje, veličinu i razmještaj reklamnih natpisa treba podrediti vrijednostima prostora te po mogućnosti posebnim elaboratom odrediti zajedničke polazišne kriterije oblikovanja i uređenja. Kiosci, pokretne naprave i druge tvorevine koje se spominju u ovom članku trebaju biti smješteni tako da ne umanjuju preglednost, da ne ometaju promet pješaka i vozila i da ne narušavaju održavanje i korištenje postojećih komunalnih zgrada. (2) Velike (jumbo) reklamne panoe postavljaju registrirane tvrtke, koje moraju ishoditi sve potrebne suglasnosti (također suglasnost službe zaštite prirode i spomenika kulture, ako se panoi postavljaju u predjelima zaštite) i akte prema važećim zakonima. Manje pojedinačne reklame moguće je postavljati na temelju gradskih odluka koje moraju pridonijeti jedinstvenoj slici grada. (3) Potrebno je istražiti i očuvati tradicijsku urbanu opremu i koristiti ju kao polazište za suvremeno oblikovanje nove opreme. Preporuča se da Grad Slavonski Brod na temelju javnoga natječaja odabere grafički dizajn reklamnih i informativnih panoa koji bi trebao doprinijeti prepoznavanju identiteta grada. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete postave opreme određuje GUP Slavonskog Broda. Ograde Članak 37. (1) Ograda okućnica (građevinskih čestica) treba biti puna ili providna (žičana) sa živicom s unutarnje strane. Moguća je izgradnja providnih ograda sa zidanim ili betonskim parapetima (visine do 50 cm) i stupovima. Treba izbjegavati betonske stupove ograda od prefabriciranog betona i imitacija povijesnih stilskih obilježja. (2) Najveća visina prozirnih ograda može biti 1,8 metra a neprozirnih 1,3 metra. Ograda se izvodi obvezno na čestici s unutarnje strane međe, odnosno s unutarnje strane regulacijske linije. (3) Visina ograde na ostalim mjestima postavlja se i održava u skladu sa važećim odredbama Odluke o komunalnom redu Grada Slavonskog Broda. Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu, završnu plohu zida treba ozeleniti ukrasnim grmljem, živicom ili sl. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete postave ograda određuje GUP Slavonskog Broda.

Page 135: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

17

2.2.4. Prometni uvjeti Parkirališta - opći uvjeti Članak 38. (1) Na svakoj građevinskoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine mora se osigurati smještaj osobnih vozila (u protivnom se građevinska čestica ne smije izgrađivati). Od ovoga se može odstupiti samo kod već izgrađenih građevina, ili u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja gdje to prostorno nije moguće više ostvariti. (2) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužuje kolnik, ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1,5 metra). (3) Na vlastitoj građevinskoj čestici obiteljske kuće, stambene ili višestambene građevine obvezno treba osigurati jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu jedinicu. (4) Ako se u zgradi nalazi poslovni prostor (stambeno-poslovna zgrada ili stambena zgrada s manjim poslovnim sadržajem) potrebno je predvidjeti i izvesti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za potrebe stranaka. U slučaju da se unutar zgrade predviđa, ili se već nalazi, neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski sadržaj treba obvezno osigurati prostor za zaustavljanje dostavnog vozila na samoj građevinskoj čestici. Ako to nije moguće onda treba izvesti parkiralište u drvoredu unutar prometnoga pojasa ulice (ukoliko se time ne umanjuje širina kolnika ili širina pločnika ispod dozvoljene širine - obvezna širina pločnika 1,5 metar a kolničke trake 2,75 m). (4) U slučaju da se na nekoj građevinskoj čestici planira urediti ugostiteljski sadržaj (restoran, caffe, pizzeria i sl.), obvezno treba na samoj čestici urediti parkiralište za osobna vozila posjetitelja. (5) Ako parkiralište nije moguće urediti na građevinskoj čestici tada se može izvesti na susjednoj čestici ili na nasuprotnoj čestici s druge strane prometnice. U slučaju da se radi o susjednoj čestici treba izvesti izravnu pješačku vezu parkirališta i građevinske čestice na kojoj se nalazi ugostiteljski sadržaj. (6) Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužuje kolnik ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine od 1,5 metar. (7) Ako se parkiralište za dostavno vozilo ne može osigurati unutar pojasa prometnice tako da zaustavno vozilo ne ometa odvijanje kolnog i pješačkog prometa, tada se parkiralište mora osigurati na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi ugostiteljski sadržaj. (8) Ostali uvjeti parkiranja vozila određuju se detaljnije člancima o parkiralištima i garažama (9) Na području obuhvata GUP-a uvjeti smještaja vozila se određuju tim planom. Garaže za osobne automobile Članak 39. (1) Garaža se može izgraditi unutar prizemlja, polu-ukopanog i ukopanog podruma stambene, pomoćne ili stambeno-poslovne zgrade, odnosno kao samostojeća zgrada. (2) Građevinska linija garaže treba biti najmanje 5,00 metara od regulacijske linije. Iznimno može biti na regulacijskoj liniji (ako je to predviđeno GUP-om ili detaljnijim planovima, u slučaju strmog zemljišta kada bi uvlačenje garaže na parcelu zahtijevalo veliki iskop koji bi mogao poremetiti stabilnost terena, i ako cesta s koje se ulazi u garažu nije županijskog ili državnog značaja) i kod lokalnih uvjeta prema kojima se građevinska linija nove gradnje određuje prema postojećoj građevinskoj liniji zgrada na susjednim česticama. (3) Kod svih stambenih zgrada potrebno je osigurati najmanje po jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaki stan. Kod poslovno-stambenih zgrada treba osigurati po jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaki stan te dodatna parkirališta za poslovne sadržaje. Na svakih 10 m2 poslovnog prostora potrebno je osigurati najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto. (3) Manji broj parkirališnih mjesta moguće je iznimno odobriti u potpuno izgrađenim dijelovima građevinskoga područja naselja gdje zbog nedostatka prostora nije moguće ostvariti ovaj kriterij, ali ne manje od 0,7 parkirališno-garažnih mjesta na jedan stan odnosno na 0,5 parkirališno-garažnih mjesta na 10 m2 poslovnog prostora. (4) Prostor ispred garaže se u pravilu koristi za vanjsko parkiranje vozila na građevinskoj čestici, osim u slučajevima kada to nije moguće ili je otežano (na česticama višestambenih zgrada). (5) Iznad garaže se može izvesti prohodna terasa kao proširenje stambenog prostora, poštujući

Page 136: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

18

propisane udaljenosti od susjednih zgrada i granica čestica.. (6) Na građevinskim česticama koje su većih nagiba od 1:3 (33,33% ili 20.50), moguća je izgradnja garaže na regulacijskoj liniji čestice, tako da potporni zid predstavlja pročelje garaže, koja mora biti potpuno ukopana u teren. (7) U slučaju većih nagiba od 1:3 (33,33% ili 20.50) i smještaja zgrade s donje strane pristupne ulice moguće je garažu smjestiti u međuprostoru između regulacijske i građevinske linije /koji je u načelu širok najmanje 5 m/, a na način da se do garaže čija je dulja stranica smještena paralelno sa slojnicama i zgradom dospijeva odvojkom od pristupne ulice koji je položen približno po slojnici. (8) Ako je garaža u konstruktivnoj vezi sa osnovnom građevinom tada razina garaže pripada u etažu zgrade. (9) Na građevinskim česticama manjih nagiba od 1:3 (33,33% ili 20.50) garaže se grade u sklopu glavne građevine ili odvojeno od nje i njihova površina ulazi u izgrađenu površinu čestice i ukupnu bruto razvijenu površinu na čestici. Garaža se obračunava kao podrumska etaža (P0) ako je u tlocrtnoj vezi s podrumskom etažom osnovne građevine (dotiču se tlocrti u vertikalnoj projekciji osnovne građevine i garaže). (10) Ako se gradi garaža niske individualne ili individualne stambene zgrade kao samostojeća zgrada tada ona može imati najveću visinu kao prizemnica (P) odnosno ako je teren u padu s mogućnošću izgradnje podruma ispod garaže. Najveća tlorisna neto veličina takve garaže može biti: 3,5 x 6,0 metara za jednostruku, odnosno 6,0 x 6,0 metara za dvostruku garažu. Garaža može imati rani ili kosi krov nagiba do 120 te bez nadozida. Garažu treba arhitektonski uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem zgrade i okolnog prostora. (11) Na području obuhvata GUP-a uvjeti građenja garaža za osobne automobile određuju se tim planom.

2.2.5. Komunalno opremanje Priključak na komunalnu infrastrukturu Članak 40. (1) Građevine na građevinskim česticama priključuju se na komunalnu infrastrukturnu mrežu u skladu s tehničkom dokumentacijom nadležnih ustanova ili poduzeća i važećim zakonima. Ta se dokumentacija treba izraditi za svaki pojedini potez građevinskih čestica. (2) Priključci na infrastrukturnu mrežu moraju biti izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uličnih (ili s ulice vidljivih) pročelja zgrada (osobito je to važno kod zgrada koje su označene kao spomenici kulture). (3) Vodovodna okna trebaju biti sagrađena u razini dovršenoga zaravnatog terena. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Priključak na električnu mrežu Članak 41. (1) Zgrade na građevinskim česticama priključuju se na niskonaponsku električnu mrežu na način kako to propisuje javno poduzeće nadležno za opskrbu električnom energijom. (2) U gradu Slavonskom Brodu (unutar obuhvata GUP-a) treba priključenje vršiti podzemnim priključkom ako je gradska mreža podzemna. Podzemni priključak trebalo bi planirati za sve predjele za koje je planirana izrada detaljnih planova uređenja. Iznimno sukladno lokalnim uvjetima moguća je izvedba i zračnog priključka ako izvedba podzemnog priključka nije tehnički moguća ili opravdana. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Priključak na plinsku mrežu Članak 42. (1) Zgrade na građevinskim česticama priključuju se na plinsku mrežu na način kako to propisuje poduzeće nadležno za opskrbu plinom. (2) Jako uočljive i izvan ravnine pročelja zgrada postavljene ormariće plinske mreže, trebalo bi ugraditi u zid tako da vrata ormarića budu u ravnini zida. U pravilu bi trebalo izbjegavati istaknuta mjesta na uličnim pročeljima.

Page 137: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

19

(3) Ugradba instalacije plinske mreže na pročelja zgrada zaštićenog kulturnog nasljeđa treba biti sukladno posebnim uvjetima nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Telekomunikacije Članak 43. (1) Zgrade na građevinskim česticama priključuju se na telekomunikacijsku mrežu na način kako to propisuje poduzeće nadležno za telekomunikacijske sustave. (2) U gradu Slavonskom Brodu (unutar obuhvata PPUG-a) poželjan je podzemni priključak, osobito ako je gradska mreža podzemna. Podzemni priključak trebalo bi planirati za sve predjele za koje je planirana izrada detaljnih planova uređenja. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Vodoopskrba Članak 44. (1) Zgrade na građevinskim česticama priključuju se na vodoopskrbnu mrežu na način kako to propisuje poduzeće mjerodavno za vodoopskrbu. (2) Nove zgrade ne smiju se graditi ako nije osiguran propisan priključak na vodovodnu mrežu (3) Dok se ne izvede vodovodna mreža na nekom području korisnik postojeće zgrade obvezan je riješiti opskrbu pitkom vodom iz najbližeg pojedinačnog ili skupnog bunara ili iz valjano korištenoga zajedničkoga izvora pitke vode. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Odvodnja Članak 45. (1) Zgrade na građevinskim česticama priključuju se na gradski sustav odvodnje na način kako to propisuje poduzeće mjerodavno za gradsku odvodnju. (2) Za gradnju gospodarske građevine, u kojoj se obavljaju djelatnosti što onečišćuju okoliš, u određivanju uvjeta uređivanja prostora treba odredit posebne mjere zaštite okoliša, koje su relevantne za namjenu koja će se obavljati u planiranoj gospodarskoj građevini. Gradnja novih gospodarskih zgrada dozvoljava se samo ako je osiguran priključak na gradsku odvodnju s priključenjem na planirani gradski pročistač otpadnih voda. (3) Na području gdje nije sagrađena kanalizacija, na građevinskoj čestici za postojeće zgrade treba sagraditi višedjelnu nepropusnu septičku jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Septička jama treba biti pristupačna za vozilo radi povremenog pražnjenja i raskuživanja. (4) Udaljenost septičkih jama od drugih stambenih ili poslovnih zgrada na istoj ili susjednoj građevinskoj čestici treba biti najmanje 5,00 metara. Od zgrada i uređaja za opskrbu vodom (zdenci, cisterne) septička jama treba biti udaljena najmanje 30,00 metara. (5) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Odlaganje kućnog otpada Članak 46. (1) Na građevinskim česticama obvezno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometnice i zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice. (2) Kod viših i visokih (stambenih i stambeno-poslovnih) zgrada mjesto za odlaganje otpada treba biti predviđeno u sklopu zgrade. Iznimno se može dozvoliti odlaganje i izvan zgrade ako to iz opravdanog razloga nije moguće osigurati u zgradi, ali mora biti na vlastitoj građevinskoj čestici i mora biti arhitektonski oblikovano i usklađeno sa zgradom. Za kontejnere (selektivno sakupljanje otpada - papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno neizloženo mjesto te mjesto koje ne utječe na sigurnost i odvijanje kolnog, pješačkog i biciklističkog prometa.

Page 138: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

20

(3) Ukoliko nije organiziran stalan odvoz kućnog otpada treba osigurati prostor za njegovo privremeno odlaganje tako da nije vidljiv s javne prometnice i to dovoljno udaljen od bunara i stambenih zgrada na susjednim česticama. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete priključenja određuje GUP Slavonskog Broda. Skloništa Članak 47. (1) U gradu Slavonskom Brodu (unutar obuhvata Prostornog plana uređenja grada) određuje se obveza izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite te zaklona. Skloništa osnovne zaštite treba izgraditi u predjelima nove višestambene i poslovne izgradnje, a u predjelima niske stambene izgradnje treba graditi skloništa dopunske zaštite u podrumima ili dijelovima podruma novih zgrada. Za postojeće višestambene i poslovne zgrade, koje nemaju podruma ili nemaju mogućnosti za dogradnju prostora koji bi mogao služiti kao sklonište dopunske zaštite potrebno je predvidjeti prostor za gradnju zaklona. (2) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja skloništa sukladno važećim

propisima. Zaštita od požara Članak 48. (1) Sve zgrade, koji se grade na poluotvoreni način (dvojne), ili ugrađen način moraju biti međusobno odvojene vatrobranim zidom. (2) Sve zgrade moraju biti sagrađene od čvrstoga građevinskog materijala, koji je vatrootporan, uz poštivanje svih zakona, pravilnika i standarda zaštite od požara. (3) Ako se koristi drvena građa, tada ona mora biti zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovoljavanje osnovnih protupožarnih uvjeta, a građevine moraju biti na propisanim međusobnim udaljenostima. (4) Uvjete građenja zgrada u smislu zaštite od požara na području GUP-a propisuju se i tim planom. Članak 49. (1) Na građevinskim česticama mogu se sanirati, adaptirati, rekonstruirati i dograditi zakonite postojeće stambene zgrade. U tim slučajevima ne smije se pogoršati zatečeno stanje u pogledu osunčanja, odnosa prema susjedu i sl. (2) Kod već izgrađenih građevinskih čestica pod najmanjom izgrađenošću podrazumijeva se postojeća izgrađenost.

Page 139: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

21

2.2.6. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH ZGRADA Članak 50. (1) Stambene zgrade moguće je graditi u predjelima namijenjenim za stambenu i mješovitu namjenu. Na planu 1. Korištenje i namjena prostora 1.1. Površine za razvoj i uređenje naselja. Ti su predjeli označeni žutom bojom. (2) Kriteriji građenja određeni ovim odredbama odnose se na rekonstrukciju postojećih zgrada i na

novo planiranu izgradnju. Kriteriji građenja individualnih stambenih zgrada propisuju se ovim PPUG-om, a kriteriji građenja svih stambenih zgrada (individualnih, viših i visokih) unutar obuhvata GUP-a propisuju se tim planom.

