HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA

ODREDBE

HRVATSKE BISKUPSKE

KONFERENCIJE

O KATOLIČKIM OSNOVNIM I

SREDNJIM ŠKOLAMA

Zagreb, 2013.

Sadržaj

Uvod ..................................................................................................................................... 5

1. Pravo osnivanja katoličkih škola ................................................................................. 5

2. Katoličke škole i evangelizacijsko poslanje Crkve..................................................... 6

3. Identitet katoličkih škola ............................................................................................. 7

4. Odgojno-obrazovni projekt ......................................................................................... 7

5. Odgojno-obrazovna zajednica..................................................................................... 8

Čl. 1. Osnivač i naziv ................................................................................................................ 9

Čl. 2. Ovlast dijecezanskog biskupa........................................................................................ 9

Čl. 3. Osiguravanje uvjeta za rad ............................................................................................ 9

Čl. 4. Osnivanje škole ............................................................................................................... 9

Čl. 5. Statut škole ...................................................................................................................... 9

Čl. 6. Izdavanje službenih isprava .......................................................................................... 9

Čl. 7. Upis učenika.................................................................................................................. 10

Čl. 8. Nastavni plan i program .............................................................................................. 10

Čl. 9. Odgojno-obrazovna zajednica ..................................................................................... 10

Čl. 10. Vijeće odgojno-obrazovne zajednice ......................................................................... 10

Čl. 11. Odgojno-obrazovni projekt ........................................................................................ 10

Čl. 12. Provođenje odgojno-obrazovnog projekta ............................................................... 11

Čl. 13. Standardi u odgoju i obrazovanju ............................................................................. 11

Čl. 14. Ravnatelj škole ............................................................................................................ 11

Čl. 15. Duhovnik škole ........................................................................................................... 12

Čl. 16. Cjelovita osposobljenost djelatnika ........................................................................... 12

Čl. 17. Permanentna stručna i duhovna formacija djelatnika ............................................. 12

Čl. 18. Financiranje ................................................................................................................. 12

Čl. 19. Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za odgoj i obrazovanje............................. 12

Čl. 20. Nacionalni ured za katoličke škole ............................................................................ 13

Čl. 21. Predstojnik Nacionalnog ureda ................................................................................. 13

Čl. 22. Vijeće Nacionalnog ureda .......................................................................................... 13

Čl. 23. Biskupijski ured za katoličke škole ........................................................................... 13

Čl. 24. Predstojnik Biskupijskog ureda ................................................................................. 14

Čl. 25. Vijeće Biskupijskog ureda .......................................................................................... 14

Čl. 26. Zadaća Vijeća .............................................................................................................. 14

Čl. 27. Pravne norme za pojedina tijela na biskupijskoj razini ........................................... 14

Čl. 28. Izmjena, nadopuna ili ukinuće Odredaba ................................................................ 14

Čl. 29. Područje primjene ....................................................................................................... 14

Čl. 30. Stupanje na snagu ....................................................................................................... 14

5

Uvod

1. Pravo osnivanja katoličkih škola

Brojni međunarodni dokumenti utvrđuju pravo roditelja na odgoj njihove djece

po vlastitoj savjesti.1 U tom smislu Ustav Republike Hrvatske jamči roditeljima „pravo i

slobodu da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece“.2 To prirodno pravo oni

ostvaruju prvenstveno po školi koja im treba pružiti glavnu pomoć u vršenju njihove

odgojiteljske zadaće. Polazeći od toga i od obveze koju imaju po svom krsnom

poslanju, kršćanski roditelji trebaju se zauzimati da javne i druge škole osiguraju

katolički odgoj njihove djece i mladih i da se osnivaju katoličke škole. U okviru

navedenih demokratskih prava i sloboda ostvaruje se i pravo Katoličke Crkve da u

izvršavanju naloga koji joj je povjerio Isus Krist može „osnivati i voditi škole bilo kojeg

smjera, vrste i stupnja“3 a „ako nema škola koje odgajaju u kršćanskom duhu, zadaća

je dijecezanskog biskupa brinuti se da se takve osnuju“ 4.

