Damjan Đurasek

0036377744

Šume

OPĆENITO O ŠUMAMA

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama.

Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupnog državnog teritorija i zajedno sa šumskim zemljištem čine jedinstveno šumskogospodarsko područje na 2 485 300 ha ukupne površine. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, pa su tako stvarane monokulture - šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Temeljna načela hrvatskoga šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Općekorisne funkcije šuma odražavaju se osobito u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprijeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva kao i za obranu Republike Hrvatske.

Prema namjeni šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom.

Prema važećim šumskogospodarskim osnovama područja od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Republici Hrvatskoj udio šuma prema namjeni iznosi:

gospodarske šume 84 %; zaštitne šume i šume posebne namjene 16 %.

Gospodarske šume:

Gospodarske šume koriste se prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda.

Zaštitne šume:

Zaštitne šume služe kao zaštita zemljišta od erozije, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih objekata.

Šume s posebnom namjenom:

Šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena;

1

Šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja;

Šume namjenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim potrebama općenarodne obrane, te potrebama utvrđenim posebnim propisima;

Šume namjenjene za odmor i rekreaciju.

…ŠUMSKI FOND

Osnovni podaci o šumskom fondu državnih šuma

ukupne vrijednosti

površina: 1.991.537 ha

drvna zaliha: 278.323.621 m3

god. teč. prirast: 8.123.496 m3

godišnji etat: 4.934.199 m3

prosječne vrijednosti u odnosu na ukupnu površinu

drvna zaliha: 140 m3/ha

god. teč. prirast: 4,1 m3/ha

godišnji etat: 2,5 m3/ha

…GOSPODARSKI OBLICI -

Sjemenjače

Sastojine u kojima su stabla nastala iz sjemena ili iz sadnica, u mlađoj dobi u njima može biti i manji broj stabala iz panja.

Panjače

Sastojine u kojima su stabla nastala iz panja.

2

Šikare

Degradirane panjače kod kojih u istoj etaži, sloju, sudjeluje i drveće i grmlje.

Šibljaci

Degradacijski oblik šikare, odnosno površina obrasla grmljem uglavnom šibljasta oblika.

Makije

Degradacijski stadij šuma hrasta crnike nastala iz panja .

Garizi

Degradirana makija grmolikih zimzelenih vrsta sa sklopom koji prekriva oko 50% njezine površine , a ostali dio su manje čistine .

Plantaže

Umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehničkih mjera, a većinom služe za intenzivnu proizvodnju drvne mase.

Prikaz gospodarskih oblika prema obliku vlasništva

3

gospodarskioblici

državne- HŠ -

državne- ostali -

privatnešume

ukupno

sjemenjače 1.018.054 25.582 183.905 1.227.541

panjače 252.137 2.404 250.360 504.901

šikare 258.129 1.202 19.688 279.019

šibljaci 6.900 - - 6.900

makije 29.255 1.569 - 30.824

garizi 13.072 132 - 13.204

plantaže 15.322 398 181 15.901

ukupno 1.592.869 31.287 454.134 2.078.289

ŠUMSKI REZERVATI -SPECIJALNI REZERVATI ŠUMSKE VEGETACIJE –

Prašnik-posljednji ostatak slavonske prašume hrasta lužnjaka

Ovaj rezervat šumske vegetacije(53 ha), među 32 u Hrvatskoj, jedina je sačuvana šuma starih, u svijetu čuvenih slavonskih hrastika, u kojoj već 76 godina nema čovjekova djelovanja. Specijalni rezervat šumske vegetacije Prašnik, jedan od 32 u Hrvatskoj, nalazi se na području šumarije Stara Gradiška, a u sastavu je novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. Posljednji su to ostaci slavonske prašume hrasta lužnjaka, koja se nekada davno prostirala između Save i Drave, u nizinskome dijelu Panonije. To je još jedina sačuvana šuma starih, u svijetu poznatih slavonskih hrastika te zato vrlo zanimljiva za znanstvena istraživanja I proučavanja, ali I za šumarsku praksu. Iz redovnoga gospodarenja izdvojena je daleke 1928., a specijalnim rezervatom proglašena 1965 godine. Već 76 godina u Prašniku nema čovjekova djelovanja pa ni bilo kakvih šumarskih zahvata. Naime, ovdje je zabranjeno branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje stranih vrsta, melioracijski zahvati te različiti oblici gospodarskog i ostaloga korištenja.

Više od 300 godina staro lužnjakovo stablo u šumi Prašnik

Na prostoru oko 53 ha i na 96 m nadmorske visine danas se nalazi približno 1000 starih stabala čuvenoga hrasta lužnjaka i oko 150 stabala običnoga graba i bukve. Hrastova stabla starosti su između 250 i 300 pa i više godina, prsnoga promjera od 70 do 220 cm, visine pojedinih orijaša prelaze čak 40 m, a kubatura im je i do 50 m3. U ovome šumskom predjelu dolazi tipična šuma lužnjaka i običnoga graba(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum) te šuma lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem(Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae). Prva zajednica je vrhunac prirodnoga razvitka nizinskih šuma, a druga šuma je

4

poplavna te poznata po čuvenoj slavonskoj hrastovini, s vrlo finim i uskim godovima, s najljepšom drvnom teksturom i najfinijom strukturom hrastovih stabala. Rezultat intenzivne zaštite tog objekta očituje se u dobroj prirodnoj obnovi, urodu sjemena i dobrim strukturnim značajkama mlade sastojine, oblikovane ispod stoljetnih, široko krošnjatih hrastova, dobro nam poznate Kozarčeve slavonske šume. Premda se radi o šumi starijoj od 300 godina, može se vidjeti obilan i relativno čest urod žira. Stoga je prisutan trajan proces prirodne obnove i visok postotak preživljavanja lužnjakova ponika i podmlatka.Zbog prepuštenosti zubu vremena i prašumskoga tipa ove šume, na više se mjesta na tlu uočavaju izvaljeni lužnjakovi gorostasi, nijemi svjedoci prohujalih vremena. Dio dubećih stabala odumire zbog dugotrajnoga djelovanja činitelja žive i nežive prirode. Među nerazminiranim površinama novogradiške podružnice nalazi se i i specijalni rezervat šumske vegetacije Prašnik. Njegovimm razminiravanjem ovaj gotovo netaknut i jedinstven kutak prirode konačno bi postao dostupan šumarima, istraživačima, učenicima i studentima, ali i svim ljubiteljima prirode.

EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŠUMA

Služba za ekologiju i zaštitu šuma prvenstveno ima za cilj primjenu svih pozitivnih propisa za zaštitu šuma i šumskog zemljišta. Rad Službe definiran je brojnim zakonskim i podzakonskim aktima kao što su Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, Zakon o vatrogastvu, Zakon o vodama,  Zakon o javnim cestama, Zakon o otrovima, Zakon o rudarstvu, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma, Pravilnik o načinu vođenja očevidnika o otrovima te o načinu dostave podataka iz očevidnika, Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina, Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina i dr. Kroz različite projekte u suradnji sa Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom u Jastrebarskom Služba je uključena u identifikaciju uzročnika oštećenosti šuma. Glavni uzročnici oštećenosti šuma su onečišćenje zraka, vode i tla, promjena prirodnih značajki vodnoga režima uslijed tehničkih, a poglavito hidrotehničkih zahvata u nizinskim šumama, nepovoljne klimatske prilike, posebice suša, te kukci i biljne bolesti. U području krša najveću opasnost za šume predstavljaju požari.

Praćenje oštećenosti šuma

5

6

Počevši od 1987. godine u Republici Hrvatskoj se provodi procjena stanja krošanja šumskog drveća kao pokazatelj oštećenosti šuma. Na temelju ženevske konvencije 1985. godine, pokrenut je Međunarodni program suradnje u procjeni i motrenju učinaka onečišćenja zraka na šume (ICP-Forests). Glavni nosilac te aktivnosti je Europska unija. Prema jedinstvenoj metodologiji pokrenuta su istraživanja koja se sastoje od motrenja stanja šuma na pojedinim plohama. Na sistematski odabranim plohama procjenjuje se osutost i požutjelost lišća i iglica u odnosu na razvijeno, zdravo i vitalno stablo. Plohe su određene na temelju kilometarske mreže 16x16 km i 4x4 km. Od pojedinačnih vrsta jela je i dalje naša najoštećenija vrsta dok je od bjelogoričnih vrsta drveća najoštećeniji hrast lužnjak.

…DRVEĆE

***BUKVA (Fagus sylvatica)

Habitus - listopadno drvo oko 40(-48) m visine i do preko 1(-2) m prsnog promjera. Kora - pepeljastosivkaste boje, tanka (1-1,5 cm) i glatka do u duboku starost.Korijenov sistem - vrlo razvijen, srednjedubok ili plitak.Pupovi - sa svijetlosmeđim ušiljenim ljuskama s tamnijim i trepavičastim rubnim dijelom.Listovi - sjajnozeleni 5-12 cm dugi i 3-8 cm široki; sa 5-9(-12) pari nerava.Cvjetovi - muški skupljeni u kuglaste cvatove koji vise na končastoj, do 5 cm dugoj, dlakavoj peteljci; ženski su na kratkim peteljkama.Kupula - u zrelom stanju (IX-X) kožasto odrvenjela,otvara se s 4 zaklopca.Plod - poznat pod imenom "bukvica" dug oko 16 mm, sazrijeva u rujnu i listopadu. Klija epigeično.Biologija - jednodomna, jednospolna, anemofilna, sciofitna, mezofilna vrsta.Vrijeme cvjetanja - IV, V, usporedno sa listanjem.Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno (iz poleglih grana i žila).Stanište - na različitim geološkim podlogama i vrstama zemljišta, ipak traži duboka, svježa i bogata zemljišta, izbjegava poplavna područja. Optimum razvitka bukve kod nas je u montanom i subalpinskom pojasu, gdje tvori čiste ili mješovite (najčešće sa jelom) sastojine. Značajna i karakteristična vrsta razreda Querco-Fagetea Br.-BI. & Vhieg i sveza Fagion illyricum Horv. i Fagion sylvaticae Pawl. Zastupljena u brojnim zajednicama opisanim širom Hrvatske. Njena visinska amplituda je velika. Rijetko je nalazimo u dolinama, a na visokim planinama penje se i dopreko 2000 m nadm. visine, ali tada u obliku pojedinačnih, zakržljalih, iskrivljenih, često grmastih stabala ili pri osnovi sabljasto povijenih.Opća rasprostranjenost - centr., zap. i južna. Europa.

DRVNA ZALIHA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" : 101 992 000 m3

***OBIĆNI GRAB (Capinus betulus)

Habitus - listopadno drvo do 25(-30) m visoko i promjera debla i do 70 cm. Krošnja razgranata, gusta, a deblo većinom zasukano i užlijebijeno.Kora - tanka, glatka, slabo ispucala, svijetlosiva.Korijenov sistem - dobro razvijen, prilagođava se terenu, zavisno od dubine i kvalitete zemljišta.Pupovi - oko 5-8 mm dugi, sa brojnim, po rubu trepavičastim crvenosivim ili smeđim ljuskama.Listovi - oko 5-10(-15) cm dugi i 2-5(-7) cm široki, sa 10-15 pari bočnih nerava.

7

Cvjetovi - muški se razvijaju iz krupnijih bočnih, cvjetnih pupoljaka na prošlogodišnjim grančicama, u vidu okruglastih, visećih, rastresitih, 4-6 cm dugih resa; ženski također u okruglastim, visećim, ali samo do 2 cm dugim resama.Plod - jednosjemena, bočno spljoštena orašica, 5-10 mm duga, svijetlozelena, kasnije sivosmeda, gola, sa 7-11 uzdužnih rebara; djelomično je prekrivena trolapim plodnim priperkom, čiji je srednji lap (režanj) dug oko 3-4 cm. Plodovi vise u izduženim gustim, do 15 cm dugim i do 6 cm širokim plodnim skupinama.Biologija - jednodomna, anemofilna, mezofilna, sciofilna vrsta.Vrijeme cvjetanja - krajem IV, V.Stanište - javlja se u brojnim šumskim zajednicama, od nizinskog do brdskog pojasa, do oko 800(-1000) m nadm. visine. Kao edifikator najznačajniji i najbrojniji je u mješovitoj šumi kitnjaka - graba (Querco-Carpinetum croaticum Horvat,) i dr. Traži pretežno bogata i rahla zemljišta.Opća rasprostranjenost - srednja i južna Europa, jugozapadna Azija, Kavkaz..