(3) Iznimno kod rekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržati veća visina zgrada i veća izgrađenost čestice od propisanih ovim PPUG-om. (4) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim propisima. 2.2.6.1. Oblikovanje zgrada

Članak 51. (1) Zgrade je potrebno oblikovati u skladu s urbanim vrijednostima i ambijentalnim posebnostima. Osobito se to odnosi na primjenu arhitektonskih oblika i materijala (žbukana pročelja i kosi krovovi pokriveni crijepom). Zabranjuje se uporaba valovitog salonita. (2) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. 2.2.6.2. Niske individualne zgrade Članak 52. (1) Niska individualne zgrade su obiteljske kuće stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše dva stana koje nemaju više od podruma i tri nadzemne etaže (uključivo korisno potkrovlje – nadzemnom etažom smatra se i tavanska etaža namijenjena stanovanju) namijenjene stanovanju čija bruto građevinska površina ne prelazi 400 m2 (BRP) a u koju površinu se obračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, drvarnica, spremište i sl.) ako se grade na istoj građevnoj čestici. (2) Na jednoj građevinskoj čestici može se izgraditi samo jedna stambena zgrada s pratećim pomoćnim zgradama (zgradama). U niskoj individualnoj stambenoj zgradi mogu se urediti najviše dvije stambene jedinice (stana). Ako je kuća izvedena tako da su stanovi odvojeni po vertikali, tada se stambena zgrada može smatrati dvojnom i postojeća građevinska čestica se može podijeliti na dvije građevinske čestice uz uvjet da obim česticama bude osiguran izravan kolni prilaz. Preparcelacija se radi duž zajedničkoga vertikalnoga zida, a veličine čestica moraju zadovoljavati uvjete zadane ovim Prostornim planom uređenja grada. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 53. (1) Niske individualne stambene zgrade (obiteljske kuće) u pravilu se smještavaju prema ulici, a pomoćne građevine i gospodarske građevine prema dubini građevinske čestice iza osnovne građevine. (2) Može se dopustiti i drukčiji smještaj građevina na građevinskoj čestici ako oblik terena i oblik građevinske čestice te tradicijska organizacija građevinske čestice ne dopuštaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovoga članka. (3) Ako se na bočnoj strani zgrade gradi balkon, lođa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljen najmanje 3,0 m od međe susjedne građevinske čestice. (4) U slučaju gradnje obiteljske kuće pri čemu su zgrade na susjednim bočnim građevinskim česticama građene na regulacijskoj liniji i ta nova obiteljska kuća mora se graditi na regulacijskoj liniji (niz). (5) Na vlastitoj građevinskoj čestici obiteljske kuće obvezno treba osigurati najmanje jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu jedinicu. (6) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

Page 140: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

22

2.2.6.3. Veličina građevinske čestice niske individualne zgrade Članak 54. (1) Najmanja širina građevinske čestice na dijelu gdje se namjerava izgraditi: - samostojeća niska individualna zgrada - najmanja širina građevinske čestice smije biti 14,00 metara, - dvojna (poluugrađena) niska individualna zgrada - najmanja širina građevinske čestice je 11,00 metara, - niske individualne zgrade u nizu prema - najmanja širina građevinske čestice smije biti 8 m, odnosno prema odredbama detaljnije plana uređenja (UPU ili DPU) koji se izrađuje za to područje. (2) Najmanja širina građevinske čestice na dijelu gdje se ostvaruje kolni pristup s javne prometne površine mora biti 3,00 metra. (3) Najmanja dubina građevinske čestice može biti 25,00 metara. Preporuča se odnos širine prema dubini čestice 1 : 2 ili više, te da je kraća stranica čestice orijentirana prema ulici. (4) Najmanja površina građevinske čestice može biti za: - samostojeću nisku individualnu zgradu 350 m2, a najveća površina za nove građevinske čestice za individualne zgrade je do 1000 m2; - dvojne (poluugrađene) niske individualne zgrade 300 m2, a najveća površina za nove građevinske čestice za individualne zgrade je do 700 m2; - zgrade u nizu (ugrađene) niske individualne zgrade 250 m2, a najveća površina za nove građevinske čestice za individualne zgrade je do 500 m2. (5) Iznimno izgrađenost postojećih čestica niskih individualnih zgrada može biti i veća, ali se daljnjim građenjem ne smije povećavati. Uvjeti iz ovoga članka ne primjenjuje se za već formirane građevinske čestice u zaštićenoj povijesnoj jezgri Grada. (6) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim

propisima. 2.2.6.4. Visina niskih individualnih zgrada Članak 55. (1) Najveća visina niske individualne zgrade je četiri etaže podrum, prizemlje, kat i potkrovlje ( P+1 , ili VP + Pk), odnosno visine najviše 8 metara do krovnoga vijenca. U slučaju da se zgrada gradi na kosom zemljištu, tada se ta visina mjeri na višoj strani zgrade (od niže kote terena). (2) Visine postojećih niskih individualnih zgrada mogu se povećati ako konstrukcija zgrade i geomehanička svojstva tla to dozvoljavaju do visine propisane u st.1. ovog članka. 2.2.6.5. Poslovni prostori u niskim individualnim zgradama Članak 56. (1) U postojećim i planiranim niskim individualnim zgradama mogu se otvarati isključivo tihe i čiste djelatnosti kojih djelatnost ne narušava kvalitetu stanovanja (manji uredi, tihi obrt manjeg obima, manje trgovine i sl.), a sukladno sa posebnim tehničkim uvjetima koje izdaje nadležni gradski ured. (2) Ukupna površina poslovnih prostora iz toč. 1. ovog članka mogu biti najviše 20 % BRP zgrade. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. 2.2.6.6. Individualne zgrade Članak 57. (1) Individualna stambena zgrada sadrži dvije ili više stambenih jedinica te najviše do 400 m2 bruto površine. (2) Individualna stambena zgrada može imati pet etaža – podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje. U bruto površinu zgrade uračunava se i površina pomoćnih zgrada ako se grade na istoj građevinskoj čestici (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta i sl.). (3) Individualna stambena zgrada može imati i manje poslovne prostore (mješovita namjena: tihi obrt, trgovine, ured i sl.) površine najviše do 20 % BRP. (4) Na jednoj građevinskoj čestici može se izgraditi samo jedna individualna zgrada s pratećim pomoćnim zgradama. Ako je kuća građena tako da su stanovi odvojeni po vertikali, tada se stambena

Page 141: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

23

zgrada može smatrati dvojnom i postojeća građevinska čestica se može podijeliti. Preparcelacija se radi duž zajedničkoga vertikalnoga zida, a uvjeti izravnog prilaza i minimalne dozvoljene veličine čestica moraju zadovoljavati uvjete zadane ovim Prostornim planom uređenja grada. (5) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim

propisima. 2.2.6.7. Visina individualnih zgrada Članak 58. (1) Najveća visina individualne zgrade je tri nadzemne etaže (podrum, prizemlje i dva kata - P+2, ili visoko prizemlje, kat i potkrovlje VP+1+Pk) što odgovara visini krovnoga vijenca od najviše 11,0 metara. U slučaju da se zgrada gradi na kosom zemljištu, tada se ta visina mjeri na višoj strani zgrade (od niže kote terena). (2) Visine postojećih zgrada visina nižih od dopuštenih mogu se povećati ako konstrukcija zgade i geomehanička svojstva tla to dozvoljavaju. Visina krovnoga vijenca tako obnovljene zgrade može biti najviše 11,0 metara od niže kote okolno uređenog tla. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. 2.2.6.8. Veličina čestice individualnih zgrada Članak 59. Veličina čestice je od 300 – 1500 m2 a izgrađenost čestice za individualnu zgradu je najviše 30%. Može se iznimno dozvoliti i veći postotak izgrađenosti u slučajevima kada se radi o neophodnim preinakama postojećih zgrada na malim česticama, ali ne više od 60% izgrađenosti čestice i to pod uvjetom da se ne naruši ambijentalna cjelovitost prostora. (1) Najmanja širina građevinske čestice na dijelu gdje se namjerava izgraditi:

- samostojeća individualna zgrada - najmanja širina građevinske čestice smije biti 18,00 m, - dvojna (poluugrađena) individualna zgrada - najmanja širina građevinske čestice je 15,00 m, - niske individualne zgrade u nizu prema - najmanja širina građevinske čestice smije biti 12,00 m, odnosno prema odredbama detaljnijeg plana uređenja (UPU ili DPU) koji se izrađuje za to područje.

(2) Najmanja širina građevinske čestice na dijelu gdje se ostvaruje kolni pristup s javne prometne površine mora biti 3,00 metra. (3) Najmanja dubina građevinske čestice može biti 25,00 metara. Preporuča se odnos širine prema dubini čestice 1 : 2 ili više, te da je kraća stranica čestice orijentirana prema ulici. (4) Najmanja površina građevinske čestice može biti za:

- samostojeću nisku individualnu zgradu 450 m2, a najveća površina za nove građevinske čestice za individualne zgrade je do 1000 m2; - dvojne (poluugrađene) niske individualne zgrade 375 m2, a najveća površina za nove građevinske čestice za individualne zgrade je do 700 m2; - zgrade u nizu (ugrađene) niske individualne zgrade 300 m2.. Najveća površina za nove građevinske čestice za individualne zgrade je do 1500 m2.

(5) Iznimno izgrađenost postojećih čestica individualnih zgrada može biti i veća, ali se daljnjim građenjem ne smije povećavati. Uvjeti iz stavka 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuje se za već formirane građevinske čestice u zaštićenoj povijesnoj jezgri Grada. (6) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim

propisima. 2.2.6.9. Izgrađenost građevinske čestice Članak 60. (1) Izgrađenost građevinske čestice (Izg) za samostojeće individualne zgrade je najviše 30%, a za poluugrađene i ugrađene individualne zgrade je 40%. Može se iznimno dozvoliti i veći postotak izgrađenosti u slučajevima kada se radi o neophodnim preinakama postojećih zgrada na malim česticama, ali ne više od 60% i to pod uvjetom da se ne naruši ambijentalna cjelovitost prostora.

Page 142: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

24

(2) Kod građevinskih čestica koje su već u cijelosti ili djelomice izgrađene, pod najmanjom izgrađenošću se podrazumijeva postojeća izgrađenost. (3) Neophodne preinake postojećih zgrada u pravilu se izvode radi poboljšanja životnih uvjeta u postojećim zgradama kao što su: uvođenje WC-a ili kupaonice (koji nisu postojali); poboljšanje konstrukcije, odnosno statičke nosivosti konstruktivnog sustava zgrade; poboljšanje zaštite čovjekovog okoliša na postojećim građevinskim česticama, prigradnja u kojoj će se izvesti podrum, a služit će kao sklonište dopunske zaštite u slučaju ratnih opasnosti i sl. (4) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim propisima. 2.2.6.10. Poslovni prostori u individualnim zgradama Članak 61. (1) U postojećim i planiranim individualnim zgradama mogu se otvarati isključivo tihe i čiste djelatnosti: trgovine, zanatstvo, usluge i ostalo - odvjetništvo, odjeljenje dječjih ustanova, uredi i predstavništva domaćih i stranih poduzeća, intelektualne usluge i sl. koje nemaju veliko prometno opterećenje i kojih režim rada ne narušava kvalitetu stanovanja), a sukladno sa posebnim tehničkim uvjetima koje izdaje nadležni gradski ured. Veće proizvodne, bučne ili po okoliš štetne djelatnosti ne mogu se individualnim stambenim zgradama. Udio poslovnih prostora može biti najviše 20 % BRP-a. (2) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. 2.2.6.11. Pomoćne i gospodarske zgrade u domaćinstvu Članak 62. (1) Na građevinskim česticama namijenjenim stambenoj izgradnji, a uz zadovoljavanje općih uvjeta o najvećoj dozvoljenoj izgrađenosti čestice, mogu se uz stambenu zgradu graditi i sljedeće zgrade i zgrade: 1. pomoćne zgrade u domaćinstvu, 2. gospodarske zgrade i zgrade u domaćinstvu za vlastite potrebe i 3. gospodarske zgrade u domaćinstvu za proizvodnju više od vlastitih potreba (za prodaju). Pomoćnim zgradama u domaćinstvu smatraju se: garaže za osobne automobile, drvarnice, spremišta alata, ljetne kuhinje, kotlovnice, sušionice i slične zgrade koje služe za potrebe domaćinstava. (2) Bruto razvijena površina pomoćnih i gospodarskih zgrada i zgrada uračunava se u bruto razvijenu površinu stambene zgrade na čestici. (3) Gospodarske zgrade moraju imati zidove izvedene od vatrootpornog materijala. Ako se grade uz susjednu među, moraju imati vatrootporni zid prema susjednoj čestici i mogu biti prislonjeni na zgradu na susjednoj čestici. Ako se obnavljaju stare drvene gospodarske zgrade ili se grade nove po uzoru na tradicijsko graditeljstvo, drvenu građu je nužno premazati sa premazima koji štite od lake zapaljivosti. (4) Građevinska linija pomoćnih zgrada treba biti najmanje 5,00 metara od regulacijske linije, odnosno najmanje koliko je građevinska linija stambene zgrade. Pomoćne zgrade mogu biti prislonjene uz dvorišno pročelje stambene zgrade na istoj građevinskoj čestici. Materijalima i oblikovanjem moraju biti usklađene sa stambenom zgradom uz koju se grade. (5) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. 2.2.6.12. Gospodarske zgrade i zgrade za vlastite potrebe u domaćinstvu Članak 63. (1) Gospodarske zgrade i zgrade za vlastite potrebe dijelimo na: zgrade bez izvora onečišćenja i zgrade s izvorom onečišćenja. (2) Gospodarskim zgradama i zgradama za vlastite potrebe bez izvora onečišćenja smatraju se: šupe, sjenici, spremišta (za smještaj poljodjelskih plodina i proizvoda, stočne hrane, poljodjelskih strojeva, alata i dr.), staklenici, plastenici, male zgrade za tih i čist rad za potrebe domaćinstva i sl. Građevinska linija takvih zgrada treba biti najmanje 5,00 metara od regulacijske linije. Udaljenost od stambene, poslovne ili stambeno-poslovne zgrade na istoj čestici mora biti najmanje 4,00 metra. Udaljenost do susjedne čestice mora biti najmanje 3,00 metra. (3) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim

propisima.

Page 143: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

25

2.2.6.13. Gospodarske zgrade za proizvodnju više od vlastitih potreba u domaćinstvu Članak 64. (1) Gospodarskim zgradama u domaćinstvu za proizvodnju više od vlastitih potreba (za prodaju) smatraju se: zgrade sa izvorima onečišćenja, zgrade bez izvora onečišćenja. (2) Izgradnja takvih zgrada je moguća samo u rubnim dijelovima Slavonskog Broda, odnosno područja PPUG-a i to ako se radi o proizvodnji manjeg obima, ako je u skladu sa odredbama ovoga Prostornog plana uređenja grada. Osobito moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti: poštivanje dozvoljene izgrađenosti čestice, propisana udaljenost od susjeda i od prometnica, riješeno zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, osigurana potrebna infrastruktura, zadovoljeni uvjeti za zaštitu od požara i zaštitu od eksplozija radi onečišćenja okolice, te arhitektonsko oblikovanje i dr. Posebne tehničke i sanitarne uvjete za pojedine vrste djelatnosti utvrđuje nadležni gradski ured. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda. 2.2.6.14. Građevni uvjeti za pomoćne i gospodarske zgrade u domaćinstvu Članak 65. (1) Oblikovanje zgrade mora slijediti graditeljska načela kao i ostali uvjeti koji vrijede za stambene zgrade. Gospodarske i pomoćne zgrade moraju biti prizemne (kat nije dozvoljen), s mogućnošću izgradnje podruma (na kosom zemljištu) i krovišta bez nadozida. Nadozid je moguć samo na dijelu pomoćne zgrade najudaljenijem od regulacijske linije, odnosno glavne zgrade. (2) Pomoćne i gospodarske zgrade mogu biti izgrađene kao samostojeće ili kao poluugrađene uz postojeću ili planiranu pomoćnu zgradu na susjednoj čestici. U tom slučaju treba izvesti vatrootporni zid vatrootpornosti od najmanje dva sata. (3) Kada se gradi kao samostojeća, pomoćna ili gospodarska zgrada mora biti udaljena od susjedne čestice najmanje 4,00 metara. Iznimno kod postojećih zgrada udaljenost može biti i manja, ali ne manje od 3,00 metra. Tada se na tom pročelju ne mogu graditi otvori. (4) Dio građevinske čestice uređen kao gospodarsko dvorište, na kojemu slobodno borave domaće životinje, treba ograditi ogradom koja onemogućava izlazak stoke i peradi. (5) Postojeće gospodarske i pomoćne zgrade na domaćinstvu, koje su izgrađene u skladu s prijašnjim propisima, mogu se obnoviti (rekonstruirati) i ako njihove udaljenosti od susjednih građevinskih čestica i drugih zgrada na čestici ne odgovaraju udaljenostima propisanim ovim Prostornim planom uređenja grada, ali uz nužno poštivanje protupožarnih propisa i pod uvjetom da se ne mijenja njihova prvobitna namjena. (6) Iznimno na području GUP-a mogu se propisati i drugi uvjeti građenja sukladno važećim

propisima. 2.2.6.15. Vodoopskrba - bunari i drugi uređaji za opskrbu vodom Članak 66. (1) Bunari i crpke mogu se samo iznimno graditi za potrebe opskrbe postojeće izgradnje i to kao privremeno rješenje do izgradnje gradskog vodovoda. (2) Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim propisima. Moraju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojećih septičkih jama, gnojišta te otvorenih kanalizacijskih odvoda. Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to 50 cm iznad površine terena te 20 cm ispod najnižeg vodostaja podzemne vode. 2.2.6.16. Obnova zgrada zbog osiguranja neophodnih uvjeta života i rada Članak 67. (1) U dijelovima grada gdje je predviđena izrada detaljnog plana uređenja, moguće je dozvoliti obnovu legalno izgrađenih postojećih zgrada i prije donošenja takvoga plana. (2) Vanjski izgled i oblik zgrade koja se obnavlja mora ostati istovjetan stanju prije obnove. Ako je nužno, unutrašnjost zgrade može doživjeti veće promjene, ali obvezno uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine ako se zgrada nalazi u nekom od predjela zaštite ili je zaštićeni spomenik kulture.

Page 144: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

26

(3) Radi osiguranja neophodnih uvjeta za život i rad moguće je, uz suglasnost Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine, dozvoliti obnovu (rekonstrukciju) postojećih zgrada u sklopu zaštićenih dijelova naselja.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA Članak 68. (1) Građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja su:

a) građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), b) građevine za rekreaciju, c) građevine namijenjene obrani, d) građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina.