Pitanje osnivanja i djelovanja katoličkih škola uređeno je kod nas Ugovorom

između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima5 te Ugovorom između Svete

Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture6 koji jamče da „Katolička

Crkva ima pravo osnivati škole bilo kojeg stupnja i predškolske ustanove te njima

upravljati prema odredbama kanonskog prava i zakonodavstva Republike Hrvatske“

te da će „Katoličke škole s pravom javnosti (…) uživati ista prava i dužnosti kao i one

u državnim školama i imat će pravo na primanje novčane potpore“.7 Ono što je u

navedenom dokumentu ugovoreno, provedbeno je definirano u Ugovoru o katoličkim

osnovnim i srednjim školama između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske

konferencije.8

Na temelju toga, katoličke osnovne i srednje škole posjeduju kod nas vlastitu

strukturu u vidu ispunjavanja svojeg posebnog poslanja te pod nadzorom

1 Države članice Vijeća Europe potpisale su među ostalim Protokol, čiji je sadržaj utemeljen na Općoj deklaraciji

o pravima čovjeka koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 10. prosinca 1948., ugrađen u

relevantne europske dokumente o ljudskim pravima u kojem se kaže: „Nikome neće biti uskraćeno pravo na

obrazovanje. U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i poučavanjem država će poštivati pravo

obitelji da osigura odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima." Protokol uz

Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čl. 2 (20. ožujka 1952.). 2 Ustav Republike Hrvatske, čl. 63., u: Narodne Novine, br. 85/2010. (16. lipnja 2010.) 3 Kan. 800, § 1 Zakonika kanonskoga prava (u daljnjem tekstu: ZKP). 4 Kan. 802, § 1 ZKP. 5 „Katolička Crkva ima pravo osnivati obrazovne ustanove bilo kojeg stupnja i njima upravljati prema vlastitim

pravilima, poštujući odredbe zakonodavstva Republike Hrvatske“. Ugovor između Svete Stolice i Republike

Hrvatske o pravnim pitanjima, čl. 15. u: Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, GK, Zagreb,

2001., str. 34. 6 Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, u: nav. dj. str. 45-

46. 7 Nav. dj., čl. 8 i 9, str. 45-46. 8 Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske

konferencije, 23. 5. 2011., u: Službeni vjesnik Požeške biskupije, 15 (2011.) 2, 102-103.

6

dijecezanskog biskupa djeluju u skladu s odredbama kanonskoga prava i

zakonodavstva Republike Hrvatske. Katoličke su škole, pod jednim vidom, građanske

ustanove s ciljevima, metodama i općim značajkama koje su zajedničke svakoj drugoj

školi. Pod drugim pak vidom, one su kršćanske zajednice, koje provode odgojno-

obrazovni projekt, utemeljen u Kristu i njegovu Evanđelju.9

2. Katoličke škole i evangelizacijsko poslanje Crkve

Dok s jedne strane Crkva kroz svoje odgojno-obrazovno djelovanje ostvaruje

svoje evanđeosko poslanje služenja čovjeku, s druge strane njezine odgojno obrazovne

ustanove stupaju u službu Evanđelja i postaju mjesto i sredstvo evangelizacije,

apostolata i pastoralnog djelovanja. Katoličke škole na osobit način pružaju odgoj djeci

i mladima, ne samo katolicima, nego i drugih vjera i svjetonazora, u kojem se ističu

kršćanske i opće ljudske vrijednosti.10 U tom smislu, otvarajući se zahtjevima novoga

vremena, katoličke škole odgajaju djecu i mlade da uspješno promiču dobro ljudske

zajednice te ih u isto vrijeme pripravljaju „za službu širenja Božjega Kraljevstva da

živeći uzornim apostolskim životom postanu kao spasonosni kvasac ljudskog

društva“11.

