Microsoft Word - Odluka o donošenju Strategije.docxPRIJEDLOG: 12.5.2015. Na temelju lanka 35. Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01. 60/01, 129/05 109/07, 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – proišeni tekst) i lanka 22. Statuta Garda Pazina („Slubene novine Grada Pazina, broj 17/09, 4/13. i 23/14.), gradsko vijee Grada Pazina na sjednici odranoj, 2015. godine, donosi
O D L U K U o donošenju Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine
lanak 1.
Donosi se Strategija razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija).
lanak 2.
Tekst Strategije nalazi se u prilogu ove Odluke i ini njezin sastavni dio.
lanak 3.
Zaduuje se Gradonaelnik Grada Pazina da osnuje koordinacijsko tijelo za provedbu Strategije.
lanak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit e se u „Slubenim novinama Grada Pazina i Opina Cerovlje, Graiše, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi.“ KLASA: 300-01/14-01/02 URBROJ: 2163/01-03-02-15 Pazin, 2015.
GRADSKO VIJEE GRADA PAZINA Predsjednik Gradskog vijea Boris Demark, prof.
Obrazloenje uz prijedlog Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine
Gradsko vijee Grada Pazina donijelo je na svojoj sjednici 16. listopada 2014. godine Odluku po izradi Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), te je 20. listopada 2014. godine Gradonaelnik Grada Pazina donio zakljuak o osnivanju Radne skupine za izradu Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Radna skupina), koja broji 11 lanova. Radna skupina je ubrzo poela sa prikupljanjem svih podataka potrebnih za izradu Osnovne analize, te je nakon izrade nacrta Osnovne analize napravila i SWOT analizu, u kojoj su navedene snage, slabosti, prilike i prijetnje razvoju Grada Pazina od 2015. do 2020. godine. Gradsko vijee Grada Pazina je 24. oujka 2015. godine donijelo Odluku o osnivanju Odbora za identifikaciju razvojnih strateških projekata Grada Pazina (u daljnjem tekstu: Odbor), ija je zadaa da identificira i predloi razvojne strateške projekte od interesa za Grad Pazin, da daje prijedloge i mišljenja o društveno-gospodarskom razvitku Pazina te da aktivno sudjeluje u izradi Strategije. U odbor je imenovano pet lanova. Tijekom oujka je proveden, a 02. travnja 2015. godine i okonan postupak bagatelne nabave Izrada Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine, te je sklopljen Ugovor o izradi Strategije s tvrtkom Superna d.o.o iz akovca. Takoer, Grad Pazin je izradu Strategije prijavio na natjeaj iz Programa ruralnog razvoja, podmjera 7.1. „Sastavljanje i auriranje planova za razvoj opina i sela u ruralnim podrujima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga podruja visoke prirodne vrijednosti“, te se oekuje financiranje izrade Strategije iz tog izvora. U razdoblju od 13. travnja do 05. svibnja 29. travnja 2015. godine odrano je pet sektorskih radionica za izradu Strategije (podruja: komunalni poslovi, obrazovanje i sport, kultura, gospodarstvo i turizam, socijalna skrb i zdravstvo), dvije radionice Odbora i Radne skupine, dvije radionice ueg tima, zajednika radionica svih sektora, Odbora i Radne skupine, Javna rasprava u Spomen domu te Savjetovanje sa zainteresiranom javnošu putem web stranica Grada Pazina www.pazin.hr. Na svim radionicama sudjelovalo je ukupno stotinjak ljudi, te su svi oni svojim prijedlozima, primjedbama, dostavljenim podacima i sl. doprinijeli izradi Strategije.
Strategija je podijeljena u šest poglavlja; u Uvodu Gradonaelnik iznosi osnovne informacije o strategiji, njen cilj i svrhu. Osnovna analiza daje pregled zemljopisnih, prirodnih, društvenih, kulturnih, infrastrukturnih i gospodarskih obiljeja Grada Pazina. U treem poglavlju nalazi se SWOT analiza, odnosno pregled snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji razvoju Grada Pazina. etvrto poglavlje posveeno je viziji i strateškim ciljevima Strategije, opisane su mjere za postizanje ciljeva i prioriteta Strategije, te je dana usporedba usklaenosti Strategije s dokumentima više razine. Peto poglavlja opisuje naine provedbe i praenje provedbe Strategije, dok se u šestom poglavlju iznosi Zakljuak.
Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proraun
STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA OD 2015. DO 2020. GODINE
GRAD PAZIN, 2015.
OBILJEJA ......................................................................................................................................... 6
Prirodna obiljeja ........................................................................................................................................... 7
Kulturna i prirodna baština ........................................................................................................................... 9 Kulturna baština .................................................................................................................................................. 9 Prirodna baština ................................................................................................................................................ 12
2. STANOVNIŠTVO ....................................................................................................................... 15
Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda ...................................................................................... 25 Opskrba pitkom vodom .................................................................................................................................... 25 Odvodnja otpadnih I oborinskih voda............................................................................................................... 27
Gospodarenje otpadom ................................................................................................................................. 29
5. STANOVANJE ............................................................................................................................ 32 Poticana stanogradnja ....................................................................................................................................... 35 Djeja igrališta .................................................................................................................................................. 36
4. PROMET ...................................................................................................................................... 37 Cestovni promet ................................................................................................................................................ 37 Promet u mirovanju .......................................................................................................................................... 39 eljezniki promet ............................................................................................................................................ 39 Lokalni/meugradski prijevoz .......................................................................................................................... 39
3
5. GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 43
Poljoprivreda ................................................................................................................................................ 63
Šumarstvo ..................................................................................................................................................... 67
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .............................................................................................. 72
Odgoj i obrazovanje ...................................................................................................................................... 72
9. MEUREGIONALNA I MEUNARODNA SURADNJA .............................................. 96
III. SWOT ANALIZA............................................................................................................ 100
4
2. OPIS MJERA ..................................................................................................................................... 106
V. PROVEDBA I PRAENJE .......................................................................................... 175
1. INDIKATORI UINAKA ................................................................................................................ 175
2. FINANCIJSKI OKVIR ..................................................................................................................... 176
VI. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 193
Drage Pazinke i Pazinci,
Strategija razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2015. do 2020. godine predstavlja kljuni
strateški dokument kojim se definira smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja grada
Pazina u razdoblju od 2015. do 2020. godine.
Svjesni razvojnih potencijala koje Pazin ima, elimo da svaki naš graanin svojim znanjima,
vještinama i radom doprinese razvoju Pazina.
Strategija predstavlja srednjoroni strateški dokument koji definira ciljeve i prioritete razvoja
Pazina za razdoblje od 5 godina i u svom sadraju uklapa se u trenutno vaee strateške
dokumente poevši od upanijske razvojne strategije do širih strateških okvira na nacionalnoj
i razini Europske unije.
Vano je bilo utvrditi pravce budueg razvoja, što smo zajedno definirali kroz nekoliko kljunih
podruja:
unapreenje kvalitete ivota
Strategija je nastala kroz snaan participativni proces predstavnika javnog, poslovnog i civilnog
sektora. Bitno je naglasiti kako je Strategija u vlasništvu svih graana i, kao takva, predstavlja
konsenzus u utvrivanju eljenog smjera gospodarskog i društvenog razvoja. Njezino
provoenje direktno e ovisiti o poduzetim naporima i našem zajednikom zalaganju.
Svrha je Strategije postii da Pazin bude nezaobilazan grad u srcu Istre, sjedište Istarske
upanije, u kojem su stanovnici poduzetni i ugodno ive, da Pazin i dalje bude siguran i otvoren,
grad po mjeri ovjeka, obrazovno i kulturno središte koje uva istarski identitet i koristi tradiciju
za stvaranje novih vrijednosti.
Gradonaelnik
KULTURNA OBILJEJA
Grad Pazin jedinica je lokalne samouprave formirana poetkom 1993. godine izdvajanjem iz tadašnje
Opine Pazin, koja je podijeljena na ukupno 8 jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS). Ukupna
površina grada Pazina, prema Prostornom planu ureenja Grada Pazina (Slubene novine Grada Pazina
broj 19/02, 25/02, 26/09, 2/10 – proišeni tekst i 21/14), dalje u tekstu: PPUGP, iznosi 136,5 kvadratnih
kilometara. Zauzima 5 % površine Istarske upanije, što ga površinom ini treim najveim JLS-om u
regiji, odmah iza Grada Buzeta i Opine Laniše.
Pazin, kao sjedište Istarske upanije, nalazi se u mikroregiji središnje Istre Sjevernog hrvatskoga
primorja te granii s ukupno 8 gradova, odnosno opina: gradom Buzetom na sjeveru te opinom
Motovun na sjeverozapadu, Karojbom i Tinjanom na zapadu, Svetim Petrom u Šumi na jugozapadu,
minjom na jugu, Graišem na jugoistoku i Cerovljem na sjeveroistoku.
Grad Pazin obuhvaa ukupno 18 statistikih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovii, Butoniga, Grdoselo,
Heki, Jeenj, Kašerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trvi, Vela Traba, Zabreani,
Zamask, Zamaski Dol i Zareje) te preko 170 zaselaka.
Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr i Google maps, https://www.google.hr/maps?source=tldsi&hl=hr
Karta 1. Poloaj grada Pazina u odnosu na
druge opine
udaljenost (km)
Kopar 74 38
Ljubljana 157 101
Trst 94 47
Milano 512 372
Be 539 379
Budimpešta 556 465
München 557 369
Beograd 604 516
Sarajevo 585 387
Sofija 995 803
Izvor: Udaljenosti meu gradovima i planer putovanja, www.udaljenosti.com
Povoljan središnji poloaj na istarskom poluotoku, u blizini veih gradova i morske obale, popraen
infrastrukturnom izgraenošu, osigurava gradu Pazinu povoljne mogunosti razvoja niza djelatnosti.
PRIRODNA OBILJEJA
Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okruuju okolna brda formirajui
kotlinu. Nepravilnog je poligonalnog oblika s najniom tokom od 24 metara i najvišom od 480 metara
nadmorske visine. Grad Pazin teritorijem ne dopire do mora, ali je udaljenost do mora oko 25 kilometara
po zranoj liniji.