One se moraju projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju, korištenje drugih građevina te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekova okoliša i krajobraza. (2) Izvan građevinskog područja, osim građevina određenih stavkom 1. ovoga članka, može se odobriti izgradnja i građevina koje svojom namjenom zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su gospodarske građevine koje:

a) služe primarnoj intenzivnoj poljodjelskoj proizvodnji: a1/ za obavljanje intenzivne ratarske proizvodnje:

a2/ pojedinačne zgrade u funkciji poljodjelske proizvodnje staklenici i plastenici, spremišta za alat,

b) služe rekreaciji, a koriste prirodne izvore: b1/ lovačke kuće, b3/ vidikovci, b4/ zgrade uz prostore za konjičke sportove i uzgoj konja,

(3) Pod primarnom intenzivnom: a) ratarskom i stočarskom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja na posjedu

minimalne veličine 5,0 hektara, a koju obavlja: - fizička osoba kojoj je to jedini izvor prihoda, - pravna osoba kojoj je to pretežita djelatnost u odnosu prema strukturi ukupnog

prihoda. b) ratarskom proizvodnjom za uzgoj voća ili voća i povrća podrazumijeva se posjed

minimalne veličine 4,0 hektara; c) ratarskom proizvodnjom za uzgoj povrća ili vinove loze podrazumijeva se posjed

minimalne veličine 3,0 hektara; (4) Građevine iz ovog članka - staklenici i plastenici, spremišta za alat i sl. - ne smiju se priključiti na

komunalnu infrastrukturu (struju, vodu, plin). (5) Staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća, cvijeća i slično, mogu se graditi samo ako nisu vidljivi s državnih i županijskih cesta i ako nisu u predjelima zaštićenih krajobraza i ako njihova izgradnja nije u suprotnosti sa zaštitom okoliša. (6) Za građevine iz ovog članka potrebna je suglasnost Poglavarstva Grada. (7) Građevine koje se moraju ili mogu graditi izvan zacrtanih građevinskih područja moraju se smjestiti, projektirati, izvoditi i koristiti na način

a) da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju, te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja kao i

b) da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekova okoliša, osobito krajobraza što poglavito vrijedi za staklenike i plastenike koji se ne smiju graditi u planski zaštićenim predjelima krajobraza određenim ovim Planom.

(8) Kad na određenom poljodjelskom zemljištu postoje uvjeti za gradnju pojedinačne gospodarske građevine, lokacijska dozvola se može utvrditi, ako je to zemljište podesno za gradnju. (9) Osnovna, poljodjelska namjena, na temelju koje su podignute gospodarske ne smije se promijeniti. (10) Površine za kamp kao rekreacijski sadržaj koji se može urediti izvan građevinskog područja, ne

Page 145: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

27

može promijeniti namjenu i postati građevinskim područjem. (11) Građenje izvan građevinskog područja mora biti uklopljeno u krajobraz tako da se:

a) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost poljodjelskoga zemljišta i šuma, b) očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a gospodarska namjena usmjeri na predjele

koji nisu pogodni za rekreaciju, c) očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, d) osigura što veća površina građevinske čestice, a što manja površina građevinskih cjelina, e) osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajuće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih

voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na građevinskoj čestici i odvozom na organiziran i siguran način.

(12) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.3.1. Farme i tovilišta Članak 69. (1) Na području obuhvata PPUG-a i GUP- grada Slavonskog broda nije dozvoljena gradnja farmi i

tovilišta. (2) Postojeće zgrade treba prenamijeniti ili izmjestiti izvan obuhvata Plana (PPUG-a).

2.3.2. Vinogradarske klijeti Članak 82. (1) Vinogradarske klijeti su zgrade koje se smiju graditi u vinogradima čija je cjelovita površina najmanje 2000 m2. U vinogradima manje površine mogu se graditi samo spremišta za alat, oruđe i strojeve jer su predjeli vinograda izloženi pogledima iz većega dijela Slavonskog Broda. (2) Najveća dozvoljena bruto tlocrtna površina klijeti je 25,00 m2. U vinogradima s površinom manjom od 2000 m2 prilikom obnove postojećih klijeti ne smije se povećavati njihova veličina. Zbog obličja terena klijeti mogu imati polu ukopan podrum te još najviše jednu razinu iznad podruma s dvostrešnim krovom. Tako najveća dozvoljena neto površina klijeti može biti 25,00 m2. U vinogradima sa površinom većom od 2000 m2 klijet smije biti do 50 m2 tlorisne površine. (3) Klijet mora biti građena na sljedeći način: - Podrumski dio klijeti mora biti izgrađen od čvrstog zidanog materijala, a nadzemni dio trebao bi

biti od drveta (po uzoru na tradicijsku gradnju); - Nadzemni zidani dio treba izbjegavati, a ako se izvede potrebno je zidove ožbukati i obojiti; - Sljeme krova treba biti usporedno s dužom stranicom zgrade i obvezno mora biti paralelno sa

slojnicama terena; - Krov mora biti dvostrešan s nagibom krovne plohe od 250 do 350, a pokrov treba biti crijep

(preporuča se biber crijep); - Krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno, bez nadozida; - Svjetla visina prizemlja ne može biti veća od 2,60 m, a podruma 2,10 m; - Kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viša od 30 cm od kote konačnog

zaravnatog terena na njegovu višem dijelu i 150 cm od kote konačnog zaravnatog terena na njegovu nižem dijelu. Podrum mora biti ukopan, a ne zaštićen potpornim zidom.

(4) U dijelu klijeti mogu se planirati sadržaji u svrhu seoskog turizma . U tom slučaju je potrebno je zadovoljiti uvjete za smještaj vozila navedene u ovim odredbama. (5) Restorani se ne mogu uređivati unutar klijeti jer površina klijeti ne može primiti takav sadržaj. (6) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.3.3. Planinarski i lovački domovi Članak 83. (1) Planinarski i lovački domovi mogu se graditi, ili obnavljati postojeći, na temelju posebnih uvjeta i uz suglasnost nadležnih državnih institucija za zaštitu prirode i okoliša i zaštitu kulturnih dobara (ako se nalaze u predjelima zaštite). Oblik i visina zgrada utvrđuje se u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana uređenja grada za očuvanje tradicijske slike naselja i oblikovanje zgrada.

Page 146: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

28

Preporučuju se prizemne i jednokatne zgrade, a iznimno je moguća najveća visina P +1 + Pk (prizemlje u razini terena, kat i kosi krov s potkrovljem). Mogu ih isključivo podizati šumarije, planinarska i lovačka društva. (2) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.3.4. Kampovi izvan građevinskog područja Članak 70. (1) Kampovi kao rekreacijski sadržaji, koji se mogu graditi izvan građevinskog područja smiju imati samo prijemnu kancelariju (portu) do 6,0 m2 ukupne površine i 2,6 metra visine te sanitarnu grupu. Može se riješiti i nadstrešnica za spremanje obroka. Nije dopuštena nikakva druga gradnja. Ova kategorija kampa koja se može organizirati izvan građevinskog područja ne može se prenamijeniti u građevinsko područje. (2) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja kampova određuje GUP Slavonskog Broda.

2.3.5. Vidikovci Članak 84. (1) Na istaknutim reljefnim pozicijama, koje imaju atraktivan pogled mogu se graditi vidikovci u obliku uređenih odmorišta. (2) Vidikovce je moguće graditi uz ceste tako da se osigura parkiralište za 5-10 osobnih automobila, da se prikladno oblikuje i uredi prostor za kraće zadržavanje ljudi i da se opskrbi s potrebnim sadržajima (informacijska ploča, klupa i sl.). (3) Ako se vidikovac nalazi u nekom od predjela zaštite, potrebno je pribaviti najprije načelnu suglasnost(i) o mogućnosti gradnje i uređenja, dobiti posebne uvjete, a zatim i suglasnost na projekt nadležnih institucija. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.3.6. Zgrade za konjički sport Članak 71. (1) Zgrade za konjički sport mogu graditi isključivo konjička društva. Prostorije društva i štala za konje trebaju tvoriti fizičku i oblikovnu cjelinu. Dopuštena je gradnja samo razizemlja s visinom vijenca do 4,0 metra i nagibom krovišta do 200 . Pokrov treba biti crijep. (2) Građevnu dozvolu za gradnju može dobiti samo prethodno registrirano konjičko društvo. (3) Zgrade za konjički sport se ne smiju graditi unutar šire zone vodozaštitnog područja (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.3.7. Građenje u negradivom dijelu građevinskoga područja Članak 72. (1) Za zgrade koje su izgrađene na temelju valjane građevinske dozvole, a ovim Planom su izvan gradivog dijela građevinskog područja mogući su svi građevinski zahvati utvrđeni ovim Planom. Građevinske čestice na kojima se nalaze izgrađene zgrade i zgrade koje su izgrađene na temelju valjane građevinske dozvole ili prije 15.02.1968. g., a ovim Planom su određene da se nalaze izvan gradivog dijela građevinskog područja, smatrat će se "izdvojenim dijelom gradivog područja" koje se ne može proširivati. Na istim građevinskim česticama mogući su zahvati određeni ovim Planom za građevinsko područje. (2) Zgrade koje se mogu ili moraju graditi izvan izgrađenoga dijela građevinskog područja, trebaju se planirati, projektirati, izvoditi i koristiti na način da nisu u suprotnosti s važećim zakonima i odredbama ovoga Prostornog plana uređenja grada. One ne smiju ugrožavati vrijednosti čovjekova okoliša, osobito prirodnoga krajolika, te naslijeđene kulturno-povijesne vrijednosti. (3) U predjelima zaštite krajolika (Migalovci, Vijuš) nije dozvoljena izgradnja. (4) Prilikom građenja uz rubove šuma, najmanji razmak između zgrade i ruba šume treba biti 50 m.

Page 147: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

29

(5) Poljodjelske čestice na kojima su izgrađene zgrade, ili mogu biti izgrađene zgrade, ne smiju se dijeliti na manje čestice. Osnovna poljodjelska namjena, temeljem koje su podignute gospodarske zgrade, ne smije se mijenjati. (1) Unutar negradivog dijela građevinskog područja Plana moguća je izgradnja infrastrukturnih

zgrada pod posebnim uvjetima. (7) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.4. POSEBNO VRIJEDNA PODRUČJA I CJELINE Članak 73. (1) Posebno vrijednim i osjetljivim područjima i cjelinama, na području obuhvata Prostornog plana uređenja grada smatramo: • predjele zaštićene prirode – šume i vode i njihove obale; • gradske parkovne, perivojne i šetališne površine; • krajobraz Brodskog vinogorja koji je dio slike grada Slavonskog Broda. (2) Uvjeti zaštite, uređenja i korištenja kulturnih dobara i prirode određeni su poglavljem 4.6. ovih

odredbi – Mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina. (3) Zaštita, uređivanje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i kulturnih dobara provodi se prema

uvjetima nadležnog tijela zaštite. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

2.4.1. Vode i vodno dobro Članak 74. (1) Rijeku Savu, rječice Glogovicu i Mrsunju, stajaće vode, potoke i akumulacije na potocima Brodskog Vinogorja neophodno je održavati uređivati s ciljem održavanja režima i propisane kvalitete voda prema propisanoj kategorizaciji površinskih voda. (2) Potoci se uređuju otvorenog korita, a pejzažno potoci na području Brodskog vinogorja. (3) Površine koje su povremeno pod vodom – inundacije i retencije – mogu se koristiti kao površine za šport i rekreaciju. (5) Udaljenost prometnica, infrastrukturnih, komunalnih objekata i instalacija te vanjskih rubova

trupa (nožica pokosa nasipa) od gornjeg ruba melioracionih odvodnih kanala, propusta, cestovnih odvodnih jaraka te ostalih objekata odvodnje mora biti najmanje 5 m.

(6) Odvodnju je potrebno riješiti zadržavanjem postojećeg melioracijskog sustava u funkciji do izgradnje kolektora s pripadajućom sekundarnom kanalizacijom i pratećim objektima odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

(7) Izgradnja, sanacija i popuna postojećih obaloutvrda, sanacija poprečnih gradnji, osiguranje ušća pritoka ILK Jelas polja i izgradnja novih obaloutvrda na mjestu ruševnih obala poboljšati će zaštitu odvoda. Treba izgraditi sjeverni nasip za zaštitu od voda ILK te usporno uz pritoke. Područje zaštitnog zelenog pojasa između Lateralnog kanala i Sjeverne vezne ceste može se uređivati uz posebne uvjete HV koje obuhvaćaju: obvezno građenje na koti istoj ili višoj od koti SVC i to bez podrumljenja; udaljenost objekta ograde i visokog raslinja najmanje 20 m od gornjeg ruba pokosa kanala te usklađivanjem padova novih parternih građevina s generalnim konceptom odvodnje cijelog prostora.

(8) Zaštita od štetnog djelovanja voda - bujica i erozije tla – obuhvaća zaštitni pojas uz bujičare i to širine od 10m uz Istočni lateralni kanal te 5 m uz ostale bujičare. Na brdskom dijelu prostora unutar zone PPUG-a potrebno je izvan naseljene zone izgraditi konsolidacijske pragove za stabiliziranje bujičnog korita i vodene stube kao objekte za prekid pada.

(8) Uvjet rekonstrukciji Gradske tvrđave je rekonstrukcija obodnih kanala oko tvrđave, projekt gospodarenja površinskim vodama oko tvrđave, rješenje odvodnje oborinskih voda te izgradnja crpne stanice na rijeci Savi za odvodnju voda iz zaobalja pri nailasku veliki voda rijeke Save. (9) Na području GUP-a detaljnije uvjete korištena prostora određuje GUP Slavonskog Broda.

Page 148: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

30

2.4.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline Članak 75. (1) U posebno osjetljivim područjima potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Posebno osjetljiva područja i cjeline na kojima je ugrožen okoliš na području grada Slavonskog Broda su: (10) rijeka Sava te rječice Mrsunja i Glogovica te Lateralni kanal; (11) podzemne i priljevne vode crpilišta “Jelas”; (12) prostor odlaganja otpada na području Vijuš (unutar područja predloženog PPŽ-om za štićenje

krajolika); (13) prostori u kojima je zagađen zrak – središnji prostori grada; (14) prostori u kojima je povećana buka (središnji prostor grada, potezi uz značajnije prometnice te

prostori djelatnosti koje su izvor buke); (15) prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog nestabilnosti tla, zagađivanja tla otpadom zbog

neprimjerenog odlaganja i otpadnim vodama zbog ispuštanja bez pročišćavanja i sl.); (16) prostori i zgrade u kojima se obavljaju djelatnosti što povećavaju opasnost od zagađivanja

podzemnih i nadzemnih voda, požara, eksplozije te zagađenja zraka i tla; (17) prostori veće gustoće i obuhvata bespravne izgradnje.

2.4.3. Perivoji i šetališta Članak 76. (1) Svojim kulturno-povijesnim, krajobraznim, estetskim, ekološkim i gradograditeljskim vrijednostima poseban značaj za Slavonski Brod imaju perivoji oko tvrđave «Brod» te šetalište uz Savu. Potrebno ih je primjereno urediti i opremiti te funkcionalno i oblikovno kvalitetnije povezati s gradom. Za izgled i svrhovito korištenje tvrđave «Brod» od osobitoga je značenja uređenje javnog parka i prilaza tvrđavi za koji treba izraditi idejno rješenje u sklopu urbanističkog plana uređenja za predjel Gradske tvrđave. (2) Perivoj tvrđave «Brod» treba oblikovati, uklopiti sve kulturno-povijesne i krajobrazne vrijednosti, a u idejno rješenje uređenja podrediti uvjetima nadležnih službi za zaštitu spomenika kulture, zaštitu prirode i zaštite okoliša. Zajedno sa parkovima, vrtovima, šetalištima i drvoredima u gradskom tkivu ovaj prostor, treba tvoriti skladnu cjelinu kao perivojno-krajobrazno proširenje povijesnog središta grada. (3) Treba dovršiti uređenje šetališta uz Savu prema Vijušu, urediti nova šetališta uz Glogovicu, Mrsunju i Lateralni kanal, opremiti prostor primjerenim sadržajima i odgovarajućom urbanom opremom s ciljem poboljšanja kvalitete življenja te stvaranjem prepoznatljivog činitelja slike grada i svakodnevno korištenog prostor. Prostornim planom uređenja grada određena je širina šetališta od 15 metara od obale vodotoka. Tamo gdje nije moguće zadržati ovu širinu šetališta zbog postojeće izgradnje, urediti će se uži pojas ili će se pješačkim mostom preći na drugu stranu rijeke. Šetne staze treba izvesti obostrano uz vodotoke, a mjestimice ako to nije drugačije moguće samo s jedne strane. Pojas šetališta treba urediti s drvoredima (djelomice postoje), prikladno urediti šetnicu i opremiti je pratećim sadržajima (klupe, rasvjeta, košare za otpatke, informativne ploče i sl.). Ove smjernice osobito se odnose na uređenje šetališta uz Glogovicu, Mrsunju i Laterlani kanal te dovršenje šetališta uz Savu. Važno je kod izdavanja uvjeta za izgradnju u neposrednoj blizini šetališta zahtijevati oblikovanje pročelja prema šetalištu. S osobitom pozornošću treba oblikovati ograde i zgrade vidljive sa šetališta. (18) Na području GUP-a detaljnije uvjete uređenja parkova i šetališta određuje GUP Slavonskog

Broda.