Svojim odgojno-obrazovnim projektom katoličke škole očituju nastojanje da se

promiče i mladom čovjeku omogući katolička formacija, kršćanska kultura i katolička

moralna načela, koja su povezana s evanđeoskim vrijednostima, kao i odgoj za molitvu

i redoviti sakramentalni život. Budući da katoličke škole djeluju u određenoj mjesnoj

Crkvi, važno je da djeca, mladi, kao i nastavnici i svi ostali njihovi djelatnici sudjeluju

u životu te iste Crkve. Jedan od načina sudjelovanja vjernika u životu Crkve jest i

njihovo zauzimanje za katoličke škole, pomažući koliko mogu da se one osnivaju i

uzdržavaju, budući da su od velike važnosti za ljudsku i kršćansku formaciju.12

3. Identitet katoličkih škola

Identitet i posebnosti katoličkih škola očituje se prije svega u poimanju cilja

vlastitog djelovanja. Uz prenošenje znanja, katoličke škole zastupaju jasan sustav

vrijednosti, važnih za cjelovit rast i oblikovanje ljudske osobe. U isto vrijeme, time se

9 Usp. CONGREGAZIONE PER L'EDUCAZIONE CATTOLICA, Dimensione religiosa della educazione nella

scuola cattolica. Lineamenti per la riflessione e la revisione, Roma, 1988. (EV 11/398-534); Hrv. prijevod:

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Vjerska dimenzija odgoja u katoličkoj školi. Nacrt za

razmišljanje i provjeravanje, KS, Dokumenti 90, Zagreb 1989. br. 67, str. 38. 10 „Katoličke škole pohađaju i učenici nekatolici i nekršćani. Štoviše, u nekim zemljama oni često sačinjavaju

veliku većinu. Koncil je to uzeo do znanja. Poštovat će se zato sloboda vjere i savjesti svakog učenika i obitelji.

Crkva odlučno brani slobodu. Sa svoje strane katolička škola neće se odreći slobode da iznese evanđeosku

poruku i da izloži vrednote kršćanskog odgoja. To je njezino pravo i dužnost. Trebalo bi svima biti jasno da

iznijeti i predložiti ne znači nametnuti. Nametnuti znači moralno nasilje što ga i evanđeoska poruka i disciplina

Crkve odlučno isključuju“. KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, nav. dj. br. 6, str. 8. 11 DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gravissimum educationis. Deklaracija o kršćanskom odgoju, u: Dokumenti

drugog vatikanskog koncila, br. 8, KS, Zagreb, 1979., str. 371. 12 „Neka se vjernici brinu za katoličke škole i pomažu koliko mogu da se one osnuju i uzdržavaju“. Kan. 800, §

2 ZKP.

7

odgojno-obrazovnom procesu daje “jedinstvo koje sprečava raspršivanje u

razgranatosti različitih znanja i postignuća i zadržava u središtu osobu u njezinu

globalnom, transcendentalnom i povijesnom identitetu“13.

Poučavanje u katoličkim školama odlikuje se pristupom čovjeku kao složenom

biću u njegovim duhovno-tjelesnim dimenzijama, te se zalaže za integralan razvoj

ljudske osobe čime se želi pomoći djeci i mladima „da mogu skladno razvijati svoje

tjelesne, ćudoredne i umne darove, da steknu savršeniji osjećaj odgovornosti i

ispravnu upotrebu slobode te da se osposobe za djelatno sudjelovanje u društvenom

životu“14.

Konačno, katoličke škole nastoje biti vjerne Evanđelju i kroz posebno osjetljiv

pristup učenicima i njihovim obiteljima. U tom smislu one njeguju duh zajedništva te

svakom pojedincu posvećuju brigu i iskazuju poštovanje, osobito onima koji su

najranjiviji i kojima je pomoć najpotrebnija.