DRVNA ZALIHA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" : 20 875 000 m3

***SMREKA (Picea abies)

Habitus - postiže visinu i do 50 m i promjer debla do 1 m; deblo ravno, punodrvno; krošnja kupasta i široka ili stupasta; grane pršljenasto raspoređene i većinom sabljasto zakrivljene.Kora - tanka, na mladim stablima glatka, sivozelena, u starosti sivocrvene boje, raspucava se u obliku okruglastih ljusaka.Pupovi - jajasto zaoštreni, mrke boje, bez smole.Korijenov sistem - plitak, tanjurast, površinski, bez centralnog korijena, ali zato sa brojnim bočnim korijenima; zato pati od vjetroizvala. Na njemu je razvijena ektotrofna mikoriza.Iglice (četine) - ravnomjerno spiralno raspoređene, većinom usmjerene na sve strane, rombičnog poprečnog presjeka, pri vrhu ušiljene, duge do 25 mm i oko 1 mm široke, izrasle na izbočenim lisnim ožiljcima (jastučićima).Cvjetovi - muški u obliku sitnih šišarki, crvenkasti, ženski češer u početku uspravna, poslije oplodnje savija se prema dolje, purpurno-crvena.Češeri - viseći, prije sazrijevanja pretežno zelene (chlorocarpa), ili crvene (erythrocarpa), u stadiju zrenja smeđe, do 18 cm dugi i oko 4 cm u promjeru, nakon sazrijevanja i ispadanja sjemena, češeri otpadaju.Sjeme - s krilcem, tamnosmeđe, jajasto, zašiljeno, tvrdo, 4-5 mm dužine.Biologija - jednodomna, anemofilna vrsta, dobro podnosi sjenu; pati od kasnih mrazeva; doživi starost do 300 godina. Veoma varijabilna vrsta.Vrijeme cvjetanja - IV-VI, zavisno od nadmorske visine.Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno (zakorjenjivanjem prizemno ležećih grana).Stanište - uspjeva na ilovastim, pješčanim i rahlim zemljištima gorskog i subalpinskog pojasa, raste i na podzolima; traži hladniju i vlažniju klimu. Zastupljena u čistim ili miješanim acidofilnim šumama. Javlja se u brojnim zajednicama sveze Piceion excelsae Pawl.Opća rasprostranjenost - Sjev. Europa i planinski predjeli srednje i južne Evrope..

DRVNA ZALIHA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" : 5 414 000 m3

***CRNI BOR (Pinus nigra)

8

Habitus - do 50 m visine; krošnja jajasta, zaobIjena, u starosti, naročito na stjenovitim terenima, široko zasvođenog, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha.Kora - u starijoj dobi duboko raspucala na izdužene nepravilne ploče, debela nekad i do 10 cm.Korijenov sistem - razgranat i jak, sa slabo izraženom srčanicom.Pupovi - u pršljenima, okruglasti, 1-2 cm dugi, pokriveni tankim sivim ljuskicama, smolasti.Iglice (četine) - po 2 u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu, tamnozelene, krute, blago povijene, naglo ušiljenog, žućkastog i bodljikavog vrha, sitno napiljenog ruba, 8-15(-18) cm duge i oko 1,5-2 mm debele.Cvjetovi - jednospolni; muške cvasti žućkaste, oko 2 cm duge, u grupama. Ženski češeri pojedinačno, ili 3-4 u grupama.Češeri - 4-8(-10) cm dugi i oko 4 cm široki. Odrvenjele fertilne ljuske sa donje strane čadavocrne (za razliku od munike, koja ima donju stranu ljuske jednolično smeđu). Sazrijevaju druge godine, a otvaraju se u proljeće treće godine.Sjeme - sivkastosmeđe, mat, 5-7 mm dugo i oko 4 mm široko, s oko 2 cm dugim krilcem.Biologija - jednodomna, anemofilna, heliofilna i kserofilna vrsta. Doživi veliku starost.Vrijeme cvjetanja - V.Razmnožavanje - sjemenom.Stanište - naseljava kserotermna staništa, pretežno na vapnencu, dolomitu i serpentinu, većinom na toplijim ekspozicijama, brdskog i gorskog pojasa. Tvori čiste ili mješovite sastojine.Opća rasprostranjenost - srednja i južna Europa, zapadna Azija.Primjedba - dijeli se na niz taksona, čiji su areali geografski jasno izdvojeni. Morfološke razlike su često neznatne. Za nas su od najvećeg interesa: ilirski crni bor (P. n. Arnold subsp. nigra), koji je najbrojniji u cijelom arealu vrste i dalmatinski crni bor (P. n. Arnold subsp. dalmatica (Vis.) Franco), endemični takson srednje i južne Dalmacije (Brač, Hvar, Pelješac i dr.)

DRVNA ZALIHA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" : 2 675 000

***HRAST KITNJAK (Quercus petraea)

Habitus - listopadno drvo do 35(-40) m visoko, i s promjerom debla do 1(-3) m.Kora - na starim primjercima debela (do 2 cm) plitko ispucala, bjeličastosiva.Korijenov sistem - jako razvijen, s razvijenim centralnim korijenom. Razvijena ektotrofna mikoriza.Pupoljci - do 8 mm dugi, sa zašiljenim i koničnim ljuskama. Vršni pupovi su najkrupniji.Listovi - na užlijebljenim, golim peteljkama,12 do 30 (-40) mm dugim; lisna plojka tanka, čvrsta, do 12 cm duga i 7 cm široka.Cvjetovi - muški u resama, dugim do 6 cm, na osovini koja je gola ili rijetko dlakava; ženski su pojedinačni ili po 2-5 grupirani.Kupula - poluloptasta, plitka, tankih zidova, 5-12 mm visoka i 8-14 mm široka.Plod (žir) - dug 1,5-4 cm, širok 0,8-2,5 cm, sjedeći, ili na vrlo kratkoj dršci, gol. Sazrijeva: IX, X.Biologija - jednodomna, anemofilna, pretežno mezofilna vrsta.Vrijeme cvjetanja - IV, V.Razmnožavanje - sjemenom.Stanište - najbolje uspijeva na svježim zemljištima, a u pogledu hranljivosti zemljišta nema velikih zahtjeva; nalazimo ga na kiselom, podzolastom čak i na slabo razvijenom skeletnom

9

zemljištu, nizinskih, a naročito brežuljkastih i brdskih terena. Zastupljen u brojnim zajednicama sveza: Quercion farnetto Horvat, Carpinion betuli illyrico - podolicum Horvat, Fagion illyricum Horvat, Quercion roboris petraeae Br.-BI. U asocijaciji Querco - Carpinetum croaticum Horvat kitnjak je najvažniji edifikator. Također je vrlo čest u acidofilnoj hrvatskoj šumi kitnjaka i pitomog kestena (Querco - Castanetum croaticum Horvat).Opća rasprostranjenost - gotovo cijela Europa.