Page 149: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

31

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1.1. Gospodarske djelatnosti Članak 77. (19) Smještaj zgrada gospodarskih djelatnosti, na području obuhvata Prostornog plana uređenja grada predviđen je unutar građevinskog područja i obuhvata GUP-a. (20) Uvjeti, razmještaj i veličina planiranih namjena za gospodarske djelatnosti prikazuju se GUP-om. Članak 78. (1) Na zemljištu predviđenom za izgradnju zgrada pretežito proizvodne namjene moguć je smještaj onih proizvodnih industrijskih i zanatskih namjena koje znatnije ne onečišćuju okoliš, čije zgrade ne trebaju zbog proizvodnoga procesa biti visoke (više od općih uvjeta izgradnje) i čije zgrade neće narušiti vizualnu sliku Slavonskog Broda. Ako se radi o proizvodnim namjenama koje ne mogu zadovoljiti te i ostale opće uvjete, tada ih treba smještavati u radnu zonu Bjeliš. U pravilu unutar obuhvata PPUG-a treba smještavati čistu industriju i čiste zanate. Oblikovanje zgrada treba omogućiti uklapanje u gradsku strukturu. (2) Opće uvjete i naputke za smještaj i gradnju proizvodnih namjena valja ugraditi u GUP, UPU ili Detaljni plan uređenja. Manja odstupanja su moguća zbog prilagođivanja stvarnim mogućnostima i obilježjima terena te zbog prilagodbe ograničenjima koje određuju uvjeti građenja komunalne infrastrukture. (3) Kriteriji građenja određeni ovim odredbama odnose se na rekonstrukciju postojećih zgrada i na

novo planiranu izgradnju. (4) Iznimno kod rekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržati veća visina zgrada i veća izgrađenost čestice od propisanih ovim PPUG-om. (5) U predjelima gospodarsku – proizvodnih namjena treba zadovoljiti sljedeće uvjete za građenje (uvjeti se u pravilu odnose na novoplanirane zgrade): • Koristiti građevinske materijale otporne na oborine i vatru, a svojim oblikovanjem i materijalima zgrade se trebaju uklopiti u sliku grada i okolnoga krajolika. • Građevinska linija u pravilu treba biti na udaljenosti od regulacijske linije 20 metara, a iznimno na udaljenosti od 10 metara ovisno o lokalnim uvjetima. • Dio čestice između građevinske i regulacijske linije važan je za sliku ulice i za doživljaj cjelovitog izgleda gospodarskoga prostora. Zbog toga je taj prostor potrebno promišljeno arhitektonski i parkovno oblikovati, a može ga se urediti i kao dodatno parkiralište zaposlenih i gostiju. • Najveća izgrađenost građevinske čestice može biti 50% površine čestice. Najmanja parkovno oblikovana površina mora biti 20% površine građevinske čestice. Najmanje polovica parkovno oblikovane površine čestice mora biti zasađena visokim drvećem. Uz svaku ogradu prema susjednoj čestici u pravilu treba posaditi drvored. On će pridonijeti ljepšem izgledu cijeloga gospodarskoga predjela jer će vizualno umanjiti razmjerno velike zgrade te doprinijeti humanizaciji prostora. • Visina zgrade od kote konačno uređenog terena do vijenca mora biti u skladu s namjenom i svrhom same zgrade, ali ne smije biti veća od: - 15,00 m za gospodarsku – pretežno industrijsku namjenu (I1), - 11,00 m za gospodarsku – pretežno zanatsku namjenu (I2). Iznimno, neki dijelovi zgrade mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, filtar, kran i sl.). Gornji rub stropne konstrukcije podruma ne smije biti više od 1,20 metara iznad kote konačno uređenoga terena uz samu zgradu. • Zbog što primjerenijeg uklapanja gospodarskoga prostora u sliku krajolika potrebno je osobito pozorno oblikovati krov i pokrov. Treba izbjegavati svijetle i reflektirajuće boje pokrova. Preporuča se izvedba kosoga krova, a dozvoljava se gradnja ravnih krovova. • Najmanja udaljenost zgrade od granice čestice mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine zgrade, ali ne manje od 5,5 metara (prostor potrebe prilaza vozila za hitne intervencije i drvored uz rub čestice). • Tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polu-gotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga onečišćenja zraka, vode i

Page 150: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

32

tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovarajuće filtriranje, taloženje ili pročišćavanje prije ispuštanja u okoliš. Ako postoji opasnost prolijevanja štetnih tekućina u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu parcelu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja s odgovarajućim uređajem za filtriranje prije ispusta u javni sustav odvodnje. • Prije priključivanja zgrada na infrastrukturne sustave treba zatražiti i dobiti suglasnost na potrebne kapacitete od nadležnih komunalnih poduzeća na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. • Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na građevinskoj čestici. Na čestici se mora osigurati i parkiralište za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka. • Ograda čestice, osobito prema ulici, mora biti kvalitetno arhitektonski oblikovana. Može biti metalna, djelomice zidana, betonska, drvena ili kombinirana. Preporuča se da bude ozelenjena živicom. Ograda prema susjednim građevinskim česticama može biti metalna (rešetkasta ili žičana) sa gusto zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. Ograde mogu biti najveće visine od 180 cm ako su providne, odnosno 130 cm ako su neprovidne (odredba se ne odnosi na živice). (21) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

3.1.2. Turistička djelatnost Članak 79. (1) Turističko-ugostiteljska namjena može sadržavati prateće sadržaje (manje športske, trgovačke i poslovne prostore koji čine do 30% ukupnog udjela prostora osnovne namjene) te koji ne smiju štetiti ugostiteljsko-turističkoj namjeni, estetskom izgledu ili narušavati okolni ambijent zgrade osnovne namjene. (2) Kriteriji građenja određeni ovim odredbama odnose se na rekonstrukciju postojećih zgrada i na novo planiranu izgradnju. (3) Iznimno kod rekonstrukcije postojećih zgrada može se zadržati veća visina zgrada i veća izgrađenost čestice od propisanih ovim PPUG-om. (4) Najveća dozvoljena izgrađenost čestice turističke namjene utvrđuje se sa 40%. Iznimno u izgrađenim dijelovima grada izgrađenost čestice turističko-ugostiteljske namjene može biti 60%. (5) Najveća dozvoljena visina izgradnje objekata turističke namjene je P + 4 (pet nadzemnih etaža) ali ne više od 16,50 m do vijenca zgrade mjereno od niže kote konačno zaravnatog tla. (6) Najmanje 30% čestice treba parkovno oblikovati. (7) Parkiralište ili garažu za goste i zaposlene treba riješiti na vlastitoj čestici. Parkiralište treba izvesti po mogućnosti u grupama odvojenim zelenilom. (22) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Članak 80. (1) Zgradama društvenih djelatnosti smatramo i zgrade namijenjene fizičkoj kulturi, upravi, vatrogasnoj službi i drugim sličnim namjenama. (2) Razmještaj i veličina planiranih namjena za zgrade društvenih djelatnosti prikazani su GUP-om. (3) Na području obuhvata Prostornog plana uređenja grada nije predviđena gradnja zgrada društvenih djelatnosti izvan obuhvata GUP-a. (4) Na područjima za koja se Prostornim planom uređenja grada propisuje izrada GUP-a, UPU-a i DPU-a prije izrade tih planova nije dozvoljeno utvrđivati uvjete izgradnje zgrada društvenih djelatnosti. Na području obuhvata UPU-a povijesne urbanističke cjeline Slavonskog Broda moguće je izdavanje uvjeta i izgradnja zgrada društvenih djelatnosti i prije izrade UPU-a uz suglasnost i uvjete Uprave za zaštitu kulturnih dobara. (5) Uvjeti građenja zgrada društvenih djelatnosti određuju se GUP-om i detaljnijim planovima koji se izrađuju na temelju GUP-a..

Page 151: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

33

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1.1. Infrastrukturni pojasi (koridori) – opće odredbe Članak 81. (23) Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najvišim standardima zaštite

okoliša. (24) Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se primarno koriste postojeći pojasi i ustrojavaju

zajednički za više vodova, tako da se nastoje izbjeći šumska područja, vrijedno poljodjelsko zemljište, da ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša.

(25) Za građevine i sustave od državne i županijske važnosti potrebno je prije pokretanja postupka lokacijske dozvole napraviti sva potrebna istraživanja i usklađivanja interesa i prava svih činitelja u prostoru.

(26) Kapaciteti i trase za novoplanirane površine (građevinske površine naselja, površine za gospodarsku gradnju) odredit će se određenjem stvarnih kapaciteta projektnih programa investitora. Do tada, u ovom Planu oni su dani načelno i shematski.

5.1.2. Površine infrastrukturnih sustava Članak 82. (1) Površine infrastrukturnih sustava obuhvaćaju gradnju i vođenje infrastrukture na posebnim prostorima i česticama te linijske i površinske zgrade za promet. Na tim površinama grade se: • trafostanice 220 kV, 110 kV, 35(20) i 10kV i komutacijske građevine; • mjerno-primopredajne plinske i redukcijske stanice, skladišta plina i ispostave za dežurne službe; • crpilišta i spremnici voda i uređaji za kondicioniranje voda; • uređaji odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ; • građevine za predobradbu i odlaganje otpada; (2) Na površinama predviđenim za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa

mogu se graditi se i uređivati: • ulična mreža; • parkirališta i garaže; • autobusne stanice i terminali; • željeznička mreža, zgrade i prateći sadržaji; • biciklističke staze, pješački putovi; • benzinske postaje s pratećim sadržajima; • javne gradske površine – tematske zone. (3) Iznimno na zasebnim građevinskim česticama mogu se graditi i poslovne uredske i prateće zgrade u funkciji prometa.

5.1.3. Prometni infrastrukturni sustavi Članak 83. (1) Prostornim planom uređenja grada određene su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za: promet, telekomunikacije, pošte, vodno-gospodarstvo i energetiku. Prostor za razvoj infrastrukture treba planirati i ostvariti po najvišim standardima zaštite okoliša. (2) Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći pojasi i ustrojavaju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume, vrijedno poljodjelsko zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih tvorevina, a uz provedbu načela i smjernica o zaštiti prirode, krajolika i cjelokupnog okoliša. (3) Koridori magistralnih vodova moraju biti prema propisima udaljeni od vanjske nožice nasipa rijeke Save. Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.

Page 152: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

34

(4) Za zgrade i sustave od državne i županijske važnosti potrebno je prije pokretanja postupka lokacijske dozvole napraviti sva potrebna istraživanja i usklađivanja interesa i prava svih subjekata u prostoru. (27) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

5.1.4. Cestovni promet Članak 84. (1) Položaj cesta i cestovnih pojasa (koridora) određen je na grafičkom listu br. 1: “Korištenje i namjerna površina” i na grafičkom listu “Promet” u mjerilu 1:25.000, a način njihove gradnje i uređenja propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i standardima. (2) U kartografskom prikazu “Prometna i komunalna infrastrukturna mreža”, određeni su koridori za cestovna i željezničko cestovna čvorišta. Za novo planiranu izgradnju u zoni novih čvorišta na Istočnoj, Zapadnoj i Sjevernoj veznoj cesti može se vršiti uređenje zemljišta isključivo na temelju urbanističkog ili detaljnog plana uređenja (UPU ili DPU) i prihvaćenog idejnog projekta tih cesta. Iznimno u zoni pretežito dovršene izgradnje može se uređenje zemljišta vršiti i bez izrade DPU i to isključivo na temelju građevinske dozvole. (3) Pojas državnih, županijskih i lokalnih cesta određen je u Zakonu o javnim cestama. Propisan obvezni cestovni pojas za državne ceste je 50 metara, za županijske ceste 30 metara i za lokalne ceste 20 metara. Unutar toga pojasa (koji je simetričan u odnosu na os kolnika) nije dozvoljena nikakva izgradnja. Granica zaštitnoga pojasa podudara se s regulacijskom linijom u građevinskom području. (4) Na području obuhvata GUP-a u, u neizgrađenom, djelomično izgrađenom i izgrađenom prostoru osnovna prometna gradska mreža sastoji se od obilaznica (postojećih i planiranih), glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Zbog izgrađenosti prostora potrebno je u neizgrađenom i djelomično izgrađenom prostoru za gradsku obilaznicu osigurati koridor najmanje širine 30m, za glavnu gradsku ulicu koridor širine najmanje 26 m, a za gradske ulice najmanje 18 m. (5) Širina prometne vozne trake je u pravilu 3,5 m za gradske obilaznice, za glavne gradske ulice 3,25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m. Novoplanirane ulice ne mogu biti uže od ukupno 9 m osim iznimno ako se grade u zoni individualnih zgrada ili na terenu zahtjevne konfiguracije kada im širina može biti 7,5 m. (6) Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijske linije ulice od osi kolnika ne može biti manja od 4,5 m, osim u već izgrađenim dijelovima grada gdje iznimno može biti imanja, ali ne manja od 2,75 m. (7) Pristupni put do građevinske čestice je najmanje širine 3,0 m, a ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje 4,5m, te 1,5 m ako se koristi samo za pješački pristup. Najveća dužina takvog puta je 40 m i na njega se mogu vezati najviše dvije građevinske čestice. (8) Kod gradnje glavnih gradskih ulica treba obvezno predvidjeti sadnju drvoreda. Drvorede treba planirati i uz ostale prometnice gdje prostorni uvjeti to omogućavaju. (9) Građevinska čestica ulice može biti i šira od površine planirane za ulicu zbog prometno tehničkih uvjeta (gradnja križanja, pothodnika, nadhodnika, biciklističkih staza, stanica javnog prijevoza i sl.) Određivanje koridora ceste (odnosno regulacijske linije čestica) uz veća križanja određuje se isključivo temeljem UPU ili DPU odnosno prema projektu križanja (ceste) kako bi se osigurao dovoljan prostor za gradnju križanja i koji je u pravilu veći od osnove širine koridora, (10) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih cesta i ulica treba obvezno izgraditi rampe za osobe s teškoćama u kretanje (sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera). (11) Kod gradnje novih i rekonstrukcije postojećih cesta i ulica treba obvezno izgraditi biciklističke staze i to uz nogostupe za glavne i sabirne gradske ceste, a uz kolnik uz stambene ulice. Na području gradskog centra kretanje bicikla nije ograničeno. (12) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja prometnica određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 85. (1) Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (PGM) za stambenu namjenu u reguliranim prostorima propisan je ovim odredbama. Potreban broj garažnih ili parkirališnih mjesta (GPM) za osobna vozila potrebno je osigurati na čestici. Za prostore nove regulacije potreban broj PGM za

Page 153: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

35

stambenu namjenu odrediti će se detaljnijim urbanističkim planom uz najniži dozvoljeni kriterij od 1 PGM za 1 stan ali ne manje od 1 GPM na 100 m2 BRP. (2) Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja potreban broj GPM može se osigurati i u neposrednoj blizini (na susjednoj građevinskoj čestici) pod uvjetom da zgrada ne može dobiti uporabnu dozvolu ako parkirališta nisu izvedena, odnosno ako nisu u funkciji korištenja te zgrade. Iznimno, parkirališta ili dio potrebnih parkirališnih mjesta može biti izveden i u pojasu ulice u drvoredu (ako je pojas ulice dovoljno širok ispred čestice zgrade), ako pri tom ne dolazi do suženja kolnika ispod propisanoga standarda te ako se zadržava nogostup najmanje širine od 1,5 metar. (3) Za zgrade drugih namjena broj PGM određuje se na 1000 m2 bruto izgrađene površine po kriteriju: NAMJENA ZGRADE MINIMALAN BROJ PGM proizvodnja, skladišta 6 zgrade za trgovinu 30 poslovne zgrade 20 ugostiteljstvo (restorani i sl.) 50 učilišta, kulturni centri i sl. 10 U bruto izgrađenu površinu ne uračunavaju se površine garaža i jedno-namjenskih skloništa od ratnih opasnosti. (4) Ukoliko se broj PGM ne može odrediti prema normativu iz st. 2. ovog članka određuje se najmanje po 1 PGM za: hotele, motele, pansione na dva ležaja dvorane za javne skupove (kina, kazališta i sl.) na 10 sjedala športske dvorane na 10 sjedala 1 PGM za autobus na 500 sjedala ugostiteljstvo na 4 stajaća ili sjedeća mjesta škole i predškolske ustanove na razred ili grupu djece bolnice na 4 kreveta ili 3 zaposlena u smjeni domove zdravlja, poliklinike, ambulante na 3 zaposlena u smjeni socijalne ustanove na 3 zaposlena u smjeni vjerske zgrade na 20 sjedećih mjesta (5) Postojeće garaže i parkirališta smiju se prenamijeniti u drugu namjenu isključivo uz istovremeno

uređenje prostora za smještaj vozila. (6) Parkirališta građena uz glavni kolnik mogu biti uzdužna (paralelna s kolnikom) ili pod kutom. Ako

su parkirališta izgrađena uz kolnik dopuštena brzina kretanja vozila je najviše 50 km /sat. (7) Parkiranje se dopušta uz one gradske ulice gdje za to ima dovoljno prostora te ako takvo

parkiranje nije na štetu sigurnosti odvijanja prometa (zabrana parkiranja uz državne i županijske ceste, preglednost i prilaz križanju, prilaz vozila za hitne intervencije, biciklista i pješaka i sl.)