4. Odgojno-obrazovni projekt

Razlog za osnutak i djelovanje katoličkih škola Crkva pronalazi u svome

poslanju, povjerenom joj od Isusa Krista „da čovjeka dovede do njegovog ljudskog i

kršćanskog savršenstva, do njegove zrelosti u vjeri“15. Na tom poslanju temelji se

odgojno-obrazovni projekt koji treba imati i provoditi svaka katolička škola, a „u

kojem se skladno stapaju vjera, kultura i život“16. Osnovno obilježje tog projekta je

sinteza vjere i kulture, znanja i mudrosti, potraga za istinom. Projekt „usmjerava cijelu

ljudsku kulturu prema poruci spasenja, tako da svjetlo vjere obasjava spoznaje o

svijetu, životu i čovjeku, koji učenici postupno stječu“17.

Prema odredbama i smjernicama Kongregacije za katolički odgoj, odgojno-

obrazovni projekt treba posvetiti posebnu pozornost općim kriterijima koji moraju

usklađivati kulturalne, didaktičke, društvene, građanske i političke odabire, uvijek u

vjernosti Evanđelju koje naviješta Crkva, u postupnosti i prilagodljivosti predloženog

odgojnog projekta različitim situacijama, pojedincima i obiteljima te konačno u

crkvenoj suodgovornosti.

Temelj odgojno-obrazovnog projekta je sam Isus Krist, odnosno misliti i

djelovati po Evanđelju, prihvaćajući blaženstva za normu života. Upravo zbog toga u

katoličkoj školi evanđeoski principi postaju norme odgoja, nutarnji pokretač i konačno

odredište samog odgojno-obrazovnog projekta.18 Odgojno-obrazovni projekt katoličke

škole uvjerljiv je samo ukoliko ga ostvaruju osobe koje su motivirane, svjedoci živoga

susreta s Kristom u kojem jedinom čovjek pronalazi pravo svjetlo života.

13 CONGREGAZIONE PER L'EDUCAZIONE CATTOLICA, La scuola cattolica alle soglie del terzo millennio,

nr. 10, u: Seminarium XXXVIII (1998), str. 14. (EV 16/1842-1862). 14 Kan. 795 ZKP. 15 KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Vjerska dimenzija odgoja, br. 34, str. 19. 16 Isto. 17 CONGREGAZIONE PER L'EDUCAZIONE CATTOLICA, La scuola cattolica alle soglie …, nr. 14. 18 Usp. CONGREGAZIONE PER L'EDUCAZIONE CATTOLICA, La Scuola Cattolica, Roma, 1977. (EV 6/57-

151).

8

U slučaju kada odgojno-obrazovnom ustanovom upravljaju članovi

redovničkih zajednica, odgojno-obrazovni projekt može se ukorijeniti u duhovnu

tradiciju koja je vlastita toj redovničkoj zajednici.19

5. Odgojno-obrazovna zajednica

Crkva, vjerna poslanju koje joj je Gospodin povjerio, traga za uvijek novim i

plodonosnim pastoralnim sredstvima u naviještanju Evanđelja i promicanju čovjeka u

svim njegovim dimenzijama. Na temelju posebnosti kršćanske antropologije,

Deklaracija Gravissimum educationis II. vatikanskog koncila definira katoličku školu

kao odgojno-obrazovnu zajednicu i predstavlja prijelaz od škole ustanove prema školi

zajednice.20

Ona se pod odgovornošću ravnatelja škole izgrađuje na odnosima povjerenja i

suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog projekta, koji „odgovorno sudjeluju u

odgojno-obrazovnom procesu kao njegovi pravi protagonisti“21. Katolička škola je

zajednica u kojoj svi sudjeluju u odgoju i obrazovanju svojim darovima i

sposobnostima na materijalnom, intelektualnom, afektivnom, duhovnom ili nekom

drugom području. Tako, uz pomoć međusobnih razlika, svaki pojedinac doprinosi

zajednici na svoj način, utemeljenoj na kršćanskom duhu koji pokreće odgojno-

obrazovnu zajednicu iznutra i biva izvor njezina dinamizma. U isto vrijeme, takva

zajednica postaje potpora svojim najslabijim članovima i oslonac u rješavanju

poteškoća, a roditeljima glavna pomoć u vršenju njihove odgojiteljske službe. Stoga bi

roditelji trebali tijesno surađivati s učiteljima kojima povjere svoju djecu na odgoj.22

Učitelji, svećenici, đakoni, redovnici, roditelji i drugi koji kroz svoje

sudjelovanje u odgojno-obrazovnoj zajednici preuzimaju odgovornost za cjelovit rast

novih naraštaja, nisu tek školski namještenici nego vrše važno crkveno poslanje, za

koje im je potrebna formacija i stručna osposobljenost.