Na podruju grada Pazina istiu se 3 krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa šumskim
krajolikom, koji se nalazi preteito na sjevernom dijelu grada, kultivirani šumski i poljoprivredni
krajolici i izgraeni dijelovi prostora u kojima je, mjestimino, mogue pronai elemente tradicijskih
ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina naglašena je vrijednost krajolika doline
Pazinice s Pazinskom jamom (spomenikom prirode), prirodnog krajolika isušenog korita rijeke Drage
te kultivirani krajolik breuljaka na ijim se vrhovima istiu tradicijska istarska naselja. Meu
raznolikim prirodnim krajolicima istie se, takoer, brdoviti predio sjevernog dijela grada Pazina, proet
nizom potoka.
ivopisni prirodni krajolik proima u cijelosti podruje grada Pazina. Protee se od kraške zaravni na
junom dijelu do brdovitog podruja u sjevernom dijelu grada koje bitno doprinosi prirodnoj
raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analizirajui reljefna i geološka obiljeja grada Pazina,
mogue je uoiti postojanje dvaju reljefnih podruja. Spomenuti ravnjak u junom dijelu podruja grada
Pazina ini tzv. «Crvenu Istru», koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim reljefnim oblicima
te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak grada pripada tzv. «Sivoj Istri», obiljeenoj izrazitim
strminama, odnosno breuljcima koji su u sjevernim dijelovima esto proeti vodotocima. Najvei
vodotok je Pazinica (Fojba, Pazinski potok) koji ponire u Pazinsku jamu. Na podruju grada Pazina
nalaze se u cijelosti ili djelomino ukupno 4 sliva (sliv Mirne, podsliv Butonige, sliv Pazinskog potoka,
sliv bujice ipri i sliv ponornice Brestovac) prema kojima otjee preko 40 kanala i potoka u kojima se
voda zadrava uglavnom tijekom kišovitijih dijelova godine. Poplave izazvane nedovoljnim
kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor, koji je zakonom
zaštien kao znaajni krajobraz. Zaštieno podruje obuhvaa kanjon i ponor Pazinice, duine i dubine
oko 500 i 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska je jama najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila
na krški teren Istre.
Brdoviti sjeverni dio grada proet potocima predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog i izletnikog
turizma koji su u kombinaciji s poljoprivredom kljuni elementi aktivnog oivljavanja ruralnih podruja.
S obzirom na bogatstvo ouvanog krajolika, u brdovitim podrujima udaljenim od kljunih prometnica
i znaajnijih naselja uz koje je tipian ruralni krajolik narušen neodgovarajuom izgradnjom, valorizaciji
ovog podruja potrebno je pristupiti krajnje oprezno, pridravajui se visokih standarda ouvanja
okoliša i planske izgradnje u prostoru.
Karta 3. Vodotoci i jezera na podruju grada
Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr
Podruje grada Pazina obiljeeno je gotovo kontinentalnom klimom. Kao i cijeli istarski poluotok
prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Karakteristike toga tipa su umjereno topla kišna klima s vruim
ljetima u kojemu je srednja mjesena temperatura od 22 °C. Padaline su ravnomjerno zastupljene
tijekom cijele godine. Najsušniji dio godine izraen je ljeti. Zime su hladnije u odnosu na druge istarske
gradove (temperature znaju biti sline onima u gradu Gospiu). Koliina padalina prati reljefnu strukturu
te raste od zapadnom smjeru prema Uki. Od vjetrova na podruju grada prevladavaju bura, sjevernjak
(tramontana) te istonjak (levant).
Klimatske karakteristike podruja te reljefne i geološke osobitosti bitne su odrednice flore i faune grada
Pazina. U krajoliku na flišnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi i vonjaci sa šumama i livadama.
Dok se od prirodnih resursa na podruju grada Pazina posebice istiu poljoprivredna zemljišta i šumske
površine te krajolici, od sirovinskih izvora istie se prirodni kamen koji se ve due vrijeme gospodarski
eksploatira. To je ujedno i jedina mineralna sirovina koja se vadi i gospodarski koristi na podruju grada
Pazina. Najvei je aktivni kamenolom u Podbermu (asfaltna baza) površine 24,65 hektara. Neaktivnih
(zatvorenih) kamenoloma ima 15, i to u naseljima: Lindaru (3), Pazinu (2), Veloj Trabi (1),
Brajkoviima (2), Trviu (4) i Kašergi (3). Kamenolomi, uz eksploatirane boksitne jame, bitno
narušavaju krajobraz prostora te predstavljaju prijetnju sigurnosti, zbog ega ih je potrebno, na
odgovarajui nain, sanirati i zaštititi.
Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapae, pojedina pazinska zbivanja presudno su
oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne moe se pouzdano rei kada je nastalo prvo stalno naselje
na mjestu današnjeg grada kako o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji pisani
tragovi vezani uz sam Pazin dokumenti su iz 983. godine kojima car Oton II. potvruje darovanje utvrde
podignute uz rub Pazinske jame Castrum Pisinum porekim biskupima, a oko koje e se postupno
formirati naselje.
Kao najvanija utvrda u središnjem dijelu Istre, Pazinski kaštel u nekoliko je navrata bio poprište opsade
i estokih sukoba Mleana, Habsburgovaca, a potom i Francuza. Ukidanjem francuske uprave, Austrija
je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena administrativna jedinica, tzv.
Istarski okrug, sa sjedištem u Pazinu. Zahvaljujui povijesnim zbivanjima, danas Pazin posjeduje jedan
od najvrjednijih primjeraka fortifikacijske baštine – Pazinski kaštel, a ona su uvelike utjecala i na daljnji
razvoj grada kao sjedišta upanije.
Postupno se Pazin oblikovao u gradi s definiranim urbanim atributima i s odgovarajuom komunalnom
infrastrukturom, posebice nakon izgradnje eljeznike pruge 1876. godine. Osim što je postao politiko
te kulturno, prosvjetno i društveno središte, na razvoj grada utjecao je i procvat trgovine poljoprivrednih
proizvoda, posebice vina.
U Pazinu su u to vrijeme djelovala, te imala svoja sjedišta, veina društava s podruja cijele Istre:
Narodna prosvjeta, Hrvatska škola, Istarsko pelarsko društvo s razgranatom i velikom mreom lanova,
u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na druge istarske gradove.
U gradu i okolici dogaali su se mnogi vani dogaaji, neki od njih i presudni u novijoj povijesti, od
dogaaja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljea i otvaranja prve gimnazije s
nastavom na hrvatskom jeziku do donošenja Odluka o sjedinjenju Istre s matinom domovinom
Hrvatskom, u Pazinu 1943. godine. Nakon njemake opsade, Pazin je 1945. godine konano osloboen
i tek se tada, punih 1.400 godina nakon dolaska prvih Slavena u ove krajeve, veinsko hrvatsko
stanovništvo središnje Istre prvi put u povijesti našlo u istoj dravi s drugim Hrvatima.
Gotovo stoljee i pola kasnije, 1993. godine, Pazin e opet postati administrativno sjedište Istre, odnosno
novoosnovane Istarske upanije.
U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na podruju grada Pazina evidentirana su sljedea
kulturna dobra:
Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra
Z-2889 Pazin Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Dravnog arhiva
u Pazinu
Z-5189 Pazin Etnografski muzej Istre - muzejska graa Pokretno kulturno dobro - muzejska graa
Z-2437 Pazin Kaštel Nepokretno kulturno dobro - pojedinano
Z-5305 Pazin Kompleks franjevakog samostana s crkvom Pohoenja
Blaene Djevice Marije
povijesna cjelina
Z-4297 Pazin Muzej grada Pazina - muzejska graa Pokretno kulturno dobro - muzejska graa
Z-3980 Pazin Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - pojedinano
RRI-53 Pazin Sakralni inventar crkve sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - zbirka
RRI-51 Pazin Sakralni inventar Franjevake crkve Blaene Djevice Marije Pokretno kulturno dobro - zbirka
Izvor: Središnji dravni portal, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212
SLIKA 1 FRESKE IZ CRKVE SV. NIKOLE U PAZINU
Izvor: Revitalizacija istarskog zalea i turizma u istarskom zaleu, www.revitas.org
Za potrebe izrade Prostornog plana ureenja Grada Pazina izraena je Konzervatorska podloga, kojom
je postojei popis zaštienih nepokretnih kulturnih dobara na podruju grada dopunjen oznakama (R,
RRI, Z, N – zaštiena kulturna dobra, PR – kulturna dobra predloena za zaštitu, ZPP – zaštita kulturnih
dobara mjerama prostornog plana) te prijedlogom kategorizacije (1 – nacionalni znaaj, 2 – regionalni
znaaj, 3 – lokalni znaaj). Prema navedenim oznakama moe se utvrditi sljedei popis zaštienih
nepokretnih kulturnih dobara:
1. Povijesna naselja i dijelovi naselja – zaštiena 4 naselja, 24 su zaštiena mjerama Prostornog
plana ureenja Grada Pazina, a 6 je predloeno za zaštitu. Od ukupnog broja, 3 su naselja
predloena za kategorizaciju od nacionalnog i regionalnog znaaja.
2. Povijesne graevine i sklopovi – zaštieno je 8, 29 je zaštieno mjerama Prostornog plana
ureenja Grada Pazina, 18 je predloeno za zaštitu, a 5 predloeno za kategorizaciju od
nacionalnog znaaja.
3. Tehnike i graevine niskogradnje s ureajima – 2 graevine zaštiene mjerama Prostornog
plana ureenja Grada Pazina, predloeno za zaštitu 1 graevina; svi predloeni za kategoriju od
regionalnog znaaja.
4. Memorijalna podruja i obiljeja – 4 su zaštiena, 5 je predloeno za zaštitu; predloeni za
5. Arheološki lokaliteti i zone – 7 predloeno za zaštitu, 9 zaštieno mjerama Prostornog plana
ureenja Grada Pazina te ukupno 11 predloeno za kategorizaciju od regionalnog znaaja.
6. Krajolik ili njegov dio – 8 zaštieno mjerama Prostornog plana ureenja Grada Pazina;
predloeni su za kategoriju od regionalnog znaaja.
Navedeni podaci ukazuju na razmjerno visoki udio zaštienih podruja, najviše mjerama prostornog
plana, a ukupno 7 kulturnih dobara predloeno je za kategorizaciju od nacionalnog znaaja.
Zaštiena su sljedea povijesna naselja: povijesna cjelina Pazin, povijesna cjelina Beram, povijesna
cjelina Lindar i povijesna cjelina Trvi.
Zaštiene povijesne/sakralne graevine su: Franjevaki samostan i crkva u Pazinu, crkva sv. Marije na
Škriljinah u Bermu, crkva Sv. Kria u Butonigi, crkva sv. Katarine u Lindaru, upna crkva sv. Nikole
u Pazinu, Stupa na Pazinskom potoku, u Zareju i Kaštel u Pazinu.
U ugroena kulturna dobra spada najstariji dio starogradske jezgre u neposrednoj blizini Kaštela.
Zaštiena podruja definiraju kulturni identitet grada i vaan su dio turistike ponude. Meutim, u lošem
su stanju i nisu dovoljno valorizirana u turistikom smislu. Ponuda nije bazirana na cjelovitoj
interpretaciji kulturne baštine koja bi stanovništvu, turistikim djelatnicima i turistima omoguila da
bolje razumiju vrijednost kulturne baštine i potrebu za njenim zaštiivanjem kroz korištenje.
Starogradska je jezgra veinom u privatnom vlasništvu, a prostori u javnom vlasništvu dodijeljeni su na
korištenje udrugama ili su prazni, pa su investicije za njihovu obnovu i odravanje minimalne.
