PRIJEDLOG: 12.5.2015. Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01. 60/01, 129/05 109/07, 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst) i članka 22. Statuta Garda Pazina („Službene novine Grada Pazina, broj 17/09, 4/13. i 23/14.), gradsko vijeće Grada Pazina na sjednici održanoj, 2015. godine, donosi
O D L U K U o donošenju Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine
Članak 1.
Donosi se Strategija razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija).
Članak 2.
Tekst Strategije nalazi se u prilogu ove Odluke i čini njezin sastavni dio.
Članak 3.
Zadužuje se Gradonačelnik Grada Pazina da osnuje koordinacijsko tijelo za provedbu Strategije.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenim novinama Grada Pazina i Općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi.“ KLASA: 300-01/14-01/02 URBROJ: 2163/01-03-02-15 Pazin, 2015.
GRADSKO VIJEĆE GRADA PAZINA Predsjednik Gradskog vijeća Boris Demark, prof.
Obrazloženje uz prijedlog Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine
Gradsko vijeće Grada Pazina donijelo je na svojoj sjednici 16. listopada 2014. godine Odluku po izradi Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), te je 20. listopada 2014. godine Gradonačelnik Grada Pazina donio zaključak o osnivanju Radne skupine za izradu Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Radna skupina), koja broji 11 članova. Radna skupina je ubrzo počela sa prikupljanjem svih podataka potrebnih za izradu Osnovne analize, te je nakon izrade nacrta Osnovne analize napravila i SWOT analizu, u kojoj su navedene snage, slabosti, prilike i prijetnje razvoju Grada Pazina od 2015. do 2020. godine. Gradsko vijeće Grada Pazina je 24. ožujka 2015. godine donijelo Odluku o osnivanju Odbora za identifikaciju razvojnih strateških projekata Grada Pazina (u daljnjem tekstu: Odbor), čija je zadaća da identificira i predloži razvojne strateške projekte od interesa za Grad Pazin, da daje prijedloge i mišljenja o društveno-gospodarskom razvitku Pazina te da aktivno sudjeluje u izradi Strategije. U odbor je imenovano pet članova. Tijekom ožujka je proveden, a 02. travnja 2015. godine i okončan postupak bagatelne nabave Izrada Strategije razvoja Grada Pazina od 2015. do 2020. godine, te je sklopljen Ugovor o izradi Strategije s tvrtkom Superna d.o.o iz Čakovca. Također, Grad Pazin je izradu Strategije prijavio na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, podmjera 7.1. „Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti“, te se očekuje financiranje izrade Strategije iz tog izvora. U razdoblju od 13. travnja do 05. svibnja 29. travnja 2015. godine održano je pet sektorskih radionica za izradu Strategije (područja: komunalni poslovi, obrazovanje i sport, kultura, gospodarstvo i turizam, socijalna skrb i zdravstvo), dvije radionice Odbora i Radne skupine, dvije radionice užeg tima, zajednička radionica svih sektora, Odbora i Radne skupine, Javna rasprava u Spomen domu te Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem web stranica Grada Pazina www.pazin.hr. Na svim radionicama sudjelovalo je ukupno stotinjak ljudi, te su svi oni svojim prijedlozima, primjedbama, dostavljenim podacima i sl. doprinijeli izradi Strategije.
Strategija je podijeljena u šest poglavlja; u Uvodu Gradonačelnik iznosi osnovne informacije o strategiji, njen cilj i svrhu. Osnovna analiza daje pregled zemljopisnih, prirodnih, društvenih, kulturnih, infrastrukturnih i gospodarskih obilježja Grada Pazina. U trećem poglavlju nalazi se SWOT analiza, odnosno pregled snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji razvoju Grada Pazina. Četvrto poglavlje posvećeno je viziji i strateškim ciljevima Strategije, opisane su mjere za postizanje ciljeva i prioriteta Strategije, te je dana usporedba usklađenosti Strategije s dokumentima više razine. Peto poglavlja opisuje načine provedbe i praćenje provedbe Strategije, dok se u šestom poglavlju iznosi Zaključak.
Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proračun
STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA OD 2015. DO 2020. GODINE
GRAD PAZIN, 2015.
2
SADRŽAJ
I. UVOD ............................................................................................................................................. 5
II. OSNOVNA ANALIZA ........................................................................................................ 6
1. GEOPROMETNI POLOŽAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I KULTURNA
OBILJEŽJA ......................................................................................................................................... 6
Veličina i osnovne značajke prostora ............................................................................................................. 6
Prirodna obilježja ........................................................................................................................................... 7
Kulturna i prirodna baština ........................................................................................................................... 9 Kulturna baština .................................................................................................................................................. 9 Prirodna baština ................................................................................................................................................ 12
2. STANOVNIŠTVO ....................................................................................................................... 15
3. GRADSKA INFRASTRUKTURA .......................................................................................... 20
Infrastruktura elektroničkih komunikacija ................................................................................................. 21
Energetski sustav .......................................................................................................................................... 22 Opskrba električnom energijom ........................................................................................................................ 22 Povećanje energetske učinkovitosti .................................................................................................................. 24 Javna rasvjeta .................................................................................................................................................... 25 Plinoopskrba ..................................................................................................................................................... 25
Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda ...................................................................................... 25 Opskrba pitkom vodom .................................................................................................................................... 25 Odvodnja otpadnih I oborinskih voda............................................................................................................... 27
Gospodarenje otpadom ................................................................................................................................. 29
Groblja .......................................................................................................................................................... 30
Sigurnost, zaštita i spašavanje ...................................................................................................................... 31
Briga o napušenim životinjama .................................................................................................................... 32
5. STANOVANJE ............................................................................................................................ 32 Poticana stanogradnja ....................................................................................................................................... 35 Dječja igrališta .................................................................................................................................................. 36
4. PROMET ...................................................................................................................................... 37 Cestovni promet ................................................................................................................................................ 37 Promet u mirovanju .......................................................................................................................................... 39 Željeznički promet ............................................................................................................................................ 39 Lokalni/međugradski prijevoz .......................................................................................................................... 39
3
Ostalo ................................................................................................................................................................ 40
4. OKOLIŠ, SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA I ZAŠTITE PRIRODE ................................ 40 Vode ................................................................................................................................................................. 40 Tlo..................................................................................................................................................................... 41 Zrak ................................................................................................................................................................... 42 Buka .................................................................................................................................................................. 42 Svjetlosno zagađenje ........................................................................................................................................ 42
5. GOSPODARSTVO ..................................................................................................................... 43
Financijski pokazatelji gospodarstva Grada Pazina .................................................................................... 43 Financijski pokazatelji gospodarstva prema veličini poduzetnika .................................................................... 45 Gospodarstvo Grada Pazina – prema djelatnostima ......................................................................................... 47 Obrtništvo ......................................................................................................................................................... 49 Vanjskotrgovinska razmjena............................................................................................................................. 50 Nezaposlenost ................................................................................................................................................... 52 Zaposlenost ....................................................................................................................................................... 57 Neto plaće ......................................................................................................................................................... 58 Turizam ............................................................................................................................................................. 58
Poljoprivreda ................................................................................................................................................ 63
Šumarstvo ..................................................................................................................................................... 67
Poduzetničke zone ......................................................................................................................................... 68
Aktivnosti Grada Pazina u svrhu unaprjeđenja gospodarstva .................................................................... 69
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .............................................................................................. 72
Odgoj i obrazovanje ...................................................................................................................................... 72
Zdravstvo ...................................................................................................................................................... 80
Socijalna skrb ............................................................................................................................................... 82
Kultura .......................................................................................................................................................... 87
Sport .............................................................................................................................................................. 88
7. CIVILNO DRUŠTVO ............................................................................................................... 89
8. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM ................................ 93
9. MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA .............................................. 96
III. SWOT ANALIZA............................................................................................................ 100
IV. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA ................................................. 103
4
1. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ...................................................................................................... 103
2. OPIS MJERA ..................................................................................................................................... 106
3. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE ........................................... 161
V. PROVEDBA I PRAĆENJE .......................................................................................... 175
1. INDIKATORI UČINAKA ................................................................................................................ 175
2. FINANCIJSKI OKVIR ..................................................................................................................... 176
3. NADZOR I EVALUACIJA ............................................................................................................... 192
VI. ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 193
5
I. UVOD
Drage Pazinke i Pazinci,
Strategija razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2015. do 2020. godine predstavlja ključni
strateški dokument kojim se definira smjer ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja grada
Pazina u razdoblju od 2015. do 2020. godine.
Svjesni razvojnih potencijala koje Pazin ima, želimo da svaki naš građanin svojim znanjima,
vještinama i radom doprinese razvoju Pazina.
Strategija predstavlja srednjoročni strateški dokument koji definira ciljeve i prioritete razvoja
Pazina za razdoblje od 5 godina i u svom sadržaju uklapa se u trenutno važeće strateške
dokumente počevši od Županijske razvojne strategije do širih strateških okvira na nacionalnoj
i razini Europske unije.
Važno je bilo utvrditi pravce budućeg razvoja, što smo zajedno definirali kroz nekoliko ključnih
područja:
intenziviranje gospodarskih aktivnosti
održivi razvoj prostora i infrastrukture
unapređenje kvalitete života
očuvanje i zaštita okoliša
energetska i resursna učinkovitost
dobro upravljanje.
Strategija je nastala kroz snažan participativni proces predstavnika javnog, poslovnog i civilnog
sektora. Bitno je naglasiti kako je Strategija u vlasništvu svih građana i, kao takva, predstavlja
konsenzus u utvrđivanju željenog smjera gospodarskog i društvenog razvoja. Njezino
provođenje direktno će ovisiti o poduzetim naporima i našem zajedničkom zalaganju.
Svrha je Strategije postići da Pazin bude nezaobilazan grad u srcu Istre, sjedište Istarske
županije, u kojem su stanovnici poduzetni i ugodno žive, da Pazin i dalje bude siguran i otvoren,
grad po mjeri čovjeka, obrazovno i kulturno središte koje čuva istarski identitet i koristi tradiciju
za stvaranje novih vrijednosti.
„Ni ga ča je Pazin“, srce i duh Istre.
Gradonačelnik
Renato Krulčić
6
II. OSNOVNA ANALIZA
1. GEOPROMETNI POLOŽAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I
KULTURNA OBILJEŽJA
VELIČINA I OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA
Grad Pazin jedinica je lokalne samouprave formirana početkom 1993. godine izdvajanjem iz tadašnje
Općine Pazin, koja je podijeljena na ukupno 8 jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS). Ukupna
površina grada Pazina, prema Prostornom planu uređenja Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina
broj 19/02, 25/02, 26/09, 2/10 – pročišćeni tekst i 21/14), dalje u tekstu: PPUGP, iznosi 136,5 kvadratnih
kilometara. Zauzima 5 % površine Istarske županije, što ga površinom čini trećim najvećim JLS-om u
regiji, odmah iza Grada Buzeta i Općine Lanišće.
Pazin, kao sjedište Istarske županije, nalazi se u mikroregiji središnje Istre Sjevernog hrvatskoga
primorja te graniči s ukupno 8 gradova, odnosno općina: gradom Buzetom na sjeveru te općinom
Motovun na sjeverozapadu, Karojbom i Tinjanom na zapadu, Svetim Petrom u Šumi na jugozapadu,
Žminjom na jugu, Gračišćem na jugoistoku i Cerovljem na sjeveroistoku.
Grad Pazin obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja (Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo,
Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trviž, Vela Traba, Zabrežani,
Zamask, Zamaski Dol i Zarečje) te preko 170 zaselaka.
Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr i Google maps, https://www.google.hr/maps?source=tldsi&hl=hr
Karta 1. Položaj grada Pazina u odnosu na
druge općine
Karta 2. Udaljenost od zračnih i morskih luka
7
Tablica 1: Približne udaljenosti do odabranih gradova Cestovna
udaljenost (km)
Zračna
udaljenost (km)
Pula 53 42
Poreč 32 27
Labin 33 22
Rijeka 57 41
Zagreb 216 171
Omišalj (Zračna luka Rijeka) 81 49
Kopar 74 38
Brestova (trajektno pristanište) 38 25
Ljubljana 157 101
Trst 94 47
Milano 512 372
Beč 539 379
Budimpešta 556 465
München 557 369
Beograd 604 516
Sarajevo 585 387
Sofija 995 803
Izvor: Udaljenosti među gradovima i planer putovanja, www.udaljenosti.com
Povoljan središnji položaj na istarskom poluotoku, u blizini većih gradova i morske obale, popraćen
infrastrukturnom izgrađenošću, osigurava gradu Pazinu povoljne mogućnosti razvoja niza djelatnosti.
PRIRODNA OBILJEŽJA
Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući
kotlinu. Nepravilnog je poligonalnog oblika s najnižom točkom od 24 metara i najvišom od 480 metara
nadmorske visine. Grad Pazin teritorijem ne dopire do mora, ali je udaljenost do mora oko 25 kilometara
po zračnoj liniji.
Na području grada Pazina ističu se 3 krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa šumskim
krajolikom, koji se nalazi pretežito na sjevernom dijelu grada, kultivirani šumski i poljoprivredni
krajolici i izgrađeni dijelovi prostora u kojima je, mjestimično, moguće pronaći elemente tradicijskih
ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina naglašena je vrijednost krajolika doline
Pazinčice s Pazinskom jamom (spomenikom prirode), prirodnog krajolika isušenog korita rijeke Drage
te kultivirani krajolik brežuljaka na čijim se vrhovima ističu tradicijska istarska naselja. Među
raznolikim prirodnim krajolicima ističe se, također, brdoviti predio sjevernog dijela grada Pazina, prožet
nizom potoka.
Živopisni prirodni krajolik prožima u cijelosti područje grada Pazina. Proteže se od kraške zaravni na
južnom dijelu do brdovitog područja u sjevernom dijelu grada koje bitno doprinosi prirodnoj
raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analizirajući reljefna i geološka obilježja grada Pazina,
moguće je uočiti postojanje dvaju reljefnih područja. Spomenuti ravnjak u južnom dijelu područja grada
Pazina čini tzv. «Crvenu Istru», koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim reljefnim oblicima
te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak grada pripada tzv. «Sivoj Istri», obilježenoj izrazitim
strminama, odnosno brežuljcima koji su u sjevernim dijelovima često prožeti vodotocima. Najveći
vodotok je Pazinčica (Fojba, Pazinski potok) koji ponire u Pazinsku jamu. Na području grada Pazina
nalaze se u cijelosti ili djelomično ukupno 4 sliva (sliv Mirne, podsliv Butonige, sliv Pazinskog potoka,
sliv bujice Čipri i sliv ponornice Brestovac) prema kojima otječe preko 40 kanala i potoka u kojima se
voda zadržava uglavnom tijekom kišovitijih dijelova godine. Poplave izazvane nedovoljnim
kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz ponor, koji je zakonom
8
zaštićen kao značajni krajobraz. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i ponor Pazinčice, dužine i dubine
oko 500 i 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska je jama najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila
na krški teren Istre.
Brdoviti sjeverni dio grada prožet potocima predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog i izletničkog
turizma koji su u kombinaciji s poljoprivredom ključni elementi aktivnog oživljavanja ruralnih područja.
S obzirom na bogatstvo očuvanog krajolika, u brdovitim područjima udaljenim od ključnih prometnica
i značajnijih naselja uz koje je tipičan ruralni krajolik narušen neodgovarajućom izgradnjom, valorizaciji
ovog područja potrebno je pristupiti krajnje oprezno, pridržavajući se visokih standarda očuvanja
okoliša i planske izgradnje u prostoru.
Karta 3. Vodotoci i jezera na području grada
Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr
Područje grada Pazina obilježeno je gotovo kontinentalnom klimom. Kao i cijeli istarski poluotok
prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Karakteristike toga tipa su umjereno topla kišna klima s vrućim
ljetima u kojemu je srednja mjesečna temperatura od 22 °C. Padaline su ravnomjerno zastupljene
tijekom cijele godine. Najsušniji dio godine izražen je ljeti. Zime su hladnije u odnosu na druge istarske
gradove (temperature znaju biti slične onima u gradu Gospiću). Količina padalina prati reljefnu strukturu
te raste od zapadnom smjeru prema Učki. Od vjetrova na području grada prevladavaju bura, sjevernjak
(tramontana) te istočnjak (levant).
Klimatske karakteristike područja te reljefne i geološke osobitosti bitne su odrednice flore i faune grada
Pazina. U krajoliku na flišnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi i voćnjaci sa šumama i livadama.
Dok se od prirodnih resursa na području grada Pazina posebice ističu poljoprivredna zemljišta i šumske
površine te krajolici, od sirovinskih izvora ističe se prirodni kamen koji se već duže vrijeme gospodarski
eksploatira. To je ujedno i jedina mineralna sirovina koja se vadi i gospodarski koristi na području grada
Pazina. Najveći je aktivni kamenolom u Podbermu (asfaltna baza) površine 24,65 hektara. Neaktivnih
(zatvorenih) kamenoloma ima 15, i to u naseljima: Lindaru (3), Pazinu (2), Veloj Trabi (1),
Brajkovićima (2), Trvižu (4) i Kašćergi (3). Kamenolomi, uz eksploatirane boksitne jame, bitno
narušavaju krajobraz prostora te predstavljaju prijetnju sigurnosti, zbog čega ih je potrebno, na
odgovarajući način, sanirati i zaštititi.
9
KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA
KULTURNA BAŠTINA
Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapače, pojedina pazinska zbivanja presudno su
oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne može se pouzdano reći kada je nastalo prvo stalno naselje
na mjestu današnjeg grada kako o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji pisani
tragovi vezani uz sam Pazin dokumenti su iz 983. godine kojima car Oton II. potvrđuje darovanje utvrde
podignute uz rub Pazinske jame Castrum Pisinum porečkim biskupima, a oko koje će se postupno
formirati naselje.
Kao najvažnija utvrda u središnjem dijelu Istre, Pazinski kaštel u nekoliko je navrata bio poprište opsade
i žestokih sukoba Mlečana, Habsburgovaca, a potom i Francuza. Ukidanjem francuske uprave, Austrija
je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena administrativna jedinica, tzv.
Istarski okrug, sa sjedištem u Pazinu. Zahvaljujući povijesnim zbivanjima, danas Pazin posjeduje jedan
od najvrjednijih primjeraka fortifikacijske baštine – Pazinski kaštel, a ona su uvelike utjecala i na daljnji
razvoj grada kao sjedišta županije.
Postupno se Pazin oblikovao u gradić s definiranim urbanim atributima i s odgovarajućom komunalnom
infrastrukturom, posebice nakon izgradnje željezničke pruge 1876. godine. Osim što je postao političko
te kulturno, prosvjetno i društveno središte, na razvoj grada utjecao je i procvat trgovine poljoprivrednih
proizvoda, posebice vina.
U Pazinu su u to vrijeme djelovala, te imala svoja sjedišta, većina društava s područja cijele Istre:
Narodna prosvjeta, Hrvatska škola, Istarsko pčelarsko društvo s razgranatom i velikom mrežom članova,
u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na druge istarske gradove.
U gradu i okolici događali su se mnogi važni događaji, neki od njih i presudni u novijoj povijesti, od
događaja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljeća i otvaranja prve gimnazije s
nastavom na hrvatskom jeziku do donošenja Odluka o sjedinjenju Istre s matičnom domovinom
Hrvatskom, u Pazinu 1943. godine. Nakon njemačke opsade, Pazin je 1945. godine konačno oslobođen
i tek se tada, punih 1.400 godina nakon dolaska prvih Slavena u ove krajeve, većinsko hrvatsko
stanovništvo središnje Istre prvi put u povijesti našlo u istoj državi s drugim Hrvatima.
Gotovo stoljeće i pola kasnije, 1993. godine, Pazin će opet postati administrativno sjedište Istre, odnosno
novoosnovane Istarske županije.
U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske na području grada Pazina evidentirana su sljedeća
kulturna dobra:
Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra
Z-2889 Pazin Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva
u Pazinu
Pokretno kulturno dobro - zbirka
Z-359 Pazin Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-5189 Pazin Etnografski muzej Istre - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa
Z-2437 Pazin Kaštel Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-5305 Pazin Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Pohođenja
Blažene Djevice Marije
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-5418 Pazin Kulturno-povijesna cjelina grada Pazina Nepokretno kulturno dobro - kulturno –
povijesna cjelina
Z-4297 Pazin Muzej grada Pazina - muzejska građa Pokretno kulturno dobro - muzejska građa
10
Z-3980 Pazin Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - pojedinačno
RRI-53 Pazin Sakralni inventar crkve sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - zbirka
RRI-51 Pazin Sakralni inventar Franjevačke crkve Blažene Djevice Marije Pokretno kulturno dobro - zbirka
Izvor: Središnji državni portal, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212
SLIKA 1 FRESKE IZ CRKVE SV. NIKOLE U PAZINU
Izvor: Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, www.revitas.org
Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Pazina izrađena je Konzervatorska podloga, kojom
je postojeći popis zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara na području grada dopunjen oznakama (R,
RRI, Z, N – zaštićena kulturna dobra, PR – kulturna dobra predložena za zaštitu, ZPP – zaštita kulturnih
dobara mjerama prostornog plana) te prijedlogom kategorizacije (1 – nacionalni značaj, 2 – regionalni
značaj, 3 – lokalni značaj). Prema navedenim oznakama može se utvrditi sljedeći popis zaštićenih
nepokretnih kulturnih dobara:
1. Povijesna naselja i dijelovi naselja – zaštićena 4 naselja, 24 su zaštićena mjerama Prostornog
plana uređenja Grada Pazina, a 6 je predloženo za zaštitu. Od ukupnog broja, 3 su naselja
predložena za kategorizaciju od nacionalnog i regionalnog značaja.
2. Povijesne građevine i sklopovi – zaštićeno je 8, 29 je zaštićeno mjerama Prostornog plana
uređenja Grada Pazina, 18 je predloženo za zaštitu, a 5 predloženo za kategorizaciju od
nacionalnog značaja.
3. Tehničke i građevine niskogradnje s uređajima – 2 građevine zaštićene mjerama Prostornog
plana uređenja Grada Pazina, predloženo za zaštitu 1 građevina; svi predloženi za kategoriju od
regionalnog značaja.
4. Memorijalna područja i obilježja – 4 su zaštićena, 5 je predloženo za zaštitu; predloženi za
kategorizaciju od lokalnog značaja.
11
5. Arheološki lokaliteti i zone – 7 predloženo za zaštitu, 9 zaštićeno mjerama Prostornog plana
uređenja Grada Pazina te ukupno 11 predloženo za kategorizaciju od regionalnog značaja.
6. Krajolik ili njegov dio – 8 zaštićeno mjerama Prostornog plana uređenja Grada Pazina;
predloženi su za kategoriju od regionalnog značaja.
Navedeni podaci ukazuju na razmjerno visoki udio zaštićenih područja, najviše mjerama prostornog
plana, a ukupno 7 kulturnih dobara predloženo je za kategorizaciju od nacionalnog značaja.
Zaštićena su sljedeća povijesna naselja: povijesna cjelina Pazin, povijesna cjelina Beram, povijesna
cjelina Lindar i povijesna cjelina Trviž.
Zaštićene povijesne/sakralne građevine su: Franjevački samostan i crkva u Pazinu, crkva sv. Marije na
Škriljinah u Bermu, crkva Sv. Križa u Butonigi, crkva sv. Katarine u Lindaru, Župna crkva sv. Nikole
u Pazinu, Stupa na Pazinskom potoku, u Zarečju i Kaštel u Pazinu.
U ugrožena kulturna dobra spada najstariji dio starogradske jezgre u neposrednoj blizini Kaštela.
Zaštićena područja definiraju kulturni identitet grada i važan su dio turističke ponude. Međutim, u lošem
su stanju i nisu dovoljno valorizirana u turističkom smislu. Ponuda nije bazirana na cjelovitoj
interpretaciji kulturne baštine koja bi stanovništvu, turističkim djelatnicima i turistima omogućila da
bolje razumiju vrijednost kulturne baštine i potrebu za njenim zaštićivanjem kroz korištenje.
Starogradska je jezgra većinom u privatnom vlasništvu, a prostori u javnom vlasništvu dodijeljeni su na
korištenje udrugama ili su prazni, pa su investicije za njihovu obnovu i održavanje minimalne.
Prema Izvještaju o obnovi kulturnih dobara Grada Pazina u 2013. godini, nastavljeni su konzervatorsko-
restauratorski radovi na zidnom osliku u svetištu Župne crkve sv. Nikole u Pazinu, iako je još potrebno
obnoviti stepenište i krov zvonika crkve, restauriran je instrumentarij orgulja Carlo Vegezzi Bossi
(1901) iz pazinske župne crkve, izvedeni su radovi sanacije krovišta na crkvi sv. Petra i Pavla u Trvižu,
zatim radovi na građevinskoj i konstruktivnoj sanaciji potkrovlja i krovišta u Kaštelu u Pazinu te
započeta izrada projektne dokumentacije za sanaciju ostataka kuće Rapicio.
Započeto je arheološko sondiranje u Bermu, uz očuvane ostatke zidina prapovijesne gradine, na mjestu
prvih arheoloških istraživanja iz 1883. godine, a bitna su i neophodna arheološka istraživanja u Lindaru,
Trvižu te nekim lokacijama u Pazinu. Radovi su financirani iz proračuna Grada Pazina, proračuna
Istarske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske te sredstvima Regije Veneto.
Nematerijalna su kulturna dobra razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili
na drugi način, a osobito:
jezik, dijalekt, govori i toponimi, te usmena književnost svih vrsta
folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge
tradicionalne pučke vrednote
tradicijska umijeća i obrti.1
Etnografski muzej Istre osnovan je 1962. godine i smješten je u Pazinskom kaštelu. U njemu se čuva,
proučava i izlaže etnografska građa važna za materijalnu i duhovnu kulturu na istarskom prostoru s
fundusom od 7.500 predmeta: tekstila, poljoprivrednog alata i predmeta iz svakodnevnog života
(lončarskih, stolarskih i kovačkih proizvoda te tradicionalnih rukotvorina). U su muzeju uređene
prostorije: stolarska radionica, kovačka radionica, tradicijska kuhinja s ognjištem, inventarom i
posuđem, a sve je to dio stalnog postava. Redovno se organiziraju izložbe, predavanja, radionice za
djecu i odrasle i druge djelatnosti. EMI se uključuje u mnoge kulturne projekte, koji se provode na
1 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99., 151/03., 157/03., 100/04., 87/09., 88/10., 61/11.,
25/12., 157/13. i 152/14), Članak 9.
12
području grada Pazina, cijele Istre i šire, ima razvijenu muzejsko-pedagošku djelatnost i posjeduje
preparatorsko-restauratorsku radionicu. (Izvor: Etnografski muzej Istre, http://www.emi.hr/)
Više o živoj nematerijalnoj kulturnoj baštini na području grada Pazina u poglavlju „Društvene
djelatnosti, Kultura“ i „Civilno društvo“ ove studije.
PRIRODNA BAŠTINA
Zaštićeni dijelovi prirode predstavljaju važan razvojni resurs i upotpunjavaju kulturnu i turističku
ponudu grada, ali i predstavljaju ograničenja koja treba poštivati pri planiranju cjelokupnog razvoja.
Na području grada Pazina, na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštićene su sljedeće prirodne
vrijednosti.
U kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije:
Motovunska šuma.
SLIKA 2 MOTOVUNSKA ŠUMA
Izvor: Revitalizacija istarskog zaleđa i turizma u istarskom zaleđu, www.revitas.org
13
U kategoriji spomenika parkovne arhitekture:
stablo čempresa u Kašćergi.
U kategoriji značajnog krajobraza:
obronci Limskog zaljeva
Pazinska jama (ponor).
Na području grada Pazina odredbama plana štite se sljedeće prirodne vrijednosti:
U kategoriji posebnog rezervata:
šumske vegetacije
o sastojine bukovih šuma na flišnom dijelu (Zamaski Dol, Pazinski Novaki i područje
između Rogovići i Bertoši)
o šuma pitomog kestena kod Starog Pazina
floristički rezervat
o značajnije površine prirodnih travnjaka u području Rapavel – Škropeti – Karojba.
U kategoriji značajnog krajobraza:
okoliš povijesnih cjelina
o Beram
o Lindar
o Trviž
šire područje između Lindara i Žminja
slivno područje Butonige.
Na temelju Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/13), na području grada Pazina nalaze se sljedeća područja
očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):
HR2000619 Mirna i šire područje Butonige
HR2001386 Pazinski potok
HR 2001322 Vela Traba
HR2001365 Pazinština
HR2001396 Grdoselski potok.
Izvor: PPUGP, 2014.
Navedena područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove zauzimaju zajedno 2.551 hektara, što je
0,19 % površine grada i 29,53 hektara/100 stanovnika (Izvještaj o stanju u prostoru).
Uvažavajući načela Akcijskoga plana biološke i krajobrazne raznolikosti PPUGP-om se štite sljedeća
područja, temeljem Zakona o zaštiti prirode:
krajobraz brežuljkastoga prostora kao osobito vrijedan prirodni krajolik sa starim istarskim
gradovima na istaknutim vrhovima brežuljaka (Beram i Lindar)
u urbanom krajobrazu naselja Pazin sadašnje površine tvorevina perivojne arhitekture (perivoja,
vrtova, drvoreda, aleja, perivojnih trgova i dr.)
u okolici naselja Pazin izraženi šumoviti brežuljci i brjegovi
lokve, kao fenomen istarskoga krasa s neposrednim okolišem.
Izvor: PPUGP, 2014.
14
Pazinska jama
Pazinska je jama jedinstven krški fenomen nastao djelovanjem prirodnih sila na vapnenačke stijene
karakteristične za teren Istre, mjesto gdje najveća istarska ponornica Pazinčica svoj tok nastavlja kroz
podzemlje. Pazinski je ponor zakonom zaštićen kao značajni krajobraz, a obuhvaća područje kanjona i
ponora Pazinčice i Pazinsku jamu. Kanjon i ponor, jama te prilaz do nje djelomično koriste se u turističke
svrhe (kao šetnica) i za speleološki turizam.
Pazinska je jama oduvijek privlačila pozornost, kako istraživača, tako i putopisaca, književnika, a i
avanturista. Prvi poznati zapis datira iz 1770. godine, a odnosi se na istraživanja prirodoslovca iz
Padove, Alberta Fortisa. Znanstveno je dokazana podzemna povezanost Pazinčice s vodama rijeke Raše.
Posljednja istraživanja još uvijek nisu završena, pa se sa sigurnošću ne može tvrditi, ide li dio voda iz
Pazinčice i prema Limskom kanalu.
Radnja romana poznatog francuskog pisca Julesa Vernea „Mathias Sandorf“ (1885) dijelom se odvija i
opisuje Pazinsku jamu i kaštel. Jules Verne nikada nije posjetio ovu lokaciju, ali je podatke preuzeo od
svojih suvremenika te time učinio Pazinsku jamu svjetski poznatom.
Godine 1998. u Pazinu je osnovano društvo „Julesa Verne klub“, koje se prvenstveno bavi
organizacijom kulturno-turističkih manifestacija, s ciljem populizacije djela ovog pisca te predstavljaju
grad Pazin kao „grad Julesa Vernea“.
Izvor: Najbolje u Hrvatskoj, http://www.najboljeuhrvatskoj.info/
Slivno područje Pazinčice ima submenditeranski karakter. Biljne zajednice izgrađene su uglavnom od
listopadnih vrsta drveća i grmlja: hrasta medunca, bijelog i crnog graba, sviba, rašeljke, ruja i kaline
obične u toplijim predjelima, a na sjevernim, hladnijim stranama i u kanjonima vodotoka nalaze se
primorske bukove šume i šume hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom. Po obodima jame rastu šaševi
raznih vrsta, kukurijek, obični dubačac, koromač, vučji korijen, obični jelenak, mrtva kopriva, te
mnoštvo papratnjača, mahovina i gljiva. U blizini i u samoj jami nalaze se staništa ugroženih i zaštićenih
vrsta prizemne flore (ljiljan zlatni, istarski kukurijek, šumska ciklama, jetrenka, mali zimzelen, veliki
kozlac, kopitnjak, poljski kotrljan, visibaba, čirnik i salamunov pečat). Na stijenama je česta
istočnojadranska endemična vrsta – piramidalna zvončika.
15
Izvor: Pazinska jama, www.pazinska-jama.com
2. STANOVNIŠTVO
Grad Pazin područje je koje je, demografski gledano, u posljednjih dvadesetak godina doživjelo pad u
broju stanovnika. U međupopisnom razdoblju od 1991. do 2001., broj stanovnika je smanjen za 1,52 %,
a od 2001. do 2011. za 6,38 %, što predstavlja smanjenje od 731 stanovnika u razdoblju od 1991. do
2011. godine. Grad Pazin s 8.638 stanovnika, prema posljednjem popisu, ima udio od 4,2 % u
stanovništvu Istarske županije, koje se kreće na razini 208.055 stanovnika. Gustoća naseljenosti od
63,28 stanovnika/km2 nešto je niža od županijskog prosjeka koji iznosi 73,78 stanovnika/km2.
Sam je grad Pazin također doživio pad broja stanovnika u razdoblju od 1991. do 2011. godine za
značajnih 16,96 %. Kretanje broja stanovnika na razini Istarske županije upravo je suprotno, budući da
se broj stanovnika u promatranom razdoblju povećao za 1,82 %. Međutim, rast je u posljednjem
međupopisnom razdoblju smanjen.
Područje grada obuhvaća ukupno 18 statističkih naselja pri čemu u najvećem naselju Pazin živi 4.386
stanovnika, odnosno 50,78 % svih žitelja grada. Od preostalih 17 naselja njih 6 spada u razred od 50 do
199 stanovnika, dok u svakom od 11 naselja obitava između 200 i 499 stanovnika.
Tablica 2: Kretanje stanovnika po naseljima
1991. 2001. 2011. Indeks 1/91.
Indeks
11/01.
Trviž 430 425 409 98,84 96,24
Vela Traba 205 215 227 104,88 105,58
Zabrežani 391 408 426 104,35 104,41
Zamask 60 56 58 93,33 103,57
Zamaski Dol 81 60 51 74,07 85,00
Zarečje 293 289 296 98,63 102,42
Brajkovići 345 358 353 103,77 98,60
Butoniga 107 88 74 82,24 84,09
Grdoselo 168 143 119 85,12 83,22
Heki 412 465 469 112,86 100,86
16
1991. 2001. 2011. Indeks 1/91.
Indeks
11/01.
Ježenj 142 142 141 100,00 99,30
Kašćerga 307 279 256 90,88 91,76
Kršikla 74 54 48 72,97 88,89
Lindar 369 408 402 110,57 98,53
Lovrin 306 342 364 111,76 106,43
Beram 243 234 234 96,30 100,00
Bertoši 154 275 325 178,57 118,18
Pazin 5.282 4.986 4.386 94,40 87,97
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske, Popis
stanovništva iz 2011. godine
Analizom kretanja broja stanovnika u naseljima grada Pazina u promatranom razdoblju, vidljivo je da
najveće povećanje broja stanovnika u naselju Bertoši, a u oba međupopisna razdoblja povećanje bilježe
i Vela Traba, Zabrežani, Heki i Lovrin, kao posljedicu seljenja stanovništva iz naselja Pazin na periferiju
grada. U usporedbi s drugim naseljima, tendencija smanjenja broja stanovnika očita je u naseljima:
Kršikli, Grdoselu, Butonigi, Zamaskom Dolu, Kašćergi, Trvižu i Pazinu.
U svim naseljima, izuzevši Pazin, u promatranim godinama zabilježen je negativni prirodni prirast.
Starosnu strukturu stanovništva neophodno je razmatrati u kontekstu sagledavanja reproduktivne
sposobnosti stanovništva, a ista ima i mnogo šire društvene i gospodarske implikacije. Prosječna starost
stanovništva grada Pazina povećala se u odnosu na popis stanovništva iz 2001. s 38,4 na 42 godine i
nešto je niža od prosjeka Istarske županije koji se kreće na razini 43 godine, no ipak prelazi kritičnu
vrijednost od 30 godina, što se uzima kao pokazatelj da je stanovništvo ušlo u proces starenja.
Drugi često korišteni pokazatelji starenja, poput indeksa starosti stanovništva2, koji iznosi 118,3 %, i
koeficijenta starosti3 – 22,8 %, također ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva
karakterističnu za cijelu zemlju.
Struktura stanovništva prema spolu i na razini grada ukazuje na blago veći udio ženskog stanovništva
(50,30 %), koji je karakterističan za Istarsku županiju u cjelini.
2 Indeks starenja predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina,
a indeks veći od 40 % ukazuje na proces starenja stanovništva. 3 Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu, a kada prijeđe 12 %
smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.
17
Podaci o dobnoj strukturi stanovništva grada prikazani su u nastavku.
Grafikon broj 1: Dobna struktura stanovništva (%)
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine
Struktura stanovništva, prema migracijskim obilježjima, ukazuje na činjenicu da nešto više od polovice
stanovništva grada (52,93 %) živi u istom naselju od rođenja, dok na doseljeno stanovništvo otpada
47,06 % ukupnog stanovništva. U doseljenom stanovništvu dominiraju doseljenici iz drugog JLS-a
unutar Istarske županije (49,57 % doseljenika) te iz drugog naselja unutar područja grada (29,81 %
doseljenog stanovništva), dok ostatak čine doseljenici iz preostalih dijelova Republike Hrvatske (11,47
%) i inozemstva (9,13 %). Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011. godine najveći broj
stanovnika doselio se iz Bosne i Hercegovine (26,42 %), Slovenije (13,48 %), slijede Srbija (9,16 %),
pa Njemačka (4,58 %).
Podaci o stanovništvu kojemu je potrebna pomoć druge osobe pokazuju da udio osoba koje treba pomoć
druge osobe u dobi od 70 na više iznosi 65,22 %, a osoba koje koriste pomoć u istoj dobnoj skupini
iznosi 68,20 %.
Tablica 3: Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za
pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu
Spol Ukupno
Starost
0
–
4
5
–
9
10
–
14
15
–
19
20
–
24
25
–
29
30
–
34
35
–
39
40
–
44
45
–
49
50 –
54
55 –
59
60 –
64
65
–
69
70 –
74
75 –
79
80 –
84
85 i
više
Pazin
Ukupno sv. 1.130 7 7 6 9 14 17 20 18 37 59 110 124 112 87 158 132 129 84
m 521 3 5 2 6 10 11 14 11 26 29 43 57 68 44 65 54 46 27
ž 609 4 2 4 3 4 6 6 7 11 30 67 67 44 43 93 78 83 57
Osoba treba
pomoć druge
osobe
sv.
345 3 4 2 2 2 4 2 3 7 6 19 31 14 21 45 52 64 64
m 123 / 2 1 1 / 3 1 3 4 1 5 11 10 11 20 16 17 17
ž 222 3 2 1 1 2 1 1 / 3 5 14 20 4 10 25 36 47 47
Osoba koristi
pomoć druge
osobe
sv.
305 3 4 2 2 2 4 2 2 6 4 15 20 11 20 37 48 60 63
m 105 / 2 1 1 / 3 1 2 3 / 4 6 8 10 17 16 14 17
ž 200 3 2 1 1 2 1 1 / 3 4 11 14 3 10 20 32 46 46
Prema nacionalnoj strukturi, grad spada u homogeno područje – 78,63 % su Hrvati, a najveći udio u
strukturi ima talijanska nacionalna manjina – 1,16 %. Svoju nacionalnu pripadnost nije izrazilo 1,41 %
4,294,174,78
6,036,837,18
7,62
5,816,30
7,68
8,757,77
6,48
4,015,07
3,212,62
1,080,250,08
0,00
2,00
4,00
6,00
8,00
10,00
18
građana. U pogledu regionalne pripadnosti izjasnilo se 15,99 %, a vjerske pripadnosti 0,07 %
stanovnika.
Obrazovna struktura stanovništva pokazuje da udio nepismenih osoba grada Pazina iznosi tek 0,2 % i
većina ih je starija od 65 godina. Sukladno dostupnim podacima (Grafikon 2 – 26,82 % stanovništva
grada starog 15 i više godina ima završenu osnovnu školu, što je iznad županijskog prosjeka od 19,47
%, ali je udio osoba sa završenom srednjom školom niži od županijskog prosjeka te iznosi 51,65 % -
gimnazija, trogodišnja i četverogodišnja srednja škola). Udio osoba sa završenim stručnim studijem
iznosi 6,97 %, što je niže od prosjeka županije, dok je udio osoba sa sveučilišnim studijem – 9,97 %
nešto viši od županijskog prosjeka, a doktorat znanosti ima završeno 0,01 % stanovnika.
Podatak o 26,82 % stanovništva starog 15 i više godina koje ima završenu najviše osnovnu školu ukazuje
na kvalitetniju obrazovnu strukturu stanovništva u odnosu na prethodni popis. Vidljiv je veći udio slabije
obrazovanih žena (bez završene škole, nezavršene osnovne škole ili samo osnovne škole), ali i veći udio
visoko obrazovanih žena.
Grafikon 2: Stanovništvo starije od 15 godina prema završenoj školi i spolu
Struktura informatičke pismenosti stanovnika grada pokazuje da je otprilike polovica informatički
pismena, budući da se 56,63 % osoba izjasnilo o znanju obrade teksta, tabličnih izračuna 49,70 %,
korištenja elektroničke pošte 57,39 % i interneta 61,30 %.
Grafikon 3: Struktura informatičke pismenosti GP u usporedbi s Istarskom županijom
Bez škole
1 - 3
razreda
osnovne
4 - 7
razreda
osnovne
Osnovna
škola
Srednja
škola
Stručni
studij
Sveučilišn
i studij
Doktorat
znanostiNepoznato
M 12 12 75 845 2.187 235 338 4 1
Ž 22 35 182 1.165 1.684 287 409 1 0
0
500
1000
1500
2000
2500
19
U ukupnom broju stanovnika na području grada Pazina, prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2011.
godine (Tablica 3), radno aktivnih bilo je 3.607 stanovnika ili 48,13 %, od toga je 1.512 žena s udjelom
od 41,92 %. Od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, najviše je umirovljenika (59,19 %), potom
učenika ili studenata (21,50 %) te osoba koje se bave kućanskim poslovima (8,27 %). U strukturi
ekonomski neaktivnih osoba udio žena iznosi 59,71 %.
Takvi podaci za područje grada Pazina u skladu su s podacima šireg područja, a proizlaze iz prije
navedenih nepovoljnih demografskih pokazatelja: indeksa starenja i koeficijenta starosti, odnosno
činjenice da je stanovništvo u procesu starenja.
Tablica 4: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, starosti i spolu, popis
2011.
Spol Ukupno Zaposleni
Nezaposleni Ekonomski neaktivni
Nepoznato Svega
Nezaposleni,
traže
prvo zaposlenje
Nezaposleni, traže
ponovno
zaposlenje
Svega Umirovljenici
Osobe koje se bave
obavezama u
kućanstvu
Učenici ili
studenti
Ostale
neaktivne
osobe
IŽ sv. 180.239 82.896 11.905 1.026 10.879 85.244 52.175 8.625 13.582 10.862 194
m 86.816 45.286 6.396 540 5.856 35.040 22.477 467 6.384 5.712 94
ž 93.423 37.610 5.509 486 5.023 50.204 29.698 8.158 7.198 5.150 100
GP sv. 7.494 3.607 413 49 364 3.470 2.054 287 746 383 4
m 3.709 2.095 212 27 185 1.398 849 14 354 181 4
ž 3.785 1.512 201 22 179 2.072 1.205 273 392 202 /
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine
Iz podataka o glavnim izvorima sredstava za život najveći je udio osoba koje ostvaruju prihode od
stalnog rada (39,85 %), udio žena je 41,20 %. Druga po veličini je kategorija „starosna mirovina“ s
udjelom od 17,98 %. Udio žena koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu je 56,02 %, što proizlazi iz
činjenice da je veći broj žena, tj. njihov je životni vijek duži. Ako se pribroji kategorija „ostale
mirovine“, udio osoba koje imaju mirovinu iznosi 24,48 %, a udio žena je 51,69 %.
Bez ikakvih prihoda je 27,75 % stanovnika, od toga 54,40 % žena.
Socijalnu naknadu prima 285 osoba ili 3,30 %, a žene prevladavaju sa 65,26 %.
Podatak o broju osoba koji prihode ostvaruju od poljoprivrede gotovo je zanemariv i iznosi samo 0,8 %.
U ovoj skupini prevladavaju muškarci s udjelom od 64,29 %.
Tablica 5: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu
Spol Ukupno
Prihodi
od
stalnog
rada
Prihodi od
povremenog
rada
Prihodi od
poljoprivrede
Starosna
mirovina
Ostale
mirovine
Prihodi
od
imovine
Socijalne
naknade
Ostali
prihodi
Povremena
potpora
drugih
Bez
prihoda Nepoznato
sv. 8.638 3.442 215 70 1.553 562 31 285 205 45 2.397 4
m 4.293 2.024 116 45 683 193 16 99 89 19 1.093 4
ž 4.345 1.418 99 25 870 369 15 186 116 26 1.304 /
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis stanovništva iz 2011. godine
20
3. GRADSKA INFRASTRUKTURA
Iz Popisa stanovništva iz 2011. godine proizlazi da na području grada Pazina u prosjeku živi 2,91 osoba
po stambenoj jedinici. Gotovo u svim stanovima postoje pomoćne prostorije (zahod, kupaonica i
kuhinja) i priključeni su na vodoopskrbnu (99,39 %) i kanalizacijsku mrežu, odnosno imaju zasebne
septičke jame (99,25 %). Svi stanovi imaju električnu energiju. Plin kao energent koristi se u vrlo malom
broju stanova, u tek 2,82 %. Podatak se odnosi na korištenje individualnih spremnika, s obzirom na
činjenicu da na području grada Pazina nije izvedena plinofikacija.
Tablica 6: Podaci o nastanjenim stanovima prema pomoćnim prostorijama i instalacijama,
Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupan broj
nastanjenih
stanova i broj osoba
Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama
zahod kupaonicu kuhinju vodovoda kanalizacije električne
energije plina
stanovi 2.940 2.914 2.868 2.933 2.922 2.918 2.940 83
osobe 8.610 8.570 8.492 8.603 8.580 8.573 8.610 272
Društvo „Pazin“ d. o. o. zaduženo je za upravljanje gradskim prostorima. Ukupan fond zgrada na
upravljanju za 2013. godinu je 244 (Grad Pazin 213), a u 2014. 247 (Grad Pazin 215). Ukupan fond
prostora na upravljanju u 2013. godini je 1.753, odnosno 109 399,38 m2 (Grad Pazin 1.621, odnosno
101 087,43 m2), a u 2014. godini 1.769 prostora, odnosno 110 374,23 m2 (Grad Pazin 1625, odnosno
101 294,76 m2).
Grad Pazin u svojem vlasništvu ima 68 poslovnih prostora. Gotovo su svi poslovni prostori u najmu, a
pretežno se koriste za obavljanje trgovačke djelatnosti.
U samom centru grada smještena je gradska tržnica zatvorenog tipa kojom upravlja gradsko komunalno
društvo. U objektu se nalazi 6 poslovnih prostora u privatnom vlasništvu, koji se bave trgovačkom
djelatnošću prodaje voća i povrća, mesa, cvijeća, sira i proizvoda od sira te prodajom mješovite robe. U
zgradi gradske tržnice, osim poslovnih prostora, smještena je i „zelena“ tržnica sa 16 prodajnih mjesta.
Radno vrijeme tržnice je od ponedjeljka do subote od 7:00 do 14:00 sati.
21
INFRASTRUKTURA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA
Na području grada Pazina postoji jedan poštanski ured.
Broj baznih stanica, odnosno osnovnih postaja (OP) 5
Broj telefonskih linija 1655 (T-COM)
Broj ISDN (BRA + PRA) telefonskih linija 199 (T-COM)
Operateri mobilnih telefonskih pretplatnika: T-COM, VIP, TELE 2, TOMATO
Broj pretplatnika mobilne telefonije 2404 (T-COM)
Broj internet priključaka 952 (T-COM)
Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru
Tablica 7: Točke besplatnog pristupa internetu
Redni broj Naziv objekta Adresa
1 Hotel Lovac – FreeM, FreeL Šime Kurelića 4
2 Zgrada gradske uprave Općine Pazin – FreeG Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10
3 Poslovna zgrada – FreeK Trg slobode 2
4 Glavni gradski trg – FreeT Trg slobode 1
5 Boćališna dvorana – FreeB Trg pod Lipom 1
6 Poslovna zgrada ("Pokućstvo") – FreeP 25. rujna 43
7 Silosi – FreeS Ul. Kapetana Lazarića
8 Pekara Arena (hot spot Croatia) Ul. 25. rujna
9 Kaštel (hot spot Croatia) Trg Istarskog razvoda 1
10 Vojarna (hot spot Croatia) 154. brigade Hrvatske vojske
11 Stari trg
12 Franine i Jurine
13 Šetalište Pazinske gimnazije
Tablica 8: Privatna kućanstva prema posjedovanju osobnog računala i korištenju interneta,
Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupan broj
privatnih
kućanstava
Kućanstvo posjeduje osobno računalo
(stolno
ili prijenosno)
Kućanstvo se koristi internetom
da ne nepoznato da ne nepoznato
Pazin 2.963 1.756 1.188 19 1.657 1.284 22
Od ukupno 2.963 kućanstava, gotovo 60 % posjeduje osobno računalo, a internetom se koristi 55,92 %.
Prilikom izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojećih prometnica, Grad Pazin ulaže u
postavljanje cijevi za provlačenja DTK/EKI4 instalacija kako bi se stvorili preduvjeti za postizanje što
bolje pokrivenosti elektroničkom mrežom.
4 Značenje DTK/EKI: distribucijska telekomunikacijska instalacija/elektronička komunikacijska instalacija.
22
ENERGETSKI SUSTAV
Na području grada Pazina nalaze se 3 benzinske pumpe koje osiguravaju kontinuiranu opskrbu naftnim
derivatima, no opskrba vozila plinom ili električnom energijom nije omogućena.
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Područje grada je dobro pokriveno električnom mrežom. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011.
godine sva kućanstva imaju priključak električne energije.
Sadašnje stanje izgrađenosti objekata napona 35 kW i 110 kW na području grada omogućava sigurnu i
stabilnu opskrbu potrošača električnom energijom. Kako bi se i ubuduće osigurali preduvjeti za
nesmetani razvoj, planski se grade novi elektroenergetski objekti, uređaji i instalacije, sukladno PPUGP-
u.
Postojeće stanje izgrađenosti infrastrukture distribucije električne energije na visokom (VN) i srednjem
naponu (SN) zadovoljava buduće potrebe na čitavom području grada Pazina, uz napomenu da će se dva
srednje naponska nivoa tijekom 2015. godine ukinuti (35 i 10-kW) i nadomjestiti jednim standardnim
20 kW sustavom.
Sadašnje stanje podzemne i većim dijelom zračne nisko naponske mreže trenutno zadovoljava sve
potrebe potrošača. Distribucija električne energije na području grada Pazina vrši se putem lokalnog
distributera HEP-a, Operatora distribucijskog sustava d. o. o. DP-a „Elektroistra“, Pogona Pazin, koji
redovno prati stanje pogonske spremnosti sustava, kao i razvojne planove Grada Pazina.
Tablica 9: Opskrba električnom energijom
Vodovi 110
kV (km)
160 250 630 DV DV KB DV KB ZM-gola ZM-izolirana KB
31 29 33 23,7 23,90 8,10 81,50 19,20 2,50 81,20 128,80
23,793 32,00 100,70 212,50
broj TS
(prema snazi)
Vodovi 35 kV (km) Vodovi 10 kV (km) Mreža 0,4 kV (km)
duljina vodova prema vrsti u kilometrima
Značenje kratica: DV – dalekovod, KB – kabel, ZM – zračna mreža
Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin
Na području grada Pazina postoje i dvije TS 35/10 kV (20 kV) (Pazin i Pazinka) i jedna TS 110/35 kV
(20 kV) (Pazin).
Tablica10: Potrošnja električne energije
kućanstva 3.800 1.652
gospodarstvo 33.000
UKUPNO 36.800
prosječna potrošnja po
stanovniku*
(kWh/stanovniku
godišnje)
prosječna potrošnja
(kWh/godina)
* izračunato na temelju prosječne veličine kućanstva od 2,3 stanovnika
Izvor: HEP, „Elektroistra“ Pula, Pogon Pazin
23
24
POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Grad Pazin potpisnik je Energetske povelje od veljače 2008. godine. U gradu Pazinu se još 2011. godine
započelo s implementacijom Sustava gospodarenja energijom (dalje u tekstu: SGE), u suradnji s
nacionalnim uredom Agencije Ujedinjenih naroda za razvoj (dalje u tekstu: UNDP) u sklopu kojeg je
otvoren EE info ured namijenjen besplatnom informiranju te educiranju građana o energetskoj
efikasnosti te su postavljeni EE info panoi na frekventnim mjestima u centru grada. Od početka 2012.
godine većina zgrada u javnom vlasništvu na području grada Pazina koristi Informacijski sustav za
gospodarenje energijom (dalje u tekstu: ISGE) u koji se mjesečno upisuju podaci o potrošnji pojedinih
energenata.
Karakteristike izgradnje i nedostaci propisa o toplinskoj zaštiti u razdoblju najveće stambene izgradnje
od 1950. do 1980. godine rezultirali su većim brojem stambenih zgrada koje su danas neracionalni
potrošači svih tipova energije (prvenstveno za grijanje i hlađenje). Društvo „Pazin“ d.o.o., čiji je osnivač
i jedini vlasnik Grad Pazin, upravlja nekretninama na području grada Pazina i okolnih općina. Intenzivno
educira suvlasnike zgrada koje se nalaze na upravljanju o mjerama energetske učinkovitosti i ulaže
velike u iskorištavanje subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu:
FZOEU) za energetsku obnovu zgrada. Ukupno 12 zgrada izradilo je energetske certifikate uz pomoć
subvencija FZOEU-a, a u pripremi je projektna dokumentacija za idućih tridesetak zgrada za izradu
energetskih certifikata, odnosno za pripremu energetske obnove.
Grad Pazin je do sada u suradnji s FZOEU-om provodio poticajne programe ugradnje uređaja koji
koriste obnovljive izvore energije (dalje u tekstu: OIE) u kućanstva i poticajne projekte ugradnje opreme
koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi izravnom povećanju energetske učinkovitosti u
obiteljskim kućama.
Kroz poticajni program ugradnje uređaja koji koriste OIE na području je grada Pazina tijekom 2014.
godine sufinancirano 57 kućanstava. Ugrađeni su sustavi sa solarnim toplinskim kolektorima za
pripremu potrošne tople vode i pomoć grijanju, sustavi s dizalicama topline te sustavi s kotlom na pelete
i s pirolitičkim kotlom na drva.
Kroz poticajni program energetske obnove obiteljskih kuća, odnosno ugradnje opreme koja svojom
namjenom i funkcijom pridonosi povećanju energetske učinkovitosti, na području grada Pazina
sufinancirano je 39 obiteljskih kuća. Izvedeni su radovi na povećanju toplinske zaštite vanjske ovojnice
(obnova fasada i krovišta i zamjena vanjske stolarije).
Prostornim su planom uređenja Pazina utvrđena područja pogodna za smještaj infrastrukture
namijenjene OIE-u: zona za korištenje OIE-a Bravari, Stancija Mrak, Pulići 1 i Pulići 2 te dvije zone za
smještaj kogeneracijskih postrojenja, odnosno postrojenja za centraliziranu opskrbu električnom i
toplinskom energijom, jedne za opskrbu centra grada te druge za opskrbu naselja Stari Pazin.
U cilju razvoja projekta kogeneracijskog postrojenja za centar grada izrađena je Analiza korištenja
toplinske energije grada Pazina i izbor ogrjevnog medija, kojom je zaključeno da potencijal za razvoj
centralizirane toplinske opskrbe u gradu Pazinu svakako postoji. Prema smjernicama koje proizlaze iz
strateškog opredjeljenja Hrvatske, a i šire međunarodne zajednice, računa se na zadovoljavanju barem
dijela potrošnje toplinske energije iz OIE-a (najizglednije šumskom biomasom).