DRVNA ZALIHA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" :  26 890 000 m3

***HRAST LUŽNJAK (Quercus robur)

Habitus - listopadno drvo, 30-40 (-50) m visoko, promjera debla do 2,5 m (nekad i više); krošnja široka, nepravilna, dobro razgranata.Kora - u mladosti glatka, kasnije uzdužno ispucala, u starosti debela (i do preko 10 cm), uzdužno ispucala dubijim, (do 3-4 cm), a poprečno plitkim, brazdama.Korijenov sistem - jako razvijen, s centralnim korijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko metara; bočni korijeni se šire znatno u širinu. Obrazuje ektotrofnu mikorizu.Pupovi - pokriveni brojnim, golim, spiralno raspoređenim ljuskama svjetlosmeđe boje; vršni pup

je okružen sa više manjih postranih pupova.Listovi - na dosta debelim, golim, poluokruglim, 2-10 mm dugim peteljkama; plojka 8-15(-20) cm duga i 3-10 cm široka, na osnovi nesimetrična, okruglasta ili ušasta.Cvjetovi - jednospolni; muški u 2-5 cm dugim resama; ženski se javljaju pojedinačno ili u grupicama do 5.Kupula - poluloptasta, sa tankim zidovima, 7-12(-20) mm visoka, 7-14(-23) mm široka, pokrivenasitnim,1-2 mm širokim ljuskama.Plod (žir) - oko 1,5-5 cm dugačak, 0,7-2,7 cm širok sa površinskim uzdužnim prugama, svjetlosmeđili žućkast, viri iz kupule 1/2 do 2/3 dužine žira; visi na 2-3(-6) cm dugoj peteljci. Sazrijeva: IX, X.

Biologija - jednodomna, anemofilna, heliofitna, mezofilna vrsta.Vrijeme cvjetanja - IV, V.Razmnožavanje - sjemenom i vegetativno.Stanište - zahtijeva duboka, glinovita ili pjeskovita, plodna, pretežno vlažna zemljišta, s visokim nivoom podzemne vode. Teže uspijeva na plitkom i suhom zemljištu. Zato su lužnjakova staništa pretežno na iluvijalno-deluvijalnim tlima nizinskih ili blago brežuljkastih terena. Tu je on zastupljen u čistim lužnjakovim šumama ili u mješovitim sastojinama sa grabom, poljskim jasenom i dr. Opisan je veliki broj zajednica u kojima lužnjak ima vidnu ulogu, a u poznatoj slavonskoj hrastovoj šumi (Genisto - Quercetum roboris Horvat) lužnjak je edifikator.Opća rasprostranjenost - gotovo cijela Europa, Kavkaz, M. Azija

DRVNA ZALIHA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" :  43 307 000 m3

10

…UGROŽENE VRSTE

Zaštićene svojte - biljne vrste koje su proglašene posebno zaštićenim objektima prirode.

Ugrožena svojta - u ovu su kategoriju ubrojene one biljne vrste koje su u opasnosti da izumru/nestanu ukoliko potraju postojeći uvjeti koji su prouzročili drastičan pad populacije.

Osjetljiva/ranjiva svojta - ubrojene biljne vrste koje uskoro mogu prijeći u kategoriju ugroženih ako negativni uvjeti potraju. Takvi uvjeti mogu biti: uništavanje staništa, intenzivno korištenje, branje, odnošenje iz prirode što u cijelom području rasprostranjena dovodi do značajnog siromašenja populacije.

Rijetka svojta - biljna vrsta koja je prirodno zastupljena vrlo malom populacijom ograničenom na posebnom staništu, odnosno koja je zastupljena na ograničenom zemljopisnom području ili staništu razasutom po širem području. Ovim vrstama prijeti opasnost prelaska u jednu od ranije navedenih kategorija.

Adiantum capillus-veneris L.

   Gospin vlasak    rijetka

Adonis vernalis    Gorocvijet    ugrožena

Alyssum samoborense Horvat ex Kušan

   Samoborska gromotulja    ugrožena

Alyssum transilvanicum Schur.    Sedmogradska gromotulja    ugrožena

Anacamptis pyramidalis(L.) L.C.M.R.

   Vratiželja    zaštićena

Anemone sylvestris L.    Šumarica    ugrožena

Aristolochia pallida.Wild    Vučja stopa    rijetka

Arnica montana L.    Brđanka    ugrožena

Asparagus tenuifolius Lam.    Divlja šparoga    ugrožena

Betula pubescens Ehrh.    Cretna breza    zaštićena

Botrychium matricariifolium (Retz.) A.

   Perolisni mjesečinac    ugrožena

Butomus umbellatus L.    Vodoljub    ugrožena

Cephalanthera longifolia(L.)    Dugolisna naglavica    zaštićena

11

Fritsch.

Cephalanthera damasonium (Mill.) Dr.

   Bijela naglavica    zaštićena

Cephalanthera rubra (L.)L.C.M.Rich.

   Crvena naglavica    zaštićena

Cyclamen purpurascens Mill.    Mirisna ciklama    osjetljiva

Daphne blagayana Freyer    Blagajev likovac    zaštićena

Daphne cneorum L.    Crveni likovac    zaštićena

Daphne laureola L.    Lovorasti likovac    zaštićena

Daphne mezereum L.    Obični likovac    osjetljiva

Dianthus croaticus Borb.    Hrvatski klinčić    osjetljiva

Digitalis grandiflora Mill.    Žućkasti naprstak    ugrožena

Diphasiastrum complanatum (L.) J.Holub

   Plosnata crvotočina    rijetka

Doronicum orientale Hoffm.    Kavkaski divokozjak    zaštićena

Drosera rotundifolia L.    Rosika    rijetka

Epimedium alpinum L.    Biskupska kapica    osjetljiva

Equisetum hiemale L.    Zimska preslica    osjetljiva

Eranthis hyemalis (L.)Salisb.    Ozimica    zaštićena

Erythronium dens-canis L.    Pasji zub    osjetljiva

Fritillaria meleagris L.    Obična kockavica    zaštićena

Gentiana asclepiadea L.    Šumska sirištara    osjetljiva

Gentiana pneumonanthe L.    Vladisavka plućnikovka    ugrožena

Helleborus atrorubens Waldst. Et Kit.

   Tamnocrveni kukurijek    osjetljiva

Helleborus multifidus Vis.ssp laxus (Host)

   Zelenjački kukurijek    rijetka

Helleborus niger L.var.macranthus Freyn

   Velecvjetni kukurijek    osjetljiva

12

Hemerocallis lilioasphodelus L.    Graničica    ugrožena

Hepatica nobilis Mill.    Jetrenka    osjetljiva

Hymenophyllum tunbrigense (L.)Sm.