Prema Izvještaju o obnovi kulturnih dobara Grada Pazina u 2013. godini, nastavljeni su konzervatorsko-
restauratorski radovi na zidnom osliku u svetištu upne crkve sv. Nikole u Pazinu, iako je još potrebno
obnoviti stepenište i krov zvonika crkve, restauriran je instrumentarij orgulja Carlo Vegezzi Bossi
(1901) iz pazinske upne crkve, izvedeni su radovi sanacije krovišta na crkvi sv. Petra i Pavla u Trviu,
zatim radovi na graevinskoj i konstruktivnoj sanaciji potkrovlja i krovišta u Kaštelu u Pazinu te
zapoeta izrada projektne dokumentacije za sanaciju ostataka kue Rapicio.
Zapoeto je arheološko sondiranje u Bermu, uz ouvane ostatke zidina prapovijesne gradine, na mjestu
prvih arheoloških istraivanja iz 1883. godine, a bitna su i neophodna arheološka istraivanja u Lindaru,
Trviu te nekim lokacijama u Pazinu. Radovi su financirani iz prorauna Grada Pazina, prorauna
Istarske upanije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te sredstvima Regije Veneto.
Nematerijalna su kulturna dobra razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili
na drugi nain, a osobito:
jezik, dijalekt, govori i toponimi, te usmena knjievnost svih vrsta
folklorno stvaralaštvo u podruju glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, obiaja, kao i druge
tradicionalne puke vrednote
tradicijska umijea i obrti.1
Etnografski muzej Istre osnovan je 1962. godine i smješten je u Pazinskom kaštelu. U njemu se uva,
prouava i izlae etnografska graa vana za materijalnu i duhovnu kulturu na istarskom prostoru s
fundusom od 7.500 predmeta: tekstila, poljoprivrednog alata i predmeta iz svakodnevnog ivota
(lonarskih, stolarskih i kovakih proizvoda te tradicionalnih rukotvorina). U su muzeju ureene
prostorije: stolarska radionica, kovaka radionica, tradicijska kuhinja s ognjištem, inventarom i
posuem, a sve je to dio stalnog postava. Redovno se organiziraju izlobe, predavanja, radionice za
djecu i odrasle i druge djelatnosti. EMI se ukljuuje u mnoge kulturne projekte, koji se provode na
1 Zakon o zaštiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11.,
25/12., 157/13. i 152/14), lanak 9.
preparatorsko-restauratorsku radionicu. (Izvor: Etnografski muzej Istre, http://www.emi.hr/)
Više o ivoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na podruju grada Pazina u poglavlju „Društvene
djelatnosti, Kultura“ i „Civilno društvo“ ove studije.
PRIRODNA BAŠTINA
ponudu grada, ali i predstavljaju ogranienja koja treba poštivati pri planiranju cjelokupnog razvoja.
Na podruju grada Pazina, na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštiene su sljedee prirodne
vrijednosti.
Motovunska šuma.
stablo empresa u Kašergi.
U kategoriji znaajnog krajobraza:
obronci Limskog zaljeva
Pazinska jama (ponor).
Na podruju grada Pazina odredbama plana štite se sljedee prirodne vrijednosti:
U kategoriji posebnog rezervata:
šumske vegetacije
o sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu (Zamaski Dol, Pazinski Novaki i podruje
izmeu Rogovii i Bertoši)
floristiki rezervat
o znaajnije površine prirodnih travnjaka u podruju Rapavel – Škropeti – Karojba.
U kategoriji znaajnog krajobraza:
slivno podruje Butonige.
Na temelju Uredbe o ekološkoj mrei (NN 124/13), na podruju grada Pazina nalaze se sljedea podruja
ouvanja znaajna za vrste i stanišne tipove (POVS):
HR2000619 Mirna i šire podruje Butonige
HR2001386 Pazinski potok
HR2001396 Grdoselski potok.
Izvor: PPUGP, 2014.
Navedena podruja ouvanja znaajna za vrste i stanišne tipove zauzimaju zajedno 2.551 hektara, što je
0,19 % površine grada i 29,53 hektara/100 stanovnika (Izvještaj o stanju u prostoru).
Uvaavajui naela Akcijskoga plana biološke i krajobrazne raznolikosti PPUGP-om se štite sljedea
podruja, temeljem Zakona o zaštiti prirode:
krajobraz breuljkastoga prostora kao osobito vrijedan prirodni krajolik sa starim istarskim
gradovima na istaknutim vrhovima breuljaka (Beram i Lindar)
u urbanom krajobrazu naselja Pazin sadašnje površine tvorevina perivojne arhitekture (perivoja,
vrtova, drvoreda, aleja, perivojnih trgova i dr.)
u okolici naselja Pazin izraeni šumoviti breuljci i brjegovi
lokve, kao fenomen istarskoga krasa s neposrednim okolišem.
Izvor: PPUGP, 2014.
Pazinska jama
Pazinska je jama jedinstven krški fenomen nastao djelovanjem prirodnih sila na vapnenake stijene
karakteristine za teren Istre, mjesto gdje najvea istarska ponornica Pazinica svoj tok nastavlja kroz
podzemlje. Pazinski je ponor zakonom zaštien kao znaajni krajobraz, a obuhvaa podruje kanjona i
ponora Pazinice i Pazinsku jamu. Kanjon i ponor, jama te prilaz do nje djelomino koriste se u turistike
svrhe (kao šetnica) i za speleološki turizam.
Pazinska je jama oduvijek privlaila pozornost, kako istraivaa, tako i putopisaca, knjievnika, a i
avanturista. Prvi poznati zapis datira iz 1770. godine, a odnosi se na istraivanja prirodoslovca iz
Padove, Alberta Fortisa. Znanstveno je dokazana podzemna povezanost Pazinice s vodama rijeke Raše.
Posljednja istraivanja još uvijek nisu završena, pa se sa sigurnošu ne moe tvrditi, ide li dio voda iz
Pazinice i prema Limskom kanalu.
Radnja romana poznatog francuskog pisca Julesa Vernea „Mathias Sandorf“ (1885) dijelom se odvija i
opisuje Pazinsku jamu i kaštel. Jules Verne nikada nije posjetio ovu lokaciju, ali je podatke preuzeo od
svojih suvremenika te time uinio Pazinsku jamu svjetski poznatom.
Godine 1998. u Pazinu je osnovano društvo „Julesa Verne klub“, koje se prvenstveno bavi
organizacijom kulturno-turistikih manifestacija, s ciljem populizacije djela ovog pisca te predstavljaju
grad Pazin kao „grad Julesa Vernea“.
Izvor: Najbolje u Hrvatskoj, http://www.najboljeuhrvatskoj.info/
Slivno podruje Pazinice ima submenditeranski karakter. Biljne zajednice izgraene su uglavnom od
listopadnih vrsta drvea i grmlja: hrasta medunca, bijelog i crnog graba, sviba, rašeljke, ruja i kaline
obine u toplijim predjelima, a na sjevernim, hladnijim stranama i u kanjonima vodotoka nalaze se
primorske bukove šume i šume hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom. Po obodima jame rastu šaševi
raznih vrsta, kukurijek, obini dubaac, koroma, vuji korijen, obini jelenak, mrtva kopriva, te
mnoštvo papratnjaa, mahovina i gljiva. U blizini i u samoj jami nalaze se staništa ugroenih i zaštienih
vrsta prizemne flore (ljiljan zlatni, istarski kukurijek, šumska ciklama, jetrenka, mali zimzelen, veliki
kozlac, kopitnjak, poljski kotrljan, visibaba, irnik i salamunov peat). Na stijenama je esta
istonojadranska endemina vrsta – piramidalna zvonika.
2. STANOVNIŠTVO
Grad Pazin podruje je koje je, demografski gledano, u posljednjih dvadesetak godina doivjelo pad u
broju stanovnika. U meupopisnom razdoblju od 1991. do 2001., broj stanovnika je smanjen za 1,52 %,
a od 2001. do 2011. za 6,38 %, što predstavlja smanjenje od 731 stanovnika u razdoblju od 1991. do
2011. godine. Grad Pazin s 8.638 stanovnika, prema posljednjem popisu, ima udio od 4,2 % u
stanovništvu Istarske upanije, koje se kree na razini 208.055 stanovnika. Gustoa naseljenosti od
63,28 stanovnika/km2 nešto je nia od upanijskog prosjeka koji iznosi 73,78 stanovnika/km2.
Sam je grad Pazin takoer doivio pad broja stanovnika u razdoblju od 1991. do 2011. godine za
znaajnih 16,96 %. Kretanje broja stanovnika na razini Istarske upanije upravo je suprotno, budui da
se broj stanovnika u promatranom razdoblju poveao za 1,82 %. Meutim, rast je u posljednjem
meupopisnom razdoblju smanjen.
Podruje grada obuhvaa ukupno 18 statistikih naselja pri emu u najveem naselju Pazin ivi 4.386
stanovnika, odnosno 50,78 % svih itelja grada. Od preostalih 17 naselja njih 6 spada u razred od 50 do
199 stanovnika, dok u svakom od 11 naselja obitava izmeu 200 i 499 stanovnika.
Tablica 2: Kretanje stanovnika po naseljima
1991. 2001. 2011. Indeks 1/91.
Indeks
11/01.
Vela Traba 205 215 227 104,88 105,58
Zabreani 391 408 426 104,35 104,41
Zamask 60 56 58 93,33 103,57
Zamaski Dol 81 60 51 74,07 85,00
Zareje 293 289 296 98,63 102,42
Brajkovii 345 358 353 103,77 98,60
Butoniga 107 88 74 82,24 84,09
Grdoselo 168 143 119 85,12 83,22
Heki 412 465 469 112,86 100,86
Indeks
11/01.
Izvor: Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske, Popis
stanovništva iz 2011. godine
Analizom kretanja broja stanovnika u naseljima grada Pazina u promatranom razdoblju, vidljivo je da
najvee poveanje broja stanovnika u naselju Bertoši, a u oba meupopisna razdoblja poveanje biljee
i Vela Traba, Zabreani, Heki i Lovrin, kao posljedicu seljenja stanovništva iz naselja Pazin na periferiju
grada. U usporedbi s drugim naseljima, tendencija smanjenja broja stanovnika oita je u naseljima:
Kršikli, Grdoselu, Butonigi, Zamaskom Dolu, Kašergi, Trviu i Pazinu.
U svim naseljima, izuzevši Pazin, u promatranim godinama zabiljeen je negativni prirodni prirast.
Starosnu strukturu stanovništva neophodno je razmatrati u kontekstu sagledavanja reproduktivne
sposobnosti stanovništva, a ista ima i mnogo šire društvene i gospodarske implikacije. Prosjena starost
stanovništva grada Pazina poveala se u odnosu na popis stanovništva iz 2001. s 38,4 na 42 godine i
nešto je nia od prosjeka Istarske upanije koji se kree na razini 43 godine, no ipak prelazi kritinu
vrijednost od 30 godina, što se uzima kao pokazatelj da je stanovništvo ušlo u proces starenja.