Radi promicanja dobra kojem služe katoličke škole, Hrvatska Biskupska

konferencija u skladu s odredbom Zakonika kanonskog prava23 izdaje Odredbe o

katoličkim školama. Njima se uređuje cilj, struktura i posebnost odgoja i obrazovanja

u osnovnim i srednjim katoličkim školama i njihov identitet, kao i odgovornost te

međusobni odnosi osoba i tijela koja, u vjernosti crkvenog poslanja, jamče njezino

funkcioniranje.

*****

19 Usp. CONGREGAZIONE PER L'EDUCAZIONE CATTOLICA, Le persone consacrate e la loro missione

nella scuola. Riflessioni e orientamenti, Roma, 2002. (EV 21/1268-1335); Educare insieme nella scuola

cattolica. Missione condivisa di persone consacrate e fedeli laici, LEV, Città del Vaticano, 2007. (EV 24/1232-

1287); Siamo certi. Alle Famiglie religiose e alle Società di vita apostolica con responsabilità di scuole

cattoliche (EV 15/1330-1345). 20 Usp. GE 6; KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI ODGOJ, Vjerska dimenzija odgoja, br. 31, str. 18. 21 IVAN PAVAO II., Govor roditeljima, nastavnicima i učenicima katoličke škole u pokrajini Lazio, 9. ožujka

1985. 22 Usp. kan. 796, § 2 ZKP. 23 Usp. kan. 804, § 1 ZKP.

9

Članak 1

Osnivač i naziv

Katoličkom školom u Republici Hrvatskoj smatra se ona škola koju je osnovala i vodi

mjerodavna crkvena vlast ili ju je osnovala i vodi crkvena javna pravna osoba s

dopuštenjem dijecezanskog biskupa na čijem se području ona osniva ili je crkvena

vlast pisanom ispravom priznaje kao takvu. Naziv «katolička» može nositi samo ona

škola koja je za to dobila pristanak dijecezanskog biskupa. (Usp. kan. 803, § 1, 3 ZKP).

Članak 2

Ovlast dijecezanskog biskupa

Dijecezanskom biskupu pripada pravo da izda propise o onome što se odnosi na opće

uređenje katoličkih škola koje se nalaze na području njegove mjerodavnosti, da nad

njima bdije i nadzire ih, osobno ili po ovlaštenoj osobi. To se odnosi i na škole kojima

upravljaju članovi redovničkih ustanova, uz poštivanje njihove samostalnosti s

obzirom na unutrašnje vodstvo tih škola. (Usp. kan. 806, § 1 ZKP).

Članak 3

Osiguravanje uvjeta za rad

Osnivač katoličke škole treba osigurati sve potrebne uvjete za rad škole sukladno

propisima Republike Hrvatske.

Članak 4

Osnivanje škole

Za otvorenje i početak djelovanja katoličke škole u skladu s ugovorima između Svete

Stolice i Republike Hrvatske osnivač treba provesti postupak o osnivanju škole

propisan zakonodavstvom Republike Hrvatske i dobiti rješenje mjerodavnog

ministarstva.

Članak 5

Statut škole

Katoličke škole svih stupnjeva u Republici Hrvatskoj trebaju imati statut kojim se

pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti, način djelovanja pojedinih tijela škole i njezine

posebnosti te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanja škole.

Temeljem okvirnih načela koje oblikuje Nacionalni ured za katoličke škole (u daljnjem

tekstu: Nacionalni ured), školski odbor donosi statut uz prethodnu suglasnost

osnivača i sukladno zakonima Republike Hrvatske.