   Tankolist    ugrožena

Ilex aquifolium L.    Božikovina    zaštićena

Iris croatica I.et M.Horv.    Hrvatska perunika    rijetka

Iris variegata L.    Išarana perunika    rijetka

Leucojum vernum L.    Drijemovac proljetni    osjetljiva

Lilium bulbiferum L.    Zvjezdasti ljiljan    osjetljiva

Lilium carniolicum Bernh.ex Koch

   Kranjski ljiljan    zaštićena

Lilium martagon L.    Ljiljan zlatan    zaštićena

Lycopodium clavatum L.    Kijačasta crvotočina    rijetka

Lycopodium inundatum L.    Cretna crvotočina    rijetka

Menyanthes trifoliata L.    Gorski trolist    rijetka

Ophrys apifera Huds.    Kokica pčelica    ugrožena

Ophrys fuciflora (F.W.Schmidt)Moench

   Mačkovo uho    osjetljiva

Ophrys insectifera L.    Kokica mušica    osjetljiva

Ophrys sphegodes Mill.    Kokica paučica    osjetljiva

Orchis coriophora L.    Vonjavi kaćun    osjetljiva

Orchis laxiflora Lam.    Močvarni kaćun    osjetljiva

Orchis mascula(L.)L.    Veliki kaćun    osjetljiva

Orchis militaris L.    Kaćun podrimunak    osjetljiva

Orchis morio L.    Obični kaćun    osjetljiva

Orchis pallens L.    Kaćun jelenak    osjetljiva

Orchis purpurea Huds.    Bakreni kaćun    ugrožena

Orchis simia Lam.    Kaćun majmunov    osjetljiva

13

Orchis spitzelii Sauter ex Koch    Kaćun    ugrožena

Orchis ustulata L.    Medeni kaćun    osjetljiva

Paeonia mascula (L.)Mill.    Planinski božur    rijetka

Paeonia officinalis L.    Obični božur    rijetka

Physalis alkekengi L.    Mjehurica    osjetljiva

Platanthera bifolia (L.)L.C.M.Rich.

   Bijeli vimenjak    osjetljiva

Platanthera chlorantha (Custer)Reich.

   Žućkasti vimenjak    ugrožena

Polygala chamaebuxus L.    Lovor-krestušac    rijetka

Primula auricula L.    Alpski jaglac    rijetka

Ranunculus cassubicus L.    Kašubejski žabnjak    rijetka

Ruscus hypoglossum L.    Širokolisna veprina    osjetljiva

Scopolia carniolica Jacq.    Kranjski bijeli bun    ugrožena

Taxus baccata L.    Tisa    osjetljiva

Trolius europaeus L.    Planinčica    ugrožena

Vinca minor L.    Mali zimzelen    ugrožena

…FENOLOŠKA MOTRENJA

   

14

Što je fenologija?

FENOLOGIJA - (grč. fainomai- pojavljujem se, logos- pojam, riječ, misao, razum; engl. phenology, njem. Fenologie), znanstvena disciplina unutar biologije koja proučava dinamičku, kronološku i klimatsku povezanost pojavnih ciklusa životinja i biljaka. U biljaka se prati vegetativna faza razvitka, cvjetanje, dozrijevanje plodova, zimsko mirovanje i drugo.

Fenofaze listača

Opažanje promjena lisnih fenofaza: oznaka faze faza

1  početak listanja 2  potpuno razvijeno lišće 2a  sekundarno listanje 2b  potpuno razvijeno sekundarno lišće

15

3  listovi počinju žutjeti ili poprimati neku drugu boju 4  potpuna promjena boje lišća 5  lišće počinje otpadati 6  svi su listovi otpali 7  listovi nisu otpali  Opažanje promjena generativnih fenofaza: oznaka faze faza

1  počinje cvjetanje 2  puna cvatnja 3  plodovi su zreli i počinju otpadati 4  svi su plodovi otpali

Fenofaze četinjača Opažanje promjena razvoja iglica: oznaka faze faza

1  početak razvoja novih iglica 2  potpuno razvijene iglice 3  izbijanje ljetnih izbojaka 4  ovogodišnje iglice počinju žutjeti ili poprimati neku drugu boju  Opažanje promjena generativnih fenofaza: oznaka faze faza

1  počinje cvjetanje 2  puna cvatnja 3  češeri su zreli i počinju se otvarati 4  češeri su se raspali (samo za jelu) 5  svi su češeri otpali (za smreku)  Objašnjenje pojedinih fenofaza Lisne fenofaze - listače L1 - Listače - Početak listanja - pupovi su otvoreni, sa tla se uočava pojava zelene boje u krošnji. Promjena boje može se pojaviti samo na dijelu krošnje L2-Listače - Potpuno razvijeno lišće - na cijeloj krošnji razvijeno lišće, uglavnom cijela krošnja ima podjednaku zelenu boju, ne uočavaju se bitne promjene u veličini lista u odnosu na prethodno motrenje L2a - Listače - Sekundarno listanje - nakon početka listanja ili potpuno razvijenog lista pojava novog listanja uzrokovana biotskim (kukci) i abiotskim (mraz) čimbenicima, obavezno navesti uzrok sekundarnog listanja L2b - Listače - Potpuno razvijeno sekundarno lišće - na cijeloj krošnji razvijeno sekundarno lišće, uglavnom cijela krošnja ima podjednaku zelenu boju, ne uočavaju se bitne promjene u veličini

16

sekundarnog lista u odnosu na prethodno motrenje L3 - Listače - Listovi počinju mijenjati boju - uočava se početak promjene boje lista u većem dijelu gornje polovice krošnje (a ne na pojedinim granama) (OVA SE FAZA NE MOTRI KOD CRNE JOHE) L5 - Listače - Lišće počinje opadati opadati - uočava se početak intenzivnog opadanja lišća, pojavljuje se otpalo lišće u većoj mjeri na tlu L6 - Listače - Svi su listovi otpali , nakon intenzivnog otpadanja lišća, više se ne uočava otpadanje listova L7 - Listače - Zadržavanje suhog lišća u krošnji - nakon potpunog opadanja lišća sa stabala određene vrste u sastojini, uočava se zadržavanje suhog lišća u krošnji tijekom kasne jeseni i zime, zadržavanje lišća u krošnji je veće od 50% ukupnog lišća Generativne fenofaze - listače G1 - Listače - Počinje cvjetanje - kada se uočavaju muški cvatovi u krošnji G2 - Listače - Puna cvatnja - odnosno završava cvatnja - uočava se značajnije opadanje muških cvatova (ne pojedinačna već brojnija pojava muških cvatova po tlu po m2 G3 - Listače - Otpadanje zrelih plodova uočava se pojava zrelih plodova na tlu oko stabla G4 - Listače - Svi plodovi otpali - više se ne uočava značajnije otpadanje plodova

…AMBROZIJA

Malo je alergičnih osoba koje nisu čule za ambroziju. Agresivna je alergena biljka koja proizvodi velike količine peludi što kod ljudi izazivaju alergije. Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. U Europu je prenijeta sa zagađenim pošiljkama i tu je poznato dvadesetak vrsta. U hrvatskoj se prvi put spominje četrdesetih godina prošlog stoljeća. Rasprostranjena je u većini europskih zemalja. U našoj zemlji najviše je nalazimo na prostorima između rijeka Save i Drave, ali i uz morsku obalu - Zadar, Istra, otok Krk te uz ušće rijeke Neretve. Nalazimo je posvuda, pokraj putova, uza ceste, željezničke pruge, uz obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima… Zakorovljuje se često i u kukuruzu, šećernoj repi, krumpiru i ostalom povrću. 