Drugi esto korišteni pokazatelji starenja, poput indeksa starosti stanovništva2, koji iznosi 118,3 %, i
koeficijenta starosti3 – 22,8 %, takoer ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva
karakteristinu za cijelu zemlju.
Struktura stanovništva prema spolu i na razini grada ukazuje na blago vei udio enskog stanovništva
(50,30 %), koji je karakteristian za Istarsku upaniju u cjelini.
2 Indeks starenja predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina,
a indeks vei od 40 % ukazuje na proces starenja stanovništva. 3 Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, a kada prijee 12 %
smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.
Podaci o dobnoj strukturi stanovništva grada prikazani su u nastavku.
Grafikon broj 1: Dobna struktura stanovništva (%)
Izvor: Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine
Struktura stanovništva, prema migracijskim obiljejima, ukazuje na injenicu da nešto više od polovice
stanovništva grada (52,93 %) ivi u istom naselju od roenja, dok na doseljeno stanovništvo otpada
47,06 % ukupnog stanovništva. U doseljenom stanovništvu dominiraju doseljenici iz drugog JLS-a
unutar Istarske upanije (49,57 % doseljenika) te iz drugog naselja unutar podruja grada (29,81 %
doseljenog stanovništva), dok ostatak ine doseljenici iz preostalih dijelova Republike Hrvatske (11,47
%) i inozemstva (9,13 %). Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine najvei broj
stanovnika doselio se iz Bosne i Hercegovine (26,42 %), Slovenije (13,48 %), slijede Srbija (9,16 %),
pa Njemaka (4,58 %).
Podaci o stanovništvu kojemu je potrebna pomo druge osobe pokazuju da udio osoba koje treba pomo
druge osobe u dobi od 70 na više iznosi 65,22 %, a osoba koje koriste pomo u istoj dobnoj skupini
iznosi 68,20 %.
Tablica 3: Stanovništvo s teškoama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za
pomoi druge osobe i korištenju pomoi druge osobe, starosti i spolu
Spol Ukupno
više
Pazin
Ukupno sv. 1.130 7 7 6 9 14 17 20 18 37 59 110 124 112 87 158 132 129 84
m 521 3 5 2 6 10 11 14 11 26 29 43 57 68 44 65 54 46 27
609 4 2 4 3 4 6 6 7 11 30 67 67 44 43 93 78 83 57
Osoba treba
pomo druge
osobe
sv.
345 3 4 2 2 2 4 2 3 7 6 19 31 14 21 45 52 64 64
m 123 / 2 1 1 / 3 1 3 4 1 5 11 10 11 20 16 17 17
222 3 2 1 1 2 1 1 / 3 5 14 20 4 10 25 36 47 47
Osoba koristi
pomo druge
osobe
sv.
305 3 4 2 2 2 4 2 2 6 4 15 20 11 20 37 48 60 63
m 105 / 2 1 1 / 3 1 2 3 / 4 6 8 10 17 16 14 17
200 3 2 1 1 2 1 1 / 3 4 11 14 3 10 20 32 46 46
Prema nacionalnoj strukturi, grad spada u homogeno podruje – 78,63 % su Hrvati, a najvei udio u
strukturi ima talijanska nacionalna manjina – 1,16 %. Svoju nacionalnu pripadnost nije izrazilo 1,41 %
4,294,17 4,78
6,03 6,837,18
graana. U pogledu regionalne pripadnosti izjasnilo se 15,99 %, a vjerske pripadnosti 0,07 %
stanovnika.
Obrazovna struktura stanovništva pokazuje da udio nepismenih osoba grada Pazina iznosi tek 0,2 % i
veina ih je starija od 65 godina. Sukladno dostupnim podacima (Grafikon 2 – 26,82 % stanovništva
grada starog 15 i više godina ima završenu osnovnu školu, što je iznad upanijskog prosjeka od 19,47
%, ali je udio osoba sa završenom srednjom školom nii od upanijskog prosjeka te iznosi 51,65 % -
gimnazija, trogodišnja i etverogodišnja srednja škola). Udio osoba sa završenim strunim studijem
iznosi 6,97 %, što je nie od prosjeka upanije, dok je udio osoba sa sveuilišnim studijem – 9,97 %
nešto viši od upanijskog prosjeka, a doktorat znanosti ima završeno 0,01 % stanovnika.
Podatak o 26,82 % stanovništva starog 15 i više godina koje ima završenu najviše osnovnu školu ukazuje
na kvalitetniju obrazovnu strukturu stanovništva u odnosu na prethodni popis. Vidljiv je vei udio slabije
obrazovanih ena (bez završene škole, nezavršene osnovne škole ili samo osnovne škole), ali i vei udio
visoko obrazovanih ena.
Grafikon 2: Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i spolu
Struktura informatike pismenosti stanovnika grada pokazuje da je otprilike polovica informatiki
pismena, budui da se 56,63 % osoba izjasnilo o znanju obrade teksta, tablinih izrauna 49,70 %,
korištenja elektronike pošte 57,39 % i interneta 61,30 %.
Grafikon 3: Struktura informatike pismenosti GP u usporedbi s Istarskom upanijom
Bez škole
1 - 3
M 12 12 75 845 2.187 235 338 4 1
22 35 182 1.165 1.684 287 409 1 0
0
500
1000
1500
2000
2500
19
U ukupnom broju stanovnika na podruju grada Pazina, prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011.
godine (Tablica 3), radno aktivnih bilo je 3.607 stanovnika ili 48,13 %, od toga je 1.512 ena s udjelom
od 41,92 %. Od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, najviše je umirovljenika (59,19 %), potom
uenika ili studenata (21,50 %) te osoba koje se bave kuanskim poslovima (8,27 %). U strukturi
ekonomski neaktivnih osoba udio ena iznosi 59,71 %.
Takvi podaci za podruje grada Pazina u skladu su s podacima šireg podruja, a proizlaze iz prije
navedenih nepovoljnih demografskih pokazatelja: indeksa starenja i koeficijenta starosti, odnosno
injenice da je stanovništvo u procesu starenja.
Tablica 4: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutanoj aktivnosti, starosti i spolu, popis
2011.
studenti
Ostale
neaktivne
osobe
I sv. 180.239 82.896 11.905 1.026 10.879 85.244 52.175 8.625 13.582 10.862 194
m 86.816 45.286 6.396 540 5.856 35.040 22.477 467 6.384 5.712 94
93.423 37.610 5.509 486 5.023 50.204 29.698 8.158 7.198 5.150 100
GP sv. 7.494 3.607 413 49 364 3.470 2.054 287 746 383 4
m 3.709 2.095 212 27 185 1.398 849 14 354 181 4
3.785 1.512 201 22 179 2.072 1.205 273 392 202 /
Izvor: Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine
Iz podataka o glavnim izvorima sredstava za ivot najvei je udio osoba koje ostvaruju prihode od
stalnog rada (39,85 %), udio ena je 41,20 %. Druga po veliini je kategorija „starosna mirovina“ s
udjelom od 17,98 %. Udio ena koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu je 56,02 %, što proizlazi iz
injenice da je vei broj ena, tj. njihov je ivotni vijek dui. Ako se pribroji kategorija „ostale
mirovine“, udio osoba koje imaju mirovinu iznosi 24,48 %, a udio ena je 51,69 %.
Bez ikakvih prihoda je 27,75 % stanovnika, od toga 54,40 % ena.
Socijalnu naknadu prima 285 osoba ili 3,30 %, a ene prevladavaju sa 65,26 %.
Podatak o broju osoba koji prihode ostvaruju od poljoprivrede gotovo je zanemariv i iznosi samo 0,8 %.
U ovoj skupini prevladavaju muškarci s udjelom od 64,29 %.
Tablica 5: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za ivot i spolu
Spol Ukupno
prihoda Nepoznato
sv. 8.638 3.442 215 70 1.553 562 31 285 205 45 2.397 4
m 4.293 2.024 116 45 683 193 16 99 89 19 1.093 4
4.345 1.418 99 25 870 369 15 186 116 26 1.304 /
Izvor: Dravni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine
3. GRADSKA INFRASTRUKTURA
Iz Popisa stanovništva iz 2011. godine proizlazi da na podruju grada Pazina u prosjeku ivi 2,91 osoba
po stambenoj jedinici. Gotovo u svim stanovima postoje pomone prostorije (zahod, kupaonica i
kuhinja) i prikljueni su na vodoopskrbnu (99,39 %) i kanalizacijsku mreu, odnosno imaju zasebne
septike jame (99,25 %). Svi stanovi imaju elektrinu energiju. Plin kao energent koristi se u vrlo malom
broju stanova, u tek 2,82 %. Podatak se odnosi na korištenje individualnih spremnika, s obzirom na
injenicu da na podruju grada Pazina nije izvedena plinofikacija.
Tablica 6: Podaci o nastanjenim stanovima prema pomonim prostorijama i instalacijama,
Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupan broj
energije plina
stanovi 2.940 2.914 2.868 2.933 2.922 2.918 2.940 83
osobe 8.610 8.570 8.492 8.603 8.580 8.573 8.610 272
Društvo „Pazin“ d. o. o. zadueno je za upravljanje gradskim prostorima. Ukupan fond zgrada na
upravljanju za 2013. godinu je 244 (Grad Pazin 213), a u 2014. 247 (Grad Pazin 215). Ukupan fond
prostora na upravljanju u 2013. godini je 1.753, odnosno 109 399,38 m2 (Grad Pazin 1.621, odnosno
101 087,43 m2), a u 2014. godini 1.769 prostora, odnosno 110 374,23 m2 (Grad Pazin 1625, odnosno
101 294,76 m2).
Grad Pazin u svojem vlasništvu ima 68 poslovnih prostora. Gotovo su svi poslovni prostori u najmu, a
preteno se koriste za obavljanje trgovake djelatnosti.
U samom centru grada smještena je gradska trnica zatvorenog tipa kojom upravlja gradsko komunalno
društvo. U objektu se nalazi 6 poslovnih prostora u privatnom vlasništvu, koji se bave trgovakom
djelatnošu prodaje voa i povra, mesa, cvijea, sira i proizvoda od sira te prodajom mješovite robe. U
zgradi gradske trnice, osim poslovnih prostora, smještena je i „zelena“ trnica sa 16 prodajnih mjesta.
Radno vrijeme trnice je od ponedjeljka do subote od 7:00 do 14:00 sati.