Članak 6

Izdavanje službenih isprava

Pri izdavanju službenih isprava, katoličke škole trebaju poštivati zakone Republike

Hrvatske.

10

Članak 7

Upis učenika

Katoličke škole samostalno odlučuju o upisu učenika u školu, kako katoličkih vjernika,

tako pripadnika drugih vjeroispovijesti, religija ili svjetonazora koji slobodno

prihvaćaju da će sudjelovati u cjelovitom ostvarivanju odgojno-obrazovnog projekta

škole.

Članak 8

Nastavni plan i program

Katoličke škole provode nastavni plan i program temeljnih obveznih predmeta

propisanih od mjerodavnog ministarstva sukladno katoličkim moralnim načelima, te

odgojno-obrazovni kurikulum odobren od osnivača, bitan za katolički identitet škole.

Članak 9

Odgojno-obrazovna zajednica

Svaka katolička škola je odgojno-obrazovna zajednica kojoj je na čelu i za koju

odgovara njezin ravnatelj, a tvore ju učenici, roditelji, odgojno, nastavno,

administrativno i pomoćno osoblje, svećenici, đakoni, redovnici, vjeroučitelji i druge

osobe koje na različite načine sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu ili su na

pomoć zajednici.

Članak 10

Vijeće odgojno-obrazovne zajednice

Za provođenje odgojno-obrazovnog projekta u katoličkoj školi zaduženo je Vijeće

odgojno-obrazovne zajednice kojem je na čelu ravnatelj škole a članovi su mu

duhovnik škole i predstavnici sudionika u odgojno-obrazovnom procesu navedeni u

čl. 9.

Članak 11

Odgojno-obrazovni projekt

Svaka katolička škola mora na pisani način oblikovati odgojno-obrazovni projekt pod

odgovornošću njezina voditelja, zadužena za njegovo provođenje i koji odgovara

osnivaču za katolički identitet škole. Projekt sadrži evanđeoske vrijednosti koje

utemeljuju izbor i djelovanje odgojno-obrazovne zajednice. U njegovoj izradi i

ostvarenju sudjeluju svi članovi odgojno-obrazovne zajednice, a sam projekt

podvrgnut je vlasti dijecezanskog biskupa koji ga odobrava.

11

Članak 12

Provođenje odgojno-obrazovnog projekta

Jednom odobren, odgojno-obrazovni projekt katoličke škole postaje obvezan i njime

se konkretno ostvaruju postavljeni ciljevi, držeći se pri tome zakonskih propisa,

redovitih ili ugovornih. Prilikom upisa u katoličku školu, roditeljima i punoljetnim

učenicima potrebno je predstaviti odgojno-obrazovni projekt i kad ga roditelji i učenici

slobodno prihvate, on se mora poštovati te uz njihovu suradnju provoditi.

Članak 13

Standardi u odgoju i obrazovanju

U svim katoličkim školama uspostavit će se i primjenjivati jedinstven okvir izvođenja

nastavnog plana i programa. On se sastoji u tome da se u odgojno-obrazovnom

procesu:

- dadne središnje mjesto vjeronauku i djelatnostima vezanima za vjerski odgoj i

kulturu;

- osigura ono što je potrebno za kvalitetan odgoj i obrazovanje sve školske djece,

kao i za postizanje zadovoljavajućeg standarda znanja, vještina i sposobnosti;

- dosljedno nastoji oko kvalitete standarda obrazovanja u svim katoličkim

školama;

- zalaže za prestiž i izvrsnost škole te da obrazovanje bude, s obzirom na

znanstvenost i pedagogiju, barem na istom stupnju kao i u drugim školama

dotičnog kraja;

- usuglase nastavni planovi i programi, i vodi briga o njihovoj prilagodbi sukladno

posebnim potrebama škole i lokalne zajednice;

- primjenjuju nastavni planovi i programi koji odgovaraju razvojnim potrebama

djece i mladih na koju se odnose, primjereno njihovom uzrastu i posebnim

interesima;

- osigura svim učenicima jednak pristup odgoju i obrazovanju;

- jamči ekonomičnost i učinkovitost u financiranju i radu škole.