Grad Pazin je u sklopu pristupanja Sporazumu gradonačelnika, s ciljem povezivanja europskih gradova,
uključen u trajnu mrežu za razmjenu iskustava u poboljšanju energetske učinkovitosti urbanih sredina i
smanjenju emisija CO2 za najmanje 20 % do 2020. godine, na koliko obvezuju europske energetske
politike i Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada Pazina (SEAP).
Spomenuti strateški plan sadrži podatke o energetskoj potrošnji grada Pazina dobivene na osnovu
provedene energetske analize sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete i daje detaljan pregled
25
mogućnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske
učinkovitosti te zakonodavni okvir za provedbu odrednica akcijskog plana.
JAVNA RASVJETA
Cjelokupni sustav javne rasvjete grada Pazina dužine je 5,5 kilometara, a sastoji se od 78 zasebnih mreža
javne rasvjete (mjernih mjesta) s ukupno 1.441 instaliranom svjetiljkom ukupne instalirane snage,
otprilike 245 kW. Od 78 uklopnih mjesta, 27 se nalazi u samom gradu, a preostalih 51 u okolici.
Gotovo su sva veća naselja pokrivena mrežom javne rasvjete, ali su u pojedinima naseljima potrebna
proširenja postojećih mreža javne rasvjete dok je u pojedinim naseljima potrebna izgradnja nove mreže
javne rasvjete.
Bez mreže javne rasvjete su uglavnom naselja u kojima živi 10 ili manje obitelji.
Na užem području grada Pazina, točnije na području Dubravice, Centra, Dršćevke, Štranjge i Novog
naselja, u naselju Stari Pazin, potrebno je rekonstruirati javnu rasvjetu radi poboljšanja rasvijetljenosti
navedenih područja i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz poštovanje ekološkog aspekta.
U tijeku je provedba programa poboljšanja energetske učinkovitosti, koji sufinancira i provodi Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Pazin uspješno se prijavio za sufinanciranje obnove javne
rasvjete i poboljšanje energetske učinkovitosti (više u poglavlju: „Međunarodna i međuregionalna
suradnja“).
PLINOOPSKRBA
U PPUG-u Pazina predviđene su trase u istraživanju i koridori sustava za transport plina (magistralni
plinovod, mjerno redukcijska stanica i lokalni plinovod).
S obzirom na relativno veliku udaljenost grada Pazina od pravaca magistralnih plinovoda Vodnjan –
Umag i Pula – Karlovac, preduvjet za plinofikaciju grada Pazina je izgradnja posebnog kraka
magistralnog plinovoda kroz centralnu Istru.
OPSKRBA PITKOM VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA
OPSKRBA PITKOM VODOM
Površina grada Pazina je vodonosno područje. U sjevernom dijelu nalazi se retencija za vodoopskrbu –
Butoniga, koja je od značenja za cijelu Istarsku županiju. Na području grada Pazina nalazi se 12
vodosprema različitih kapaciteta i crpna stanica Pazin.
Ima i mnogo izvorišta vode (otprilike 70) od kojih su još u redovitoj upotrebi kaptirani izvori:
- područje Zamaskog dola: Lužer, Pavletići, Rumini, Korona, Pekasi, Toncinići, Trloni i
Petohlebi.
Intenzivnije se koriste i kaptirani izvori:
- izvorišta vode Cesari, Gržani, Petehi, Ukotići, Grdoselo i Kašćerga.
Područje grada Pazina snabdijeva se vodom iz sustava Butoniga i sustava Sv. Ivan.
Kvaliteta vode
Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju prate se prema Planu uzorkovanja od strane
internog laboratorija Istarskog vodovoda Buzet i Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula, a
nadzor se provodi sukladno posebnom propisu - Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama
26
analiza vode za ljudsku potrošnju (NN 125/2013) i (NN 141/2013). Implementacijom HACCP sustava
samokontrole, sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/2013), „Istarski
vodovod“ d. d. nastoji postići i održavati visoki stupanj sigurnosti potrošača vode stalnim poduzimanjem
preventivnih i korektivnih radnji u svim fazama proizvodnje i distribucije te praćenjem kritičnih
kontrolnih točaka. U slučaju pojave nesukladnog uzorka najčešća korektivna radnja bila je ispiranje
mreže do propisane MDK vrijednosti za mutnoću, te ispiranje linija s malom potrošnjom, a po potrebi i
dezinfekcija. Na osnovu rezultata analiza internog laboratorija i analiza Zavoda za javno zdravstvo
Istarske županije, potrošačima se distribuirala zdravstveno ispravna voda sukladno odredbama
Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13 i
141/13).
Proširenje vodoopskrbne mreže potrebno je za naselja koja nisu spojena na sustav javne vodoopskrbe,
za nove zone stambene i poslovne namjene, te sustav navodnjavanja Pazinštine. Sustavno i kontinuirano
treba mijenjati dotrajale i poddimenzionirane dijelove vodoopskrbne mreže i objekata.
Na području grada Pazina do svih je naselja, osim do Zamaskog dola, izgrađena vodovodna mreža.
Područjem grada Pazina prolaze magistralni cjevovod iz sustava Butoniga i magistralni vodoopskrbni
cjevovod županijskog značenja.
Duljinu primarne i sekundarne mreže na administrativnom području grada Pazina nije moguće odrediti
bez preciznog mjerenja na terenu ili GPS mjerenjem, budući da je vodovodni sustav jedinstvena cjelina
koja pokriva područje bivše općine Pazin.
Popis vodosprema na području grada Pazina:
Redni broj LOKACIJA KAPACITET m3
1. Ruhci 500
2. Ladavci 3.500
3. Mt. Blaž 2.000
4. St. Pazin 1.300
5. Drazej 250
6. Pazinka 2.000
7. Velanov brijeg 600
8. Frki 100
9. Pilošćak 100
10. Trviž (nije u funkciji) 600
11. Mt. Blaž (nije u funkciji) 150
12. Drazej (nije u funkciji) 2.000
Tablica 11: Broj priključaka na javnu mrežu u 2013. godini
gospodarstvo 480 15,74%
kućanstva 2.567 84,16%
vikendaši 3 0,10%
UKUPNO 3.050 100,00%
udiobroj priključaka
Izvor: IVB, Pogon Pazin
Nema podataka o broju i udjelu priključaka na vlastiti izvor.
Tablica 12: Potrošnja vode
27
Udio potrošnje vode prema djelatnostima u m3 u 2013. godini
gospodarstvo 172.269 20,03% 20
kućanstva 687.286 79,93% 80
vikendaši 330 0,04% 0
UKUPNO 859.885 100,00% 100
m3 udio m
3/stanovniku*
* broj stanovnika (8.638) uzet je prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine (DZS)
Izvor: IVB, Pogon Pazin
U naseljima u kojima ne postoji primarna i sekundarna vodoopskrbna mreža, do izgradnje iste, pitka
voda koristi se iz šterne (cisterne) na građevnoj čestici ili crpi iz najbližega valjanoga korištenoga
zajedničkog izvora, odnosno spremišta pitke vode. Uređaji koji služe za opskrbu pitkom vodom (bunari,
crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i održavani prema posebnim propisima.
Godišnje se u sklopu Programa mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na području Grada
Pazina, putem Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije redovito kontrolira voda za piće iz nekoliko
kaptaža na području Zamaskog Dola (u 2014. godini kontroliralo se kaptaže Korona, Rumini i
Toncinići). Prema rezultatima analize voda s tih kaptaža ne udovoljava uvjetima propisanim Zakonom
o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku
potrošnju, odnosno voda nije za piće jer je u većini uzoraka prisutno bakteriološko onečišćenje.
Mještanima Zamaskog Dola Grad Pazin dostavlja vodu za piće cisternama jednom mjesečno. Trenutno
je u tijeku dovršetak prve faze izgradnje vodovodnog ogranka Zamaski Dol na dionici od naselja Zamask
do naselja Čuf. Izgradnje vodovodne mreže na tom području nastavit će se prema planovima Istarskog
vodovoda d. o. o. Buzet.
ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA
Postojećom kanalizacijskom mrežom na području aglomeracije Pazin upravlja trgovačko društvo
„Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin. Duljina postojeće fekalne kanalizacijske mreže iznosi 23.329 metara,
dok duljina izgrađene mješovite kanalizacijske mreže iznosi 3.320 metara. Duljina oborinske
kanalizacije iznosi 9.892,00 metara. Postotak spojenosti naselja Pazin na sustav odvodnje iznosi 82,3
%, a postotak spojenosti aglomeracije grada Pazina 43,8 %.
Uz kanalizacijsku mrežu u Pazinu postoji 6 crpnih stanica (Stari Pazin, Foškići, Ciburi, Vrtlišće,
Dubravica i Pazinka II).
Novoizgrađena kanalizacijska mreža nalazi se na Dubravici, s pripadajućom crpnom stanicom, i na
Starom Pazinu. Obje kanalizacijske mreže su u finalnoj fazi priključenja građana na sustav javne
odvodnje.
Do sada je izgrađena dionica sanitarne kanalizacije Kašćerga – Bravari, a u planu su i sljedeće:
Brajkovići – Trviž, Zarečje, Lindar, Grdoselo, Šajkovići – Tončići, Cesari – Bašići, Ježenj, Ruhci, Vela
Traba, Grubiši i Zabrežani.
U naseljima koja nemaju izgrađen sustav odvodnje, odvodnja je danas riješena izgradnjom uređaja za
pročišćavanje, septičkih i sabirnih jama. Septičke i sabirne jame crpe, prazni i odvozi javni isporučitelj
vodne usluge za odvodnju („Usluga odvodnja“ d. o. o. Pazin), te vodi evidenciju o istima. Sadržaj
septičkih i sabirnih jama te višak mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje javni isporučitelj
vodne usluge odvodnje prazni u sustav javne odvodnje putem fekalne stanice na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda grada Pazina. Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih uređaja za
28
pročišćavanje moraju isti održavati na temelju ugovora s pravnom ili fizičkom osobom osposobljenom
za održavanje tih uređaja. Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda moraju
se prije upuštanja u kanalizacijski sustav naselja ili recipijent pročistiti predtretmanom, do stupnja u
kojem neće biti štetne za taj sustav i recipijent.
Zabranjeno je pranje automobila te drugih vozila i strojeva te odlijevanje vode onečišćene
deterdžentima, odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica. Zaštita voda
od zagađenja provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj
županiji.
Na području grada Pazina, odvodnja oborinskih voda zbrinjava se uglavnom odvojenim sustavom koji
se putem pročistača-separatora upušta u oborinski vodotok Pazinčice.
U planu je izgradnja sljedećih kanalizacijskih mreža:
1. Kolektor Fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti
2. Kanalizacijski kolektor Ulica Antuna Kalca
3. Kanalizacijski kolektor Mečarski put
4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica
5. Kanalizacijski kolektor Rijavac
6. Kanalizacijski kolektor Ulica Istarskih narodnjaka
7. Kanalizacijski kolektor Podberam
8. Kanalizacijski kolektor Mečari – Rusijani
9. Kanalizacijski kolektor Beram II
10. Kanalizacijski kolektor Rogovići
11. Kanalizacijski kolektor Heki – Žbrlini – Trošti – Slokovići.
Izrada tehničke i studijske dokumentacije za prethodno navedene kanalizacijske kolektore prijavljena je
na natječaj Ministarstva poljoprivrede EM.2.1.11, Operativni program „Zaštite okoliša“ – Priprema
zalihe vodno-komunalnih projekata Ministarstva poljoprivrede od ožujka 2014. godine.
Od gore navedenih planiranih projekata podneseni su i zahtjevi za financiranje izgradnje sljedećih
dionica, a koje su u fazi izrade dokumentacije:
1. Kolektor fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Maršeti
2. Kanalizacijski kolektor u Ulici Antuna Kalca
3. Kanalizacijski kolektor Mečarski put
4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica (izgradnja počinje u svibnju 2015.).
Za dionice navedene u nastavku upućen je zahtjev Hrvatskim vodama za uvrštenje u redovni program
Hrvatskih voda za izradu dokumentacije:
29
1. Razdvajanje mješovite kanalizacije Muntriljske ulice
2. Kanalizacijski kolektor Istarskih narodnjaka II faza
3. Kanalizacijski kolektor Ulica Kapetana Lazarića
4. Kanalizacijski kolektor industrijska zona Ciburi – Heki.
GOSPODARENJE OTPADOM
Gospodarenje otpadom jedan je od prioritetnih zadataka koje je potrebno riješiti sukladno odredbama
pozitivne zakonske regulative, planovima gospodarenja otpadom lokalnih jedinica, ostalim nacionalnim
propisima, pravilima struke te direktivama i smjernicama EU-a.
Za postupno umanjivanje pritiska otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te ostvarivanje održivosti, treba
stvoriti uvjete za smanjenje nastajanja otpada, tretirati otpad kao korisnu sirovinu, što će voditi boljem
korištenju i zaštiti resursa, smanjiti količine koje se odlažu (ili neodgovorno odbacuju), te smanjiti rizike
po zdravlje građana i okoliša. Takav pristup odabir je Grada Pazina koji se Planom za gospodarenje
otpadom Grada Pazina do 2015. godine opredijelio za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u svrhu:
sprječavanja nastanka otpada
ponovne upotrebe i recikliranja
obrade samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja, ponovne upotrebe i
recikliranja
zbrinjavanja minimalnih količina ostatnog otpada.
Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada s područja grada Pazina provodi trgovačko društvo
„Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina. Organiziranim skupljanjem i odvozom
komunalnog otpada obuhvaćena su sva naselja na području grada Pazina.
Službeno odlagalište komunalnog otpada grada Pazina je odlagalište „Jelenčići V“ koje se nalazi oko
2,7 kilometara jugozapadno od grada Pazina. Na odlagalište „Jelenčići V“ odlaže se otpad i s područja
općina Cerovlje, Gračišće, Tinjana, Karojbe, Lupoglava, Motovuna i Svetog Petra u Šumi.
Na lokaciji odlagališta „Jelenčići V“ provedena je prva faza sanacije, time je omogućeno sanitarno
odlaganje otpada do izgradnje pretovarne stanice i Županijskog centra za gospodarenje otpadom
„Kaštijun“ (dalje u tekstu: ŽCGO „Kaštijun“).
Na području Istarske županije, u skladu s Prostornim planom Istarske županije, a s ciljem uspostave
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u postupku je izgradnja ŽCGO-a „Kaštijun“ (izvan grada
Pazina) i 6 pratećih pretovarnih stanica (građevina u kojima će se komunalni otpad mehanički obrađivati
za transport do središnjeg centra za gospodarenje otpadom) od kojih je jedna na lokaciji odlagališta
otpada „Jelenčići V“. Trenutno je u postupku ishođenje dokumentacije za izgradnju pretovarne stanice
i pristupne ceste za odlagalište otpada „Jelenčići V“.
Nakon otvaranja ŽCGO-a „Kaštijun“ provest će se završna sanacija lokacije odlagališta „Jelenčići V“.
Sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je i uspostava sustava odvojenog prikupljanja
otpada te će se na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“ tijekom 2015. godine staviti u funkciju novo
reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište nadzirani je ograđeni prostor namijenjen odvojenom
prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.
Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine bilo je planirano postaviti 23 „zelena
otoka“ za odvojeno prikupljanje otpada. Radi postizanja ciljeva odvojenog prikupljanja otpada uočena
je potreba za puno većim brojem „zelenih otoka“ te se do sada na području grada i okolice postavilo
30
ukupno 102 „zelena otoka“, 90 kontejnera za papir, 10 kontejnera za tekstil, a po domaćinstvima je
podijeljeno stotinjak kompostera. Osim toga, nabavljeno je i 600 kompleta kanti za odvojeno
prikupljanje otpada u domaćinstvu, koje će se podijeliti po domaćinstvima. Pražnjenje i održavanje
„zelenih otoka“ kao i kontejnera za komunalni otpad provodi komunalna tvrtka „Usluga“ d. o. o. iz
Pazina.
Putem „zelenih otoka“ odvojeno se prikuplja tekstil, staklo, papir, PVC i ALU ambalaža, dok se
glomazni otpad rješava odvozom po pozivu u komunalnu tvrtku „Usluga“ d. o. o. Pazin. Po pozivu u
komunalnu tvrtku korisnik privremeno dobiva kontejner za glomazni otpad koji se nakon odvoza
privremeno čuva u privremenom reciklažnom dvorištu na lokaciji odlagališta otpada „Jelenčići V“ te ga
komunalna tvrtka zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki, ovisno o vrsti otpada.
Krajnji je cilj postići što veći udio odvojenog otpada iz komunalnog otpada tako će se odvojeno
prikupljanje otpada razvijati u tom smjeru. Odvojeno sakupljeni otpad, komunalna tvrtka predaje
ovlaštenim tvrtkama, ovisno o vrsti otpada. Grad Pazin će, ovisno o količini odvojeno prikupljenog
otpada, nastaviti poduzimati mjere za smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu
poticanjem stanovništva pogotovo ruralnih područja na kompostiranje. U tu svrhu nastavlja se s
dijeljenjem kompostera po domaćinstvima.
Grad Pazin razmatra mogućnosti uređenja vlastitog odlagališta za neopasni građevinski otpad sa
selektiranjem i oporabom ili zajedničkog korištenja s nekom od susjednih jedinica lokalne samouprave.
Planom gospodarenja otpadom Grada Pazina planirana lokacija za reciklažno dvorište za građevinski
otpad je lokacija odlagališta otpada „Jelenčići V“, u kojem bi se vršila oporaba neopasnog građevinskog
otpada.
U Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine nalazi se popis divljih odlagališta na
području grada Pazina (15) od kojih se 3 odnose na speleološke objekte, a od ostalih sanirano je 7
lokacija. Sanacija divljih odlagališta provodi se kontinuirano, a građani imaju mogućnost da prijave
lokaciju divljeg odlagališta unošenjem u bazu podataka. Navedena usluga sufinancirana je iz
pretpristupne pomoći EU-a kroz provedbu županijskog projekta „DIVA“. Javni portal dostupan je na
poveznici: http://diva.istra-istria.hr, a nalazi se na službenim internetskim stranicama Grada Pazina i
Istarske županije.
Sa svrhom ostvarenja što boljih rezultata i podizanja svijesti građana o važnosti pravilnog postupanja s
otpadom zbog zaštite okoliša, svoga zdravlja i štednje prirodnih resursa, kontinuirano se provode
edukativno-informativne aktivnosti za sve dobne skupine stanovništva.
GROBLJA
Na području grada Pazina ima ukupno 12 groblja: Beram, Butoniga, Grdoselo, Kašćerga, Kršikla,
Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje.
Grobljima Beram, Kašćerga, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trviž, Zabrežani, Zamask i Zarečje upravlja
komunalno poduzeće „Usluga“ d. o. o., dok grobljima Butoniga, Grdoselo i Kašćerga upravlja Grad
Pazin.
U nastavku je dan tabelarni prikaz s podacima o pojedinim grobljima.
Tablica 13: Groblja na području grada Pazina
31
GROBLJE
Ukupan broj
grobnih
mjesta
Broj novih
grobnih
mjesta
Broj grobnih
mjesta za
prekop -
otprilike
Potreba
proširenja
Prosječan broj
ukopa -
godišnje
„Moj mir“ u
Pazinu
892 7 grobnica 15 na IV katu da 36
Stari Pazin 400 20 10 na starom
dijelu
da 18
Lindar 304 0 6 da 12
Zabrežani 87 7 3 / 4
Trviž 310 15 22 / 7
Kašćerga 128 21 4 / 2
Zamask 76 0 4 da 2
Zarečje 106 25 0 / 4
Beram 134 0 2 da 5
Uz groblja u Zabrežanima, Lindaru, Trvižu, Kašćergi i na Starom Pazinu smještene su
kapele/mrtvačnice, odnosno mjesta za pripremu i oproštaj od pokojnika, dok kapela nema uz groblja u
Bermu, Zarečju, Kršikli, Grdomselu i Zamasku.
Planira se izgradnja kapela u Bermu i Zarečju i u tu je svrhu pokrenut postupak izrade projektne
dokumentacije.
SIGURNOST, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
Grad Pazin, kao JLS, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuje i planira,
organizira, financira i provodi zaštitu i spašavanje.
Gradsko vijeće Grada Pazina jednom godišnje razmatra stanje sustava zaštite i spašavanja, te donosi
smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području. U proračunu osigurava
sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini, donosi procjenu
ugroženosti i plan zaštite i spašavanja, te donosi opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove
u provođenju zaštite i spašavanja.
Grad Pazin posjeduje Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, koja
predstavlja temeljni dokument kojim se utvrđuje realna razina opasnosti, ali i procjenjuju stvarne
mogućnosti adekvatnog odgovora na sanaciji stanja i dovođenje života i rada stanovništva u normalno
stanje. Procjena je stoga temeljni dokument na osnovu kojeg se definiraju potrebne snage i sredstva, ali
i izrađuju planovi zaštite i spašavanja u cjelini.
Operativnim snagama zaštite i spašavanja na razini Grada rukovodi i koordinira Gradonačelnik uz
stručnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Pazina. Gradonačelnik je svojom Odlukom utvrdio
operativne snage i pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje Grada Pazina.
Na području grada djeluje Javna vatrogasna postrojba Pazin, kao glavna operativna snaga sustava zaštite
i spašavanja, s 26 profesionalnih vatrogasaca, opremljena s 10 vatrogasnih vozila, te Dobrovoljno
vatrogasno društvo Pazin s 20 pripadnika i 4 vatrogasna vozila.
Grad Pazin ima 119 pripadnika Postrojbi civilne zaštite opće i specijalističke namjene koje se osnivaju
kao potpora za provođenje mjera zaštite i spašavanja, a njima zapovijeda Zapovjedništvo civilne zaštite
Grada Pazina.
Policijska postaja Pazin, kao mješovita policijska postaja, treće kategorije na području svoje teritorijalne
nadležnosti obavlja poslove temeljne, prometne i kriminalističke policije te upravne poslove (prijave
32
promjene prebivališta i boravišta, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i vozačkih
dozvola, rješavanje statusnih pitanja stranaca, državljanstva i dr.).
Područje policijske postaje Pazin podijeljeno je na 2 ophodna rajona, 1 povremeni pozornički rajon i 4
kontaktna rajona.
Područjem nadležnosti policijske postaje Pazin tranzitiraju najvažniji i najprometniji cestovni pravci
Istre, gravitirajući prema Pazinu i istočnim krakom Istarskog ipsilona prema tunelu „Učka“.
Sagledavajući pokazatelje o kretanju kriminaliteta, javnog reda i mira, sigurnosti prometa i ostalih
pojava i događaja, općenito stanje sigurnosti za grad Pazin ocjenjuje se zadovoljavajućim.
BRIGA O NAPUŠENIM ŽIVOTINJAMA
Grad Pazin kao JLS ima zakonsku obvezu (Zakon o zaštiti životinja) brinuti o napuštenim i izgubljenim
životinjama u skloništu za životinje. Lokacija bivših vojnih nekretnina Loke i Madone odabrana je kao
idealna lokacija za navedenu namjenu zbog zadovoljavajuće udaljenosti od naselja, prirodnog
ambijenta, konfiguracije terena te postojanja djelomične komunalne infrastrukture. Namjera je da se
izgubljenim i napuštenim životinjama osigura kvalitetan smještaj i zdravstvena njega te kvalitetan
informacijski centar kako bi svaka životinja imala priliku da je vlasnik pronađe ili da bude udomljena.
U okviru skloništa planirane su i druge aktivnosti za dobrobit životinja, kao što je rehabilitacija divljih
svojti, hotel i dnevni boravak za pse, edukacija radi podizanja svijesti o važnosti brige za životinje te niz
drugih aktivnosti.
Uzimajući u obzir specifičnosti Istarske županije i geografski položaj Pazina te njegova značaja kao
administrativnog središta iste županije, namjera je na tom području izgraditi objekt koji bi zadovoljio
potrebe cijele županije.
5. STANOVANJE
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području grada Pazina evidentirano je 2.963 kućanstava
i 2.945 stambenih jedinica. Kućanstvo u prosjeku čine 2,91 osobe što je nešto iznad prosjeka Istarske
županije koje iznosi 2,62 osobe. Većina se odnosi na obiteljska kućanstva – 77,56 %, na neobiteljska –
22,44 %, koje čine gotovo u cijelosti samačka kućanstva. Što se tiče obiteljskih kućanstava, najviše ima
onih dvočlanih s udjelom (29,46 %), potom četveročlanih s udjelom 28,11 % te tročlanih (25,07 %).
Tablica 14: Privatna kućanstva prema broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno Broj članova kućanstava Prosječan broj
osoba
u kućanstvu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više
Broj kućanstava 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1 2,91
Broj osoba 8.619 628 1.422 1.731 2.588 1.190 624 273 88 63 / 12 /
33
Tablica 15: Privatna kućanstva prema tipu i broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine
Privatna kućanstva
Ukupno
Obiteljska kućanstva prema broju članova Neobiteljska kućanstva
svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više svega
samačka
kućanstva
višečlana
kućanstva
2.963 2.298 677 576 646 237 104 39 11 7 / 1 665 628 37
Prema tipu obitelji i broju članova, najveći udio ima „bračni par s djecom“, 60 % od ukupnog broja
obitelji. U takvoj obitelji živi 72,2 % od ukupnog broja članova obitelji. Tipična obitelj ima u prosjeku
3,75 članova.
U ukupnom broju obitelji ima 14,1 % samohranih roditelja, od toga je udio „majka s djecom“ 85 %, a
preostalih 15 % „otac s djecom“. U takvim obiteljima ima u prosjeku 2,35 članova.
Udio bračnih parova bez djece u ukupnom broju obitelji je 23,3 %
Tablica 16: Obitelji prema tipu i broju članova, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno
Bračni
par bez
djece
Izvanbračni
par
bez djece
Bračni
par s
djecom
Izvanbračni
par
s djecom
Majka s
djecom
Otac s
djecom
Broj obitelji 2.473 576 43 1.482 23 295 54
Broj članova
obitelji
7.691 1.152 86 5.551 81 688 133
Prema načinu korištenja privatnih kućanstava prevladava privatno vlasništvo ili suvlasništvo u čak 89,1
% slučajeva, drugi najčešći oblik korištenja privatnog kućanstva je „srodstvo s vlasnikom ili
najmoprimcem stana“ 4,8 %, dok su svi ostali načini korištenja gotovo zanemarivi. Nema registriranih
beskućnika.
Tablica 17: Privatna kućanstva prema broju članova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis
stanovništva iz 2011. godine
Osnova
korištenja
stambene
jedinice
Ukupno
Broj članova kućanstva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više
Ukupno 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 / 1
Privatno
vlasništvo ili
suvlasništvo
2.639 520 648 530 562 222 102 38 9 7 / 1
Najmoprimac
sa slobodno
ugovorenom
najamninom
93 29 23 16 20 3 2 / / / / /
Srodstvo s
vlasnikom ili
Najmoprimcem
stana
143 35 21 22 53 11 / 1 / / / /
34
Osnova
korištenja
stambene
jedinice
Ukupno
Broj članova kućanstva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i
više
Najmoprimac
sa zaštićenom
najamninom
45 19 9 7 8 / / / 2 / / /
Najam dijela
stana
(podstanar)
6 1 2 / 3 / / / / / / /
Ostale osnove
korištenja
37 24 8 2 1 2 / / / / / /
Beskućnik / / / / / / / / / / / /
Prema podacima iz 2011. godine, napuštenih je bilo tek 4,3 % stanova, stanova za stalno stanovanje bilo
je 97 %, stanova koji se povremeno koriste 2,4 %, a stanova u kojima se obavlja neka djelatnost
(iznajmljivanje turistima i ostalo) 0,9 %. Ukupna korisna površina stanova iznosila je 283.364
kvadratnih metara, od toga za stanovanje se koristilo 274.749, za povremeni boravak 5.910, a za
obavljanje neke djelatnosti 2.705 kvadratnih metara. Iz navedenog proizlazi da svakom stanovniku grada
Pazina pripada gotovo 33 kvadratnih metara stambenog prostora.
Tablica 18: Stanovi prema načinu korištenja, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno
Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste
povremeno
Stanovi u kojima se samo
obavljala djelatnost
ukupno nastanjeni privremeno
nenastanjeni napušteni
za odmor
i
rekreaciju
u vrijeme
sezonskih
radova
u
poljoprivredi
iznajmljivanje
turistima
ostale
djelatnosti
stanovi 3.695 3.574 2.940 477 157 86 2 12 21
m2 283.364 274.749 231.745 32.465 10.539 5.770 140 1.134 1.571
Tablica 19: Stambene jedinice prema broju kućanstava i članova kućanstava, Popis stanovništva
iz 2011. godine
Ukupno stambene jedinice Nastanjeni stanovi Ostale stambene jedinice Kolektivni stanovi
broj
stambenih
jedinica
broj
kućanstava
broj
članova
kućanstava
ukupan
broj
broj
kućanstava
broj
članova
kućanstava
ukupan
broj
broj
kućanstava
broj
članova
kućanstava
ukupan
broj
broj
institucionalnih
i privatnih
kućanstava
broj
članova
kućanstava
2.945 2.964 8.638 2.940 2.955 8.610 3 3 4 2 6 24
Prema broju soba, najviše ima trosobnih stanova 37,4 %, slijede dvosobni i četverosobni stanovi s
otprilike 25 %. Prema površini korisne stambene površine, preko 98 % stambenih kvadrata je u
privatnom vlasništvu.
35
Tablica 20: Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu, Popis stanovništva iz 2011. godine
Ukupno 1 soba 2 sobe 3 sobe 4 sobe 5 soba 6 soba 7 soba 8
soba
9 i
više
soba
Stanovi prema
vlasništvu
privatno ostalo
stanovi 2.940 182 758 1.098 749 132 18 3 / / 2.856 84
m2 231.745 6.489 43.180 86.980 75.551 16.165 2.670 710 / / 227.208 4.537
POTICANA STANOGRADNJA
Iz podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva 2011. godine može se zaključiti da stambeni fond
trenutno zadovoljava potrebe. Ukoliko bi došlo do realizacije novih projekata, koji bi prouzročili
doseljavanje novog stanovništva, trebalo bi predvidjeti mogućnost gradnje novih stanova s pripadajućim
javnim sadržajima.
Grad Pazin se 2010. godine uključio u program poticane stanogradnje. Sredinom 2010. godine Grad
Pazin objavio je Anketni upitnik o stambenim potrebama putem poticane stanogradnje u svrhu
prikupljanja informacija i istraživanja zainteresiranosti građana za rješavanje stambenih potreba. Kroz
provedeni anketni upitnik ukazala se potreba za nastavkom provedbe programa te je za izgradnju
stambeno-poslovne zgrade odabrana lokacija u centru grada na gradskom zemljištu.
Nakon provedenog Natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stanova po programu poticane
stanogradnje i utvrđivanja Liste prvenstva Grada Pazina iz veljače 2013. godine te provedenih Natječaja
za prodaju nekretnina koje je provodilo društvo „Usluga“ d. o. o. prodani su gotovo svi stanovi i poslovni
prostori.
Poslovno-stambena zgrada s 13 stambenih jedinica i 4 poslovna prostora je u izgradnji, a planirani
završetak radova očekuje se u lipnju 2015. godine.
Grad Pazin raspolaže s četrdesetak stanova u svom vlasništvu u kojima stanuju najmoprimci sa
zaštićenom, odnosno slobodno ugovorenom najamninom. O davanju stanova u najam odlučuje Komisija
za davanje stanova u vlasništvu Grada Pazina u najam. Komisija daje stanove u najam prema Listi
prioriteta i prema raspoloživim stanovima za dodjelu, uzimajući u obzir da dodijeljeni stan odgovara po
veličini i broju prostorija potrebama podnositelja zahtjeva. Lista prioriteta utvrđuje se kao zatvorena
lista na vrijeme od 2 godine (svake neparne godine). Zahtjevi za uvrštenje u Listu prioriteta primaju se
tijekom 4. mjeseca neparne godine, na temelju objavljenog javnog oglasa.
36
Izvor: Istarski, http://www.istarski.hr/node/7189
DJEČJA IGRALIŠTA
Grad Pazin ima ukupno 25 dječjih igrališta od kojih su 23 u vlasništvu Grada Pazina, a 2 u vlasništvu
Dječjeg vrtića „Olga Ban“. Na području naselja Pazin ima ih ukupno 14, dok je ostatak raspoređen po
okolnim naseljima. Procjenjuje se da je to, s obzirom na broj djece i raspored po naseljima dostatno, no
igrališta su, prema mišljenju roditelja, slabo opremljena.
Na prostoru grada Pazina, uz ostale zelene površine, nalazi se i 5 parkova i to 3 veća gradska parka:
Željeznički park, Park istarskih velikana i Park narodnog ustanka te manji parkovi na Starom trgu i
Hrvatskom trgu. Zelene površine i parkovi vrlo su bogati raznolikim dendrološkim vrstama, a kao
najčešće stablo pojavljuje se divlji kesten (Aesculus hippocastanum) i autohtono stablo ladonje (Celtis
australis L.).
SLIKA 3 ZGRADA POS-OVIH STANOVA U PAZINU
37
4. PROMET
Karta 3: Cestovni i željeznički promet na području grada
Izvor: Geoportal, http://geoportal.dgu.hr/
CESTOVNI PROMET
Pazin je, zahvaljujući svom položaju u središtu Istre, cestovno povezan sa svim gradovima u Istri
sustavom autocesta (A8), državnih cesta (DC64, DC48) i nerazvrstanih prometnica.
Duljina pojedinih prometnica navodi se u nastavku:
Autoceste
A8 čvorište Kanfanar (A9) – Pazin – Lupoglav – čvorište Matulji (A7); 13,4 km.
Državne ceste
- DC48 Baderna (D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8); 8,4 km
- DC64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66)); 7,8 km.
A8
48
64
38
PPUG-om Pazina planirana je nova trasa ceste DC64 ukupne duljine 6,4 kilometara koja bi znatno
rasteretila promet kroz samo središte Pazina te smanjila gužvu, buku teretnih vozila, kao i uništavanje
cesta, koje je uzrokovano njihovim protokom.
Nerazvrstane ceste na području grada Pazina (NC)
Prema odredbama Zakona o cestama Odlukom o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti
razvrstane u javne ceste, preuzeto je 83,61 kilometara javnih cesta:
504600 Pazin Pazin (D 64) – Cerovlje 4,19
500700 Pazin Brigi- D-48 Kičer 3,77
519000 Pazin A 9 (Rogovići) – Jurići 7,982
501900 Pazin Gortanov brijeg – Pazin 1,48
507600 Pazin Ž 5190 (Lušetići) – Boljki 2,063
501080 Pazin D 64 Lindar- Bazgalji, Boljčići – Gornji
Tankovići 3,453
504500 Pazin Katun Trviški – Brajkovići 0,816
504400 Pazin Katun Trviški – Kašćerga 6,594
507800 Pazin Lindar – Pod ograd 1,219
500710 Pazin Ukotići – Kaščerga (Ž 5044) 3,793
500560 Pazin Kašćerga – Zamask 4,560
500740 Pazin Kršikla – Šajkovići – Pazin 10,575
500760 Pazin Podberam – Beram) 0,86
500750 Pazin L 50074 (Šajkovići) – Grdoselo – Podberam
– Fakini – Lovrini (D 48) 13,84
500970 Pazin Ježenj – Rogovići 5,41
500770 Pazin Rijavac – Pazin (D 64) 1,31
500780 Pazin L 50074 – Zarečje – Ž 5046 1,95
501050 Pazin Stari Pazin – Bertoši 2,97
501060 Pazin Munci – Heki – Žbrlini 3,05
501090 Pazin D 64 – Mandalenčići – Salamunišće 0,74
501110 Pazin Zabrežani – Katun Lindarski – Jašići 2,99
UKUPNO : 83,61
Ostale asfaltirane ceste: 134,3 km
Neasfaltirane ceste: 40,3 km
Izvor: Izvještaj o stanju u prostoru
Na području grada Pazina ne postoje izgrađene i/ili uređenje i označene biciklističke staze, kao niti
uređene biciklističke staze u prirodi.
39
PROMET U MIROVANJU
Odlukom o organizaciji i načinu naplate parkiranja određene su parkirališne površine (javna
parkirališta), organizacija i način naplate parkiranja te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim
parkiralištima s naplatom na području grada Pazina. Tehničke i organizacijske poslove, naplatu, nadzor
nad parkiranjem vozila, održavanje i čišćenje te druge poslove na javnim parkiralištima s naplatom
obavlja „Usluga“ d. o. o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina.
Naplaćuje se parkiranje u Ulici Narodnog doma na platou ispred gradskog kina, u dijelu Ulice 25. rujna,
ispred kućnih brojeva 38 i 40, u Ulici Dinka Trinajstića s lijeve strane, od križanja s Ulicom 25. rujna
do križanja s Ulicom 15. siječnja, na dijelu Trga slobode i na dijelu Muntriljske ulice, uz stambenu
zgradu 7a, 7b, 7c i 7d, te iza Spomen doma.
Korištenje parkirališta omogućeno je na više načina: kupnjom satne parkirališne karte, dnevne
parkirališne karte, povlaštene parkirališne karte i rezervacijom parkirališnog mjesta.
U gradu Pazinu postoji oko 300 parkirnih mjesta koja nisu pod naplatom, a nalaze se iza Autobusnog
kolodvora (oko 90), na prostoru bivšeg Autotransa (oko 130), kod nove sportske dvorane (oko 40), te
kraj groblja. Parkiralište uz Dom zdravlja koriste građani za svakodnevno parkiranje, iako je predviđeno
samo za pacijente, osoblje Doma zdravlja i za Hitnu službu. Sva navedena parkirališta nisu značajnije
udaljena od centra grada.
Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila te upravljanje prometom obavlja
Prometno redarstvo Grada Pazina.
ŽELJEZNIČKI PROMET
Područjem grada Pazina prolazi jednokolosječna željeznička pruga od značaja za regionalni promet R
101 (I 102) (Podgorje) – Državna granica – Buzet – Pazin – Pula koja koristi isključivo za prijevoz
putnika. Željeznička povezanost Pazina s ostalim hrvatskim županijama moguća je isključivo preko
Slovenije. Željeznički kolodvor nalazi se samo na području grada Pazina, u neposrednoj blizini
autobusnog kolodvora. Duljina pruge na području grada Pazina iznosi 12,5 kilometara.
Na području grada ima 8 željezničkih prijelaza preko državnih i nerazvrstanih cesta. Željeznički prijelaz
preko državne ceste D48 u središtu Pazina te željeznički prijelaz preko nerazvrstane ceste prema naselju
Zarečje obilježeni su prometnim znakovima za takvu vrstu prijelaza, znakom STOP i Andrijinim križem
te branicima (rampama). Preostalih 6 prijelaza u naseljima Dubravica, Srčija, Šepčići, Bortuli, Heki i
Grubiši obilježeno je prometnim znakom STOP i Andrijinim križem.
LOKALNI/MEĐUGRADSKI PRIJEVOZ
Autobusni kolodvor nalazi se u naselju Pazin, no na postojećoj lokaciji ne postoji zgrada kolodvora, već
samo natkriveni peroni te kontejneri prometnika za prodaju karata i ugostiteljski objekt, bez čekaonice.
Lokalni i međugradski autobusni prijevoz ponajviše je u funkciji radnih i školskih putovanja, čemu je
usmjerena većina linija te je stoga njihova učestalost zadovoljavajuća u vrijeme najvećih jutarnjih i
popodnevnih opterećenja, no izvan tih perioda pokrivenost područja grada autobusnim linijama vrlo je
loša, a neka mjesta uopće nisu povezana javnim prijevozom. Uslugu vrši „Autotrans“ d. o. o. Pazin, dio
grupacije „Autotrans“ d. o. o.
Najbliža se zračna luka nalazi u Puli. Pazin je s Pulom povezan autobusnim i željezničkim linijama, a iz
pulskog kolodvora, odnosno željezničke postaje, postoje gradske i prigradske linije ili taksi službe
povezane sa zračnom lukom.
U Pazinu nema organizirane taksi službe.
40
OSTALO
Kamionski kolodvor ne postoji u Pazinu. Poželjno bi ga bilo smjestiti u sklopu radnoga predjela uz
planirani ranžirni kolodvor, na lokaciji uz staru željezničku stanicu (kao logistički centar).
Prometna signalizacija na području grada Pazina usklađena je s odredbama iz Odluke o uređenju
prometa na području Grada Pazina. Sigurnost prometa s obzirom na statističke pokazatelje iz evidencije
MUP-a, Policijske postaje Pazin je zadovoljavajuća.
Svakom naselju na području grada Pazina može se pristupiti javnom asfaltiranom prometnicom, ali ipak
postoji manji broj naselja koja su međusobno prometno povezana makadamskom kolničkom
konstrukcijom. Nogostupi su izvedeni na svim frekventnim pješačkim dionicama. Velika većina
pješačkih prijelaza u samom centru grada prilagođena je osobama s invaliditetom i osobama smanjene
pokretljivosti, no javne službe uglavnom nisu prilagođene potrebama osoba smanjene pokretljivosti. Sva
horizontalna i vertikalna signalizacija usklađena je s odredbama pozitivne zakonske regulative.
Prostornim planom uređenja Grada Pazina predviđena je mogućnost uređenja kamp odmorišta na
sljedećim lokacijama:
unutar zone „Pazinka“ na postojećem parkiralištu
na parkiralištu iza Spomen doma
uz rub Pazinske jame
na travnatoj terasi hotela „Lovac“
na parkiralištu unutar zone „Ciburi“
na području Brestovice (maksimalni kapacitet 30 ležaja)
u naselju Frki.
4. OKOLIŠ, SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA I ZAŠTITE PRIRODE
VODE
Područjem grada Pazina prolazi niz površinskih i podzemnih vodotoka, a veći dio grada ujedno je i
vodozaštitno područje I, II, III i IV kategorije uz propisanu reguliranu potrebu odgovarajuće zaštite voda
s ciljem osiguranja kvalitetnih vodnih zaliha dostatnih za zadovoljenje potreba stanovništva u širem
okruženju.
Područje grada Pazina nalazi se unutar Jadranskog vodnog područja, unutar područja malog sliva Mirna
– Dragonja, koje pripada sektoru E. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio
je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva Mirna –
Dragonja.
Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, za sve
vodotoke i vode utvrđuje se inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do utvrđivanja
inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća
prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba
korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine uređenja toka. Unutar navedenog koridora
gradi se sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava te svi zahvati na postojećim građevinama sustava
zaštite od visokih voda.
Inundacijsko područje (javno vodno dobro i vodno dobro), utvrđuje se za područje akumulacije
Butoniga i retencije Jukani.
Na području grada Pazina bujični vodotoci pripadaju slivu Mirne (podsliv Butonige), slivu Pazinskog
41
potoka, bujice Čipri te ponornice Brestovac. Vodotocima prvog reda pripadaju Pazinski potok te oteretni
kanal Butoniga.
Od 2008. godine trgovačko društvo „Ecooperativa“ d. o. o., ima svoje skladišne prostore na lokaciji
zone „Pazinka“, u blizini Pazinskog ponora koji je u kategoriji zaštite značajnog krajobraza i područja
očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001386 Pazinski potok te je obuhvaćena II i
III zonom sanitarne zaštite izvorišta vode. S obzirom na specifičnost djelatnosti kojom se bavi trgovačko
društvo „Ecooperativa“ d. o. o. (sakupljanjem i zbrinjavanjem raznih vrsta opasnog i neopasnog otpada),
nije prihvatljivo njihovo poslovanje u navedenoj zoni Pazinka te se planira njihovo premještanje na
udaljeniju lokaciju od Pazinskog ponora i izvan II i III zone sanitarne zaštite izvorišta vode, uz
zadržavanje poslovanja tvrtke kao dugogodišnjeg izvoznika, koja ima iskustvo i znanje zbrinjavanja
svih vrsta otpada na području grada Pazina, te radi opstanka radnih mjesta i gospodarskog razvoja.
Zaštita od poplava provodi se u skladu sa Zakonom o vodama te Državnim i Županijskim planovima
obrane od poplava, tako da je zabranjeno podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje bilo
kakvih zahvata, koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti čišćenje i održavanje
vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način.
TLO
Na području grada Pazina ne postoje sustavna istraživanja o stanju tla, ali je poznato da 45 % površine
Republike Hrvatske čini krško tlo, koje se proteže Istrom, Dalmacijom, Dinarskim gorjem, gorskim
predjelima i Likom. Krško tlo nastalo je uslijed razaranja vapnenačkih stijena u vodi, bogato je ugljičnim
dioksidom i raznim taložnim tvarima. Krški teren obiluje raznim nadzemnim (škrapama, ponikvama,
krškim uvalama i poljima) i podzemnim oblicima (jamama).
Kvaliteta tla, prema stupnju zagađenja, može se ocijeniti zadovoljavajućom, ako se kao pretpostavka
uzme skromna uporaba sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva na malim poljoprivrednim
površinama koje se obrađuju ekstenzivno.
Osnovni negativni utjecaji na tla su: trajni gubitak tla prenamjenom (izgradnjom cesta i urbanizacijom);
erozijom (krškim tlom), koja istodobno vodi gubitku tla i povećanom organskom
opterećenju/onečišćenju voda, nekontrolirano prirodno širenje vegetacije, uslijed dugogodišnjeg
zanemarivanja poljoprivrednih površina, te onečišćenje tla divljim odlagalištima otpada.
Dodatni problem predstavlja nepostojanje sustavnog praćenja pogodnosti, kakvoće i onečišćenosti tla,
što je preduvjet očuvanju tala i kvalitetne poljoprivredne proizvodnje. Iako su sporadičnim analizama
zabilježene manje promjene u kvaliteti, tla na području Istarske županije, pa i grada Pazina, uglavnom
su očuvana i na razini kvalitete više od prosjeka i standarda EU-a.
Prostornim planom uređenja Grada Pazina propisane su mjere zaštite od erozije na područjima pojačane
erozije, koja je karakteristična za krške terene:
• šumsko zemljište ne smije se pretvarati u voćnjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u
građevinsko zemljište
• nije dozvoljeno kopanje jama, zdenaca, jaraka, usjeka za putove i slično
• dozvole za gradnju ili rekonstrukciju objekata mogu se izdavati samo ako su prethodno provedena
geomehanička istraživanja kojima su utvrđene mjere sanacije klizišta.
Zone u kojima je dozvoljena gradnja nalaze se izvan područja ugroženih od erozije.
42
ZRAK
Od izvora onečišćenja na području Istarske županije najveći je pojedinačni izvor Termoelektrane
„Plomin“, jedan od najvažnijih pojedinačnih izvora u Republici Hrvatskoj, prema više kriterija. Kriteriji
su sljedeći: NOx; SO2, CO2 i lebdeće čestice. Od ostalih industrijskih onečišćivača, izvori onečišćenja
su: u prvom redu tvornice cementa u Puli i Koromačnu, tvornica kamene vune u Potpićnu, tvornica
vapna u Mostu na Raši te kemijska industrija zbog emisije otapala, industrija stakla i dr. Manja
onečišćenja zraka zamijećena su zbog emisija asfaltne baze u blizini naselja Pazin.
Kamenolomi mogu imati (ovisno o proizvodnom procesu i smještaju) značajan utjecaj, posebno po
emisiji taložne tvari i lebdećih čestica, u obližnjim naseljima. Onečišćenja zraka prisutna su i uz
prometnice, posebno na mikrolokalitetima zagušenih prometnica u naseljima. Mikrolokalitet centra
grada osjetljiv je na produkte izgaranja ogrjevnih energenata u zimskom periodu.
Na području grada Pazina nema stalnog mjernog mjesta za kakvoću zraka. Na lokaciji „Jelenčići“ Zavod
za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije provodio je jednogodišnje mjerenje kakvoće zraka (u
periodu od 5. 6. 2012. do 4. 6. 2013.) za potrebe odlagališta otpada „Jelenčići V“. Mjerena je
koncentracija sumporovodika i amonijaka u zraku te praćena količina ukupne taložne tvari i sadržaja
metala (olovo, kadmij i talij) u njoj. Prema rezultatima mjerenja količina ukupne taložne tvari (UTT-a)
i sadržaja metala te koncentracije amonijaka i sumporovodika, lokaciju Jelenčići kod Pazina može se
svrstati u prvu kategoriju kvalitete zraka, što znači da je zrak čist ili neznatno onečišćen navedenim
parametrima te se prema dobivenim rezultatima ispitivanja kvalitete zraka na ovom području ne očekuje
štetno djelovanje po zdravlje stanovništva.
BUKA
Radi specifičnog smještaja u kotlini, Pazin je posebno osjetljiv na buku prometa s brze ceste Istarski
ipsilon. Trenutno prilično dobru zaštitu od buke pružaju stijene i usijeci. No izgradnjom novog dijela –
nove trake, doći će do uklanjanja nekih prirodnih barijera, što će dovesti do veće izloženosti buci.
Najveću buku u vidu praska stvaraju dilatacijski spojevi na vijaduktima.
Investitor je prihvatio zahtjeve za kvalitetnom zaštitom od buke tako da će uz redovite mjere zaštite od
buke, na dijelovima autoceste uz naselja u Glavnom projektu ucrtati ugradnju „tihih“ dilatacija na
objektima te dodatnu zaštitu od buke na objektima, kako bi se razina buke zadržala u zakonskom
okvirima.
SVJETLOSNO ZAGAĐENJE
Na prostoru grada svjetlosno zagađenje ne prati se sustavno, ali se može ocijeniti da je ono prisutno u
naselju Pazin. Glavni izvor svjetlosnog zagađenja su prometna čvorišta i zastarjela javna rasvjeta bez
zaštitne folije prema nebu. U ostalim predjelima, uslijed nepostojanja velikih prometnih čvorišta i male
veličine naselja, nema svjetlosnog zagađenja.
43
5. GOSPODARSTVO
Grad Pazin administrativno je sjedište Istarske županije, te se u gradu nalazi većina županijskih i
državnih službi potrebnih za svakodnevno poslovanje gospodarskih subjekata.
FINANCIJSKI POKAZATELJI GOSPODARSTVA GRADA PAZINA
Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika na području grada Pazina u razdoblju od 2010.
do 2013. godine prikazani su u Tablici 21.
Tablica 21: Osnovni financijski pokazatelji od 2010. do 2013. godine
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013. Indeks
2011./2010.
Indeks
2012./2011.
Indeks
2013./2012.
Broj poduzetnika 292 260 279 291 89,04 107,31 104,30
Broj zaposlenih 1.936 1.878 1.947 1.978 97,00 103,67 101,59
iznosi u 000 kuna
Ukupni prihodi 1.172.147 1.303.931 1.263.636 1.165.011 111,24 96,91 92,20
Ukupni rashodi 1.127.945 1.301.655 1.292.621 1.138.743 115,40 99,31 88,10
Dobit prije oporezivanja 65.634 65.691 49.625 69.617 100,09 75,54 140,29
Gubitak prije oporezivanja 21.432 60.414 78.611 43.349 281,89 130,12 55,14
Porez na dobit 14.258 * 8.093 10.708 0,00 0,00 132,31
Dobit nakon oporezivanja 51.391 51.532 41.587 59.009 100,27 80,70 141,89
Gubitak nakon
oporezivanja 21.447 60.420 78.665 43.450 281,72 130,20 55,23
Konsolidirani financijski
rezultat 29.944 -8.888 -37.078 15.559 -29,68 417,17 -41,96
Investicije 73.769 49.919 46.085 41.298 67,67 92,32 89,61
Prosječna neto plaća (u
kunama) 4.516 4.742 4.817 4.777 105,00 101,58 99,17
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx; Obrada: Upravni odjel za gospodarstvo, financije i
proračun, http://www.pazin.hr/grad-pazin/gradska-uprava/upravni-odjel-za-gospodarstvo-financije-i-
proracun/
Prema podacima FINA-e, godišnje financijske izvještaje za 2013. godinu predao je 291 poduzetnik čiji
je broj nakon pada u 2011. i 2012. na razini iz 2010. godine. U odnosu na 2012. godinu, povećanje broja
poduzetnika iznosi 4,30 %, odnosno 12 poduzetnika, a to se odrazilo i na blago povećanje broja
zaposlenih, točnije za 1,59 % ili 31 radnika.
Nakon rasta ukupnih prihoda i rashoda u 2011. godini, bilježi se njihov pad u sljedeće dvije godine. U
2013. prihodi su bili manji za 7,80 %, a rashodi za 11,90 % u odnosu na 2012. godinu. Navedeno
smanjenje nije se negativno odrazilo na ostvareni financijski rezultat poduzetnika, već je dobit prije
oporezivanja porasla za 40,29 %, a gubitak je smanjen za 44,86 %. Posljedično, vrijednost dobiti nakon
oporezivanja u 2013. godini dosegnula je najvišu razinu u promatranom razdoblju – 59 milijuna kuna.
Sukladno tome, konsolidirani financijski rezultat pazinskog gospodarstva je u 2013. godini, nakon
nekoliko uzastopno pozitivnih godina, velikog pada 2011., a posebice 2012. godine, dosegao razinu od
15,5 milijuna kuna.
Investicije u dugotrajnu imovinu smanjuju se tijekom promatranog razdoblja i to za 10,39 %
uspoređujući 2013. i 2012. godinu.
44
Da bi analiza bila što reprezentativnija u tablici 22 prikazani su financijski pokazatelji gospodarstva na
razini Istarske županije, u usporedbi s gradom Pazinom u 2012. i 2013. godini.
Tablica 22: Usporedba osnovnih financijskih pokazatelja Grada Pazina i Istarske županije u
2012. i 2013. godini
OPIS Istarska
županija 2012.
Istarska
županija 2013. Indeks
Udio Grada
Pazina 2012.
Udio Grada
Pazina 2013.
Broj poduzetnika 9.053 9.241 102,08 3,08 3,15
Broj zaposlenih 43.886 44.761 101,99 4,44 4,42
iznosi u 000 kuna
Ukupni prihodi 28.074.527 27.019.174 96,24 4,50 4,31
Ukupni rashodi 27.004.752 26.589.012 98,46 4,79 4,28
Dobit prije oporezivanja 2.278.588 2.143.894 94,09 2,18 3,25
Gubitak prije oporezivanja 1.208.813 1.713.732 141,77 6,50 2,53
Porez na dobit 238.715 246.547 103,28 3,39 4,34
Dobit nakon oporezivanja 2.033.344 1.898.402 93,36 2,05 3,11
Gubitak nakon oporezivanja 1.202.284 1.714.787 142,63 6,54 2,53
Konsolidirani financijski
rezultat 831.060 183.615 22,09 -4,46 8,47
Investicije 1.961.219 2.002.955 102,13 2,35 2,06
Prosječna neto plaća (u kn) 4.836 4.793 99,11 / /
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx; Obrada: Upravni odjel za gospodarstvo, financije i
proračun, http://www.pazin.hr/grad-pazin/gradska-uprava/upravni-odjel-za-gospodarstvo-financije-i-
proracun/
Na području Istarske županije broj poduzetnika koji su u zakonskom roku Financijskoj agenciji predali
godišnje financijske izvještaje za 2013. godinu iznosi 9.241, što je za 2,08 % više nego 2012. godine.
Privreda Istarske županije u 2013. godini prosječno je zapošljavala 44.761 osobu, što je povećanje u
odnosu na 2012. godinu za 1,99 %. Udio grada Pazina u broju poduzetnika na razini Istarske županije
se povećao sa 3,08 % na 3,15 %, međutim, to se nije odrazilo na broj zaposlenih čiji je udio smanjen s
4,44 % na 4,42 %.
Ukupni prihodi poduzetnika Istarske županije su u 2013. ostvareni na razini 27 milijarde kuna, a rashodi
26,5 milijarde kuna, u obje kategorije nešto su manji u usporedbi s 2012. godinom što se u ovom slučaju
odrazilo i na manju ostvarenu neto dobit (za 6,64 %) i veći gubitak (za 42,63 %). Budući da su ukupni
prihodi i rashodi pazinskih poduzetnika pali za 7,80 %, odnosno 11,90 %, udio ukupnih prihoda i
rashoda Grada Pazina u ukupnim prihodima i rashodima Istarske županije smanjio se za 0,19 %,
odnosno za 0,51 %.