21
Broj telefonskih linija 1655 (T-COM)
Broj ISDN (BRA + PRA) telefonskih linija 199 (T-COM)
Operateri mobilnih telefonskih pretplatnika: T-COM, VIP, TELE 2, TOMATO
Broj pretplatnika mobilne telefonije 2404 (T-COM)
Broj internet prikljuaka 952 (T-COM)
Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru
Tablica 7: Toke besplatnog pristupa internetu
Redni broj Naziv objekta Adresa
1 Hotel Lovac – FreeM, FreeL Šime Kurelia 4
2 Zgrada gradske uprave Opine Pazin – FreeG Drube Sv. irila i Metoda 10
3 Poslovna zgrada – FreeK Trg slobode 2
4 Glavni gradski trg – FreeT Trg slobode 1
5 Boališna dvorana – FreeB Trg pod Lipom 1
6 Poslovna zgrada ("Pokustvo") – FreeP 25. rujna 43
7 Silosi – FreeS Ul. Kapetana Lazaria
8 Pekara Arena (hot spot Croatia) Ul. 25. rujna
9 Kaštel (hot spot Croatia) Trg Istarskog razvoda 1
10 Vojarna (hot spot Croatia) 154. brigade Hrvatske vojske
11 Stari trg
Tablica 8: Privatna kuanstva prema posjedovanju osobnog raunala i korištenju interneta,
Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupan broj
Pazin 2.963 1.756 1.188 19 1.657 1.284 22
Od ukupno 2.963 kuanstava, gotovo 60 % posjeduje osobno raunalo, a internetom se koristi 55,92 %.
Prilikom izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeih prometnica, Grad Pazin ulae u
postavljanje cijevi za provlaenja DTK/EKI4 instalacija kako bi se stvorili preduvjeti za postizanje što
bolje pokrivenosti elektronikom mreom.
22
ENERGETSKI SUSTAV
Na podruju grada Pazina nalaze se 3 benzinske pumpe koje osiguravaju kontinuiranu opskrbu naftnim
derivatima, no opskrba vozila plinom ili elektrinom energijom nije omoguena.
OPSKRBA ELEKTRINOM ENERGIJOM
Podruje grada je dobro pokriveno elektrinom mreom. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011.
godine sva kuanstva imaju prikljuak elektrine energije.
Sadašnje stanje izgraenosti objekata napona 35 kW i 110 kW na podruju grada omoguava sigurnu i
stabilnu opskrbu potrošaa elektrinom energijom. Kako bi se i ubudue osigurali preduvjeti za
nesmetani razvoj, planski se grade novi elektroenergetski objekti, ureaji i instalacije, sukladno PPUGP-
u.
Postojee stanje izgraenosti infrastrukture distribucije elektrine energije na visokom (VN) i srednjem
naponu (SN) zadovoljava budue potrebe na itavom podruju grada Pazina, uz napomenu da e se dva
srednje naponska nivoa tijekom 2015. godine ukinuti (35 i 10-kW) i nadomjestiti jednim standardnim
20 kW sustavom.
Sadašnje stanje podzemne i veim dijelom zrane nisko naponske mree trenutno zadovoljava sve
potrebe potrošaa. Distribucija elektrine energije na podruju grada Pazina vrši se putem lokalnog
distributera HEP-a, Operatora distribucijskog sustava d. o. o. DP-a „Elektroistra“, Pogona Pazin, koji
redovno prati stanje pogonske spremnosti sustava, kao i razvojne planove Grada Pazina.
Tablica 9: Opskrba elektrinom energijom
Vodovi 110
kV (km)
160 250 630 DV DV KB DV KB ZM-gola ZM-izolirana KB
31 29 33 23,7 23,90 8,10 81,50 19,20 2,50 81,20 128,80
23,793 32,00 100,70 212,50
broj TS
(prema snazi)
Vodovi 35 kV (km) Vodovi 10 kV (km) Mrea 0,4 kV (km)
duljina vodova prema vrsti u kilometrima
Znaenje kratica: DV – dalekovod, KB – kabel, ZM – zrana mrea
Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin
Na podruju grada Pazina postoje i dvije TS 35/10 kV (20 kV) (Pazin i Pazinka) i jedna TS 110/35 kV
(20 kV) (Pazin).
Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin
23
24
POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTI
Grad Pazin potpisnik je Energetske povelje od veljae 2008. godine. U gradu Pazinu se još 2011. godine
zapoelo s implementacijom Sustava gospodarenja energijom (dalje u tekstu: SGE), u suradnji s
nacionalnim uredom Agencije Ujedinjenih naroda za razvoj (dalje u tekstu: UNDP) u sklopu kojeg je
otvoren EE info ured namijenjen besplatnom informiranju te educiranju graana o energetskoj
efikasnosti te su postavljeni EE info panoi na frekventnim mjestima u centru grada. Od poetka 2012.
godine veina zgrada u javnom vlasništvu na podruju grada Pazina koristi Informacijski sustav za
gospodarenje energijom (dalje u tekstu: ISGE) u koji se mjeseno upisuju podaci o potrošnji pojedinih
energenata.
Karakteristike izgradnje i nedostaci propisa o toplinskoj zaštiti u razdoblju najvee stambene izgradnje
od 1950. do 1980. godine rezultirali su veim brojem stambenih zgrada koje su danas neracionalni
potrošai svih tipova energije (prvenstveno za grijanje i hlaenje). Društvo „Pazin“ d.o.o., iji je osniva
i jedini vlasnik Grad Pazin, upravlja nekretninama na podruju grada Pazina i okolnih opina. Intenzivno
educira suvlasnike zgrada koje se nalaze na upravljanju o mjerama energetske uinkovitosti i ulae
velike u iskorištavanje subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost (dalje u tekstu:
FZOEU) za energetsku obnovu zgrada. Ukupno 12 zgrada izradilo je energetske certifikate uz pomo
subvencija FZOEU-a, a u pripremi je projektna dokumentacija za iduih tridesetak zgrada za izradu
energetskih certifikata, odnosno za pripremu energetske obnove.
Grad Pazin je do sada u suradnji s FZOEU-om provodio poticajne programe ugradnje ureaja koji
koriste obnovljive izvore energije (dalje u tekstu: OIE) u kuanstva i poticajne projekte ugradnje opreme
koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi izravnom poveanju energetske uinkovitosti u
obiteljskim kuama.
Kroz poticajni program ugradnje ureaja koji koriste OIE na podruju je grada Pazina tijekom 2014.
godine sufinancirano 57 kuanstava. Ugraeni su sustavi sa solarnim toplinskim kolektorima za
pripremu potrošne tople vode i pomo grijanju, sustavi s dizalicama topline te sustavi s kotlom na pelete
i s pirolitikim kotlom na drva.
Kroz poticajni program energetske obnove obiteljskih kua, odnosno ugradnje opreme koja svojom
namjenom i funkcijom pridonosi poveanju energetske uinkovitosti, na podruju grada Pazina
sufinancirano je 39 obiteljskih kua. Izvedeni su radovi na poveanju toplinske zaštite vanjske ovojnice
(obnova fasada i krovišta i zamjena vanjske stolarije).
Prostornim su planom ureenja Pazina utvrena podruja pogodna za smještaj infrastrukture
namijenjene OIE-u: zona za korištenje OIE-a Bravari, Stancija Mrak, Pulii 1 i Pulii 2 te dvije zone za
smještaj kogeneracijskih postrojenja, odnosno postrojenja za centraliziranu opskrbu elektrinom i
toplinskom energijom, jedne za opskrbu centra grada te druge za opskrbu naselja Stari Pazin.
U cilju razvoja projekta kogeneracijskog postrojenja za centar grada izraena je Analiza korištenja
toplinske energije grada Pazina i izbor ogrjevnog medija, kojom je zakljueno da potencijal za razvoj
centralizirane toplinske opskrbe u gradu Pazinu svakako postoji. Prema smjernicama koje proizlaze iz
strateškog opredjeljenja Hrvatske, a i šire meunarodne zajednice, rauna se na zadovoljavanju barem
dijela potrošnje toplinske energije iz OIE-a (najizglednije šumskom biomasom).
Grad Pazin je u sklopu pristupanja Sporazumu gradonaelnika, s ciljem povezivanja europskih gradova,
ukljuen u trajnu mreu za razmjenu iskustava u poboljšanju energetske uinkovitosti urbanih sredina i
smanjenju emisija CO2 za najmanje 20 % do 2020. godine, na koliko obvezuju europske energetske
politike i Akcijski plan energetski odrivog razvoja Grada Pazina (SEAP).
Spomenuti strateški plan sadri podatke o energetskoj potrošnji grada Pazina dobivene na osnovu
provedene energetske analize sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete i daje detaljan pregled
25
JAVNA RASVJETA
Cjelokupni sustav javne rasvjete grada Pazina duine je 5,5 kilometara, a sastoji se od 78 zasebnih mrea
javne rasvjete (mjernih mjesta) s ukupno 1.441 instaliranom svjetiljkom ukupne instalirane snage,
otprilike 245 kW. Od 78 uklopnih mjesta, 27 se nalazi u samom gradu, a preostalih 51 u okolici.
Gotovo su sva vea naselja pokrivena mreom javne rasvjete, ali su u pojedinima naseljima potrebna
proširenja postojeih mrea javne rasvjete dok je u pojedinim naseljima potrebna izgradnja nove mree
javne rasvjete.
Bez mree javne rasvjete su uglavnom naselja u kojima ivi 10 ili manje obitelji.
Na uem podruju grada Pazina, tonije na podruju Dubravice, Centra, Drševke, Štranjge i Novog
naselja, u naselju Stari Pazin, potrebno je rekonstruirati javnu rasvjetu radi poboljšanja rasvijetljenosti
navedenih podruja i poboljšanja energetske uinkovitosti, uz poštovanje ekološkog aspekta.
U tijeku je provedba programa poboljšanja energetske uinkovitosti, koji sufinancira i provodi Fond za
zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost. Grad Pazin uspješno se prijavio za sufinanciranje obnove javne
rasvjete i poboljšanje energetske uinkovitosti (više u poglavlju: „Meunarodna i meuregionalna
suradnja“).
PLINOOPSKRBA
U PPUG-u Pazina predviene su trase u istraivanju i koridori sustava za transport plina (magistralni
plinovod, mjerno redukcijska stanica i lokalni plinovod).
S obzirom na relativno veliku udaljenost grada Pazina od pravaca magistralnih plinovoda Vodnjan –
Umag i Pula – Karlovac, preduvjet za plinofikaciju grada Pazina je izgradnja posebnog kraka
magistralnog plinovoda kroz centralnu Istru.
OPSKRBA PITKOM VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA
OPSKRBA PITKOM VODOM
Površina grada Pazina je vodonosno podruje. U sjevernom dijelu nalazi se retencija za vodoopskrbu –
Butoniga, koja je od znaenja za cijelu Istarsku upaniju. Na podruju grada Pazina nalazi se 12
vodosprema razliitih kapaciteta i crpna stanica Pazin.
Ima i mnogo izvorišta vode (otprilike 70) od kojih su još u redovitoj upotrebi kaptirani izvori:
- podruje Zamaskog dola: Luer, Pavletii, Rumini, Korona, Pekasi, Toncinii, Trloni i
Petohlebi.