Članak 14

Ravnatelj škole

Ravnatelja katoličke škole imenuje i razrješuje osnivač. On može biti imenovan u

nekoliko uzastopnih mandata, a razriješen i prije isteka mandata ukoliko za to postoje

opravdani razlozi. Njegova odgovornost je svakodnevno upravljanje školom, kao i

vođenje njezinih pedagoških aktivnosti. Za vršenje svoje službe odgovara osnivaču i

voditelju Biskupijskog ureda za katoličke škole (u daljnjem tekstu: Biskupijski ured) u

okviru njegove mjerodavnosti.

12

Članak 15

Duhovnik škole

Svaka katolička škola treba imati duhovnika, svećenika koji je član odgojno-obrazovne

zajednice. Imenuje ga dijecezanski biskup a zadaća mu je u dogovoru s ravnateljem

promicati programe duhovne izgradnje učenika i djelatnika škole. Službu duhovnika

može vršiti i vjeroučitelj škole ako je svećenik.

Članak 16

Cjelovita osposobljenost djelatnika

Svi djelatnici katoličkih škola zakonski trebaju biti stručno osposobljeni za vršenje

svoje službe i trebaju se odlikovati „pravim naukom i čestitim životom“ (Kan. 803, § 2

ZKP). Kriteriji pri odabiru i primanju djelatnika u katoličku školu pobliže se određuju

statutom škole.

Članak 17

Permanentna stručna i duhovna formacija djelatnika

Sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa svake katoličke škole jest formacija njezinih

djelatnika, permanentna izobrazba ili trajna stručna i duhovna formacija.

Profesionalna formacija provodi se u skladu s propisima mjerodavnog ministarstva.

Potrebnu trajnu formaciju za sudjelovanje svih djelatnika katoličke škole u provođenju

odgojno-obrazovnog projekta, organizirat će Biskupijski ured u suradnji s

Nacionalnim uredom za katoličke škole (u daljnjem tekstu: Nacionalni ured) i visokim

crkvenim učilištima u Hrvatskoj te mjerodavnim ustanovama u pojedinim mjesnim

Crkvama.

Članak 18

Financiranje

Materijalno poslovanje katoličke škole u mjerodavnosti je osnivača. Svi djelatnici

katoličkih škola primaju iz državnog proračuna mjesečnu plaću i naknade plaća s

doprinosom na plaću, te za ostala materijalna prava radnika ugovorena kolektivnim

ugovorom. Katolička škola u skladu sa zakonom sufinancirana je iz proračuna lokalne

i regionalne samouprave, ako joj ta uprava prizna da je od javnog interesa. Druge

materijalne troškove škole pokriva osnivač.

Članak 19

Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za odgoj i obrazovanje

Na nacionalnoj razini briga o katoličkim školama povjerena je Vijeću Hrvatske

biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Vijeće

HBK). Na čelu mu je biskup kojega na pet godina imenuje Hrvatska biskupska

konferencija.

13

Članak 20

Nacionalni ured za katoličke škole

Nacionalni ured ima zadaću, pod vodstvom Vijeća HBK brinuti se o općim pitanjima

katoličkog školstva na području mjerodavnosti Hrvatske biskupske konferencije, u

suradnji s Biskupijskim uredima za katoličke škole provoditi ono što se odnosi na

jedinstvo sustava katoličkih škola na nacionalnoj razini, zauzimati se kod mjerodavnih

državnih ustanova za provedbu odredaba o katoličkim školama iz Ugovora između

Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture te iz Ugovora o

katoličkim osnovnim i srednjim školama između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske

biskupske konferencije, te rješavati druga pitanja iz djelokruga rada katoličkih škola u

okviru odredaba kanonskoga prava i zakonodavstva Republike Hrvatske.