Dobit nakon oporezivanja iznosila je nešto više od 1,8 milijarde kuna i smanjila se u odnosu na 2012.
godinu za 6,64 %, dok je gubitak povećan za 42,63 % i iznosio je 1,7 milijarde kuna. Unatoč opadanju
ovih pokazatelja na razini Županije, udio Grada Pazina u dobiti nakon oporezivanja povećan je za 1,06,
a udio gubitka smanjen za 4,01 %. Isto tako, nakon ostvarenja negativnog udjela u konsolidiranom
financijskom rezultatu Županije, 2013. godine taj je udio povećan na čak 8,47 %. Pozitivan pomak ipak
nije ostvaren kad su u pitanju investicije, čiji je udio smanjen za 0,29 %.
Unatoč ostvarenju slabijeg financijskog rezultata na razini Istarske županije, pokazatelji stanja
gospodarstva Grada Pazina pozitivni su u odnosu na 2012. godinu. Da je Županija još uvijek jedna od
najrazvijenijih pokazuje usporedba s drugim županijama u Republici Hrvatskoj. Naime, prema objavi
FINA-e, na rang listi županija, prema neto dobiti i drugim kriterijima u 2013. godini, Istarska županija
pozicionirana je na 9. mjesto od ukupno 21 županije, uključujući Grad Zagreb. Najbolje je smještena
45
prema kriteriju broja poduzetnika, prema kojemu je svrstana na 3. mjesto, kao i konsolidiranom
financijskom rezultatu – isto na 3. mjestu.
FINANCIJSKI POKAZATELJI GOSPODARSTVA PREMA VELIČINI PODUZETNIKA
Nekad snažno pazinsko gospodarstvo, koje je u nekoliko velikih i srednje velikih privrednih subjekata
(„Pazinka“, „Istraplastika“, „PIN“, „Istracommerce“, „Puris“, „Istratisak“ itd.), zapošljavalo nekoliko
tisuća radnika, suočeno s poteškoćama u tranziciji devedesetih godina, gubitkom tržišta, otpuštanjem
radnika i propašću velikih privrednih subjekata, okrenulo se razvoju malog poduzetništva i obrtništva.
Broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit porastao je od 170, koliko ih je bilo 1999. godine, na 291,
koliko ih broji 2013. godine. Najveći skok broja poduzetnika zabilježen je 2006. godine, kada je
zabilježeno 45 novih malih poduzetnika, te 2009. godine u jeku gospodarske krize, kada brojimo 23
nova poduzetnika. Nakon pada broja poduzetnika 2011. godine za 32 poduzetnika, slijedi oporavak,
kada 2012. i 2013. godine bilježimo 19, odnosno 12 novih poduzetnika, obveznika poreza na dobit.
No, porast broja poduzetnika nije pratio značajniji porast broja zaposlenih, osim 2002. godine te u
periodu od 2006. do 2008. godine, kada je zabilježen nešto veći broj zaposlenih; tako je od 2.863
zaposlenih koliko ih je bilo 1999. godine, broj zaposlenih pao na 1.978 u 2013. godini.
Prostori trgovačkih društava koja više ne postoje uglavnom su prodani ili su ih iznajmila druga trgovačka
društva, obrti, udruge ili institucije.
Financijski pokazatelji gospodarstva prema veličini poduzetnika podijeljeni su na male, srednje i velike
poduzetnike5, a u tablici 23 dana je njihova usporedba u 2012. i 2013. godini.
Tablica 23: Usporedba osnovnih financijskih pokazatelja u 2012. i 2013. godini prema veličini
poduzetnika
OPIS
Mali
2012.
Mali
2013. Indeks
Srednji
2012.
Srednji
2013. Indeks
Veliki
2012.
Veliki
2013. Indeks
Ukupno
2012.
Ukupno
2013.
Broj
poduzetnika 256 287 112,11 3 3 100,00 2 1 50,00 279 291
Udjeli u % 91,76 98,63 1,08 1,03 0,72 0,34
Broj zaposlenih 1.236 1.253 101,38 152 331 217,76 559 394 70,48 1.947 1.978
Udjeli u % 63,48 63,35 7,81 16,73 28,71 19,92
iznosi u 000 kuna
Ukupni prihodi 855.077 833.021 97,42 107.343 123.232 114,80 301.216 208.758 69,31
1.263.63
6
1.165.01
1
Udjeli u % 67,67 71,5 8,49 10,58 23,84 17,92
Ukupni rashodi 839.103 790.736 94,24 117.621 148.367 126,14 335.898 199.640 59,43
1.292.62
1
1.138.74
3
Udjeli u % 64,91 69,44 9,1 13,03 25,99 17,53
Dobit prije
oporezivanja 42.432 59.702 140,70 555 796 143,42 6.639 9.119 137,36 49.625 69.617
Udjeli u % 85,51 85,76 1,12 1,14 13,38 13,1
5Kriteriji za razlikovanje malih, srednjih i velikih poduzetnika definirani su Zakonom o računovodstvu („Narodne novine“ broj 109/07.,
54/13. i 121/04.), a uključuju pokazatelje utvrđene na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji.
Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, prihod 65.000.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50. Srednje veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta za male poduzetnike ali ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna, prihod 260.000.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250.
Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta za srednje poduzetnike.
46
Gubitak prije
oporezivanja 26.457 17.418 65,84 10.833 25.931 239,37 41.321 0 0,00 78.611 43.349
Udjeli u % 33,66 40,18 13,78 59,82 52,56 0
Porez na dobit 6205 8.118 130,83 147 204 138,78 1.741 2.386 137,05 8.093 10.708
Udjeli u % 76,67 75,81 1,82 1,91 21,51 22,28
Dobit nakon
oporezivanja 36.281 51.685 142,46 408 592 145,10 4.898 6.733 137,46 41.587 59.009
Udjeli u % 87,24 87,59 0,98 1 11,78 11,41
Gubitak nakon
oporezivanja 26.511 17.518 66,08 10.833 25.931 239,37 41.321 0 0,00 78.665 43.450
Udjeli u % 33,7 40,32 13,77 59,68 52,53 0
Konsolidirani f.
rezultat 9.769 34.166 349,74 -10.425 -25.340 243,07 -36.423 6.733 -18,49 -37.078 15.559
Udjeli u % -26,35 219,59 28,12 -162,86 98,23 43,27
Investicije 32.700 26.545 81,18 3.330 6.131 184,11 10.054 8.622 85,76 46.085 41.298
Udjeli u % 70,96 64,28 7,23 14,85 21,82 20,88
Prosječna neto
plaća (u kn) 4.319 4.317 99,95 4.634 4.549 98,17 5.967 6.432 107,79 4.817 4.777
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
Struktura pazinskog gospodarstva, s obzirom na veličinu poduzetnika, u potpunosti je sukladna s onom
na županijskom i državnom nivou, budući da prevladavaju mali poduzetnici koji čine 98,63 % svih
poduzetnika – obveznika poreza na dobit u 2013. godini. Njihov je broj porastao s 256 na 287 u godinu
dana. Srednje veliki poduzetnici čine udio od 1,03 % ukupnog broja poduzetnika i u 2013. godini je
njihov broj ostao na razini 3 poduzetnika („Usluga“ d. o. o., „Vladimir Gortan“ d. d. i „Puris“ d. d.). U
gradu Pazinu djelovao je samo jedan veliki poduzetnik u 2013. g., a to je tvrtka „Kamen“ d. d. Pazin.
Budući da su mali poduzetnici okosnica pazinskog gospodarstva, oni također zapošljavaju najviše radne
snage – 63,35 %. Slijede veliki poduzetnici s udjelom od 19,92 % te, naposljetku, srednje veliki
poduzetnici sa 16,73 %. Isto tako, u strukturi ostalih financijskih pokazatelja najveći udio zauzimaju
mali poduzetnici (Grafikon 4).
Grafikon 4: Struktura odabranih pokazatelja prema veličini poduzetnika u 2013. godini
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Brojpoduzetnika
Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit nakonoporezivanja
Gubitak nakonoporezivanja
Investicije Prosječna netoplaća (u kn)
Veliki
Srednji
Mali
47
U svim kategorijama poduzetnika u 2013. g. smanjeni su prihodi i rashodi, osim u skupini srednje velikih
poduzetnika. Posljedično, mali su poduzetnici ostvarili za 42,45 % veću neto dobit nego 2012. i
smanjenje gubitka za 34,16 %. Srednje veliki poduzetnici ostvarili su isto tako povećanje neto dobiti za
45,10 %, međutim, uz višestruko povećanje gubitka, što je posljedica negativnog poslovanja tvrtke
„Puris“ d. d. Pazin. Jedini veliki poduzetnik – „Kamen“ d. d. je uspio nadmašiti 2012. godinu s
ostvarenjem veće neto dobiti za značajnih 37,46 % u odnosu na 2012. kada je u ovoj skupini bio svrstan
još jedan poduzetnik. Konsolidirani financijski rezultat, kao razlika između neto dobiti i gubitka, ponovo
ukazuje na dominantnu ulogu malih poduzetnika koji su ostvarili 34,1 milijuna kuna neto dobiti, dok su
srednje veliki poduzetnici ostvarili gubitak u iznosu 25,3 milijuna kuna (Grafikon 5).
Grafikon 5: Kretanje konsolidiranog financijskog rezultata prema veličini poduzetnika od 2004. do
2013. godine
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
U strukturi investicija, valja naglasiti da su srednje veliki poduzetnici, unatoč najmanjem udjelu od 14,85
%, ostvarili povećanje u odnosu na 2012. godinu za čak 84,11 %, mali poduzetnici zauzeli su udio od
64,28 %, a veliki 23,67 %.
Prema prethodno navedenim financijskim pokazateljima može se zaključiti da u gospodarstvu grada
Pazina, prema broju i financijskim rezultatima koje ostvaruju, dominiraju mali poduzetnici. Prosječne
neto plaće jedini su pokazatelj u kojem veliki poduzetnik – „Kamen“ d. d. prednjači.
GOSPODARSTVO GRADA PAZINA – PREMA DJELATNOSTIMA
Struktura gospodarstva u gradu Pazina, prema djelatnostima, uglavnom je konstantna i sukladna
strukturi na razini Republike Hrvatske. Od ukupno 291 poduzetnika, najviše njih – 29,21 %, odnosno
85 privredna subjekta bavi se djelatnošću trgovine na veliko i malo (te u manjem dijelu popravkom
motornih vozila i motocikala). Ta djelatnost zapošljava 16,48 % radnika, što je prema tom kriteriju
svrstava na 2. mjesto nakon prerađivačke industrije. Ova je djelatnost ujedno i najuspješnija obzirom na
najviši konsolidirani financijski rezultat od 16,5 milijuna kuna.
Druga po redu najznačajnija djelatnost, prema broju trgovačkih društava, prerađivačka je industrija koja
broji 62 poduzetnika. Ona ujedno zapošljava najviše radnika – 52,88 %, u strukturi ostvaruje najviše –
35,93 % neto dobiti, ali i najveći gubitak – 86,19 %, a time i najviši negativni konsolidirani financijski
rezultat u visini 16,2 milijuna kuna. Najznačajnije trgovačko društvo u ovoj djelatnosti je „Kamen“ d.
d. Pazin, ujedno i najuspješnije, a bavi se eksploatacijom, preradom i primjenom arhitektonsko-
građevinskog kamena. Proizvodi blokove vapnenca u 7 kamenoloma na području Istre i Dalmacije.
Obrada kamena i proizvodnja brojnih finalnih proizvoda odvija se u pilani u Pazinu. Veći dio
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Veliki -58.879 -13.639 130 3.033 -11.516 2.388 11.539 -8.973 -36.423 6.733
Srednji -4.009 2.416 -4.493 -3.637 1.901 -13.523 520 328 -10.425 -25.339
Mali 581 -8.395 24.062 25.398 20.911 12.625 17.884 -245 9.770 34.167
u 0
00
kn
48
proizvodnje temelji se na Istarskom žutom (poznatom i kao Kanfanar), tvrđem Kirmenjaku te kamenu
Valtura.
U djelatnosti prerađivačke industrije ubraja se i tvrtka „Puris“ u stečaju, koju je preuzela tvrtka
„Valipile“, s ostvarenim gubitkom od 25,9 milijuna kuna u 2013. godini, s još neizvjesnom budućnosti.
Potrebno je istaknuti da u ovu granu ubrajamo i niz malih uspješnih prerađivačkih tvrtki koje se bave
preradom plastičnih masa, proizvodnjom rasvjetnih tijela, preradom poljoprivrednih proizvoda i
proizvodnjom suhomesnatih proizvoda te sl.
Tablica 24: Osnovni financijski podaci prema djelatnosti poduzetnika u 2013. godini u 000 kuna
Djelatnost
Broj trgovačkih
društava Prihodi Rashodi
Dobit nakon
oporezivanja
Gubitak
nakon
oporezivanja
Konsolidiran
rezultat
Broj
zaposlenih
Neto
plaća
u
kunama
2013. udio % 2013. 2013. 2013. 2013. 2013. 2013. udio % 2013.
A
Poljoprivreda,
šumarstvo i
ribarstvo
11 3,78 27.426 25.270 1.995 279 1.716 34 1,72 5.412
B Rudarstvo i vađenje 1 0,34 0 73 0 73 -73 0 0,00 0
C Prerađivačka
industrija 62 21,31 546.439 558.672 21.205 37.363 -16.259 1.046 52,88 5.181
D
Opskrba električnom
energijom, plinom,
parom i
klimatizacija
1 0,34 0 12 0 12 -12 0 0,00 0
E
Opskrba vodom;
uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje
otpadom te
djelatnost sanacije
okoliša
2 0,69 33.941 33.262 508 0 508 76 3,84 5.198
F Građevinarstvo 37 12,71 105.458 105.121 2.269 2.585 -316 196 9,91 3.794
G
Trgovina na veliko i
malo; popravak
motornih vozila i
motocikala
85 29,21 315.981 295.766 18.123 1.605 16.518 326 16,48 4.257
H Prijevoz i
skladištenje 12 4,12 40.560 38.491 2.299 388 1.911 40 2,02 3.527
I
Djelatnost pružanja
smještaja te
pripreme i
usluživanja hrane
8 2,75 7.741 7.655 220 180 40 37 1,87 3.136
J Informacije i
komunikacije 14 4,81 19.068 18.236 962 396 566 67 3,39 4.921
K
Financijske
djelatnosti i
djelatnosti
osiguranja
2 0,69 1.524 1.018 505 0 505 3 0,15 2.473
L Poslovanje
nekretninama 4 1,37 678 692 1 15 -14 3 0,15 7.192
M Stručne, znanstvene
i tehničke djelatnosti 35 12,03 34.220 30.306 3.339 166 3.173 88 4,45 5.307
N
Administrativne i
pomoćne uslužne
djelatnosti
8 2,75 22.413 15.366 6.953 235 6.718 27 1,37 3.361
O
Javna uprava I
obrana; obvezno
socijalno osiguranje
1 0,34 1.490 1.043 350 0 350 4 0,20 6.883
49
P Obrazovanje 1 0,34 1.620 1.598 16 0 16 7 0,35 4.267
Q
Djelatnosti
zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
1 0,34 1.763 1.601 132 0 132 6 0,30 5.897
S Ostale uslužne
djelatnosti 5 1,72 4.645 4.515 133 50 83 18 0,91 2.988
N Nepoznato 1 0,34 0 47 0 3 -3 0 0,00 0
Ukupno 291 100,00 1.164.967 1.138.744 69.615 43.350 15.559 1.978 100,00 73.794
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
Prema strukturi djelatnosti pazinskog gospodarstva (Grafikon 6), uz prerađivačku industriju i trgovinu
na veliko i malo, značajnije djelatnosti prema kriteriju broja poduzetnika su građevinarstvo te stručne i
znanstvene djelatnosti. Negativan konsolidirani financijski rezultat bilježe djelatnosti: prerađivačka
industrija, građevinarstvo, rudarstvo i vađenje, poslovanje nekretninama, opskrba električnom
energijom te 1 poduzetnik s nepoznatim područjem djelatnosti.
Grafikon 6: Struktura poduzetnika na području grada Pazina u 2013. godini prema djelatnosti
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
Plaća je u većini djelatnosti veća od prosječne neto plaće na razini grada Pazina, koja je iznosila 4.777
kuna u 2013. godini. Najviša prosječna plaća isplaćena je u djelatnostima poslovanja nekretninama –
7.192 kuna, zatim javne uprave i obrane te djelatnosti zdravstvene zaštite. Najniže prosječne neto plaće
isplaćivane su u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja – 2.473 kuna. Prema tome, razlika
između najviše i najniže prosječne neto plaće iznosila je 65,61 %.
OBRTNIŠTVO
Grafikon 7: Struktura obrtnika prema pretežitoj djelatnosti u 2013. godini
Izvor: Ured državne uprave Pazin, Ispostava Pazin, http://www.udu-istra.hr/index.php?pazin
A
3,79%B
0,34%
C
21,38% D
0,34%
E
0,69%F
12,76%
G
29,31%
H
4,14%
I
2,76%
J
4,83%
K
0,69%
L
1,38%
M
12,07%
N
2,76%O
0,34%
P
0,34%
Q
0,34%S
1,72%
Poljoprivreda… Rudarstvo
0%
Proizvođači
21%
Građevinari
24%Trgovci
13%
Prijevoznici
12%
Ugostitelji
5%
Uslužne djelatnosti
22%
50
Prema podacima Ureda državne uprave u Pazinu je u 2013. godini bilo aktivno 326 obrta. Od tog broja,
najviše njih registrirano je za obavljanje građevinske djelatnosti, zatim uslužne te proizvođačke-
prerađivačke. Najbrojniji su obrtnici, njih stotinjak u građevinskom sektoru (podizanje zgrada,
niskogradnja, završni radovi u građevinarstvu, instalacije i sl.). Po brojnosti slijede obrtnici, proizvođači
i prerađivači – desetak obrta za preradu plastičnih masa, proizvodnju proizvoda i ambalaže od plastike,
nekoliko obrta za proizvodnju stolarije (drvene, aluminijske i PVC), obrti za proizvodnju, piljenje građe
i impregnaciju drva i sl. i, naposljetku, oko dvadeset poljoprivrednih obrta.
Uslužnim djelatnostima bavi se veliki broj obrtnika, čak njih 88, osobnim uslugama njih dvadesetak,
dok se trgovinom bavi svega tridesetak obrta i taj je broj vidno smanjen u odnosu na prošlo desetljeće
kada je trgovina bila znatnije zastupljena u obrtništvu.
U 2013. godini prijavljeno je 27 novih obrta. Broj obrtnika je paralelno s početkom ekonomske krize
2008. godine počeo opadati. Prema podacima Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda
Pazin, Ispostave Pazin broj obrtnika obveznika poreza na dohodak u 2013. godini (95 % obrađenih
godišnjih prijava poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja) iznosio je 365 obrtnika, što je
zajedno s obrtnicima obveznicima poreza na dobit ukupno 400 obrta. Njihovi financijski rezultati
poslovanja prikazani su u tablici.
Tablica 25: Poslovanje obrtnika u 2013. godini
Ukupni primici
Broj obveznika
Ukupni izdaci
Broj obveznika
Ukupni dohodak
Broj obveznika
Ukupni gubitak
Broj obveznika
123.334.754,67
365
110.824.242,73
349
15.536.602,67
293
-3.026.090,73
76
Ukupni prihodi
Broj obveznika
Ukupni rashodi
Broj obveznika
Oporeziva dobit
Broj obveznika
Gubitak tekuće god.
Broj obveznika
114.757.966,81
35
111.585.185,23
35
6.226.969,38
25
-2.191.043,08
2
Izvor: Ured državne uprave Pazin, Ispostava Pazin, http://www.udu-istra.hr/index.php?pazin
VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA
Pristupanjem Republike Hrvatske u EU, Državni zavod za statistiku prestao je s objavljivanjem podataka
o robnoj razmjeni na razini gradova i županija, stoga su za 2013. godinu korišteni podaci FINA-e koji
nisu posve usporedivi, međutim može se izvući zaključak o smjeru kretanja međunarodne razmjene. U
Istarskoj županiji i Gradu Pazinu se u promatranom razdoblju bilježi pozitivan trgovinski saldo. Nakon
naglog pada vrijednosti izvoza u 2012. godini, 2013. godine bilježi se rast vrijednosti izvoza, uz porast
uvoza što je rezultiralo trgovinskim saldom od 3,1 milijarde kuna na razini Županije i 27,3 milijuna kuna
na razini Grada. Istovremeno se bilježi smanjenje udjela Grada Pazina u izvozu Županije te rast udjela
u uvozu.
51
Tablica 26: Kretanje vrijednosti uvoza i izvoza u Istarskoj županiji i Gradu Pazinu u
razdoblju od 2010. do 2013. godine
u 000 kuna
IZVOZ UVOZ
POKRIVENO
ST UVOZA
IZVOZOM
Istarska
županija
Grad
Pazin Udio
Indeks
izvoza
IŽ
Indeks
izvoza
GP
Istarska
županija
Grad
Pazin Udio
Indeks
uvoza IŽ
Indeks
uvoza
GP
Istarsk
a
županij
a
Grad
Pazin
2010. 6.766.412 189.00
0 2,79 135,3 105,55 5.530.312 172.166 3,11 94,35 93,54 122,35 109,78
2011. 7.120.999 242.55
8 3,41 105,24 128,34 5.446.357 186.317 3,42 98,48 108,22 130,75 130,19
2012. 5.246.897 189.90
3 3,62 73,68 78,29 5.133.568 177.192 3,45 94,26 95,10 102,21 107,17
2013. 7.646.546 191.78
4 2,51 145,73 100,99 4.484.991 164.455 3,67 87,37 92,81 170,49 116,62
Izvor: Državni zavod za statistiku i FINA
Dok je pokrivenost uvoza izvozom u 2013. godini na razini Istarske županije bila 170,49 %, a
Gradu Pazinu 116,62 %, istovremeno je ona na razini Republike Hrvatske tek 58,10 % što ukazuje na
zadovoljavajuće stanje. Ovaj pokazatelj zapravo znači da privreda Županije za 70,49 %, odnosno Grada
za 16,62 %, više izvozi, no što uvozi, dok je situacija u Republici Hrvatskoj obrnuta, vrijednost uvoza
je za 41,90 % veća od vrijednosti izvoza.
Grafikon 8: Kretanje vrijednosti uvoza i izvoza na području grada Pazina u razdoblju od 2010.
do 2013. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku i FINA
Za porast vrijednosti trgovinske razmjene u 2011. godini (posebice izvoza) zaslužan je najveći
izvoznik na području grada Pazina – tvrtka „Kamen“ d. d., iza koje stoji iznimno uspješna godina. Već
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
2010. 2011. 2012. 2013.
Izvoz
Uvoz
52
godinu dana nakon pokazatelji međunarodne razmjene opadaju, dok se u 2013. bilježi pozitivan trend
blagog povećanja izvoza, uz smanjenje uvoza, što je rezultiralo većim pozitivnim trgovinskim saldom.
Međutim, još uvijek je iznos ostvarenih 123,3 milijuna kuna prihoda od prodaje u inozemstvu tvrtke
„Kamen“ d. d. veći od vrijednosti izvoza u visini 67,5 milijuna kuna svih malih poduzetnika na području
grada Pazina u 2013. godini. Prema svemu navedenom, da se zaključiti da je kretanje istarskog
gospodarstva sukladno onoj na razini Grada Pazina, međutim ne i na razini Republike Hrvatske, čiji je
trgovinski saldo već godinama negativan.
NEZAPOSLENOST
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Pula, na području Pazina krajem
ožujka 2015. godine bilo je prijavljeno 306 nezaposlenih osoba, od toga 124 muškarca (40,5 %) i 182
žene (59,5 %). Evidentirana je potražnja za zapošljavanje 69 osoba. U Istarskoj županiji bilo je
evidentirano 8.236 nezaposlenih osoba, udio nezaposlenih osoba na području grada Pazina iznosi 3,71
% od ukupnog broja nezaposlenih u Istarskoj županiji.
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
Stopa nezaposlenosti izračunata na temelju broja aktivnog stanovništva, prema popisu stanovništva
2011. godine te prosječnog broja nezaposlenih za 2014. godinu, iznosila je 8,43 %.
Uspoređujući nezaposlenost između istarskih gradova Pazina, Labina i Buzeta, kao i Istarske županije,
vidljivo je da usporedno s početkom ekonomske krize u 2008. godini započinje trend rasta broja
nezaposlenih osoba u svim gradovima. Broj nezaposlenih je u 2013., u odnosu na 2012. godinu, jedino
na području grada Pazina blago smanjen s 387 (što je ujedno i najveći zabilježeni broj nezaposlenih u
promatranom razdoblju) na 382 nezaposlene osobe. Stanje prosječne nezaposlenosti te postotnih udjela
u broju nezaposlenih na razini Istarske županije najmanji je na području Buzeta, zatim Pazina te
naposljetku Labina.
Tablica 27: Broj i udio nezaposlenih osoba na području grada Pazina
Godina Pazin Udio % Istarska
županija
2004 332 5,37 6.182
2005. 347 5,44 6.374
2006. 311 4,92 6.317
2007. 274 4,71 5.819
2008. 258 4,85 5.325
2009. 327 4,85 6.740
2010. 373 4,70 7.949
2011. 367 4,64 7.914
2012. 387 4,72 8.185
2013. 382 4,21 9.071
2014. 332 4,24 7.839
Prosjek 335 4,79 7.065
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
53
Grafikon 9: Mjesečno kretanje broja nezaposlenih osoba na području grada Pazina
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
Grafikon ukazuje na izraženiji sezonski karakter kretanja broja nezaposlenih osoba, posebice u 2014.
godini kada je zapošljavanjem radnika u turističkom sektoru nezaposlenost bila na najnižoj razini u
posljednjih nekoliko godina.
Struktura nezaposlenih osoba, prema razini obrazovanja na području grada Pazina, u zadnjih je nekoliko
godina konstantna; Hrvatski zavod za zapošljavanje bilježi najviše osoba sa završenom srednjom
školom, s naglim rastom nakon 2008. godine, zatim osnovnom školom. Od 2007. godine započinje rast
nezaposlenih s višim i visokoškolskim obrazovanjem, dok je broj nezaposlenih bez škole u konstantnom
opadanju.
Grafikon 10: Kretanje nezaposlenosti prema obrazovanju
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
0
100
200
300
400
500
600
Kretanje nezaposlenosti grada Pazina u razdoblju od 2010. do 2015. godine
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
0
50
100
150
200
250
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Bez škole i nezavršena osnovnaškola
Završena osnovna škola
Srednja škola
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij iviša škola
Fakultet, akademija, magisterij,doktorat
54
Spolna struktura nezaposlenih osoba ukazuje na veću prisutnost žena od muškaraca u promatranom
razdoblju, s tendencijom smanjenja razlike (privremeni podaci za 2014. godinu pokazuju omjer 44 % :
56 %) .
Grafikon 11: Kretanje nezaposlenosti prema spolu
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
Struktura nezaposlenih prema dobi ukazuje na tradicionalno veći broj nezaposlenih u dobi od 50 do 59
godina. Zabrinjavajući je podatak da je i broj nezaposlenih u dobi od 25 do 29 godina, a zatim i od 20
do 24 te od 30 do 34 godina na približnoj razini u zadnjih nekoliko godina. U 2013. je godini, u odnosu
na 2012., porastao broj nezaposlenih u svim dobnim skupinama, osim u kategoriji od 15 do 19, od 45
do 54 te 60 i više godina.
Grafikon 12: Broj nezaposlenih po dobi nezaposlenih od 2004. do 2014. godine
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
Struktura nezaposlenih prema radnom stažu ukazuje na najveći udio osoba s radnim stažom od 20 do 30
godina s 22 % te od 10 do 20 i od 30 do 35 godina, čiji je udio izjednačen na 15 %. Relativno je velik
udio osoba bez radnog staža – 11 %.
0
20
40
60
80
100
120
140
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60 i više
0
50
100
150
200
250
300
Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
Muškarci
Žene
55
Grafikon 13: Nezaposlenost prema radnom stažu u 2013. godini
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
Struktura nezaposlenih prema zanimanju podudara se s onom prema obrazovanju; prevladavaju
jednostavna zanimanja s 34 % te uslužna i trgovačka zanimanja s 18 %. Podjednaki udio
nezaposlenih bilježe zanimanja znanstvenika, inženjera i stručnjaka te tehničara i stručnih suradnika
– 11 % u obje skupine.
Grafikon 14: Nezaposlenost prema zanimanju u 2013. godini
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom je na konstantnoj razini u posljednje tri godine; bilježi se 8
osoba, što je udio od oko 2 % u ukupnoj nezaposlenosti.
Znanstvenici/znanstvenice,
inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinj
e11%
Tehničari/tehničarke i stručni
suradnici/stručne suradnice
11%Administrativni službenici/administrati
vne službenice9%
Uslužna i trgovačka zanimanja
18%Poljoprivrednici/poljoprivrednice,
šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje
1%
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji
9%
Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i
strojevima, industrijski proizvođači/industrijsk
e proizvođačice i sastavljači/sastavljačic
e proizvoda7%
Jednostavna zanimanja34%
Bez staža11% Do 1 godine
7%
1 - 2 godine5%
2 - 3 godine3%
3 - 5 godina7%
5 - 10 godina11%10 - 20 godina
15%
20 - 30 godina22%
30 - 35 godina15%
35 - 40 godina4%
Preko 40 godina0%
56
Tablica 28: Broj i udio nezaposlenih osoba s invaliditetom
Godina Osobe s
invaliditetom
Ukupno Udio %
2004. 5 332 1,38
2005. 6 347 1,76
2006. 5 311 1,61
2007. 5 274 1,64
2008. 4 258 1,49
2009. 5 327 1,60
2010. 7 373 1,85
2011. 6 367 1,68
2012. 8 387 2,13
2013. 8 382 2,16
2014. 8 332 2,44
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052
57
ZAPOSLENOST
Tablica 29: Zaposleni u pravnim osobama, stanje na dan 31. ožujka
Djelatnost 2009. %
žena 2010.
%
žena 2011.
%
žena 2012.
%
žena 2013.
%
žena
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 102 0,55 93 0,56 87 0,55 81 0,64 36 0,36
B Rudarstvo i vađenje 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00
C Prerađivačka industrija 756 5,07 706 4,27 683 5,06 723 5,50 710 5,33
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i
klimatizacija 51 0,21 52 0,22 52 0,23 52 0,22 51 0,19
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnost sanacije okoliša 89 0,46 87 0,46 84 0,48 90 0,48 89 0,45
F Građevinarstvo 325 0,67 242 0,71 203 0,97 207 1,37 239 0,71
G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
motocikala 594 9,26 598 10,05 572 10,73 549 10,29 536 9,33
H Prijevoz i skladištenje 83 0,52 73 0,43 55 0,55 65 0,80 98 0,74
I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
hrane 37 0,64 29 0,68 29 0,74 28 0,83 29 0,68
J Informacije i komunikacije 104 1,15 111 0,90 83 1,42 94 1,25 90 1,26
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 71 1,94 79 2,01 84 2,06 82 1,82 80 2,00
L Poslovanje nekretninama 4 0,06 3 0,06 4 0,03 4 0,03 3 0,06
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 105 1,97 139 2,29 150 2,48 117 2,01 86 1,42
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 13 0,21 17 0,25 39 0,10 41 0,10 71 0,29
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 469 9,72 491 9,62 470 10,24 491 9,69 448 9,95
P Obrazovanje 294 7,74 311 7,88 319 7,73 319 7,38 315 8,24
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 105 2,37 113 2,50 99 3,00 90 2,88 89 2,45
R Umjetnost, zabava i rekreacija 56 1,25 56 1,24 59 1,26 61 1,25 59 1,29
S Ostale uslužne djelatnosti 35 0,49 34 0,40 32 0,55 34 0,58 67 1,32
Ukupno 3.293 44,28 3.234 44,53 3.104 48,16 3.128 47,12 3.096 46,09
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Iz prethodne je tablice vidljivo da je najveći broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, trgovini na malo
te djelatnostima javne uprave i obrane i obveznog socijalnog osiguranja. Međutim, njihov broj se
smanjio u 2013. u usporedbi s 2012. godinom. Značajnije povećanje ostvareno je u djelatnostima: u
građevinarstvu za 15,45 %, prijevozu i skladištenju za 50,77 %, u administrativnim, pomoćnim i
uslužnim djelatnosti za 73,17 % te ostalim uslužnim djelatnostima za 97,06 %, uz napomenu da su
apsolutne brojke u tim djelatnostima malene.
Značajnije je smanjenje ostvareno u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za 55,56 % i stručnim,
znanstvenim i tehničkim djelatnostima za 26,50 %. Najveći postotak žena u promatranom razdoblju
zaposlen je u trgovini na veliko i malo, zatim u javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju
i u obrazovanju.
Postotak zaposlenih žena opada u 2013. godini, u odnosu na 2014., posebice u stručnim, znanstvenim i
tehničkim djelatnostima za 0,59 %, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,42 %, te
poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 0,28 %, a raste u obrazovanju za 0,85 % i 0,75 % u ostalim
uslužnim djelatnostima.
58
NETO PLAĆE
Kretanje neto plaća na području grada Pazina, Istarske županije te Republike Hrvatske prikazano je u
Tablici 30.
Tablica 30: Kretanje prosječnih neto plaća na području grada Pazina od 2010. do 2013. godine
Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
Prosječna neto plaća radnika na razini grada Pazina u 2013. je godini bila po prvi put na razini Republike
Hrvatske te je iznosila 4.777 kuna. U usporedbi s Istarskom županijom, prosječna plaća bila je manja za
0,33 %, a u odnosu na 2012. godinu za 0,83 %.
TURIZAM
Na području grada Pazina djeluje Turistička zajednica Središnje Istre, koja obuhvaća područje grada
Pazina, te općina Cerovlje, Gračišće, Karojbe, Lupoglava, Sv. Petra u Šumi, Tinjana, Sv. Lovreča i
Pićna.
Broj raspoloživih turističkih kreveta na području grada Pazina u 2014. godini iznosio je 410, što je
povećanje od 13,2 % u odnosu na 2013. godinu. Na području Pazina u 2014. godini ostvareno je 5.777
dolazaka i 29.315 noćenja, što je povećanje dolazaka za 5,40 %, odnosno noćenja za 22,82 % u odnosu
na 2013. godinu. Prosječna duljina boravka je 5,07 dana, od čega 2 dana na području užeg područja
grada, a 5 dana na području čitavog JLS-a.
2010. 2011. 2012. 2013.
Grad Pazin 4.516 4.742 4.817 4.777
Istarska županija 4.647 4.679 4.836 4.793
Republika Hrvatska 4.664 4.729 4769 4.778
u 0
00
kn
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Grafikon 15: Kretanje broja dolazaka i noćenja turista
Dolasci Noćenja
59
Prema procjenama Turističke zajednice Središnje Istre, područje je središnje Istre jedno od najbrže
rastućih turističkih područja u Republici Hrvatskoj, te je osim konstantnog porasta broja noćenja u
posljednjih 17 godina evidentan i konstantan porast smještajnih kapaciteta.
Među posjetiteljima prevladavaju Nijemci i Austrijanci koji ostvaruju više od polovice svih noćenja u
središnjoj Istri (57,8 %) te bilježe i najveće povećanje noćenja u odnosu na 2013. godinu: 33,23 %
Nijemci, odnosno 28,46 % Austrijanci.
Dva najposjećenija i najviše popunjena objekta na području Turističke zajednice nalaze se upravo na
užem području grada – to je Hotel „Lovac“ koji broji 45 kreveta, 2.500 dolazaka, odnosno 4.779
noćenja, te Apartmani „Laura“, s ukupno 16 kreveta, koji su 2014. godine zabilježili 693 dolazaka te
2.055 noćenja.
Kapacitete u užem centu grada karakteriziraju kraći boravci te dobru popunjenost tijekom cijele godine,
ali i njihovu nedostatnost (koriste ga uglavnom poslovni ljudi, sportaši, sudionici raznih manifestacija i
sl.), dok su smještajni objekti u okolici Pazina orijentirani više na odmor, i njih koriste uglavnom obitelji
za odmor, ali i svi ostali koji ne uspijevaju naći smještaj u samom centu Pazina.
Bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština, očuvan prirodni krajolik te geografski položaj,
okosnica su razvoja turističke ponude na području grada Pazina, koja se razlikuje od turističke ponude
na obalnom dijelu Istre, a obilježava je usmjerenost na turizam u samom središtu grada te na
agroturizam, u okviru kojih se pružaju usluge smještaja i izvorne istarske prehrane.
Ugostiteljskih objekata koji pružaju uslugu prehrane na području Pazina ima, ali je ponuda ipak
nedostatna (bistro „Pod Lipom“, restoran u sklopu hotela „Lovac“, picerija „Peperone“, konoba „Vela
vrata“, picerija „Rotonda“, konoba „Jelenić“, restoran „Etradex Gastro“, pečenjarnica „Črni dimnjak“,
objekti koji su uglavnom otvoreni cijelo vrijeme, te agroturizam „Ograde“, konoba „Bani“, seljačko
domaćinstvo „Dušani“ i restoran „Francuz“, objekti koji rade po prethodnoj najavi).
Prostornim planom uređenja Grada Pazina predviđena su područja turističke namjene u kojima se može
ostvariti još ukupno 1500 postelja.
Tablica 31: Ukupni planski smještajni kapacitet na području grada Pazina
kapacitet/postelja
turistički punktovi – TP 980
kamp odmorišta 120
turističke zone i pojedinačne turističke građevine u
građevinskom području naselja 240
istraživački centar Gortanov Brijeg – K* 10
Sportsko-rekreacijski centar „Lindar“ – R2 150
UKUPNO 1.500
Izvor: PPUGP, 2014.
Postojeći vojni poligon „Lindar“ više nije od važnosti za obranu Republike Hrvatske, stoga se na tom
području planira izgradnja polivalentnog sportsko-rekreacijskog centra s oznakom „RP“ od važnosti za
grad Pazin i Istarsku županiju. Na području bivšeg vojnog poligona „Lindar“ planirana je gradnja hotela
maksimalnog kapaciteta 150 ležaja i uređenja igrališta za golf.
Osim toga, na tom je istom području u planu izgradnja tematskog, zabavnog parka „Inspirit fantasy
park“, turističkog projekta Istarske županije, Grada Pazina i Istarske razvojne turističke agencije (dalje
u tekstu: IRTA). Park se temelji na temama istarske, slavenske i europske mitologije, nadovezuje se na
neiscrpne priče o Pazinskoj jami i promovira avanturistički i adrenalinski turizam, koristeći bogate
prirodne ljepote tipičnog krškog reljefa. Strategija razvoja turizma do 2020. godine predviđa stvaranje
nove atrakcijske osnove u funkciji stvaranja dodatnih motiva dolaska, ravnomjernije prostorne
distribucije potražnje i povećanja turističke potrošnje. Zabavni park „Inspirit Fantasy park“ zadovoljava
navedene kriterije te je osmišljen kao originalan turistički proizvod i ima posebnosti u odnosu na
postojeće tematske parkove. Projektom se želi otvoriti novi sadržaj, komplementaran s istarskim
60
turizmom, kojim će se povećati zaposlenost, te generalno gospodarske aktivnosti. (Izvor: Inspirit
Fantasy park, http://www.istrainspirit.hr/hr/novost/inspirit-fantasy-park)
Na području bivše vojne nekretnine nalazi se još jedna lokacija, Brestovica, na kojoj se nalazio poligon
za vježbe gađanja (streljana, u vlasništvu Republike Hrvatske). Područje je interesantno zbog
konfiguracije terena, bogatstva flore i faune te blizine vodotoka, a prikladno je za razvoj aktivnosti
vezane uz lovstvo, poljoprivredu, aktivan boravak u prirodi, edukativne aktivnosti i aktivnosti vezane
uz aktivni turizam, te kao takvo predstavlja značajan resurs za razvoj grada Pazina.
Prirodne znamenitosti
Pazinska je jama sigurno najposjećenija i najpoznatija prirodna znamenitost. Posjetitelji mogu Pazinsku
jamu razgledati samostalno, koristeći upute uz poučno pješačku stazu dužine 1.300 metara, uređenu kroz
prirodni kanjon Pazinčice. Staza je opremljena višejezičnim panoima koji sadrže vrijedne podatke o
fenomenu krša, hidrografiji, biljnom svijetu ponora, legendama, istraživanjima i istraživačima. U 2014.
je godini prodano oko 6.900 ulaznica za stazu kroz kanjon. Podzemlje se može razgledati isključivo uz
stručno vodstvo lokalnog speleologa i uz prethodnu najavu. Iznad Pazinske jame prelazi „Zip Line“,
vrlo atraktivni način razgledanja jame iz ptičje perspektive. Stanice ove adrenalinske sportske avanture
nalaze se ispod hotela „Lovac“, uz Kaštel i iznad mosta preko ponora Pazinčice.
Izvor: Dani Julesa Vernea, www.julesvernedays.com
Kulturne znamenitosti
Kaštel
Najstariji sačuvani pisani trag o postojanju Kaštela nalazimo u potvrdnoj darovnici Otona II. od 7. 6.
983. godine. Niz je stoljeća bio najjača habsburška utvrda prema mletačkom teritoriju i sjedište uprave
nekadašnje Pazinske knežije, a danas je jedna od najočuvanijih srednjovjekovnih građevina na našim
područjima koja se kroz povijest razvijala, a smjenom vladara dobivala nove oblike i dopune. Danas je
Kaštel dom Etnografskom muzeju Istre i Muzeju grada Pazina, a dio prostora koristi i pazinski Državni
arhiv kao mjesto za pohranu arhivske građe. Procjenjuje se da jezgru starog dijela grada i Kaštel godišnje
posjeti 100.000 osoba, a Muzej proda oko 15.000 ulaznica.
61
SLIKA 4 PAZINSKI KAŠTEL
Izvor: Bing, http://www.bing.com/images/search?q=pazin%20&qs=n&form=QBIRMH&pq=pazin%20&sc=8-6&sp=-
1&sk=#view=detail&id=F1D3726ACD4E9A29963FC4B127D64A5A9D884A83&selectedIndex=59
Crkve
Čak šest crkvi na području grada Pazina dijelom su zaštićene nepokretne kulturne baštine Hrvatske, a
dva cjelokupna inventara crkvi zaštićena su kao pokretna dobra. Središnja Istra obiluje i drugim
sakralnim objektima, stoga ne čudi da ih čak i najmanja sela ponekad broje nekoliko. Osim religijske
važnosti, svi ti objekti imaju i kulturološki značaj jer nam govore o načinu života naših predaka,
sakupljaju priče i legende prepune konteksta koje nam otkrivaju životni krajolik ljudi našeg područja.
Kulturno-povijesne cjeline
Od 12 gradskih četvrti, ujedno i mjesnih odbora na području grada, Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske je čak 4 proglasilo zaštićenom kulturno-povijesnom cjelinom – Beram, Lindar, Pazin i Trviž.
Prema definiciji Ministarstva, kulturno-povijesne cjeline jedinstvene su skupine gradskih ili seoskih
građevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheološku, umjetničku, znanstvenu, društvenu ili tehničku
važnost, a međusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obilježja, što je dovoljan
razlog za razgledavanje spomenute cjeline, a njihovi dodatni sadržaji i pojedine kulturne vrijednosti
predstavljaju svojevrsni bonus koji ćete dobiti posjetom. Osim ova 4 gradska naselja, ostalih 8 također
nudi brojne kulturne i prirodne znamenitosti, dobru hranu i jedinstveni pogled.
Ustanove
Ustanove koje nude posebne programe i dodatne sadržaje su: Muzej grada Pazina, Etnografski muzej
Istre, Državni arhiv u Pazinu, Pučko otvoreno učilište Pazin (dalje u tekstu: POU), Gradska knjižnica i
„Kuća za pisce“.
Manifestacije
Svake godine Grad Pazin, gradske institucije i udruge organiziraju niz manifestacija kojima obilježavaju
značajne datume iz povijesti Pazina ili pak obogaćuju kulturni, zabavni i gospodarski život grada.
62
Višednevne manifestacije čine značajnu ulogu u pružanju sadržaja za korištenje slobodnog vremena
građanima grada Pazina, ali također predstavljaju dodatnu ponudu i motiv dolaska posjetiteljima i
turistima.
Najznačajnije tradicionalne godišnje manifestacije, osobito u službi razvoja turizma, u Pazinu su:
1) „Dani meda“
Dvodnevna manifestacija sajmeno-gospodarskog karaktera odvija se krajem veljače i okuplja od 70 do
90 izlagača iz čitave Hrvatske. Događaj u prosjeku posjeti oko 5.000 osoba iz čitave Istre i bliže okolice.
Organizator je Udruga pčelara „Lipa“ Pazin te je ulaz na manifestaciju slobodan.
2) „Istrakon“ (istarska konvencija znanstvene fantastike i fantastike)
Dvodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se krajem ožujka. Konvenciju posjeti
u prosjeku 600 osoba iz cijele Hrvatske. U vrijeme trajanja manifestacije posjetitelji popunjavaju
smještajne kapacitete u Pazinu i bližoj okolici kada se i traži „krevet više“. Organizator je udruga
„Albus“, a ulaz se plaća u iznosu do 100 kuna.
3) „TradInEtno“ festival
Desetodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se sredinom lipnja. Na manifestaciji
sudjeluje od 30 do 50 mladih glazbenih umjetnika iz raznih zemalja Europe. U vrijeme trajanja
manifestacije odvijaju se koncerti (u prosjeku od 4 do 5 koncerata u Kaštelu u vrijeme trajanja sajma) i
drugi sadržaji, poput sajma tradicijskih obrta i hrane, radionica i slično. Organizator je udruga
„TradInEtno“, a ulaz je slobodan. Koncerte u prosjeku posjeti oko 200 osoba.
4) „Dani Julesa Vernea“
Manifestacija traje čitav tjedan s nizom manjih lokalnih kulturnih sadržaja (poput predstavljanja knjiga,
kazališnih predstava i slično) i jednim „glavnim“ danom s kulturno-turističkim programom.
Manifestacija se odvija od 1998. godine s izmijenjenim i proširenim konceptom od 2011. godine, a
posjećenost značajno varira iz godine u godinu, od 100 do 1.000 osoba, uglavnom lokalnog stanovništva
i posjetitelja iz Istre. Iako je zamišljen kao turistička manifestacija, bilježi manji odaziv turista (domaćih
i stranih). Organizator manifestacije je Grad Pazin i Turistička zajednica Središnje Istre, a ulaz je
slobodan.
5) Festival „Sedam dana stvaranja“
Sedmodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se krajem srpnja. Na manifestaciji
(radionicama) sudjeluje oko 40 kazališnih i glazbenih umjetnika, uglavnom iz Istre i Hrvatske, dok u
svakodnevnim večernjim programima (predstavama, nastupima, koncertima, izložbama…) koji se
odvijaju u Kaštelu sudjeluje oko 200 posjetitelja. Organizator je udruga „Veliki mali čovjek“, a ulaz je
slobodan.
6) Tradicionalni blagdan „Rim“
Jednodnevna manifestacija zabavnog karaktera odvija se početkom kolovoza. Manifestaciju posjeti od
5.000 do 7.000 gostiju, uglavnom iz Istre. Organizator je Grad Pazin. Ulaz je slobodan.
63
7) „Veseli prosinac“
Koncept objedinjavanja svih blagdanskih/prosinačkih aktivnosti u Pazinu pod zajednički naziv i
promociju započeo je 2010. godine s ciljem privlačenja što većeg broja posjetitelja u Pazin tijekom
blagdana. Organizator je Grad Pazin, u suradnji s udrugama, ustanovama i ugostiteljima. Ulaz je
besplatan na sve sadržaje. Sama posjećenost ovisi o programu.
8) Božićno-novogodišnji koncerti udruga i ustanova
Gradske udruge i ustanove za sugrađane svake godine organiziraju blagdanske koncerte na kojim
predstavljaju svoj godišnji rad i dostignuća. Koncerti su uglavnom besplatni za posjetitelje, a odvijaju
se u drugoj polovici prosinca, najčešće u zgradi Spomen doma. Broj posjetitelja varira od 50 do 500, a
dolazi uglavnom lokalno stanovništvo.
Gradske udruge i ustanove koje održavaju božićno-novogodišnje koncerte su sljedeće:
Mješoviti pjevački zbor „Roženice“ (koncert zborske glazbe)
Limena glazba „Pazin“ (veliki božićni koncert)
Folklorno društvo „Pazin“ (folklorni susret)
Društvo tjelesnih invalida Pazin (humanitarni koncert “Za zdrav život”)
Osnovna glazbena škola (božićni koncert).
9) Festival palačinki i „Božić u Pazinu“
Obje manifestacije održane su po prvi puta 2014. godine s velikim uspjehom i posjećenosti. Festival
palačinki na početku je prosinca okupio oko 5.000 posjetitelja iz čitave Istre. Ulaz je bio slobodan, kao
i svi prateći programi (kazališne i kino predstave, animacije za djecu i koncert). Manifestacija „Božić u
Pazinu“ okupio je na glavnom gradskom trgu oko 2.000 posjetitelja koji su, uz slobodan ulaz,
prisustvovali koncertu. Glavni organizator obiju manifestacija bio je Grad Pazin.
Božićni sajam
U trajanju od 5 do 7 dana u vremenu prije Božića na dvadesetak štandova na Trgu slobode odvija se
prigodna prodaja s manjim pratećim zabavnim sadržajima, a posjetitelji čine uglavnom lokalno
stanovništvo tijekom jutarnjih sati.
Od navedenih manifestacija Grad Pazin glavni je organizator za njih 3: „Rim“, manifestaciju Dane
Julesa Vernea (uz suorganizaciju Turističke zajednice) te „Veseli prosinac“. Gradske udruge također
sudjeluju kao suorganizatori ili nositelji pojedinih aktivnosti na manifestacijama „Rim“ i „Veseli
prosinac“.
Izvor: Grad Pazin, http://www.pazin.hr/o-pazinu/manifestacije/
POLJOPRIVREDA
Na području grada Pazina već nekoliko desetljeća djelatnost poljoprivrede stagnira ili opada. Glavni
uzrok je napuštanje obradivih površina bilo zbog preseljenja mladih ljudi u veće gradove i mjesta, bilo
zbog smanjenog zanimanja za poljoprivrednu proizvodnju. Većina zaposlenog stanovništva u industriji
i drugim djelatnostima bavi se i poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću. Osnovno obilježje
64
poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Na području grada Pazina
relativno je zastupljena vinogradarska, voćarska, ratarska i povrćarska proizvodnja.
Prema Popisu poljoprivrede, na dan 1. lipnja 2003. godine, površina korištenog poljoprivrednog i
ostalog zemljišta, po kategorijama, prikazana je u sljedećoj tablici:
Tablica 32: Korištenje poljoprivrednog i ostalog zemljišta (ha)
UKUPNO
ORANICE,
VRTOVI I
POVRTNJACI
LIVADE PAŠNJACI VOĆNJACI VINOGRADI OSTALO OD TOGA
NEOBRAĐENO
OD
TOGA
ŠUME
1.641,97 809,26 501,61 167,76 45,28 117,73 3.821,17 745,68 1.962,28
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.
Navedeni podaci pokazuju da udio od 12 % ukupne površine zauzimaju obradive poljoprivredne
površine. Prema PPUGP-u poljoprivredne površine zauzimaju više od 50 % površine, iz čega proizlazi
da je veći dio neobrađen. Budući da razvoj poljoprivrede osigurava ne samo ostvarenje dohotka
stanovništva koje se bavi poljoprivredom, već i očuvanje ruralnih dijelova grada Pazina, smanjenje
pritisaka na Pazin kao jedino urbano naselje te smanjenje depopulacije, potrebno je uložiti napore u njen
razvoj.
Prema, zadnjem dostupnom, Popisu poljoprivrede iz 2003. godine na području grada Pazina ukupno
raspoloživa površina poljoprivrednog zemljišta bila je 5.463,14 hektara, dok je ukupno iskorišteno
poljoprivredno zemljište iznosilo 1.641,97 hektara, što je tek 30 %.
Tablica 33: Raspoloživa površina poljoprivrednog zemljišta
ha
Ukupno raspoloživa površina zemljišta 5.463,14
Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište 1.641,97
Korišteno poljoprivredno zemljište u vlasništvu 1.545,32
Korišteno poljoprivredno zemljište uzeto u zakup 157,14
Korišteno poljoprivredno zemljište dano u zakup 60.49
Ostalo zemljište 3.821,17
Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta 4757
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.
Podaci APPRRR-a dana 16. 12. 2014. godine, poljoprivredne površine prijavljene u ARKOD sustav,
pokazuju da je površina poljoprivrednog zemljišta koje je u uporabi 1.322,76 hektara, odnosno 4.020
parcela. Najveći površinu zauzimaju oranice 768 te livade 281,39 hektara.
Tablica 34: Zemljište u ARKOD-u na dan 16. 12. 2014.
Grad/Općina
Šifra
uporabe Vrsta uporabe
Površina
(ha)
Broj
parcela
65
PAZIN / / / /
/ 200 Oranica 768,00 2.334
/ 210 Staklenici na oranici 2,17 41
/ 310 Livada 281,39 670
/ 321 Krški pašnjak 118,56 194
/ 410 Vinograd 91,66 422
/ 421 Maslinik 23,99 107
/ 422 Voćne vrste 25,73 198
/ 424 Orašaste (lupinaste) vrste 3,42 10
/ 490 Mješoviti trajni nasadi 4,27 35
/
900
Ostale vrste korištenja
zemljišta 3,57 9
UKUPNO / /
1.322,76 4.020
Izvor: APPRRR, ARKOD
Tijekom 2014. godine na području grada Pazina poljoprivredom se bavilo 371 gospodarstvo upisano u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 9 obrtnika te 8 trgovačkih društava.
Gradsko vijeće Grada Pazina donijelo je tijekom 2003. godine Program raspolaganja poljoprivrednim
zemljištem u vlasništvu države. Ukupna je površina poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu
države 396,47 hektara, od čega: oranica 168,05, vinograda 39,47, voćnjaka 6,10, livada 60,22, pašnjaka
120,94, bara, trstike i močvare 1,69 hektara. Pod povrat imovine prijašnjim vlasnicima spada 6,94
hektara, za prodaju 246,72, zakup 111,73, a za ostale namjene 30,8 hektara (za zamjenu, za kupnju
neposrednom pogodbom i za zaštićeno područje). Po okončanju Natječaja za zakup poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup je dano zemljište ukupne površine 64,89 hektara za
ukupnu cijenu zakupa postignutu javnim natječajem u iznosu od 61.093,41 kune, te su sklopljeni ugovori
sa 7 zakupaca, dok je 8 poljoprivrednika kupilo poljoprivredno zemljište.
Tablica 35: Stabla voćaka i vinove loze
broj
šljive 9.515
jabuke 8.025
kruške 2.985
trešnje 2.126
višnje 309
breskve 2.747
marelice 341
66
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.
U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, jabuka i kruška, trešnje i breskve, za koje postoje izvrsni
uvjeti proizvodnje. Veliku važnost ima i tradicionalno vinogradarstvo, nekad pod okriljem velike tvrtke
koja je uzgajala vinovu lozu i proizvodila vino. Danas su ti nasadi dani u najam relativno malim
vinogradarima i vinarima, koji se uspješno bave proizvodnjom vina.
Ove podatke iz 2003. godine svakako moramo nadopuniti svježim podacima kako je na području grada
Pazina ostvaren Plan sadnje dugogodišnjih nasada (maslina, voćki i vinove loze) putem poljoprivrednih
udruga, na način da su trećinu cijene plaćali sami poljoprivrednici, trećinu Istarska županija te jednu
trećinu Grad Pazin. Tijekom deset godina (od 2002. do 2012. godine) zasađeno je 12.074 malina, 31.777
sadnica vinove loze te 7.652 voćki.
Tablica 36: Broj stoke, peradi i ostalih životinja
broj
goveda 482
svinje 1.250
ovce 428
koze 304
konji 33
magarci 4
kunići 945
perad 49.988
košnice 433
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr, Popis poljoprivrede, 2003.
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, od stočnog fonda najzastupljenije su svinje s
1.250 grla, kunića ima 945, a goveda 482. Perad je najbrojnija (49.988), što je najvjerojatnije danas
bitno drugačije, budući su ovi podaci povezani s kooperantima Purisa koji više ne postoje.
smokve 1.812
citrusi 142
orasi 2.261
bademi 236
lješnjaci 1.152
masline 3.355
vinova loza 443.000
67
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine broj košnica na području grada Pazina je 433. Na
području grada aktivna je pčelarska udruga „Lipa“ koja okuplja domaćinstva i pojedince koji se bave
proizvodnjom meda i proizvodnjom pčelinjih proizvoda (meda od bagrema, kestena, livadnog meda,
šumskog, propolisa, pčelinjeg voska, ukrasnih svijeća, oraha i lješnjaka u medu i dr.). Ove je godine
Pazin domaćin desete jubilarne manifestacije „Dani meda“ koje organizira ova udruga.