(8) Javne garaže (podzemne/nadzemne) graditi će se isključivo na temelju detaljnijeg urbanističkog plana i to izvan zone dovršenih prostora (A.1.).

(9) Na javnim parkiralištima najmanje 5% od ukupnog broja parkirališta mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba, a na parkiralištima s manje od 20 PM najmanje 1 PM mora biti uređeno za parkiranje vozila invalidnih osoba.

(10) Na području GUP-a detaljnije uvjete dimenzioniranja broja garaža i parkirališta određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 86. (1) Uvjeti uređivanja pojasa i prometnih površina, kao i uvjeti uređivanja drugih infrastrukturnih sustava na području Grada, ako nije drukčije rečeno, obavljaju se u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i standardima. Udaljenost svih građevina od zemljišnog pojasa državnih, županijskih, lokalnih i ostalih (nerazvrstanih) prometnica sukladna je najmanjim udaljenostima koje propisuju pozitivni zakonski propisi, pravilnici i standardi. (2) U pojasu javnih cesta u građevinskom pojasu naselja, (izuzev u kontaktnom području zaštitne zone vodocrpilišta), mogu se graditi uslužne građevine u prometu: benzinske crpke, praonice vozila i servisi vozila i ugostiteljski sadržaji.

Page 154: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

36

(28) Udaljenost građevina (građevinske linije) od regulacijske linije, koji se u načelu poklapa s granicom zemljišnog pojasa ceste ili ulice, iznosi najmanje: - 5 m za stambenu zgradu; - 9 m za zgradu društvenih, javnih, poslovnih, ugostiteljsko-turističkih, servisnih, uslužnih

i sličnih djelatnosti, obiteljski pansion; - 9 m za gospodarsku građevinu bez izvora onečišćenja; - 15 m za pčelinjak; - 20 m za gospodarsku građevinu s izvorima onečišćenja;

(4) Najmanja širina nogostupa je 1,5 metara. (5) Iznimno od odredbi ovog članka udaljenost može biti i manja kada je to nužno u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja kad se trebaju poštuju građevinske i regulacijske linije bočnih susjeda. (6) Zaštitni pojas zemljišnog pojasa ceste potrebno je očuvati za planiranu gradnju, rekonstrukciju i proširenje prometne mreže sve dok se trasa prometnice ili položaj prometne građevine ne odredi na terenu idejnim projektom prometnice i dok se ona ne unese na temelju parcelacijskog elaborata u katastarske karte i ne prenese na teren iskolčavanjem. Zaštitni pojas u nastavku na zemljišni pojas na svakoj strani državne, županijske i lokalne ceste treba biti u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Kada je trasa određena na terenu, do trenutka gradnje prometnice moguće je utvrđivati uvjete uređenja prostora i unutar zaštitnog pojasa ceste u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, pravilnicima i normama. (7) Kada državna, županijska i lokalna cesta prolazi kroz građevinsko područje i kada se uređuje kao ulica, regulacijske linije od osi ulice mora iznositi najmanje: za državnu cestu 10 metara, za županijske 9 metara, kod lokalne i nerazvrstane 5 metara, ako GUP-om ili detaljnijim planovima nije određen širi pojas zaštite. (8) Najmanje širine iz prethodnog stavka mogu biti i veće, ako se duž ulice želi posaditi drvored, što se određuje prostornim planom užeg područja. (9) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,5 metra, a u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 80 m na strani na kojoj se neće izvoditi nogostup ne manje od 3,0m. (10) U izgrađenim dijelovima grada, kao i na području otežanih terenskih uvjeta (strmi tereni), širine se određuju prema raspoloživom prostoru, odnosno prema odredbama GUP-a. (11) Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika ulice mora biti takva da osigura mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa. Iznimno uz kolnik slijepe ili jednosmjerne ulice može se odobriti gradnja nogostupa samo na jednoj strani najmanje širine 1,5 m. (12) Nije dopušteno gradnja građevina i ograda, koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. (13) Samo jedna vozna traka može se graditi izuzetno i to:

a) na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m ugradi ugibalište, b) slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 80 metara na preglednom, odnosno 50 metara na

nepreglednom dijelu i u jednosmjernim ulicama, c) u izgrađenim dijelovima naselja, ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete prometa.

(14) Građevinskoj čestici može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3,0 metra, uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 40 m. (15) Najmanja širina kolnika u građevinskom području Grada je:

a) za jednosmjerni automobilski promet iznosi 4,5 m, b) širina kolnika za dvosmjerni promet iznosi 6,0 m, c) u izgrađenim dijelovima naselja u nemogućnosti boljih rješenja planirati se mogu i kolno-

pješački putovi najmanje širine od 4,5 m. Građevine društvenih djelatnosti i poslovne građevine prigodom gradnje trebaju osigurati potrebna parkirališna mjesta u skladu s normama. Prigodom gradnje, rekonstrukcije ili prenamjene bilo koje građevine u javni, poslovno-trgovački ili proizvodni sadržaj, na njegovoj građevinskoj čestici obvezno je sagraditi potreban broj parkirališnih mjesta prema normativima ovih odredbi. (16) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja prometnih površina određuje GUP Slavonskog Broda.

Page 155: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

37

5.1.5. Benzinske postaje Članak 87. (1) Benzinske postaje mogu se graditi na lokacijama koje zadovoljavaju slijedeće uvjete: • da se nalaze u prostorima gospodarske, poslovne ili pretežito poslovne namjene; • da se lokacija nalazi na preglednom mjestu u smislu osiguranja sigurnosti prometa (izvan zone križanja, prilaznih kosina mostovima, nadvožnjacima i podvožnjacima, na zavojitim dijelovima prometnica i sl.); • da je veličina građevinske čestice najmanje 1000 m2; • izgrađenost čestice je najviše 20%; • najmanje 20 % čestice je uređeno kao vrt. (2) Benzinske postaje uređuju se i grade uz obvezno prethodno pribavljanje mišljenja nadležnih gradskih službi za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. (3) Odredbe stavaka 1 i 2 ovog članka odnose se i na postaje za opskrbu vozila plinom. (4) Postojeće benzinske postaje mogu se rekonstruirati ili zamijeniti novima ako su sukladne s ovim Prostornim planom uređenja grada. (5) Benzinske postaje ne mogu se graditi u kontaktnim zonama zaštite vodocrpilišta propisane posebnim propisima. (6) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja određuje GUP Slavonskog Broda.

5.1.6. Mreža biciklističkih staza i traka Članak 88. (1) Biciklističke staze uređuju se i grade obvezno prema označenim trasama na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama. Vođenje biciklističkih staza mora biti neprekinuto. (2) Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica, kao zasebna površina uz nogostupe odnosno kao zasebna površina uz kolnike. Obilježavaju se posebnom prometnom signalizacijom. (3) Najmanja širina biciklističke staze za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,6 m. (4) Na prolazu biciklističke staze uz stanice javnog prijevoza ne smije se prekidati biciklistička staza niti suživati prostor za čekanje putnika. (5) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake je najviše 8%. Na križanjima biciklističke staze vode se uz pješačke prijelaze uz obvezno skošenje nogostupa na mjestu prijelaza kolnika tako da rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 3 cm od razine kolnika. (6) Ukoliko se biciklistička staza ili traka vodi neposredno uz kolničku traku obvezno se propisuje zaštitna brzina kretanja motornih vozila do 40 km/h. (7) Obveza izgradnje biciklističkih staza ili traka je pri rekonstrukciji postojećih i gradnji novih prometnica. (8) Utvrđuje se obveza postave biciklističkih parkirališta uz sve zgrade i prostore koje posjećuje ili u kojima se okuplja veći broj osoba (javne zgrade, zgrade za šport i rekreaciju, kolodvore, trgovačke zgrade, zgrade za obrazovanje itd.) (9) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja biciklističkih staza određuje GUP Slavonskog Broda.

5.1.7. Javne pješačke površine Članak 89. (1) Kretanje pješaka osigurava se gradnjom pješačkih hodnika, ulica i trgova, šetališta, nadhodnika i pothodnika. Površine za kretanje pješaka moraju biti minimalne širine 1,5 m, nagiba najviše do 8% te protuklizne završne obrade. Iznimno unutar područja zaštićenog povijesnog nasljeđa pješačke površine mogu biti i uže.

Page 156: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

38

(2) Na mjestu pješačkih prijelaza kolnika obvezna je izgradnja skošenja nogostupa (rampe) nagiba do 8% tako da rubnjak nogostupa ne smije biti viši od 3 cm od razine kolnika. (3) Na svim javnim površinama obvezna je izvedba ograda na mjestima razlike u visini većoj od 60 cm, odnosno uz stube i rampe kojima se svladavaj visina veća od 45 cm. Visina stuba na javnom prostoru je najviše 14,5 cm. Uz stube je obvezno izvesti kosu traku za guranje kolica i bicikla. (4) Obveza uređenja i izgradnje pješačkih površina je pri rekonstrukciji postojećih i gradnji novih prometnica. (5) Gdje je god moguće potrebno je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veličine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji će omogućiti okomito ili podulje parkiranje osobnih vozila u drvoredu. (6) Da bi se uži središnji predio (središnja zona naselja) naselja, ili pojedina ulica, namijenila isključivo pješačkom prometu obvezatno je:

a) izraditi u neposrednom okruženju najmanje onoliko parkirališnih mjesta koliko se uvođenjem pješačke zone ukinulo postojećih,

b) osigurati odvijanje prometnog sustava najmanje na razini usluge kao prije zahvata, c) u pješačkoj zoni stvoriti uvjete za normalno odvijanje opskrbnog i ostalog prometa u

izvanrednim okolnostima. (7) Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) ispred zgrade u čijem je prizemlju trgovačko-poslovno-ugostiteljski sadržaj, može se dopustiti kalendarski ograničeno korištenje vanjskog predprostora u vezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,5 m ako površina siječe logičan pješački potez. (8) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja pješačkih površina određuje GUP Slavonskog Broda.

5.1.8. Željeznički promet i javni promet Članak 90. Prostori za željeznički promet određeni su i označeni u kartografskom prikazu “ PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ” (1) Prostornim planom uređenja grada zadržava se postojeća magistralna željeznička pruga i lokacija postojećeg željezničkog kolodvora u Slavonskom Brodu. (2) U postojećem koridoru međunarodne željezničke pruge MG2 ((S. Marof (državna granica) – Zagreb – Sisak – Novska – S. Brod – Vinkovci – Tovarnik (državna granica)) čuva se prostor za planiranu modernizaciju/izgradnju pruge velikih brzina, za koju je na području grada potrebno osigurati neizgrađen koridor širine ukupno 40 m (mjereno osno u odnosu na postojeće glavne kolosijeke). Planiranje, projektiranje i izvedba svih tehničkih elemenata i zgrada ove željezničke pruge radit će se u suglasju sa posebnim uvjetima Hrvatskih željeznica. (3) Planirani koridor omogućava zadržavanje postojećih niveleta pruge. Sve novoplanirane zgrade unutar koridora željezničke pruge iz st. 2. ovog članka mogu se projektirati i graditi isključivo uz posebne uvjete Hrvatskih željeznica. (4) Planira se modernizacija željezničkog čvora i dogradnja dijelova željezničke mreže, a posebito modernizacija postojećeg industrijskog kolosijeka do planirane nove luke i industrijske zone Bjeliš. (Napomena – ukoliko se utvrdi opravdanost izgradnje novog industrijskog kolosijeka do luke i industrijske zone Bjeliš predloženog Prostornim planom Brodsko-posavske županije, a koji se nalazi izvan obuhvata ovog plana, zatvoriti će se južni dio traka industrijskog kolosijeka južno od županijske ceste Ž 4210 Slavonski Brod – Rušćica.) (5) Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim površinama gospodarske namjene.

5.1.9. Javni prijevoz Članak 91. (1) Javni prijevoz putnika autobusima organizirati će se na postojećim prometnicama. (2) Okretišta i stajališta javnog prometa mogu se graditi u svim namjenama. Lokacije postojećih stajališta u funkciji javnog prijevoza mogu se mijenjati ukoliko se poboljšava javni prijevoz. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja određuje GUP Slavonskog Broda.

Page 157: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

39

5.1.10. Pošta i javne telekomunikacije Članak 92. (1) Raspored poštanskih ureda i položaj trasa telefonskih vodova i uređaja određen je na grafičkom listu br. 2b: “Pošta i telekomunikacije” u mjerilu 1:25.000. (2) Antenski stupovi GSM mreže svojim položajem ne smiju remetiti vizure, osobito tradicijske

vizure krajobraza kraja. O tome svoj sud daje Poglavarstvo Grada. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 93. (1) Prostornim planom uređenja grada određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju: telefonskih centrala, distributivne kanalizacije, zgrada UPS-a, radio odašiljačkih postaja i koridora, mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača i veza HRT-a i poštanskih ureda. (2) Postavljanje magistralnih telekomunikacijskih vodova (zračnih ili podzemnih) unutar područja utvrđenih ovim Planom vršit će se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatskih telekomunikacija uz obvezu ishođenja suglasnosti županijskog zavoda na prijedlog trase/lokacije. (3) Radio i tv sustav veza - Postavljanje radijskih i tv odašiljača (zračnih ili podzemnih) unutar područja utvrđenih ovim Planom vršit će se u skladu sa posebnim propisima uz obvezu ishođenja suglasnosti županijskog zavoda na prijedlog trase/lokacije. (4) Postojeće i planirane zgrade i mreže telekomunikacija prikazane su na kartografskom prikazu “KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA - Pošta i telekomunikacije”.

5.2. ENERGETSKI SUSTAV Članak 94. (1) Prostornim planom uređenja grada određene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava električne energije, toplinske energije i plina.

5.2.1. Zgrade za opskrbu električnom energijom Članak 95. (1) Opskrba grada električnom energijom i njeno korištenje osigurati će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju trafostanica i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske te prijenosnih elektroenergetskih uređaja i mreže viših naponskih razina. (2) Dalekovodima je potrebno, ovisno o naponskoj razini, osigurati zaštitne pojase prema uvjetima H. Elektroprivrede. Ove građevine ne zahtijevaju svoju građevnu parcelu, a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, uredbama, pravilnicima i standardima. (3) Planom je osiguran zaštitni pojas posebnog režima korištenja za nadzemne elektroenergetske vodove unutar građevinskog područja i to za DV 10 i 35 kV širine koridora najmanje 15 metara te za DV 110 kV širine koridora najmanje 20 metara. Unutar koridora posebnog režima korištenja nadzemnih elektroenergetskih vodova nije dozvoljena gradnja zgrada. Unutar koridora zabranjena je sadnja visokog raslinja na način da u slučaju pada stabla ne dođe do oštećenja vodiča. (4) Položaj TS i dalekovoda i njihovih pojasa određen je na grafičkom listu “Energetski sustav (elektroenergetika)” u mjerilu 1:25.000. (5) Postavljanje elektroopskrbnih visokonaponskih (zračnih ili podzemnih) kao i potrebnih trafostanica obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske Elektroprivrede. Širine zaštitnih pojasa moraju biti u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama. (6) Pri odabiru lokacije trafostanica treba voditi računa o tome da u budućnosti ne budu ograničavajući čimbenik izgradnji naselja, odnosno drugim infrastrukturnim građevinama. (7) Planirane trafostanice graditi će se u skladu sa posebnim propisima i uvjetima, na način koji će zahtijevati dinamika izvođenja planirane nove elektroopskrbne mreže te rekonstrukcija postojeće. Za trafostanice treba u DPU-a osigurati čestice propisane veličine te odgovarajućeg kolnog prilaza.

Page 158: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

40

(8) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja određuje GUP Slavonskog Broda.

5.2.2. Naftovodi, plinovodi i građevine za opskrbu plinom Članak 96. (1) Prostornim urbanističkim planom uređenja određuju se površine i koridori za postojeće naftovode. (2) Za magistralne naftovode širina zaštitnog pojasa je 100 metara (obostrano mjereno od osi naftovoda) u kojem za građenje treba tražiti posebnu suglasnost vlasnika naftovoda, odnosno pojasa zabranjenog građenja širine 10 m (obostrano širine po 5 m mjereno od osi naftovoda). (3) Prostornim urbanističkim planom uređenja određuju se površine i koridori za visoko-tlačne, srednje-tlačne i nisko-tlačne plinovode te građenje i uređenje plinsko-regulatorskih stanica (PRS). (4) Za magistralni plinovod osigurana je širina zaštitnog pojasa od 60 metara (obostrano po 30 m mjereno od osi plinovoda) u kojem za građenje treba tražiti posebnu suglasnost vlasnika plinovoda, odnosno pojasa zabranjenog građenja širine 10 m . (5) Svi ostali razvodni i lokalni plinoopskrbni potezi trebaju se planirati unutar javnih površina ili prometnih pojasa (cestovnih ili uličnih). (6) Postavljanje novog magistralnog cjevovoda za transport plina treba planirati u istom koridoru tako da se ne povećava štićena površina. Za izvođenje potrebnih plinskih podstanica i cjevovoda utvrđenih ovim Planom vršit će se u skladu sa posebnim uvjetima za transport plina uz obvezu ishođenja suglasnosti županijskog zavoda na prijedlog trase/lokacije. (7) Zgrade plinsko-regulatorskih stanica (PRS) su nadzemni zidani ili limeni kiosci, s obveznom zaštitnom čeličnom ogradom oko zgrade visine 2,0 m. Do njih se polažu plinovodi visokog tlaka (VT), a iz njih se do potrošača vode plinovodi srednjeg tlaka (ST) ili niskog tlaka (NT). (8) Udaljenost zgrada PRS-a do susjednih osjetljivih zgrada mora iznositi najmanje 10,0 m, a do javne ceste ili puta najmanje 5,0 m. Do PRS treba osigurati kolni prilaz i dva parkirana mjesta. (9) Visokotlačni napojni plinovodi (VT) položeni su podzemno na dubini najmanje 1,0 m. Udaljenost vanjske stjenke visokotlačnog plinovoda do najbliže zgrade u kojoj borave ljudi je 10 m. (10) Srednjetlačni napojni i razvodni plinovodi položeni su podzemno na dubini najmanje 1,0 m. Sigurnosna udaljenost vanjske stjenke ST plinovoda do najbliže zgrade u kojoj borave ljudi iznosi najmanje 2,0 m. (11) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja određuje GUP Slavonskog Broda.