Članak 21

Predstojnik Nacionalnog ureda

Predstojnika Nacionalnog ureda imenuje HBK na prijedlog Vijeća HBK. U vršenju

svoje službe povezan je s predstojnicima Biskupijskih ureda, kao i sa svim drugim

tijelima na crkvenoj i državnoj razini, važnima za provođenje ciljeva Nacionalnog

ureda.

Članak 22

Vijeće Nacionalnog ureda

Nacionalnom uredu u ostvarivanju njegovih zadaća pomaže Vijeće Nacionalnog

ureda za katoličke škole čije sjednice saziva i vodi predstojnik Nacionalnog ureda.

Članovi su svi predstojnici Biskupijskih ureda i mjerodavne osobe redovničkih

zajednica, osnivača katoličkih škola.

Članak 23

Biskupijski ured za katoličke škole

Zadaća je Biskupijskog ureda za katoličke škole promicati, međusobno povezivati i

razvijati katoličke škole unutar mjesne Crkve; brinuti se da pojedine katoličke škole

djeluju u skladu sa svojim statutima kao jedinstven i usklađen sustav; paziti na

njegovanje posebnosti katoličkih škola, kako u odgojno-obrazovnim tako u drugim

odobrenim programima, u formaciji njihovih djelatnika i odgoju učenika u duhu

evanđeoskih vrijednosti; provoditi u djelo odgojno-obrazovni projekt; u povezanosti s

osnivačem voditi brigu o materijalnom poslovanju škola, održavanju školskih zgrada

i nabavi opreme te surađivati s Nacionalnim uredom i predstavnicima mjerodavnih

vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u pitanjima koja se odnose na

katoličke škole.

14

Članak 24

Predstojnik Biskupijskog ureda

Predstojnika Biskupijskog ureda imenuje i razrješuje dijecezanski biskup, kojemu on

odgovara za svoje djelovanje. Predstojnik je ujedno predsjednik Vijeća Biskupijskog

ureda za katoličke škole (u daljnjem tekstu: Vijeće biskupijskog ureda).

Članak 25

Vijeće Biskupijskog ureda

Vijeće Biskupijskog ureda uz predstojnika tvore ravnatelji biskupijskih i redovničkih

katoličkih škola na području mjesne Crkve, te predstavnici roditelja i učitelja škola koje

na prijedlog predstojnika Ureda potvrđuje dijecezanski biskup.

Članak 26

Zadaća Vijeća

Zadaća Vijeća biskupijskog ureda je brinuti se za provođenje pastoralnih smjernica

dijecezanskog biskupa u povezanosti s općim smjernicama katoličkog odgoja i

obrazovanja; razmatrati materijalna pitanja katoličkih škola kao i ona koja se tiču

njihova života i djelovanja unutar mjesne Crkve; sudjelovati u formaciji djelatnika i

odgoju školske djece i mladih u duhu evanđeoskih vrijednosti.

Članak 27

Pravne norme za pojedina tijela na biskupijskoj razini

Sve ono što u ovim Odredbama o strukturi katoličkog školstva nije obuhvaćeno, bit će

propisano pojedinačnim pravnim aktima, statutima ili pravilnicima, odobrenima od

mjerodavne vlasti.

Članak 28

Izmjena, nadopuna ili ukinuće Odredaba

Izmjenu, nadopunu ili ukinuće pojedinih propisa ovih Odredaba donosi Hrvatska

biskupska konferencija na prijedlog Nacionalnog ureda.

Članak 29

Područje primjene

Ove Odredbe primjenjuju se na sve katoličke škole u Republici Hrvatskoj.

Članak 30

Stupanje na snagu

Odredbe stupaju na snagu nakon što ih odobri Hrvatska biskupska konferencija.

____________________________

15

Hrvatska biskupska konferencija na svojem plenarnom zasjedanju u Zagrebu, dana 17.

listopada 2013. godine odobrila je ove Odredbe o katoličkim osnovnim i srednjim

školama ad experimentum na 3 godine.