Jednogodišnja je biljka, naraste od 1 do 1,5 metara. Ima vretenasti korijen. Stablo joj je uspravno, razgranjeno, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama, uskih režnjeva. Cvjetovi u obliku grozdastih cvatova na vrhovima su stabla ili grane, žućkaste su boje.

Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud. Svaka biljka proizvede oko stotinu milijuna zrnaca peludi svake godine. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima. Ima dobre aerodinamičke osobine i može putovati i do 300 kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a izdržati čak i uvjete smrzavanja.

17

Pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena. Najveće su koncentracije peludi u ranim jutarnjim satima i prijepodne. Koncentracije peludi u zraku smanjuju se poslije kiše.To su kihanje, svrbež nosa, vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje.

Osobe osjetljive na ambroziju neće imati smetnje pri koncentraciji od 200 zrnaca peludi na 1 m3 zraka. Pri koncentraciji od 200 do 1.000 zrnaca pojavit će se simptomi, a kad koncentracija prijeđe 1.000 zrnaca na 1 m3 zraka simptomi će postati jako izraženi.

Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.

U nas je alergija na ambroziju vrlo raširena, jer se biljka jako razmnožila. Alergija na ambroziju pripada u skupinu polenoza, alergijskih bolesti koje izaziva pelud. Liječenje se provodi uzimanjem odgovarajućih lijekova (antihistaminika, kod osoba koje nemaju teži oblik alergije). Pri alergijskoj astmi potrebno je hormonsko liječenje kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili otopina za inhalacije pumpicama.

Osim tih mjera liječenja, u vrijeme najveće koncentracije peludi treba izbjegavati: izlazak iz kuće od pet sati ujutro do deset sati prijepodne, kada je najveća koncentracija držati zatvorene prozore od stana ili automobila ako smo na putovanju, kako pelud ne bi ulazila slobodno vrijeme provoditi na mjestima gdje nema ambrozije radove izvan kuće obavljati neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija peludi najmanja, kasno poslijepodne ili predvečer preporuka je pranje kose prije spavanja, ali i često pranje ruku izbjegavati pušenje, sprejeve protiv kukaca i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije ne sušiti odjeću ili cipele izvan kuće ne izlaziti iz kuće za vrijeme suhih i vjetrovitih dana

PROIZVODNJA

ISKORIŠTAVANJE ŠUMA

"Hrvatske šume" proizvode oko 3 milijuna m3 drvnih sortimenata godišnje. Od toga na oblovinu otpada oko 50 %, dok je ostalih  50 % prostorno drvo (za ogrjev i industrijsku preradu). 

UDIO POJEDINIH VRSTA DRVEĆA U UKUPNOJ PROIZVODNJI

VRSTA DRVEĆA  UDIO U PROIZVODNJI

Hrast 20,9 %

Bukva 35,6 %

Jasen 3,1 %

Grab 6,5 %

Bagrem 0,6 %

18

Voćkarice 0,2 %

OTB 11,8 %

Topola 3,1 %

Lipa 1,8 %

Joha 1,1 %

OMB 1,4 %

Jela/smreka 13,0 %

Bor 0,5 %

Crnogorica 0,4 %

UKUPNO 100 % 

Vlastitima kapacitetima u sječi i izradi drvnih sortimenata izvršeno je 65% radova. Poduzetnici su svojim kapacitetima izvršili 17% radova dok je preostalih 18% radova izvršenou samoizradi.

Ukupno je privučeno izvlačenjem 2855629 m3 drvnih sortimenata. Vlastitim kapacitetima privukli smo 57% od ukupne količina dok su poduzetnici privukli 43% od ukupne količine.

Ukupno je preveženo 3431946 m3 drvnih sortimenata. Vlastitim kapacitetima preveženo je 29% od ukupne količine.

…UZGAJANJE ŠUMA

Radovi u protekloj godini prikazuju se prema propisu šumskogospodarskih osnova gospodarskih jedinica te prema planu radova. Sredstva za radove na jednostavnoj i proširenoj biološkoj reprodukciji ostvaruju se temeljem Zakona o šumama (čl. 68. i čl. 70). Općekorisne funkcije šuma, njihova upotreba, te naknada propisani su čl. 70.

19

ZOŠ-JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA Radovi jednostavne biološke reprodukcije šuma se obavljaju u približno sljedećim veličinama (ha):

Pripremni radovi na obnovi šuma    7 300

 

Sadnja i sjetva u sastojini              2 100  

Popunjavanje u sastojini                2 100

Njega pomlatka i mladika             14 400  

Čišćenje sastojina                          6 300  

Ostali radovi (njega kultura)              760  

Resurekcija                                       50

Planom gospodarenja (koje donosi Upravni odbor “Hrvatskih šuma”) se utvrđuju sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju u sljedećem približnom iznosu (postotak od prihoda ostvarenoga prodajom drva):

za jednodobne šume 23 %

za raznodobne šume 15 %

za šume na kršu 15

PROŠIRENA BIOLOŠKA REPRODUKCIJARadovi proširene biološke reprodukcija šuma se obavljaju u približno sljedećim veličinama (ha):

Pripremni radovi u sastojini

1 400

Rekonstrukcija 50

Konverzija 300

Pošumljavanje 1 300

Sanacija 1 000

Popunjavanje 300

Njega novopodignutih kultura do 1/5 ophodnje

3 000

PROIZVODNJA ŠUMSKIH SADNICA

20

Iz 40 rasadnika “Hrvatskih šuma” ukupne površine 424,05 ha otprema se na teren oko 15 milijuna sadnica, a iz rasadnika Šumarskog instituta Jastrebarsko oko 1 milijun, što ukupno iznosi oko 16 milijuna sadnica, od čega bjelogorice 12,3 milijuna, crnogorice 1,5 milijuna i 2,2 milijuna šumskih sadnica za priobalje.

 PRIKUPLJANJE I DORADA SJEMENA

Za proizvodnju šumskih sadnica navedenih količina “Hrvatske šume” imaju za 20 crnogoričnih vrsta 90 objekata priznatih sjemenskih sastojina ukupne površine 407 ha, odnosno 37 objekata izabranih sastojina za selektiranje šumskog sjemena ukupne površine 943 ha. Za prikupljanje sjemena 18 bjelogorienih vrsta služi 113 objekata priznatih sjemenskih sastojina ukupne površine 3 731,50 ha, odnosno 129 objekata izabranih sastojina za prikupljanje šumskog sjemena ukupne površine 12 678 ha.Svi su objekti pod nadzorom struene službe Šumarskog instituta Jastrebarsko, s kojim postoji dugoročni ugovor o stručnom nadzoru nad sjemenskim objektima.Upravo se izrađuje Pravilnik o rajonizaciji sjemenskih objekata, pa ae se po njemu sjemenski objekti “Hrvatskih šuma” ponovno razvrstati.