5.2.3. Zgrade za opskrbu toplinskom energijom Članak 97. (1) Opskrba grada toplinskom energijom i njeno korištenje osigurati će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za dogradnju distribucijske mreže, povezivanje mreža TE-TO, postavljanje toplovoda pod zemlju, gradnju zgrada radi pasivnog korištenja sunčeve energije, gradnju zgrada radi korištenja energije vjetra, gradnju zgrada radi korištenja alternativnih izvora energije. (2) U PPUG-u se preuzima obveza istraživanja lokacije TE-TO na širem području grada. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja određuje GUP Slavonskog Broda.

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

5.3.1. Zgrade i uređaji za opskrbu vodom Članak 98. (1) Prostornim urbanističkim planom uređenja određene su površine za uređenje i zaštitu vodocrpilišta, vodosprema, crpnih stanica i glavnih cjevovoda. Grad Slavonski Brod i okolna naselja opskrbljuju se vodom iz vodocrpilišta Jelas. Za opskrbu pitkom vodom koristiti će se postojeća i planirana vodocrpilišta. (2) Na području Plana planirane zgrade vodoopskrbe i magistralni vodoopskrbni cjevovod gradit će su u skladu sa posebnim propisima. Treba težiti da se cjevovod postavlja unutar javnih prometnih površina, odnosno u zaštitnim pojasevima postojećih ili planiranih cestovnih ili željezničkih komunikacija.

Page 159: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

41

(3) Izgradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema utvrđenih ovim Planom vršit će se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno nadležnog ureda za te uz obvezu ishođenja suglasnosti županijskog zavoda na prijedlog trase/lokacije. Vodozaštitna područja i režimi zaštite reguliraju se odlukama o zaštiti izvorišta, drugim posebnim i vodopravnim dozvolama te ovim odredbama. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i opskrbe vodom određuje GUP Slavonskog Broda.

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda Članak 99. (1) U Gradu je većim dijelom izgrađen sustavi odvodnje otpadnih voda. (2) Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s pročistača izvan građevinskog područja utvrđenog ovim Planom obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima mjerodavne ustanove zadužene za odvodnju. Za građenje pročistača unutar građevinskog područja ili u njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš (3) Položaj trasa sustava odvodnje otpadnih voda određen je na grafičkom listu “Vodnogospodarski sustav (odvodnja otpadnih voda)” mjerilu 1:25.000. (4) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja odvodnje određuje GUP Slavonskog Broda.

5.3.3. Zgrade i uređaji za odvodnju voda Članak 100. (1) Prostornim urbanističkim planom uređenja određene su površine i koridori za gradnju zgrada i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, tako da se: • grade zgrade i uređaji mješovite javne kanalizacije, a zgrade i uređaji razdjelne kanalizacije samo tamo gdje je to određeno te u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede; • odvodnja otpadnih voda gdje nije izgrađen ili se ne planira izgradnja javnog sustava odvodnje zbog lokalnih uvjeta i posebnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki troškovi izgradnje sustava i sl.) rješavati će se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede. (2) Otpadne vode pročišćavati će se na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Bjeliš – mikrolokacija uređaja odrediti će se prema posebnoj studiji kojom treba obuhvatiti i uvjete prihvata otpadnih voda iz luke i industrijske zone Bjeliš te gravitirajućih naselja u susjednim općinama. (3) Izgradnja kolektora odvodnje i alternativna lokacija pročistača utvrđenih ovim Planom vršit će se u skladu sa posebnim uvjetima nadležne ustanove zadužene za odvodnju. Za dio trase kolektora koji povezuje naselja u više općina kao i za lokaciju pročistača za više naselja potrebno je zatražiti suglasnost Županijskog zavoda za prostorno uređenje. Ukoliko se pročistač gradi unutar građevinskog područja ili u njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš. (4) Na području Prostornog urbanističkog plana uređenja izgrađene su i planirane crpne stanice i kišni preljevi. Točna lokacija i izvedba planiranih građevina utvrditi će se u skladu sa posebnim propisima i uvjetima. (5) Svi kanali za odvodnju otpadnih voda grade se kao zatvoreni izuzev dijela glavnog odvodnog kanala. (6) Tamo gdje postoji javna kanalizacijska mreža sve zgrade (zgrade) se moraju priključiti na tu mrežu. Tamo gdje se planira javna kanalizacijska mreža potrebno je sve zgrade (zgrade) izvesti tako da se u budućnosti mogu priključiti na sustav javne odvodnje. Do tada potrebno je otpadne vode sakupljati u septičkim jamama. Tamo gdje se ne planira sustav javne odvodnje za svaku zgradu je potrebno propisno izvesti pojedinačne septičke jame. (7) Industrijske otpadne vode, kao i one prikupljene iz domaćinstava sustavom javne kanalizacijske mreže, kao i oborinske vode prikupljene na velikim infrastrukturnim sustavima (auto-cesti i drugdje), moraju se prije ispuštanja u okoliš (u rijeku Savu) pročistiti do stupnja koji zadovoljava važeće propise i osigurava zaštitu okoliša. U tu svrhu treba na području Bjeliša izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Page 160: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

42

5.3.4. Građevine i uređaji za uređenje potoka i voda Članak 101. (1) Prostornim planom uređenja grada određuju se površine i koridori za: • gradnju retencija za zaštitu od štetnog djelovanja voda potoka; • uređenje postojećih potoka, posebno bujičnih voda, prema Zakonu o vodama, odnosno određeni su pojasi posebnog režima korištenja zbog održavanja vodnog režima. (2) Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom zgradom te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja pogoršanja vodnog režima, ne mogu se graditi zgrade niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od propisane posebnim propisima, ali ne manje od 5,0 m od postojećeg ili planiranog gornjeg ruba korita potoka.

5.3.5. Uređenje vodotoka, voda i melioracija Članak 102. (1) Položaj vodotoka, uređenje vodotoka, retencije, akumulacije i površine melioracija te crpnih stanica određen je na grafičkom listu “Vodnogospodarski sustav (uređenje vodotoka, voda i melioracija)” u mjerilu 1:25.000. (2) Gradnja, uređenje i održavanje sustava odvijat će se u skladu sa Zakonima, uredbama, pravilnicima i standardima, te posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno mjerodavnog ureda za vodoopskrbu.

5.3.6. Korištenje voda Članak 103. (1) Položaj trasa cjevovoda određen je na grafičkom listu “Vodnogospodarski sustav (korištenje voda)” mjerilu 1:25.000. (2) Gradnja magistralnih vodoopskrbnih vodova, crpnih i precrpnih stanica, kao i vodosprema izvan građevinskih područja utvrđenih ovim Planom, odvijat će se u skladu s posebnim uvjetima Hrvatske vodoprivrede, odnosno mjerodavnog ureda za vodoopskrbu. (3) Ako na dijelu građevinskog područja na kojem će se graditi građevina ne postoji vodovodna mreža, opskrba vodom rješava se prema lokalnim prilikama. Zabranjuje se gradnja novih stambenih zgrada ako nije izgrađena gradska vodoopskrbna mreža.

5.4. GROBLJA Članak 104. (1) Groblja su površine na kojima se osim ukopnih mjesta i grobnih polja mogu graditi prateći sadržaji osnovne funkcije – grobne kapele, mrtvačnice, obredne dvorane te prodaja cvijeća i svijeća. Uređena čestica groblja treba sadržavati najmanje 20 % parkovno uređenih površina. (2) Postojeća i planirana groblja nalaze se unutar građevinskog područja grada i obuhvata GUP-a te se određuju tim planom. Za novo gradsko groblje i proširenje postojećeg obvezna je izrada i DPU-a. (3) Na području GUP-a detaljnije uvjete građenja i uređenja groblja određuje GUP Slavonskog Broda.

Page 161: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

43

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Članak 105. Opća načela zaštite su: • očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; • poticanje i unapređivanje održavanja i obnove zapuštenih poljodjelskih zemljišta zadržavajući

tradicijski i prirodni ustroj; • zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, prošteničkih i poljskih putova te

šumskih prosjeka); • očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina u njihovu izvornom okruženju, s povijesnim

graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; • očuvanje i obnovu tradicijskoga graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih zgrada spomeničkih

svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; • očuvanje povijesne slike, volumena (gabarita) i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i

slikovitih pogleda (vizura); • zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima; • zaštitom područja prirodnih biotopa; • osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranog izgrađenog i prirodnog neizgrađenog

prostora. Članak 106. (1) Ovim Prostornim planom ne predlaže se na temelju Zakona o zaštiti prirode pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu krajobraza i parkovne arhitekture. (2) U usvojenom i važećem Županijskom planu predlagani su slijedeći dijelovi prirode koji bi se štitili Zakonom o zaštiti prirode u pojedinim kategorijama: - zaštićeni krajolik: pješčana plaža Poloj i krajnji obronci Dilj gore, - spomenik parkovne arhitekture : park Klasije, park u tvrđavi «Brod», park uz Savu i franjevački samostan, park na trgu kralja Tomislava, park ispred Privredne banke. (3) Predloženi dijelovi prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture zaštićeni su u sklopu ambijentalnih povijesnih prostora u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pa ih nije nužno zaštiti Zakonom o zaštiti prirode. To se prvenstveno odnosi na park tvrđave “Brod” i park uz franjevački samostan i crkvu Sv. Trojstva. (4) Nužno bi bilo u sklopu uređenja tvrđave “Brod” izraditi za park povijesnu studiju nastanka kako bi se utvrdile vrijednosti i promjene koje su nastale na oblikovnoj kompoziciji i na dendrološkom fondu parka. Park je nužno zaštititi u sklopu ambijentalne cjeline tvrđave “Brod” kao spomenik kulture, a isto tako park uz franjevački samostan i crkvu Sv. Trojstva trebao bi biti zaštićen kao i prethodno navedeni park. Osim parka oko crkve vrijedan je prostor franjevačkog klaustra gdje je najvjerojatnije bio uređen samostanski vrt. (5) Ovim Prostornim planom utvrđuje se (kao planska mjera) zaštita sljedećih vrijednih prirodnih predjela:

• kao osobito vrijedan prirodni krajolik zaštićuju se područja Vijuš-Poloj i šuma Migalovci. Cjelokupni neizgrađeni pojas uz Savu štititi se planskim mjerama zaštite krajolika u prostornim-planovima. Područje krajolika Vijuš-Poloj predloženo je također za zaštitu i prostornim planom Brodsko-posavske županije. Za ovo područje treba odrediti namjenu i uvjete korištenja prostora sukladno njegovoj vrijednosti. Neophodno je provesti zaštitu šume Migalovci i to očuvanjem krajobrazne cjelovitosti prostora

• Kao osobito vrijedan kultivirani krajolik zaštićuje se predio Brodskog brda. Zaštitu treba provoditi očuvanjem konfiguracije prostora (dolina i potoka) te značajnijih reljefnih točaka s kvalitetnim panoramskim vizurama

• Kao parkovna arhitektura mjerama ovog plana štite se park na Trgu kralja Tomislava i park uz Privrednu banku budući da nisu zaštićeni po drugoj osnovi

Page 162: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

44

(6) Očuvanjem ostalih neizgrađenih površina te strukturom i mjerilom izgrađenog okoliša treba očuvati krajobraznu cjelovitost kao i osobitost svih oblika vodenih površina unutar gradskog prostora. (7) Na području GUP-a detaljnije uvjete uređenja i zaštite određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 107. (1) Za sve graditeljske zahvate u predjelima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Državne uprave za zaštitu prirode. U tim predjelima zaštite nije moguća izgradnja koja se inače dozvoljava izvan građevinskih područja. (2) U zaštićenom krajoliku Poloj-Vijuš nije moguća nikakva izgradnja prije izrade Detaljnog plana uređenja čija je izrada uvjetovana Prostornim planom županije Brodsko-posavske. Tim planom bit će utvrđeni potanki uvjeti za izgradnju i korištenje zemljišta sukladno odredbama ovog Generalnog plana. (3) U kultiviranom vinorodnom krajoliku Brodskog brda moguća je stambena izgradnja samo unutar izgrađenoga dijela gradivog područja. Izgradnja klijeti je moguća primjenom tradicijskog načina gradnje, a u svemu prema odredbama ovog plana. Članak 108. (1) Posebne uvjete za park tvrđave «Brod» odrediti će nadležna Državna uprava za zaštitu kulturne baštine (2) Detaljnije uvjete uređenja i zaštite određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 109. (1) Na područjima zaštićenog krajolika kao i na širem neizgrađenom dodirnom području prirodnoga i kultiviranoga krajolika te predjelima parkovno oblikovanih dijelova grada propisuju se očuvanje šumskih površina (zabrana sječa šuma kojim bi se mogla promijeniti panoramska slika Slavonskog Broda). (2) Na području grada Slavonskog Broda najveće područje pokriveno šumom je prostor Migalovaca. Na prostoru Poloja nalazi se i privremena gradska deponija otpada koju hitno treba izmjestiti. Manji dio postojećih šuma je u privatnom vlasništvu i one se ne mogu se prenamijeniti za druge namjene (izgradnja i sl.). Potrebno je gospodariti svim šumama na način da se očuvaju autohtone šumske zajednice, a u skladu s važećim zakonima i propisima. U cilju unapređenja šuma i šumskoga tla potrebno je učiniti sljedeće: - neke šumske površine- panjače (u privatnim šumama) uzgojem prevesti u viši uzgojni oblik, - pošumljavati šikare, zapuštena obradiva zemljišta i zemljišta neprikladna za poljodjelstvo, - izgrađivati šumske putove, - uređivati i čistiti šumsko zemljište u skladu sa šumsko-gospodarskim osnovama. (3) Poljodjelsko zemljište cijeni se kao osobita vrijednost i zbog toga se štiti od promjene namjene. Na poljodjelskom zemljištu izvan građevinskog područja mogu se izgrađivati zgrade koje služe za obranu od poplava, za odvodnjavanje i za slične zgrade čija je izgradnja moguća na temelju zakona i propisa ako je sukladno s Županijskim planom Brodsko-posavske županije. Unutar obuhvata Prostornog plana nije dozvoljena izgradnja pomoćnih gospodarskih zgrada na poljoprivrednom i drugom zemljištu izvan građevinskih područja, budući da se nalaze u neposrednoj kontaktnoj zoni grada, odnosno zaštićenih područja vodonosnika i šuma.. (4) Zaštita perivojnih površina (vrtovi, perivoji, parkovi, šetališta, ulični drvoredi, drvoredi uz vodotoke i dr.) podrazumijeva sustavno održavanje te potpuno očuvanje likovno-kompozicijskih odlika.

Page 163: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

45

6.2. MJERE ZAŠTITE I OČUVANJA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA Odredbe za zaštitu i očuvanje prostorne i građevinske strukture i pojedinačnih kulturnih dobara Članak 110. (1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon o zaštiti kulturnih dobara (NN 69/99), Zakon o gradnji (NN 175/03); Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98); Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.). (2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomeničkim zgradama, građevinskim sklopovima, arheološkim lokalitetima, česticama na kojima se spomeničke zgrade nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranoga krajolika, ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. (3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim zgradama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postojećih zgrada, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevinske prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja zgrada ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim česticama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih zgrada, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. (4) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za sve radove na nepokretnim kulturnim dobrima ili bilo koje intervencije unutar zaštićene urbanističke cjeline određuju se Generalnim urbanističkim planom Slavonskog Broda (GUP) te je za iste potrebno ishoditi zakonom propisane suglasnosti od nadležnog konzervatorskog odjela (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Osijeku).: * Posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole za rekonstrukcije, adaptacije ili obnovu

nepokretnih kulturnih dobara, kao i izgradnju unutar zaštićene povijesne cjeline), * Prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) i * Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna uprava za zaštitu kulturne baštine. (5) Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadajuća čestica, ili, njezin povijesni vrijedni dio. Povijesne građevine, obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl. (6) Vrijedne gospodarske zgrade ( uz tradicijske građevine to su i građevine koje pripadaju industrijskoj arhitekturi) moraju se čuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u drugu namjenu koja će poslužiti u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskog i industrijskog graditeljstva. Članak 111. (1) Zaštićenim zgradama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve zgrade koje su u ovom Planu popisane kao: registrirani spomenici (R) i preventivno zaštićeni (P) . (2) Za zgrade označene kao evidentirana baština (E) opisani postupak nije obvezan, ali je preporučljiv ukoliko službe lokalne uprave u provedbi ovoga Generalnoga plana nađu interes i potrebu za savjetodavnim sudjelovanjem Službe zaštite. (3) Temeljem evidencije (inventarizacije) provedene prilikom izrade ovoga Generalnoga plana, uz ranije registrirane (R) ili preventivno zaštićene (P) spomenike, Konzervatorski odjel u Osijeku po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrednije zgrade, predjele (zone) i lokalitete. Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene zgrade. (4) Sastavni dio odredbi za provođenje je popis spomenika i drugih vrjednijih kulturno-povijesnih tvorevina u prostornim planovima uređenja u kojemu je utvrđeno i odgovarajuće spomeničko stanje (R, P, E) važno za primjenu svih mjera zaštite navedenih u ovim odredbama.