Istarska županija, svi gradovi i općine u istoj osnovali su početkom 1995. godine Fond za razvoj
poljoprivrede i agroturizma u cilju pribavljanja povoljnih financijskih sredstava za potrebe
dugoročnog financiranja agrara kao strateške gospodarske grane Istarske županije. Fond se financira iz:
županijskog proračuna (na bazi 2 % poreznih prihoda iz prethodne godine, te od zakupa i prodaje
poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske); proračuna gradova i općina Istarske
županije (prema preporuci Skupštine Istarske županije taj iznos je 2 % neto proračuna ostvarenog u
prethodnoj godini); Lovačkog saveza Istarske županije (od 2000. godine) te udruživanjem kreditnih
sredstava s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske (od 2001. godine)
Fond je od početka 1995. do kraja 2013. godine ostvario ukupno 48.128.823,10 kuna priliva u Fond, od
čega je Grad Pazin u tom periodu u Fond uplatio 386.188,00 kuna. U tih 19 godina odobreno je ukupno
966 kredita u vrijednosti od 144.803.200,17 kuna, od čega je 930 kreditnih aranžmana u ukupnoj
vrijednosti od 134.803.020,17 kuna odobreno iz vlastitih sredstava Fonda, a 36 kredita u vrijednosti od
10.000.000,00 kuna iz kreditne linije OTP banke d. d.
Na području grada Pazina u tom periodu realizirano je 88 kredita ukupne vrijednosti 21.658.167,14
kuna, za razne namjene: izgradnju plastenika, staja, nabavu poljoprivredne mehanizacije, vozila, opreme
za vinarske podrume, degustacijske sale i slično.
Grad Pazin u ukupnim sredstvima Fonda sudjeluje manje od 1 %, a u proteklih 19 godina njegov udio
u masi dodijeljenih kreditnih sredstava iznosi 14,95 %. Uzimajući u obzir omjere uplata u Fond i visine
odobrenih kredita po pojedinim općinama/gradovima možemo reći da općine i gradovi u unutrašnjosti
Istre imaju najviše koristi od Fonda; omjer uplaćeno/odobreno je najveći upravo kod ovih jedinica
lokalne samouprave. Grad Pazin ostvaruje visoki nivo investicijske aktivnosti u segmentu poljoprivrede;
ukupno odobrena kreditna sredstava poljoprivrednicima na području grada Pazina u proteklih 19 godina
iznose 21.658.167,14 kuna, što je ujedno i najveći ukupni iznos odobrenih kreditnih sredstava nekom
gradu ili općini u Istarskoj županiji. Usporedbe radi, sljedeći najveći iznos ukupno odobrenih sredstava
ostvario je Grad Poreč s 13.101.311,73 kuna.
ŠUMARSTVO
Prema podacima PPUGP-a šumske površine zauzimaju značajan dio područja grada Pazina s ukupno
6445,9 hektara šumskih površina, od čega (prema podacima Hrvatskih šuma) državne šume zauzimaju
16,1 %. Od vrsta, najzastupljenije su zajednice šuma hrasta medunca, lužnjaka i graba. Šume crnog bora,
nastale kao rezultat pošumljavanja ogoljelih površina, također zauzimaju velike površine te se iste danas
šire na štetu autohtone šumske vegetacije. Gospodarski učinci gospodarenja šumama nisu osobiti. Ipak,
šumske površine neophodno je sagledavati u kontekstu širem od isključivo gospodarskog, budući da
predstavljaju stabilno ekološko uporište u prostoru te značajno doprinose estetici i prepoznatljivosti
krajolika. Šumskoj vegetaciji svojstven je i odgovarajući životinjski svijet što pruža mogućnosti
organizacije lovnog turizma.
68
Tablica 37: Udio površina šuma po namjeni
gospodarske privatne šume 5405,4239 83,9%
gospodarske državne šume 1040,4841 16,1%
UKUPNO 6445,908 100,0%
NAMJENA UDIOPOVRŠINA
(ha)
Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Pazina, http://www.pazin.hr/prostorno-uredenje-i-
graditeljstvo/prostorni-planovi/prostorni-plan-uredenja-grada-pazina/
Centar za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“ djeluje u Pazinu od 2008. godine kao regionalni
istraživački centar Hrvatskog šumarskog instituta, a osnovan je temeljem sporazuma o suradnji između
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Šumarskog instituta Jastrebarsko, Hrvatskih šuma, te Grada
Pazina i Istarske županije. Centar je otvoren kako bi se potaknuo sveobuhvatni razvoj i popularizacija
šumarstva u Istri, kako bi se unaprijedilo gospodarenje šumama i resursima iz šume na bazi istraživanja
i razvojnih projekata, te kako bi se unaprijedila suradnja svih ključnih institucija i korisnika. Trenutno
su zaposlena 4 magistra šumarstva koji se u okviru znanstveno-istraživačkog rada bave i edukacijom te
sudjeluju na međunarodnim projektima (npr. Istraživanje podzemnih i nadzemnih makrogljiva u
šumskim ekosustavima Istre, Strategija održivog tartufarstva u Istarskoj županiji, ICP Forest:
Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume, Adriatic Model
Forest, te Sljedivost nedrvnih šumskih proizvoda u Modelnoj šumi „Sliv rijeke Mirne“). U okviru
Adriatic Model Forest projekta osnovana je udruga Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“ u čijem je
Strateškom planu 2014. – 2018. uklopljen veći broj aktivnosti vezan uz održiv razvoj šuma i šumarstva.
PODUZETNIČKE ZONE
Poduzetničke zone privukle su poduzetnike s područja grada Pazina, ali i iz cijele Hrvatske da upravo u
njima započnu, prošire ili da kompletno presele svoje poslovanje. U poslovnim zonama grada Pazina
postoje tvrtke različitih profila i djelatnosti (proizvodnje, montaže aluminijske i PVC građevinske
stolarije te bravarskih proizvoda; projektiranje i proizvodnja industrijske i ambijentalne rasvjete, najam
šatora i prateće opreme, sportske opreme i rekvizita, proizvodnja modularnih kontejnera, prodajno
servisni centar za teretna vozila, proizvodnja drvene stolarije, proizvodnja ambalaže od stiropora,
proizvodnja plastičnih proizvoda, proizvodnja etiketa i drugo).
Prepoznajući važnost i pozitivne učinke osnivanja i djelovanja poduzetničkih zona na određenom
području, Grad Pazin iz godine u godinu ulaže u poduzetničke zone na svom području.
Tablica 38: Popis poduzetničkih zona u gradu Pazinu
POSTOJEĆE ZONE
br. naziv zone
pretežita
namjena površina (ha)
1. CIBURI I poslovna 24,94
2. CIBURI II poslovna 11,4747
3. PAZINKA I industrijska 13,09
4. PAZINKA II poslovna 4,03
5. PODBERAM industrijska 8
6. LEŠĆE gospodarska 10,9374
PLANIRANE ZONE
7. PAZINKA III industrijska 3,46
8. CIBURI-HEKI industrijska 54,79
69
Pazin ima 6 aktivnih poduzetničkih zona (Ciburi I, Ciburi II, Podberam, Pazinka I, Pazinka II i Lešće)
koje zajedno zauzimaju 72,47 hektara površine, u njima posluje preko 40 poduzetnika s preko 400
zaposlenih. U opremanje svih zona je do sada uloženo preko 15 milijuna kuna.
Ograničavajući faktor upravljanja i razvoja poslovnih zona te svrsishodnost daljnjih investicija na
području grada Pazina je činjenica da većina zemljišta pripada privatnim vlasnicima.
Poslovna zona Ciburi I najveća je zona, ima važeći Detaljni plan uređenja (dalje u tekstu: DPU),
uvrštena je u Dugoročni program razvoja zona Istarske županije, prostire se na 25 hektara, izgrađeno je
10 objekata na 6,5 hektara. U njoj djeluje oko 15 poduzetnika, s oko 100 zaposlenih radnika. U zoni je
slobodno još 13,5 hektara, što predstavlja veliki prostor za razvoj poduzetničkih aktivnosti, međutim u
privatnom je vlasništvu. Izgrađeni dio zone je infrastrukturno opremljen (odvodnja, cesta, primarna
mreža odvodnje otpadnih voda spojena na pročistač). Dosadašnja ulaganja u zonu iznose 10 milijuna
kuna. Grad je, osim direktnih ulaganja u infrastrukturu, poticao poduzetnike sufinanciranjem vodnih
priključaka, oslobađanjem od plaćanja dijela komunalnog doprinosa i komunalne naknade.
Poslovna zona Ciburi II zauzima 11,47 hektara, ima važeći DPU, a za sada u njoj djeluju samo dva
poduzetnika s oko 40 zaposlenih. U izgradnju infrastrukture je uloženo nešto manje od 1,4 milijuna
kuna. Prednost zone je povoljan prometni položaj zbog blizine Istarskog ipsilona.
Industrijska zona Podberam je isto tako uvrštena u Dugoročni program razvoja, površine 8 hektara.
To je zona koja se najviše razvila zadnjih nekoliko godina, u njoj je smješteno 6 objekata i poduzetnika
s 85 zaposlenih, u cijelosti je u privatnom vlasništvu. Ulaganja u infrastrukturu iznose oko 1,8 milijuna
kuna.
Industrijska zona Pazinka I je zona pretežito industrijske namjene, zauzima 13,09 hektara, broji 17
poduzetnika i komunalno je opremljena u potpunosti.
Industrijska zona Pazinka II prostire se na 4,03 hektara, za sada tamo djeluju jedino trgovačko društvo
„Plodine“ d. d., a planirana je izgradnja mljekare. U zonu je do sada uloženo 1.8 milijuna kuna. Kao i u
slučaju drugih zona većinom je u privatnom vlasništvu.
Poslovna zona Lešće zauzima 10,93 hektara, a u njoj djeluje jedan poduzetnik.
Potencijalne zone
Radna zona Pazinka III, površine 3,4 hektara, proizvodno-prerađivačke namjene u vlasništvu je Grada
Pazina.
Radna zona Ciburi-Heki, površine 36,6 hektara, proizvodno-prerađivačke namjene, ima PPU, privatno
vlasništvo.
AKTIVNOSTI GRADA PAZINA U SVRHU UNAPRJEĐENJA
GOSPODARSTVA
Grad Pazin iz godine u godinu poduzima aktivnosti kojima nastoji unaprijediti cjelokupno stanje u
gospodarstvu. Početkom 2015. godine Gradonačelnik Grada Pazina donio je Program mjera poticanja
poduzetništva u gradu Pazinu za 2015. godinu (Službene novine Grada Pazina broj 9/15).
Ovim Programom obuhvaćena su sljedeća područja poticanja razvoja poduzetništva:
A. nepovratne potpore i subvencije za razvoj poduzetništva
70
B. sufinanciranje kamata poduzetničkih kredita odobrenih prethodnih godina
C. potpore za poljoprivredu iz Odluke o provedbi mjera unapređenja poljoprivredne proizvodnje
i ruralnog razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2013. do 2015. godine („Službene novine Grada Pazina“
broj 15/13).
Grad Pazin će u cilju poticanja poduzetništva, temeljem planiranih sredstava u Proračunu Grada Pazina
za 2015. godinu, davati nepovratne potpore i subvencije za razvoj poduzetništva:
1. potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima
2. potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata
3. potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje
4. subvencioniranje ulaganja u standarde kvalitete
5. subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita
6. oslobađanja od obveze plaćanja dijela komunalnog doprinosa
7. oslobađanje od obveze plaćanja dijela komunalnog doprinosa pri ozakonjenju nezakonito
izgrađenih zgrada
8. subvencioniranje izrade marketinških planova i/ili istraživanja tržišta.
Subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite odobrenih prethodnih godina u visini 2 % provodi se
posredstvom poslovnih banaka, a u 2014. godini potporu je koristilo 8 poduzetnika.
Nadalje, u Odluci Gradonačelnika o provedbi mjera unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog
razvoja Grada Pazina za razdoblje od 2013. do 2015. godine (Službene novine Grada Pazina broj 15/13)
definirani su sljedeći prioriteti:
1. Provođenje Strateškog programa ruralnog razvoja Istarske županije u Gradu Pazinu prema
nacionalnoj poljoprivrednoj politici i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a
2. Stvaranje institucionalnih preduvjeta razvoja
3. Povezivanje poljoprivrednih proizvođača
4. Unaprjeđenje postojeće poljoprivredne proizvodnje
5. Poduzimanje odgovarajućih marketinških aktivnosti.
Korisnici ovih potpora mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području grada Pazina i koji
obavljaju djelatnost poljoprivredne proizvodnje i vlasnici su ili posjednici gospodarskog objekta u
funkciji poljoprivredne proizvodnje i/ili trajnih nasada na području grada Pazina.
Grad Pazin već duži niz godina provodi mjere kako bi unaprijedio stanje u gospodarstvu; od 2005.
godine provodi mjeru sufinanciranja kamatne stope u visini od 2 % za poduzetničke kredite, u tu
namjenu odobreno je oko 10.000.000,00 kuna kredita za 21 poduzetničku aktivnost (za nabavu strojeva,
opreme, teretnih transportnih sredstava, trajna obrtna sredstva, izgradnju objekta u poslovnim zonama,
uređenje poslovnih prostora i sl.), a sličnu je mjeru provodio i u nekoliko navrata s Istarskom razvojnom
agencijom i resornim ministarstvima, kada je Grad zajedno s njima sufinancirao dio kamate za
poduzetniče kredite.
Kako bi odgovorio na gospodarsku krizu Grad je također od 2009. godine uveo i Mjere za poticanje
gospodarstva i zapošljavanja, koje su sadržavale različite mjere; već navedena povoljnija kreditna
sredstva za poduzetnike i obrtnike, porezne olakšice poduzetnicima i obrtnicima putem lokalnih,
gradskih propisa (sufinanciranje poreza na tvrtku, komunalnog doprinosa i naknade i naknade za vodni
priključak novoizgrađenog objekta proizvodne i/li uslužne djelatnosti.) Zatim, sufinanciranje naknade
za zakup poslovnih prostora i poljoprivrednog zemljišta, poticaje stvaranje lokalnih brandova – za
promociju, pomoć i poticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba, sufinanciranje pokretanja
poduzetničke aktivnosti, mjera za unapređenje poslovanja i sl.
71
Poduzetnici i obrtnici na području grada Pazina mogu se za sve informacije i probleme obratiti
Upravnom odjelu za gospodarstvo, financije i proračun Grada Pazina, Udruženju obrtnika Grada Pazina,
Lokalnoj akcijskoj grupi „Središnja Istra“. Ipak, nedostaje institucija koja bi na bila na usluzi
poduzetnicima i obrtnicima kroz poslovno savjetovanje, posebno za početnike. Lokalni ekonomski
razvoj također nije sustavno i detaljno planiran, već je dio zaduženja Upravnog odjela za gospodarstvo.
Grad Pazin odlično surađuje i s Istarskom razvojnom agencijom, Agencijom za ruralni razvoj Istre te se
svi zainteresirani mogu javiti za informacije i pomoć.
Poduzetnici na području grada Pazina imaju dobru poslovnu podršku, bilo da se radi o postojanju brojnih
popratnih usluga koje su im potrebne (7 odvjetničkih ureda, 2 javna bilježnika, 4 poslovne banke, 11
poduzetnika u području informatike (internet, software i hardware) te 8 knjigovodstvenih servisa), ili u
postojanju raznih institucija vezanih uz status središta Istarske županije (Općinsko državno
odvjetništvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Državna geodetska
uprava, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni hidrometeorološki zavod, Državni ured za
reviziju, Financijska agencija, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Savjetodavna
služba – Javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu, te
unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, Agencija za ruralni razvoj
Istre, Hrvatska poljoprivredna agencija, Istarska županija, Županijska uprava za ceste Istarske županije,
Općinski sud u Puli, Stalna služba u Pazinu, Prekršajni sud u Pazinu i Trgovački sud u Pazinu.
72
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
ODGOJ I OBRAZOVANJE
PREDŠKOLSKI ODGOJ
Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne
skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju. Dječji
vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
Dječji vrtić “Olga Ban” Pazin jedina je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski
odgoj i obrazovanje djece u dobi od navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu, a čiji je
osnivač i vlasnik Grad Pazin.
Ustanova u svom sastavu ima matični vrtić u Pazinu i područne vrtiće u: Gračišću, Karojbi, Lupoglavu,
Motovunu, Pazinskim Novakima (Općini Cerovlje), Sv. Petru u Šumi i Tinjanu, izvan područja grada
Pazina. U vrtiću se provode redoviti cjelodnevni 9 (10) satni i poludnevni 6 (6,5) satni programi
predškolskog odgoja i obrazovanja. Osim u MV-u u Pazinu, cjelodnevni redoviti program provodi se i
u svim Područnim vrtićima u: Gračišću, Karojbi (od pedagoške godine 2014./2015.), Lupoglavu,
Motovunu, Pazinskim Novakima, Sv. Petru u Šumi i Tinjanu. Poludnevni program provodi se u PV-u u
Karojbi, Sv. Petru u Šumi i Tinjanu.
Prostorni uvjeti ne zadovoljavaju pedagoške standarde. Matični dječji vrtić djeluje na dvije lokacije, tzv.
Gornji i Donji vrtić. U Gornjem vrtiću (u Prolazu O. Keršovanija) proteklih godina izvedeno je
proširenje za djecu jasličke dobi i u njemu boravi oko 200 djece jasličke i vrtićke dobi raspoređenih u
10 skupina. U Donjem vrtiću (na adresi Družbe sv. Ćirila i Metoda) boravi oko 70 djece i prostor nije
uvjetan za boravak djece raspoređenih u 3 skupine. Prosječan broj djece u skupini iznosi 21,2 djece.
Iako se u vrtić upišu sva djeca vrtićke dobi, potrebe za jaslički uzrast nisu u potpunosti pokrivene
raspoloživim mjestima. Na području grada ne postoji privatni vrtić niti jaslice.
Grafikon 16: Broj djece po dobnim skupinama u matičnom vrtiću
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
ukupno djece do 3 g. 3-5 g. 5 i više g.
GP 2011/12 278 35 109 134
GP 2012/13 280 33 114 133
GP 2013/14 267 79 126 62
0
50
100
150
200
250
300
73
Grafikon 17: Broj i struktura zaposlenika u matičnom vrtiću
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Tablica 39: Broj djece po dobnim skupinama u područnim vrtićima u pedagoškoj godini
2013./2014.
Općine
Ukupno
djece
do 3
godine
3 – 5
godina
5 i više
godina
Broj
zaposlenika
Od toga
odgajatelja
Cerovlje 27 1 17 9 4 2
Gračišće 22 3 15 4 4 2
Karojba 30 2 15 13 3 2
Lupoglav 30 1 19 10 5 3
Motovun 18 5 12 1 4 2
Sveti Petar u
Šumi 36 3 23 10 5 3
Tinjan 40 5 23 12 5 3
UKUPNO 203 20 124 59 30 17
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Broj upisane djece nije se u promatranom razdoblju značajnije mijenjao, a sukladno broju upisane djece
nije se mijenjao ni ukupan broj zaposlenika, odnosno odgojitelja. U prosjeku 1 odgojitelj brine o 10,6
djece.
Potrebno je planirati nove kapacitete i proširenje dječjeg vrtića, posebno za jasličku dob, poboljšati
opremljenost, omogućiti sukladno pedagoškom standardu dovoljan broj stručnih suradnika za rad s
djecom, razvijati nove i unaprijediti postojeće programe posebno za djecu s teškoćama u razvoju, ali i
darovitu djecu, radno vrijeme prilagođavati potrebama zaposlenih članova obitelji koji brinu o djetetu.
ukupnozaposlenih
odgojiteljizdravstveni
radniciostali
GP 2011/12 48 26 1 21
GP 2012/13 47 26 1 20
GP 2013/14 47 26 1 20
0
10
20
30
40
50
60
74
OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike
obrazovanja djece i mladih. U Pazinu djeluje Osnovna škola Vladimira Nazora Pazin čiji je osnivač
Grad Pazin.
U okviru Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin djeluju, uz matičnu školu u Pazinu, i dvije područne
škole Trviž i Kašćerga te od školske godine 2014./2015. i Glazbeni odjel na području grada Pazina, te 8
područnih škola na području drugih jedinica lokalne samouprave u okruženju: Cerovlja, Gologorice,
Gračišća, Svetog Petra u Šumi, Tinjana, Karojbe, Motovuna i Lupoglava. Grad Pazin, kao osnivač
Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, ima obavezu ulaganja u razvoj svih škola koje djeluju u njenom
sastavu.
Matična škola od školske godine 2014./2015. redovnu nastavu provodi u jednoj smjeni, a nastava
umjetničkog obrazovanja (Glazbeni odjel) odvija se u matičnoj školi i zgradi POU-a u drugoj smjeni.
Iako se nastava uglavnom odvija u jednoj smjeni, prostorni uvjeti ne odgovaraju u potpunosti
pedagoškom standardu. Deficitarni su kadrovi prof. kemije i biologije, matematike i fizike.
Broj učenika po školskim godinama pokazuje trend opadanja. U promatranom razdoblju zabilježeno je
smanjenje od 57 učenika.
Grafikon 18: Podaci o broju škola, razrednih odjela, učenika i učitelja za grad Pazin
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Brojškola
Brojrazrednih odjela
Ukupnoučenika
Od togaučenica
Učenicikoji suzavršiliškolu
Ukupnoučitelja
Od togažene
GP 2010/11 3 39 794 407 115 61 53
GP 2011/12 3 39 764 391 120 61 54
GP 2012/13 3 38 737 363 119 64 55
0100200300400500600700800900
75
Tablica 40: Broj učenika u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pazin na području drugih JLS-a u
okruženju: Cerovlja, Gračišća, Svetog Petra u Šumi, Tinjana, Karojbe, Motovuna i Lupoglava
u školskoj godini 2012./2013.
Općine Broj škola
Razredni
odjeli
Ukupno
učenika
od toga
učenica
Učenici
koji su
završili
školu
Ukupno
učitelja
od
toga
žena
Cerovlje 2 (četverazredne) 3 35 17 0 3 3
Gračišće
1
(četverorazredna) 3 32 15 0 3 3
Karojba 1 (osmorazredna) 8 126 64 20 12 12
Lupoglav 1 (osmorazredna) 8 95 46 10 14 10
Motovun 1(osmorazredna) 7 67 33 10 11 10
Sv. Petar u
Šumi 1 (osmorazredna) 8 90 56 10 11 9
Tinjan 1(osmorazredna) 8 120 60 22 14 11
UKUPNO 8 45 565 291 72 68 58
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Osnovnu školu Vladimira Nazora Pazin pohađa ukupno 1.267 učenika (bez Glazbenog odjela; ukupno
1.350 učenika). Od 1. do 4. razreda školu polazi 624 učenika, a od 5. do 8. razreda njih 643. Škola je
jedna od najvećih škola u Hrvatskoj, po broju učenika i po broju područnih škola. Usprkos tome,
rezultati koje učenici postižu na regionalnim i državnim natjecanjima svjedoče o visokoj kvaliteti rada.
Prolaznost u srednju školu je gotovo 100 %.
Specifičnost je škole i veliki broj učenika putnika za koje je potrebno organizirati i financirati poseban
prijevoz, koji iziskuje značajna financijska sredstva.
U osnovnoj se školi provode i različiti programi iznad standarda koje financira Grad Pazin iz vlastitog
proračuna poput: produženog boravka, pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju,
izvannastavne aktivnosti poput Eko škole, školskog lista i školskog sportskog kluba.
Potrebno je proširiti zgradu matične škole kojoj nedostaju primjerene učionice za predmetnu nastavu,
produženi boravak i rad s djecom s teškoćama u razvoju kao i prostori za Glazbeni odjel. U Područnoj
školi Trviž predviđa se rad u jednoj smjeni, no prostor nije adekvatan pedagoškom standardu za takav
rad. U okviru prijedloga mreže škola i upisnog područja svojedobno je predviđena reorganizacija
Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, a prijedlog je predviđao da se Područna škola Sv. Petar u Šumi
i Tinjan organiziraju kao jedna, te Područna škola Motovun i Karojba kao druga samostalna škola.
Prijedlog mreže škola trebalo bi još aktualizirati.
Potrebno je i poboljšati opremljenost novim tehnologijama (osigurati bežični pristup internetu te
opremiti školu računalima i tehnologijom koja omogućuje učenicima i učiteljima rad te uvođenje e-
Dnevnika). Grad Pazin je u 2014./2015. uložio značajnija sredstva u nabavu dva kompleta učioničkog
namještaja i dvije školske ploče, dok je informatička oprema nabavljena iz redovnih sredstava škole.
Osnovna glazbena škola djelovala je u sklopu POU-a do 31. 8. 2014. godine kada se, sukladno
zakonskim izmjenama, priključila Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pazin i od školske godine
2014./2015. djeluje kao Glazbeni odjel.
76
Grafikon 19: Podaci o broju učenika i učitelja u Osnovnoj glazbenoj školi
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim školama i učeničkim domovima obuhvaća opće obrazovanje
i različite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s
odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te zakona kojima se uređuju
djelatnosti pojedinih vrsta srednjih škola.
Na području grada Pazina djeluju dvije srednje škole: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile (dalje
u tekstu: GSŠJD), čiji je osnivač Istarska županija te Pazinski kolegij – klasična gimnazija, koji je
osnovala Porečko-pulska biskupija.
GSŠJD, pored programa opće gimnazije provodi strukovne programe – 3 četverogodišnja (za zanimanja:
upravni referent, tehničar za elektroniku i komercijalist) te 1 trogodišnji (za zanimanje
elektromehaničar). Prema broju učenika završnih razreda osnovne škole, srednje škole brojem upisnih
mjesta i ponuđenim programima izobrazbe uglavnom zadovoljavaju potrebe učenika, no usklađenost s
potrebama gospodarstva nije dostatna. Preveliki je broj upisanih gimnazijalaca (730). Nešto je bolja
usklađenost u okviru zanimanja tehničar za elektroniku, a škola je kroz EU projekt dobila sredstva za
unaprjeđenje elektrotehničke grupe predmeta, za opremanje kabineta te stručno usavršavanje
nastavnika. Traženi smjerovi (poljoprivreda, kamenoklesarstvo, ugostiteljstvo i sl.) postoje u školama u
Rovinju, Poreču, Puli i Rijeci pa izvjestan broj učenika svakodnevno putuje, no i u GSŠJD i Kolegij
svakodnevno stižu učenici putnici iz okolnih gradova, prvenstveno zbog kvalitete gimnazijskog
programa.
ukupnoučenika
učeniceučenici koji suzavršili školu
ukupnoučitelja
OGŠ 2010/11 91 52 15 8
OGŠ 2011/12 91 52 15 8
OGŠ 2012/13 92 53 16 9
0102030405060708090
100
77
Grafikon 20: Broj učenika, razrednih odjela i nastavnika u srednjim školama u Pazinu
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Tijekom promatranog razdoblja bilježi se pad broja učenika za 38 učenika. U školskoj godini 2012./13.
broj učenika na jednog nastavnika iznosio je 19,4.
Dodatno je otežavajuća okolnost što javni prijevoz nije dostupan do svih mjesta na području grada, pa
neki učenici imaju problema pri dolasku u školu. Županijski program pokrivanja razlike u cijeni
troškova prijevoza nadopunjava sredstva Ministarstva znanosti do stvarne cijene karte, pa se smanjio i
broj traženih stipendija za srednju školu. Prolaznost na fakultete je velika, no podaci o upisima se ne
prikupljaju sustavno. Ne postoji posebna politika stipendiranja učenika nakon srednje škole pa nema niti
podataka koje se struke stipendiraju, uz napomenu da nije dozvoljeno spajanje stipendija sa
županijskima te stipendijama iz gospodarstva.
Opremljenost škola nije u skladu s pedagoškim standardom, a osnivač (Županija) nema dovoljno
sredstava za tekuće održavanje i kapitalne investicije koje su potrebne za postizanje standarda i prelazak
na rad u jednoj smjeni. Pripremljen je idejni projekt dogradnje Gimnazije i strukovne škole. U budućem
razdoblju sukladno prioritetima osnivača potrebno je proširiti zgradu Gimnazije i strukovne škole kako
bi se prema Strategiji EU-a ispunila obveza koju je preuzela Republika Hrvatska da će do 2020. godine
sve škole raditi u jednoj smjeni, čime bi se osigurao prostor za otvaranje novih izvannastavnih programa
i kvalitetno provođenje slobodnog vremena srednjoškolaca.
Prema postignutim rezultatima i kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa ove se dvije škole ističu među
srednjoškolskim ustanovama Istarske županije i Republike Hrvatske te kao takve nastavljaju tradiciju
pazinskog školstva. Obje škole dobitnici su brojnih priznanja na državnom nivou, a učenici postižu
izvrsne rezultate na natjecanjima.
U sastavu Pazinskog kolegija, koji izvodi redovno obrazovanje prema programu klasične gimnazije i
programu jezične gimnazije od školske godine 2010./2011., nalazi se učenički dom. U domu već više
od 10 godina borave učenici iz cijele Istre, otoka, a poneki dolaze iz Gorskog Kotara, Dalmacije i
Slavonije, čime Kolegij ima širi regionalni značaj.
Broj školaBroj
razrednihodjela
Brojučenika
Od togaučenice
Učenicikoji su
završili SŠ
Brojnastavnik
a
GP 2010/11 4 35 930 503 231 46
GP 2011/12 4 35 913 493 244 45
GP 2012/13 4 35 892 485 228 46
0100200300400500600700800900
1000
78
Grafikon 21: Broj korisnika učeničkog doma u Pazinu te broj i struktura zaposlenika
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Stipendiranje učenika i studenata sredstvima gradskog proračuna provodi se temeljem javnog natječaja.
Grad Pazin dodjeljuje ukupno 20 stipendija (5 učeničkih za učenike srednjih škola i 15 studentskih
stipendija). U Pravilniku o stipendiranju učenika i studenata s područja Grada Pazina postoje jedinstveni
kriteriji prema kojima se učenici i studenti rangiraju prema prikupljenom broju bodova prema sljedećim
kriterijima:
1. uspjeh učenika/studenta u prethodnoj školskoj/studijskoj godini
2. godina školovanja/studija
3. sudjelovanje na županijskom, državnom ili međudržavnom natjecanju i plasman na tom
natjecanju u dvije prethodne školske/studijske godine
4. materijalni položaj
5. socijalni uvjeti
6. deficitarna zanimanja od interesa za Grad, prema podacima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje za područje grada Pazina (deficitarna zanimanja se definiraju na temelju
dokumenta HZZ-a pod nazivom Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku
stipendiranja).
U Gimnaziji i strukovnoj školi provode se i različiti programi iznad standarda koje sufinancira Grad
Pazin iz vlastitog proračuna poput: projekata „Kvalitetna škola“ i „Eko moja škola“, GLOBE-a,
SEMEP-a te drugih, izvannastavnih aktivnosti.
VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I CJELOŽIVOTNO UČENJE
Od 2009. godine u Pazinu djeluje preddiplomski stručni studij Poduzetništvo u sklopu Veleučilišta u
Rijeci. Na stručni studij Poduzetništva u akademskoj 2013./2014. godini upisan je 161 polaznik.
Otprilike 20 % studenata dolazi s područja grada Pazina, ostali iz cijele Republike Hrvatske, kako je
studij organiziran uz popodnevnu nastavu, odnosno kao izvanredni studij.
Ukupno
korisnika
M Ž
Ukupno
zaposlenih
Odgojitelji
Zdravstveno
osoblje
Ostalistručnj
aci
Administracijai ostaloosoblje
GP 2011/12 145 43 102 26 9 1 2 14
GP 2012/13 134 44 90 26 9 1 2 14
GP 2013/14 137 44 93 25 8 1 2 14
0
20
40
60
80
100
120
140
160
79
Zbog iznimno visoke kvalitete rada na svim razinama veliki broj učenika nakon srednjoškolskog
obrazovanja nastavlja studirati na veleučilištima i sveučilištima izvan Pazina i to najviše u Rijeci,
Zagrebu, Ljubljani, ali i izvan granica Hrvatske (Trstu, Padovi).
Grafikon 22: Broj diplomiranih studenata iz Pazina, 2011. – 2013.
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
U usporedbi s ukupnim brojem studenata u prosjeku 99,7 % ih je diplomiralo tijekom promatranog
razdoblja.
Potrebno je uskladiti potrebe gospodarstva i strategiju razvoja kako bi se visoko obrazovani mladi ljudi
vratili u Pazin i time doprinosili njegovom razvoju i razvijati suradnju učilišta, poslovnog sektora i
lokalne samouprave.
Pučko otvoreno učilište provodi programe cjeloživotnog učenja, prekvalifikacija i obrazovanja
odraslih. Popularni su programi orijentirani na poljoprivredu (maslinarstvo, sirarstvo i mljekarstvo,
korištenje pesticida, knjigovodstvo za poljoprivrednike i dr., u organizaciji učilišta i partnerskih
institucija). Održavaju se i tečajevi stranih jezika (njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski),
te brojni hobistički programi, kao što je tečaj šivanja i krojenja.
Tijekom 2014. učilište je ishodilo potvrdu o zadovoljenu minimalnih tehničkih uvjeta, što je ujedno i
temelj za verificiranje obrazovnih programa. Tijekom 2014. godine verificiran je program vezan uz
izobrazbu o održivoj uporabi pesticida koji je završilo oko 400 polaznika. U tijeku je izrada programa
za pčelara/icu te programa za pomoćnog kuhara/icu, pomoćnog konobara/icu i slastičara, a u planu je,
nakon ispitivanja tržišta, izrada i verificiranje dodatnih, novih programa. Učilište može odgovoriti na
bilo koju potrebu gospodarstva, bilo verificiranjem programa, bilo organizacijom programa po želji
korisnika.
Potrebno je jačati sustav cjeloživotnog obrazovanja za sve građane kako bi svaki pojedinac svojim
razvojem i stjecanjem novih vještina sudjelovao u društveno ekonomskom razvoju grada.
Ukupnostudenat
adiplomira
lo
M Ž RedovitiVeleučilište-svega
Visokeškole-svega
Fakulteti-stručnistudij
Sveučilišni studij
Umjetničke
akademije
GP2011 88 34 54 74 11 8 3 64 2
GP2012 112 47 65 99 20 3 6 83 0
GP2013 99 38 61 69 16 3 8 72 0
0
20
40
60
80
100
120
80
ZDRAVSTVO
U gradu Pazinu pacijentima se pruža primarna i sekundarna zdravstvena zaštita putem sljedećih
ustanova:
Županijska ustanova Istarski domovi zdravlja
Županijska ustanova Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Županijska ustanova Istarske ljekarne
Županijska ustanova Zavod za hitnu medicinu
Privatne zdravstvene ustanove Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Berton-Erman
Ljekarne Ljekarne Radoš
Poliklinika Ustanova za zdravstvenu skrb „Adria Medic“ za medicinu rada
U zgradi Istarskih domova zdravlja – Ispostave Pazin smješteno je: 5 ordinacija obiteljske medicine,
1 pedijatarska ordinacija, 1 ginekološka ordinacija, 3 stomatološke ordinacije, patronažna služba s 4
patronažne sestre, sanitet, medicinsko-biokemijski laboratorij, fizikalna terapija, radiologija i stacionar
s 27 ležajeva.
Na području grada Pazina djeluje ukupno 5 privatnih liječničkih ordinacija, 4 su smještene u
prostorijama Istarskih domova zdravlja (dalje u tekstu: IDZ), a 1 u privatnoj zgradi.
Tablica 41: Broj i struktura zdravstvenih djelatnika u IDZ-u
IDZ Pazin – radnici u
županijskoj ustanovi
VSS VŠS SSS Niža stručna
sprema
IDZ Pazin – radnici u
privatnoj ustanovi
VSS VŠS SSS Niža stručna
sprema
Dr. med. 1 Dr. med.
Dr. med. na spec. 1 Dr. med. na spec.
Dr. med. specijalist 2 Dr. med. specijalist
Dr. dent. med. 1 Dr. dent. med.
Medicinska sestra 4 Medicinska sestra 1 5
Fizioterapeut 3 Fizioterapeut
Radiološki ing. 1 Radiološki ing.
Medicinska sestra 13 Medicinska sestra
Administrativni 1 Administrativni
Tehnički 7 7 Tehnički
Ukupno 5 8 21 7 Mag.farmacije 4
Ukupno 4 1 5
Zgrade, u kojima je smješten IDZ – Ispostava Pazin, paviljonskog su tipa, izgrađene 1953. godine,
uglavnom nedovoljno održavane i prostorno ne udovoljavaju suvremenim standardima. Izrađena je
studija energetske učinkovitosti te su grade energetski neučinkovite (razred G i E). Utvrđeno je da
postoji potencijal za implementaciju mjera energetske učinkovitosti s najkraćim periodom povrata
uloženih sredstava.
81
Povodom iskazanog interesa i potreba, izrađen je idejni projekt dogradnje stacionara s namjerom
uređenja hospicija i preseljenja osoblja hitne medicinske pomoći u adekvatne prostorije. Uređenje
hospicija vezano je uz stalno produžavanje životne dobi stanovništva i povećanje broja oboljelih od
malignih bolesti. Za sada se tim pacijentima bavi tim palijativne skrbi, koji djeluje na području cijele
Istarske županije (viša medicinska sestra i onkolog) i pruža zdravstvenu pomoć u kući pacijenta.
Nedostaje prostor za 1 ordinaciju obiteljske medicine i 1 pedijatrijsku ordinaciju, što podrazumijeva i
opremanje i zapošljavanje odgovarajućeg kadra (2 specijalista i 2 medicinske sestre). Prostorije za
fizikalnu terapiju, sanitet i laboratorij trenutno ne ispunjavaju sve potrebe stanovništva i zdravstvenih
djelatnika.
Ordinacije dentalne medicine u lošem su stanju, posebno sanitarni čvorovi, a postoje i arhitektonske
barijere za osobe sa smanjenom sposobnošću kretanja.
Sva dijagnostička aparatura starijeg je datuma, a na raspolaganju nema ultrazvuka, mamografa i CT
aparata. Slična je situacija s prijevoznim sredstvima za patronažnu službu i sanitetski prijevoz. Područje
grada Pazina pokriva veliku površinu za koju je karakterističan velik broj raštrkanih malih naselja zbog
čega vozila redovno ostvaruju veliku kilometražu te vozni park zahtijeva redovitu obnovu.
Za kvalitetniju i pacijentima dostupniju zdravstvenu zaštitu, bilo bi poželjno osigurati svakodnevan rad
kliničkih specijalista, kod kojih se sada odlazi u Pulu i Rijeku (internist, neurolog, radiolog, fizijatar,
ortoped, kirurg i psihijatar).
Hrvatski zavod za hitnu medicinu Istarske županije – Ispostava Pazin jedna je od 7 ispostava, koje
su zadužene za organiziranje i pružanje hitne medicinske pomoći na području Istarske županije.
Ispostava Pazin djeluje na području grada Pazina i susjednih općina, ukupne površine 532 km² i s 18.857
stanovnika u 67 naselja, te pokriva i najveći dio Istarskog ipsilona (od tunela „Učka“ do izlaza za Žminj).
Svakodnevno kroz 24 sata na Hitnoj medicinskoj pomoći u Pazinu dežuran je jedan tim, koji čine
liječnik, medicinska sestra i profesionalni vozač. Za obavljanje tih poslova potrebno je imati najmanje
5 timova. U gradu Pazinu stalno se nalazi jedan tim Hitne medicinske pomoći i tri vozila, a smješteni
su u zgradi IDZ-a.
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije sastoji se od higijensko-epidemiološke službe (smještene
u zgradi IDZ-a) i 1 ordinacije školske medicine (smještena u školskoj zgradi).
Na području grada Pazina nalaze se dvije ljekarne, jedna privatna, i druga čiji je osnivač Istarska
županija, obje u novim, odgovarajućim prostorijama.
Prema podacima o zdravstvenom stanju stanovništva i radu zdravstvene djelatnosti u Istarskoj
županiji za 2013. godinu, najviše je ljudi umrlo od ishemijske bolesti srca (30,4 %) i cerebrovaskularnih
bolesti (13,3 %). Treći uzrok smrti i dalje je rak bronha i pluća (5,4 %), a slijede rak debelog i završnog
crijeva, komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčanih bolesti.
Kod muškaraca prva su 4 uzroka smrti ista kao i za oba spola ukupno, a na petom mjestu su kronične
bolesti jetre i ciroza. Kod žena su prva 2 vodeća uzroka ista kao kod oba spola ukupno, a na trećem
mjestu je rak dojke te slijede: komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane bolesti, rak bronha i
pluća i rak debelog i završnog crijeva na šestom mjestu.
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva u 2013. godini za grad Pazin su sljedeći: živorođeno je 77
djece, umrlo je 95 osoba, prirodni prirast je -18, a vitalni indeks 81,1. U odnosu na podatke iz 2009.
godine, prirodni prirast i vitalni indeks su smanjeni.
82
U 2013. godini Istarska županija imala je najmanji broj mrtvorođene djece, odnosno umrle dojenčadi u
odnosu na druge županije. Uz navedenu činjenicu valja naglasiti, da se sve rizične trudnoće i
komplicirani porodi upućuju u riječko rodilište, što bitno smanjuje realan broj mrtvorođene djece.
U stacionaru IDZ-a Pazin u 2013. godine najviše pacijenata liječeno je od bolesti cirkulacijskog sustava
i to 41,5 %, slijede novotvorine s 13 % te bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa s 8,7 %.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti redovno se obavljaju sistematski pregledi djece predškolske i školske
dobi. Najčešći poremećaji uočeni kod male djece (1 – 3 godine) je preuhranjenost. Najčešći poremećaji
u predškolske djece (4 – 6 godina) su poremećaji govora (dislalija), slijede zubni karijes, mišićno-
koštane deformacije udova.
U školskoj dobi djeca najčešće pate od nepravilnog držanja, ravnih stopala, refrakcijske anomalije vida,
karijesa itd.
SOCIJALNA SKRB
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa za
Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u
nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena,
pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu
unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih
potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Djelatnost socijalne skrbi obavljaju: ustanove
socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici, fizičke osobe kao
profesionalnu djelatnost i udomiteljske obitelji.
Ustanove socijalne skrbi
Centar za socijalnu skrb Pazin jedina je ustanova socijalne skrbi na području grada Pazina.
Centar za socijalnu skrb ima iznimno velik raspon javnih ovlasti i poslova. Na temelju javnih ovlasti
rješava u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite
i drugim pravima, u skladu s odredbama Zakona i posebnih propisa, provodi izvršenja rješenja, vodi
propisane očevidnike, izdaje uvjerenja i druge potvrde, daje podatke o obiteljskim prilikama, te mišljenja
i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu, daje
podatke i mišljenja prilikom odlučivanja o odobravanju pogodnosti izlaska zatvorenika iz penalne
ustanove sukladno posebnom propisu kojim se uređuje izvršavanje kazne zatvora, sudjeluje kao stranka
ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih
članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi, ni o svojim pravima i interesima, izdaje dozvole za
obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima, vodi evidenciju o izdanim
dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smještenih korisnika, provodi odgojne mjere nad
djecom s problemima u ponašanju, te provodi posredovanje u postupku razvoda braka.
Centar za socijalnu skrb u sjedištu jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Centar za
socijalnu skrb Pazin, osim prethodno navedenih poslova, na temelju javnih ovlasti obavlja poslove
vezane uz obavljanje djelatnosti dadilje. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti može
obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjeglih iz obitelji ili od pružatelja socijalnih usluga smještaja ili
organiziranog stanovanja te organizirati i pružati pomoć u kući.
Osim javnih ovlasti, Centar za socijalnu skrb obavlja i druge stručne poslove: potiče, organizira i provodi
aktivnosti s ciljem sprječavanja i suzbijanja socijalnih i osobnih problema, obavlja stručno-analitičke
83
poslove, potiče i razvija samopomoć, dobrosusjedsku pomoć, dobrovoljni rad, dobrotvorne i druge
djelatnosti, sudjeluje u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama i drugim ovisnostima, predlaže mjere
unapređenja socijalne politike, predlaže, potiče i usklađuje druge aktivnosti u području socijalne skrbi
na lokalnoj razini, sudjeluje u donošenju socijalnog plana za područje jedinice područne (regionalne)
samouprave, procjenjuje potrebe korisnika i planira pružanje socijalnih usluga, osigurava razvoj
socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom i mrežom socijalnih usluga, prati razvoj standarda
kvalitete socijalnih usluga, predlaže unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih standarda, koordinira i
provodi aktivnosti u području sprječavanja trgovanja ljudima, nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja i
problema ovisnosti putem županijskih koordinatora, organizira i provodi edukacije i superviziju
udomitelja, predstavnika obiteljskih domova i stručnih radnika drugih pružatelja socijalnih usluga,
provodi i organizira edukacije i superviziju stručnih radnika Centra za socijalnu skrb, provodi i
organizira edukacije voditelja, mjere nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi i vodi evidenciju
voditelja mjere nadzora, obavlja druge poslove utvrđene zakonom, posebnim propisima i statutom
Centra za socijalnu skrb.
Centar za socijalnu skrb u sjedištu jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja i poslove
savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove koji se odnose na: savjetodavnu uslugu koja
se odnosi na brak, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, razvoj socijalizacijskih vještina djece i
mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom i mladima,
razvoj komunikacije i tolerancije u mladenačkim i partnerskim odnosima, organiziranje i provođenje
edukacije posvojitelja, obiteljsku medijaciju, poticanje i razvoj programa rada u zajednici, volonterskog
rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladeži i drugim socijalno osjetljivim
skupinama stanovništva, poticanje i provedbu programskih aktivnosti namijenjenih edukaciji i
promidžbi obiteljskih vrijednosti.
Centar za socijalnu skrb Pazin ima jednu podružnicu u Buzetu, a 1. travnja 2015. godine osnovana je
još jedna njegova podružnica i to Podružnica Obiteljski centar, sa sjedištem u Puli koji poslove
savjetodavnog i preventivnog rada i druge stručne poslove obavlja za područje cijele Istarske županije.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi definirani su korisnici socijalne skrbi koji mogu ostvarivati prava u
sustavu socijalne skrbi.
Tablica 42: Korisnici socijalne skrbi u Pazinu u 2009. i 2010. godini
Maloljetni korisnici socijalne skrbi u Pazinu GP2009 GP2010
Djeca i mladež prema kojima je primijenjena mjera
obiteljsko pravne zaštite
190 142
Djeca i mladež društveno neprihvatljiva ponašanja 30 34
Tjelesno ili mentalno oštećena djeca i mladež 50 48
Psihički bolesna djeca i mladež i ovisnici 2 0
Djeca i mladež u stanju različitih potreba socijalne skrbi 124 131
Prosjek 72 76
Punoljetni korisnici socijalne skrbi u Pazinu GP2009 GP2010
Osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život 72 76
Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za uzdržavanje 189 193
84
Osobe društveno neprihvatljiva ponašanja 22 36
Tjelesno ili mentalno oštećene osobe 324 320
Psihički bolesne osobe i ovisnici 130 133
Odrasle osobe u stanju različitih potreba socijalne skrbi 913 847
Izvor: Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr
Odlukom o socijalnoj skrbi (Službene novine Grada Pazina broj 19/05, str. 496; 14/09, str. 341; 10/11
– pročišćeni tekst, str. 257; 13/11, str. 326.) utvrđuju se prava iz područja socijalne skrbi koja osigurava
Grad Pazin, korisnici socijalne skrbi, te uređuju uvjeti, način i postupak za ostvarivanje tih prava. Novu
Odluku o socijalnoj skrbi Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina 7/15) donijelo je Gradsko vijeće
Grada Pazina na svojoj sjednici 24. 3. 2015. godine, a stupa na snagu 1. 9. 2015. godine.
Skupine prava koje osigurava Grad Pazin su:
1. pravo na pomoć za podmirivanje troškova stanovanja i u vezi sa stanovanjem (najamnina,
električna energija, voda, komunalna naknada, odvoz smeća i zajednička pričuva zgrade),
2. pravo na jednokratnu, privremenu i mjesečnu novčanu pomoć i pomoć u naravi,
3. pravo na pomoć za opremu za novorođenče,
4. pravo na pomoć za podmirivanje troškova boravka djeteta u vrtiću i
5. pravo na pomoć za podmirivanje troškova prehrane djeteta u osnovnoj školi.
Tablica 43: Broj korisnika prava iz područja socijalne skrbi
Skupine prava 2011. 2012. 2013.
Broj
korisnika
Broj
korisnika
Broj
korisnika
Pravo na pomoć za podmirivanje troškova stanovanja i u vezi sa
stanovanjem (najamnina, električna energija, voda, komunalna
naknada, odvoz smeća i zajednička pričuva zgrade)
66 37 62
Pravo na jednokratnu, privremeni i mjesečnu novčanu pomoć i
pomoć u naravi
270 250 267
Pravo na pomoć za opremu za novorođenče 83 73 81
Pravo na pomoć za podmirivanje troškova boravka djeteta u
vrtiću
70 74 62
Pravo na pomoć za podmirivanje troškova prehrane djeteta u
osnovnoj školi
71 58 45
Izvaninstitucionalni oblici socijalne skrbi u gradu Pazinu
Osim Centra za socijalnu skrb Pazin i Grada Pazina usluge socijalne skrbi pružaju i Gradsko društvo
Crvenog križa Pazin, vjerske udruge i udruge iz područja socijalne skrbi.
Gradsko društvo Crvenog križa Pazin
Veliki broj djelatnosti definiranih Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu provodi na lokalnoj razini
Gradsko društvo Pazin. Uz redovite djelatnosti (humanitarna pomoć, dobrovoljno davanje krvi, Služba
traženja i prva pomoć) Gradsko društvo Crvenog križa Pazin provodilo je Program Dnevni boravak i
85
pomoć u kući starijim osobama na području grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojbe,
Lupoglava, Motovuna, Svetog Petra u Šumi, Tinjana i Žminja, od 1. 8. 2008. do 30. 4. 2014. godine.
Odlukom Ministarstva socijalne politike i mladih od 1. 5. 2014. godine prestao se provoditi Program
„Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama“. Od 1. 5. 2014. godine pružaju se socijalne usluge
Pomoći u kući i provodi projekt „Unapređenje kvalitete života starijih osoba putem organiziranih
dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici na području grada Pazina“.
Pomoć u kući socijalna je usluga koja se odobrava prema procjeni stručne osobe iz Centra za socijalnu
skrb (dalje u tekstu: Centar). Korisnici su osobe kojima je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili
osjetilnog oštećenja ili trajnih ili privremenih zdravstvenih promjena, nužno potrebna pomoć druge
osobe.
Pružatelj socijalnih usluga pomoći u kući od 1. 5. 2014. godine na području grada Pazina i općina
Cerovlje, Gračišće, Karojbe, Lupoglava, Motovuna, Sv. Petra u Šumi, Tinjana i Žminja je Gradsko
društvo Crvenog križa Pazin.
Gradsko društvo Crvenog križa Pazin za 120 korisnika (od toga iz Pazina 59), a od 1. 1. 2015. godine
za 85 korisnika (od toga 29 iz Pazina), u okviru socijalnih usluga pomoći u kući provodi sljedeće
aktivnosti:
obavljanje kućnih poslova u domu korisnika (nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju
obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrijeva i slično, organiziranje
pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i drugo) – gerontodomaćice
održavanje osobne higijene u domu korisnika (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i
obavljanju drugih higijenskih potreba) – gerontodomaćice
uređenje okućnice i tehnički poslovi u domu korisnika (zadovoljavanje drugih svakodnevnih
potreba) – pomoćni radnik.
Kao nastavak dobre prakse provođenja Programa Dnevni boravak Pazin, Gradsko društvo Crvenog križa
Pazin od 1. 5. 2014. godine provoditelj je projekta „Unapređenje kvalitete života starijih osoba putem
organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici na području grada Pazina“. Isti se provodi u
prostorijama dosadašnjeg Dnevnog boravka Pazin. Korisnici navedenog projekta su osobe treće životne
dobi koje u pravilu žive u samačkim staračkim domaćinstvima na području grada Pazina.
Usluge u projektu koristi dnevno dvadesetak korisnika, a utorkom i petkom, zbog održavanja jutarnje
tjelovježbe, u aktivnostima sudjeluje od 25 do 30 korisnika. Projekt financira Ministarstvo socijalne
politike i mladih i Grad Pazin.
Savjetovalište za brak i obitelj Pazin
Savjetovalište za brak i obitelj Pazin djeluje u prostorijama Centra za socijalnu skrb Pazin u Pazinu od
rujna 2003. godine.
Glavni je cilj Programa rada Savjetovališta: kontinuirana i sveobuhvatna briga o obitelji i njenim
članovima, bilo da se radi o redovitoj populaciji, onoj u riziku ili onoj koja već iskazuje problem
(narušeni odnosi i komunikacija među bračnim drugovima ili drugim članovima obitelji, mladi u
suočavanju s razvojnim, obrazovnim, osobnim i komunikacijskim poteškoćama, s poremećajima u
ponašanju, osobe i obitelji koje su suočene s problemom ovisnosti, osobe u kriznim stanjima,
invaliditet…), a sve s ciljem da se postigne veći nivo psiho-socijalnog zdravlja, kako pojedinca, tako i
čitave obitelji, odnosno da se podigne kvaliteta života u obiteljima, a time i u lokalnoj zajednici.
Od osnutka do kraja 2013., točnije od 18. 9. 2003. do 1. 12. 2013., savjetovališnim radom bilo je
obuhvaćeno 685 osoba, većina individualnim radom, 42 osobe u paru, 8 kroz grupe maloljetnika i 7
86
kroz grupu potpore. Preventivnim programima bilo je obuhvaćeno 110 roditelja i 108 adolescenata. U
svim projektima i programima Savjetovališta sudjelovale su ukupno 893 osobe.
Najveći broj korisnika usluga Savjetovališta ima prebivalište na području grada Pazina (otprilike 53 %).
Ostali dolaze iz susjednih općina: Cerovlja, Tinjana, Karojbe, Gračišća, Lupoglava, Motovuna, Sv. Petra
u Šumi, Žminja, Kanfanara, Kaštelira, Vozilići, Kršana i Pićna. Bilo je klijenata i iz drugih gradova:
Buzeta, Poreča, Umaga i Novigrada.
Dominantni problemi i poteškoće su:
podrška i savjetovanje zbog narušenih bračnih/partnerskih i drugih obiteljskih odnosa i
komunikacije, te neispunjenih očekivanja
emocionalne poteškoće djece i mladih, rizična ponašanja i poteškoće u socijalizaciji
nedoumice i poteškoće u izvršavanju roditeljske uloge.
Program rada Savjetovališta za brak i obitelj Pazin financiraju Istarska županija, Grad Pazin i Općine
Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan.
Poludnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama
Od ožujka 2015. godine u Pazinu djeluje poludnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama koje
svakodnevno tijekom radnog tjedna okuplja petnaestak korisnika i provodi različite aktivnosti od
edukativnih do učenja svakodnevnih vještina s osnovnim ciljem što većeg stupnja samostalnosti.
Program Centra za inkluziju i podrške u zajednici sufinancira Ministarstvo socijalne politike i mladih
u okviru trogodišnjeg programa, zajedno s Istarskom županijom, Gradom Pazinom.
Programi /projekti udruga
U području socijalne skrbi u Pazinu djeluje veći broj udruga s različitim aktivnostima koje pridonose
većoj kvaliteti života ranjivih skupina, prije svega su to udruge osoba s invaliditetom (Društvo tjelesnih
invalida, Udruga gluhih i nagluhih), zatim vjerske udruge, udruge antifašista, boraca i branitelja i druge
specifične udruge.
Društvo „Naša djeca“ Pazin provodi preventivni program „Pepe i prijatelji“, kojim su obuhvaćeni
učenici svih 4., 5. i 6. razreda Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin i Područne škole Trviž i Kašćerga,
a od pedagoške godine 2014./2015. obuhvaćena su i djeca vrtićke dobi, no dosad se nije intenzivno
radilo s rizičnim skupinama djece s problematičnim ponašanjima.