- izvorišta vode Cesari, Grani, Petehi, Ukotii, Grdoselo i Kašerga.
Podruje grada Pazina snabdijeva se vodom iz sustava Butoniga i sustava Sv. Ivan.
Kvaliteta vode
Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju prate se prema Planu uzorkovanja od strane
internog laboratorija Istarskog vodovoda Buzet i Zavoda za javno zdravstvo Istarske upanije Pula, a
nadzor se provodi sukladno posebnom propisu - Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama
analiza vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013) i (NN 141/2013). Implementacijom HACCP sustava
samokontrole, sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/2013), „Istarski
vodovod“ d. d. nastoji postii i odravati visoki stupanj sigurnosti potrošaa vode stalnim poduzimanjem
preventivnih i korektivnih radnji u svim fazama proizvodnje i distribucije te praenjem kritinih
kontrolnih toaka. U sluaju pojave nesukladnog uzorka naješa korektivna radnja bila je ispiranje
mree do propisane MDK vrijednosti za mutnou, te ispiranje linija s malom potrošnjom, a po potrebi i
dezinfekcija. Na osnovu rezultata analiza internog laboratorija i analiza Zavoda za javno zdravstvo
Istarske upanije, potrošaima se distribuirala zdravstveno ispravna voda sukladno odredbama
Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13 i
141/13).
Proširenje vodoopskrbne mree potrebno je za naselja koja nisu spojena na sustav javne vodoopskrbe,
za nove zone stambene i poslovne namjene, te sustav navodnjavanja Pazinštine. Sustavno i kontinuirano
treba mijenjati dotrajale i poddimenzionirane dijelove vodoopskrbne mree i objekata.
Na podruju grada Pazina do svih je naselja, osim do Zamaskog dola, izgraena vodovodna mrea.
Podrujem grada Pazina prolaze magistralni cjevovod iz sustava Butoniga i magistralni vodoopskrbni
cjevovod upanijskog znaenja.
Duljinu primarne i sekundarne mree na administrativnom podruju grada Pazina nije mogue odrediti
bez preciznog mjerenja na terenu ili GPS mjerenjem, budui da je vodovodni sustav jedinstvena cjelina
koja pokriva podruje bivše opine Pazin.
Popis vodosprema na podruju grada Pazina:
Redni broj LOKACIJA KAPACITET m3
1. Ruhci 500
2. Ladavci 3.500
11. Mt. Bla (nije u funkciji) 150
12. Drazej (nije u funkciji) 2.000
Tablica 11: Broj prikljuaka na javnu mreu u 2013. godini
gospodarstvo 480 15,74%
kuanstva 2.567 84,16%
vikendaši 3 0,10%
UKUPNO 3.050 100,00%
Nema podataka o broju i udjelu prikljuaka na vlastiti izvor.
Tablica 12: Potrošnja vode
Udio potrošnje vode prema djelatnostima u m3 u 2013. godini
gospodarstvo 172.269 20,03% 20
kuanstva 687.286 79,93% 80
vikendaši 330 0,04% 0
UKUPNO 859.885 100,00% 100
m 3 udio m
* broj stanovnika (8.638) uzet je prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine (DZS)
Izvor: IVB, Pogon Pazin
U naseljima u kojima ne postoji primarna i sekundarna vodoopskrbna mrea, do izgradnje iste, pitka
voda koristi se iz šterne (cisterne) na graevnoj estici ili crpi iz najbliega valjanoga korištenoga
zajednikog izvora, odnosno spremišta pitke vode. Ureaji koji slue za opskrbu pitkom vodom (bunari,
crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgraeni i odravani prema posebnim propisima.
Godišnje se u sklopu Programa mjera za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na podruju Grada
Pazina, putem Zavoda za javno zdravstvo Istarske upanije redovito kontrolira voda za pie iz nekoliko
kaptaa na podruju Zamaskog Dola (u 2014. godini kontroliralo se kaptae Korona, Rumini i
Toncinii). Prema rezultatima analize voda s tih kaptaa ne udovoljava uvjetima propisanim Zakonom
o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku
potrošnju, odnosno voda nije za pie jer je u veini uzoraka prisutno bakteriološko oneišenje.
Mještanima Zamaskog Dola Grad Pazin dostavlja vodu za pie cisternama jednom mjeseno. Trenutno
je u tijeku dovršetak prve faze izgradnje vodovodnog ogranka Zamaski Dol na dionici od naselja Zamask
do naselja uf. Izgradnje vodovodne mree na tom podruju nastavit e se prema planovima Istarskog
vodovoda d. o. o. Buzet.
ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA
Postojeom kanalizacijskom mreom na podruju aglomeracije Pazin upravlja trgovako društvo
„Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin. Duljina postojee fekalne kanalizacijske mree iznosi 23.329 metara,
dok duljina izgraene mješovite kanalizacijske mree iznosi 3.320 metara. Duljina oborinske
kanalizacije iznosi 9.892,00 metara. Postotak spojenosti naselja Pazin na sustav odvodnje iznosi 82,3
%, a postotak spojenosti aglomeracije grada Pazina 43,8 %.
Uz kanalizacijsku mreu u Pazinu postoji 6 crpnih stanica (Stari Pazin, Foškii, Ciburi, Vrtliše,
Dubravica i Pazinka II).
Novoizgraena kanalizacijska mrea nalazi se na Dubravici, s pripadajuom crpnom stanicom, i na
Starom Pazinu. Obje kanalizacijske mree su u finalnoj fazi prikljuenja graana na sustav javne
odvodnje.
Do sada je izgraena dionica sanitarne kanalizacije Kašerga – Bravari, a u planu su i sljedee:
Brajkovii – Trvi, Zareje, Lindar, Grdoselo, Šajkovii – Tonii, Cesari – Bašii, Jeenj, Ruhci, Vela
Traba, Grubiši i Zabreani.
U naseljima koja nemaju izgraen sustav odvodnje, odvodnja je danas riješena izgradnjom ureaja za
proišavanje, septikih i sabirnih jama. Septike i sabirne jame crpe, prazni i odvozi javni isporuitelj
vodne usluge za odvodnju („Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin), te vodi evidenciju o istima. Sadraj
septikih i sabirnih jama te višak mulja iz malih bioloških ureaja za proišavanje javni isporuitelj
vodne usluge odvodnje prazni u sustav javne odvodnje putem fekalne stanice na ureaju za
proišavanje otpadnih voda grada Pazina. Fizike i pravne osobe koje su vlasnici malih ureaja za
28
proišavanje moraju isti odravati na temelju ugovora s pravnom ili fizikom osobom osposobljenom
za odravanje tih ureaja. Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda moraju
se prije upuštanja u kanalizacijski sustav naselja ili recipijent proistiti predtretmanom, do stupnja u
kojem nee biti štetne za taj sustav i recipijent.
Zabranjeno je pranje automobila te drugih vozila i strojeva te odlijevanje vode oneišene
deterdentima, odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine du prometnica. Zaštita voda
od zagaenja provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pie u Istarskoj
upaniji.
Na podruju grada Pazina, odvodnja oborinskih voda zbrinjava se uglavnom odvojenim sustavom koji
se putem proistaa-separatora upušta u oborinski vodotok Pazinice.
U planu je izgradnja sljedeih kanalizacijskih mrea:
1. Kolektor Fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti
2. Kanalizacijski kolektor Ulica Antuna Kalca
3. Kanalizacijski kolektor Mearski put
4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica
5. Kanalizacijski kolektor Rijavac
7. Kanalizacijski kolektor Podberam
10. Kanalizacijski kolektor Rogovii
Izrada tehnike i studijske dokumentacije za prethodno navedene kanalizacijske kolektore prijavljena je
na natjeaj Ministarstva poljoprivrede EM.2.1.11, Operativni program „Zaštite okoliša“ – Priprema
zalihe vodno-komunalnih projekata Ministarstva poljoprivrede od oujka 2014. godine.
Od gore navedenih planiranih projekata podneseni su i zahtjevi za financiranje izgradnje sljedeih
dionica, a koje su u fazi izrade dokumentacije:
1. Kolektor fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti
2. Kanalizacijski kolektor u Ulici Antuna Kalca
3. Kanalizacijski kolektor Mearski put
4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica (izgradnja poinje u svibnju 2015.).
Za dionice navedene u nastavku upuen je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrštenje u redovni program
Hrvatskih voda za izradu dokumentacije:
29
2. Kanalizacijski kolektor Istarskih narodnjaka II faza
3. Kanalizacijski kolektor Ulica Kapetana Lazaria
4. Kanalizacijski kolektor industrijska zona Ciburi – Heki.
GOSPODARENJE OTPADOM
Gospodarenje otpadom jedan je od prioritetnih zadataka koje je potrebno riješiti sukladno odredbama
pozitivne zakonske regulative, planovima gospodarenja otpadom lokalnih jedinica, ostalim nacionalnim
propisima, pravilima struke te direktivama i smjernicama EU-a.
Za postupno umanjivanje pritiska otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te ostvarivanje odrivosti, treba
stvoriti uvjete za smanjenje nastajanja otpada, tretirati otpad kao korisnu sirovinu, što e voditi boljem
korištenju i zaštiti resursa, smanjiti koliine koje se odlau (ili neodgovorno odbacuju), te smanjiti rizike
po zdravlje graana i okoliša. Takav pristup odabir je Grada Pazina koji se Planom za gospodarenje
otpadom Grada Pazina do 2015. godine opredijelio za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u svrhu:
sprjeavanja nastanka otpada
ponovne upotrebe i recikliranja
obrade samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja, ponovne upotrebe i
recikliranja
Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada s podruja grada Pazina provodi trgovako društvo
„Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina. Organiziranim skupljanjem i odvozom
komunalnog otpada obuhvaena su sva naselja na podruju grada Pazina.
Slubeno odlagalište komunalnog otpada grada Pazina je odlagalište „Jelenii V“ koje se nalazi oko
2,7 kilometara jugozapadno od grada Pazina. Na odlagalište „Jelenii V“ odlae se otpad i s podruja
opina Cerovlje, Graiše, Tinjana, Karojbe, Lupoglava, Motovuna i Svetog Petra u Šumi.
Na lokaciji odlagališta „Jelenii V“ provedena je prva faza sanacije, time je omogueno sanitarno
odlaganje otpada do izgradnje pretovarne stanice i upanijskog centra za gospodarenje otpadom
„Kaštijun“ (dalje u tekstu: CGO „Kaštijun“).
Na podruju Istarske upanije, u skladu s Prostornim planom Istarske upanije, a s ciljem uspostave
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u postupku je izgradnja CGO-a „Kaštijun“ (izvan grada
Pazina) i 6 prateih pretovarnih stanica (graevina u kojima e se komunalni otpad mehaniki obraivati
za transport do središnjeg centra za gospodarenje otpadom) od kojih je jedna na lokaciji odlagališta
otpada „Jelenii V“. Trenutno je u postupku ishoenje dokumentacije za izgradnju pretovarne stanice
i pristupne ceste za odlagalište otpada „Jelenii V“.