Page 164: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

46

(5) Zaštitni i drugi radovi na kulturnom dobru mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Vlasnik (imatelj) kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a odredi ih nadležno tijelo. Predmetno kulturno dobro može se koristiti samo u izvornoj namjeni ili za namjenu određenu od nadležnog tijela. (6) Vlasnici (korisnici) zgrada kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (R, P, E) mogu putem nadležne službe za zaštitu spomenika iz državnoga proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. Članak 112. (1) Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi za: - Povijesnu i urbanističku cjelinu grada Slavonskog Broda

(zone A i B određene Konzervatorskom podlogom). (2) Detaljne planove uređenja potrebno je donijeti za obje cjeline unutar A zone zaštite - Tvrđava «Brod», fortifikacijski kompleks (3) Provedba urbanističko – arhitektonskih natječaja unutar zone B obvezna je za pojedine lokacije

i blokove i propisuju se GUP-om. U zoni A ne mogu se graditi interpolacije, a ostale uvjete odredit će detaljni urbanistički plan.

Članak 113. (1) Unutar područja zona «A» -(Tvrđava «Brod» i cjelina oko Franjevačkog samostana) i zone “B” detaljne uvjete zaštite propisuju se GUP-om Slavonskog Broda.. Članak 114. (1) Opći uvjeti za interpolacije na neizgrađenim prostorima na kojima su prije bile građevine: potrebno je interpolirati nove građevine suvremenog arhitektonskog izraza ili kao replike porušenih (za svaku lokaciju izdaju se posebno konzervatorski uvjeti prema zahtjevu). Prijedlog Gradskom poglavarstvu da organizaciju svih natječaja radi u suradnji (ili prepusti) Društvu arhitekata kao jedinoj meritornoj organizaciji za provedbu istih. Članak 115. (1) Za evidentirane građevine «E» (popisa pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara), mjere zaštite se, u skladu s općim preporukama, provode na razini lokalnih gradskih i županijskih službi, te nije potrebno ishoditi mišljenja, uvjete i odobrenja nadležnog konzervatorskog odjela. Popis pojedinačnih kulturnih dobara GRAD SLAVONSKI BROD

RED. BR.

MJESTO

NAZIV SPOMENIKA

EVID

PREV

REG.

VRSTA SPOMENIKA

1. SL. BROD Tvrđava Brod 26 profani 2. SL. BROD Franj. crkva sv. Trojstva sa samostanom 28 sakralni 3. SL. BROD Urbanistička cjelina 144 cjelina 4. SL. BROD Kuća Brlić, Trg I. B. Mažuranić 8 517 profani 5. SL. BROD Župna crkva sv. Stjepana Kralja 15 sakralni 6. SL. BROD Kuća Kögel, A. Štampara 33 8 profani 7. SL. BROD Jednokatnica, Trg I. B. Mažuranić 4 3215 30 profani 8. SL. BROD Jednokatnica, Trg I. B. Mažuranić 5 3216 31 profani 9. SL. BROD Ugaona jednokatnica, A. Starčevića 1, Radosavljević 3218 20 profani 10. SL. BROD Ugaona jednokatnica, A. Starčevića 17 3219 34 profani 11. SL. BROD Jednokatnica Muzeja Radničkog pokreta, A. Starčevića 8 710 profani 12. SL. BROD Ugaona katnica, Starčevićeva 18 3231 6 profani 13. SL. BROD Jednokatnica, Obala S. Radića 6 3234 7 profani 14. SL. BROD Jednokatnica Hrvatskog doma M. Mesića 11 3236 4 profani 15. SL. BROD Stambena prizemnica, M. Mesića 33 3238 3 profani 16. SL. BROD Jednokatnica, zgrada Crvenog križa, A. Starčevića 13 3248 5 profani 17. SL. BROD Povijesni arhiv Sl. Brod, Cesarčeva 1 733 profani 18. SL. BROD Zgrada grad. magistrata, sada Muzej, Starčevićeva 40 316 profani 19. SL. BROD Br. Vinogorje, Vila “ Brličevac “ 589 profani 20. SL. BROD Prapovijesni lokalitet 691 arheologija 21. SL. BROD Gradska zona 690 arheologija

Page 165: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

47

22. SL. BROD Krešimirova 10 12 profani 23. SL. BROD Krešimirova 11 28 profani 24. SL. BROD Krešimirova 15 , Kuća König 32 profani 25. SL. BROD Krešimirova 24 2 profani 26. SL. BROD Krešimirova 29 18 profani 27. SL. BROD Krešimirova 32 1 profani 28. SL. BROD Krešimirova 45, Rodna kuća V. Becića 52 profani 29. SL. BROD Radičevićeva 23, kuća Z. Benčević-Brlić 19 profani 30. SL. BROD Starčevićeva 11 21 profani 31. SL. BROD Starčevićeva 19 35 profani 32. SL. BROD Starčevićeva 53 33 profani 33. SL. BROD Štamparova 42, stara kirurgija 16 profani 34. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 1 25 profani 35. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 2 27 profani 36. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 3, Žuta kuća 22 profani 37. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 13, Kuća Kohn 23 profani 38. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 14 24 profani 39. SL. BROD Trg I. B. Mažuranić 15 26 profani 40. SL. BROD Trg sv. Trojstva, Vatrogasni dom 14 profani 41. SL. BROD Trg Pobjede 1 47 profani 42. SL. BROD Trg Pobjede 4, Zgrada okružne blagajne 10 profani 43. SL. BROD Trg Pobjede 7, Kuća Till Šimić 9 profani 44. SL. BROD Trg Pobjede 28 50 profani 45. SL. BROD Trg Pobjede 29 51 profani 46. SL. BROD Vrazova 1, Kompleks kontumaca 36 profani 47. SL. BROD Vrazova 3, Kompleks kontumaca 37 profani 48. SL. BROD Vrazova 5, Kompleks kontumaca 38 profani 49. SL. BROD Vrazova 7, Kompleks kontumaca 39 profani 50. SL. BROD Vrazova 9, Kompleks kontumaca 40 profani 51. SL. BROD Vrazova 11, Kompleks kontumaca 41 profani 52. SL. BROD Vrazova 13, Kompleks kontumaca 42 profani 53. SL. BROD Vrazova 15, Kompleks kontumaca 43 profani 54. SL. BROD Podvinje, “ Vinica “ srednjovjekovno naselje 1548 arheologija 55. SL. BROD Spomen kosturnica palih boraca NOR-a 425 NOB spomenik 56. SL. BROD Zgrada Radničkog doma 617 NOB spomenik

Popis ostalih zgrada predloženih za zaštitu od lokalnog značenja, a izvan zona zaštite A i B. - Huge Badalića 8 Sl. Brod, - škola Ivan Goran Kovačić - Huge Badalića 11 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Cesarčeva 3 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Cesarčeva 15 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Gajeva 19 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Gajeva 21 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Gundulićeva 11 Sl. Brod, - dječji vrtić "Trnoružica" - Gundulićeva 20 Sl. Brod, - Srednja medicinska škola - Gupčeva 23 Sl. Brod, - stambena katnica - Gupčeva 41 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Štamparova 14 Sl. Brod, - stambena dvokatnica - Štamparova 48 Sl. Brod, - Evangelistička crkva - Zrinska 23 Sl. Brod, - stambena prizemnica - Zrinska 25 Sl. Brod, - stambena prizemnica "Vodovod" - Trg hrvatskog proljeća 4 Sl. Brod, - HŽ, Željeznički kolodvor - Gundulićeva 58 Sl. Brod, - stambena katnica Članak 116. (1) Memorijalna područja štite se očuvanjem i uređenjem prirodnih i izgrađeni povijesnih vrijednosti. (2) Groblja su povijesni dio prostorne organizacije grada, njegove memorijske i fizičke strukture. Mjerama zaštite nadležni konzervatorski odjel sudjelovat će, po potrebi, pri intervencijama (rekonstrukcijama i proširenjima) na postojećim grobljima. Prijedlog Ovog odjela je da groblje bude zaštićeno od lokalnog značenja, ovdje dajemo popis značajnijih grobnica, uključujući i kapele). Groblja u Sl. Brodu Katoličko groblje:

Page 166: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

48

- Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela sv. Lovre na groblju – k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica Josipa Ferića- k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica obitelji Čavčić - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica komandanta Tvrđave «Brod» Henrich Feuchterslebe

– k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela Lukić danas časne sestre - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela Giovannija Toffolinija - k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Grobnica gradonačelnika pl Stjepana Horvata – k.č. br. 6713 k.o. Sl. Brod Židovsko groblje: - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Kapela - hram- k.č. br. 6701 k.o. Sl. Brod - Ulica sv. Lovre 1 Sl. Brod, - Mrtvačnica na židovskom groblju – k.č. br. 6701 k.o. Sl. Brod (3) Na području obuhvata ovog plana nalazi se veći broj spomenika antifašizma koji imaju lokalni značaj pa ih je potrebno štititi prema smjernicama nadležnog Konzervatorskog odjela u Osijeku, na razini lokalne zajednice temeljem čl. 17 Zakona o zaštiti kulturnih i povijesnih dobara. To su: - Brodski Varoš -spomenik palim borcima u centru mjesta - Brodski Varoš -spomenik formiranju NOO - Brodski Varoš -spomen grob s pločom - Slavonski Brod -statua Đ. Đakovića u auli Obrazovnog centra - Slavonski Brod -spomenik palim borcima ispred mjesnog ureda u Osječkoj ulici - Slavonski Brod -spomen grobnica palim borcima 20.02.1935.g. na mjesnom groblju - Slavonski Brod -spomenik palim željezničarima - Slavonski Brod -spomen ploča Franji Cvetkoviću - Slavonski Brod -spomen ploča Stjepanu Bodon, Kvaternikova ulica 19 - Slavonski Brod -spomen ploča Nadi Božić u Osječkoj 54 - Slavonski Brod -spomen ploča Antunu Daus i Vilmi i Josipu Ambrušu - Slavonski Brod -spomen ploča Dragici Pihler, Vinogradska 106 - Slavonski Brod -spomen ploča Branku Balaću, Reljkovićeva 8 - Podvinje -spomen ploča u čast Skojevaca na zgradi trgovine - Podvinje -spomenik palim borcima, centar mjesta - Brodsko Vinogorje -spomenik palim borcima u centru mjesta Za ova obilježja iz razdoblja antifašističke borbe imaju lokalni karakter. Temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, predstavničko tijelo općine može ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja. Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjat, premještati, ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja Grada i ove Uprave. Članak 117. (1) Kao posebna planska mjera zaštite na razini PPUG-a određuje se Generalnim urbanističkim planom grada Slavonskog Broda (GUP) provoditi plansku zaštitu pojedinih cjelovitih ili dijelova naselja: Kolonija, Plavo polje i Blok B (2) Granice i uvjeti planske zaštite određuju se GUP-om. Članak 118. (1) Etnološka baština prezentira najstariji način gradnje stambenih i gospodarskih zgrada. Mjere zaštite odnose se na karakteristične slike i organizacije prostora, tradicijske građevinske strukture i zaštitu pripadajućeg reljefa s autohtonim elementima pejzaža. (2) Pojedinačne etnološke zgrade koje su smještene unutar sačuvanih povijesnih ambijenata potrebno je obnavljati u svim elementima sukladno tradicijskom načinu građenja. Kvalitetnije etnološke zgrade u dijelovima naselja koji su izgubila tradicijska obilježja mogu se preseliti u etnopark ili zaštićeni dio prostora tradicijske građevinske strukture.

Page 167: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

49

Članak 119. (1) Na području Grada Slavonskog Broda nalaze se dva registrirana i jedan evidentirani arheološki lokalitet iz prapovijesnog, antičkog i srednjovjekovnog razdoblja: - registriran - Slavonski Brod - prapovijesni, antički i srednjovjekovni arheološki lokalitet unutar

područja Grada Slavonskog Broda koji obuhvaća zone zaštite A, B, C, D i E; - registriran - Slavonski Brod – «Osječka ulica – Vrpsko polje» - prapovijesni arheološki lokalitet koji obuhvaća k.č. br. 5531 K.O. Slavonski Brod i k.č. br. 1. u K.O. Vrba. - evidentiran – Podvinje «Vinica» srednjovjekovni arheološki lokalitet. (2) Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove zone te na preostalo područje grada Slavonski Brod primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona. (3) Evidentiranom se arheološkom lokalitetu zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice pa je lociran položajem. Površina tog lokaliteta može se koristiti kao i do sada, a ukoliko se na istom planira izvođenje građevinskih radova potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite te prethodno odobrenje konzervatorskog odjela u Osijeku. (4) Arheološka baština obrađuje se i sistematizira prema vremenskom određenju na prapovijest, antiku i srednji vijek. Kod građevinskih radova koji se vrše na području arheoloških lokaliteta označenih na kartama kao arheološka područja obvezan je arheološki nadzor kod iskopa. Ukoliko bi se na području grada Slavonski Brod, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalazi, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti ovaj Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza. (5) U navedenim arheološkim zonama, svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju se izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje ovog Konzervatorskog odjela, koji može na pojedinim lokacijama propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja u navedenim zonama uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. (6) Uvjete za očuvanje istraženih i za istraživanje novih lokaliteta određuje nadležno tijelo zaštite. Članak 120. (1) Radovi koji na nepokretnom kulturnom dobru ili zaštićenom okolišu kulturnog dobra mijenjaju namjenu kulturnog dobra mogu se poduzimati samo uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite. (2) Zaštitu kulturnog dobra treba provoditi cjelovito – zgrade s svim pripadajućim dijelovima te pripadajućeg čestice te u pravilu uz očuvanje osnovne namjene. Radovi koji bi narušili cjelovitost kulturnog dobra nisu dopušteni. (3) Za sanaciju i provođenje zaštitnih radova na zaštićenom kulturnom dobru potrebno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju postojećeg stanja sa prijedlogom sanacije i obnove prema konzervatorskim uvjetima nadležne službe zaštite. (4) Mjere zaštite: - sanacija i obnova zgrade mora se izvoditi sukladno izvornom arhitektonsko-oblikovnom

konceptu uz očuvanje građevinske čestice odnosno posjeda s kojim čini cjelinu; - zabranjene su intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter bilo da se radi o rekonstrukciji

ili prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni obilježjima i karakteristikama zaštićene zgrade odnosno karakteristikama okoliša i parcelacije;

- zabranjena je ugradnja materijala i građevinskih elemenata koji nisu primjereni povijesnom ili spomeničkom karakteru zgrade (posebno na pročeljima) osim iznimno u prizemljima zgrada u kojima se smještavaju prostori javne namjene i tada prema detaljnim uvjetima te uz suglasnost službe zaštite;

- zabranjeno je uklanjanje zgrada u svrhu gradnje zamjenskih zgrada osim iznimno sukladno uvjetima propisanim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

Page 168: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

50

(5) za sve zahvate na kulturnom dobru potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu. Članak 121. (1) Na jednoj građevinskoj čestici mogu se dozvoliti dvije stambene zgrade u slučaju da se radi o očuvanju vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na čestici u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, može predvidjeti izgradnja nove kuće. Preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe. (2) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop. (3) Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u poslovne prostorije ili u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskoga graditeljstva. (4) Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od drveta, koji je tradicijski materijal, a dodatnom obradom treba osigurati njegovu zaštitu od požara, od atmosferilija i drugih oštećenja. (5) Vinogradarske klijeti treba ponajprije raditi od drveta, u krajnjem slučaju kao zidane zgrade s korištenjem drvene obloge. U slučaju ugradnje nove klijeti uz potez starih tradicijskih klijeti, potrebno je propisati način izgradnje klijeti istovjetan zatečenima: visina (prizemnica), tlorisni oblik i veličina, smjer krovišta, materijal i dr. Ne preporuča se izgradnja izbačenih balkona, pretjerano velikih terasa i velikih vanjskih stubišta, već u oblikovanju klijeti i njenoga neposrednoga okruženja valja slijediti prepoznatljive tradicijske građevinske tvorevine i nagib terena. Članak 122. (1) S danom usvajanja ovoga Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda prestaju važiti dosadašnja rješenja o zaštiti povijesne urbane cjeline Slavonskog Broda, a prema ranije uspostavljenim granicama, zonama i uvjetima, kao i njihove stručne revizije. Za daljnji će upravni postupak biti će mjerodavne ovim Prostornim planom uređenja grada i Generalnim urbanističkim planom Slavonskog broda uspostavljene granice stupnjevane zaštite povijesne jezgre Slavonskog Broda. Nadležni županijski organ obvezan je odmah po usvajanju PPUG-a i GUP-a obavijestiti Ministarstvo kulture, Upravu za kulturnu baštinu - Konzervatorski odjel u Osijeku da je plan stupio na snagu. Konzervatorski će odjel po službenoj dužnosti provesti postupak preregistracije (izmjenu granica i izmjenu uvjeta korištenja) zaštićene povijesne urbane cjeline Slavonskog Broda. (2) Sastavni dio ovih odredbi je Konzervatorska podloga izrađena za Generalni urbanistički plan grada Slavonskog Broda od strane Uprave za kulturnu baštinu - Konzervatorski odjel u Osijeku 2002.g. Ona, kao i ostale konzervatorske studije, interno će se primjenjivati uz pojedinačnu provjeru unutar službe zaštite spomenika kulture.