87
KULTURA
Kulturnom strategijom Grada Pazina za razdoblje od 2012. do 2016. godine definirana je vizija
kulturnog razvoja: „Pazin – grad književnosti“. Naime, Pazin je kroz duži dio svoje povijesti bio središte
djelovanja uglednih spisatelja i književnih stvaratelja (V. Nazora, V. C. Emina, A. Kalca, B. Milanovića
i dr.), a također i privlačna tema književnih djela poznatih domaćih i svjetskih književnika (D.
Alighierija, J. Vernea, V. Nazora, F. H. Kiša i dr.). Time je nastala respektabilna književna baština koja,
gledano iz današnjice, predstavlja važan dio ukupne kulturne baštine grada i njegova kulturnog
identiteta. U minulih petnaestak godina u Pazinu se razvio niz književnih manifestacija prepoznatljivih
u širem okruženju („Istrakon“, Međunarodni susret izdavača „Put u središte Evrope“, „Dani Julesa
Vernea“, Festival fantastične književnosti i Mjesec hrvatske knjige), i niz institucionalnih oblika potpori
kulture knjige, čitanja, i književnosti uživo (Gradska knjižnica, „Kuća za pisce“ – „Hiža od besid“ i
udruge koje se bave književnošću). U Pazinu djeluje petnaestak tvrtki, ustanova i udruga koje se u većoj
ili manjoj mjeri bave izdavaštvom („Josip Turčinović“ d. o. o., Matica hrvatska, POU, Katedra
Čakavskog sabora i dr.), a čak pedesetak autora koji sada žive u Pazinu ili su rodom iz Pazina, u zadnjih
je deset godina objavilo samostalnu knjigu. Procjenjuje se da su u razdoblju od 2000. do 2010. godine
pazinski nakladnici i autori ukupno objavili više od 150 knjiga. Kao kruna bogatog književnog života u
rujnu 2010. godine Pazin je primljen u Međunarodnu organizaciju gradova knjiga – International
Organizations of Booktowns (IOB).
Gradska knjižnica, kao samostalna ustanova, čiji je osnivač Grad Pazin, djeluje od 2008. godine, a
pokriva područje grada Pazina te općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u
Šumi i Tinjan. Smještena je u Spomen domu. Uz redovnu djelatnost, stalan je domaćin međunarodne
pjesničke manifestacije „Goranovo proljeće“, koja se ove godine održava 52. put. Knjižnica je tijekom
2014. godine imala 1.508 korisnika, a u svom knjižnom fondu ima 48.840 knjige i time zadovoljava
propisane standarde.
Muzej grada Pazina kao samostalna ustanova djeluje od 2008. godine, a od 1996. u sklopu POU-a,
odnosno Narodnog sveučilišta. Zadatak je ustanove prikupljanje, čuvanje, izlaganje, stručno i
znanstveno obrađivanje i publiciranje kulturno-povijesne i umjetničke baštine Pazina i okolice te
galerijska djelatnost. Smješten je u Pazinskom kaštelu sa svoje 4 stalne izložbe („Zvona s istarskih
crkava“, „Biskup dr. Juraj Dobrila – život i djelo“, „Pazinština od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka“
i „Pazinski kaštel i bune kmetova u XV. i XVI. stoljeću“), prostorijama za povremene izložbe i
polivalentnom dvoranom. Muzej upravlja poučno-pješačkom stazom Pazinska jama.
Tijekom 2014. godine stalne i povremene izložbe Muzeja grada Pazina razgledalo je 15.509 posjetitelja
(+5,6 % u odnosu na 2013. godinu), a pješačku stazu 6.865 (-9,98 % u odnosu na 2013. godinu).
Evidentiran je porast individualnih i grupnih posjeta, dok je smanjen broj organiziranih agencijskih
posjeta Kaštela. Po broju posjetitelja po mjesecima izdvajaju se mjesec srpanj (iako je zabilježen
smanjen broj posjeta u prvih desetak dana) i naročito kolovoz. Po broju iskazanog interesa slijede rujan,
lipanj i svibanj. Agencijski posjeti bili su uglavnom koncentrirani na proljeće (radi se u većini o školskim
grupama) i na jesen.
Kao jedan od sudionika u društvenom razvoju zajednice, na području Pazina djeluje i POU, čiji je
osnivač Grad Pazin i u sklopu kojeg, od 2013. godine, djeluje kino te se odvijaju brojna kulturna
događanja i obrazovne aktivnosti. Ustanova je smještena u Spomen domu, građevini koja simbolizira
jedan od najznačajnijih datuma u istarskoj povijesti – sjećanje na dan 25. 9. 1943., kada je donesena
odluka o pripojenju Istre Hrvatskoj. Pazinsko kino jedan je od 28 učesnika projekta digitalizacije
nezavisnih kinoprikazivača, koji se provodi uz potporu Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog
centra. Tijekom 2014. godine u Spomen domu prodano je više od 8.300 kino ulaznica i održano je 13
kazališnih predstava.
88
POU, kroz vlastitu programsku produkciju, već dvadesetak godina kontinuirano organizira i razvija
programe regionalne prepoznatljivosti u kojima participira veliki broj sudionika iz svih krajeva Istre i
šire. To su susret pjevačkih zborova djece i mladeži „Mali kanat“, SKAGI – Susret kazališnih amaterskih
grupa Istre, revija modernog plesa „Istra pleše“, pjevački festival mladih „All you need is love“, ljetni
glazbeni ciklus „Classic In Kaštel“, lokalne i središnje smotre narodne glazbe i plesa Istre. U sklopu
POU-a djeluje Baletni i plesni studio i to gotovo 30 godina. Polaznice su djevojčice predškolske i
osnovnoškolske dobi. POU je vrlo aktivan član kulturne scene grada.
Etnografski muzej Istre županijska je ustanova koja svojim značajem prelazi okvire grada Pazina, a
od 2002. godine matična je ustanova za etnografske muzeje, odjele i zbirke šireg područja sjevernog
Jadrana. Područje istraživanja Muzeja je svakodnevni život: odijevanje, gospodarstvo, dječje igre,
glazba, prehrana, vjerovanja, stanovanja, folklora, multikulturalnog preplitanja i suvremenih kulturnih
fenomena.
Državni arhiv u Pazinu državna je ustanova nadležna za obavljanje arhivske djelatnosti na području
Istarske županije koja se bavi organizacijom znanstvenih skupova, radionica za osnovne i srednje škole
te fakultete, javnih predavanja, izložbi, izdavačkom djelatnosti i dr. Ima izvanredni turistički potencijal
(npr. istraživanje rodoslovlja, istraživanje i tumačenje povijesti te kulturne materijalne i nematerijalne
baštine). Iako radnim vremenom nije pristupačan turističkoj ciljanoj grupi, Arhiv je tijekom 2014.
godine posjetilo 2.170 osoba.
U Pazinu djeluje veći broj udruga u kulturi koje svojim aktivnostima značajno obogaćuju kulturu grada
Pazina, među kojima se posebno ističu pojedine udruge („Albus“, „Veliki i mali čovjek“ te
„TradInEtno“), kao nositelji i organizatori kulturnih manifestacija, poput festivala „Istrakon“,
„TradInEtno“ i „Sedam dana stvaranja“.
Posebna pozornost pri unaprjeđenju kulturnog života grada mora se usmjeriti na edukaciju stanovnika,
posebice mladih, podizanje razine svijesti o kulturi grada i motiviranje građana za sudjelovanje u
kulturnom životu grada, te povezivanje kulture i kulturne baštine s turizmom.
SPORT
Krovna organizacija sporta na razini Grada je Zajednica sportskih udruga Grada Pazina kao dio
Saveza sportova Istarske županije. Cilj je Zajednice da svojim djelovanjem doprinosi:
1) razvitku i promicanju sporta na području grada Pazina,
2) poticanju vrhunskog sportskog stvaralaštva i stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih
sportskih dometa,
3) razvitku sportskih aktivnosti djece i mladeži, te sportsko-rekreacijskih aktivnosti građana i
invalidnih osoba,
4) promicanju odgojnih funkcija sporta, fair playa, razumijevanja, tolerancije i odgovornosti
kroz bavljenja sportom i
5) širenju olimpijskih ideala i jačanju olimpijskog pokreta.
Prema evidenciji Zajednice sportskih udruga u gradu trenutno djeluje 35 sportskih udruga i klubova.
Izvor: Grad Pazin, www.pazin.hr/zajednica-sportskih-udruga-grada-pazina/
Sportske udruge financiraju se putem pravilnika u kojima dominira ekipni tip sporta (nogomet, košarka,
rukomet, odbojka i boćanje). Ekipni sportovi postižu dobre rezultate na županijskom i regionalnom
nivou, uz izuzetak boćanja i košarke (u mlađim kategorijama) koje su zapažene na nacionalnom nivou.
Sve udruge ekipinih sportova intenzivno rade s velikim brojem djece u svrhu odgoja, igre i razvijanja
89
sportskog ponašanja. Postoji i nekoliko privatnih inicijativa na području sporta i rekreacije – na području
grada djeluje 7 aerobik grupa te se odvijaju sportske aktivnosti za djecu i dr.
Osim Zajednice, u svibnju 2014. godine osnovano je trgovačko društvo „Pazin Sport“ d. o. o. čija je
osnovna zadaća upravljanje novom školsko, gradskom i sportskom dvoranom i boćalištem, kao i
organizacija i podrška sportskih aktivnosti.
Projekt izgradnje školsko-gradske sportske dvorane od važnosti je za GSŠJD, Osnovnu školu Vladimira
Nazora, pa tako i za pazinski sport. Sportska dvorana površine je 3.500 kvadratnih metara i ima
višenamjensku funkciju – za odvijanje kulturnih, javnih i drugih priredbi. U dvorani se redovito održava
nastava tjelesnog odgoja osnovne i srednje škole, a svakodnevno je koriste i sportski klubovi. Utakmice
i turniri održavaju se redovito. Dvorana se koristi i za sajmene priredbe (manifestacija „Dani meda“) i
slično.
Ostale sportske građevine na području Pazina su Boćarski dom, dvorana Osnovne škole Vladimira
Nazora i dvorana Pazinskog kolegija, dok se u okolnim naseljima nalazi još tridesetak sportskih
objekata, uglavnom boćališta i igrališta.
Stručna i znanstvena ispitivanja dokazala su da bavljenje sportom, rekreativno, amaterski, a djelomično
i profesionalno, ima pozitivan učinak na zdravlje populacije. S obzirom na podatke o zdravstvenom
stanju stanovništva grada Pazina, odnosno činjenici da su najčešći uzroci smrti cerebrovaskularne bolesti
i ishemijske bolesti srca te da veliki broj djece pati od preuhranjenosti, valja naglasiti da je sport i
rekreacija područje na kojem je sigurno potrebno dalje i bolje raditi, tako da se uz osiguranu potrebnu
javnu infrastrukturu posebna pozornost posveti edukaciji sportskih voditelja i trenera, s naglaskom na
radu s djecom i mladima.
7. CIVILNO DRUŠTVO
Poticanje razvoja civilnog društva put je izgradnje dobrog društva i kvalitetne lokalne zajednice, kako
su organizacije civilnoga društva (dalje u tekstu: OCD) jedne od onih koje svojim pozitivnim pristupom
problemima zajednice doprinose općem dobru.
Tijekom 2013. godine sredstvima iz gradskog proračuna financirane su aktivnosti sedamdeset (70)
udruga. Najveći broj čine udruge iz područja sporta i rekreacije (34), zatim slijede udruge iz područja
socijalne skrbi i zdravstva (15), udruge iz područje kulture (10), udruge nacionalnih manjina, iz područja
prirode i strukovne udruge (6) te udruge djece i mladih (6). Osim redovnih aktivnosti udruge su se
uključile i u organizaciju programa gradskih manifestacija (proslava Prvog maja, Dana grada, Rima i
Rujanskih svečanosti) i čine posebno važan segment društvenog života grada Pazina.
Grad Pazin je za udruge u 2013.godini izdvojio ukupno 1.878.665,97 kuna. Udruge koje djeluju u gradu
Pazinu i koje Grad financira dotacijama i sponzorstvima iz gradskog proračuna koriste i druge izvore
financiranja za provođenje svojih aktivnosti, kao što je financiranje od strane drugih gradova i općina,
Istarske županije, raznih ministarstva i zaklada, ali i sponzorstava, vlastitih sredstava i članarina te
ostalih izvora financiranja. Udio Grada Pazina u ukupnim izvorima financiranja udruga iznosi 30,21 %.
Temeljem Prijedloga prenamjene prostora bivše vojarne „Veli Jože“ u Pazinu, koji je usvojen u prosincu
2007. godine, u proteklih nekoliko godina veći broj udruga kojima su dodijeljeni prostori u Ulici 154.
brigade Hrvatske vojske uložio je značajna sredstva i mnogo sati dobrovoljnog rada te oplemenio
dodijeljene prostore. U bivšim vojnim objektima svoje su mjesto pronašli te provode svoje aktivnosti:
Društvo „Naša djeca“, Društvo tjelesnih invalida Pazin, Klub mladih Pazin, Udruga branitelja
Domovinskog rata Pazinštine, Karate klub „Sensei“, Udruga „Yama“, Folklorno društvo Pazin, Limena
glazba Pazin, Lovačka udruga „Vepar“, Mountain bike klub „Istra“, Biciklistički klub „Puris – Kamen
90
– Kroz Hrvatsku“ i udruga MC „Indians“. Procjenjujemo da je dosada uređeno, opremljeno i privedeno
funkciji više od 800 kvadratnih metara korisnog prostora kojeg brojni članovi udruga i drugi korisnici
koriste u svom radu. Nažalost, okoliš zgrada je neuređen, a poseban problem predstavlja cesta unutar
prostora bivše vojarne koja je za vrijeme korištenja vojarne zbog kretanja tenkova značajno oštećena i
nije u međuvremenu obnavljana, pa je glavna zapreka kretanju osoba i vozila, a naročito predstavlja
problem osobama s ograničenom sposobnošću kretanja.
Tablica 44: Prikaz izdvajanja iz gradskog proračuna za programe i projekte udruga u 2012. i
2013. godini
PODRUČJE 2012. 2013. Razlika
2013./12.
Razlika
2013./12.
(%)
2013. – udio u
ukupnom
iznosu
financiranja
prema
područjima
2013. – broj
udruga po
područjima
2013. – udio
udruga po
područjima
(%) ( %)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Odgoj i
obrazovanje
112.712,62 102.637,82 -10.074,80 -8,94 5,46 6 8,57
Kultura 291.212,00 187.051,62 -104.160,38 -35,77 9,96 10 14,29
Ostale udruge 35.200,00 37.200,00 2.000,00 5,68 1,98 5 7,15
Socijalna skrb
i zdravstvo
512.567,75 656.091,64 143.523,89 28,00 34,92 15 21,43
Sport i
rekreacija
994.720,99 895.684,89 -99.036,10 -9,96 47,68 34 48,56
UKUPNO 1.946.413,36 1.878.665,97 -67.747,39 -3,48 100 70 100
Kada se promatra financiranje udruga iz proračuna Grada Pazina u 2013. godini uočava se blagi trend
smanjenja izdvajanja financijskih sredstava u odnosu na 2012. godinu i to u prosjeku za 3,48 %. Prema
područjima najveći udio financiranja odnosi se na udruge u sportu i rekreaciji (47,68 %), zatim slijede
udruge u području socijalne skrbi i zdravstva (34,92 %), udruge u području kulture (9,96 %), udruge u
području odgoja i obrazovanja (5,46 %) i ostale udruge (1,98 %).
Udruge kao segment sve više rastućeg civilnog sektora mogu biti pokretači cjelokupnog društvenog
života u našoj lokalnoj zajednici.
Tablica 45: Ostvareni prihodi udruga u 2013. godini – prema područjima i izvorima prihoda
IZVOR/
udruga:
Ukupno
odgoj i
obrazovanje
Udio
(%)
Ukupno
kultura
Udio
(%)
Ukupno
ostali
Udio
(%)
Ukupno
socijala i
zdravstvo
Udio
(%)
Ukupno
sport
Udio
(%)
Ukupno
ulaganje u
udruge
Udio
(%)
Prijenos iz
2012.
4.750,00 1,15 0 0,00 0 0,00 683,00 0,02 27943,15 2,59 33.376,15 0,54
Grad Pazin 102.637,82 24,84 187.051,62 30,41 37.200,00 3,76 656.091,64 21,04 895.684,89 82,91 1.878.665,97 30,21
Općine 106.817,50 25,85 11.800,00 1,92 47.450,00 4,79 579.934,25 18,59 0 0,00 746.001,75 12,00
Županija 27.714,62 6,71 156.600,00 25,46 268.300,00 27,09 498.000,00 15,97 41.000,00 3,80 991.614,62 15,95
Ministarstva 66.000,00 15,97 30.000,00 4,88 0,00 0,00 875.056,45 28,06 0 0,00 971.056,45 15,62
Sponzorstva 29.922,69 7,24 98.991,00 16,09 42.815,00 4,32 86.715,54 2,78 111.390,00 10,31 369.834,23 5,95
Članarine 45.980,00 11,13 13.500,00 2,19 26.510,00 2,68 56.869,00 1,82 0 0,00 142.859,00 2,30
Vlastiti
prihodi
26.467,90 6,41 50.860,02 8,27 35.815,00 3,62 45.748,00 1,47 320,56 0,03 159.211,48 2,56
Pasivna
kamata
banke
0 0,00 0 0,00 132,7 0,01 72,46 0,00 0 0,00 205,16 0,00
Ostalo - 2.907,05 0,70 66.312,00 10,78 532.123,54 53,73 319.827,45 10,25 4.000,00 0,37 925.170,04 14,88
UKUPNO 413.197,58 100 615.114,64 100 990.346,24 100 3.118.997,79 100 1.080.338,60 100 6.217.994,85 100
91
Kao što se može vidjeti iz Tablice 45, Grad Pazin, u odnosu na ostale izvore financiranja, sufinancirao
je udruge u 2013. godini u iznosu od 1.878.665,97 kuna. Od toga s najvećim udjelom Grad Pazin
podupire udruge u sportu i rekreaciji s 895.684,89 kuna (82,91 %).
Za udruge u kulturi Grad Pazin, u odnosu na ostale izvore financiranja, izdvaja 187.051,62 kuna (30,41
%), slijede udruge u području socijalne skrbi i zdravstva koje Grad sufinancira sa 656.091,64 kuna
(21,04 %), djece i mladih sa 102.637,82 kuna (24,84 %), te ostale udruge s 37.200,00 kuna, odnosno s
udjelom od 3,76 % u odnosu na sve izvore financiranja.
U svijetu se sve više zapaža trend povećanja zapošljavanja kroz neprofitni sektor te je Grad Pazin kroz
projekt Društvenog centra „Veli Jože“ napravio veliki korak. Rješenjem sustava grijanja, Centar bi
mogao prerasti u potencijalni edukativni centar namijenjen formalnim edukacijama, uz suradnju s
Veleučilištem, ali i neformalnim edukacijama, u suradnji s civilnim sektorom.
U financiranju je potrebno podržati one udruge koje se trude razvijati svoje financijske kapacitete i
ojačati svoju financijsku poziciju, koje kontinuirano prijavljuju nove projekte i pribavljaju sredstva i iz
drugih izvora, te intenzivirati edukacije i informiranje ciljano prema udrugama kojima nedostaju
potrebna znanja i vještine za prijavu na regionalne, nacionalne i međunarodne projekte. U 2014. godini
osnovan je Odbor za koordinaciju suradnje Grada Pazina i OCD-a, sa 7 članova, od čega 5 predstavnika
OCD-a odabranih putem javnog poziva (svako područje djelovanja ima 1 predstavnika) te 2 člana iz
Grada Pazina.
Zadaća je Odbora uključivanje OCD-a u izradu Pravila o kriterijima za financiranje aktivnosti, projekata
i programa OCD-a, kao i razvijanje prakse povjeravanja gradskih programa javnih potreba udrugama
grada Pazina, čime se doprinosi razvoju lokalne zajednice i civilnog društva.
U 2014. godini napravljen je značajan iskorak donošenjem Pravilnika o postupku i kriterijima dodjele
financijskih potpora za programe javnih potreba Grada Pazina u području društvenih djelatnosti
(„Službene novine Grada Pazina“ broj 29/14), na osnovu kojeg je objavljen javni poziv udrugama,
uključujući obrasce za prijave, upute za prijavitelje te kriterije procjenjivanja, prihvaćanja i uključivanja
u proračun za 2015. godinu s osnovnim ciljem poticanja i dostizanja veće kvalitete i usklađenosti s
prioritetima u području društvenih djelatnosti grada Pazina.
Na području grada Pazina djeluju sljedeće udruge:
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Društvo „Naša djeca“ Pazin, Katoličko društvo prosvjetnih djelatnika Istre mons. Antuna Heka,
Radioklub Pazin i udruga „VocalIstra“.
SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO
Biskupski caritas Porečko-pulske biskupije, Društvo „Josip Broz Tito“ Pazin, Društvo tjelesnih
invalida, Dijabetička udruga Istarske županije Pula – Podružnica Pazin, Gradska udruga
umirovljenika Pazin, Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Pazin, Hrvatski
časnički zbor Grada Pazina, Hrvatska gorska služba spašavanja, Klub liječenih alkoholičara,
Sindikat umirovljenika Hrvatske – Podružnica Pazin, Udruga „Agropadova“, Udruga antifašista
Pazin, Udruga gluhih i slijepih Pazin, Udruga „HappyEnd“ za sve ranjene i napuštene životinje,
Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pazinštine i Udruge sv. Vinka Paulskog i
Konferencija sv. Jurja Pazin.
KULTURA
udruga „Albus“, Društvo likovnih stvaratelja, Folklorno društvo „Pazin“, Hrvatsko katoličko
mladenačko društvo „Seljačka sloga“ Trviž, Istarsko arhivističko društvo, Katedra čakavskog
sabora za povijest Istre, Klapa „Bukaleta“, Limena glazba Pazin, Matica hrvatska – Ogranak
92
Pazin, Mješoviti pjevački zbor „Roženice“, udruga „TradInEtno“, udruga „Vela Traba“ i
„Veliki i mali čovjek“.
SPORT
Atletski klub Pazin, Automoto klub „Kroz Hrvatsku – Puris – Kamen“; Biciklistički klub MTB
Istra, Boćarski klub „Trio“, Boćarski savez Grada Pazina, Boćarski klub „Kamen“ Pazin,
Boćarski klub „Istracommerce“, Kickboxing klub „Predator“, Golf klub „Pazin“, Hrvatski
nogometni klub „Trviž“, Istra racing team, Karate klub „Sensei“ Pazin, Konjički klub „Soko“,
Košarkaški klub „Ghia staff“ Pazin, Malonogometni klub „Novo naselje“ Pazin,
Malonogometni klub „Slap“ Butoniga, Malonogometni klub „Setum" Stari Pazin,
Malonogometni klub „Ruhci“, Nogometni klub „Pazinka“, Nogometni klub „Pazin Veterani“,
Nogotenis klub „Ruhci“, Planinarsko društvo „Pazinka“, Rukometni klub „Pazin“, udruga
„Roxy Dance“, Sportsko društvo „Lindar“, Sportsko društvo „Trickeri“, Sportsko penjački klub
„Hiperaktiv“, Športsko ribolovno društvo „Pazinčica“, Sportsko rekreacijsko društvo
„Sport4+“, Stolnoteniski klub „Pazin“, Športsko rekreativni klub „Vita“ Pazin, Šahovski klub
„Lovac“, Teniski klub Pazin, Ženski odbojkaški klub „Pazin“ i Ženski košarkaški klub „Pazin“.
OSTALA PODRUČJA DJELOVANJA
Istarski mikrološko-gljivarski savez, udruga „IstraMet“, Speleološko društvo „Istra“ Pazin,
udruga „Synergia“, Udruga pčelara „Lipa“ Pazin, Udruga za održivo življenje „5R“, udruga
„Yama“ – centar integrativne transformativne prakse i Zajednica Talijana.
Izvor: Grad Pazin, http://www.pazin.hr/kultura/civilno-drustvo/popis-udruga/
93
8. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Poslovi i zadaci gradske uprave obavljaju se u okviru nadležnosti i područja rada upravnih tijela
osnovanih Odlukom o ustrojstvu gradske uprave Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina, br. 31/09
i 29/11) i to kako je prikazano na grafikonu.
Grafikon 23: Organizacija gradske uprave
Izvor: Službene novine Grada Pazina, br. 31/09 i 29/11)
Ured Grada obavlja stručne, pravne, administrativne, savjetodavne i protokolarne poslove u vezi s radom
Gradonačelnika i njegovih zamjenika, Gradskog vijeća Grada Pazina, radnih tijela Gradonačelnika i
Vijeća, poslove javne nabave, te pravne, pomoćne, tehničke i druge poslove u vezi s tiskanjem,
objavljivanjem i izdavanjem Službenih novina Grada Pazina i Općina, u skladu s posebnim
Sporazumom.
Upravni odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti obuhvaća sljedeća područja: odgoj i
obrazovanje, kultura, socijalna skrb i zdravstvo, sport i rekreacija, civilno društvo, mjesna samouprava
i pisarničke i arhivske poslove.
Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proračun prati gospodarske aktivnosti i stvara uvjete za
unapređenje gospodarstva, poticanje poduzetničkih poslova i korištenja kapaciteta u gradskom
vlasništvu, izrađuje potrebne studije i analize iz gospodarskih i poduzetničkih odnosa, priprema, prati i
izvršava odluke, opće i pojedinačne akte iz djelokruga financija, proračuna i računovodstva, priprema,
prati izvršenje gradskog proračuna s pojedinačnim proračunima korisnika, priprema izvješća o izvršenju
gradskog proračuna, obavlja obračun plaća i drugih primanja djelatnika i namještenika tijela gradske
uprave, priprema analize i izvješća o poslovanju i vodi postupak prisilne naplate.
Nadležnost Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i graditeljstvo obuhvaća osobito
sljedeća područja: izrada i/ili izmjena važećih dokumenata prostornog uređenja, pribavljanje potrebne
dokumentacije i projekata radi ishodovanja akata za gradnju građevina od interesa za Grad Pazin,
izdavanje akata vezanih uz gradnju, briga o upravljanju, građenju i održavanju nerazvrstanih cesta,
Gradonačelnik
Ured GradaUpravni odjel za
gospodarstvo, financije i proračun
Upravni odjel za komunalni sustav,
prostorno uređenje i graditeljstvo
Odsjek za pravne poslove i imovinu
Upravni odjel za samoupravu, upravu
i društvene djelatnostii
Zamjenici Gradonačelnika
Služba za unutarnju reviziju
94
obavljanje poslova zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, provođenje poslova komunalnog redarstva,
poslova vezanih uz gradnju i održavanje komunalnih objekata i uređaja komunalne infrastrukture te
obavljanje imovinsko-pravnih poslova iz djelokruga gradske uprave.
U Gradu Pazinu zaposlene su 36,5 osobe (jedna osoba na pola radnog vremena). Svi zaposlenici prate
propise, opće akte i stručnu literaturu, usavršavaju se sukladno utvrđenim nadležnostima pojedinih
radnih mjesta te jačaju svijest o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti, savjesnosti i učinkovitosti, te
pravilnoj primjeni općih propisa. Predlažu opće akte i sudjeluju u radu izvršnog i predstavničkog tijela
vlasti te njihovih radnih tijela, sve u interesu građana. Pravila postupanja i ponašanja zaposlenika,
njihova nadležnosti, poslovi i radni zadaci definirani su sljedećim općim aktima:
Etičkim kodeksom Gradske uprave (Službene novine Grada Pazina, br. 3/12)
Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina, br.
3/12., 1/13. i 46/14.)
Odluka o ustrojstvu gradske uprave Grada Pazina (Službene novine Grada Pazina, br. 31/09 i
29/11).
Važan preduvjet funkcioniranja gradske uprave financijska su sredstva, odnosno proračun. Proračun je
temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici te svi izdaci i
rashodi. Proračun Grada Pazina za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu donijete su 18. 12.
2014. godine. Glavne kategorije i planirane veličine prikazane su u sljedećoj tablici:
Tablica 46: Glavne proračunske kategorije 2015. – 2017.
OPIS Plan 2015. Projekcija 2016. Projekcija 2017.
PRIHODI POSLOVANJA 66.903.945,00 71.074.945,00 65.074.945,00
PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. IMOVINE 6.550.000,00 5.550.000,00 3.550.000,00
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I
ZADUŽIVANJA 1.750.000,00 1.750.000,00 1.750.000,00
UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 75.203.945,00 78.374.945,00 70.374.945,00
RASHODI POSLOVANJA 55.536.384,00 50.681.384,00 51.550.384,00
RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE
IMOVINE 13.510.236,00 21.811.236,00 13.166.236,00
IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I
OTPLATE ZAJMA 3.826.000,00 3.826.000,00 3.556.000,00
UKUPNI RASHODI I IZDACI 72.872.620,00 76.318.620,00 68.272.620,00
Prihodi za 2015. godinu planirani su u iznosu od 75.203.945,00 kuna, a pobliže su prikazani u sljedećoj
tablici:
Tablica 47: Prihodi poslovanja Grada Pazina
Prihodi poslovanja 66.903.945,00
Prihodi od poreza 17.236.065,00
Porez i prirez na dohodak 15.031.065,00
Porezi na imovinu 1.120.000,00
Porezi na robu i usluge 1.085.000,00
Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 36.241.880,00
Pomoći od inozemnih vlada 220.000,00
Pomoći proračunu iz drugih proračuna 15.617.086,00
Pomoći od izvanproračunskih korisnika 12.170.000,00
Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 8.234.794,00
Prihodi od imovine 2.822.000,00
Prihodi od financijske imovine 12.000,00
Prihodi od nefinancijske imovine 2.810.000,00
95
Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 9.337.000,00
Upravne i administrativne pristojbe 863.000,00
Prihodi po posebnim propisima 1.510.000,00
Komunalni doprinosi i naknade 6.964.000,00
Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 875.000,00
Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 875.000,00
Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 392.000,00
Kazne i upravne mjere 60.000,00
Ostali prihodi 332.000,00
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.550.000,00
Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 5.000.000,00
Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 5.000.000,00
Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.550.000,00
Prihodi od prodaje građevinskih objekata 1.550.000,00
Primici od zaduživanja 1.750.000,00
SVEUKUPNO (PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA) 75.203.945,00
Rashodi i izdaci za 2015. godinu planirani su u visini od 72.872.620,00 kuna, a prema vrstama rashoda
prikazani su u Tablici 48.
Tablica 48: Rashodi poslovanja Grada Pazina
Rashodi poslovanja 55.536.384,00
Rashodi za zaposlene 17.879.186,00
Materijalni rashodi 23.239.698,00
Financijski rashodi 952.000,00
Subvencije 297.000,00
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 20.000,00
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 1.173.000,00
Ostali rashodi 11.975.500,00
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 13.510.236,00
Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 701.000,00
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 11.559.236,00
Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 1.250.000,00
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.826.000,00
SVEUKUPNO (PRIHODI I PRIMICI PRORAČUNA) 72.872.620,00
96
Grafikon 24: Rashodi i izdaci proračuna raspoređeni po upravnim odjelima gradske uprave
Tablica 49: Najvažniji planirani kapitalni projekti Grada Pazina u 2015. godini
Program selektivnog prikupljanja otpada 7.340.000,00
Dogradnja dječjeg vrtića 4.600.000,00
Program energetske učinkovitosti 2.755.000,00
Razvoj gospodarskih zona 2.200.000,00
Proširenje groblja Pazin 1.450.000,00
Gradnja nerazvrstanih cesta 1.210.000,00
Uređenje Parka Narodnog ustanka 1.060.000,00
Uređenje Trga slobode 910.000,00
Projekt „Inspirit Fantasy park“ 850.000,00
Građevine za javnu odvodnju 822.000,00
9 . MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA
U cilju razvijanja prijateljskih odnosa, širenja poznanstva, unapređenja međusobne suradnje i jačanja
uzajamnog poštovanja i uvažavanja između svojih građana, institucija i gospodarskih subjekata,
potpisane su odluke o bratimljenju i uspostavljanju suradnje:
Odluka o bratimljenju Grada Pazina i općine Firenzuola (Republika Italija) (SN broj 11/98)
Odluka o bratimljenju Grada Pazina (Republika Hrvatska) i Općine Scanzano Jonico (Republika
Italija) (SN broj 3/11)
Odluka o uspostavljanju suradnje između Grada Pazina i Opštine Gevgelija (SN broj 28/13).
2.937.630,00 kn
15.254.997,00 kn
24.453.337,00 kn
29.981.855,00 kn
244.801,00 kn
URED GRADA; 4,03%
UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO,
FINANCIJE I PRORAČUN; 20,93%
UPRAVNI ODJEL ZA SAMOUPRAVU,
UPRAVU I DRUŠTVENE
DJELATNOSTI; 33,56%
UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNI
SUSTAV, PROSTORNO UREĐENJE I
GRADITELJSTVO; 41,14%
SLUŽBA ZA UNUTARNJU
REVIZIJU; 0,34%
97
Lokalna akcijska grupa „Središnja Istra“
Grad Pazin je u prosincu 2010. godine zajedno s Općinama Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav,
Motovun, Sv. Petar u Šumi i Tinjan (članicama Lokalne akcijske grupe) osnovao udrugu Lokalna
akcijska grupa „Središnja Istra“ (dalje u tekstu: LAG), čime je učinjen važan korak za razvoj ruralnog
dijela središnje Istre prema načelima EU-a. LAG „Središnja Istra“ upisan je u Registar udruga Republike
Hrvatske 4. 5. 2012. godine. Osim JLS-a, članice LAG-a su: javna poduzeća te škole, dječji vrtići,
udruge civilnog društva, poduzeća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (dalje u tekstu: OPG) s
područja LAG-a. Članicom može postati svaki zainteresirani subjekt smješten na području LAG-a
„Središnja Istra“. LAG je osnovan radi promicanja zajedničkih interesa i međusobne suradnje članica
LAG-a na unapređivanja ukupnog gospodarskog i društvenog razvitka ruralnog područja, jedinstvenog
zagovaranja interesa lokalne samouprave razvijanjem sinergije i umrežavanjem svih dionika kojima je
u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja, te drugih aktivnosti za poboljšanje životnih i radnih
uvjeta. LAG „Središnja Istra“ obuhvaća područje površine 535,37 kvadratnih metara i broji 65 naselja
sa 17.849 stanovnika (Popis stanovništva iz 2011. godine).
Dana 5. 7. 2013. godine potpisan je ugovor između LAG-a „Središnja Istra“ i Agencije za plaćanja u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: APPRRR) o dodjeli sredstava iz IPARD
programa 2007. – 2013., kojim je LAG-u „Središnja Istra“ odobren maksimalan iznos potpore u iznosu
900.000,00 kuna za financiranje troškova unutar provedbe Mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih
strategija ruralnog razvoja“.
Najznačajnije karakteristike područja LAG-a „Središnja Istra“ su bogata raznolikost unutrašnjosti Istre:
prirodna i kulturna te osebujna tradicija. Upravo zbog svojih prirodnih resursa i sjecišta trgovačkih
puteva, na području se nalaze brojni zaštićeni lokaliteti graditeljske baštine. Ugodna klima i očuvana
priroda i danas privlači veliki broj posjetitelja i predstavlja ugodno okruženje za življenje.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (dalje u tekstu: HGK) u 2011. godini na području koje
obuhvaća LAG „Središnja Istra“ aktivno je djelovalo 410 trgovačkih društava, uglavnom malih (405).
Najveći broj bavio se trgovinom (110), prerađivačkom industrijom (87), građevinarstvom (64) te
stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (49).
Na području LAG-a „Središnja Istra“ djelovalo je 805 obrtnika, od čega se njih 110 bavilo proizvodnim
djelatnostima, a ostali uslužnom djelatnošću.
U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava krajem 2012. godine bilo je upisano 1.000 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
Izvor: LAG, http://lag-sredisnjaistra.hr/
EU PROJEKTI
Uz pomoć sredstava iz EU fondova i drugih vanjskih izvora financiranja, Grad Pazin je realizirao
nekoliko projekata:
Izgradnja školsko-gradske sportske dvorane
Nova dvorana otvorena je u rujnu 2014. godine. Dvorana je multifunkcionalna, ukupne površine oko
3.500 kvadratnih metara, za 600 posjetitelja. Sadrži malonogometno, košarkaško, odbojkaško i
rukometno igralište, ugostiteljski prostor i manju polivalentnu dvoranu za sportsku rekreaciju, borilačke
sportove, ples i sl. Investicija je vrijedna preko 38 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja i
EU fondova sufinancira s 9.890.000,00 kuna nepovratnih sredstava, a Fond za zaštitu okoliša i
98
energetsku učinkovitost s 1.999.000,00 kuna, također nepovratnih sredstava. Preostali iznos osiguran je
putem dugoročnog kredita kojeg će otplaćivati Grad Pazin i Istarska županija.
Izgradnja pretovarne stanice Jelenčići V
Završena je I faza sanacije odlagališta komunalnog otpada Jelenići V, u vrijednosti oko 2,7 milijuna
kuna, od čega 40 % sufinancira Fond za zaštitu okoliša, a preostalih 60 % Grad Pazin.
Izgradnja kolektora fekalne kanalizacije „Stari Pazin“ – glavni kolektor i kućni priključci
Projekt je proveden tijekom 2012. i 2013. godine sredstvima iz IPARD programa u iznosu od 2,66
milijuna kuna. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosila je oko 3,7 milijuna kuna (bez PDV-a). Radovi
su započeti u svibnju 2012., a krajem 2013. godine kolektor je predan na upravljanje ekonomskom
operateru – gradskom komunalnom poduzeću. Ukupna duljina izgrađene kanalizacijske mreže je 3.273
metara. Izgrađen je suvremeni kanalizacijski sustav s mehaničkim i biološkim pročišćavanjem otpadnih
voda, na koji su priključena sva domaćinstva u naselju Stari Pazin i nekoliko obrta i tvrtki.
Sufinanciranje korištenja OIE-a i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada
U 2013. godini, uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sufinancirano je
korištenje OIE-a u kućanstvima (obiteljske i višestambene kuće) i povećanje energetske učinkovitosti u
zgradarstvu. Sufinancirana je dobava i ugradnja opreme koja povećava energetsku učinkovitost u 39
kućanstava.
Projekt „Archeo.S.“
Projekt „Archeo.S.“ akronim je projekta punog naziva „System of the Archaeological Sites of the
Adriatic Sea“, sufinanciranog u sklopu programa IPA Adriatic CBC 2007. – 2013. Na tom je projektu
Grad Pazin sudjelovao kao projektni partner, zajedno s institucijama: vodećim partnerom – Konzorcijem
„Teatro Pubblico Pugliese“ (Bari, Italija); Gradom Fier (Albanija); Gradom Igoumenitsa (Grčka);
Fondacijom gradova teatra – Teatro stabile delle Marche (Ancona, Italija) i Regijom Abruzzo (Italija).
Projekt se provodio 30 mjeseci, od 1. 4. 2010. do 31. 8. 2013. Financijska vrijednost projekta iznosila
je 2.995.000,00 €, od čega je udio od 85 % sufinanciran iz Programa IPA Adriatic CBC, dok su
partnerske institucije financirale 15 % ukupne vrijednosti projekta. Gradu Pazinu je za realizaciju
planiranih aktivnosti bilo namijenjeno 300.000 €, a iz sredstava predpristupne pomoći 85 % (255.000
€). Preostali iznos od 45.000 € pokrio se iz vlastitih proračunskih sredstava.
Cilj projekta „Archeo.S.“ bio je prevladavanje problema vezanih za promociju kulturne baštine i
poboljšanje kulturne politike te razvoja teritorija, poticanje lokalne politike na razvoj inovativnih načina
upravljanja kulturnom baštinom te promicanje kulturnih aktivnosti kao instrumenta za promociju
kulturnih dobara i općenito održivi razvoj teritorija. Projekt je polazio od toga da na teritorijalnim
cjelinama koje su bile uključene u projekt, postoje kulturna dobra, od iznimnog povijesnog i kulturnog
značaja, koja su često nedovoljno promovira. Njihov razvoj i promocija mora biti snaga na putu
gospodarskog i socijalno održivog razvoja regija u jadranskom području, kao i prilika za otvaranje
mnogobrojnih kvalificiranih i stručnih radnih mjesta.
U sklopu projekta uspješno su realizirane aktivnosti: stvaranje integrirane mreže kulturnih dobara na
području uz Jadransko more; plan upravljanja kulturnim dobrima na područjima partnera u projektu;
realizacija 8 produkcija i 5 umjetničkih sezona na kulturno-povijesnim lokalitetima partnera u projektu.
Projekt je Gradu Pazinu pružio bitno iskustvo i reference za daljnje kandidature, a u okviru projekta
99
podignuta je kvaliteta programa festivala „Sedam dana stvaranja“ te „TradInEtno“, a izvedeni su i manji
radovi na infrastrukturi Muzeja (oborinska odvodnja i panična rasvjeta).
U tijeku je provedba sljedećih projekata:
Projekt „Pazi(n) proračun!“
Projekt se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda – Razvoja ljudskih potencijala u visini 85 % od
ukupne vrijednosti, koja iznosi 69.243,45 €.
Nositelj projekta je udruga „Gong“ (www.gong.hr). Partneri su Grad Pazin (više na: www.pazin.hr) i
Društvo „Naša djeca“ Pazin (više na: www.dnd-pazin.hr), a suradnici Institut za javne financije i Udruga
gradova. Ciljevi su projekta jačanje kapaciteta svih uključenih partnera i drugih lokalnih dionika, a
posebice građana, u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini, s ciljem povećanja kvalitete javnih
politika i razine dobrog upravljanja u JLS-ima kroz mehanizme civilnog dijaloga za održivu
participativnu demokraciju. Grad Pazin očekuje da će kroz provedbu projektnih aktivnosti potaknuti
aktivno uključivanje većeg broja građana u donošenje godišnjeg proračuna.
Projektne aktivnosti uključuju prethodno informiranje građana, putem javnih rasprava na razini 12
mjesnih odbora Pazina, kroz 4 fokusirane sektorske rasprave te online javne rasprave, u cilju predlaganja
komunalnih akcija i sektorskih prioriteta za financiranje. Gradsko vijeće prilikom rasprave o proračunu
razmatra prikupljene prijedloge, kao i one dobivene nakon završne javne rasprave. Drugim riječima,
proces donošenja proračuna Grada Pazina za 2015. godinu služi kao platforma za razvoj i testiranje
inovativnog modela za praktičnu primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u
postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, s krajnjim ciljem prijenosa tog modela drugim
zainteresiranim JLS-ima i OCD-ima.
Društveni centar „Veli Jože“
Društveni centar “Veli Jože” bivši je vojni objekt uređen tako da se u prizemlju nalaze prostorije
namijenjene za provođenje aktivnosti udruga, studenata, ali i ostalih zainteresiranih građana i institucija.
Konačni je cilj projekta urediti prostorije na katu za smještaj korisnika tih aktivnosti, studenata
Veleučilišta u Rijeci, ali i ostalih kojima je potreban hostelski smještaj u ljetnim mjesecima.
Grad Pazin jedan je od 12 gradova u Republici Hrvatskoj koji je sudjelovao u programu „Zajedno za
bolje“ Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u sklopu kojega adaptira bivši učenički dom u
Društveni Centar „Veli Jože“. Odobrena potpora iznosi 286.000 kuna.
Projekt su od početka financirali Grad Pazin, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i
Veleučilište u Rijeci, a kasnije i Hrvatska turistička zajednica, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj
civilnog društva Pula te Ministarstvo branitelja.
Izvor: Društveni centar „Veli Jože“, http://dc-velijoze.eu
Projekt „Inspirit Fantasy park“
Tijekom 2014. godine pokrenut je postupak izrade projektne dokumentacije za izgradnju tematskog
zabavnog parka na prostoru bivšeg vojnog poligona u Lindaru. Projekt sufinanciraju Fond za razvoj
turizma i Istarska županija. Glavni cilj projekta je očuvanje, promicanje i razvoj kulturne baštine kroz
povećanje turističke atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom Istre u vodećih 20
turističkih destinacija u svijetu u kriteriju konkurentnosti. O samom projektu više je navedeno u
poglavlju „Turizam“.
100
Izvor: Grad Pazin, http://www.pazin.hr/gospodarstvo-financije/turizam/inspirit-fantasy-park
Rekonstrukcija javne rasvjete na području grada Pazina
Grad Pazin uspješno se prijavio na Natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te
osigurao sufinanciranje projekta održive gradnje “Izgradnja školsko-gradske sportske dvorane u gradu
Pazinu“, projekta rekonstrukcije zgrade Dječjeg vrtića “Olga Ban”, projekta rekonstrukcije javne
rasvjete i provedbe energetskog pregleda sustava javne rasvjete na području grada Pazina.
Kroz ostvarena sredstva sufinancira se nabava, ugradnja opreme i izvođenje radova, čime se doprinosi
povećanju energetske učinkovitosti, i nabava i implementacija ekološki i energetski učinkovite javne
rasvjete.
III. SWOT ANALIZA
Strategija razvoja obično obuhvaća duži vremenski rok, a poželjno je da bude vremenski usklađena s
okvirom planiranja na nacionalnoj te EU razini. Takav je rok pogodan za provedbu strukturnih promjena
u gospodarstvu i društvu u dijelu koji se odnosi na lokalnu razinu. Poveznica sa strateškim dokumentima
viših razina (regionalna, nacionalna i EU razina) omogućava usklađenost vizije, ciljeva i prioriteta
dugoročnog razvoja lokalne zajednice sa strateškim ciljevima i prioritetima šire društvene zajednice.
Ključno načelo izrade strategije je održivost, koja predstavlja integraciju najvažnijih gospodarskih,
društvenih i okolišnih zahtjeva. Minimalni sadržaj strateškog dokumenta obuhvaća socio-ekonomsku
analizu, pregled važnih unutarnjih i vanjskih faktora koji utječu na razvoj (SWOT analizu), viziju
dugoročnog razvoja, pregled strateških ciljeva razvoja te usklađenost s planskim dokumentima viših
razina.
Socio-ekonomska analiza obuhvaća sve važne aspekte života i razvoja lokalne zajednice. Analiza je
sredstvo pomoću kojeg se dolazi do osnovnih razvojnih pitanja na koje strategija treba odgovoriti.
Oslanja se na uravnotežene podatke (kvalitativne i kvantitativne) te izvore podataka (primarne, koji
dolaze iz iskustva lokalnih dionika, te sekundarne, koje čine pisani izvori i baze podataka).
SWOT analiza ili analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (engl. strengths, weaknesses, opportunities,
threats) metoda je strateškog planiranja koja se koristi kao metoda analize unutarnjih snaga i slabosti
organizacije, sustava ili područja (u odnosu na druge ciljeve i dionike) te vanjskih prilika i prijetnji s
kojima je organizacija, sustav ili područje suočeno. SWOT analiza može se koristiti za analizu
specifičnih problema i izazova s kojima se organizacija susreće i predstavlja temelj za razvoj metoda za
njihovo rješavanje i ostvarivanje planiranih ciljeva.
Strateško usmjeravanje na potencijale koji su razvojno najperspektivniji i probleme koji su najkritičniji
jest metodološki koncept kojim se osigurava da se ograničeni lokalni resursi iskoriste na najučinkovitiji
način, bez nepotrebnog rasipanja. Vizijom i strateškim ciljevima oblikuje se namjeravana konkurentska
pozicija, u kojoj je ugrađeno načelo stvaranja i održavanja konkurentske prednosti, i zajednička
perspektiva, u kojoj je ugrađeno načelo održivosti.
101
SNAGE SLABOSTI
povoljan geografski i geoprometni položaj na
sjecištu cestovnih pravaca i željeznice
očuvani prirodni resursi
veliki broj malih poduzetnika, pogotovo u
prerađivačkom sektoru
tradicija obrtništva i veliki broj obrta
Sjedište institucija šireg značenja vezanih uz
poziciju Pazina kao administrativnog sjedišta
Istarske županije
tradicija izvrsnosti u školstvu i obrazovanju;
prepoznatljivost kulturnih spomenika i
prirodnih ljepota (Kaštel, Pazinska jama,
Zarečki krov i vodotok Pazinčice)
donošenje Prostornog plana i planova
uređenja nižih razina čime su stvorene
pretpostavke za realizaciju razvoja gradskog
područja
stalno ulaganje u razvoj komunalne
infrastrukture (izgradnja sustava i uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, sustav
gospodarenja otpadom, energetska
učinkovitost, razvoj poduzetničkih zona i
drugo)
LAG Središnje Istre uspješno povezuje sve
sektore i pomaže uspostavi suradnje s
okolnim općinama i gradovima
veliki broj udruga provodi raznovrsne
projekte od javnog značaja u odgovarajućim
prostorima
zadovoljavanje potreba socijalno ugroženih
skupina putem raznih oblika
izvaninstitucionalne pomoći
ugodno i sigurno življenje
visoka transparentnost rada gradske uprave.
mala gustoća naseljenosti u odnosu na
potrebnu komunalnu infrastrukturu
ukupno smanjenje broja stanovnika,
negativni prirodni priraštaj, depopulacija
užeg centra grada te djelomično povećanje
broja stanovnika na pojedinim perifernim
dijelovima
smanjenje radno aktivnog stanovništva –
veliki broj umirovljenika i nedostatak mlade
populacije
gospodarska djelatnost na području grada
niske dodane vrijednosti
nedostatnost odgovarajuće radne snage za
potrebe gospodarstva (mali broj stanovnika);
visoki udio mladih i žena među
nezaposlenima
nepostojanje potporne institucije za
poduzetništvo
nedovoljan broj programa za cjeloživotno
učenje i prekvalifikacije i niska afirmiranost
cjeloživotnog obrazovanja;
nedostatak mogućnosti za visoko školovanje
na lokalnoj razini
infrastrukturna opremljenost predškolskih i
školskih ustanova ne zadovoljava propisane
pedagoške standarde
dnevne migracije učenika i nastavnika
predstavljaju organizacijski problem
nedostatno razvijen sustav institucionalne
socijalne skrbi
niska aktivnost Turističke zajednice na
promociji grada Pazina
nedostatna valorizacija prirodne i kulturne
baštine u turističke svrhe
nedovoljno raznovrsna i nedostatna ponuda
turističkih smještajnih kapaciteta
nezadovoljavajuće stanje javnih površina i
središta grada
smanjenje i napuštanje tradicijskih
aktivnosti i zapuštanje poljoprivrednih
posjeda
zemljište poslovnih zona pretežno u
privatnom vlasništvu – ograničena
mogućnost upravljanja
stanovništvo nedovoljno prepoznaje potrebu
očuvanja okoliša
102
mikroklima središta grada zimi je
nepovoljna zbog prirodne konstelacije
terena te korištenja neadekvatnih energenata
za grijanje
niska lokalna osobna potrošnja.
PRILIKE PRIJETNJE
izgradnja punog profila autoceste i izgradnja
druge cijevi tunela „Učka“
modernizacija željezničke infrastrukture i
povezivanje sa susjednim državama
postojanje nacionalnih i EU fondova za
financiranje razvojnih programa i poticanje
poduzetništva
prijenos vlasništva bivših vojnih i državnih
nekretnina na lokalnu razinu
trendovi razvoja i poboljšane iskoristivosti
postrojenja za proizvodnju električne i
toplinske energije iz OIE-a povećavaju
njihovo korištenje
promjene u turističkim trendovima dovode do
povećane popularnosti kulturnog turizma na
svjetskoj razini.
gubitak statusa administrativnog središta
Istarske županije
makroekonomska situacija – dugogodišnja
recesija bez tendencije oporavka
nepovoljan tijek procesa decentralizacije –
preraspodjela proračuna dovodi do
smanjenja lokalnih izvora financiranja
razvojnih projekata
česte promjene zakonske regulative
nepovoljna demografska kretanja u
Republici Hrvatskoj i naglašena
depopulacija ruralnih područja
iseljavanje mladih obrazovanih osoba u
potrazi za boljim uvjetima rada
niska socijalna sigurnost građana
povećana konkurencija pod utjecajem
globalizacije i ulaska u EU
sezonski karakter turizma i prometa
slabo organiziran javni prijevoz
neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga
(stara i nova izmjera ne odgovaraju stanju na
terenu).
103
IV. STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA
1. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI
Vizija razvoja grada Pazina glasi:
„Ni ga ča je Pazin, srce i duh Istre.“
„Pazin – nezaobilazno srce Istre, sjedište Istarske županije, u kojem su stanovnici poduzetni i ugodno
žive.“
„Siguran i otvoren, grad po mjeri čovjeka, obrazovno i kulturno središte koje čuva istarski identitet i
koristi tradiciju za stvaranje novih vrijednosti.“
1. CILJ Intenziviranje gospodarskih aktivnosti
PRIORITETI MJERE
1.1. Unaprjeđenje poslovnog
okruženja
1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu
1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona
1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška
poduzetnicima
1.2. razvoj održive poljoprivredne
proizvodnje s visokom dodanom
vrijednošću
1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda
1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje
1.3. poticanje razvoja turizma
1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti
1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom
grada
1.3.3. Prenamjena državnog (javnog) zemljišta za potrebe razvoja
1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe
1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke
infrastrukture
2. CILJ Održivi razvoj prostora i infrastrukture
PRIORITETI MJERE
2.1. Unapređenje korištenja gradskih
prostora
2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja
2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora
104
2.2. Unapređenje prometne
infrastrukture
2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području
grada Pazina
2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike
2.3. Unaprjeđenje komunalne
infrastrukture
2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete
2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava
2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže
2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture
2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture
2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava
2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga
3. CILJ Unapređenje kvalitete života
PRIORITETI MJERE
3.1.Unaprjeđenje kvalitete javnih
usluga
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i
obrazovanja na svim razinama
3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu
3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za
ranjive skupine
3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude
grada
3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih
programa
3.2. Poboljšanje uvjeta stanovanja i
sigurnosti
3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora
3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane
3.3. Razvoj ljudskih potencijala
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja
3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta
rada
3.3.3. Jačanje civilnog sektora
4. CILJ Očuvanje i zaštita okoliša te energetska i resursna učinkovitost
PRIORITETI MJERE
4.1. Poboljšanje gospodarenja
prirodnim dobrima, zaštita okoliša i
zaštita od elementarnih nepogoda
4.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode
4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama
4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave
4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada
105
4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada
4.2. Povećanje korištenja OIE-a i
povećanje energetske efikasnosti (EE)
4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva
na OIE i povećanje energetske efikasnosti
4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u objektima u
javnom vlasništvu
4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz
OIE-a
5. Dobro upravljanje
PRIORITETI MJERE
5.1. Unaprjeđenje sustava za
upravljanje razvojem
5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima
5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga
2. OPIS MJERA
Naziv mjere 1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Uskladiti baze podataka koje se tiču vlasništva i posjedništva kako bi se izbjegla nesuglasja i nekoherentnosti.
Ciljevi:
Olakšati i ubrzati administrativne i pravne procedure vezane za upravljanje te prijenos vlasništva nad zemljištem.
Obrazloženje:
Pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura jedan je od ključnih preduvjeta efikasnog upravljanja imovinom, bilo
javnom ili privatnom. Nekoherentnosti između različitih izvora podataka vezanih za vlasništvo često dovode do komplikacija i
produljenja navedenih procedura, što ne samo da otežava promet na tržištu vlasništva i posjedništva, već u mnogobrojnim
slučajevima dovodi do gubitka interesa strana zainteresiranih za kupnju zemljišta i posjeda. Ova mjera usmjerena je uklanjanju
ovoga rizika i olakšanju stanja na tržištu zemljišta i nekretnina na području Pazina.
Aktivnosti 1. Usklađenje podataka katastra i zemljišnih knjiga
2. Izrada novog snimka terena.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Pojednostavljene vezane procedure i skraćeno vrijeme procedura vezano za ishođenje dozvola, ubrzani procesi vezani za
kupoprodaju zemljišta, potaknut interes ulagača zbog ubrzanih procedura.
Razvojni učinak:
Povećan interes ulagača za područje, ubrzan rast gospodarstva i poljoprivrede.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) jedinstvena baza podataka.
107
Izvori:
1) službena dokumentacija Grada Pazina.