…CERTIFIKACIJA ŠUMA

"Hrvatske šume" d.o.o. stekle pravo na prestižni FSC certifikat za gospodarenje šumama. Prema definiciji, "FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima." Ovim je činom okrunjen višegodišnji vrijedan rad mnogih ljudi u ovoj organizaciji koji su uložili veliki trud kako bi se ovaj dugotrajan proces doveo do završnice. FSC certifikat predstavlja veliku čast kojim se međunarodno priznaje da je način gospodarenja šumama "Hrvatskih šuma" u skladu sa strogim kriterijima, to je priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari tim izuzetno značajnim nacionalnim resursom. Ovime, hrvatsko šumarstvo ulazi u sam vrh svjetskih trendova, jer s obzirom da je po FSC sustavu certificirana cjelokupna površina državnih šuma, to u svjetskim razmjerima predstavlja izuzetan rezultat.

Što je to FSC?

Što je to FSC certifikat?

Certifikacija šuma u "Hrvatskim šumama"

Grupni sustav certifikacije šuma

Izrada hrvatskih nacionalnih standarda za certifikaciju šuma

StandardiFSC načela i kriteriji

21

Woodmark generički standardWoodmark grupni standardPrvi nacrt nacionalnih standarda

…SJEMENARSTVO

Za proizvodnju šumskih sadnica navedenih količina “Hrvatske šume” imaju za 20 crnogoričnih vrsta 90 objekata priznatih sjemenskih sastojina ukupne površine 407 ha, odnosno 37 objekata izabranih sastojina za selektiranje šumskog sjemena ukupne površine 943 ha. Za prikupljanje sjemena 18 bjelogorienih vrsta služi 113 objekata priznatih sjemenskih sastojina ukupne površine 3 731,50 ha, odnosno 129 objekata izabranih sastojina za prikupljanje šumskog sjemena ukupne površine 12 678 ha. Svi su objekti pod nadzorom struene službe Šumarskog instituta Jastrebarsko, s kojim postoji dugoročni ugovor o stručnom nadzoru nad sjemenskim objektima.

…RASADNIČKA PROIZVODNJA

Sadni materijal u sklopu HŠ proizvodi seu 42 registrirana rasadnika ukupne brutto površine 432,34 ha. Primarni cilj rasdničarske proizvodnje u našim rasdnicima je snabdjevanje šumarija dovoljnom količinom i odgovarajučom kvalitetom sadnog materijala bjelogorice i crnogorice, a za sadnju u sastojinama u kojima prirodna odnova nije u potpunosti uspjela ili je čak izostala i za sadnju na površinama koje tek privodimo u šumske (PBR). Proizvodnja služi i za snabdjevanje sadnim materijalom drugih šumoposjednika. U nekim rasadnicima proizvodi se i ukrasno drveće i grmlje za hortikulturne potrebe. Od ukupno isporučene količine sadnica, 13 307 000 kom. 80% su sadnice bjelogorice, a 20% su sadnice crnogorice. Desetak posto proizvedenih sadnica, poglavito crnogorice i sporučuje se za pošumljavnjje na kršu, priobalju.

Isporučene količine sadnica tijekom 2004. po vrstama sadnica

Vrsta sadnica

000 kom.Hrast lužnjak 6177Hrast kitnjak 2082Poljski jasen 1615ostala bjelogorica 805ukupno bjlogorica 10679Obična jela 43Obična smreka 986Crni bor 266Ariš 26ostala crnogorica 91ukupno crnogorica 1412Crni bor 898Primorski bor 109Alepski bor 99

22

ostale vrste 110ukupno mediteran vr. 1216sveukupno 13307

LOV U ŠUMAMA

HŠ d.o.o. najveći su lovoovlaštenik u državi. Temeljne odrednice gospodarskoga pristupa prirodnim šumskim ekosustavima usmjerene ka očuvanju stabilnosti, prirodnosti i biorazonolikosti, uključuju isti takav odnos i kod gospodarskog pristupa divljači, te ukupnoj fauni kao nerazdvojivom elementu toga ekosustava. 

Svjesni svoje znanstveno-stručne zadaće u promicanju i razvoju lovne misli u Hrvatskoj, djelatnici lovstva HŠ d.o.o., sustavno svojim rezultatima svjedoče svoju misiju. Tako su već sada jasni i prepoznatljivi rezultati u poslijeratnoj obnovi matičnih fondova krupne divljači, posebno jelenske. 

Isto tako, prepoznatljiv je i sustavni rast trofejne strukture kod svih vrsta krupne divljači. 

Na ukupnoj površini lovišta od 336 197 ha, uzgaja se krupna divljač: jelen obični, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, divlja svinja i smeđi medvjed, a od sitne divljači uzgaja se: zec, fazan, divlja patka, kamenjarka, prepelica pućpura, i dr. 

Praksa lovnog gospodarenja nalaže radikalne promjene u pogledu profesionalizacije lovnogospodarskog pristupa i za lovišta ostalih lovoovlaštenika. To, osim svih drugih promjena, zahtijeva i nažalost stalna ugroženost šumskih ekosustava zbog promjena vodnih odnosa u staništu ali i sve evidentnijih klimatskih poremećaja.

Boravak u našim lovištima, omogućiti će vam opuštanje, odmor, osvježenje i mir. U tom prijateljstvu s prirodom, moći ćete steći vrijedne lovačke trofeje i svakako lijep lovački doživljaj.

 Slavonija

1. Kunjevci

2. Spačva - Jug

3. Spačva - Sjever

4. Breznica

5. Kujnjak

6. Mačkovac

7. Nabrđe

 

23

8. Podunavlje - Podravlje

9. Đurđenica

10. Papuk

11. Zvečevo

12. Radinje

13. Grede Kamare

  

 

 Srednja Hrvatska

1. Pisaniča Bilogora

2. Žabljački Lug - Česma

3. Peski

4. Đurđevačka Bilogora

5. Pitomačka Bilogora

6. Repaš

7. Lipovljani

8. Opeke

9. Črnovščak

10. Brezovica

11. Posavske šume

12. Petrova gora

  

 

 Gorska Hrvatska

1. Velika Kapela

2. Bjelolasica

3. Smrekova Draga

4. Ričičko Bilo

24

5. Sjeverni Velebit

6. Srednji Velebit

  

 

 Priobalje

1. Ubaš

2. Motovunska šuma

3. Oštrica

4. Sv. Ilija Orebić

5. Musapstan - Bokanjačko blato

6. Šibenik - Vrgorac

TURIZAM

Ljepota šumskog krajolika stvara povoljne uvjete za razvitak turizma, tj. za aktivni odmor u prirodi uz brojne dodatne sadržaje kao što su lov i ribolov, sport i rekreacija, planinarenje i razni drugi sadržaji.