7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 123. (1) Županijskim planom zbrinjavanja otpada predviđeno je da Grad Slavonski Brod odlaže kruti otpad na zajedničkom županijskom odlagalištu udaljenom nekoliko kilometara od grada Slavonskog Broda. (2) Postojeće odlagalište komunalnog otpada nalazi se unutar granica Grada Slavonskog Broda, dakle unutar obuhvata Prostornoga plana uređenja grada. (3) Sustav za gospodarenje otpadom Slavonskog Broda određuje se ovim planom načelno. Lokacije zgrada i opreme utvrđuju se GUP-om, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i Programom zaštite okoliša. (4) Postojeće odlagalište komunalnog otpada na području grada koristiti će se u prijelaznom periodu do izgradnje novog odlagališta. Potrebno je urediti prostor postojećeg odlagališta otpada prema smjernicama Prostornog plana županije. (5) U sklopu zaštićenog krajolika Poloj-Vijuš određuje se županijskim planom koristiti postojeće odlagalište komunalnog otpada do uređenja novog odlagališta izvan obuhvata PPUG-a Slavonskog

Page 169: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

51

Broda. U cilju rješenja trajnog rješenja zbrinjavanja otpada potrebno je izraditi elaborat sanacije i uređenja odlagališta otpada, odrediti uvjete za uređenje odlagališta otpada po njegovom zatvaranju te odrediti rok do kojeg će se te mjere primjenjivati kao prijelazna faza do privođenja namjeni novog županijskog odlagališta otpada. (6) Nakon izgradnje novog odlagališta otpada potrebno je izvršiti zatvaranje i sanaciju postojećeg odlagališta te prostor odgovarajuće urediti za šport i rekreaciju. (7) Mjere zbrinjavanja opasnog otpada određene su na razini Republike Hrvatske. (8) Detaljnije uvjete zbrinjavanja otpada određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 124. (1) Mjerama odgoja pučanstva poticati i organizirati sakupljanje i odvoz bio-otpada biljnoga podrijetla, koji će se prerađivati za kompost, a u cilju smanjenja krupnoga neiskoristivoga otpada provoditi mjere separatnog skupljanja korisnog otpada te mjere pripreme za postupak recikliranja otpada. (2) Izdvojeno prikupljanje otpada u naseljima moguće je i korištenjem spremnika razmještenih na javnim površinama. (3) Smještaj zgrada i prostora za razgradnju biološkog otpada (komposta) omogućuje se unutar rasadnika na zaštitnim zelenim površinama.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 125. (1) Na cijelom području obuhvata ovoga Prostornog plana uređenja grada, poglavito unutar gradivog dijela građevinskoga područja, ne smiju se graditi zgrade koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili posredno ugrožavale vrijednosti krajolika, život, zdravlje i rad ljudi u naselju. Isto tako nije dozvoljeno zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (2) Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te predloženih površina za zaštitu, potrebno je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređenje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika s ciljem sprječavanja nepovoljnoga utjecaja na okoliš. Članak 126. (1) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš čuvanjem i poboljšanjem kvalitete vode su: • zaštita svih vodotoka i stajačica na području grada Slavonskog Broda s ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije; • planiranje i gradnja zgrada za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; • zabrana odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari u vode, tvari sastava propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; • sanacija zatečenog stanja u industriji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćenja; • sanacija postojeći deponija te kontrolirano odlaganje otpada; • sanacija šljunčara te zabrana eksploatacije šljunka i pijeska; • vođenje jednostavnog informatičkog sustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda; • izrada vodnog katastra. (2) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš čuvanjem i poboljšanjem kakvoće zraka su: • u središnjem dijelu grada treba unaprjeđivati javni promet uvođenjem autobusa na plin, elektromobila, bicikla i uređenjem pješačkih staza; • štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina te razvojem dopunskih alternativnih energetskih sustava; • prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti. (3) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš od prekomjerne buke su: • prostornim razmještajem izvora buke ili zgrada u kojima se nalaze izvori buke na način da se zaštite područja obvezne zaštite i niže dopuštene razine buke; • izrada karte emisija buke koja će prikazati postojeće i predviđene razine buke na području grada;

Page 170: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

52

• utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može locirati neka zgrada; • planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici između njih mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu; • izradom konfliktnih karata buke; • izradom akcijskih planova za površine u kojima imisija buke prelazi dopuštene granice; • primjenom akustičkih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njenog širenja; • upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni; • organizacijskim mjerama kojima se posebito u prometu usporenjem i kontinuiranim vođenjem prometa umanjuje razina buke i drugim. Do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim karakteristikama zgrade u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim karakteristikama zgrade u kojoj je namjena koju treba štiti od buke. (4) Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš od daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od nesreća i sl.) obvezom saniranja njihovog štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem. (5) Provođenjem posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprječavanja negativnog utjecaja zgrade i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su: • praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša; • stalna kontrola vrste i sastava otpada; • kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite; • postavljanja ograde i zaštitnog zelenila oko zgrada i uređaja; • kontrola deponijskog plina, • kontrola flore i faune na deponiju i u okolici. (6) Primjenom mjera zaštite stabilnosti tla uređenjem erozijskih područja i sprječavanjem ispiranja tla, pošumljivanjem i gradnjom regulacijskih zgrada. Programom mjera za unapređenje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere zaštite i sanacije i razvitka pojedinih gradskih prdjela (posebito Brodskog vinogorja) na kojima su evidentirana klizišta. (7) Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti predviđene ovim PPUG-om temelje se na : • načinu gradnje, gustoći izgrađenosti i gustoći stanovanja prema stupnju reguliranosti prostora; • prostornim razmještajem gospodarskih zona kojim se predviđa umanjenje koncentracije

proizvodnih funkcija u središnjem najgušće izgrađenom dijelu garda, • razmještajem zgrada javne, društvene i poslovne namjene u parkovnom okruženju, • mjerama sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš; • očuvanjem parkova i šuma na području grada; • ravnoteži izgrađenog i neizgrađenog dijela područja grada; • planiranjem i održavanjem zgrada za zaštitu od poplava rijeke Save te oborinskih voda s

Brodskog vinogorja; • mjerama sanacije okoliša i privođenje planskoj namjeni prostora na kojima su eksploatirane

mineralne sirovine; • boljim povezivanjem dijelova grada, posebito građenjem novih prijelaza preko željezničke pruge; • povećanjem kapaciteta i broja ulazno-izlaznih gradskih prometnica; • planiranom najvećom dopuštenom visinom građenja; • određivanjem površine za građenje prema stupnju ugroženosti od potresa; • mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim

propisima i normativima koji uređuju ovo područje; • mjerama za zaštitu kulturnih dobara; • mjerama za zaštitu od požara uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za

efikasnu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. (8) U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

Page 171: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

53

• na djelotvoran način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti, • podučavati pučanstvo putem sredstava javnoga priopćavanja, i na druge načine, o potrebi

očuvanja okoliša i zaštićenih zgrada te općenito o potrebi očuvanja kulturne i prirodne baštine, • uključivanje lokalne vlasti na očuvanju okoliša te zaštićenih zgrada i područja kroz novčanu

potporu i potrebne odluke, • onemogućiti svaku bespravnu izgradnju, osobito u predjelima zaštite i u neizgrađenom

građevinskom području.

8.1. MJERE ZA POBOLJŠANJE I UNAPREĐENJE OKOLIŠA Članak 127. (1) U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere: • izraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim predjelima i na svim

mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači, • redovito čistiti potoke od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka po

poljodjelskim i šumskim zemljištima, • djelotvorno onemogućiti bespravnu izgradnju, posebno na vrijednim poljodjelskim zemljištima, • smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo, primjerice: pesticide, umjetno gnojivo i sl. (2) U sklopu projekta za nove željezničke pruge velikih brzina (Zagreb- GP Lipovac), koja prolazi područjem unutar obuhvata Prostornog plana uređenja grada, potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Prilikom izgradnje pruge treba poduzeti sve mjere da ne dođe do narušavanja slike krajolika i poremećaja eko-sustava. (3) Postojeće nekorištene dijelove radnih predjela bescarinske zone Đuro Đaković, DIP Slavonije i radne zone Bjeliš treba urediti, po potrebi prenamijeniti, preoblikovati, te gospodarski i urbano aktivirati na način da se funkcionalno i oblikovno bolje povežu s postojećom i planiranom gradskom strukturom. (4) U predjelima zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti potrebno je poduzeti pojačane mjere kontrole s ciljem onemogućavanja bilo kakve izgradnje koja bi bila u suprotnosti s odredbama ovoga Plana. (5) Stvaranjem javnoga mnijenja u korist: • zaštite krajolika, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja te gradnje stambenih

zgrada na zasadama tradicijskoga graditeljstva, • dobro osmišljenim turističkim programima unapređivati zaštitu prostora, • u svaki urbanistički i arhitektonski projekt ili studiju, ugraditi činitelje zaštite okoliša i

krajobraznog oblikovanja.

8.2. MJERE UREĐENJA I ZAŠTITE ZEMLJIŠTA Članak 128. (1) Na cijelom području obuhvata ovoga Prostornog plana uređenja grada, poglavito unutar gradivog dijela građevinskoga područja, planirani su sadržaji i namjene koje svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili posredno ne ugrožavaju život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednosti krajolika, ali istovremeno omogućavaju siguran i zdrav gospodarski razvoju ovoga kraja. (2) Uređenje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem. (3) Značajan element zaštite i uređenja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Page 172: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

54

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA Članak 129. (1) U cilju provođenja ovoga Prostornog plana uređenja grada, zaštite i svrhovitoga korištenja prostora neophodna je izrada sljedećih detaljnijih prostornih planova: 1. Generalnoga urbanističkog plana (GUP) grada Slavonskog Broda; 2. Urbanistički plan uređenja (UPU) za povijesnu i urbanističku cjelinu grada Slavonskog Broda, 3. Urbanistički plan uređenja (UPU) gospodarsko-proizvodne zone “Đuro Đaković”, 4. Urbanistički plan uređenja (UPU) športsko-rekreacijskog centra “Poloj-Vijuš. Uvjeti izgradnje na tim područjima bit će potanko utvrđeni ovim planovima, a u skladu s općim odredbama ovoga Prostornog plana uređenja grada. (2) Granice Generalnoga urbanističkog plana narisane su u Prostornom planu uređenja grada Slavonskog Broda na grafičkom prikazu Granice građevinskog područja. Granice Generalnog urbanističkog plana određene su ovim planom (Odredbe za provođenje, čl. 1. st. 5.), a detaljne granice Urbanističkih planova uređenja (UPU) biti će određene Generalnim urbanističkim planom. (3) Osim obveze donošenja detaljnijih planova uređenja za područja određena ovim Prostornim planom uređenja grada detaljniji planovi uređenja mogu se donositi i za druga područja temeljem Generalnog urbanističkog plana i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Članak 130. (1) Do izrade Urbanističkoga plana uređenja za povijesnu urbanističku cjelinu Slavonskog Broda moguće je, izdavati lokacijske dozvole, ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine. (2) Do izrade urbanističkih planova uređenja za stambena područja unutar GUP-a moguće je izdavati lokacijske dozvole uz poštivanje svih odredbi PPUG-a i GUP-a za obnovu ili proširenje postojećih zgrada i za izgradnju obiteljskih kuća na česticama koje se nalaze između izgrađenih zgrada (ugradnja u postojeće poteze kuća) uz obvezan postojeći kolni prilaz. (3) Do izrade detaljnih planova uređenja uvjete uređenja i zaštite određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 131. (1) Neophodno je stalno praćenje i provjeravanje odrednica ovoga Prostornog plana uređenja grada te njegovo usklađivanje s promjenama koje će uslijediti, a u cilju zaštite te svrhovitoga i razboritoga korištenja prostora. Potrebno je pratiti oživotvorenje prostorno-planske dokumentacije Izvješća o stanju u prostoru. Potrebne promjene prostorno-planske dokumentacije potrebno je utvrditi u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Članak 132. (1) Gustoća naseljenosti u gradu ne bi trebala biti manja od 40 stanovnika po hektaru. To se postiže u najvećoj mjeri tipom izgradnje i veličinom građevinskih čestica koje se propisuju GUP-om. (2) Postojeća područja nove izgradnje zaokružiti cjeline, i međusobno povezati koristeći i uvažavajući prirodne i krajobrazne osobitosti krajolika. (3) Potrebno je uzeti u obzir da je prirodni prirast vrlo nizak pa je stoga i potreba za širenjem građevinskih zona ograničena i temelji se na porastu standarda a ne na prirastu stanovništva. (4) Ako se predviđa građevinska intervencija na građevinama zaštićenim kao pojedinačni spomenici kulture (rekonstrukcija, dogradnja, radovi popravaka i održavanja i sl.) ili nova izgradnja na područjima za koje su utvrđeni posebni uvjeti zaštite, treba ishoditi suglasnost nadležnih državnih službi (Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku). (5) Županijski ured koji izdaje lokacijske i građevinske dozvole može zatražiti mišljenje i za građevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji graniči sa zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na osobito vidljivim mjestima važnim za sliku naselja ili krajolika.

Page 173: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

55

Članak 133. (1) Način gradnje u predjelima za koje se ne predviđaju planovi niže razine utvrđuje se ovim provedbenim odredbama osim ako nije određeno drukčije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 134. (1) Za zgrade koje su izgrađene u skladu s važećim zakonima i propisima u vrijeme građenja ili prije 15. veljače 1968. godine, a čija je namjena protivna planiranoj namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom uređenja grada, može se do privođenja prostora planiranoj namjeni izdati dozvola za rekonstrukciju u sljedećim slučajevima: • Za obnovu i zamjenu dotrajalih konstruktivnih dijelova zgrade i krovišta u postojećim tlorisnim i

visinskim veličinama; • Za postavu novoga krovišta (kosi krov) bez nadozida na zgradama sa ravnim krovom; • Za priključak zgrade na sve sustave komunalne infrastrukture; • Za dogradnju sanitarnoga čvora od najviše 6,00 m2 neto u stambenoj zgradi uz uvjet da sanitarni

čvor ne postoji; • Za dogradnju spremišta ogrijeva od najviše 6,00 m2 ili gospodarske zgrade bez izvora onečišćenja

od najviše 30,00 m2 neto; • Za uređenje svih postojećih prostora unutar stambene zgrade za stambenu namjenu (to

podrazumijeva i uređenje potkrovlja) bez povećanja tlorisnih i visinskih veličina; • Za prenamjenu zgrade jedne poslovne namjene u drugu poslovnu namjenu: • Za dogradnju sanitarnoga čvora, garderobe ili manjih skladišta do 10,00 m2 neto uz zgrade

poslovne namjene; • Za uređenje građevinske čestice radi unapređenja izgleda i stabilnosti terena (ograde, potporni

zidovi i sl.). (2) Detaljnije uvjete uređenja i zaštite određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 135. (1) Zgrade koje su izgrađene ili je njihova gradnja započela u vrijeme izrade ovoga Prostornog plana uređenja grada, a bez uredno pribavljene lokacijske i/ili građevinske dozvole smatraju se nedozvoljenom izgradnjom i moraju se odmah ukloniti o trošku vlasnika ako je njihova namjena u suprotnosti s ovim Prostornim planom uređenja grada. Ako su te zgrade izgrađene u predjelima gdje je ovim Prostornim planom uređenja grada predviđena takva namjena, tada izdavanje lokacijske i građevinske dozvole treba uvjetovati preinakama kojima će se zgrada u cijelosti prilagoditi svim odredbama ovoga Plana. (2) Detaljnije uvjete uređenja i zaštite određuje GUP Slavonskog Broda. Članak 136.

9.4. SUDJELOVANJE JAVNOSTI (1) Sudjelovanje javnosti u postupku izrade i donošenja Prostornog plana uređenja grada osigurava se prethodnim raspravama o prostornim planovima.

Page 174: Slavonski brod GUP

PPUG Slavonski Brod

Odredbe za provođenje

56

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 137. (1) Prostorni plan uređenja grada Slavonskog Broda primjenjuje se za prostor unutar administrativnih granica grada Slavonskog Broda. Prostorni plana uređenja grada, a koji se sastoji iz pisanog i kartografskog dijela, ovjeren je i potpisan po predsjedniku Gradskog vijeća i čuva se u pismohrani dokumentacije prostora Brodsko-posavske županije (po jedan primjerak u arhivu Brodsko-posavske županije, Zavodu za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije te nadležnom Županijskom uredu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša u Gradu Slavonskom Brodu). (2) Novi Generalni urbanistički plan Slavonskog Broda donosi se po stupanju na snagu Prostornog plana uređenja grada Slavonskog Broda. Do usvajanja novog Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda primjenjuju se odredbe važećeg Generalnog urbanističkog plana Slavonskog Broda (Sl. vj. 10/00), a koje nisu u suprotnosti s Prostornim planom uređenja grada Slavonskog Broda. ............................................................................. U Slavonskom Brodu, ............................ 2004.