Nakon otvaranja CGO-a „Kaštijun“ provest e se završna sanacija lokacije odlagališta „Jelenii V“.
Sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je i uspostava sustava odvojenog prikupljanja
otpada te e se na lokaciji odlagališta otpada „Jelenii V“ tijekom 2015. godine staviti u funkciju novo
reciklano dvorište. Reciklano dvorište nadzirani je ograeni prostor namijenjen odvojenom
prikupljanju i privremenom skladištenju manjih koliina posebnih vrsta otpada.
Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine bilo je planirano postaviti 23 „zelena
otoka“ za odvojeno prikupljanje otpada. Radi postizanja ciljeva odvojenog prikupljanja otpada uoena
je potreba za puno veim brojem „zelenih otoka“ te se do sada na podruju grada i okolice postavilo
30
ukupno 102 „zelena otoka“, 90 kontejnera za papir, 10 kontejnera za tekstil, a po domainstvima je
podijeljeno stotinjak kompostera. Osim toga, nabavljeno je i 600 kompleta kanti za odvojeno
prikupljanje otpada u domainstvu, koje e se podijeliti po domainstvima. Pranjenje i odravanje
„zelenih otoka“ kao i kontejnera za komunalni otpad provodi komunalna tvrtka „Usluga“ d. o. o. iz
Pazina.
Putem „zelenih otoka“ odvojeno se prikuplja tekstil, staklo, papir, PVC i ALU ambalaa, dok se
glomazni otpad rješava odvozom po pozivu u komunalnu tvrtku „Usluga“ d. o. o. Pazin. Po pozivu u
komunalnu tvrtku korisnik privremeno dobiva kontejner za glomazni otpad koji se nakon odvoza
privremeno uva u privremenom reciklanom dvorištu na lokaciji odlagališta otpada „Jelenii V“ te ga
komunalna tvrtka zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki, ovisno o vrsti otpada.
Krajnji je cilj postii što vei udio odvojenog otpada iz komunalnog otpada tako e se odvojeno
prikupljanje otpada razvijati u tom smjeru. Odvojeno sakupljeni otpad, komunalna tvrtka predaje
ovlaštenim tvrtkama, ovisno o vrsti otpada. Grad Pazin e, ovisno o koliini odvojeno prikupljenog
otpada, nastaviti poduzimati mjere za smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu
poticanjem stanovništva pogotovo ruralnih podruja na kompostiranje. U tu svrhu nastavlja se s
dijeljenjem kompostera po domainstvima.
selektiranjem i oporabom ili zajednikog korištenja s nekom od susjednih jedinica lokalne samouprave.
Planom gospodarenja otpadom Grada Pazina planirana lokacija za reciklano dvorište za graevinski
otpad je lokacija odlagališta otpada „Jelenii V“, u kojem bi se vršila oporaba neopasnog graevinskog
otpada.
U Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine nalazi se popis divljih odlagališta na
podruju grada Pazina (15) od kojih se 3 odnose na speleološke objekte, a od ostalih sanirano je 7
lokacija. Sanacija divljih odlagališta provodi se kontinuirano, a graani imaju mogunost da prijave
lokaciju divljeg odlagališta unošenjem u bazu podataka. Navedena usluga sufinancirana je iz
pretpristupne pomoi EU-a kroz provedbu upanijskog projekta „DIVA“. Javni portal dostupan je na
poveznici: http://diva.istra-istria.hr, a nalazi se na slubenim internetskim stranicama Grada Pazina i
Istarske upanije.
Sa svrhom ostvarenja što boljih rezultata i podizanja svijesti graana o vanosti pravilnog postupanja s
otpadom zbog zaštite okoliša, svoga zdravlja i štednje prirodnih resursa, kontinuirano se provode
edukativno-informativne aktivnosti za sve dobne skupine stanovništva.
GROBLJA
Na podruju grada Pazina ima ukupno 12 groblja: Beram, Butoniga, Grdoselo, Kašerga, Kršikla,
Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trvi, Zabreani, Zamask i Zareje.
Grobljima Beram, Kašerga, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trvi, Zabreani, Zamask i Zareje upravlja
komunalno poduzee „Usluga“ d. o. o., dok grobljima Butoniga, Grdoselo i Kašerga upravlja Grad
Pazin.
U nastavku je dan tabelarni prikaz s podacima o pojedinim grobljima.
Tablica 13: Groblja na podruju grada Pazina
Stari Pazin 400 20 10 na starom
dijelu
Zabreani 87 7 3 / 4
Trvi 310 15 22 / 7
Kašerga 128 21 4 / 2
Zamask 76 0 4 da 2
Zareje 106 25 0 / 4
Beram 134 0 2 da 5
Uz groblja u Zabreanima, Lindaru, Trviu, Kašergi i na Starom Pazinu smještene su
kapele/mrtvanice, odnosno mjesta za pripremu i oproštaj od pokojnika, dok kapela nema uz groblja u
Bermu, Zareju, Kršikli, Grdomselu i Zamasku.
Planira se izgradnja kapela u Bermu i Zareju i u tu je svrhu pokrenut postupak izrade projektne
dokumentacije.
SIGURNOST, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
Grad Pazin, kao JLS, u okviru svojih prava i obveza utvrenih Ustavom i zakonom, ureuje i planira,
organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.
Gradsko vijee Grada Pazina jednom godišnje razmatra stanje sustava zaštite i spašavanja, te donosi
smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom podruju. U proraunu osigurava
sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini, donosi procjenu
ugroenosti i plan zaštite i spašavanja, te donosi ope akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove
u provoenju zaštite i spašavanja.
Grad Pazin posjeduje Procjenu ugroenosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, koja
predstavlja temeljni dokument kojim se utvruje realna razina opasnosti, ali i procjenjuju stvarne
mogunosti adekvatnog odgovora na sanaciji stanja i dovoenje ivota i rada stanovništva u normalno
stanje. Procjena je stoga temeljni dokument na osnovu kojeg se definiraju potrebne snage i sredstva, ali
i izrauju planovi zaštite i spašavanja u cjelini.
Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini Grada rukovodi i koordinira Gradonaelnik uz
strunu potporu Stoera zaštite i spašavanja Grada Pazina. Gradonaelnik je svojom Odlukom utvrdio
operativne snage i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Grada Pazina.
Na podruju grada djeluje Javna vatrogasna postrojba Pazin, kao glavna operativna snaga sustava zaštite
i spašavanja, s 26 profesionalnih vatrogasaca, opremljena s 10 vatrogasnih vozila, te Dobrovoljno
vatrogasno društvo Pazin s 20 pripadnika i 4 vatrogasna vozila.
Grad Pazin ima 119 pripadnika Postrojbi civilne zaštite ope i specijalistike namjene koje se osnivaju
kao potpora za provoenje mjera zaštite i spašavanja, a njima zapovijeda Zapovjedništvo civilne zaštite
Grada Pazina.
Policijska postaja Pazin, kao mješovita policijska postaja, tree kategorije na podruju svoje teritorijalne
nadlenosti obavlja poslove temeljne, prometne i kriminalistike policije te upravne poslove (prijave
32
promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozakih
dozvola, rješavanje statusnih pitanja stranaca, dravljanstva i dr.).
Podruje policijske postaje Pazin podijeljeno je na 2 ophodna rajona, 1 povremeni pozorniki rajon i 4
kontaktna rajona.
Istre, gravitirajui prema Pazinu i istonim krakom Istarskog ipsilona prema tunelu „Uka“.
Sagledavajui pokazatelje o kretanju kriminaliteta, javnog reda i mira, sigurnosti prometa i ostalih
pojava i dogaaja, openito stanje sigurnosti za grad Pazin ocjenjuje se zadovoljavajuim.
BRIGA O NAPUŠENIM IVOTINJAMA
Grad Pazin kao JLS ima zakonsku obvezu (Zakon o zaštiti ivotinja) brinuti o napuštenim i izgubljenim
ivotinjama u skloništu za ivotinje. Lokacija bivših vojnih nekretnina Loke i Madone odabrana je kao
idealna lokacija za navedenu namjenu zbog zadovoljavajue udaljenosti od naselja, prirodnog
ambijenta, konfiguracije terena te postojanja djelomine komunalne infrastrukture. Namjera je da se
izgubljenim i napuštenim ivotinjama osigura kvalitetan smještaj i zdravstvena njega te kvalitetan
informacijski centar kako bi svaka ivotinja imala priliku da je vlasnik pronae ili da bude udomljena.
U okviru skloništa planirane su i druge aktivnosti za dobrobit ivotinja, kao što je rehabilitacija divljih
svojti, hotel i dnevni boravak za pse, edukacija radi podizanja svijesti o vanosti brige za ivotinje te niz
drugih aktivnosti.
Uzimajui u obzir specifinosti Istarske upanije i geografski poloaj Pazina te njegova znaaja kao
administrativnog središta iste upanije, namjera je na tom podruju izgraditi objekt koji bi zadovoljio
potrebe cijele upanije.
5. STANOVANJE
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na podruju grada Pazina evidentirano je 2.963 kuanstava
i 2.945 stambenih jedinica. Kuanstvo u prosjeku ine 2,91 osobe što je nešto iznad prosjeka Istarske
upanije koje iznosi 2,62 osobe. Veina se odnosi na obiteljska kuanstva – 77,56 %, na neobiteljska –
22,44 %, koje ine gotovo u cijelosti samaka kuanstva. Što se tie obiteljskih kuanstava, najviše ima
onih dvolanih s udjelom (29,46 %), potom etverolanih s udjelom 28,11 % te trolanih (25,07 %).
Tablica 14: Privatna kuanstva prema broju lanova, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno Broj lanova kuanstava Prosjean broj
osoba
u kuanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više
Broj kuanstava 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1 2,91
Broj osoba 8.619 628 1.422 1.731 2.588 1.190 624 273 88 63 / 12 /
33
Tablica 15: Privatna kuanstva prema tipu i broju lanova, Popis stanovništva iz 2011. godine
Privatna kuanstva
Obiteljska kuanstva prema broju lanova Neobiteljska kuanstva
svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više svega
samaka
kuanstva
višelana
kuanstva
2.963 2.298 677 576 646 237 104 39 11 7 / 1 665 628 37
Prema tipu obitelji i broju lanova, najvei udio ima „brani par s djecom“, 60 % od ukupnog broja
obitelji. U takvoj obitelji ivi 72,2 % od ukupnog broja lanova obitelji. Tipina obitelj ima u prosjeku
3,75 lanova.
U ukupnom broju obitelji ima 14,1 % samohranih roditelja, od toga je udio „majka s djecom“ 85 %, a
preostalih 15 % „otac s djecom“. U takvim obiteljima ima u prosjeku 2,35 lanova.