Slavonija-lovačke kuće i lovišta

UŠP Vinkovci:

- Kunjevci - lovačka kuća "Kunjevci"- Spačva jug i Spačva sjever - lovačka kuća "Spačva"

UŠP Osijek

- Mačkovac-Kujnjak, Nabrđe i Breznica - lovačka kuća "Kondrić"- Podunavlje - Podravlje - lovačke kuće  "Zlatna Greda", "Monjoroš" i "Čošak šume"

UŠP Našice

-Đurđenica - lovačka kuća "Lacići"-Papuk - lovačka kuća "Đedovica"

UŠP Požega

-Zvečevo

UŠP Nova Gradiška

25

-Radinje i Grede Kamare - lovačka kuća "Radinje"

  

 

 Srednja Hrvatska-lovačke kuće i lovišta

UŠP Bjelovar

-Pisanička Bilogora - lovačka kuća "Babinac"-Žabljački lug - Česma

UŠP Koprivnica

-Peski - lovački dom "Peski"-Đurđevačka Bilogora-Pitomačka Bilogora-Repaš - lovački dom "Čambina"

UŠP Zagreb

-Lipovljani-Opeke-Črnovščak

UŠP Sisak

-Brezovica - lovačka kuća "Brezovica"-Posavske šume - lovački dom "Šaš" i "Cerovljani"

UŠP Karlovac

-Petrova gora

  

 

 Gorska Hrvatska

UŠP Ogulin

- Velika Kapela - lovačka kuća "Jasenak"

UŠP Delnice

- Bjelolasica - lovačke kuće "Plana" i "Gluhe drage"- Smrekova draga - lovačke kuće "Milanov vrh", "Škodovnik" i "Smrekova draga"

UŠP Senj

26

- Ričičko bilo- Sjeverni Velebit - šumarska kuća u Krasnu

UŠP Gospić

- Srednji Velebit

  

 

 Priobalje

UŠP Buzet

- Ubaš- Motovunska šuma

UŠP Split

- Oštrica- Sv. Ilija Orebić- Musapstan - Bokanjačko blato- Šibenik - Vrgorac

Planinarski dom Zeleni vir

Područje Zelenog vira proglašeno je rezervatom prirodnih vrijednosti 1962. godine. Prvi se puta spominje 1884. godine kao izletište za hrabrije izletnike. Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, ima nekoliko pješačkh i planinskih staza. Jedna staza vodi od željezničke postaje Skrad, pa treba prijeći željezničku prugu, a zatim nastaviti označenom stazom koja vodi kroz livade i šumarke u dolinu. Druga vodi jugozapadno pored željezničke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle ponovno označenom stazom u kanjon Vražiji prolaz. Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu, a tim je putem moguć dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste. Tim je pravcem moguće doći u neposrednu blizinu izletišta i autobusima. Na kraju ceste postoji i parkiralište za automobile. Od parkirališta, do Zelenog vira pješke se stigne za dvadesetak minuta.

Na samom ulazu u pećinu dobrodošlicu će Vam poželjeti sedamdesetak metarski vodopad, kojeg čini potočić što se sa vrha slojevite stijene obrasle mahovinom i niskim raslinjem obrušava u provaliju poput vodene zavjese. Zimi se vodene kapljice zalede, te stvore velike ledene kaskade.

Prolaskom kroz simbolična vrata Vražjeg prolaza laganim korakom nastavljate hodati čvrstom stazom uz sam potok Jasle. Staza je u početku blago položena, ali već nakon nekoliko koraka nailazite na prvi most preko potoka, a dolina kojom se krećete postaje sve uža.

27

Planinarski dom Jankovac

Obnovljen i uređen nakon dva požara i ratnih razaranja, dom na Jankovcu ponovo je zabljesnuo punim sjajem. Obnovljen i uređen u skladu s okolinom, višestoljetnim bukovim šumama njegova vanjština, a posebno unutrašnjost ne može ostaviti ravnodušnim ni jednog prijatelja prirode i papučkih šuma. Dom danas pruža puni komfor u svojih desetak moderno opremljenih i namještenih soba, s ukupno 70 ležajeva. Smješten na prekrasnoj planinskoj livadi koju s jedne strane otvara bučni Jankovački izvor koji se nastavlja sa prekrasna tri bistro zelena jezera, dominiraju ovom prekrasnom kotlinom. Protičući pored Doma na Jankovcu, jankovački potok obrušavajući se preko visoke stijene čini nezaboravni vodopad Skakavac koji se obrušava u kanjon Kovačice. Taj prirodni fenomen bogatstva prirode od davnina su znali cijeniti i uživati brojni ljubitelji prirode, šuma, planina...Uspješno i bogato arhitektonsko rješenje Doma na Jankovcu vrlo dobro se uklopilo u zaštićeni objekat Park šuma Jankovac. Već sam ulaz i predvorje s recepcijom potvrđuje dobru uklopljenost prirode - bogate bukove šume s modernim zdanjem. U prizemlju velika blagavaona pruža svakom posjetitelju ugođaj topline obližnjih stoljetnih bukovih šuma. dom je stalno opskrbljen i svakom posjetitelju nudi bogat asortiman uz uobičajeni jelovnik i jela od divljači. Dom raspolaže s desetak dvokrevetnih, trokrevetnih, četverokrevetnih i višekrevetnih komfornih soba, a na drugom katu i mansardi nalaze se skupni ležajevi.

Park šuma Jankovac1955. godine "Državni sekretarijat za poslove narodne obrane" proglašava šumu Jankovac stalnom zaštićenom park - šumom sa posebnim naglaskom na vrelo i slap potoka Jankovca. Šume oko Jankovca iznimne su ljepote. U njima prevladava bukva uz prisustvo gorskog javora, bijelog jasena, gorskog brijesta i druge planinske vrste drveća među kojima se mogu zapaziti posebno lijepa i stara stabla. Osim drveća, te su šume bogate i prizemnim raslinjem od kojih su najzastupljenije vrste crna bazga, božikovina, klokočika itd. Starost tih šuma je velika, a najveća je procjenjena na oko 160 godina. Površina koja je zaštićena iznosi 640 hektara, a nakon što je cijeli Papuk proglašen parkom prirode, šume koje se nalaze u sklopu parka - šume Jankovac još su sigurnije da će njihova ljepota ostati netaknuta.U središtu ovog šumskog kompleksa nalazi se livada sa tri umjetna jezera koji dobivaju vodu iz izvora Jankovačkog potoka. Voda izvire iz jedne od dviju špilja prirodnih kraških fenomena u okomito dolomitnoj stijeni koja se izdiže iz doline. Na sjevernom kraju livade je planinarski dom Jankovac i lovačka kuća šumarije. Jankovački potok ubrzo poslije izlaska s livade obrušava se niz stijenu s visine od 35 metara i stvara poznati jankovački slap Skakavac, koji s potokom Kovačicom stvara duboki kanjon.

28