Naziv mjere 1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Povećati dodanu vrijednost proizvoda i usluga gospodarskog sektora kroz razvoj i provedbu mjera promocije i rasta poduzetništva
te privlačenja perspektivnih poduzetnika na područje Pazina.
Cilj:
Povećati konkurentnosti Pazina na nacionalnoj i EU razini, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih
prilika za poduzetnike i stanovništvo, unaprijediti poduzetničku atmosferu u Pazinu i učvrstiti značaja Pazina kao mjesta prikladnog
za poslovanje.
Obrazloženje:
Dodana vrijednost proizvoda i usluga gospodarskog sektora čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva te povećanja prihoda i
profita sektora. Povećanjem ove dodane vrijednosti ne samo da se unaprjeđuje gospodarski sektor, već se i na neposredan način
pozitivno utječe na širi društveni kontekst. Uz veću profitabilnost gospodarstva, realno je očekivati intenziviranje novih ulaganja na
pazinskome području i otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje i zadržavanje poduzetnika i stanovnika na ovome području.
Aktivnosti
1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa izvorima financiranja, normama,
standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja,
poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija)
2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu
3. Aktivno privlačenje poduzetnika koji stvaraju poslovne prilike i radna mjesta.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećan broj financijskih i ostalih mjera za poduzetnike, povećani kapaciteti i kompetencije poduzetnika, veća suradnja između
poduzetnika kao i poduzetnika i obrazovnih institucija i organizacija, unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u
gospodarstvu, povećan broj novih radnih mjesta i sačuvana postojeća radna mjesta, veći broj novoosnovanih poduzeća na području
Pazina.
108
Razvojni učinak:
Konkurentnije gospodarstvo Pazina, bolja poduzetnička atmosfera, pozitivni demografski trendovi.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) veći prihodi poduzetnika
2) povećan broj zajedničkih inicijativa između gospodarskog i obrazovnog sektora
3) smanjenje broja nezaposlenih
4) povećan broj inovacija u poslovanju poduzetnika
5) povećanje broja poduzeća.
Izvori:
1) statistika Grada Pazina, HGK-a, DZS-a
2) službene dokumentacije poduzetnika i obrazovnih institucija
3) HZZ
4) službene dokumentacije poduzetnika
5) HGK, dokumentacija Grada Pazina.
Naziv mjere 1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati preduvjete vezane za infrastrukturnu opremljenost i učinkovito upravljanje poduzetničkim zonama te pojačati interes
investitora na području zona kroz stvaranje javno-privatnih partnerstva i jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora
Cilj:
Unaprijediti atraktivnosti Pazina kao mjesta povoljnog za poslovanje i investiranje.
Obrazloženje:
Sektor malog i srednjeg poduzetništva čini okosnicu sveukupnog gospodarskog i društvenog razvoja sredine. U skladu s tim
potrebno je osigurati i unaprijediti pretpostavke za daljnji razvoj sektora malog i srednjeg poduzetnika (dalje u tekstu: MSP) kroz
razvoj poduzetničkih zona kao glavnog resursa posvećenog upravo tom sektoru. Kako bi se ovo postiglo, u razvoj je zona, osim
javnog sektora nužno uključiti i sam sektor MSP-a kako bi se tako osiguralo da poduzetnici budu korisnici, ali ujedno i kreatori
109
poduzetničkih kapaciteta u Pazinu. Kroz suradnju javnog i privatnog sektora postići će se veća kvaliteta usluga poduzetničkih zona
koje će odgovarati realnim potrebama poduzetnika. Većina zona na području grada je u privatnom vlasništvu pa je potrebno osigurati
suradnju u upravljanju i razvoju.
Aktivnosti
1. Infrastrukturno opremanje zona u suradnji s privatnim sektorom – javno-privatno partnerstvo (dalje u tekstu: JPP)
2. Osnivanje poduzeća/odjela za upravljanje zonama
3. Olakšavanje komunikacije ulagača s javnim institucijama uz pomoć Grada.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećan interes poduzetničke javnosti za ulaganja u područje Pazina.
Razvojni učinak:
Unaprijeđeno gospodarstvo i konkurentnost grada Pazina, povećanje prihoda poduzeća, otvaranje novih radnih mjesta,
prepoznatljivost Pazina kao atraktivnog mjesta za poslovanje.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) broj dodatno opremljenih poduzetničkih zona
2) unaprijeđena upravljačka struktura poslovnih zona
3) broj posvećenih komunikacijskih kanala za MSP.
Izvori:
1) službena dokumentacija Grada Pazina, projektna dokumentacija
2) dokumentacija osnivanja poduzeća za upravljanje zonama
3) dokumentacija Grada Pazina.
Naziv mjere 1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati efikasnu podlogu za podršku poduzetnicima u njihovome svakodnevnom radu s posebnim naglaskom na mlada poduzeća.
110
Cilj:
Potaknuti rast i razvoj poduzetništva na području Pazina.
Obrazloženje:
U svrhu intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija, od izuzetne se važnosti postavlja
osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva. Nameće se potreba za ostvarenjem
učinkovite potpore mladim poduzećima kroz koju će ona moći poduzeti početne korake u razvoju i zadobiti potrebnu podršku za
uspješan opstanak na tržištu, uz bok razvijene i snažne konkurencije. Podrška poduzetnicima također će se ogledati u poticanju
suradnje i umrežavanja između poduzetnika sa svrhom ostvarivanja sinergija, prijenosa dobrih praksi i ideja u poslovanju.
Aktivnosti 1. Poduzetnički inkubator (poduzetnički centar)
2. Uspostava coworking prostora (HUB).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Unaprijeđen savjetodavni okvir za MSP sektor, povećana uspješnost novootvorenih poduzeća na tržištu.
Razvojni učinak:
Ubrzan gospodarski rast, poboljšana konkurentnost, manji postotak zatvaranja poduzeća i nova radna mjesta.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj poduzeća koja koriste usluge poduzetničkog inkubatora
2) Broj poduzeća u coworking prostoru.
Izvori:
1) Službena dokumentacija Grada Pazina
2) HGK/HOK.
Naziv mjere 1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
111
Poticati razvoj postojećih i otvaranje novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te povećati kapacitete OPG-ova.
Cilj:
Ojačati i intenzivirati sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju Pazina s malim poljoprivrednim gospodarstvima kao njenim
nositeljima.
Obrazloženje:
Rast i razvoj poljoprivrednih gospodarstava predstavlja ključan element razvoja cjelokupne poljoprivredne proizvodnje područja
Pazinštine. Ovo valja posebno istaknuti kao prioritet, ako imamo u vidu izrazito velik potencijal koji područje Pazinštine ima za
razvoj poljoprivrede (u obliku prirodnih resursa i bogatstava). S druge strane poljoprivredna proizvodnja predstavlja granu važnu
za razvoj cjelokupnog gospodarstva Pazina, s posebnim naglaskom na sektor turizma. U okviru aktivnosti unutar ove mjere poticat
će se iskorištavanje neobrađenog i zapostavljenog poljoprivrednog zemljišta, povećan angažman stanovništva, posebice mladih, na
bavljenje poljoprivredom i ojačavanje kapaciteta poljoprivrednih gospodarstava za njihovo uspješnije bavljenje poljoprivredom i
nastup na tržištu. Na ovaj način ne samo što će se pozitivno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, već će se dati i dodatan poticaj
stanovništvu, posebice mladima, na ostajanje na području Pazinštine, što će imati pozitivan utjecaj s obzirom na demografsku sliku
stanovništva.
Aktivnosti 1) Poticaji za obrađivanje neobrađenog i zapuštenog zemljišta
2) Poticaji za ekstenzivno stočarstvo
3) Promocija prednosti bavljenja poljoprivredom (posebno kod mladih)
4) Edukacija poljoprivrednika (ekonomske i stručne teme)
5) Organizacija strojnog prstena (podrška privatnoj inicijativi u pružanju usluga obrade zemlje)
6) Poticaji za mlade poljoprivrednike i OPG-ove (savjetodavna podrška, plaćene analize zemljišta i sl.).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Pospješeno poslovanje malih poljoprivrednih gospodarstava, stvoreni preduvjeti za iskorištavanje sveukupnih poljoprivrednih
potencijala područja, poboljšana konkurentnost poljoprivrednih proizvoda i povećan udio mladih koji se bave poljoprivredom.
Razvojni učinak:
112
Povećana konkurentnost Pazina, poboljšani demografski trendovi i nova radna mjesta.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Površina novog zemljišta uključenog u poljoprivrednu proizvodnju
2) Dodijeljeni poticaji za stočare
3) Broj mladih koji su se počeli baviti poljoprivredom
4) Broj poljoprivrednika koji su unaprijedili kapacitete
5) Broj OPG-ova koji koriste/pruža usluge obrade zemlje
6) Broj mladih poljoprivrednika koji koristi usluge i mjere podrške.
Izvori:
1) Katastar
2) Dokumentacija Grada Pazina
3) HZZ
4) Izvješća s radionica i ostalih edukacija
5) Poslovna dokumentacija pružatelja usluga, dokumentacija OPG-ova
6) Dokumentacija Grada Pazina.
Naziv mjere 1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Uspostaviti osnovne infrastrukturne i upravljačke kapacitete za unaprjeđenje učinkovitosti tržišta poljoprivrednih proizvoda i
dodatno tržišnu poziciju poljoprivrednih proizvođača.
Cilj:
Unaprijediti općenitu poljoprivrednu proizvodnju Pazina i njenu održivost, učvrstiti autentičnost pazinskoga područja i ojačati
funkcionalnost i učinkovitost vrijednosnog lanca poljoprivredne proizvodnje.
Obrazloženje:
Za uspješnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju uz uspješnu proizvodnju podjednako je važno osigurati preduvjete za bolji
plasman poljoprivrednih proizvoda na tržište. Jedino je tako moguće osigurati povrat uloženih sredstava u ruke proizvođača i
osigurati nastavak proizvodnje i daljnja ulaganja u njeno poboljšanje. U tu je svrhu potrebno osigurati prikladne infrastrukturne
113
kapacitete potrebne za distribuciju proizvoda, kanale distribucije, suradnju proizvođača sa svrhom zajedničkog nastupa na tržištu te
kvalitetne promocije poljoprivrednih proizvoda. Poseban naglasak treba staviti na očuvanje autentičnosti poljoprivrednih proizvoda
i njihov plasman u okviru sveukupne turističke ponude Pazinštine jer turisti predstavljaju jednu od najvažnijih ciljnih skupina
konzumenta poljoprivrednih proizvoda.
Aktivnosti 1. Organizacija zadruga/potrošačkih grupa i organizacija
2. Mljekara i drugi javni proizvodni i skladišni pogoni (sušara, uljara, hladnjača itd.) na raspolaganju poljoprivrednicima
3. Očuvanje i promocija autentičnih lokalnih proizvoda kroz turistički sektor
4. Podrška zaštiti proizvoda (porijeklo, certifikati, robne marke i sl.)
5. Organizacija sajmova i drugih prodajnih kanala (tržnica, prodavaonica, štandovi).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Olakšan protok roba poljoprivrednog tržišta, povećana kvaliteta promocije poljoprivrednih proizvoda, povećana dodana vrijednost
proizvoda, bolja suradnja dionika u vrijednosnome lancu.
Razvojni učinak:
Povećana konkurentnost Pazinštine, obogaćena turistička ponuda Pazina te ojačana prepoznatljivost s obzirom na autohtonost
proizvoda, veći prihodi proizvođača i nova radna mjesta.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj poljoprivrednih dionika u suradnji u okviru novoosnovanih organizacija
2) Broj poljoprivrednika koji koristi infrastrukturne pogone
3) Broj novouvedenih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu
4) Broj novozaštićenih proizvoda
5) Veći prihodi poljoprivrednika.
Izvori:
1) Dokumentacije i statistike organizacija
2) Dokumentacija Grada Pazina
3) Promotivni materijali pružatelja turističkih usluga
4) Ministarstvo poljoprivrede
114
5) FINA, DZS, HGK.
Naziv mjere 1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Ojačati kapacitete poljoprivrednih proizvođača u ekoloških poljoprivrednoj proizvodnji i unaprijediti njihovu poziciju na tržištu
poljoprivrednih proizvoda.
Cilj:
Unaprijediti konkurentnost poljoprivredne proizvodnje Pazina, proširiti tržište poljoprivrednih proizvoda i očuvati poljoprivredne
resurse.
Obrazloženje:
Ekološka poljoprivredna proizvodnja ima višestruku prednost nad konvencionalnom i zbog toga ju valja poticati. Tu je, prije svega,
značajan potencijal za ostvarenje više dodane vrijednosti, odnosno većih prihoda od aktivnosti bavljenja poljoprivredom. Nadalje,
važno je spomenuti element resursne i okolišne učinkovitosti koji ekološka poljoprivredna proizvodnja ima u usporedbi s
konvencionalnom poljoprivredom, čime se doprinosi očuvanju prirodnih resursa i bogatstava. Pozitivan učinak na ljudsko zdravlje
također valja posebno istaknuti kao značajnu prednost ekološke poljoprivredne proizvodnje. U okviru aktivnosti usmjerenih
poticanju razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje stimulirat će se ekološki poljoprivredni proizvođači, ojačati tržište
poljoprivrednih proizvoda, promovirati ekološka poljoprivredna proizvodnja te unaprjeđivati kapaciteti, odnosno znanja i vještine
proizvođača i korisnika ekoloških proizvoda, kako bi se postojeća proizvodnja poboljšala te stvorila nova tržišta za plasman
ekoloških proizvoda.
Aktivnosti 1. Poticaji (samo oni koji se ne daju na državnoj razini)
2. Organizacija eko tržnice (solidarne ekološke grupe i sl.)
3. "Zelena" javna nabava u gradskim/javnim institucijama
4. Promocija preventivne vrijednosti korištenja ekoloških poljoprivrednih proizvoda za zdravlje stanovništva i zaštitu okoliša
5. Kontinuirana edukacija poljoprivrednika i korisnika poljoprivrednih proizvoda.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
115
Unaprijeđena ekološka poljoprivredna proizvodnja, veći broj ekoloških proizvoda na tržištu i povećan interes krajnjih korisnika za
ekološke proizvode, veća dodana vrijednost ekološke poljoprivredne proizvodnje Pazina i učvršćena pozicija ekoloških proizvođača
na tržištu.
Razvojni učinak:
Povećani prihodi poljoprivrednog sektora, očuvani prirodni resursi i nova radna mjesta.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj dodijeljenih poticaja
2) Broj ekoloških proizvođača uključenih u zajednički nastup na tržištu
3) Broj ekoloških proizvoda koji koriste javne institucije
4) Broj promotivnih inicijativa vezanih za prednosti poljoprivrednih proizvoda
5) Broj proizvođača i konzumenata uključenih u edukativne aktivnosti.
Izvori:
1) Dokumentacija Grada Pazina
2) Novinski članci, dokumentacije ekoloških proizvođača
3) Dokumentacija javne nabave
4) Novinski članci, promotivna izvješća
5) Potpisne liste s radionica, seminara, predavanja i sl.
Naziv mjere 1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Ojačati sveukupnu turističku ponudu pazinskoga područja i učvrstiti autentičnost turističke ponude područja kroz uključivanje
lokalnih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu Pazina.
Cilj:
Povećati konkurentnost turističkog sektora Pazina, osnažiti suradnju poljoprivrednog sektora i sektora turizma.
Obrazloženje:
116
Ova mjera ima dvostruku svrhu: s jedne će se strane unaprijediti sveukupna turistička ponuda Pazina i ojačati konkurentnost
turističkog sektora kroz uključivanje lokalnih autentičnih proizvoda obiteljskih gospodarstava u turističku ponudu, dok će se s druge
strane osnažiti mala poljoprivredna gospodarstva i njihova profitabilnost kroz povećanu uključenost u turistički sektor kao značajnog
tržišta za poljoprivredne proizvode. Kroz spajanje i komplementiranje sektora poljoprivrede i turizma, u okviru ove mjere, pozitivno
će se utjecati na rast i razvoj oba sektora.
Aktivnosti 1. Organizacija lokalne prodaje (prodaja na kućnom pragu, o okviru manifestacija, kroz turistički sektor, redovito na tržnici, drugi
oblici prodaje)
2. Organizacija događanja u svrhu promocije lokalnih proizvoda i seljačkih domaćinstava (npr. „Dani otvorenih vrata“, izložbe
vina i ulja, „Valjanje u sijenu“, „Domaći Zoo“...)
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Veći broj lokalnih autentičnih proizvoda uključen u turističku ponudu Pazina, obogaćena turistička ponuda i dodatno ojačana
autentičnost područja Pazina.
Razvojni učinak:
Povećana konkurentnost turističkog sektora, povećani prihodi malih gospodarstava te učvršćenje prepoznatljivosti Pazina na
nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj OPG-ova uključenih u zajednički nastup na turističkom tržištu
2) Povećani prihodi OPG-ova
3) Broj događaja promocije autohtonih proizvoda.
Izvori:
1) Dokumentacija OPG-ova
2) Statistike HGK-a, DZS-a, poslovna dokumentacija OPG-ova
3) Novinska izvješća, izvješća s promotivnih događaja.
Naziv mjere 1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada
117
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Ostvariti integralan i komplementaran pristup kreiranju ukupne turističke ponude grada Pazina te ojačati upravljačke kapacitete i
prepoznatljivost Pazina na domaćem i međunarodnom tržištu.
Cilj:
Poboljšati sveukupnu dodanu vrijednost ponude Pazina i ojačati gospodarstvo grada.
Obrazloženje:
Kako bi se profilirao kao poželjno i atraktivno turističko odredište i privukao veći broj gostiju i turista, dionici svih sektora u Pazinu
moraju djelovati u cilju proširenja turističke ponude i uključivanja širokog spektra atraktivnih sadržaja u jedinstvenu ponudu
područja. U skladu sa suvremenim trendovima, u okviru ove mjere djelovat će se u pravcu komplementiranja raznolikih postojećih
turističkih potencijala pazinskoga područja i osnaživati identitet sredine, kako bi se unaprijedila njena prepoznatljivost na
turističkom tržištu. Kako bi se ovo postiglo, također će se velik naglasak staviti na suradnju i komplementiranje ponude kulturnog i
privatnog sektora na turističkome tržištu i poticati stvaranje novih inicijativa za upotpunjavanje sveukupne turističke ponude grada
Pazina.
Aktivnosti 1. Diversifikacija turističke ponude (spajanje širokog spektra dionika u turizmu – uključivanje kulturnog sektora, postojećih
specifičnih oblika ponude – „Zip line“, speleologija, festivali, koncerti, izložbe, natjecanja, pustolovni turizam, „Istra bike“ i dr., uz
poticanje uključivanja privatnog sektora).
2. Osnivanje turističkog društva grada (Destination management company) i "ulazne" turističke agencije
3. Razvoj turističkog identiteta grada – izrada marketinškog plana turizma (pronalaženje ciljne publike, organizacija, nastup na
sajmovima, izrada marketinških materijala, edukacija vodiča itd.).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Ojačan identitet, atraktivnost i prepoznatljivost Pazina na turističkom tržištu, novi turistički proizvodi, upotpunjen doživljaj, iskustvo
i zadovoljstvo turista na području Pazina.
Razvojni učinak:
Povećani prihodi pružatelja usluga u turizmu, povećan interes investitora za ulaganje u turizam Pazinštine, nova radna mjesta i
pozitivan demografski učinak.
118
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj zajedničkih inicijativa/ponuda privatnog i civilnog sektora
2) Broj pružatelja usluga u turizmu integriranih u jedinstvenu ponudu grada
3) Povećan broj dolazaka gostiju
4) Broj edukacija i promotivnih događaja za pružatelje i korisnike turističkih usluga i proizvoda.
Izvori:
1) Promotivni materijali
2) Dokumentacija turističkog društva i turističkih agencija
3) DZS, statistike Grada Pazina
4) Potpisne liste, prezentacije, izvješća s edukativnih i promotivnih događaja.
Naziv mjere 1.3.3. Prenamjena državnog zemljišta za potrebe razvoja
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Iskoristiti zapostavljena i neaktivna zemljišta u javnome vlasništvu te ih valorizirati i iskoristiti u razvojne svrhe.
Cilj:
Povećati razvojne kapacitete grada i ubrzati sveukupan gospodarski i društveni razvoj.
Obrazloženje:
U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti reaktivacije i prenamjene neaktivnog i neiskorištenog državnog (vojnog) zemljišta u
svrhu uspostavljanja dodatne ponude grada od koje će koristi imati lokalno stanovništvo, ali i turisti te posjetitelji na području
Pazina. Budući da će državno zemljište biti prenamijenjeno u svrhu razvoja na temelju specifičnih potreba i potencijala područja, iz
njega će proizlaziti korist za širok spektar djelatnosti i dionika na području Pazina, prvenstveno gospodarstvo (poduzetnici), turizam
(turisti i posjetitelji) te kulturni i sportsko-rekreativni život (lokalno stanovništvo).
Aktivnosti 1. Projekt „Inspirit Fantasy park“
2. Sportsko rekreacijski centar „Lindar“
119
3. Vojni poligon „Brestovica“ (streljana)
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećani razvojni kapaciteti Pazina, nova turistička i ugostiteljska ponuda, zdravije i aktivnije stanovništvo, otvorena mogućnost
za stvaranje nove ponude i komplementiranje postojeće.
Razvojni učinak:
Poboljšana kvaliteta života za lokalno stanovništvo, unaprijeđena atraktivnost područja, nova radna mjesta i povećani prihodi u
gospodarstvu.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj posjetitelja Inspirit Fantasy parka
2) Broj pružatelja usluga i proizvoda uključen u ponudu novootvorenih sadržaja
3) Broj korisnika rekreacijskog centra.
Izvori:
1) Statistike prodanih ulaznica
2) Marketinški materijal turističke ponude
3) Dokumentacija rekreacijskog centra.
Naziv mjere 1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti sveukupnu turističku ponudu grada s posebnim naglaskom na ojačavanje edukativnih i rekreativnih kapaciteta u okviru
turističke ponude kroz iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa.
Cilj:
Dodatno diversificirati turističku ponudu Pazina i osigurati uključenost lokalnih specifičnih resursa pazinskoga područja u smjeru
gospodarskog i društvenog razvoja.
120
Obrazloženje:
Potencijal prirodnog i kulturnog bogatstva, tradicije i autohtonosti pazinskoga područja od velikog je značaja za razvoj sveukupne
turističke ponude područja, posebice ako imamo u vidu rastuću potražnju suvremenih turista za prirodnim i kulturnim dobrima i
specifičnostima područja koja posjećuju i koja žele upoznati. U tu je svrhu potrebno osigurati prikladnu infrastrukturu i kapacitete
koji će na odgovarajući način zadovoljavati potrebe suvremenih turista za doživljajima vezanima za prirodu i kulturu pazinskoga
područja. Paralelno uz uklapanje prirodne i kulturne tradicije u turističku ponudu područja, posebna će se pozornost obratiti na
očuvanje i revitalizaciju tradicije i dobara, kako bi se oni kvalitetno očuvali i mogli ponuditi posjetiteljima i turistima na odgovarajući
način.
Aktivnosti 1. Nastavak istraživanja i uređenje Pazinske jame (vidikovci, šetnica, označavanje i uređenje staze, viseći most...)
2. Revitalizacija i uređenje starogradske jezgre (zaštita i obnova kulturne baštine, uređenje pročelja, razvoj sadržaja, uključivanje
u turističku ponudu)
3. Uređenje i obilježavanje pješačkih, rekreacijskih i biciklističkih staza na širem području grada
4. Njegovanje i očuvanje prepoznatljivosti kulturno povijesne baštine, kulturnog identiteta i tradicijskih vrijednosti središnje Istre
(Državni arhiv, Muzej...)
5. Nastavak arheoloških istraživanja u zaštićenim cjelinama
6. Uređivanje turističko-edukativnih punktova u prostorima starih škola u mjesnim odborima.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Poboljšana iskorištenost kulturnih i prirodnih resursa u turističke svrhe, povećana atraktivnost pazinskoga područja, unaprijeđen
identitet Pazina kao atraktivne destinacije.
Razvojni učinak:
Povećani prihodi pružatelja usluga i proizvoda u turizmu, povećana održivost očuvanja prirodnih i kulturnih resursa, nova radna
mjesta i pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Novi sadržaji vezani za Pazinsku jamu
2) Broj revitaliziranih građevina u starogradskoj jezgri
3) Broj novouređenih staza za pješake i bicikliste
121
4) Broj lokalnih kulturnih dobara uključenih u turističku ponudu
5) Broj novozapočetih arheoloških istraživanja
6) Broj edukativnih punktova za turiste.
Izvori:
1) Marketinški materijali vezani za Pazinsku jamu
2) Projektna dokumentacija obnove
3) Projektna dokumentacija za staze
4) Marketinški materijali vezani za kulturu
5) Dokumentacija Muzeja/Arhiva
6) Dokumentacija Turističke zajednice središnje Istre.
Naziv mjere 1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Intenzivirati angažman malih i srednjih poduzeća u bavljenju turističkim aktivnostima s posebnim naglaskom na stvaranje novih
infrastrukturnih kapaciteta u turizmu u privatnome vlasništvu.
Cilj:
Obogatiti sveukupnu turističku ponudu Pazina i atraktivnost smještajnih kapaciteta za turiste i posjetitelje.
Obrazloženje:
Atraktivna i konkurentna turistička ponuda sredine, uz raznolike sadržaje za turiste, mora uključivati i prikladne smještajne
kapacitete za posjetitelje. Na taj način dodatno se ojačava turistički potencijal grada i pozitivno utječe ne samo na dulji boravak
turista na ovome području, već se i podiže razina njihovog zadovoljstva ponudom grada i uvećavaju mogućnosti njihova povratka.
Smještajni kapaciteti u privatnom vlasništvu od posebnog su interesa iz dva razloga: s jedne strane međusobno natjecanje privatnih
iznajmljivača prostora osigurava kontinuirano unaprjeđenje atraktivnosti smještajnih kapaciteta s obzirom na njihov osnovni i
popratni sadržaj, što dodatno unaprjeđuju ukupan doživljaj turista na ovome području; s druge strane tu su prednosti uspostave
privatnih kapaciteta u turističke svrhe koje proizlaze iz prilika raznih EU i nacionalnih fondova i izvora financiranja za privatne
iznajmljivače. Iz tih razloga okviru ove mjere poticat će se razvoj privatnih inicijativa u obogaćenju smještajnih i drugih turističkih
i ugostiteljskih kapaciteta Pazina.
122
Aktivnosti 1. Kampovi/odmorišta
2. Hoteli /Hosteli/agroturizmi
3. Restorani i ostali ugostiteljski objekti
4. Ostali turistički sadržaji (organizacija događanja, agencije, vodičke službe, izleti, animacije, team building, stari zanati, servisi i
slične usluge).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Veći potencijal na području grada za smještaj turista i posjetitelja, povećano zadovoljstvo gostiju sveukupnom ponudom grada,
potaknut razvoj dodatnih privatnih inicijativa i stvaranja novih sadržaja u turističke svrhe.
Razvojni učinak:
Veći prihodi privatnog sektora, povećan broj dolazaka gostiju i atraktivnost Pazina te nova radna mjesta.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj privatnih kampova i odmorišta
2) Broj novih hotela i hostela u agroturizmu
3) Broj novih restorana i ugostiteljskih objekata
4) Broj ostalih sadržaja privatnog sektora u turizmu.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija izgradnje smještajnih i ostalih kapaciteta
2) Marketinški materijal privatnika, turistička zajednica.
Naziv mjere 2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osiguranje jedinstvenog obrasca u strateškom planiranju razvoja grada Pazina i osiguranje ujednačenog pristupa razvoju ruralnog i
urbanog prostora, s posebnim naglaskom na jednaku dostupnost javnih usluga stanovništvu na oba tipa područja.
123
Cilj:
Postizanje integralnog pristupa razvoju pazinskoga područja i povećanje kvalitete života za lokalno stanovništvo.
Obrazloženje:
Svrha je ove mjere usklađivanje planiranja vezanog za prostor i razvoj u skladu s razvojnim potrebama grada Pazina te ujednačavanje
razvoja ruralnog i urbanog područja kroz osiguranje jednakih mogućnosti pristupu javnim uslugama za stanovnike na užem i širem
području grada. U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti koje će doprinijeti ravnoteži u razvoju gradskih i ruralnih područja
kako bi se izbjegle razvojne neujednačenosti cjelokupnog razvoja.
Aktivnosti 1. Redovito usklađivanje prostornog i razvojnog plana i izrada strategija u skladu s potrebama razvoja
2. Uravnoteženi razvoj ruralnog i gradskog područja – dostupnost javnih usluga na cijelom području.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Unaprijeđen razvoj područja u skladu sa strateškim okvirom i povećano zadovoljstvo stanovništva.
Razvojni učinak:
Povećana učinkovitost i brzina razvoja Pazina, pozitivan demografski utjecaj i povećana atraktivnost života.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Strateški dokumenti Grada Pazina
2) Broj stanovnika pokriven javnim uslugama.
Izvori:
1) Dokumentacija Grada Pazina
2) Statistika Grada Pazina.
Naziv mjere 2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Ciljanim ulaganjima u obnovu prostora u gradskome vlasništvu povećati njihovu upotrebljivost i atraktivnost.
124
Cilj:
Unaprijediti atraktivnost i funkcionalnost građevina u Pazinu te povećati zadovoljstvo posjetitelja i stanovništva kvalitetom života
u gradu Pazinu.
Obrazloženje:
S ciljem podizanja sveukupnog doživljaja Pazina, Grad Pazin će u okviru ove mjere provoditi aktivnosti obnove i osposobljavanja
zapuštenih objekata i površina koji su u njegovome vlasništvu. Dio revitaliziranih objekata tako će biti stavljen u funkciju i
osposobljen kao dodatan kapacitet u korist gospodarstva i javnih djelatnosti, dok će dio koji se odnosi na javne površine, poput
trgova i parkova, djelovati u smjeru povećanja lokalnog stanovništva i gostiju zadovoljstvom boravka na ovim prostorima.
Aktivnosti 1. Obnova i revitalizacija zapuštenih prostora i objekata
2. Revitalizacija javnih prostora – parkova i gradskih trgova.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Unaprijeđen izgled i atraktivnost javnih objekata, novi kapaciteti za gospodarske i javne djelatnosti i povećana kvaliteta boravka i
života na području Pazina.
Razvojni učinak:
Povećan interes investitora za Pazin, pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj revitaliziranih objekata
2) Broj obnovljenih javnih površina (parkovi i trgovi).
Izvori:
1) Projektna dokumentacija Grada Pazina vezana za revitalizirane objekte.
Naziv mjere 2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području Pazina
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
125
Unaprijediti prometnu infrastrukturu i usluge vezane za prijevoz i time osigurati bolju međupovezanost svih dijelova Pazinštine.
Cilj:
Unaprijediti mobilnost stanovništva i posjetitelja te protok roba na pazinskome području.
Obrazloženje:
Svrha je ove mjere poboljšati prometnu infrastrukturu i prometnu povezanost između svih naselja kako bi se olakšao prijevoz ljudi
i roba na cjelokupnom području grada Pazina i šireg područja. Potreba za ovakvom mjerom proizlazi iz nedostatnih kapaciteta u
javnom prijevozu i prometnoj infrastrukturi grada. Udaljenija i prometno izoliranija naselja i njihovo stanovništvo u posebno su
nepovoljnom položaju, pogotovo ako imamo u vidu potrebe za kvalitetnim prijevoznim sustavom vezane za potrebe putovanja ,
prvenstveno vezane za odlazak na posao ili u školu, kako na područje Pazina tako i na ostala područja. U okviru mjere, osim
unaprjeđenja povezanosti naselja Pazina, pridat će se značaj i uspostavi kvalitetnog sustava održavanja postojećih prometnica.
Aktivnosti 1. Izrada plana upravljanja i održavanja cesta uz pomoć GIS sustava
2. Redovna ulaganja u obnovu i rekonstrukciju cesta
3. Izrada plana urbane mobilnosti
4. Unaprjeđenje javnog prijevoza do svih naselja
5. Izgradnja autobusnih čekaonica u linijskom prometu
6. Izgradnja (rekonstrukcija) autobusnog kolodvora
7. Unaprjeđenje željezničke infrastrukture (pružni prijelazi i nove postaje).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Skraćeno vrijeme putovanja s jednog područja grada na drugo, poboljšan promet osoba i robe, povećano zadovoljstvo stanovništva
sredinom u kojoj žive i veće zadovoljstvo investitora i posjetitelja.
Razvojni učinak:
Povećan interes investitora, s posebnim naglaskom na prijevozničke kompanije; smanjeni troškovi prijevoza.
126
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Kilometri prometnica uključenih u GIS sustav
2) Kilometri obnovljenih i rekonstruiranih prometnica
3) Plan urbane mobilnosti
4) Broj naselja pokrivenih redovitim linijama
5) Broj novih čekaonica
6) Novi autobusni kolodvor
7) Broj novih pružnih prijelaza i postaja.
Izvori:
1) Grad Pazin (za prometnice pod njegovom nadležnošću)
2) Projektna dokumentacija za infrastrukturne radove.
Naziv mjere 2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati infrastrukturne kapacitete kao preduvjet intenziviranju razvoja djelatnosti transporta i povezane logistike.
Cilj:
Povećati atraktivnost grada i šireg područja za ulaganja u području transporta.
Obrazloženje:
Pazin, zbog svog povoljnog prometnog i geografskog položaja, ima potencijal razviti se u važno prometno i logističko središte Istre,
čime bi se dodatno katalizirao daljnji razvoj pazinskoga područja, od kojega će koristi imati svi segmenti djelatnosti. U tu je svrhu
potrebno obratiti posebnu pozornost na osiguranje infrastrukturnih kapaciteta kao preduvjeta iskorištavanju povoljnog prometnog
položaja Pazina, u okviru Istre i šire regije. Aktivnosti predviđene unutar ove mjere usmjerene su unaprjeđenju tih infrastrukturnih
preduvjeta.
Aktivnosti 1. Izgradnja kamionskog kolodvora
2. Izgradnja gradskih obilaznica
127
3. Korištenje prostora u skladišnim i dr. objektima u javnom ili privatnom vlasništvu (društva u stečaju i sl.).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Bolja prometna povezanost Pazina s ostatkom županije i Hrvatske, povećan interes ulagača u djelatnostima transporta i smanjenje
prometne gužve u užoj gradskoj jezgri.
Razvojni učinak:
Povećan interes investitora i nova radna mjesta.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Kamionski kolodvor
2) Broj novih gradskih obilaznica
3) Broj neiskorištenih objekata stavljen u gospodarske svrhe.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija za kolodvor
2) Dokumentacija Grada Pazina
3) Dokumentacija Grada Pazina.
Naziv mjere 2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Povećati kvalitetu javne rasvjete pazinskoga područja.
Cilj:
Povećati energetsku učinkovitost grada Pazina, smanjiti javne izdatke za energente i unaprijediti zaštitu okoliša.
Obrazloženje:
Svrha ove mjere je poboljšanje sustava javne rasvjete na području Pazina s obzirom na njegovu energetsku učinkovitost, upotrebu
OIE-a, zaštitu od svjetlosnog zagađenja i zaštitu okoliša. Provedba ovih aktivnosti osigurat će višestruku korist, s jedne strane
128
financijsku jer će smanjiti troškove funkcioniranja sustava upotrebom jeftinijih oblika energije, a s druge strane širu korist vezanu
za očuvanje okoliša. U okviru ove mjere također će se provoditi aktivnosti unaprjeđenja upravljanja i održavanja sustava javne
rasvjete.
Aktivnosti 1. Planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sustava javne rasvjete u skladu s mjerama energetske efikasnosti, OIE-om i zaštite okoliša
2. Izrada GIS-a i sustava za upravljanje i održavanje javne rasvjete.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana kvaliteta i energetska učinkovitost javne rasvjete, očuvani resursi, smanjeni izdaci za energente.
Razvojni učinak:
Ušteđena sredstva za javnu rasvjetu moći će se prenamijeniti u ostala područja.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Kilometri prometnica Pazina uključeni u energetski učinkovit sustav javne rasvjete
2) Broj energetski učinkovitih rasvjetnih tijela.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija uvođenja nove javne rasvjete.
Naziv mjere 2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti sustav vodoopskrbe i smanjiti gubitke vode kroz provedbu aktivnosti uspostave kvalitetne vodoopskrbne infrastrukture.
Cilj:
Smanjiti financijske gubitke i javna davanja, povećati resursnu učinkovitost Pazina.
Obrazloženje:
Aktivnostima u okviru ove mjere želi se postići veća kvaliteta sustava vodoopskrbe na području Pazinštine. One su neophodne zbog
nedostatnih kapaciteta postojeće vodoopskrbne mreže na predmetnome području u kontekstu potreba razvoja Pazina, tako i s
129
obzirom na potrebu za udovoljavanjem standardima vezanima za ljudsko zdravlje te na smanjenje gubitaka vode koji nastaju zbog
neadekvatnosti postojeće vodovodne mreže.
Aktivnosti 1. Izrada plana prioriteta i rekonstrukcija postojećih ogranaka vodoopskrbne mreže
2. Izgradnja novih komunalnih vodnih građevina.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Smanjeni gubici vode u mreži, smanjeni financijski gubici i povećana zaštita okoliša.
Razvojni učinak:
Kvalitetna voda dostupna stanovništvu i gospodarskom sektoru.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Kilometri rekonstruirane vodoopskrbne mreže
2) Broj novih vodnih objekata.
Izvori:
1) Grad Pazin
2) Hrvatske vode
3) Istarski vodovod
4) Istarski vodozaštitni sustav.
Naziv mjere 2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti postojeće i uspostaviti nove infrastrukturne kapacitete kanalizacijskog sustava na području Pazina i postići veću
pokrivenost stanovništva kanalizacijskom mrežom.
Cilj:
Poboljšati sveukupne komunalne kapacitete grada Pazina i unaprijediti gospodarenje istima.
130
Obrazloženje:
U okviru aktivnosti ove mjere poboljšat će se sustav upravljanja otpadnim vodama i proširiti postojeći kanalizacijski kapaciteti s
obzirom na potreba razvoja. Dodatni povod za provedbu ove mjere predstavlja činjenica da dan danas određeni postotak kućanstava
na području grada Pazina još nije priključen na kanalizacijski sustav, iz čega nastaje realna opasnost po ljudsko zdravlje i okoliš.
Aktivnosti 1. Izrada studije za razvoj aglomeracije Pazin
2. Izrada sustava upravljanja kanalizacijskom mrežom šireg područja Pazinštine
3. Razdvajanje stare mješovite kanalizacije
4. Izgradnja nove kanalizacije.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana pokrivenost kućanstva na području Pazina kanalizacijskom mrežom i unaprijeđena kvaliteta življenja i poslovanja na
području.
Razvojni učinak:
Smanjeni izdaci za održavanje dotrajale mreže moći će biti preusmjereni na ostale aktivnosti od strateškog značaja, povećan interes
ljudi za životom i poslovanjem u Pazinu.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Izrađen plan za aglomeraciju
2) Uspostavljen sustav upravljanja kanalizacijskom mrežom
3) Broj kućanstava pokriven novom kanalizacijskom mrežom i izdvojen iz mješovitog sustava.
Izvori:
1) Grad Pazin
2) Hrvatske vode
3) Istarski vodozaštitni sustav.
Naziv mjere 2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture
131
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati nove pogrebne kapacitete za područje grada.
Cilj:
Unaprijediti komunalne usluge u Pazinu.
Obrazloženje:
U okviru ove mjere odgovorit će se potrebama za povećanje pogrebnih kapaciteta i povezane infrastrukture identificiranim u
analitičkome dijelu strategije razvoja Pazina. Aktivnosti izgradnje novih groblja i kapela odgovorit će se na ovaj oblik potreba
pazinskoga područja.
Aktivnosti 1. Proširenje i rekonstrukcija groblja
2. Izgradnja kapela – mrtvačnica.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećani pogrebni kapaciteti.
Razvojni učinak:
Iako ova mjera sa sobom ne povlači povezan razvojni učinak, bit će provedena kao posljedica potrebe lokalne sredine Pazina.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj novih grobnih mjesta
2) Broj rekonstruiranih groblja
3) Broj novih mrtvačnica.
Izvori:
1) Dokumentacija komunalnog poduzeća
2) Dokumentacije vezane za radove na grobljima.
Naziv mjere 2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture
132
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Povećati kvalitetu komunikacijskih usluga na području Pazina te pokrivenost grada signalom komunikacijskih mreža kroz razvoj
nove komunikacijske infrastrukture i usluga te poticanje investicija.
Cilj:
Unaprijediti kvalitetu poslovanja i življenja na području Pazina.
Obrazloženje:
Uspostava što učinkovitije komunikacijske infrastrukture nameće se kao potreba suvremenog načina života i poslovanja svakog
mjesta. Trenutna komunikacijska infrastruktura na području Pazina kao i mrežna pokrivenost nisu zadovoljavajući te će se u okviru
ove mjere provesti aktivnosti usmjerene na poboljšanje takvog stanja. Prioritetna područja su povećanje dostupnosti signala i mrežne
pokrivenosti svih područja Pazina i dodatno unaprjeđenje komunikacijskog sustava kroz privlačenje privatnih investicija u
telekomunikacijski sustav.
Aktivnosti 1. Poboljšanje dostupnosti wireless usluga (pojačavanje Wi-Fi signala)
2. Poboljšanje dostupnosti telekomunikacijskih signala (razvoj DTK infrastrukture, internet, mobilna mreža, TV, radio...)
3. Poticanje privatnih investicija u razvoj komunikacijskih usluga (razni korisnički servisi).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Veća pokrivenost područja komunikacijskim uslugama, povećan broj ulaganja u komunikacijski sektor na području Pazina,
stabilnija internetska mreža i brži internet i veći broj komunikacijskih usluga za civilni, poslovni i javni sektor.
Razvojni učinak:
Unaprijeđeno poslovanje privatnog i javnog sektora, veće zadovoljstvo lokalnog stanovništva i povećan interes pružatelja
telekomunikacijskih usluga za investicije.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Nova područja pokrivena signalom
2) Broj privatnih investicija u komunikacijskom sektoru.
Izvori:
1) Telekomunikacijski operateri
133
2) Dokumentacija Grada Pazina.
Naziv mjere 2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati infrastrukturne preduvjete za priključenje objekata u javnom i privatnom vlasništvu na plinoopskrbnu mrežu u budućnosti.
Cilj:
Unaprijediti komunalne usluge na području Pazina.
Obrazloženje:
S ciljem proširenja komunalnih usluga Pazina u okviru ove mjere provest će se aktivnosti sa svrhom ostvarenja preduvjeta za
priključenje područja Pazina na plinoopskrbnu mrežu.
Aktivnosti 1. Izgradnja potrebne infrastrukture za priključenje na trasu plinovoda.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Ostvareni preduvjeti za uvođenje opskrbe plinom Pazina.
Razvojni učinak:
Provedba ove mjere ostvarit će preduvjete za implementaciju budućih razvojnih aktivnosti koje ovise o dostupnosti prirodnog plina.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Osnovna plinoopskrbna infrastruktura.
Izvori:
1) Dokumentacija vezana za radove na plinskoj mreži.
Naziv mjere 2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga
134
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti upravljačke kapacitete za prethodnim mjerama neobuhvaćene komunalne usluge na području Pazina.
Cilj:
Poboljšati kvalitetu komunalnih usluga i njihovu dostupnost na području Pazina.
Obrazloženje:
U okviru ove mjere provest će se aktivnosti usmjerene unaprjeđenju upravljanja i podizanju kvalitete specifičnih komunalnih usluga
neobuhvaćenih prethodnim mjerama. Od posebne važnosti ističe se organizacija i unaprjeđenje parkirališta na području grada, gdje
postoje potrebe za dodatnim infrastrukturnim zahvatima zbog povećanog broja vozila u gradu, posebice u vrijeme različitih događaja
u gradu u periodu sezone.
Aktivnosti 1. Izrada plana upravljanja komunalnom infrastrukturom
2. Unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete ostalih komunalnih usluga
3. Izgradnja parkirališta.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Poboljšani parkirališni kapaciteti i upravljanje istima i rasterećen promet u užem središtu grada.
Razvojni učinak:
Povećano zadovoljstvo lokalnog stanovništva i posjetitelja na području Pazina.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Nove usluge ostale komunalne infrastrukture
2) Povećana dostupnost ostale komunalne infrastrukture
3) Broj novih parkirališnih mjesta.
Izvori:
1) Dokumentacija komunalnog poduzeća
2) Grad Pazin.
135
Naziv mjere 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti
privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.
Cilj:
Unaprijediti sustav odgoja i obrazovanja u gradu Pazinu.
Obrazloženje:
Društveni razvoj i rast zajednice potrebno je popratiti odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i povećanja kvalitete odgoja
i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama. Sustav odgoja i obrazovanja igra ključnu ulogu u osposobljavanju
pojedinaca za suživot u društvu i preuzimanje društvenih uloga na efikasan i odgovoran način. U sklopu ove mjere provest će se
aktivnosti unaprjeđenja odgojnog i obrazovnog sustava na području Pazinštine.
Aktivnosti 1. Rekonstrukcija i dogradnja vrtića
2. Izgradnja i adaptacija objekata za predškolski i školski odgoj/obrazovanje izvan naselja Pazin
3. Dogradnja matične škole
4. Dogradnja GSŠJD-a
5. Poticanje privatnih investicija u sustav odgoja i obrazovanja (jaslice)
6. Osiguravanje dostupnosti stručnih djelatnika (logopeda, edukatora-rehabilitatora, psihologa i sl.).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Osigurani infrastrukturni kapaciteti za odgojne i obrazovne djelatnosti, povećana pokrivenost i kvaliteta usluga stručnih djelatnika
u obrazovanju i školstvu.
Razvojni učinak:
Viši stupanj obrazovanosti stanovništva.
136
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj rekonstruiranih i dograđenih vrtića
2) Broj osposobljenih objekata za odgoj i obrazovanje izvan naselja Pazin
3) Dograđena matična škola
4) Dograđen objekt GSŠJD-a
5) Broj privatnih inicijativa u sustav odgoja i obrazovanja
6) X stručnih djelatnika na 100 djece.
Izvori:
1) Projekti adaptacije/nadogradnje/izgradnje odgojno-obrazovnih objekata
2) Projektna dokumentacija privatnih investicija
3) DZS
4) Grad Pazin
5) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Naziv mjere 3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za sve slojeve društva kroz ciljana ulaganja u infrastrukturu, poticanje
privatnih inicijativa i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih kvalitetnih zdravstvenih programa s posebnim naglaskom na
preventivne programe.
Cilj:
Povećati kvalitetu života u lokalnoj zajednici.
Obrazloženje:
Svrha ove mjere je povećati infrastrukturne kapacitete, opseg i kvalitetu zdravstvenih usluga za stanovništvo pazinskoga područja.
Ovo se nameće kao prioritet s obzirom na uočene potrebe za aktivnostima predviđenima u okviru ove mjere. Provedbom definiranih
aktivnosti dodatno će se pridonijeti poboljšanu kvalitete života na pazinskome području i osigurati adekvatni preduvjeti vezani za
zdravstvenu sigurnost stanovnika te njihovo povjerenje u sustav zdravstvenih usluga. Ujedno će se poticati ulaženje privatnih
137
inicijativa u sustav zdravstva kako bi se na taj način dodatno potaknuo razvoj inovacija i novih inicijativa usmjerenih na poboljšanje
zdravstvenih uvjeta stanovništva grada.
Aktivnosti 1. Dogradnja i opremanje Doma zdravlja (hospicij – palijativna skrb, pedijatrija, fizikalna terapija/bazen, hitna, dječji ortodont,
psihijatar, rana terapija za osobe s moždanim udarom)
2. Stvaranje preduvjeta za ranu rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju
3. Unaprjeđenje preventivnih zdravstvenih programa
4. Osiguravanje dodatnih timova Hitne pomoći
5. Poticanje privatnih investicija u zdravstveni sustav.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Poboljšane zdravstvene usluge za stanovništvo, povećana sigurnost građana i pokrivenost zdravstvenim uslugama.
Razvojni učinak:
Nove privatne investicije u zdravstvenom sustavu, nova radna mjesta, povećana atraktivnost Pazina kao mjesta sigurnog za život i
rad, pozitivan demografski učinak
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Dograđen i opremljen Dom zdravlja sa svim pratećim uslugama
2) Broj djece s poteškoćama u razvoju uključen u programe rehabilitacije
3) Broj novih zdravstvenih programa
4) X timova hitne pomoći na X stanovnika
5) Broj privatnih inicijativa u zdravstvu.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija za Dom zdravlja
2) Statistike Grada Pazina
3) Dokumentacije projekata privatnih inicijativa.
138
Naziv mjere 3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osiguranje preduvjeta za kvalitetnu skrb o starijim, nemoćnima, i na druge načine osjetljivim slojevima društva kroz poticanje
ulaganja u razne oblike socijalne infrastrukture, s posebnim naglaskom na privatne investicije.
Cilj:
Unaprijediti kvalitetu života na području Pazina.
Obrazloženje:
Aktivnostima u okviru ove mjere nastoji se pomoći osjetljivim i ranjivim skupinama u društvu (stari i nemoćni, djeca s poteškoćama
u razvoju kao i ostali slojevi društva koje karakteriziraju posebne potrebe). Svrha ove mjere je pružanje što adekvatnije pomoći
starim i nemoćnim slojevima, odnosno prikladna integracija mlađih osoba s posebnim potrebama u društvo i zajednicu. U okviru
ove mjere također će se poticati privatne inicijative u području skrbi za osjetljive slojeve društva kako bi se dodatno potaknulo
stvaranje novih inicijativa u ovom segmentu djelatnosti.
Aktivnosti 1. Izgradnja doma za starije i nemoćne
2. Razvoj vaninstitucionalnih oblika skrbi za ranjive skupine (pomoć u kući, dnevni boravak, prijevoz)
3. Poticanje privatnih investicija u javne socijalne usluge.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Unaprijeđena skrb o osjetljivim slojevima društva i nove privatne investicije.
Razvojni učinak:
Nova radna mjesta, povećanje kvalitete života i pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Dom za starije i nemoćne
2) Broj novorazvijenih oblika pomoći za ranjive skupine
3) Broj privatnih inicijativa.
139
Izvori:
1) Projektna dokumentacija za Dom za starije i nemoćne
2) HZZO
3) Grad Pazin
4) DZS.
Naziv mjere 3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude grada Pazina
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Obogaćenje kulturne ponude i života grada kroz poboljšanje kulturne infrastrukture, promociju kulturne baštine i razvoj novih
inicijativa u kulturi.
Cilj:
Obogaćenje sveukupne ponude grada za stanovništvo i posjetitelje te unaprjeđenje kvalitete života i boravka u sredini.
Obrazloženje:
Svrha ove mjere je unaprjeđenje ukupne kulturne ponude i kapaciteta grada Pazina kako bi se obogatila kvaliteta života za lokalno
stanovništvo i zadovoljstvo posjetitelje na području Pazina. Predviđene aktivnosti unutar ove mjere sežu od unaprjeđenja planiranja
kulturnog razvitka grada Pazina u skladu sa specifičnostima i potencijalom lokalnog područja, infrastrukturne radove na objektima
od značaja za kulturni život grada, poticanje što aktivnijeg angažmana organizacija civilnoga društva u kulturnom životu grada te
stvaranje nove publike za kulturne događaje.
Aktivnosti 1. Unaprjeđenje infrastrukture u kulturnom sektoru (muzeji, Spomen dom, arhivsko spremište „Bertoši“)
2. Definiranje, razvoj ili unaprjeđenje vidljivosti cjelogodišnjih kulturnih programa u okvirima Kulturne strategije Grada
3. Razvoj publike za kulturna događanja
4. Pojačano uključivanje civilnog sektora u razvoj kulturne ponude.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
140
Unaprijeđen kulturni život grada, novi kulturni sadržaji, inicijative i publika za kulturna događanja.
Razvojni učinak:
Povećana potrošnja u sektoru kulture, očuvana lokalna specifičnost kulture, učvršćen identitet Pazina kao vrijedne kulturne
destinacije.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Obnovljeni objekti od kulturnog značaja
2) Novi kulturni programi za cjelogodišnje razdoblje
3) Broj posjetitelja na kulturnim događanjima
4) Broj OCD-ova uključenih u kulturne događaje.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija obnove objekata
2) Ministarstvo kulture
3) Grad Pazin
4) Turistička zajednica.
Naziv mjere 3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprjeđenje sportske infrastrukture i kapaciteta te poboljšanje sportskih programa i događanja na području Pazina.
Cilj:
Poboljšanje kvalitete života u Pazinu i intenziviranje društvenog života u gradu.
Obrazloženje:
U okviru ove mjere predviđene su aktivnosti unaprjeđenja infrastrukture i programa u području sporta na području grada Pazina sa
svrhom obogaćenja sportskih aktivnosti i manifestacija. Na ovaj način pozitivno će se doprinijeti društvenom životu zajednice kao
i promovirati zdrav način života za lokalno stanovništvo. Poseban naglasak će biti stavljen na ojačavanje kapaciteta zaposlenih u
sportskim djelatnostima kako bi se i na taj način ostvario suvremen pristup sportu i povećalo zadovoljstvo korisnika sportskih
141
sadržaja. Pritom valja istaknuti i pozitivan utjecaj ove mjere na sektor turizma, odnosno onaj segment posjetitelja koje zanimaju
sportski i rekreativni sadržaji.
Aktivnosti 1. Izgradnja sportskog kompleksa, uključujući gradski bazen (sport/rekreacija/preventiva – zdravstvo/obrazovanje)
2. Uređenje sportskih objekata u mjesnim odborima
3. Izobrazba sportskih trenera i voditelja sportsko-rekreativnih programa
4. Razvoj rekreativno-preventivnih programa
5. Izgradnja i rekonstrukcija dječjih igrališta.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Novoizgrađeni i uređeni objekti sportske namjene, novi sportski sadržaji i programi te ojačani kapaciteti stručnog osoblja.
Razvojni učinak:
Povećana kvaliteta življenja i boravka na području Pazina, indirektan utjecaj na turizam.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Izrađen sportski kompleks
2) Broj uređenih sportskih objekata
3) Broj osoblja koje je usavršilo znanja i kompetencije
4) Broj programa
5) Broj dječjih igrališta.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija izgradnje
2) Liste polaznika edukacija i usavršavanja
3) Dokumentacija sportskih udruga
4) Grad Pazin
5) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
142
Naziv mjere 3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osigurati dostatne kapacitete za stanovanje na području grada kroz adaptaciju postojećih i izgradnju novih stambenih prostora.
Cilj:
Zadržati stanovništvo u užem središtu grada, povećati kvalitetu života u Pazinu.
Obrazloženje:
Ostvarenje kvalitetnog stambenog prostora na području grada višestruko će utjecati na pozitivne demografske trendove. S jedne
strane pozitivno će utjecati na ostanak stanovništva na ovim prostorima, dok će novi stambeni kapaciteti omogućiti useljavanje
stanovništva iz drugih krajeva, za čime već u ovome trenutku postoji potreba. U okviru ove mjere, poticat će se izgradnja novih
stambenih kapaciteta, ali i prenamjena određenih kapaciteta u vlasništvu grada u svrhu njihove adaptacije u stambene kapacitete.
Aktivnosti 1. Planiranje i stvaranje preduvjeta za stambenu izgradnju
2. Programi poticanje stanogradnje
3. Stavljanje u funkciju (obnova/rekonstrukcija) gradskih/javnih stambenih prostora.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Osigurani smještajni i stambeni kapaciteti.
Razvojni učinak:
Pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj novoizgrađenih stanova
2) Broj adaptiranih objekata za potrebe stanovanja
3) Broj korisnika programa poticane stanogradnje.
Izvori:
1) Projektna dokumentacija izgradnje i adaptacije
143
2) Grad Pazin
3) DZS.
Naziv mjere 3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Smanjenje rizika opasnosti po život i imovinu stanovnika i okolinu kroz razvoj odgovarajuće infrastrukture, planiranje i ojačavanje
kapaciteta za zaštitu građana na svim razinama.
Cilj:
Povećanje sigurnosti i kvalitete života na području grada.