Udio branih parova bez djece u ukupnom broju obitelji je 23,3 %
Tablica 16: Obitelji prema tipu i broju lanova, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno
Brani
Broj lanova
Prema nainu korištenja privatnih kuanstava prevladava privatno vlasništvo ili suvlasništvo u ak 89,1
% sluajeva, drugi naješi oblik korištenja privatnog kuanstva je „srodstvo s vlasnikom ili
najmoprimcem stana“ 4,8 %, dok su svi ostali naini korištenja gotovo zanemarivi. Nema registriranih
beskunika.
Tablica 17: Privatna kuanstva prema broju lanova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis
stanovništva iz 2011. godine
Broj lanova kuanstva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više
Ukupno 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1
Privatno
suvlasništvo
2.639 520 648 530 562 222 102 38 9 7 / 1
Najmoprimac
Srodstvo s
vlasnikom ili
34
Osnova
korištenja
stambene
jedinice
Ukupno
Broj lanova kuanstva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više
Najmoprimac
Najam dijela
Beskunik / / / / / / / / / / / /
Prema podacima iz 2011. godine, napuštenih je bilo tek 4,3 % stanova, stanova za stalno stanovanje bilo
je 97 %, stanova koji se povremeno koriste 2,4 %, a stanova u kojima se obavlja neka djelatnost
(iznajmljivanje turistima i ostalo) 0,9 %. Ukupna korisna površina stanova iznosila je 283.364
kvadratnih metara, od toga za stanovanje se koristilo 274.749, za povremeni boravak 5.910, a za
obavljanje neke djelatnosti 2.705 kvadratnih metara. Iz navedenog proizlazi da svakom stanovniku grada
Pazina pripada gotovo 33 kvadratnih metara stambenog prostora.
Tablica 18: Stanovi prema nainu korištenja, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno
povremeno
obavljala djelatnost
stanovi 3.695 3.574 2.940 477 157 86 2 12 21
m2 283.364 274.749 231.745 32.465 10.539 5.770 140 1.134 1.571
Tablica 19: Stambene jedinice prema broju kuanstava i lanova kuanstava, Popis stanovništva
iz 2011. godine
broj
stambenih
jedinica
broj
kuanstava
broj
lanova
kuanstava
ukupan
broj
broj
kuanstava
broj
lanova
kuanstava
ukupan
broj
broj
kuanstava
broj
lanova
kuanstava
ukupan
broj
broj
institucionalnih
kuanstava
broj
lanova
kuanstava
2.945 2.964 8.638 2.940 2.955 8.610 3 3 4 2 6 24
Prema broju soba, najviše ima trosobnih stanova 37,4 %, slijede dvosobni i etverosobni stanovi s
otprilike 25 %. Prema površini korisne stambene površine, preko 98 % stambenih kvadrata je u
privatnom vlasništvu.
35
Tablica 20: Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno 1 soba 2 sobe 3 sobe 4 sobe 5 soba 6 soba 7 soba 8
soba
privatno ostalo
stanovi 2.940 182 758 1.098 749 132 18 3 / / 2.856 84
m2 231.745 6.489 43.180 86.980 75.551 16.165 2.670 710 / / 227.208 4.537
POTICANA STANOGRADNJA
Iz podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva 2011. godine moe se zakljuiti da stambeni fond
trenutno zadovoljava potrebe. Ukoliko bi došlo do realizacije novih projekata, koji bi prouzroili
doseljavanje novog stanovništva, trebalo bi predvidjeti mogunost gradnje novih stanova s pripadajuim
javnim sadrajima.
Grad Pazin se 2010. godine ukljuio u program poticane stanogradnje. Sredinom 2010. godine Grad
Pazin objavio je Anketni upitnik o stambenim potrebama putem poticane stanogradnje u svrhu
prikupljanja informacija i istraivanja zainteresiranosti graana za rješavanje stambenih potreba. Kroz
provedeni anketni upitnik ukazala se potreba za nastavkom provedbe programa te je za izgradnju
stambeno-poslovne zgrade odabrana lokacija u centru grada na gradskom zemljištu.
Nakon provedenog Natjeaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stanova po programu poticane
stanogradnje i utvrivanja Liste prvenstva Grada Pazina iz veljae 2013. godine te provedenih Natjeaja
za prodaju nekretnina koje je provodilo društvo „Usluga“ d. o. o. prodani su gotovo svi stanovi i poslovni
prostori.
Poslovno-stambena zgrada s 13 stambenih jedinica i 4 poslovna prostora je u izgradnji, a planirani
završetak radova oekuje se u lipnju 2015. godine.
Grad Pazin raspolae s etrdesetak stanova u svom vlasništvu u kojima stanuju najmoprimci sa
zaštienom, odnosno slobodno ugovorenom najamninom. O davanju stanova u najam odluuje Komisija
za davanje stanova u vlasništvu Grada Pazina u najam. Komisija daje stanove u najam prema Listi
prioriteta i prema raspoloivim stanovima za dodjelu, uzimajui u obzir da dodijeljeni stan odgovara po
veliini i broju prostorija potrebama podnositelja zahtjeva. Lista prioriteta utvruje se kao zatvorena
lista na vrijeme od 2 godine (svake neparne godine). Zahtjevi za uvrštenje u Listu prioriteta primaju se
tijekom 4. mjeseca neparne godine, na temelju objavljenog javnog oglasa.
36
DJEJA IGRALIŠTA
Grad Pazin ima ukupno 25 djejih igrališta od kojih su 23 u vlasništvu Grada Pazina, a 2 u vlasništvu
Djejeg vrtia „Olga Ban“. Na podruju naselja Pazin ima ih ukupno 14, dok je ostatak rasporeen po
okolnim naseljima. Procjenjuje se da je to, s obzirom na broj djece i raspored po naseljima dostatno, no
igrališta su, prema mišljenju roditelja, slabo opremljena.
Na prostoru grada Pazina, uz ostale zelene površine, nalazi se i 5 parkova i to 3 vea gradska parka:
eljezniki park, Park istarskih velikana i Park narodnog ustanka te manji parkovi na Starom trgu i
Hrvatskom trgu. Zelene površine i parkovi vrlo su bogati raznolikim dendrološkim vrstama, a kao
naješe stablo pojavljuje se divlji kesten (Aesculus hippocastanum) i autohtono stablo ladonje (Celtis
australis L.).
Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr/
CESTOVNI PROMET
Pazin je, zahvaljujui svom poloaju u središtu Istre, cestovno povezan sa svim gradovima u Istri
sustavom autocesta (A8), dravnih cesta (DC64, DC48) i nerazvrstanih prometnica.
Duljina pojedinih prometnica navodi se u nastavku:
Autoceste
A8 vorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – vorište Matulji (A7); 13,4 km.
Dravne ceste
- DC64 Pazin (D48) – Podpian – Vozilii (D66)); 7,8 km.
A8
48
64
http://geoportal.dgu.hr/
38
PPUG-om Pazina planirana je nova trasa ceste DC64 ukupne duljine 6,4 kilometara koja bi znatno
rasteretila promet kroz samo središte Pazina te smanjila guvu, buku teretnih vozila, kao i uništavanje
cesta, koje je uzrokovano njihovim protokom.
Nerazvrstane ceste na podruju grada Pazina (NC)
Prema odredbama Zakona o cestama Odlukom o cestama na podruju velikih gradova koje prestaju biti
razvrstane u javne ceste, preuzeto je 83,61 kilometara javnih cesta:
504600 Pazin Pazin (D 64) – Cerovlje 4,19
500700 Pazin Brigi- D-48 Kier 3,77
519000 Pazin A 9 (Rogovii) – Jurii 7,982
501900 Pazin Gortanov brijeg – Pazin 1,48
507600 Pazin 5190 (Lušetii) – Boljki 2,063
501080 Pazin D 64 Lindar- Bazgalji, Boljii – Gornji
Tankovii 3,453
500710 Pazin Ukotii – Kašerga ( 5044) 3,793
500560 Pazin Kašerga – Zamask 4,560
500740 Pazin Kršikla – Šajkovii – Pazin 10,575
500760 Pazin Podberam – Beram) 0,86
500750 Pazin L 50074 (Šajkovii) – Grdoselo – Podberam
– Fakini – Lovrini (D 48) 13,84
500970 Pazin Jeenj – Rogovii 5,41
500770 Pazin Rijavac – Pazin (D 64) 1,31
500780 Pazin L 50074 – Zareje – 5046 1,95
501050 Pazin Stari Pazin – Bertoši 2,97
501060 Pazin Munci – Heki – brlini 3,05
501090 Pazin D 64 – Mandalenii – Salamuniše 0,74
501110 Pazin Zabreani – Katun Lindarski – Jašii 2,99
UKUPNO : 83,61
Neasfaltirane ceste: 40,3 km
Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru
Na podruju grada Pazina ne postoje izgraene i/ili ureenje i oznaene biciklistike staze, kao niti
ureene biciklistike staze u prirodi.
39
Odlukom o organizaciji i nainu naplate parkiranja odreene su parkirališne površine (javna
parkirališta), organizacija i nain naplate parkiranja te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim
parkiralištima s naplatom na podruju grada Pazina. Tehnike i organizacijske poslove, naplatu, nadzor
nad parkiranjem vozila, odravanje i išenje te druge poslove na javnim parkiralištima s naplatom
obavlja „Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina.
Naplauje se parkiranje u Ulici Narodnog doma na platou ispred gradskog kina, u dijelu Ulice 25. rujna,
ispred kunih brojeva 38 i 40, u Ulici Dinka Trinajstia s lijeve strane, od krianja s Ulicom 25. rujna
do krianja s Ulicom 15. sijenja, na dijelu Trga slobode i na dijelu Muntriljske ulice, uz stambenu
zgradu 7a, 7b, 7c i 7d, te iza Spomen doma.
Korištenje parkirališta omogueno je na više naina: kupnjom satne parkirališne karte, dnevne
parkirališne karte, povlaštene parkirališne karte i rezervacijom parkirališnog mjesta.
U gradu Pazinu postoji oko 300 parkirnih mjesta koja nisu pod naplatom, a nalaze se iza Autobusnog
kolodvora (oko 90), na prostoru bivšeg Autotransa (oko 130), kod nove sportske dvorane (oko 40), te
kraj groblja. Parkiralište uz Dom zdravlja koriste graani za svakodnevno parkiranje, iako je predvieno
samo za pacijente, osoblje Doma zdravlja i za Hitnu slubu. Sva navedena parkirališta nisu znaajnije
udaljena od centra grada.
Prometno redarstvo Grada Pazina.
Podrujem grada Pazina prolazi jednokolosjena eljeznika pruga od znaaja za regionalni promet R
101 (I 102) (Podgorje) – Dravna granica – Buzet – Pazin – Pula koja koristi iskljuivo za prijevoz
putnika. eljeznika povezanost Pazina s ostalim hrvatskim upanijama mogua je iskljuivo preko
Slovenije. eljezniki kolodvor nalazi se samo na podruju grada