Obrazloženje:
Cilj je ove mjere unaprjeđenje sigurnosti u društvu koja obuhvaća širok spektar aktivnosti od zaštite od elementarnih nepogoda i
opasnosti do društvenih problema poput nasilja, ovisnosti i ostalih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja. Tek uz primjenu
aktivnosti navedenih u okviru ove mjere, moguće je osigurati visok stupanj kvalitetu i atraktivnost života na području Pazina. Tako
će se ostvariti povoljnije gospodarsko i socijalno okruženje i sigurnost življenja i poslovanja na ovim prostorima.
Aktivnosti 1. Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za zaštitu od elementarnih nepogoda, rizika i katastrofa (opremanje postrojbi civilne zaštite,
vatrogasni dom, protupožarni putevi)
2. Razvoj planova, sigurnosnih procjena i programa („Gradsko oko“, „Policajac u zajednici“)
3. Razvoj preventivnih programa – ovisnost, nasilje u obitelji, vršnjačko nasilje)
4. Edukacija komunalnog redarstva vezana uz sigurnost u gradu
5. Praćenje kvalitete zraka i vode
6. Osiguravanje uvjeta za rad skloništa za životinje.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
144
Unaprijeđeno planiranje upravljanja i smanjenja rizika, poboljšana socijalna integracija osoba s problematičnim ponašanjem,
razvijeni mehanizmi praćenja stanja vezanog za sigurnost svih sektora.
Razvojni učinak:
Povećana kvaliteta života i poslovanja na području grada i pozitivan demografski utjecaj.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj infrastrukturne, objekata i služba za zaštitu osoba, imovine i životinja
2) Broj programa zaštite i preventivnih programa
3) Broj komunalnih redara uključenih u programe usavršavanja
4) Broj godišnjih analiza zraka i vode.
Izvori:
1) Grad Pazin
2) Dokumentacije o polaznicima edukacija
3) DHMZ
4) Komunalno poduzeće.
Naziv mjere 3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Osiguranje kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i povećanje zapošljivosti i zaposlenosti lokalnog stanovništva kroz
intenziviranje suradnje između obrazovnog i gospodarskog sektora i kreiranje programa usavršavanja.
Cilj:
Unaprjeđenje tržišta rada, povećanje zaposlenosti i povećanje konkurentnosti lokalnog gospodarstva.
Obrazloženje:
Svrha je ove mjere osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se
osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Potreba za
ovom mjerom proizlazi iz činjenice kako uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh u velikoj mjeri temelje na kvalificiranoj radnoj
145
snazi i prilagodbi kompetencija iste u skladu s promjenjivim potrebama na tržištu. U okviru aktivnosti ove mjere poticat će se razvoj
novih inicijativa i programa u području cjeloživotnog učenja te će se izravno poticati dionike na tržištu rada na sudjelovanje u takvim
programima.
Aktivnosti 1. Suradnja gospodarstva i obrazovnih institucija u stvaranju novih programa i promociji cjeloživotnog učenja
2. Programi sufinanciranja polaznika i poticanja unaprjeđenja vještina (samozapošljavanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl.).
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana zaposlenost stanovništva i konkurentnost lokalnog gospodarstva.
Razvojni učinak:
Povećani prihodi gospodarstva, veće poslovne prilike za stanovništvo i pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj novih programa
2) Broj polaznika sufinanciranih programa.
Izvori:
1) HZZ, POU Pazin
2) Statistike Grada Pazina.
Naziv mjere 3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Povećanje zapošljivosti osoba po dovršetku obrazovanja kroz provedbu mjera usklađivanja njihovih kompetencija s konkretnim
potrebama lokalnog gospodarstva.
Cilj:
Povećanje kvalitete života, pozitivan demografski učinak i konkurentnije lokalno gospodarstvo.
146
Obrazloženje:
U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti usmjerene usklađivanju znanja i kompetencija osoba u obrazovanju, u skladu s
konkretnim potrebama tržišta rada na području grada. Time će se doprinijeti ojačavanju lokalnog gospodarstva i smanjenju
nezaposlenosti, te povećanju mogućnosti za realizaciju poslovnih prilika za osobe na završetku obrazovanja i doprinijeti njihovu
ostanku na ovim prostorima. U okviru mjere provodit će se aktivnosti usmjerene boljem planiranju ekonomskog razvoja kroz
poticanje stvaranja partnerstava i inicijativa između dionika iz obrazovnog i gospodarskog sektora te će se izravno utjecati na
populaciju u obrazovnom procesu kako bi ona razvijala upravo ona znanja i kompetencije koje će biti primjenjive u okviru
ekonomskog konteksta i njegovih potreba.
Aktivnosti 1. Planiranje lokalnog ekonomskog razvoja – osnivanje odjela za razvoj/razvojne agencije
2. Edukacijski programi poduzetničkog inkubatora/razvojne agencije
3. Suradnja s drugim institucijama na području grada (POU-om, Veleučilištem u Rijeci, AZRRI-jem, Županijom i sl.)
4. Kontinuirana edukacija prosvjetnih djelatnika za prepoznavanje izazova i potreba gospodarstva te na druge teme
5. Sustavno stipendiranje deficitarnih struka
6. Privlačenje kvalitetne i obrazovane radne snage.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Usklađena ponuda i potražnja lokalnog tržišta rada.
Razvojni učinak:
Povećane poslovne prilike za stanovništvo, konkurentnije gospodarstvo i pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Osnovan odjel za lokalni ekonomski razvoj
2) Broj edukacijskih programa
3) Broj zajedničkih inicijativa između Grada Pazina i ostalih institucija
4) Broj educiranih prosvjetnih djelatnika
5) Broj stipendiranih učenika
6) Poboljšana obrazovna struktura stanovništva.
147
Izvori:
1) Grad Pazin
2) AZRRI
3) POU
4) Veleučilište u Rijeci
5) Istarska županija
6) DZS
7) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Naziv mjere 3.3.3. Jačanje civilnog sektora
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Ojačati kapacitete OCD-a i programe podrške, potaknuti veći broj stanovnika na aktivan angažman u sektoru civilnih organizacija
te povećati uključenost samih OCD-a u kreiranje društvenog života grada Pazina.
Cilj:
Unaprijediti sveukupnu ponudu grada Pazina, povećati kvalitetu života i boravka na području.
Obrazloženje:
Stupanj demokratske razvijenosti neke sredine mjeri se stupnjem razvoja sektora civilnog društva na danom području. Organizacije
svojim aktivnostima aktivno doprinose povećanju kvalitete života na području na kojem djeluju te su ujedno korisne za poticanje
angažmana lokalnog stanovništva u društvenom životu grada. Time one doprinose boljoj društvenoj međupovezanosti i osjećaju
solidarnosti članova lokalne zajednice, ali i međupovezanosti s ostalim zajednicama u bližoj ili daljnjoj okolini. Pozitivan utjecaj
koji OCD imaju na kulturu, turizam, gospodarstvo, društvenu solidarnost, civilnu zaštitu i zaštitu okoliša također treba naglasiti. U
tu svrhu, u okviru ove mjere, aktivno će se provoditi aktivnosti usmjerene rastu i ojačavanju civilnog sektora u gradu Pazinu.
Aktivnosti 1. Podrška civilnom sektoru kroz programe javnih potreba te organizacijom savjetodavne/organizacijske potpore (zajedničko
računovodstvo, pravna služba i sl.)
2. Podrška pojačanom angažmanu organizacija civilnog društva na EU projektima
3. Društveno odgovorno poslovanje – promocija suradnje gospodarskog i civilnog sektora na području javnih potreba
148
4. Poticanje volonterstva i građanskog aktivizma
5. Umrežavanje udruga, institucija i gospodarstva na razvoju zajedničkih aktivnosti i događanja
6. Razvoj socijalnog poduzetništva (zaštitna radionica, izvaninstitucionalne socijalne usluge i sl.)
7. Podrška radu LAG-a.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećan angažman stanovništva i civilnog sektora u kreiranju ponude grada, povećano iskorištavanje EU i nacionalnih fondova u
svrhu društvenog i demokratskog razvoja, bolja suradnja dionika civilnog sektora sa širim spektrom ostalih dionika iz gospodarskog
i poslovnog sektora.
Razvojni učinak:
Intenziviran život grada, unaprijeđeno gospodarstvo i povećana kvaliteta života.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj programa potpore za OCD
2) Broj projekata OCD-ova prijavljenih na EU programe
3) Broj zajedničkih inicijativa gospodarskog i civilnog sektora
4) Broj stanovnika aktivno angažiran u radu OCD-ova
5) Broj zajedničkih inicijativa civilnog i privatnog sektora
6) Broj inicijativa socijalnog poduzetništva
7) Broj inicijativa (programa, projekata) LAG-a.
Izvori:
1) Statistike Grada Pazina
2) Projektna dokumentacija
3) Statistike i dokumentacija organizacija
4) Dokumentacija LAG-a.
Naziv mjere 3.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode
149
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprjeđenje sustava za upravljanje zaštićenim područjima prirode i održivo korištenje tih područja i vezanih resursa u razvojne
svrhe.
Cilj:
Poboljšanje zaštite prirodnih resursa, valorizacija i iskorištavanje prirodnih potencijala Pazina.
Obrazloženje:
Bogati prirodni resursi pazinskoga područja važni su kao lokalno specifični element koji treba zaštititi. Stoga je potrebno iznaći
kvalitetne modele iskorištavanja tih resursa i stavljanja istih u službu razvoja (turizma, gospodarstva i sl.) na dugoročno održiv način
od koga će korist imati svi članovi zajednice kao i gospodarski te javni sektor. U okviru ove mjere bit će provedene aktivnosti
usmjerene prema boljem upravljanju i održivom korištenju pazinskih prirodnih resursa, te će se senzibilizirati javnost o važnosti
očuvanja prirodnog bogatstva područja i na taj način dodatno doprinijeti njegovu očuvanju.
Aktivnosti 1. Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima (Natura 2000, Ekološka mreža Republike Hrvatske, značajni krajobraz,
osnivanje parka prirode, razvoj turizma i drugih djelatnosti na zaštićenim područjima)
2. Istraživanja flore, faune, geološka i hidrološka istraživanja te edukacija stanovništva.
Rezultat i razvojni učinak Rezultati:
Unaprijeđeno upravljanje prirodnim dobima, održivo korištenje prirodnih resursa u smjeru razvoja i povećana svijest stanovništva
o važnosti očuvanja prirode.
Razvojni učinak:
Dodatni prirodni kapaciteti koji se održivo koriste u gospodarske svrhe, povećani prihodi gospodarstva, nova radna mjesta i
pozitivan demografski učinak.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj modela/planova upravljanja zaštićenim područjima
2) Broj edukativnih događaja
3) Broj provedenih istraživanja.
150
Izvori:
1) Grad Pazin
2) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Naziv mjere 4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Poboljšati nadzor upravljanja nad neaktivnim boksitnim jamama kroz uspostavu učinkovitih upravljačkih modela.
Cilj:
Unaprijediti sigurnost stanovništva i zaštitu okoliša.
Obrazloženje:
U okviru ove mjere predviđene aktivnosti usmjerene su na osiguranje prikladnog obrasca upravljanja neaktivnim kamenolomima i
boksitnim jamama na području grada. Prikladna sanacija i upravljanje zatvorenim jamama pozitivno će utjecati na povećanu
sigurnost građana, zaštitu okoliša i očuvanje specifičnih krajobraza narušenih zbog ove vrste gospodarskih aktivnosti.
Aktivnosti 1. Izrada planova za sanaciju prostora nakon eksploatacije i nadzor nad privatnim subjektima
2. Restitutivne mjere.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Sačuvan lokalni krajobraz i prirodna bogatstva te povećana sigurnost stanovništva.
Razvojni učinak:
Povećana atraktivnost područja.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj saniranih neaktivnih jama.
151
Izvori:
1) Grada Pazin
2) Projektna dokumentacija sanacije.
Naziv mjere 4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti sustav zaštite od poplava kroz provedbu mjera ojačavanja infrastrukturnih kapaciteta i poboljšano upravljanje vodnim
resursima Pazinštine.
Cilj:
Poboljšati sigurnost građana i kvalitetu života na pazinskome području.
Obrazloženje:
Aktivne mjere zaštite od poplava predstavljaju strateški interes iz ekonomskih i društvenih razloga. Štete od poplava imaju potencijal
u velikoj mjeri narušiti ekonomske aktivnosti na ovome području, pogotovo ako imamo u vidu brojna poljoprivredna, kao i
gospodarska zemljišta i objekte na području Pazina. Također, poplave predstavljaju opasnost za lokalno stanovništvo i njegovu
imovinu. Aktivnosti u okviru ove mjere usmjerene su aktivnoj zaštiti od poplava te očuvanju prirodnih resursa. U tome kontekstu,
ova mjera imat će pozitivan učinak na više razina: na ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj razini.
Aktivnosti 1. Izrada Plana upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice
2. Dogradnja i rekonstrukcija sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplave
3. Izgradnja malih akumulacija za zaštitu od poplave i navodnjavanje.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Unaprijeđeno gospodarenje vodnim resursima, poboljšana zaštita vodnih resursa i sigurnosti života i imovine.
Razvojni učinak:
Povećana kvaliteta života i poslovanja na području Pazina i povećan osjećaj sigurnosti življenja i poslovanja na ovome prostoru.
152
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Izrađen Plan upravljanja za područje Pazinčice
2) Broj novoizgrađenih objekata sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplave
3) Broj novoizgrađenih akumulacija.
Izvori:
1) Grad Pazin
2) Hrvatske vode.
Naziv mjere 4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Sanirati divlja odlagališta otpada i potaknuti odgovorno ponašanje prema okolišu i prirodi.
Cilj:
Unaprjeđena zaštita okoliša i resursa područja.
Obrazloženje:
Cilj je ove mjere smanjenje negativnog utjecaja koji divlja odlagališta smeća, s područja grada, imaju na okoliš, krajobraz,
poljoprivredu, i općenit dojam koji takva odlagališta imaju na posjetitelje na području Pazina, pogotovo turiste. Aktivnosti ove mjere
usmjerene su sanaciji takvih divljih odlagališta, ali i aktivnom osvještavanju stanovništva o nužnosti i koristi pravilnog postupanja
i odlaganja otpadom.
Aktivnosti 1. Sanacija konkretnih lokacija
2. Promotivno-edukativne aktivnosti – promjena ponašanja stanovnika.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana zaštita okoliša i očuvanje resursa, povećana atraktivnost područja za stanovništvo i posjetitelje.
153
Razvojni učinak:
Dodatno utvrđen identitet Pazina kao mjesta brige za okoliš, unaprijeđena atraktivnost grada za gospodarske i pogotovo
poljoprivredne aktivnosti te pozitivan učinak na turizam.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj saniranih lokacija
2) Broj promotivnih aktivnosti
3) Smanjenje broja novih divljih odlagališta.
Izvori:
1) Dokumentacija komunalnog poduzeća
2) Grad Pazin
3) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Naziv mjere 4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti sustav upravljanja otpadom kroz uvođenje inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda postupanja s otpadom i promociju
zaštite odgovornog ponašanja u vezi s otpadom.
Cilj:
Poboljšati zaštitu okoliša i očuvanje resursa na području Pazina.
Obrazloženje:
U okviru ove mjere nastoji se uskladiti način postupanja otpadom u skladu s dobrom praksom ostalih gradova Hrvatske i EU-a u
cilju ponovnog iskorištavanja vrsta otpada i stavljanja istog u korisne svrhe. Pozitivan utjecaj selekcioniranja, recikliranja i
kompostiranja otpada ogledat će se u gospodarstvu, poljoprivredi, povećanoj zaštiti okoliša, i općenito održivijim načinom
upravljanja resursima na raspolaganju.
Aktivnosti 1. Sanacija i zatvaranje odlagališta s izgradnjom i opremanjem pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta
154
2. Reciklažno dvorište za građevinski otpad
3. Zbrinjavanje biootpada i viška obrađenog mulja
4. Razvoj sustava selektivnog prikupljanja otpada
5. Informativno-edukativne aktivnosti na promociji zaštite okoliša i dobrog gospodarenja resursima.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Okolišno i resursno učinkovitije življenje i poslovanje na području Pazina, očuvani prirodni resursi i povećana atraktivnost Pazina
kao mjesta očuvane prirode i okoliša.
Razvojni učinak:
Dodatno unaprijeđen identitet Pazina kao zelenog područja, pozitivan utjecaj na turizam i povećana kvaliteta života.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj saniranih i zatvorenih divljih odlagališta
2) Uspostavljeno reciklažno dvorište
3) Zbrinut biootpad i mulj
4) Broj kućanstava i gospodarskih subjekata uključenih u sustav razdvajanja otpada
5) Broj edukativnih i informativnih aktivnosti.
Izvori:
1) Dokumentacija komunalnog poduzeća
2) Projektna dokumentacija vezana za reciklažu i zbrinjavanje otpada
3) Informativni materijali.
Naziv mjere 4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje energetske efikasnosti
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Katalizirati povećanje iskorištavanja OIE-a kućanstava i gospodarstva te unaprijediti energetsku učinkovitost povezanih objekata.
155
Cilj:
Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa na pazinskome području.
Obrazloženje:
Svrha je ove mjere povećati korištenje OIE-a u kućanstvima. Imajući u vidu da kućanstva predstavljaju najvećeg potrošača energije
na području Pazina, ističe se važnost poticanja istoga na korištenje okolišno i resursno učinkovitijih oblika energije čime će se
postići značajne uštede i značajno pridonijeti sveukupnoj „zelenoj“ orijentiranosti razvoja Pazina kao mjesta očuvanih resursa i
prirode.
Aktivnosti 1. Zamjene sustava grijanja/hlađenja i unaprjeđenje energetske efikasnosti te smanjenje zagađenja zraka
2. Instalacija OIE postrojenja
3. Postavljanje punionice za opskrbu električnih vozila
4. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja korisnika.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana energetska učinkovitost gospodarstva i kućanstva, povećana svijest javnosti o važnosti korištenja održivih izvora energije,
smanjeni izdaci za konvencionalne oblike energije.
Razvojni učinak:
Dodatno unaprijeđen identitet Pazina kao sredine odgovornog ponašanja prema okolišu i prirodi, uštede na energentima, koje će se
moći investirati u ostala područja, povećana financijska učinkovitost gospodarskog sektora, unaprijeđena zaštita okoliša i kvaliteta
zraka, povećana kvaliteta života i poslovanja na pazinskom području.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj kućanstava koja koriste OIE
2) Broj gospodarskih objekata koji koriste OIE
3) Broj postrojenja za OIE
4) Broj punionica za električna vozila
5) Broj edukativnih aktivnosti.
Izvori:
156
1) Projektna dokumentacija uvođenja OIE u stambene i gospodarske objekte
2) Grad Pazin
3) Promotivni materijali
4) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
Naziv mjere 4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u objektima u javnom vlasništvu
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Povećati energetsku učinkovitost i korištenje OIE-a u objektima u vlasništvu Grada i ostalih javnih institucija kroz opremanje
objekata i promociju energetske učinkovitosti.
Cilj:
Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih resursa na pazinskome području.
Obrazloženje:
Uz kućanstva, objekti u javnom vlasništvu također su značajni potrošači energenata, pa je i u ovome segmentu potrebno poticati
primjenu OIE-a. Time će se smanjiti izdavanja za energente iz javnog sektora, doprinijet će se zaštiti resursa i okoline, dok će se
uštede proistekle iz korištenja OIE moći usmjeriti u potrebnije razvojne segmente.
Aktivnosti 1. Poboljšanja fasada, krovišta, stolarije
2. Poboljšanja sustava hlađenja i grijanja
3. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja zaposlenih i korisnika.
Rezultat i razvojni učinak Rezultati:
Povećana energetska učinkovitost objekata u javnom vlasništvu i smanjeni izdaci za konvencionalne oblike energije.
Razvojni učinak:
Unaprijeđen identitet Pazina kao sredine odgovornog ponašanja prema okolišu i prirodi, uštede na energentima, koje će se moći
investirati u ostala područja od strateške važnosti, i povećana financijska učinkovitost u javnom sektoru.
157
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj objekata u javnom vlasništvu uključeno u aktivnosti povećanja energetske učinkovitosti i korištenja OIE
2) Broj zaposlenika u javnom sektoru uključen u promotivne aktivnosti
3) Smanjeni javni izdaci za energente.
Izvori:
1) Grad Pazin
2) MZOIP
3) DZS.
Naziv mjere 4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Ostvarivanje infrastrukturnih preduvjeta (postrojenja i mreža) kako bi se omogućilo privatnom, javnom i gospodarskom sektoru
korištenje OIE-a.
Cilj:
Smanjenje troškova za energente u svim sektorima, poticanje okolišno prihvatljivijih i održivih načina korištenja energije.
Obrazloženje:
Svrha ove mjere jest osigurati temeljnu infrastrukturu koja će svim sektorima (privatni, javni i gospodarski sektor) u gradu Pazinu
omogućiti korištenje OIE-a. Kao posljedica primjene ove mjere očekuju se značajne uštede u svim segmentima, posebice ako imamo
u vidu značajnu potrošnju energenata za grijanje tijekom zimskih mjeseci. Ovdje, također, valja spomenuti pozitivan utjecaj na
okoliš i očuvanje resursa u regiji.
Aktivnosti 1. Izrada analize ekonomske isplativosti izgradnje kogeneracijskih postrojenja i toplinske mreže
2. Pronalaženje odgovarajućih lokacija za centralna postrojenja za proizvodnju OIE toplinske i električne energije
3. Izgradnja kogeneracijskih postrojenja
158
4. Izgradnja toplinske/električne mreže.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Osigurana infrastruktura za sve sektore potrebna za povećanje korištenja OIE-a.
Razvojni učinak:
Uštede na energentima moći će se preusmjeriti na ostala područja, poboljšano poslovanje i kvaliteta življenja na pazinskome
području.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj postrojenja za proizvodnju OIE-a
2) Broj gospodarskih, privatnih i javnih objekata priključenih na sustav OIE.
Izvori:
1) Grad Pazin
2) Statistike komunalnog poduzeća
3) DZS
4) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
5) Istarska županija.
Naziv mjere 5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti strateško planiranje razvoja pazinskoga područja i učinak istog te poboljšati učinkovitost upravljanja kapitalom u
vlasništvu Grada kroz unaprjeđenje sustava provođenja strateških ciljeva i razvoj kompetencija i vještina zaposlenika u javnom
sektoru.
Cilj:
Ubrzati razvoj grada i podići kvalitetu planiranja razvoja i njegov učinak.
Obrazloženje:
159
U okviru ove mjere nastoji se postići veća kvaliteta i učinkovitost poslovanja javnog sektora s obzirom na unaprjeđeno planiranje
razvoja te praćenje i evaluaciju postignutih rezultata, te na učinkovitije trošenje javnih resursa. Od velike važnosti na ovome mjestu
postavlja se edukacija zaposlenika u javnome sektoru i unaprjeđenje postojećih sustava nadzora poslovanja. Na ovaj način želi se
dodatno doprinijeti boljem razvoju područja grada, u skladu s dobrim praksama vezanim za bolju učinkovitost javnoga sektora.
Aktivnosti 1. Kontinuirano osposobljavanje i edukacija zaposlenih u javnom sektoru
2. Poboljšanje sustava praćenja učinkovitosti i mjerenje učinaka i rezultata
3. Unaprjeđenje sustava upravljanja gradskim prihodima i imovinom.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana učinkovitost javnog sektora u vezi sa strateškim upravljanjem.
Razvojni učinak:
Poboljšani procesi gospodarskog i društvenog razvoja sredine u nadležnosti Grada Pazina.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj edukacija za zaposlenike u javnom sektoru.
Izvori:
1) Grad Pazin.
Naziv mjere 5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga
Svrha, cilj i obrazloženje Svrha:
Unaprijediti kvalitetu i dostupnost javnih usluga za stanovništvo kroz povećano iskorištavanje inovativnih oblika u upravljanju,
osnaživanje komunikacije između javnog, civilnog i privatnog sektora te implementaciju infrastrukturnih rješenja za osobe s
otežanom mobilnošću u sferi korištenja javnih usluga.
Cilj:
160
Poboljšati kvalitetu života i poslovanja na području Pazina, povećati zadovoljstvo svih građana i sektora javnim uslugama Pazina.
Obrazloženje:
Svrha je ove mjere povećati dostupnost i kvalitetu javnih usluga za javni, privatni i civilni sektor te ojačati bolju međusobnu
umreženost ovih sektora u svrhu njihove bolje međusobne komunikacije i suradnje. Provedbom aktivnosti u okviru ove mjere postići
će se bolje funkcioniranje javnih usluga te njihova veća korist za sve segmente društvenog i gospodarskog života područja Pazina.
Poseban naglasak bit će stavljen na promociju i korištenje suvremenih rješenje iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija,
a u skladu s dobrim praksama ostalih područja na nacionalnoj i EU razini. Kao administrativno središte Istarske županije, Pazin će
dodatno dati poticaj ostalim mjestima u županiji na primjenu sličnih modela i rješenja u poboljšanju javnih usluga za civilni i privatni
sektor.
Aktivnosti 1. Korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u javnom upravljanju (GIS, e-uprava i slični sustavi)
2. Poboljšanje dostupnosti i protoka informacija i komunikacije između javne uprave i građana, institucija, civilnog i poslovnog
sektora
3. Smanjenje arhitektonskih barijera za osobe s invaliditetom.
Rezultat i razvojni učinak Rezultat:
Povećana kvaliteta življenja i poslovanja na pazinskome području, povećana osjetljivost javnih tijela za potrebe gospodarskog i
privatnog sektora.
Razvojni učinak:
Povoljnija gospodarska i društvena klima na području Pazinštine.
Pokazatelji za praćenje rezultata i
razvojnih učinaka
Pokazatelji:
1) Broj novouvedenih inovativnih tehnologija u poslove javnog upravljanja
2) Broj službi/kanala javnog sektora za komunikaciju s civilnim i privatnim sektorom
3) Broj prilagođenih pristupnih putova javnim objektima i područjima za osobe s invaliditetom.
Izvori:
1) Grad Pazin.
161
3. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA PAZINA S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
Mjere strategije razvoja Grada Pazina koje doprinose postizanju pojedinog cilja
EU razina
Strategija Europa 2020. Povećana stopa zaposlenosti
stanovništva u dobi od 24. do 64.
godine sa 69 % na minimalno 75
%.
1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Mjera čija je svrha poticati razvoj
postojećih i otvaranje novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što će izravno doprinijeti
povećanju samozapošljavanja i zapošljavanja na poljoprivrednom gospodarstvu, a time i
povećanju stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 24. do 64. godine.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja jest mjera čija je svrha osiguranje
kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva kroz
intenziviranje suradnje između obrazovnog i gospodarskog sektora i kreiranje programa
usavršavanja.
Ulaganje 3 % BDP-a u
istraživanje i razvoj.
1.1.2.1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva olakšavanje pristupa
izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za
poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s
obrazovnim sektorom i klasterizacija). Ova aktivnost doprinijet će ulaganju u istraživanje i razvoj
poslovnog sektora i potaknuti suradnju s obrazovnim sektorom, što doprinosi postizanju navedenog
cilja.
1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu. Kako bi se potaknule inovacije i nove tehnologije potrebno je prethodno
ulaganje u istraživanje i razvoj, što doprinosi postizanju navedenog cilja.
Smanjenje emisije stakleničkih
plinova za 20 – 30 %, povećanje
udjela OIE-a na 20 % te
povećanje energetske
učinkovitosti za 20 %.
2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete jest mjera čiji je cilj povećati energetsku učinkovitost u
gradu Pazinu, smanjiti javne izdatke za energente i unaprijediti zaštitu okoliša, čime se doprinosi
ispunjenu cilja povećanja energetske učinkovitosti.
4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje
EE-a jest mjera čija je svrha katalizirati povećanje iskorištavanja OIE-a kućanstava i gospodarstva te
unaprijediti energetsku učinkovitost povezanih objekata, što doprinosi ispunjenju cilja iskorištavanja
OIE-a, ali i povećanja energetske učinkovitosti.
162
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
4.2.2. Ulaganja u povećanje energetske efikasnosti u objektima u javnom vlasništvu jest mjera
čija je svrha povećati energetsku učinkovitost i korištenje OIE-a u objektima u vlasništvu Grada i
ostalih javnih institucija kroz opremanje objekata i promociju energetske učinkovitosti.
4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a, čija je svrha
ostvarivanje infrastrukturnih preduvjeta (postrojenja i mreža) kako bi se omogućilo privatnom,
javnom i gospodarskom sektoru korištenje OIE-a, a što doprinosi ispunjenju cilja o povećanju udjela
korištenja OIE-a.
Smanjiti udio onih koji rano
napuštaju školovanje (s 15 % na
10 %) te povećati udio
populacije u dobi između 30. i
34. godine sa završenim
tercijarnim stupnjem
obrazovanja s 31 % na 40 %.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama. U
sklopu ove mjere provest će se aktivnosti unaprjeđenja odgojnog i obrazovnog sustava na području
Pazinštine. Poboljšanjem dostupnosti obrazovanja i uvjeta u obrazovnom sustavu doprinijet će se
smanjenju udjela onih koji rano napuštaju školovanje.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha ove mjere je osigurati okvir za
kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao
veći stupanj njihovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na
tržištu. Naime, cjeloživotnim učenjem doprinosi se cilju da udio populacije u dobi između 30. i 34.
godine završi ili se prekvalificira na tercijarni stupanj obrazovanja kako bi postigli veću
konkurentnost na tržištu.
Smanjiti broj stanovnika koji
žive ispod granice siromaštva za
25 %.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama. U
sklopu ove mjere provest će se aktivnosti unaprjeđenja odgojnog i obrazovnog sustava na području
Pazinštine. Poboljšanjem dostupnosti obrazovanja pridonosi se konkurentnosti radne snage na tržištu
rada i njihovoj zapošljivosti, što smanjuje broj stanovnika koji žive ispod granice siromaštva.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha ove mjere je osigurati okvir za
kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao
veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na
tržištu. Bolje obrazovanje doprinosi većoj konkurentnosti, a to utječe na zapošljavanje i time
smanjenje broja stanovnika koji žive ispod granice siromaštva.
Nacionalna razina
Strategija razvoja turizma
Republike Hrvatske
Poboljšavanje strukture i
kvalitete smještaja (povećanje
udjela hotela te podizanje
kvalitete smještaja u kampovima
i kućanstvima uz opadanje
njihovih udjela u ukupnom
smještajnom kapacitetu).
1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti jest mjera čija je svrha ojačati
sveukupnu turističku ponudu pazinskoga područja i učvrstiti autentičnost turističke ponude
uključivanjem lokalnih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu Pazina. Uključivanje većeg
broja OPG-ova u turističke aktivnosti može doprinijeti i povećanju smještaja na ruralnim prostorima,
tj. na poljoprivrednim gospodarstvima.
1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom u gradu Pazinu. Svrha
ove mjere je ostvariti integralan i komplementaran pristup kreiranju ukupne turističke ponude grada
163
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
Pazina te ojačati upravljačke kapacitete i prepoznatljivost Pazina na domaćem i međunarodnom
tržištu. Upravo kroz upravljače kapacitete smještaja doprinosi ispunjenju navedenog cilja.
1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture je mjera
čiji je cilj obogatiti sveukupnu turističku ponudu Pazina i atraktivnost smještajnih kapaciteta za
turiste i posjetitelje.
Novo zapošljavanje u turizmu i
neturističkim djelatnostima
induciranim turističkom
aktivnošću.
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu čiji je cilj povećati konkurentnost Pazina na
nacionalnoj i EU razini, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih poslovnih
prilika za poduzetnike i stanovništvo, unaprijediti poduzetničku atmosferu u Pazinu i učvrstiti značaj
Pazina kao mjesta prikladnog za poslovanje.
Nove investicije u turizmu. 1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima jest mjera čiji je cilj
potaknuti rast i razvoj poduzetništva na području Pazina, između ostalog, i kroz nove investicije u
turizmu.
1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada. Svrha je ove
mjere ostvariti integralan i komplementaran pristup kreiranju ukupne turističke ponude grada Pazina
te ojačati upravljačke kapacitete i prepoznatljivost Pazina na domaćem i međunarodnom tržištu.
Kako bi se unaprijedila turistička ponuda potrebne su nove investicije u turizmu čime ova mjera
pridonosi ispunjenju cilja.
1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture. Svrha
mjere jest intenzivirati angažman malih i srednjih poduzeća u bavljenju turističkim aktivnostima s
posebnim naglaskom na stvaranje novih infrastrukturnih kapaciteta u turizmu u privatnome
vlasništvu. Za stvaranje novih infrastrukturnih kapaciteta u turizmu potrebne su nove investicije.
Povećanje turističke potrošnje
(korištenje turizma za plasman
domaćih proizvoda i usluga).
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu. Dodana vrijednost proizvoda i usluga
gospodarskog sektora čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva te povećanja prihoda i profita
sektora. Naime, dodavanjem vrijednosti proizvodima i uslugama oni postaju atraktivniji i time
doprinose povećanju turističke potražnje i potrošnje.
1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jest mjera čiji je cilj ojačati i
intenzivirati sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju Pazina s malim poljoprivrednim gospodarstvima
kao njenim nositeljima. Povećanje poljoprivredne proizvodnje doprinosi povećanju obima plasmana
domaćih proizvoda na tržištu, čime se otvara mogućnost povećanja turističke potrošnje.
1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti jest mjera čija je svrha ojačati
sveukupnu turističku ponudu pazinskoga područja i učvrstiti autentičnost turističke ponude područja
kroz uključivanje lokalnih poljoprivrednih proizvoda u turističku ponudu Pazina, čime oni
postaju dostupni kao turistička ponuda grada Pazina.
164
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
1.3.2. Unapređenje i bolje upravljanje postojećom turističkom ponudom grada. Cilj je ove
mjere poboljšati sveukupnu dodanu vrijednost ponude Pazina i ojačati gospodarstvo. Dodana
vrijednost ponude može se postići i plasmanom domaćih proizvoda.
Strategija za suzbijanje
siromaštva i socijalne
isključenosti
Osiguravanje uvjeta za uspješnu
borbu protiv siromaštva i
socijalne isključenosti te
smanjenje nejednakosti u društvu
(mjere aktivne politike
zapošljavanja, ujednačenost
dostupnosti obrazovnih,
zdravstvenih i socijalnih usluga,
dostupnost stanovanja,
smanjivanje regionalnih razlika,
suzbijanje zaduženosti i
financijske ovisnosti).
3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu. Mjerom se nastoji ostvariti
društveni razvoj i rast zajednice što se popraćuje odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i
povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama.
Svrha je osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu za
mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.
3.2.1. Osiguravanje kvalitetnog stambenog prostora. Svrha je osigurati dostatne kapacitete za
stanovanje na području grada adaptacijom postojećih i izgradnjom novih stambenih prostora, čime se
doprinosi dostupnosti stanovanja.
Osiguravanje uvjeta za
sprečavanje nastanka novih
kategorija siromašnih, kao i
smanjenja broja siromašnih i
socijalno isključenih osoba
(kvalitetne i dostupne usluge za
djecu, obrazovanje, socijalna
skrb, zdravstvena zaštita, razvoj
socijalnih inovacija).
3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu. Svrha je unaprijediti
dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za sve slojeve društva kroz ciljana ulaganja u
infrastrukturu, poticanje privatnih inicijativa i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih kvalitetnih
zdravstvenih programa s posebnim naglaskom na preventivne programe, čime se doprinosi boljoj
zdravstvenoj zaštiti.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama.
Sustav odgoja i obrazovanja igra ključnu ulogu u osposobljavanju pojedinaca za suživot u društvu i
preuzimanje društvenih uloga na efikasan i odgovoran način. Kvalitetno i dostupno obrazovanje
doprinosi sprečavanju nastanka novih kategorija siromašnih.
3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine.
Aktivnostima u okviru ove mjere nastoji se pomoći osjetljivim i ranjivim skupinama u društvu i
poticati privatne inicijative u području skrbi za osjetljive slojeve društva kako bi se dodatno
potaknulo stvaranje novih inicijativa u ovom segmentu djelatnosti i time osiguralo uvjete za
sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih.
Uspostavljanje koordiniranog
sustava potpore skupinama u
riziku od siromaštva i socijalne
isključenosti, te sustava praćenja
i evaluacije (koordinacija i
suradnja, kvalitetna analiza i
istraživanja).
3.1.3. Razvoj socijalne infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine. Svrha
mjere jest osiguranje preduvjeta za kvalitetnu skrb o starijim, nemoćnim i drugim osjetljivim
slojevima društva kroz poticanje ulaganja u razne oblike socijalne infrastrukture, s posebnim
naglaskom na privatne investicije. Svrha je ove mjere pružanje što adekvatnije pomoći starim i
nemoćnim slojevima i potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, odnosno
prikladna integracija mlađih osoba s posebnim potrebama u društvo i zajednicu.
165
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
Industrijska strategija
Republike Hrvatske
Rast obujma industrijske
proizvodnje po prosječnoj
godišnjoj stopi od 2,85 %.
1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona. Svrha je ove mjere osigurati
preduvjete vezane za infrastrukturnu opremljenost i učinkovito upravljanje poduzetničkim zonama te
pojačati interes investitora na području zona kroz stvaranje javno-privatnih partnerstva i jačanje
suradnje između javnog i privatnog sektora. Naime, kako bi se povećao obim industrijske
proizvodnje potrebno je osigurati preduvjete kao što je infrastruktura, što se ovom mjerom nastoji
učiniti.
Rast broja novozaposlenih, od
čega minimalno 30 %
visokoobrazovanih.
3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada sa svrhom poticanja
zapošljivosti osoba nakon završene škole kroz provedbu mjera usklađivanja njihovih kompetencija s
konkretnim potrebama lokalnog gospodarstva.
Rast produktivnosti radne snage
za 70 %.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha je ove mjere osigurati okvir za
kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina. Usavršavanjem i
specijalizacijom postiže se povećanje produktivnosti.
Povećanje izvoza za 30 % i
promjena strukture izvoza u
korist proizvoda visoke dodane
vrijednosti.
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu jest mjera čiji je cilj povećati konkurentnost
Pazina na nacionalnoj i EU razini, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje novih
poslovnih prilika za poduzetnike i stanovništvo, unaprijediti poduzetničku atmosferu u Pazinu i
učvrstiti značaj Pazina kao mjesta prikladnog za poslovanje. Dodana vrijednost proizvoda i usluga
gospodarskog sektora čini okosnicu konkurentnosti gospodarstva te povećanja prihoda i profita
sektora, odnosno čini jedan od uvjeta za nastupanje na stranom tržištu.
Inovacijska strategija Republike
Hrvatske
Povećanje inovacijskih
kapaciteta.
1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu. Rezultat primjene ove mjere jest unaprijeđena primjena novih
tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu.
Povećanje udjela ulaganja
poslovnog sektora u istraživanje
i razvoj.
1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima. U svrhu
intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija kao i
ulaganja u istraživanje i razvoj, od izuzetne se važnosti postavlja osiguranje prikladnog
institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru poduzetništva, ali i cijelog poslovnog
sektora.
Povećanje bazičnih i
primijenjenih (industrijskih)
istraživanja u znanstveno-
istraživačkom sektoru.
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu. Rezultat ove mjere je povećan broj
financijskih i ostalih mjera za poduzetnike, povećani kapaciteti i kompetencije poduzetnika, veća
suradnja između poduzetnika kao i poduzetnika i obrazovnih institucija i organizacija,
unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu, povećan broj novih
radnih mjesta, sačuvana postojeća radna mjesta i veći broj novoosnovanih poduzeća na području
166
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
Pazina. Kroz povećanu suradnju između poduzetnika i obrazovnih institucija doprinosi se povećanju
istraživanja u znanstveno-istraživačkom sektoru.
Jačanje ljudskih kapaciteta za
istraživanje, razvoj i inovacije.
1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu. Za primjenu znanja, inovacija i novih tehnologija potrebni su ljudski
potencijali kao pokretač svega. Primjenom ove aktivnosti doprinosi se jačanju ljudskih kapaciteta za
razvoj i inovacije.
Strategija poticanja investicija u
Republici Hrvatskoj (prijedlog)
Poboljšanje investicijske klime
mjereno po GCR-u i Doing
Business.
1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona. Rezultat ove mjere je povećan interes
poduzetničke javnosti za ulaganja u područje Pazina, odnosno poboljšana investicijska klima.
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu. Razvojni učinak ove mjere je bolja
poduzetnička atmosfera, odnosno poboljšana investicijska klima.
Povećanje priljeva inozemnih
izravnih investicija.
1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj poduzetničkih zona jest mjera čiji je cilj unaprijediti
atraktivnosti Pazina kao mjesta povoljnog za poslovanje i investiranje, kako domaćih tako i
inozemnih investicija.
Povećanje udjela greenfield
investicija na 2/3.
1.3.3. Prenamjena državnog zemljišta za potrebe razvoja. Svrha je mjere iskoristiti zapostavljena
i neaktivna zemljišta u javnome vlasništvu te ih valorizirati i iskoristiti u razvojne svrhe, čime se
omogućuju greenfield investicije.
Strategija razvoja poduzetništva Unapređenje ekonomske
uspješnosti malog gospodarstva
u sektoru prerađivačke i uslužne
djelatnosti većim ulaganjem u
R&D, višim stupnjem inovacija,
razvojem poslovnih mreža i
povezanosti te rastom izvoza.
1.1.2.1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa
izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za
poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s
obrazovnim sektorom i klasterizacija). Kroz poticanje gospodarskog udruživanja postignut će se
rezultat unaprijeđene primjene novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu, što doprinosi
postizanju cilja unaprjeđene ekonomske uspješnosti.
Razvijanje mogućnosti
financiranja malog gospodarstva.
1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima. Svrha je ove mjere
osigurati efikasnu podlogu za podršku poduzetnicima u njihovome svakodnevnom radu, s posebnim
naglaskom na mlada poduzeća, pa tako pružiti i mogućnost savjetovanja o adekvatnom financiranju.
1.1.2.1. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa
izvorima financiranja, normama, standardima, certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija za
poslovni sektor, poticanje gospodarskog udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje suradnje s
obrazovnim sektorom i klasterizacija). Ovom aktivnošću izravno se doprinosi postizanju cilja jer se
njom razvijaju mjere financiranja malog gospodarstva.
167
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu. Razvojem adekvatnih financijskih mjera pruža se mogućnost olakšanog
financiranja malog gospodarstva.
Pružanje potpore osnivanju
novih poduzeća, povećanje broja
aktivnih poduzeća i jačanje
institucija koje pružaju potporu
poduzetnicima.
1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima. U svrhu
intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija, od
izuzetne se važnosti postavlja osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira
podrške sektoru poduzetništva. Nameće se potreba za ostvarenjem učinkovite potpore mladim
poduzećima kroz koju će ona moći poduzetni početne korake u razvoju i zadobiti potrebnu podršku
za uspješan opstanak na tržištu, uz bok razvijene i snažne konkurencije. Podrška poduzetnicima
također će se ogledati u poticanju suradnje i umrežavanja između poduzetnika, sa svrhom
ostvarivanja sinergija, prijenosa dobrih praksi i ideja u poslovanju.
2.2.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj djelatnosti prijevoza i logistike. Svrha je mjere osigurati
infrastrukturne kapacitete, kao preduvjeta intenziviranju razvoja djelatnosti transporta i povezane
logistike. Osiguranjem uvjeta osnovat će se nova poduzeća i povećati broj aktivnih poduzeća u
djelatnosti prijevoza i logistike.
Pružanje potpore malom
gospodarstvu jačanjem ljudskih
kapaciteta (uprava,
visokokvalificirani zaposlenici i
cjeloživotno učenje).
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja.
Svrha ove mjere je osigurati okvir za kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na
području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši
stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu. Cjeloživotnim učenjem jačaju se ljudski kapaciteti
čime se pruža potpora malom gospodarstvu kroz osiguranje adekvatne radne snage.
Uklanjanje administrativnih
opterećenja u poslovanju.
1.1.1. Osiguravanje jedinstvenih podataka vlasništva i posjedništva. Svrha je ove mjere uskladiti
baze podataka, koje se tiču vlasništva i posjedništva, kako bi se izbjegla nesuglasja i
nekoherentnosti, čime se uklanjaju administrativna opterećenja u poslovanju.
Strategija obrazovanja, znanosti
i tehnologije
Integracija politika cjeloživotnog
učenja i obrazovanja s ciljevima
gospodarskog razvoja i politikom
zapošljavanja.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Svrha je ove mjere osigurati okvir za
kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao
veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na
tržištu. Potreba za ovom mjerom proizlazi iz činjenice kako uspješno lokalno gospodarstvo svoj
uspjeh u velikoj mjeri temelje na kvalificiranoj radnoj snazi i prilagodbi kompetencija iste u skladu s
promjenjivim potrebama na tržištu.
3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada. U okviru ove mjere
provodit će se aktivnosti usmjerene usklađivanju znanja i kompetencija osoba u obrazovanju u
skladu s konkretnim potrebama tržišta rada na području grada. Na taj način doprinijet će se
168
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
ojačavanju lokalnog gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti, te povećanju mogućnosti za
realizaciju poslovnih prilika za osobe nakon završetka obrazovanja, a time i doprinosu njihovog
ostanka na ovim prostorima.
Razvoj sustava za cjeloživotno
obrazovanje i uključivanje IKT-a
u obrazovanje.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama,
čime se nastoji osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom
sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.
Društveni razvoj i rast zajednice potrebno je popratiti odgovarajućim mjerama osiguranja
dostupnosti i povećanja kvalitete odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja mjera, čija je svrha osigurati okvir za
kontinuirano usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao
veći stupanj njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na
tržištu. U okviru aktivnosti ove mjere poticat će se razvoj novih inicijativa i programa u području
cjeloživotnog učenja te će se izravno poticati dionike na tržištu rada na sudjelovanje u takvim
programima.
Razvoj sustava priznavanja
neformalno i informalno stečenih
znanja i vještina.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama je
mjera, kojim se želi unaprijediti sustav odgoja i obrazovanja u Pazinu. Društveni razvoj i rast
zajednice potrebno je popratiti odgovarajućim mjerama osiguranja dostupnosti i povećanja kvalitete
odgoja i obrazovanja te dostatne pokrivenosti vezanim uslugama.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja – potreba za ovom mjerom proizlazi iz
činjenice da uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh u velikoj mjeri temelji na kvalificiranoj
radnoj snazi i prilagodbi kompetencija iste u skladu s promjenjivim potrebama na tržištu.
Unaprjeđenje studijskih
programa usklađenih s
potrebama gospodarstva.
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama,
čime se nastoji osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom
sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.
3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada, čija je svrha
povećanje zapošljivosti osoba po dovršetku obrazovanja kroz provedbu mjera usklađivanja njihovih
kompetencija s konkretnim potrebama lokalnog gospodarstva. Ciljevi su mjere povećanje kvalitete
života, pozitivan demografski učinak i konkurentnije lokalno gospodarstvo.
Internacionalizacija visokog
obrazovanja. 3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama,
čime se nastoji osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom
sustavu za mlade uzraste Pazina te potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.
Povećanje uključenosti odraslih
u procese cjeloživotnog
obrazovanja, uključivši učenje
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama,
čiji je cilj osigurati povoljne infrastrukturne uvjete i kapacitete u odgojnom i obrazovnom sustavu te
potaknuti privatne inicijative u segmentu odgoja i obrazovanja.
169
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
na radnom mjestu i s radnog
mjesta.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja, čija je svrha osigurati okvir za kontinuirano
usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj
njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu.
Potreba za ovom mjerom proizlazi iz činjenice kako uspješno lokalno gospodarstvo svoj uspjeh, u
velikoj mjeri, temelje na kvalificiranoj radnoj snazi i prilagodbi kompetencija, isto u skladu s
promjenjivim potrebama na tržištu.
Poticanje interakcije i suradnje
između znanstvenog i
gospodarskog sektora.
1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu, koja čini okosnicu konkurentnosti
gospodarstva, te povećanja prihoda i profita sektora. Rezultati toga su povećani kapaciteti i
kompetencije poduzetnika, veća suradnja između poduzetnika, kao i poduzetnika i obrazovnih
institucija i organizacija, unaprijeđena primjena novih tehnologija i ostalih inovacija u gospodarstvu,
povećan broj novih radnih mjesta i sačuvana postojeća radna mjesta te veći broj novoosnovanih
poduzeća na području Pazina.
Rast ulaganja u istraživanje i
razvoj.
1.1.2.2. Razvoj financijskih mjera i projekata za poticanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu. Jedan od pokazatelja postizanja ove aktivnosti jest povećan broj
inovacija u poslovanju poduzetnika. Kako bi se povećao broj inovacija u poduzetništvu potrebno je
putem ove aktivnosti poticati ulaganje u istraživanje i razvoj, čime se doprinosi postizanju
navedenog cilja.
Regionalna razina
Razvojna strategija Istarske
županije
(Županijska razvojna strategija
Istarske županije 2011. – 2013.)
Konkurentno gospodarstvo 1.1.2. Stvaranje dodane vrijednosti u gospodarstvu, 1.1.3. Poboljšanje upravljanja i razvoj
poduzetničkih zona, 1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška
poduzetnicima usklađeno je s prioritetima 1.1. Poticanje razvoja poduzetništva i stvaranje
preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo i 1.2. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva
2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture usklađeno s 1.4. Razvoj
informacijskog društva
1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti, 1.3.2. Unapređenje i bolje
upravljanje postojećom turističkom ponudom grada usklađeno s 1.5. Restrukturiranje i
repozicioniranje turističkog gospodarstva te poticanje i razvoj novih turističkih proizvoda (s
naglaskom na izravna ulaganja u turizmu)
1.2.1. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 1.2.2. Poboljšanje organizacije tržišta
poljoprivrednih proizvoda, 1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje
usklađeno s 1.6. Razvoj održive poljoprivrede, šumarstva i lovnog gospodarstva te ostalih grana
gospodarstva u ruralnom prostoru
1.3.5. Podrška poduzetničkoj inicijativi i razvoju privatne turističke infrastrukture, 3.1.1.
Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama, 3.1.2.
Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu, 3.1.3. Razvoj socijalne
170
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine, 3.1.4. Poboljšanje uvjeta za
razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude grada, 3.1.5. Unapređenje sportske
infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa, 5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga
usklađeno s 1.7. Održivi razvoj ruralnog prostora
4.2.1. Ubrzan prelazak kućanstava, višestambenih zgrada i gospodarstva na OIE i povećanje
EE-a, 4.2.2. Ulaganja u povećanje EE-a u objektima u javnom vlasništvu, 4.2.3. Opskrba
privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a usklađeno je s 1.10. Energetska
efikasnost (EE) i obnovljivi izvori energije (OIE).
Razvoj ljudskih resursa 3.3.2. Usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama lokalnog tržišta rada je usklađeno s
prioritetom 2.1. Osiguranje pune zaposlenosti
3.1.1. Poboljšanje uvjeta i kvalitete usluga u sustavu odgoja i obrazovanja na svim razinama
usklađeno je s prioritetom 2.2.Osposobljavanje, jačanje i unapređenje predškolskih, osnovnoškolskih
i srednjoškolskih ustanova te visokih učilišta
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja usklađeno je s prioritetom 2.3. Potpora
održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radnika.
Zaštita prirodnih resursa i
upravljanje prostorom 2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja, 2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim
naseljima na području Pazina usklađeno je s prioritetom 3.1. Uspostava integriranog sustava
gospodarenja okolišem i prostorom
2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete, 2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava, 2.3.6.
Razvoj plinoopskrbnog sustava, 2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga, 4.1.4. Sanacija
divljih odlagališta otpada, 4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada, usklađeno s prioritetom
3.2. Unapređenje infrastrukturnih sustava
4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave, 4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i
boksitnih jama usklađeno s prioritetom 3.3. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine
3.3.3. Jačanje civilnog sektora, 5.1.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje razvojem i projektima
usklađeno s prioritetom 3.4. Unapređenje upravljanja regionalnim razvojem.
Visoka kvaliteta života 3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu, 3.1.3. Razvoj socijalne
infrastrukture, kvalitete usluga i program za ranjive skupine, 3.1.5. Unapređenje sportske
infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa usklađeno s prioritetom 4.1.Visok stupanj
zdravstvene i socijalne zaštite
1.3.3. Prenamjena državnog zemljišta za potrebe razvoja, 1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i
kulturne baštine u turističke svrhe, usklađeno s prioritetom 4.2. Povećanje kvalitete kulturne
ponude
3.3.3. Jačanje civilnog sektora usklađeno s prioritetom 4.3. Razvoj civilnog društva.
171
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
Prepoznatljivost istarskog
identiteta
4.1.1. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode usklađeno s prioritetom 5.1. Očuvanje
biološke i krajobrazne raznolikosti
1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe, usklađeno s prioritetom
5.2. Valorizacija i očuvanje višekulturalne (plurikulturalne) baštine u funkciji razvoja.
Strategija razvoja LAG-a
„Središnja Istra“
Razvoj konkurentnog
gospodarstva i upravljanje
razvojnim resursima (razvoj
malog i srednjeg poduzetništva;
obrazovanje za poduzetništvo;
korištenje OIE-a i energetska
efikasnost; razvoj održive
poljoprivrede i drugih grana
gospodarstva).
1.1.4.Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima, čija je svrha
postavljanje osiguranja prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške sektoru
poduzetništva. Nameće se potreba za ostvarenjem učinkovite potpore mladim poduzećima kroz koju
će ona moći poduzetni početne korake u razvoju i zadobiti potrebnu podršku za uspješan opstanak na
tržištu uz bok razvijene i snažne konkurencije.
1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje, čime se žele ojačati kapaciteti
poljoprivrednih proizvođača u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i unaprijediti njihovu poziciju
na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Time se želi unaprijediti konkurentnost poljoprivredne
proizvodnje Pazina, proširiti tržište poljoprivrednih proizvoda i očuvati poljoprivredne resurse.
3.3.1. Poticanje cjeloživotnog učenja i obrazovanja, čija je svrha osigurati okvir za kontinuirano
usavršavanje radno sposobnog stanovništva na području Pazina kako bi se osigurao veći stupanj
njegovih kompetencija na tržištu rada, kao i viši stupanj konkurentnosti radne snage na tržištu.
4.2.3. Opskrba privatnog, javnog i gospodarskog sektora energijom iz OIE-a, čija je svrha
osiguravanje temeljne infrastrukture koja će svim sektorima u gradu Pazinu omogućiti korištenje
OIE-a. Kao posljedica primjene ove mjere očekuju se značajne uštede u svim segmentima, posebice
potrošnja energenata za grijanje tijekom zimskih mjeseci, a postiže se pozitivan utjecaj na okoliš i
očuvanje resursa u regiji.
Ruralni razvoj (razvoj
institucionalne podrške
gospodarskim aktivnostima;
razvoj sustava gospodarenja
otpadom; razvoj sustava
odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda; razvoj sustava
vodoopskrbe; unaprjeđenje
prometne povezanosti;
plinofikacija; razvoj i
diversifikacija ruralnih
djelatnosti; razvoj selektivnih
oblika turizma).
1.1.4. Učinkovita institucionalizirana savjetodavna podrška poduzetnicima, čime se u svrhu
intenziviranja gospodarskih djelatnosti na području Pazina te privlačenja novih investicija, od
izuzetne važnosti postavlja osiguranje prikladnog institucionaliziranog savjetodavnog okvira podrške
sektoru poduzetništva.
1.3.1. Uključenje većeg broja OPG-ova u turističke djelatnosti. Ova mjera ima dvostruku svrhu: s
jedne će se strane unaprijediti sveukupna turistička ponuda Pazina i ojačati konkurentnost turističkog
sektora kroz uključivanje lokalnih autentičnih proizvoda obiteljskih gospodarstava u turističku
ponudu, dok će se s druge strane osnažiti mala poljoprivredna gospodarstva i njihova profitabilnost,
kroz njihovu povećanu uključenost u turistički sektor kao značajnog tržišta za poljoprivredne
proizvode.
2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja, čiji je cilj osiguranje jedinstvenog obrasca u
strateškom planiranju razvoja grada Pazina i osiguranje ujednačenog pristupa razvoju ruralnog i
urbanog prostora, s posebnim naglaskom na jednaku dostupnost javnih usluga stanovništvu na oba
172
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
područja. U okviru ove mjere provodit će se aktivnosti koje će doprinijeti ravnoteži u razvoju
gradskih i ruralnih područja, kako bi se izbjegle razvojne neujednačenosti cjelokupnog razvoja.
2.2.1. Osiguravanje kvalitetnog pristupa svim naseljima na području Pazina, čiji je cilj
unaprjeđivanje prometne infrastrukture i usluga vezane za prijevoz i osigurati bolju međupovezanost
svih dijelova Pazinštine. Time će se unaprijediti mobilnost stanovništva i posjetitelja te protok roba
na pazinskome području.
2.3.2. Unaprjeđenje vodoopskrbnog sustava, čime će se unaprijediti sustav vodoopskrbe i smanjiti
gubitke vode kroz provedbu aktivnosti uspostave kvalitetne vodoopskrbne infrastrukture.
2.3.3. Unaprjeđenje kanalizacijske mreže, čime će se poboljšati sustav upravljanja otpadnim
vodama i proširiti postojeći kanalizacijski kapaciteti, prema potrebama razvoja.
2.3.4. Izgradnja groblja i prateće infrastrukture, čime će se zadovoljiti potrebe za povećanje
pogrebnih kapaciteta i povezane infrastrukture te unaprijediti komunalne usluge u Pazinu.
2.3.6. Razvoj plinoopskrbnog sustava, čime se žele unaprijediti komunalne usluge na području
Pazina (ostvarenje preduvjeta za priključenje područja Pazina na plinoopskrbnu mrežu).
2.3.7. Unaprjeđenje ostalih komunalnih usluga, čiji je cilj provođenje aktivnosti usmjerenih na
unaprjeđenje, upravljanje i podizanje kvalitete specifičnih komunalnih usluga neobuhvaćenih
prethodnim mjerama. Od posebne važnosti ovdje se ističe organizacija i unaprjeđenje parkirališta na
području grada, gdje postoje potrebe za dodatnim infrastrukturnim zahvatima zbog povećanog broja
vozila u gradu u periodu sezone.
4.1.3. Poboljšanje sustava zaštite od poplave, čime se želi unaprijediti sustav zaštite od poplava
kroz provedbu mjera ojačavanja infrastrukturnih kapaciteta i poboljšano upravljanje vodnim
resursima Pazinštine.
4.1.4. Sanacija divljih odlagališta otpada, s ciljem smanjenja negativnog utjecaja koji divlja
odlagališta smeća, na području grada, imaju na okoliš, krajobraz, poljoprivredu i općenit dojam koji
takva odlagališta imaju na posjetitelje na području Pazina, pogotovo turiste.
4.1.5. Poboljšanje sustava odvajanja otpada, čime se nastoji unaprijediti sustav upravljanja
otpadom kroz uvođenje inovativnih i ekološki prihvatljivih metoda postupanja s otpadom i
promociju zaštite odgovornog ponašanja u vezi s otpadom.
Razvoj društvene infrastrukture i
unaprjeđenje kvalitete života
(jačanje obrazovne
infrastrukture; unaprjeđenje
zdravstvene infrastrukture i
socijalne zaštite; uključivanje
starijih osoba i osoba s
invaliditetom u život zajednice;
2.1.1. Cjelovito planiranje prostornog razvoja, čime se želi postići osiguravanje jedinstvenog
obrasca u strateškom planiranju razvoja grada Pazina i osiguranje ujednačenog pristupa razvoju
ruralnog i urbanog prostora, s posebnim naglaskom na jednaku dostupnost javnih usluga
stanovništvu na oba tipa područja.
2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora, čime se žele revitalizirati objekti koji će biti
stavljeni u funkciju i osposobljeni kao dodatan kapacitet u korist gospodarstva i javnih djelatnosti,
dok će dio, koji se odnosi na javne površine, poput trgova i parkova djelovati u smjeru povećanja
lokalnog stanovništva i gostiju zadovoljstvom boravka na ovim prostorima.
173
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
unaprjeđenje i izgradnja sportske
infrastrukture; podrška razvoju
ljudskih resursa; unaprjeđenje
stanovanja i izgleda mjesta).
2.3.1. Unaprjeđenje sustava javne rasvjete povećanjem energetske učinkovitosti grada Pazina,
smanjenjem javnih izdataka za energente te unaprjeđenjem zaštite okoliša.
2.3.5. Razvoj i unapređenje komunikacijske infrastrukture, čime se želi povećati kvaliteta
komunikacijskih usluga na području Pazina te pokrivenost grada signalom komunikacijskih mreža
kroz razvoj nove komunikacijske infrastrukture i usluga te poticanje investicija. Cilj je unaprijediti
kvalitetu poslovanja i življenja na području Pazina.
3.1.2. Poboljšanje uvjeta, dostupnosti i kvalitete usluga u zdravstvu, čime se nastoji unaprijediti
dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga za sve slojeve društva kroz ciljana ulaganja u
infrastrukturu, poticanje privatnih inicijativa i unaprjeđenje postojećih te stvaranje novih kvalitetnih
zdravstvenih programa, s posebnim naglaskom na preventivne programe.
3.1.5. Unapređenje sportske infrastrukture i sportsko-rekreacijskih programa, čime se želi
unaprijediti sportska infrastruktura i kapaciteti te poboljšati sportski programi i događaji na području
Pazina.
3.2.2. Unapređenje sigurnosti za građane, čija je svrha smanjenje rizika opasnosti po život i
imovinu stanovnika i okolinu kroz razvoj odgovarajuće infrastrukture, planiranje i ojačavanje
kapaciteta za zaštitu građana na svim razinama.
5.1.2. Povećana dostupnost javnih usluga, čija je svrha unaprijediti kvalitetu i dostupnost javnih
usluga za stanovništvo kroz povećano iskorištavanje inovativnih oblika u upravljanju, osnaživanje
komunikacije između javnog, civilnog i privatnog sektora te implementaciju infrastrukturnih rješenja
za osobe s otežanom mobilnošću u sferi korištenja javnih usluga.
Valorizacija i očuvanje kulturne
baštine (jačanje prepoznatljivosti
kulturne i prirodne baštine;
povećanje kvalitete kulturne
ponude; osnivanje i umrežavanje
institucija važnih za kulturni
razvitak i prepoznatljiv
identitet).
1.3.4. Valorizacija bogate prirodne i kulturne baštine u turističke svrhe, čime se želi unaprijediti
sveukupna turistička ponuda grada, s posebnim naglaskom na ojačavanje edukativnih i rekreativnih
kapaciteta u okviru turističke ponude, kroz iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa.
2.1.2. Revitalizacija javnih gradskih prostora, s ciljem unaprjeđenja atraktivnosti i funkcionalnosti
građevina u Pazinu te povećanja zadovoljstva posjetitelja i stanovništva kvalitetom života u gradu
Pazinu.
3.1.4. Poboljšanje uvjeta za razvoj i povećana vidljivost kulturne ponude Grada, čija je svrha
obogaćivanje kulturne ponude i života grada kroz poboljšanje kulturne infrastrukture, promociju
kulturne baštine i razvoj novih inicijativa u kulturi.
174
Strateški dokumenti Ciljevi/indikatori Strategija razvoja Grada Pazina
Zaštita i očuvanje okoliša
(očuvanje biološke i krajobrazne
raznolikosti i uključivanje
okoliša u turističku ponudu).
1.2.3. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje, čime se doprinosi resursnoj i
okolišnoj učinkovitosti koja ekološka poljoprivredna proizvodnja ima u usporedbi s
konvencionalnom poljoprivredom, čime se doprinosi očuvanju prirodnih resursa i bogatstava.
3.3.4. Razvoj i upravljanje zaštićenim područjima prirode, čiji je cilj unaprjeđenje sustava za
upravljanje zaštićenim područjima prirode i održivo korištenje tih područja i vezanih resursa u
razvojne svrhe. Time se želi poboljšati zaštita prirodnih resursa te valorizirati prirodni potencijali
Pazina.
4.1.2. Sanacija i zaštita zatvorenih kamenoloma i boksitnih jama, čiji je cilj unaprijediti sigurnost
stanovništva i zaštitu okoliša te poboljšati nadzor upravljanja nad neaktivnim boksitnim jamama
uspostavom učinkovitih upravljačkih modela.
175
V. PROVEDBA I PRAĆENJE
1. INDIKATORI UČINAKA
Redni
br.
Opis
Sadašnje stanje
Ciljne vrijednosti
Indeks
1. povećanje neto broja
novoosnovanih trgovačkih
društava i obrta
9 50 550,00
2. povećanje površine
obrađene zemlje (prema
podacima APPRRR)
1.322,76 ha 1.455,04 ha 110,00
3. povećanje broja
poljoprivrednih
gospodarstava (APPRRR)
371 408 110,00
4. povećanje broja dolazaka 5.777 6.355 140,00
5. povećanje broja noćenja 29.315 46.904 160,00
6. smanjenje broja
nezaposlenih
332 258 78,00
7. smanjenje emisije CO2 39.968,47 tona CO2/godišnje 31.974,78 tona CO2/godišnje 80,00
8. povećanje broja
visokobrazovanih
stanovnika u ukupnom
broju stanovnika
stručni studij 522 (6,04%),
sveučilišni studij 747 (8,64%),
doktorat znanosti 5 (0,057%)
(prema Popisu 2011)
stručni studij 537 (6,16%),
sveučilišni studij 769 (8,81%),
doktorat znanosti 6 (0,068%)
(na bazi 8.724 stanovnika)
101,98
101,96
119,29
9. povećanje broja djece u
predškolskim ustanovama
275 395 143,64
10. povećanje broja socijalnih
usluga za najugroženije
stanovnike
2 5 250,00
11. povećanje broja
stanovnika
8.638 8.724 101,00
176
2. FINANCIJSKI OKVIR
Veliki dio aktivnosti koje predviđa Strategija uvelike će ovisiti o osiguranju i privlačenju
sredstva potrebnih za provedbu mjera.
S obzirom na nedostatna financijska sredstva u gradskom proračunu, strategija financiranja
uvelike je povezana s pristupom vanjskim izvorima financiranja (poput EU fondova, nacionalnih
sredstava državne i regionalne razine, sredstava Europske investicijske banke i ostalo). Zato je ključno
ojačati kapacitete za pribavljanje i upravljanje tim sredstvima u cilju postizanja najvišeg stupnja
učinkovitosti korištenja dostupnih fondova.
U nastavku dajemo pregled najznačajnijih programa iz kojih je moguće osigurati sredstva za
razvojne projekte Grada Pazina.
177
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
1.
Inte
nzi
vir
an
je g
osp
od
ars
kih
ak
tiv
no
sti
1.1.
Unaprjeđenje
poslovnog
okruženja
1.1.1. Osiguravanje
jedinstvenih podataka
vlasništva i posjedništva
1. Usklađenje podataka katastra i zemljišnih
knjiga Državni proračun; gradski proračun; Ministarstvo graditeljstva i
prostornog uređenja program: Opći cilj 1 – Svrhovito organizirati
korištenje i namjenu prostora, Posebni cilj 1.3. Povećati usklađenost
katastarskih i prostornih podataka sa stanjem u prostoru, i Posebni cilj
1.5. – Uspostaviti cjelovitu digitalnu Državnu službenu kartografiju. 2. Izrada novog snimka terena
1.1.2. Stvaranje dodane
vrijednosti u
gospodarstvu
1. Razvoj financijskih mjera i projekata za
poticanje poduzetništva (olakšavanje pristupa
izvorima financiranja, normama, standardima,
certifikatima, subvencioniranje kamata, edukacija
za poslovni sektor, poticanje gospodarskog
udruživanja, poticanje zapošljavanja, poticanje
suradnje s obrazovnim sektorom i klasterizacija)
EIF, COSME - Bolji pristup financijama za mala i srednja poduzeća;
Poduzetnički impuls, Prioritet 1 – Jačanje konkurentnosti malog
gospodarstva, Mjera B1 – Malo i srednje poduzetništvo i obrt; HAMAG
BICRO, Kreditni program "Mikrokreditiranje – prvi korak u
poduzetništvo"; bankarski sektor i HBOR.
2. Razvoj financijskih mjera i projekata za
poticanje primjene znanja, inovacija i novih
tehnologija u gospodarstvu
Nacrt prijedloga inovacijske strategije Republike Hrvatske od 2014. do
2020.; Strateški cilj 2, Tematski stup 2 – Jačanje inovacijskog
potencijala gospodarstva; ili Horizon, Industrijsko vodstvo;
Ministarstvo gospodarstva, Program dodjele državne potpore za razvoj
Centara kompetencija; bankarski sektor, donatori, HBOR i privatna
sredstva.
3. Aktivno privlačenje poduzetnika koji stvaraju
poslovne prilike i radna mjesta
Program Central Europe, Prioritetna os 1 – Suradnja na inovacijama
kako bi Centralna Europa bila konkurentnija, SO 1.2. – Unaprijediti
vještine i poduzetničke kompetencije za unapređenje ekonomskih i
socijalnih inovacija u središnjim europskim regijama; ili EIF, COSME;
ili Ministarstvo poduzetništva i obrta i Program dodjele državnih potpora
za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
4. Osnivanje Gospodarskog savjetodavnog vijeća
– poticanje suradnje javnog i gospodarskog
sektora
Gradski proračun, donatori, volonteri, HORIZON 2020., 6. društveni
izazov – Europa u promjenjivom svijetu – uključiva, inovativna i
promišljena društva.
1.1.3. Poboljšanje
upravljanja i razvoj
poduzetničkih zona
1. Infrastrukturno opremanje zona u suradnji s
privatnim sektorom (JPP-om) Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Operativni
program konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., PDP: 3a2.2. – Razvoj
poslovne infrastrukture, specifični cilj 3a2 – Omogućavanje povoljnog
okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća; privatni sektor, bankarski
sektor; gradski proračun i JPP.
2. Osnivanje poduzeća/odjela za upravljanje
zonama
3. Olakšavanje komunikacije ulagača s javnim
institucijama uz pomoć Grada
4. Aktivno privlačenje investicija u sektore veće
dodane vrijednosti
178
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
1.1.4. Učinkovita
institucionalizirana
savjetodavna podrška
poduzetnicima
1. Poduzetnički inkubator (poduzetnički centar)
Pogram Central Europe, Prioritetna os 1 – Suradnja na inovacijama kako
bi Centralna Europa bila konkurentnija, SO 1.1. – Poboljšati održive
veze među akterima inovacijskog sustava za jačanje regionalnih
inovacijskih kapaciteta u središnjoj Europi; ili Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova Europske unije, Operativni program konkurentnost i
kohezija 2014. – 2020., PDP: 3a2.1. – Razvoj mreže poduzetničkih
potpornih institucija (PPI-a) za pružanje visokokvalitetnih usluga za
MSP, specifični cilj 3a2 – Omogućavanje povoljnog okruženja za
osnivanje i razvoj poduzeća i mogućnost financiranja iz Poduzetničkog
impulsa.
2. Uspostava Zajedničkog radnog prostora
(Coworking HUB)
1.2. Razvoj
održive
poljoprivredne
proizvodnje s
visokom
dodanom
vrijednošću
1.2.1. Razvoj obiteljskih
poljoprivrednih
gospodarstava
1. Poticaji za obrađivanje neobrađenog i
zapuštenog zemljišta
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 4.,
podmjera 4.3., tip operacije 2 – Komasacija poljoprivrednog zemljišta;
županijski ili gradski proračun.
2. Poticaji za ekstenzivno stočarstvo EAGF Izravni poticaji za poljoprivrednike, I. Stup; gradski ili županijski
proračun i privatni sektor (prerađivači).
3. Promocija prednosti bavljenja poljoprivredom
(posebno kod mladih)
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –
2020., Mjera 01 "Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja"
Podmjera 1.1. Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti
stjecanja vještina; Savjetodavna služba; privatni sektor;
HGK/HOK/HPK, udruge i AZRRI.
4. Edukacija poljoprivrednika (ekonomske i
stručne teme)
5. Organizacija strojnog prstena (podrška privatnoj
inicijativi u pružanju usluga obrade zemlje)
EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do
2020., Mjera 4, Podmjera 4.1., operacija 4.1.1. – Restrukturiranje,
modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih
gospodarstava; privatni sektor, gradski ili županijski proračun.
6. Poticaji za mlade poljoprivrednike i OPG-ove
(savjetodavna podrška, plaćene analize zemljišta i
sl.)
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –
2020., Mjera 02 Savjetodavne službe, Službe za upravljanje
poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim
gospodarstvima, Podmjera 2.1. Potpora za pružanje savjetodavnih
usluga; Savjetodavna služba, privatni sektor, udruge, poduzetnički
centar i AZRRI.
179
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
1.2.2. Poboljšanje
organizacije tržišta
poljoprivrednih
proizvoda
1. Organizacija zadruga/potrošačkih
grupa/potrošačkih organizacija
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –
2020., Organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na
tržištu, Prioritet 3, Fokus područje 3a – Promicanje organiziranja lanca
prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda,
dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi, privatni sektor
i AZRRI.
2. Mljekara i drugi javni proizvodni i skladišni
pogoni (sušara, uljara, hladnjača itd.) na
raspolaganju poljoprivrednicima
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –
2020., Mjera 04 "Ulaganje u fizičku imovinu",
Podmjera 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj
poljoprivrednih proizvoda; privatni sektor; bankarski sektor, HBOR;
AZRRI, gradski ili županijski proračun.
3. Očuvanje i promocija autentičnih lokalnih
proizvoda kroz turistički sektor Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 6,
podmjera 6.2. – Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprvrednih
djelatnosti u ruralnim područjima, operacija 6.2.1. – Potpora ulaganju u
pokretanje poljoprivrednih djelatnosti; Turistička zajednica; privatni
sektor; AZRRI; gradski ili županijski proračun.
4. Podrška zaštiti proizvoda (porijeklo, certifikati,
robne marke i sl.)
5. Organizacija sajmova i drugih prodajnih kanala
(tržnica, prodavaonica, štandovi)
1.2.3. Poticanje razvoja
ekološke poljoprivredne
proizvodnje
1. Poticaji (samo oni koji se ne daju na državnoj
razini)
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –
2020., Mjera 11 "Ekološki uzgoj"; sve mjere vezane uz zdravstvenu
preventivu; Savjetodavna služba; udruge; AZRRI, gradski ili županijski
proračun, komunalna poduzeća (tržnica i sl.) i privatni sektor.
2. Organizacija eko tržnice (solidarne ekološke
grupe i sl.)
3. "Zelena" javna nabava u gradskim/javnim
institucijama
4. Promocija preventivne vrijednosti korištenja
ekoloških poljoprivrednih proizvoda za zdravlje
stanovništva i zaštitu okoliša
5. Kontinuirana edukacija poljoprivrednika i
korisnika poljoprivrednih proizvoda
1.3. Poticanje
razvoja turizma
1.3.1. Uključenje većeg
broja OPG-ova u
turističke djelatnosti
1. Organizacija lokalne prodaje (prodaja na
kućnom pragu, u sklopu manifestacija, kroz
turistički sektor, redovito na tržnici i drugi oblici
prodaje)
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 6,
Podmjera 6.2. – Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih
djelatnosti u ruralnim područjima; privatni sektor; turistički sektor;
organizatori događanja; donatori; AZRRI i udruge.
180
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
2. Organizacija događanja u svrhu promocije
lokalnih proizvoda i seljačkih domaćinstava (npr.
„Dani otvorenih vrata“, izložbe vina i ulja,
„Valjanje u sijenu“, „Domaći Zoo“...)
1.3.2. Unapređenje i
bolje upravljanje
postojećom turističkom
ponudom grada
1. Diversifikacija turističke ponude (spajanje
širokog spektra dionika u turizmu – uključivanje
kulturnog sektora, postojećih specifičnih oblika
ponude – „Zip line“, speleologija, festivali,
koncerti, izložbe, natjecanja, pustolovni turizam,
„Istra bike“ i poticanje uključivanja privatnog
sektora)
EUISAR; Stup 4 – Održivi turizam; Tema 1 – Raznolika turistička
ponuda (proizvoda i usluga); COSME (Diversifikacija turističke ponude
i proizvoda EU-a – održivi transnacionalni turistički proizvodi);
Ministarstvo turizma, Javni natječaj za sufinanciranje programa i
projekata strukovnih udruga u turizmu i/ili ugostiteljstvu u 2015. godini;
HBOR, Program kreditiranja turističkog sektora; privatni sektor u
turizmu; Turistička zajednica, HTZ i gradski proračun.
2. Osnivanje turističkog društva grada i "ulazne"
turističke agencije (Destination management
company)
3. Razvoj turističkog identiteta grada – izrada
marketinškog plana turizma (pronalaženje ciljne
publike, organizacija, nastup na sajmovima, izrada
marketinških materijala, edukacija vodiča itd.)
1.3.3. Prenamjena
državnog (javnog)
zemljišta za potrebe
razvoja
1. Projekt „Inspirit Fantasy park“ Ministarstvo kulture, Ulaganja u kulturnu baštinu, Mjera 6C – Kulturna
dobra; HBOR, Program kreditiranja turističkog sektora; PDP 6c1.1. i
6c2.1., specifični cilj 6c1 povećanje zaposlenosti i turističkih izdataka
kroz bolje upravljanje kulturnom baštinom; EFRR, Prekogranični
program Italija – Hrvatska (nacrt iz kolovoza 2014.), specifični cilj 4.1.
– Podrška razvoju područja s prirodnim i kulturnim dobrima u svrhu
stvaranja održivih turističkih odredišta; ili Program prekogranične
suradnje Slovenija – Hrvatska (nacrt od 19. 1. 2015. godine), specifični
cilj 6c1 – Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj;
JPP i privatni sektor/koncesionari.
2. Sportsko rekreacijski centar „Lindar“
3. Vojni poligon „Brestovica“ (streljana)
1.3.4. Valorizacija
bogate prirodne i
kulturne baštine u
turističke svrhe
1. Nastavak istraživanja i uređenje Pazinske jame
(vidikovci, šetnica, označavanje i uređenje staze,
viseći most...)
EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 6c1
– Povećanje privlačnosti, obrazovnog kapaciteta i održivog
upravljanja lokacijama prirodne baštine; ili PDP 6c1.1. i 6c2.1.,
specifični cilj 6c1 povećanje zaposlenosti i turističkih izdataka kroz
bolje upravljanje kulturnom baštinom; ili EFRR, Prekogranični program
Italija – Hrvatska (nacrt iz kolovoza 2014.), specifični cilj 4.1. – Podrška
razvoju područja s prirodnim i kulturnim dobrima u svrhu stvaranja
2. Revitalizacija i uređenje starogradske jezgre
(zaštita i obnova kulturne baštine, uređenje
pročelja, razvoj sadržaja i uključivanje u turističku
ponudu)
181
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
3. Uređenje i obilježavanje pješačkih, rekreacijskih
i biciklističkih staza na širem području grada
održivih turističkih odredišta; ili Program prekogranične suradnje
Slovenija – Hrvatska (nacrt od 19. 1. 2015. godine), specifični cilj 6c1 –
Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj; HBOR i
Program kreditiranja turističkog sektora. 4. Njegovanje, istraživanje i očuvanje
prepoznatljivosti kulturno povijesne baštine,
kulturnog identiteta i tradicijskih vrijednosti
središnje Istre (Državni arhiv, Muzej...)
5. Nastavak arheoloških istraživanja u zaštićenim
cjelinama
6. Uređivanje turističko-edukativnih punktova u
prostorima starih škola u mjesnim odborima
1.3.5. Podrška
poduzetničkoj inicijativi
i razvoju privatne
turističke infrastrukture
1. Kampovi/odmorišta Ministarstvo turizma i Ministarstvo poduzetništva i obrta, Strategija
razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Mjera 7 –
Pokretanje novih programa za poticanje razvoja malih, srednjih i velikih
poduzetničkih poduhvata u turizmu; ili PDP 3d1.1.3. – Podrška razvoju
hotela s dodatnim sadržajem, specifični cilj 3d1 – Poboljšani razvoj i rast
MSP-ova na domaćim i stranim tržištima; HBOR, Program kreditiranja
turističkog sektora; privatni sektor; bankarski sektor i udruge.
2. Hoteli /hosteli/agroturizmi
3. Restorani i ostali ugostiteljski objekti
4. Ostali turistički sadržaji (organizacija
događanja, agencije, vodičke službe, izleti,
animacije, team building, stari zanati, servisi i
slične usluge)
2.O
drž
ivi
ra
zvo
j p
rost
ora
i i
nfr
ast
ruk
ture
2.1. Unapređenje
korištenja
prostora grada
2.1.1. Cjelovito
planiranje prostornog
razvoja
1. Redovito usklađivanje prostornog i razvojnog
plana i izrada strategija u skladu s potrebama
razvoja
EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2014. – 2020., Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim
područjima, 7.1.1. Izrada planova za razvoj JLS-a i naselja u ruralnim
područjima; ili Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja,
Sufinanciranje izrade prostornih planova jedinica lokalne ili područne
(regionalne) samouprave za 2015. godinu i gradski proračun.
2. Uravnoteženi razvoj ruralnog i gradskog
područja – dostupnost javnih usluga na cijelom
području
2.1.2. Revitalizacija
javnih gradskih prostora
1. Obnova i revitalizacija zapuštenih prostora i
objekata
Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim
strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje
rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u
javnim infrastrukturama; ili Ministarstvo kulture, Ulaganja u kulturnu
baštinu, Mjera 6C – Kulturna dobra; privatni sektor; gradski proračun i
donacije.
2. Revitalizacija javnih prostora – parkova i
gradskih trgova
2.2.1. Osiguravanje
kvalitetnog pristupa
1. Izrada plana upravljanja i održavanja cesta uz
pomoć GIS sustava
EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, 7a1 –
Unapređenje cestovne mreže TEN-T i pristupa cestovnoj mreži TEN-T;
182
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
2.2. Unapređenje
prometne
infrastrukture
svim naseljima na
području Pazina
2. Redovna ulaganja u obnovu i rekonstrukciju
cesta
Program Central Europe, Prioritetna os 4 – Suradnja u transportu za
bolje povezivanje srednje Europe, SO 4.1. Poboljšati planiranje i
koordinaciju regionalnih sustava prijevoza putnika za bolju povezanost
s nacionalnim i europskim prometnim mrežama; Hrvatske ceste; gradski
proračun i Županijska uprava za ceste. 3. Izrada plana urbane mobilnosti
4. Unaprjeđenje javnog prijevoza do svih naselja KF, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 7ii2
– Povećanje broja putnika u javnom prijevozu; Program Central Europe,
Prioritetna os 4 – Suradnja u transportu za bolje povezivanje srednje
Europe, SO 4.1. Poboljšati planiranje i koordinaciju regionalnih sustava
prijevoza putnika za bolju povezanost s nacionalnim i europskim
prometnim mrežama; EUSDR, Prioritetno područje 1B – Poboljšanje
mobilnosti i povezanosti željezničkog, cestovnog i zračnog prometa;
prijevoznici i Hrvatske željeznice.
5. Izgradnja autobusnih čekaonica u linijskom
prometu
6. Izgradnja (rekonstrukcija) autobusnog
kolodvora
7. Unaprjeđenje željezničke infrastrukture (pružni
prijelazi i nove postaje)
2.2.2. Stvaranje
preduvjeta za razvoj
djelatnosti prijevoza i
logistike
1. Izgradnja kamionskog kolodvora Program Central Europe, Prioritetna os 4 – Suradnja u transportu za
bolje povezivanje srednje Europe, SO 4.2. Unaprijediti koordinaciju
između zainteresiranih strana teretnog prijevoza za povećanje
multimodalnih ekološki prihvatljivih teretnih rješenja; Ministarstvo
pomorstva, prometa i infrastrukture, Strategija prometnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Cilj 5 –
Unapređenje pristupačnosti u teretnom prometu unutar RH, specifični
cilj 5b – unapređenje pristupačnosti u teretnom prometu – sjeverni
Jadran (Rijeka); privatni sektor; Hrvatske ceste i gradski proračun.
2. Izgradnja gradskih obilaznica
3. Korištenje prostora u skladišnim i dr. objektima
u javnom ili privatnom vlasništvu (društva u
stečaju i sl.)
2.3.
Unaprjeđenje
2.3.1. Unaprjeđenje
sustava javne rasvjete
1. Planiranje, rekonstrukcija i izgradnja sustava
javne rasvjete u skladu s mjerama energetske
efikasnosti, OIE-a i zaštite okoliša
Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim
strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje
rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u
183
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
komunalne
infrastrukture
2. Izrada GIS-a i sustava za upravljanje i
održavanje javne rasvjete
javnim infrastrukturama; ili EFRR, Operativni program za
konkurentnost i koheziju, specifični cilj 4c4 – Povećanje učinkovitosti
sustava javne rasvjete; Program prekogranične suradnje Italija –
Hrvatska 2014. – 2020. (nacrt iz kolovoza 2014.), Specifični cilj 2.1. –
Povećanje energetske efikasnosti i korištenje OIE-a u kućanstvima i
javnoj infrastrukturi u ruralnim rijetko naseljenim područjima; ESCO
modeli; operateri i distributeri energije i FZOEU.
2.3.2. Unaprjeđenje
vodoopskrbnog sustava
1. Izrada plana prioriteta i rekonstrukcija
postojećih ogranaka vodoopskrbne mreže
EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.,
Mjera 7, Podmjera 7.2., Operacija 7.2.1. – Ulaganja u građenje javnih
sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda;
Ministarstvo poljoprivrede, Program ruralnog razvoja Republike
Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 07 "Temeljne usluge i
obnova sela u ruralnim područjima", 7.2.2. Ulaganja u građenje javnih
sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
(Napomena: u naselju do 2.000 stanovnika); ili KF, Operativni program
za konkurentnost i koheziju, specifični cilj 6ii – Ulaganje u sektor
upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije
u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice
za ulaganje koje nadilazi te zahtjeve, specifični cilj 6ii1 – Unapređenje
javnog vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti
usluga opskrbe pitkom vodom; Ministarstvo poljoprivrede, Ograničeni
Poziv na dostavu prijedloga projekata br. EN.2.1.16. – Financiranje
provedbe investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove
sustava javne vodoopskrbe/odvodnje; Hrvatske vode; komunalna
poduzeća i gradski proračun.
2. Izgradnja novih komunalnih vodnih građevina
2.3.3. Unaprjeđenje
kanalizacijske mreže
1. Izrada studije za razvoj aglomeracije Pazin
EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.,
Mjera 7, Podmjera 7.2., Operacija 7.2.1. – Ulaganja u građenje javnih
sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda;
Hrvatske vode; komunalna poduzeća i gradski proračun.
2. Izrada sustava upravljanja kanalizacijskom
mrežom šireg područja Pazinštine
3. Razdvajanje stare mješovite kanalizacije
4. Izgradnja nove kanalizacije
184
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
2.3.4. Izgradnja groblja i
prateće infrastrukture
1. Proširenje i rekonstrukcija groblja
EAFRD, Ministarstvo poljoprivrede: Program ruralnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., Mjera 07 "Temeljne
usluge i obnova sela u ruralnim područjima", Operacija 7.4.1. Ulaganja
u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za
ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti
te povezanu infrastrukturu; Napomena: ulaganje je prihvatljivo u
naseljima do 5.000 stanovnika; gradski proračun; privatni sektor i
komunalno poduzeće. 2. Izgradnja kapela – mrtvačnica
2.3.5. Razvoj i
unapređenje
komunikacijske
infrastrukture
1. Poboljšanje dostupnosti wireless usluga
(pojačavanje Wi-Fi signala) EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj
2a1 – Razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije u
područjima bez infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije i
bez dovoljno komercijalnog interesa, za maksimalno povećanje
socijalne i ekonomske dobrobiti; udruge i privatni sektor.
2. Poboljšanje dostupnosti telekomunikacijskih
signala (razvoj DTK infrastrukture, internet,
mobilna mreža, TV, radio...)
3. Poticanje privatnih investicija u razvoj
komunikacijskih usluga (razni korisnički servisi)
2.3.6. Razvoj
plinoopskrbnog sustava
1. Izgradnja potrebne infrastrukture za priključenje
na trasu plinovoda Privatni sektor i distributer plina.
2.3.7. Unaprjeđenje
ostalih komunalnih
usluga
1. Izrada plana upravljanja komunalnom
infrastrukturom Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., Mjera 7 –
Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima; gradski proračun,
komunalna poduzeća i privatni sektor.
2. Unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete ostalih
komunalnih usluga
3. Izgradnja parkirališta
3.
Un
ap
ređ
enje
kv
ali
tete
živ
ota
3.1.Unaprjeđenje
kvalitete javnih
usluga
3.1.1. Poboljšanje uvjeta
i kvalitete usluga u
sustavu odgoja i
obrazovanja na svim
razinama
1. Izgradnja i adaptacija objekata za predškolski i
školski odgoj/obrazovanje EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.,
Mjera 7, Podmjer 7.4., Tip operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje,
poboljšanje ili proširivanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu (za dječje vrtiće); Ministarstvo znanosti
obrazovanja i sporta – Strateški plan za razdoblje od 2014. do 2016.,
Posebni cilj 1.2. – Razvijati sustav osiguranja kvalitete na svim razinama
sustava odgoja i obrazovanja; privatni sektor; udruge i ESF.
2. Dogradnja GSŠJD-a
3. Poticanje investicija i inicijativa privatnog
sektora te OCD-a u sustav odgoja i obrazovanja
(jaslice, vrtić i novi programi)
185
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
4. Osiguravanje dostupnosti stručnih djelatnika
(logopeda, edukatora-rehabilitatora, psihologa i
sl.)
3.1.2. Poboljšanje
uvjeta, dostupnosti i
kvalitete usluga u
zdravstvu
1. Dogradnja i opremanje Doma zdravlja (hospicij
- palijativna skrb, pedijatrija, fizikalna
terapija/bazen, hitna, dječji ortodont, psihijatar i
rana terapija za osobe s moždanim udarom) EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, investicijski
prioritet 9a, specifični ciljevi 9a1 – Poboljšanje pristupa primarnoj i
hitnoj zdravstvenoj zaštiti, s fokusom na udaljena i deprivirana područja
i 9a2 – Poboljšanje učinkovitosti i dostupnosti bolničkog liječenja;
Europska komisija, Program "Zdravlje", cilj – Olakšanje dostupnosti
boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj njezi za EU građane/građanke; udruge;
privatni sektor; gradski proračun i državni proračun (HZZO).
2. Stvaranje preduvjeta za ranu rehabilitaciju djece
s teškoćama u razvoju
3. Unaprjeđenje preventivnih zdravstvenih
programa
4. Osiguravanje dodatnih timova hitne pomoći
5. Poticanje privatnih investicija u zdravstveni
sustav
3.1.3. Razvoj socijalne
infrastrukture, kvalitete
usluga i program za
ranjive skupine
1. Izgradnja doma za starije i nemoćne EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija, specifični cilj 9a3
– Promicanje socijalne uključenosti i smanjenje nejednakosti
prelaskom s institucionalne skrbi na skrb u zajednici putem poboljšane
socijalne infrastrukture; privatni sektor; udruge i gradski proračun.
2. Razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi za
ranjive skupine (pomoć u kući, dnevni boravak i
prijevoz)
3. Poticanje privatnih investicija u javne socijalne
usluge
3.1.4. Poboljšanje uvjeta
za razvoj i povećana
vidljivost kulturne
ponude Pazina
1. Unaprjeđenje infrastrukture u kulturnom sektoru
(muzeji, Spomen dom i arhivsko spremište
“Bertoši“) Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma, Strategija razvoja turizma
Republike Hrvatske do 2020. godine – Mjera 15 – Akcijski plan razvoja
kulturnog turizma; udruge; privatni sektor; kulturne institucije i gradski
proračun.
2. Definiranje, razvoj ili unaprjeđenje vidljivosti
cjelogodišnjih kulturnih programa u okvirima
Kulturne strategije Grada
3. Razvoj publike za kulturna događanja
3.1.5. Unapređenje
sportske infrastrukture i
sportsko-rekreacijskih
programa
1. Izgradnja sportskog kompleksa uključivši
gradski bazen (sport/rekreacija/ preventiva -
zdravstvo/obrazovanje)
EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.,
Mjera 7, Podmjera 7.4., Tip operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje,
poboljšanje ili proširivanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu; ili Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta -
Strateški plan za razdoblje od 2014. do 2016. – Posebni cilj 3.1. –
2. Uređenje sportskih objekata u mjesnim
odborima
3. Izobrazba sportskih trenera i voditelja sportsko-
rekreativnih programa
186
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
4. Razvoj rekreativno-preventivnih programa Osiguranje kvalitete sustava sporta i poboljšanje uvjeta za bavljenje
sportom; Erasmus + Sport; udruge i sportski klubovi i gradski proračun. 5. Izgradnja i rekonstrukcija dječjih igrališta
3.2. Poboljšanje
uvjeta
stanovanja i
sigurnosti
3.2.1. Osiguravanje
kvalitetnog stambenog
prostora
1. Planiranje i stvaranje preduvjeta za stambenu
izgradnju
Danube Transnational Cooperation Programme (South East Europe);
bankarski sektor; privatni sektor; gradski proračun i FZOEU. 2. Programi poticanje stanogradnje
3. Stavljanje u funkciju (obnova/rekonstrukcija)
gradskih/javnih stambenih prostora
3.2.2. Unapređenje
sigurnosti za građane
1. Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za zaštitu
od elementarnih nepogoda, rizika i katastrofa
(opremanje postrojbi civilne zaštite, vatrogasni
dom i protupožarni putevi)
EAFRD, Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.,
Mjera 7, Podmjer 7.4., Tip operacije 7.4.1. – Ulaganja u pokretanje,
poboljšanje ili proširivanje lokalnih temeljnih usluga za ruralno
stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu; Civil Protection Financial Instrument (CPFI)
and Emergency Response Center; CBC HR – SLO 2014. – 2020.,
prioriteti 5 i 11; udruge; Policijska uprava; Centar za socijalnu skrb;
medicinski sektor; sportski klubovi ; privatni sektor; gradski i županijski
proračun.
2. Razvoj planova, sigurnosnih procjena i
programa („Gradsko oko“, „Policajac u zajednici“)
3. Razvoj preventivnih programa - ovisnost, nasilje
u obitelji, vršnjačko nasilje)
4. Edukacija komunalnog redarstva vezana uz
sigurnost u gradu
5. Praćenje kvalitete zraka i vode
EUSDR, Prioritetno područje 4. – Obnoviti i održavati kvalitetu vode;
ili EFRR, Operativni program Konkurentnost i kohezija i specifični cilj
6e1 – Poboljšanje sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka sukladno
Uredbi 2008/50/EZ.
6. Osiguravanje uvjeta za rad skloništa za životinje
Program rada župana za mandatno razdoblje od 2013. do 2017. godine
(Istarska županija), C: Razvoj infrastrukture i zaštita okoliša, mjerilo
postignuća: "Sustavno pomaganje nezbrinutim životinjama u našoj
županiji" (ostvaruje se u suradnji županije s gradovima i općinama);
udruge; donatori; privatni sektor i gradski proračun.
3.3. Razvoj
ljudskih
potencijala
3.3.1. Poticanje
cjeloživotnog učenja i
obrazovanja
1. Suradnja gospodarstva i obrazovanih institucija
u stvaranju novih programa i promociji
cjeloživotnog učenja
Erasmus+, Obrazovanje odraslih; ili Operativni program
"Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., Europski fond za regionalni
razvoj, Tematski cilj/ Investicijski prioritet/ Specifični cilj: 10 –
Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje te
187
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
2. Programi sufinanciranja polaznika i poticanja
unaprjeđenja vještina (samozapošljavanje,
prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl.)
cjeloživotno učenje10a – Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i
strukovno osposobljavanje s ciljem stjecanja vještina te cjeloživotno
učenje razvijanjem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje; ESF
programi; Zaklada za razvoj civilnog društva; donatori; Aktivne mjere
politike zapošljavanja HZZ-a; privatni sektor; POU; Veleučilište u
Rijeci i privatni sektor.
3.3.2. Usklađivanje
obrazovnog sustava s
potrebama lokalnog
tržišta rada
1. Planiranje lokalnog ekonomskog razvoja -
osnivanje odjela za razvoj/razvojne agencije
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Strateški
plan za razdoblje 2013. – 2015., Posebni cilj 3.4. – Uključivanje
hrvatskih regija u programe teritorijalne suradnje i gradski proračun.
2. Edukacijski programi poduzetničkog
inkubatora/razvojne agencije
Erasmus+, Suradnja s poduzećima; ESF i Područje aktivnosti:
Učinkovito osposobljavanje.
3. Suradnja s drugim institucijama na području
Pazina (POU-om, Veleučilištem u Rijeci, AZRRI-
jem, Županijom i sl.)
Erasmus+, Suradnja među ustanovama i školama te Suradnja među
ustanovama ili organizacijama; ili ESF i Područje aktivnosti:
Kvalitetnije javne službe.
4. Kontinuirana edukacija prosvjetnih djelatnika za
prepoznavanje izazova i potreba gospodarstva te
na druge teme
Erasmus+, Prilike za zaposlenike; ili ESF, Operativni program
"Učinkoviti ljudski potencijali" Investicijski prioritet 10iii – Povećanje
jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u
formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje
znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih
načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i
potvrđivanjem stečenih kompetencija, Specifični cilj 3; privatni sektor i
udruge.
5. Sustavno stipendiranje deficitarnih struka Mogućnost sklapanja sporazuma i ugovora o stipendiranju učenika
deficitarnih zanimanja s Ministarstvom poduzetništva i obrta; županijski
i gradski proračun i privatni sektor.
6. Privlačenje kvalitetne i obrazovane radne snage Erasmus+ i suradnja s poduzećima.
3.3.3. Jačanje civilnog
sektora
1. Podrška civilnom sektoru kroz programe javnih
potreba te uspostavom
savjetodavne/organizacijske potpore
(zajedničko računovodstvo, pravna služba i sl.)
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva; Zaklada za razvoj
civilnog društva Istarske županije; Program Europa za građane 2014. –
2020., ESF programi; Erasmus +; donatori; privatni sektor; gradski
proračun; udruge te udruga LAG. 2. Podrška pojačanom angažmanu organizacija
civilnog društva na EU projektima
188
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
3. Društveno odgovorno poslovanje - promocija
suradnje gospodarskog i civilnog sektora na
području javnih potreba
4. Poticanje volonterstva i građanskog aktivizma
5. Umrežavanje udruga, institucija i gospodarstva
na razvoju zajedničkih aktivnosti i događanja
6. Razvoj socijalnog poduzetništva (zaštitna
radionica, izvaninstitucionalne socijalne usluge i
sl.)
ESF, Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" Investicijski
prioritet 9v – Promicanje društvenog poduzetništva i strukovne
integracije u društvenim poduzećima te socijalne ekonomije i ekonomije
solidarnosti radi olakšavanja pristupa zapošljavanju, Specifični cilj 1.
7. Podrška radu LAG-a
Mjere 19 »LEADER – CLLD« iz Programa ruralnog razvoja
Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.; gradski proračun i
privatni sektor.
4.
Oču
va
nje
i z
ašt
ita
ok
oli
ša t
e en
erg
etsk
a i
res
urs
na
uči
nk
ov
ito
st
4.1. Poboljšanje
gospodarenja
prirodnim
dobrima, zaštita
okoliša i zaštita
od elementarnih
nepogoda
4.1.1. Razvoj i
upravljanje zaštićenim
područjima prirode
1. Izrada planova upravljanja zaštićenim
područjima (Natura 2000, Ekološka mreža
Republike Hrvatske, značajni krajobraz, osnivanje
parka prirode, razvoj turizma i drugih djelatnosti
na zaštićenim područjima)
EUSAIR, Stup 3. – Kvaliteta okoliša, Tema 2 – Transnacionalna
kopnena staništa i biološka raznolikost; ili CP Slovenija Hrvatska 2014.-
2020., Prioritetna os 2: Zaštita i promocija prirodnih i kulturnih resursa,
Sufinanciranje EFRR – Investicijski prioritet: 6c Očuvanje, zaštita,
promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine, 6d, Zaštita i obnova
biološke raznolikosti i tla te promicanje eko usluga, uključujući putem
mreže NATURA 2000 i "zelenu" infrastrutkuru, Specifični ciljevi: 6c1
Korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa za održivi razvoj, 6d1, Zaštita
i obnova bioraznolikosti i promicanje eko usluga; LIFE program i
privatni sektor.
2. Istraživanja flore, faune, geološka i hidrološka
istraživanja te edukacija stanovništva
4.1.2. Sanacija i zaštita
zatvorenih kamenoloma
i boksitnih jama
1. Izrada planova za sanaciju prostora nakon
eksploatacije i nadzor nad privatnim subjektima EUSDR (Danube Transnational Programme, 2014. – 2020.), Prioritetno
područje 5. – Upravljanje rizicima za okoliš. 2. Restitutivne mjere
1. Izrada Plana upravljanja zaštićenim područjem
Pazinčice
189
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
4.1.3. Poboljšanje
sustava zaštite od
poplave
2. Dogradnja i rekonstrukcija sustava uređenja
vodotoka i zaštite od poplave EUSDR (Danube Transnational Programme, 2014. - 2020.), Prioritetno
područje 5. – Upravljanje rizicima za okoliš; CBC HR-SLO 2014. –
2020., prioriteti 6d i 11. 3. Izgradnja malih akumulacija za zaštitu od
poplave i navodnjavanje
4.1.4. Sanacija divljih
odlagališta otpada 1. Sanacija konkretnih lokacija
Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
06. Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa
6i – Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne
stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile
države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve; EUSDR (Danube
Transnational Programme, 2014. – 2020.), Prioritetno područje 5. –
Upravljanje rizicima za okoliš; Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Javni poziv za neposredno sufinanciranje nabave opreme
za nadogradnju sustava prikupljanja otpada u pogledu obračuna naplate
komunalne usluge odvoza otpada po volumenu ili masi; FZOEU;
privatni sektor; komunalna poduzeća; gradski i županijski proračun;
udruge i prerađivači otpada.
2. Promotivno-edukativne aktivnosti – promjena
ponašanja stanovnika
4.1.5. Poboljšanje
sustava odvajanja otpada
1. Sanacija i zatvaranje odlagališta s izgradnjom i
opremanjem pretovarne stanice i reciklažnog
dvorišta
2. Reciklažno dvorište za građevinski otpad
3. Zbrinjavanje biootpada i viška obrađenog mulja
4. Razvoj sustava selektivnog prikupljanja otpada
5. Informativno-edukativne aktivnosti na
promociji zaštite okoliša i dobrog gospodarenja
resursima
4.2. Povećanje
korištenja OIE-a
i povećanje EE-a
4.2.1. Ubrzan prelazak
kućanstava,
višestambenih zgrada i
gospodarstva na OIE i
povećanje EE-a
1. Zamjene sustava grijanja/hlađenja i
unaprjeđenje energetske efikasnosti te smanjenje
zagađenja zraka
EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj
4c2 – Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama (u više
stambenim zgradama i obiteljskim kućama); Program Central Europe,
Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim strategijama u središnjoj
Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje rješenja za povećanje
energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u javnim infrastrukturama;
FZOEU; distributeri goriva; udruge i privatni sektor.
2. Instalacija OIE postrojenja
3. Postavljanje punionice za opskrbu električnih
vozila
4. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja korisnika
4.2.2. Ulaganja u
povećanje energetske
efikasnosti u objektima
u javnom vlasništvu
1. Poboljšanja fasada, krovišta, stolarije EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični cilj
4c1 – Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora; Program
Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim
strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje
rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u
javnim infrastrukturama; Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Javni poziv za neposredno sufinanciranje provedbe
obrazovnih, istraživačkih i razvojnih aktivnosti; udruge; privatni sektor
i gradski proračun.
2. Poboljšanja sustava hlađenja i grijanja
3. Edukacija i unaprjeđenje ponašanja zaposlenih i
korisnika
190
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
4.2.3. Opskrba
privatnog, javnog i
gospodarskog sektora
energijom iz OIE-a
1. Izrada analize ekonomske isplativosti izgradnje
kogeneracijskih postrojenja i toplinske mreže
EFRR, Operativni program za konkurentnost i koheziju, specifični
ciljevi 4b1 – Povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE-a u
proizvodnim industrijma, i 4b2 – Povećanje energetske učinkovitosti i
korištenja OIE-a u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina);
Program Central Europe, Prioritetna os 2 – Suradnja na nisko-ugljičnim
strategijama u središnjoj Europi, SO 2.1. – Razvoj i implementiranje
rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE-a u
javnim infrastrukturama; Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Javni natječaj za sufinanciranje projekata OIE-a; privatni
sektor; distributeri električne i toplinske energije.
2. Pronalaženje odgovarajućih lokacija za
centralna postrojenja za proizvodnju OIE toplinske
i električne energije
3. Izgradnja kogeneracijskih postrojenja
4. Izgradnja toplinske/električne mreže
5.
Do
bro
up
rav
lja
nje
5.1.
Unaprjeđenje
sustava za
upravljanje
razvojem
5.1.1. Jačanje kapaciteta
za upravljanje razvojem
i projektima
1. Kontinuirano osposobljavanje i edukacija
zaposlenih u javnom sektoru
EFRR, Tehnička pomoć, Tematsko područje 1. – Osiguranje primjerenih
i učinkovitih ljudskih resursa za provedbu operativnog programa, 2. –
Potpora učinkovitoj provedbi, praćenju i procjeni programa i 3. –
Potpora informacijama, promidžbi i izgradnji kapaciteta
(potencijalnih) korisnika za pripremu i provedbu projekata; udruge;
privatni sektor i gradski proračun.
2. Poboljšanje sustava praćenja učinkovitosti i
mjerenje učinaka i rezultata HORIZON 2020., 6. društveni izazov – Europa u promjenjivom svijetu
– uključiva, inovativna i promišljena društva; udruge i gradski proračun. 3. Unaprjeđenje sustava upravljanja gradskim
prihodima i imovinom
5.1.2. Povećana
dostupnost javnih usluga
1. Korištenje informacijsko-komunikacijskih
tehnologija u javnom upravljanju (GIS, e-uprava,
baze podataka i slični sustavi)
Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, EFRR –
02 Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i
komunikacijskih tehnologija 2c – Jačanje aplikacija informacijskih i
komunikacijskih tehnologija za e–upravu, e–učenje, e–uključenost, e–
kulturu i e–zdravlje i gradski proračun.
2. Poboljšanje dostupnosti i protoka informacija i
komunikacije između javne uprave i građana,
institucija, civilnog i poslovnog sektora
Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, EFRR,
02 Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i
komunikacijskih tehnologija 2c1 – Povećanje korištenja IKT–a u
komunikaciji između građana i javne uprave putem uspostave IKT
koordinacijske strukture i softverskih rješenja; ICT programi; privatni
sektor; udruge i gradski proračun.
191
CILJEVI PRIORITETI MJERE AKTIVNOSTI FINANCIRANJE MJERE
3. Smanjenje arhitektonskih barijera za osobe s
invaliditetom
Europska komisija, Europska strategija za osobe s invaliditetom od
2010. do 2020. godine, Prioritetno područje 1 – Dostupnost; ili
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s
invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Područje 2.3. – Odgoj i
obrazovanje, Mjera 6. – Osigurati infrastrukturu, potporu učenicima s
teškoćama u razvoju, Područje 2.6. – Stanovanje, mobilnost i
pristupačnost, Mjera 1 – Osigurati pristupačnost građevina osobama s
invaliditetom i osobama smanjenje pokretljivosti, Mjera 2. – Osigurati
pristupačnost javnog prometa, Mjera 4. – Osigurati posebnu
proračunsku poziciju na koju će se iskazivati planirana i utrošena
financijska sredstva za uklanjanje građevinskih i drugih prepreka;
privatni sektor/donatori; udruge i gradski proračun.
192
3. NADZOR I EVALUACIJA
Kako bi se strategija uspješno provela potrebna je suradnja između središnje državne i gradske
vlasti, ali i različitih tijela uprave, institucija i poduzeća s javnim ovlastima državne i lokalne razine, te
svih drugih dionika na lokalnoj razini – iz privatnog sektora i sektora civilnog društva.
Uz formalno prihvaćanje i usvajanje strateškog dokumenta, za uspješnu provedbu mjera, a time
i prioriteta i ciljeva Strategije, nužno je uspostaviti funkcionalnu i učinkovitu organizacijsku strukturu s
jasnom podjelom odgovornosti u svim fazama provedbe Strategije.
Za operativnu provedbu Strategije Gradonačelnik će oformiti Koordinacijsko tijelo koje će se
sastojati od predstavnika Grada Pazina, institucija na području grada Pazina, privatnog sektora i OCD-
a. Koordinacijsko tijelo funkcionirat će kao partnerstvo koje se sastaje redovito, dvaput godišnje kako
bi uspješno izvršilo zadatke koje su u njegovoj nadležnosti.
Osnovni zadaci Koordinacijskog tijela su slijedeći:
Kontinuirano praćenje provedbe Strategije i podnošenje godišnjih izvještaja Gradonačelniku, u
kojem se daje ocjena trenutnog stanja provedbe kao i smjernice (sukladno potrebi) za
unapređenje provedbe
Predlaganje izmjena i dopuna Strategije prema potrebi
Raspisivanje javnog poziva za dostavu razvojnih projekata
Sastavljanje Akcijskog plana provedbe Strategije na jednogodišnjoj razini
Prioritizacija projekata iz baze razvojnih projekata na jednogodišnjoj razini
Prikupljanje podataka potrebnih za praćenje ostvarenja postavljenih indikatora
Koordinacija vanjske evaluacije provedbe Strategije (na pola perioda provedbe Strategije i na
završetku perioda provedbe Strategije)
Koordinacija dionika zaduženih za provedbu pojedinih mjera iz Strategije.
Uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Gradu Pazinu i gradskoj upravi, nego jednako
tako i o važnim subjektima, prije svega nacionalne razine, a onda i državnim institucijama, kao i o
privatnoj inicijativi (investitorima). To najviše dolazi do izražaja kod velikih kapitalnih projekata kod
kojih se isprepliću nadležnosti državne i lokalne razine u provedbi aktivnosti projekata. Veliki dio
predviđenih projekata i mjera Strategije financirat će se iz raznih drugih izvora financiranja, pored
proračunskih sredstava, stoga je za učinkovitu provedbu Strategije potrebno imati adekvatne
apsorpcijske kapacitete.
Praćenje i nadzor osigurava kontinuirane povratne informacije o provedbi, te rano identificira
stvarne ili potencijalne uspjehe i probleme, kako bi se omogućila pravodobna prilagodba. Provedba
Strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Temelj za praćenje
uspješnosti implementacije Strategije zadani su indikatori učinka, te indikatori niže razine.
193
VI. ZAKLJUČAK
Strategija razvoja Grada Pazina vlasništvo je svih građana grada Pazina. Strategija je rezultat
rada temeljenog na partnerstvu između ključnih dionika razvojnih sektora grada i predstavlja njihov
konsenzus oko razvojnog smjera i budućnosti Pazina. Izrada Strategije trajala je 7 mjeseci i okupila je
preko 100 najvažnijih predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora grada.
Tijekom izrade Strategije postignuto je dublje razumijevanje uloge značenja ovog dokumenta
te je podignuta razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima je grad suočen. Strategija
je detektirala ključne razvojne pravce grada i uspostavila komunikaciju između svih bitnih ljudi s
područja grada, što treba poslužiti u budućnosti kao „infrastruktura“ za provedbu definirane razvojne
politike grada.
Krajnja je svrha cijelog procesa strateškog planiranja i izrade Strategije osigurati višu kvalitetu
života za sve građane Pazina, što znači intenzivirati gospodarske aktivnosti, razvijati prostor i
infrastrukturu, unaprijediti kvalitetu života, očuvati i zaštititi okoliš te postići energetsku i resursnu
učinkovitost i u konačnici dobro upravljati. Da bi se to ostvarilo potrebno je kontinuirano i fokusirano
raditi na stvaranju pozitivnog okruženja koje će rezultirati poboljšanjem kvalitete okruženja za život u
Pazinu.
Pred svima nama sada je izazov da sve zacrtane ciljeve zajednički ostvarimo i da vizija razvoja
grada postane realnost. Ona mora biti konstantno na umu svih onih koji sudjeluju u razvoju i budućnosti
Pazina. S vizijom na umu zaključujemo ovaj dokument uz nadu da će se ambicije ove Strategije ostvariti
u željenoj mjeri i na korist svih građana grada Pazina.
Recommended
